CRKVA U SREDNJEM VIJEKU

Click here to load reader

  • date post

    21-Mar-2016
  • Category

    Documents

  • view

    428
  • download

    29

Embed Size (px)

description

CRKVA U SREDNJEM VIJEKU. Od duhovnog procvata do ratova i raskola . SVJETLA SREDNJEG VIJEKA. Duhovni zanos i doprinos Crkve. Seoba naroda i antička kultura. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of CRKVA U SREDNJEM VIJEKU

CRKVA U SREDNJEM VIJEKU

CRKVA U SREDNJEM VIJEKUOd duhovnog procvata do ratova i raskola

SVJETLA SREDNJEG VIJEKADuhovni zanos i doprinos CrkveSeoba naroda i antika kulturaseoba naroda u Europi (4.-7. st.) prijetila je unitenjem cijele kulture stare Grke i staroga Rima, a napose svih onih vrijednosti koje je donijelo kranstvo u prvim stoljeima Crkveu ruenjima, pljakama i ubijanjima koja su slijedila prodorom barbarskih plemena, jedino je papa sa svojim sveenstvom imao vrstu vlast i bio je posljednje utoite koje je moglo neto uiniti

Crkve i samostani - rasadita kulture i znanostitako su crkve i samostani jedini bili poteivani od pljake, pa se u njima naveliko razvijala kultura, pismenost i znanost, a takoer su pomagali u vjerskom sazrijevanju novopridolih plemenaskupljale su se i prepisivale knjige starih kranskih pisaca i velikih klasika rimske i grke kulture

Crkva istiskuje staro rimsko vjerovanjeCrkva je imala sve vei utjecaj, a kako je od vremena cara Konstantina rimska religija dolazila u drugi plan, a kasnije i zabranjivana i mnogoboci progonjeni, dolazilo je do vrlo brzog ieznua religije, a time kulture iz vremena Rimskog carstva

Crkva i pokrtavanje starih barbarskih narodamnogi su barbarski narodi ostavljali iza sebe strane posljedice, a sveenici i biskupi bivaju uz narod, te i njih mue i ubijaju, ali su s vremenom uspjeli okrenuti barbarska plemena na kranstvo, a u tom su smislu posebnu ulogu imali redovnici benediktinci, koji su kasnije bili potpomognuti velikim knezovima i kraljevima, a koji su u svoje drave uvodili kranstvo (posebno Karlo Veliki)

Crkva i briga za siromaheCrkva dobiva posjede od knezova i kraljeva, te na takav nain ima mogunost pomagati siromasima i nemonima, to svesrdno i inipodie mnoge institucije za pomo najugroenijima, a posebno bolnice za gubavce i gostinjce za putnike, ali i mnoge druge ustanoveposebno se brine za pomaganje robovima i nastoji oko ukidanja ropstvatakoer, pridonosi dostojanstvu ena, zaputene djece itd.

Crkva i opi procvatiako je uvrijeeno to razdoblje nazivati "mrani srednji vijek", povijest pokazuje da je to razdoblje, napose rani srednji vijek, posebno pridonijelo opem procvatu i plemenitijem gledanju na cjelokupnu stvarnostunose se kranske vrijednosti u obiteljski i drutveni ivot, brak postaje vrsta zajednica utemeljena na ispravnim vrijednostima, a drutvo biva sve pravednije ureeno

Crkva i temelji kultureCrkva udara temelje kulturi u cijeloj Europi:meu Nijemcima - sveti Bonifacije najprije udara temelje kulturi meu Francima, a potom i meu Germanima (Nijemcima); zavrio je svoj ivot muenikom smrumeu Anglosasima - papa Grgur I. 596. god. alje 40 monaha pod vodstvom svetog Augustina u Englesku, a koji uvaju staru tradiciju i oplemenjuju je kranstvom, te su se na takav nain mnogi okrenuli evanelju

Razvoj kulture i prosvjete u EngleskojAnglosasi su posebno drali do dobrog odnosa prema papi i Rimu, pa dolazi do velikog procvata u vjerskom smislubenediktinci marljivo rade na procvatu kulture, znanosti, pismenosti i svih drugih podruja, a u tom je smislu posebno bila poznata kola u Canterburyju, gdje se prouavala astronomija, kronologija, metrika, glazba, latinski, grki itd.samostanske kole odgajaju i sveenike i nesveenikeRazvoj kulture i vjere u Engleskojposebno je znaajan sv. Beda asni, kojega se naziva "ocem povijesti engleskog naroda" (zbog njegova djela "Crkvena povijest Anglosasa")nastaju mnogi enski samostani, koji takoer uvelike pridonose razvoju kulture i vjeredjevianstvo se jako cijenilo, a kako su u samostane esto ulazile keri kraljeva i velikaa, one su svojim primjerom imale poseban pozitivan utjecaj i na druge djevojke

Utjecaj Anglosasa na druge narodeAnglosasi doivljavaju poseban procvat u 8. st., a mnogi su kraljevi i velikai, zbog svog pobonog ivota, postali sveci: od 7. do 11. st. svetima je u Engleskoj proglaeno 23 kralja i 60 kraljica i lanova kraljevske obitelji, a svoj su ivot u samostanima pred kraj svoga ivota posvetili 33 kralja i kraljicetakav procvat se pozitivno odraava na okolne narode, te i drugdje u Europi dolazi do slinog procvataNastanak kulture metodom prepisivanja knjigakultura u Europi je posebno nastajala na nain da su redovnici marljivo svakodnevno prepisivali stare vrijedne knjige, napose u 9. st.njima moemo zahvaliti to danas imamo sauvana brojna ne samo kranska djela, nego i djela starih grkih i rimskih klasikatakoer, u samostanima se piu ljetopisi, pa njima moemo zahvaliti za sve sauvane povijesne podatke koji nam pomau za dananja istraivanja

Utjecaj Crkve na razvoj gospodarstvaredovnici i sveenici su djelovali na svim podrujima, pa tako i na podruju gospodarstva: prenoenjem kranskih vrijednosti i ispravnog odnosa prema radu, bili su poticaj lijenim barbarima koji su samo znali ratovati i otimati, u razvoju gospodarstva i u potenom radu (krile su se ume, gradile zgrade i openito je bio razvijen poten odnos u svim podrujima)samostani se bave i vrtlarstvom i botanikom i na tom podruju ostavljaju znaajnih tragovaRazvoj filozofije, teologije, umjetnosti i znanostiu 9. st. posebno dolazi do razvoja filozofije i teologije, ali one nisu bile dovoljno odijeljene, tako da je to kodilo njihovu daljnjem razvojuu samostanima se prouavaju i stari grki i rimski filozofi, a posebno Aristotelrazvija se geometrija, aritmetika, minijaturno slikarstvo, umjetnost openito

Nastanak i razvoj romanikeu 9. st. dolazi i do nastanka novog stila u gradnji crkava, a to je romanika: staroj kranskoj bazilici su dodali tornjeve i poprenu lau, pa je ona dobila tlocrt latinskog kria, a uz to ju karakteriziraju obli lukovi na prozorima i vratima

KATEDRALA I KRSTIONICA U PISIPad zanosa i gubitak samostalnosti Crkveod kraja 9. st. do 11. st. dolazi do negativnih utjecaja koji e se odrazati i na crkvenu i na drutvenu zbiljugubi se prvotni zanos i poputa svetost ivota, a u tome prednjae velikaikako je Crkva dobivala darovnice i posjede od svjetovnih velikaa, oni su sve ee postavljali nekakve uvjete, pa su tako samostani dospjeli u njihove ruke i vie nije bilo napretka Ponovna obnova CrkveCrkva uskoro pronalazi nove putove duhovne izgradnje, a taj se duhovni i svaki drugi preporod najprije zbiva u junoj Francuskoj, u samostanu Cluny, koji je bio izravno podloan Rimu i na njega svjetovni velikai nisu imali utjecaja ivjeli su vrlo skromno, izraivali su liturgijsko ruho i njegovali crkveno pjevanje, radili su u utnji i velikoj poniznostisvojoj izrazitom duhovnou utjecali su i na druge koji su takoer duhovno obnavljali svoje samostane

SAMOSTAN CLUNYProcvat u 12. st.u 12. st. dolazi do velikog preporoda: osnivaju se sveuilita, grade se velebne gotske crkve i cvjeta duhovni i drutveni ivotobnavlja se kiparstvo, utemeljuju se puke kole i radi se na opoj kulturi

UNUTRANJOST CRKVE ST. DENIS U PARIZU (12. st.)SJENE SREDNJEG VIJEKAPad zanosa i negativnostiRazlike izmeu Istoka i Zapadajo od prvih stoljea Crkve nastajale su manje ili vee razlike u vjerskom i drutvenom smislu izmeu Istoka i Zapada, to je s vremenom dovelo do nastanka Zapadnog Rimskog Crastva i Istonog Rimskog Carstva (Bizantskog) na Istoku carevi preuzimaju vlast ne samo na svjetovnom, nego i na crkvenom podruju, dok na Zapadu papa ima veu ili manju samostalnost u odluivanju u vjerskom smisluUdaljavanje Istoka i Zapadadolazi do sve veih razlika u crkvenoj disciplini, liturgiji i teologiji, a kulturoloke razlike vie nisu shvaane kao bogatstvo, nego su postale razlog meusobnog nerazumijevanjatakva loa komunikacija jo je vie oslabljena zbog prodora barbarskih naroda na Zapadu, te zbog prodora islama na IstokuVeliki crkveni raskol 1054. god.zbog takvih loih odnosa 1054. god. dolazi do velikog crkvenog raskola, kada se Crkva raspala na:Istonu (Pravoslavne) iZapadnu (Katoliku)papa Lav IX. poslao je svoga izaslanika Humberta de Silvu u Carigrad patrijarhu Mihajlu Cerulariju kako bi smirio napetosti, no susret je zavrio meusobnim ekskomunikacijama, koje su ostale na snazi sve do 1965. god., kada su ih ukinuli papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora I.

PAVAO VI. I ATENAGORA I.

Prodor islamau 7. st. se javio islam i on se ubrzano irio: onim narodima koji su prihvaali islam, nudili su velike povlastice, a one koji ga nisu prihvatili su ubijali (dihad - sveti rat)Arapi su 637. god. osvojili Svetu zemlju, ali su krani i dalje mogli posjeivati sveta mjestameutim, u 11. st. Palestinom su zavladali tzv. selduci koji su ubijali i muili hodoasnike

Kriarski ratoviu Europi jaa elja za osloboenjem Svete zemlje, pa uskoro nastaju vojni pohodi kojima je cilj osloboditi Svetu zemlju od muslimana i zatititi hodoasnike: od 1099. do 1270. god. organizirano je 8 kriarskih ratovanaalost, iako je u poetku cilj bio plemenit, uskoro u kriarske vojne polaze oni koji su eljni pljake i bogatstva, to je dovelo do pogoranih odnosa izmeu Istoka i Zapada, a posebno izmeu krana i muslimana

Viteki redovis kriarskom vojnom javljaju se tzv. viteki redovi, odnosno takvi redovnici koji su bili duhovna i oruana pratnja hodoasnicimanajpoznatiji su:templariivanovciteutoncioni su imali svoje i dobre i loe strane

TEMPLARIVANOVACTEUTONACPojava katarau 10. se st. Europom poinje iriti krivovjerje poznato pod nazivom katari (albigenzi, krstjani, bogumili) rije je dualistikoj gnostiko-manihejskoj sekti koja je nastala u Bizantu, a preko Balkana se proirila po junoj i zadadnoj Europikatari su nauavali postojanje dva boga: boga dobra i boga zla, te da se treba drati strogog isposnikog ivota ako se eli postii spasenje (samo e se "isti" - tj. katari /naziv dolazi od gr. catharos = ist/ spasiti)

STEAK - CRKVA BOSANSKAKatari i inkvizicijamnogi su meu onima koji nisu bili dovoljno poueni u vjeri postali katari, a posebno su se proirili u Bosni i Francuskojpape su vie puta pozivale na odbacivanje takvog krivovjerja, no kako je to bilo bezuspjeno, 1184. god. car Fridrik I. Barbarossa i papa Lucij