Apeninski Poluotok u Srednjem Vijeku

Click here to load reader

  • date post

    26-Jun-2015
  • Category

    Documents

  • view

    320
  • download

    9

Embed Size (px)

Transcript of Apeninski Poluotok u Srednjem Vijeku

1 APENINSKI POLUOTOK U SREDNJEM VIJEKU Stvaranje talijanskih regionalnih dr ava uvodne napomene Contado u procesu stvaranja dr ava prijelaz iz gradske dr ave u regionalnu dr avu uz velike promjene primjer Toscane na podru ju sjevernog prigorja Apenina postoje mnogi ka teli kao centri seoskih feudalnih obitelji iz kojih se dobro mo e kontrolirati okolicu. Seoski su feudalci ponekad bili politi ki i vojno vrlo jaki, a njihova mo i partikularizam nisu uvijek oslabljeni stvaranjem dr ava. No, vrijedi injenica da je tek dr ava mogla disciplinirati i kontrolirati sredi ta seoske feudalne vlasti. Obitelj Visconti esto izdaje naredbe protiv gospodara raznih ka tela. ak i kada se stvaranjem regionalne dr ave obrambena va nost seoskih ka tela smanjila, njihovi su gospodari bili bitni kao za titnici svojih podanika od fiskalne politike dvorova i dr ava. Kako bi se feudalni gospodari mirnim putem uklju ili u institucije feudalne dr ave, moralo im se priznati velike autonomije. Snaga partikularizama bila je takva da su se u vrijeme stvaranja regionalnih dr ava na Apeninima ra ale male dr ave okupljene oko ka tela: obitelji Pio, Pico, Correggio, Rossi nepravilne politi ke tvorevine, koje postoje kao imbenik smetnji i sva a s obli njim susjedima koji ih ele privu i i pokoriti vlastitim administrativnim strukturama. Odnosi izme u sela i contada u fazi tranzicije prema regionalnoj dr avi nastanak regionalne dr ave posvuda predstavlja obrat u odnosima izme u grada i sela. Gradske povlastice koje treba pro iriti na contado. Namjera vladara da podijeli vi e vlasti ve postoje im obiteljima u contadu podrazumijevala je ja anje feudalnih gospodara u utvrdama. Vladar pokazuje sklonost to vi e kontrolirati ka tele, stvaraju i tako novu, perifernu birokraciju izvan grada. Me utim, postoji i namjerna politi ka sklonost da se gradovi oslabe tako da im se smanji podru je utjecaja. Tako se izme u grada i teritorija koji ga okru uje otvara nova faza konflikata. Regionalna dr ava i dr ava gra ana sa stvaranjem regionalnih dr ava u Italiji nastaje kompleksan institucijski sustav koji je zamijenio gradske dr ave. U novom dr avnom ustrojstvu grad postaje ja i od contada, ali gubi svoju bitku s centralnom vla u koja mu name e svoje odluke. Ipak, grad je na ao veliki prostor za svoje autonomije i bio je povla ten u odnosu na teritorij koji ga okru uje. Odnosi izme u grada i okolnog podru ja vrlo su raznoliki i neujedna eni.

-

-

-

2 - Kriza komunalnih sloboda i podrijetlo teritorijalne dr ave. - Comitatinanza = proces postupne eliminacije autonomija contada, uz privla enje feudalaca na ivot u gradu. - Nova regionalna dr ava postaje dare ljiva prema autonomijama lokalnih zajednica koje u njoj postoje. - Do sada je talijanska historiografija najvi e pisala i raspravljala o problemima gradova, pa su dru tveni, politi ki i gospodarski uvjeti stanovnika contada ostali zanemareni. - Veliki magnati iz gradova ele na okolnom podru ju na i svoje fideles i svoju mo graditi na utvrdama i jurisdikcijama nad contadom. - Komunalno se razdoblje esto promatralo kao doba afirmacije gra anstva ali, afirmacija komune manje je vezana za obrtni ke i trgova ke elemente unutar gradske ekonomije, a vi e za poljoprivredno gospodarstvo. - Unutar komunalnog i gradskog podru ja jako su bile nagla ene feudalne i agrarne komponente.

3 Feudalizacija i feudalna politika u vojvodstvu obitelji Visconti-Sforza Feudalne su koncesije uvele i legitimizirale stvaranje odvojenih jurisdikcija, a feud se postupno irio sve dok nije pokrio itavo podru je Milanskog Vojvodstva. Po eci feudalizma u milanskoj dr avi slabo su poznati: mo e se pratiti odre ene momente u uvo enju feudalnog ugovora te analizirati posljedice i zna enje koje je on imao za institucije vojvodstva. Legitimnost feudalnih gospodara izvan gradova u Lombardiji u 14. i 15. st.: Vlast feudalnog gospodara nije bila jednaka na svim njegovim posjedima. Glavno obilje je partikularizama: postojanje mnogih lokalnih mo nika (potentes), koji su nad iteljima sela imali odre enu feudalnu vlast, tra e i autonomije od vlasti koja im je bila nadre ena. Takve ovlasti tra e i povremeni vlasnici utvrda, koje spominju povijesne kronike tog doba: obitelji Pallavicino (u prigorju Apenina); Lupi (u mjestu Soragna); Anguissola, Landi, Scotti (svi na podru ju Piacenze); Sannazzaro; grofovi Lomello (kod Pavije), Falletti (na podru ju Astija). I crkveni feudalci ele sudske ovlasti: biskupi Parme, Tortone, Astija, Piacenze, Pavije, Milana, Novare Osobito je na podru ju izme u rijeke Po i Apenina vlast seoskog feudalca bila toliko jaka da se postavila kao najra ireniji oblik dru tvene organizacije. Razlozi zbog kojih se takvu dr avu nije shvatilo kao ne to extra ordinem, nego ju se prihvatilo kao legitimnu pojavu: Talijanski su mo nici svoje feudalne dr ave stvarali na temelju investitura i koncesija dobivenih od cara; a tada nja se politi ka misao nije odvajala od Carstva kao izvora suvereniteta. Bio je prihva en i princip da odvojene jurisdikcijske ovlasti mogu postojati i neovisno o carskoj investituri i to prema principima obi ajnog prava (consuetudo) koje ih priznaje u slu aju possessio longa, per tantum temporis spatium cuius memoria non existat. Legitimnima su se smatrale i koncesije gradskih komuna. Dobivanje sudskih ovlasti od privatnih osoba tako er se smatralo legitimnim (primjerice, na temelju kupoprodajnih ugovora). Visconti i domini iurisdictionem separatam habentes: Gospodari Milana u po etku su prihvatili princip da se unutar njihove dr ave mogu obavljati sudske i feudalne ovlasti nastale neovisno o nekoj investituri od strane obitelji. Koncem 14. st., me utim, vidi se njihova elja za kontrolom teritorija. U 14. st. nedostaje pravni instrument koji bi odnosima izme u teritorijalnih gospodara i obitelji Visconti dao stabilnost i ja inu, pa najja i feudalci dugo uspijevaju izbje i to no odre ivanje vlastitih obveza. Nesposobni uni titi postoje e partikularizme, milanske ih vojvode poku avaju barem djelomice kontrolirati i usmjeravati pomo u feudalnog vazalnog prava.

-

1) 2)

3) 4) -

4 Feud kao instrument nove superioritas: Po etak politike sustavnih koncesija per feudumsu posljednje godine 14. st., nakon to je Gian Galeazzo Visconti od cara dobio titulu vojvode i sve pripadaju e ovlasti. Filippo Maria Visconti vojnim je pobjedama i konfiskacijom imovine uspio podvrgnuti svojoj vlasti mnoge male feudalne mo nike. Odnosi snage izme u obitelji Visconti i pojedinih lokalnih mo nika do ivljavali su velike obrate, pa je proces feudalizacije bio nagla eno proturje an i usporen. Na kraju se feud ipak pokazao kao najra irenija solucija i institucijska formula koja je najbolje odgovarala postoje oj ravnote i politi kih snaga. Feud Fontanellato (1407., obitelj Sanvitale) primjer po kojem se vidi kako se viskontijska investitura postavila iznad prethodno postoje e feudalne. Kontroli milanskog vojvode podlo ni su mnogi feudalci: obitelji Landi, Scotti, Anguissola, grofovi Lomello, Spinola (iz ka tela Cassano), Rossi (iz utvrde Berceto). Veli ina i granice procesa feudalizacije: Jaki feudalni gospodari htjeli su dobiti fiskalna i jurisdikcijska prava bez to no utvr enih obveza prema vladaru i uz punu autonomiju svoje male dr ave. U prihva anju vojvodine investiture oni vide akt pokoravanja. esto podr avaju superioritas milanskog vojvode u odnosu na carske feudalce. Dvije skupine uvijek ostaju izvan procesa vojvodine feudalizacije: - crkveni feudalci; - feudalci u srodni kim vezama s vladaju om obitelji. U tim slu ajevima prava su im samo priznata, a ne dana ex novo; njihovi se posjedi nikad nisu zvali feudi. Na taj na in stare seoske feudalne obitelji i carski feudi potpadaju pod poseban tip feudalizma obitelji Visconti (=feudalizam milanskog tipa). Lombardijski feud: Potreba da se ponovno definira feudalna koncesija, njezin sadr aj i pravni oblici ugovora. Dekreti koji reguliraju fiskalna i jurisdikcijska prava feudalaca: - 1437. precizira se priroda i iznos fiskalnih davanja feudalcima; - 1441. ograni avaju se jurisdikcijska prava feudalaca nad gra anima i njihovim podlo nicima. Feudalna superiornost i politi ka vlast vojvode: O ita afirmacija principa feudalne superiornosti milanskog vojvode nad biv im carskim feudima te ostalim lokalnim seoskim feudalcima, iz ega i proizlazi njegova pove ana politi ka mo . Dokumenti uvijek jasno razlikuju ono to je po feudalnom pravu legitimno od onoga to se smatra zloporabom i uzurpacijom. Mnoge odredbe koje se tuma e kao antifeudalna politika obitelji Visconti, primjerice dekreti protiv gradnje utvrda, zabrana no enja oru ja i sl., zapravo su upereni protiv feudalnih partikularizama u vojnom i politi kom smislu, a ne protiv feudalnog sustava. U nemogu nosti da se uni te partikularizmi, uvo enje feudalnih odnosa nudi pravnu formu koja je zapravo najprikladnija da te partikularizme stavi pod kontrolu.

-

-

-

5 Carska investitura, vi e nego to definira pot injeni odnos vazala prema feudalnom gospodaru, postaje legitimna forma koja daje pravnu osnovicu vlastitoj autonomnoj vlasti. Kod feudalne investiture obitelji Visconti nije tako: ako ona i zna prouzro iti opoziciju i ako se ini da je u suprotnosti s aspiracijama male dr ave za autonomijom, to je zato jer priznati feudalnu superiornost milanskog vojvode zna i ne samo prihvatiti odnos ovisnosti o njemu, nego i podvrgnuti se odre enoj feudalnoj disciplini. To zna i u i u feudalnu dr avu koja u svoje upravne i sudske strukture eli uvesti i feudalna podru ja. Ako e nove feudalizacije poniziti teritorijalne pretenzije gradskih komuna i te ko tetiti ivotu feudalnih podanika, ne e, me utim, biti opasnost za vojvodin suverenitet. Kriza male dr ave: Afirmacija feudalne superiornosti milanskog vojvode nad carskim feudima i lokalnim seoskim feudalcima nedvojbeno je znak ja anja teritorijalne dr ave, ali predstavlja i nadila enje partikularizama s ciljem stvaranja j