1. INTRODUCTION

PRIRUNIK ZA UVJEBAVANJESREDSTVA ZA SPAAVANJE I TEHNIKE PREIVLJAVANJA

11. OVJEK U MORU

M/B SOLINIMO br. 9629483

11. OVJEK U MORU11.1 Manevri i prikupljanje

Prikupljanje ovjeka u moru predstavlja dosta teak problem. Prvi problem je lociranje rtve, a drugi njegovo prikupljanje.

11.1.1 Lociranje rtve

Ako se vidjelo da je rtva pala u vodu, ili je naknadno locirana, vrlo je vano da se zadui to vie osoba da vizualno promatraju njen poloaj. Na moru je vrlo lako rtvu izgubiti iz vida, jer se vidi samo glava, a ona se esto moe gubiti iz vida zbog pojavljivanja na brijegu ili dolu vala. Kada se rtva pronae ili se vidjelo kada je pala u vodu, poloaj se moe oznaiti s dimnim / svjetleim signalom (kako je opisano u poglavlju od opremi koluta za spaavanje). Mogu se koristiti i drugi signali ka to je osobni EPIRB, kolut za spaavanje itd. Trai se takoer tono biljeenje poloaja broda, bilo proraunom ili pomou GPS-a. Mnoga navigacijska pomagala imaju funkciju MOB (ovjek u moru), koju posada mosta mora poznavati.Praksa je pokazala da mogu biti potrebni razni manevri, ovisno o trenutnoj situaciji i tipu broda. Za povratak broda na polazni poloaj nije dovoljno samo kormilo staviti na stranu dok se plovi svom snagom naprijed, jer brod nee napraviti pravilan krug. Uinkovitost u nastavku opisanih manevara dokazana je kod mnogih sluajeva ovjeka u moru, ali kod razmatranja prikladne akcije za danu situaciju, mora se voditi rauna o ogranienjima manevriranja i osobinama okretanja pojedinog broda pri raznim uvjetima trima, istisnine, poetne brzine i dubine vode. Manevarska svojstva broda, ukljuujui podatke o krugovima okretanja, ovjek u moru i paralelnim manevrima, nalaze se u podacima o manevarskim svojstvima koji moraju biti izvjeeni na mostu.

U svrhu ovih opisa, koriste se sljedee definicije:

1. Sluaj neposrednog poduzimanja radnje - Nezgoda uoena s mosta i radnja odmah poduzeta.

2. Sluaj naknadnog poduzimanja radnje - Nezgodu je dojavio na most oevidac i radnja je poduzeta s izvjesnim zakanjenjem.

3. Sluaj nestale osobe - Na most je dojavljeno da je nestala osoba.

Kad brod plovi svom snagom naprijed, mogu se koristiti sljedea tri standardna manevra, ako je mogue s GPS odreivanjem poloaja, koristei MOB funkciju na ureajima.1. Jednostavni okret (270 manevar)

Koristi se u neposrednoj situaciji (t.j. kada se s mosta uoi pad rtve u vodu).

Kormilo sve na stranu pada u vodu.

Nakon odstupanja od poetnog kursa za 250, kormilo u sredinu i poeti manevar zaustavljanja.

2. Eliptiki okret

Kormilo sve ne stranu pada u vodu. Kad je brod skrenuo za 180, zadrava se kurs dok se ne postigne puna brzina. Kormilo ponovo sve na istu stranu.

Po mirnom moru brod se vraa u prvotni kurs.

3. Williamson-ov okret

Koristi se kod neposrednog sluaja.

Kormilo sve na stranu pada u vodu.

Nakon odstupanja od poetnog kursa za 60, kormilo sve na suprotnu stranu.

U kursu 20 prije od suprotnog kursa, kormilo u sredinu i brod postaviti u suprotni kurs.

4. Shcarnow-ljev okret

Ne koristiti u neposrednom sluaju.

Kormilo sve na stranu.

Nakon 240 odstupanja od poetnog kursa, kormilo sve na suprotnu stranu. U kursu 20 prije suprotnog kursa, kormilo u sredinu tako da se brod okrene u suprotni kurs.

Sluaj neposrednog poduzimanja radnje

1. Jednostavni okret / eliptiki okret vraaju brod najbre u podruje nesree.

2. Williamson-ov okret zahtjeva vie vremena i privremeno odvodi brod dalje od podruja nesree.

3. Scharnow-ljev okret nije prikladan.

Sluaj naknadnog poduzimanja radnje

1. Williamson-ov okret e sigurno odvesti brod dalje od podruja nesree. Kad brod stigne do poetne toke manevra, brzinu traganja treba smanjiti kako bi se omoguilo brzo zaustavljanje.

2. Scharnow-ljev okret ne moe se uspjeno provesti ako nije poznato vrijeme proteklo izmeu nastanka nesree i poetka manevra.Sluaj nestale osobe

Williamson-ov i Scharnow-ljev okret vratiti e brod u njegovu brazdu. Kod Scharnow-ljevog okreta prelazi se manja udaljenost i time skrauje vrijeme. Kad je brod u suprotnom kursu nakon Scharnow-ljevog okreta, toka poetka manevra e biti nekoliko brodskih duina iza krme. Ovisno o tipu broda moe se utedjeti znatna udaljenost.Poto standardni manevri ne garantiraju povratak broda u brazdu, ove okrete treba redovno vjebati da bi se uoile brodske osobine i uinak uvjeta okolia na brod i osobu u vodi.Za brodove s neuobiajenim osobinama i nekonvencionalnim sustavima poriva i kormilarenja, mogu se razviti najbolji praktini naini za prikupljanje osoba iz vode.Pristup malim plovilom

Stvarno prikupljanje osoba iz vode obino se postie uporabom brodice za prikupljanje ili spaavanje.U nekim sluajevima spreman i obuen voditelj brodice moe prii rtvi iz privjetrine, ali da bi se izbjegla mogunost zanoenja na rtvu, i kad okolnosti to zahtijevaju, neiskusniji bi trebali prilaziti iz zavjetrine. Brzina mora biti mala da se ne preplai rtva, ali dovoljna da omogui kormilarenje. Konani prilaz mora zapoeti na 3 - 4 duljine brodice od rtve. Voditelj brodice mora obavijestiti druge s koje strane namjerava prii. Kako se brodica pribliava rtvi, on je moe izgubiti iz vida, te ovisiti o informaciji drugih u kojem smjeru i na kojoj udaljenosti je rtva. Kad se brodica priblii rtvi, okrene se tako da se prikupljanje obavlja bono po pramcu. Nije vano da li je desna ili lijeva strana. Vano je da rtva bude u privjetrini brodice. Ne smije se dozvoliti da brodica doe u privjetrinu rtve, jer bi je tako mogla ozlijediti. Idealno, kad je uz rtvu, brodica bi se trebala zaustaviti s zaustavljenim propelerima. Idealan poloaj nije mogue postii u svim okolnostima i zahtijeva vjebanje.Minimalan broj posade Brodovi koji plove samo s dva lana posade mogu imati posebne potekoe da prikupe ovjeka u moru. Preostali lan posade treba manevrirati i ispomagati rtvi. Kod minimalnog broja posade treba dobro isplanirati postupke u nunosti. Brzo bacanje koluta za spaavanje i drugih plutajuih naprava je korisno ako rtva moe pomoi sama sebi. Aktiviranje i sputanje splavi za spaavanje, ako postoji, moe omoguiti rtvi da se sama popne u nju. Radio i buktinje mogu koristiti za pozivanje pomoi s drugih brodova i GPS za odrediti poloaj.

11.1.2 Prikupljanje rtve

Stanje osoba u moru zavisiti e o brojnim imbenicima, ukljuujui kako su podnijeli hladan ok, kako su odjeveni i koliko dugo su bili u vodi. Treba ih prikupljati s velikom panjom, jer im se stanje moe pogorati. Podizanje osoba na brod biti e vjerojatno vrlo teko bez neke MOB naprave, osobito ako je rtva u nesvijesti ili na neki drugi nain onesposobljena. Ako ne postoji neka odreena MOB naprava, moe se napraviti kratka petlja od ueta te improvizirati podizanje koristei uad ili mree.Ako je mogue, rtvu treba podizati u vodoravnom poloaju radije nego u okomitom, osobito ako je u vodi boravila izvjesno vrijeme. Pojedinosti o tome zato je to vane prikazane su u glavi 12 Preivljavanje.Podizanje "valjanjem"

Ovo podizanje koristi nain "valjanja" tereta po boku broda, koje je prilagoeno podizanju osoba. Patentirane naprave za podizanje "valjanjem" sadre mreu od uadi ili druge tvari. Osoba u vodi, pri svijesti ili nesvijesti, ugura se u "U" oblikovanu mreu. Tada se podie prikupljanjem jednog kraja mree.

Podizanje "valjanjem"

Prikupljanje iz brodica za spaavanje i malih brodova koristei podizanje "valjanjem"

Dvije glavne prednosti podizanja "valjanjem" su: prvo, da rtva tijekom cijele operacije ostaje u vodoravnom poloaju, i drugo, da sustav koristi polovinu silu za podizanje, omoguujui jednom lanu posade da podie oko 100 kg teku rtvu s namoenom odjeom. Ako prilike zahtijevaju improvizaciju, za podizanje "valjanjem" se mogu koristiti mree za teret ili petlje.Vidi takoer glavu 13 Traganje i prikupljanje, t. 13.3 Prikupljanje s povrinskim brodovima.

Podizanje "valjanjem" (vodoravno prikupljanje)

Okomito prikupljanje

11.1.3 Uporaba sprave za bacanje konopa

Kod sluaja ovjek u moru moe se ispaliti raketa za bacanje konopa tako da ue padne vrlo blizu osobe u vodi. Ue pluta, i na njega se moe privrstiti plutajui zavretak, ako postoji na brodu.

28.06.2012.1 / 5