botanika_sistematika

1

modul

BOTANIKA

osnove sistematike

BOTANIKASveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 2

botanikasistematika

sistematika bilja bavi se opisivanjem i razvrstavanjem živućih i fosilnih

biljnih organizama u srodne skupine određuje biljnom organizmu mjesto u sistemu

(sustavu) sistematika bilja obuhvaća:

identifikaciju (raspoznavanje, identifikacija) nomenklaturu (imenovanje) filogeniju (razvitak pojedine biljne vrste, odnosno skupine tijekom evolucije) evoluciju (razvoj, razvitak) klasifikaciju (raspoređivanje, tj. razvrstavanje pojedinih biljnih vrsta u određene

skupine)


sistematske kategorije

skupina ili takson lat. taxon

skupine ili taksa (mn.) lat. taxa

skupina biljaka bilo koje kategorije npr. vrsta, rod, porodica i dr.


sistematske kategorije

-anaesuperordonadred

-idaeRosidaesubclassispodrazred

-atae, -opsida, -phyceae, -mycetes

Magnoliataeclassisrazred

-phytina, -mycotinaMagnoliophytinasubphylumpododjeljak

-phyta, -mycotaSpermatophytaphylumodjeljak

-biontaCormobiontasubregnumpodcarstvo

-otaEucaryotaregnumcarstvo (domena)

završeciprimjerkategorija(latinski)

kategorija(hrvatski)


sistematske kategorije - nastavak

završeciprimjerkategorija(latinski)

kategorija(hrvatski)

Prunus domesticaspeciesvrsta

agregatumagregat

seriesserija

sectiosekcija

Prunusgenusrod

-eaetribustribus

-oideaePrunoideaesubfamiliapotporodica

-aceaeRosaceaefamiliaporodica

-ineaesubordopodred

-lesRosalesordored


sistematske kategorije- nastavak

podvrsta (subspecies, subsp.) varijetet (varietas, var.) forma (forma, f.) kultivar (cultivar, cv.)

prije sorta

imena biljaka, odnosno biljnih skupina pišu se na latinskom jeziku (ili u latiniziranom obliku) u skladu s Međunarodnim kodeksom botaničke nomenklature

International Code of Botanical Nomenclature (St Luis Code, 1999) imena uzgajanog bilja biljaka pišu se u skladu s

Međunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I.C.N.C.P. or

Cultivated Plant Code, 2004)


živa bića → domene glavne grupe (domene): Archaea

prokariotski organizmi (prokariotska domena)

Bacteria prokariotski organizmi

(prokariotska domena) Eukarya

eukariotski oganizmi (eukariotska domena)

linearnaprstenastaprstenastaDNA

+--mitohondriji plastidicitoskelet

>111broj kromosoma

+--jezgrina opna

EukaryaBacteriaArchaeadomena /svojstvo


Archaea carstvo (domena)

prokariotski organizmi ↓

prokariotska stanica (protocita) većinom od 1-10 μm nukleoid – jezgrin ekvivalent (1 ili više) st. stijenka

makromolekule polisaharida (različitog kem. sastava), nema fibrilarnu strukturu

nema mitoze i mejoze većinom žive u ekstremnim uvjetima

često termofilni organizmi ~ 100 vrsta


Bacteria carstvo (domena)

1. bakterije2. modrozelene alge

poznato oko 4000 vrsta smatra se ih ima između 50000 i 3 milijuna vrsta

jednostanični organizmi rijetko višestanični

žive posvuda nepokretni organizmi

neki se ipak “kreću” → imaju bičeve (po cijeloj površini stanice ili u čupercima)


Bacteria

način ishrane heterotrofan (većinom)

saprofiti razgradnja ugljikohidrata, dušičnih spojeva i dr. - npr. bakterije uzročnici

vrenja paraziti

kod biljaka poznato više od 200 bakterioza

autotrofan kemosinteza

oksidacija anorganskih tvari - npr. nitrifikacijske bakterije pigmenti

npr. bakterioklorofil (nije prava fotosinteza!)


Bacteria oblik

kuglast (koke, koki) štapičast (bacili) svinut (vibrioni) spiralan (spirili)

razmnožavanje vegetativno – amitoza (tzv. “cijepanje”)

stvaraju nakupine stanica (“pakete”) jako različita potreba za kisikom u nepovoljnim uvjetima neke bakterije stvaraju trajne stanice - spore

kruta, višeslojna stanična stijenka → otporni organizmi!


Bacteria1. BAKTERIJEa) štetne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji

denitrifikacijske bakterije nitritni i nitratni dušik “pretvaraju” u N2 i (No)x, “uzimajući”

kisik iz tla npr. Pseudomonas, Xanthomonas

Agrobacterium tumefaciens izaziva tumore na korijenu mnogih biljaka

Erwinia amylovora bakterijska palež krušaka


Bacteriab) korisne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji

nitrifikacijske bakterije nitratnu kiselinu, odnosno njezine soli “pretvaraju” u spojeve

koje biljke lako apsorbiraju npr. Nitrosomonas, Nitrobacter

bakterije “fiksatori” dušika npr. Azotobacter, Rhizobium, Bradyrhizobium

bakterije koje izazivaju vrenja npr. mliječno-kiselo vrenje (Lactobacillus) npr. octeno vrenje (Acetobacter)


Bacteria

c) druga značenja bakterija

gen - tehnologija dobivanje antibiotika razgradnja otpadnih tvari indikatori nafte obogaćivanje metala


Bacteria2. MODROZELENE ALGE (cijanobakterije) sadrže pigmente: većinom klorofil a (fotosinteza!) žive u slatkim vodama (većinom)

fenomen Plitvičkih jezera – sedra (iz vode istaloženi vapnenac) podiže barijere preko kojih se ruše prekrasni slapovi u izgradnji sedre aktivno ili pasivno sudjeluju neke modrozelene

alge (ali i drugi organizmi, tzv. sedrotvorci) u moru

“cvjetanje” mora “cvjetanje” može biti i u slatkim vodama

u sastavu lišajeva (simbioza s gljivama) na vlažnim tlima, kamenu, kori drveća i sl.


virusine ubrajaju se u niti jednu domenu!

VIRUSI nisu samostalni organizmi

postoje samo u živim stanicama biljaka, životinja i čovjeka npr. AIDS, hepatitis, gripa, herpes i dr.

razvijaju se iz genetskog materijala stanice rast i razmnožavanje?

sadrže DNA ili RNA uzročnici bolesti → viroze (virologija) sitniji od bakterija (10–280 nm)


bakteriofagi, mikoplazme, viroidine ubrajaju se u niti jednu domenu!

BAKTERIOFAGI relativno veliki (oko 150 nm) donekle srodni virusima sastoje se iz proteinske “kapsule” unutar koje je DNA nemaju izmjenu tvari i energije

MIKOPLAZME nemaju staničnu stijenku donekle srodne bakterijama uzročnici biljnih bolesti

VIROIDI sastoje se iz jako malih, prstenastih RNA-molekula uzročnici biljnih bolesti (osobito pri razmnožavanju bilja)


živa bića → domene

glavne grupe (domene):

Archaea Bacteria Eukarya eukariotski oganizmi (eukariotska domena)

eukariotska stanica (eucita)


Eukarya

Eukarya obuhvaća:

1. PHYCOPHYTA (alge)2. MYCOPHYTA (gljive)3. LICHENOPHYTA (lišajevi, lišaji)4. BRYOPHYTA (mahovine)5. PTERIDOPHYTA (papratnjače)6. SPERMATOPHYTA (sjemenjače)


Eukarya

Thallophyta (Thallobionta) 1. PHYCOPHYTA (alge)2. MYCOPHYTA (gljive)3. LICHENOPHYTA (lišajevi, lišaji)

Cormophyta (Cormobionta)1. BRYOPHYTA (mahovine)2. PTERIDOPHYTA (papratnjače)3. SPERMATOPHYTA (sjemenjače)


EukaryaThallophyta

Thallophyta (Thallobionta)↓

organizmi koji imaju talus talus - tijelo, steljka

talus može biti diferenciran na dijelove koji podsjećaju na korijen → rizoid stabljiku → kauloid list → filoid

nemaju provodni sustav


PHYCOPHYTAalge

poznato oko 30.000 vrsta

autotrofni organizmi (rijetko heterotrofni) sadrže pigmente: klorofil (a, b ili c), karoten, ksantofil, fukoksantin i dr.

većinom žive u vodi plankton - lebde bentos - pričvršćene za dno

zelene alge dolaze i u sastavu lišajeva neke alge žive na ili u organizmu nižih životinja, u tlu ili

na kori drveća


PHYCOPHYTA (alge)razmnožavanje

jednostanični ili višestanični organizmi od kuglastih i nitastih (razgranjenih ili nerazgranjenih) oblika, preko onih koji su povezani u stanične kolonije, do onih s talusom kod kojeg se već razlikuju prava tkiva

veličine od 50 μm do 100 m imaju imaju bič (-eve) razmnožavanje

1. nespolno dioba stanice (npr. jednostanične alge) fragmentacija (npr. višestanične alge) spore: nepokretne (tetraspore, aplanospore) i pokretne (zoospore)

2. spolno - pomoću spolnih stanica, tj. gameta zigota se ne razvija u višestaničan embrij!


PHYCOPHYTAalge

značenje ↓

fitoplankton

mora i oceani (70% površine zemlje) ↓

u njima su alge jedini primarni proizvođači organskih materija 4 puta više od svih poljoprivrednih površina


PHYCOPHYTA (alge)primjena

zelene alge dobivanje vitamina i proteina algilit

zlatnosmeđe alge (dijatomeje) dijatomejska zemlja, škriljevac

crvene alge agar ‘nori’

smeđe alge soda jod (donedavno) alginat manit ‘kombu’


MYCOPHYTA (gljive)

jednostanični ili višestanični organizmi žive na kopnu

rijetko u slatkoj vodi

poznato oko 100.000 vrsta pretpostavka: puno više (200.000 - 2.700.000)

u Hrvatskoj poznato oko 2.600 vrsta


MYCOPHYTA (gljive) sastoje se od nitastih stanica - HIFA

nježne, prozirne stanice Ø 1-15 μm razgranjene ili nerazgranjene septirane (s “pregradama”) ili neseptirane

splet svih hifa - MICELIJ miceliji nekih gljiva tvore - PLODNO TIJELO

ili PLODIŠTE specijalna tvorevina izgrađena od čvrsto

isprepletenih stanica

različita građa, oblik i boja plodišta –sistematika!


MYCOPHYTA (gljive)

heterotrofni organizmia) saprofiti (većinom) imaju ekstracelularnu probavu

izlučuju probavne enzime, te tako razlažu organske spojeve u jednostavnije oblike

b) paraziti neke žive u intercelularima domaćina druge imaju haustorije

u st. stijenkama domaćina “buše” malene rupe kroz koje prodiru hife do citoplazme

služe kao organi za apsorbiranje hranjivih tvari iz domaćina oko 5.000 uzročnika biljnih bolesti (mikoza)


MYCOPHYTA (gljive)

stanična stijenka većinom od hitina (polisaharid), rijeđe od celuloze kod nižih gljiva st. stijenka je ”gola”

rezervne tvari glikogen (u obliku kapljica) mast

nikada škrob! nemaju vršne meristeme ne postoji provodno staničje stvaranje SPORA je univerzalno svojstvo gljiva


MYCOPHYTA (gljive)razmnožavanje

razmnožavanje1. nespolno sporama (zoospore, endospore, egzospore)

fragmentacijom micelija sklerocijima

trajni stadiji gomoljastog oblika koji se sastoje od čvrsto isprepletenih sraslih hifa

rizomorfnim hifama dugačke, vrpčaste nakupine hifa, nalik na korijenje


MYCOPHYTA (gljive)razmnožavanje

2. spolno gametama spajanjem gametangija (gametangiogamija)

gametangiji - posebni organi u kojima se razvijaju gamete

spajanjem gameta i gametangija (gametogametangiogamija)

spajanjem konidija i gametangija (konidogametangiogamija) konidij – vrsta spore


MYCOPHYTA (gljive)značenje

korist hranjivost (sadrže bjelančevine, masti i vitamine) uzročnici vrenja aroma stimulatori rastenja bilja, npr. giberelin (Gibberella sp.) antibiotici i sl. mikoriza (simbioza s “višim” biljkama) lišajevi (simbioza s algama)

šteta kvarenje različitih poljoprivrednih biljaka i prehrambenih proizvoda trovanja uzročnici mikoza (paraziti!)


LICHENOPHYTA (lišaji)

Lichenophyta (Lichenes) oko 20.000 vrsta morfološki i fiziološki sjedinjenje alge i gljive u lišaju

(simbioza !) alge: modrozelene, zelene gljive: većinom gljive mješinarke (rjeđe gljive stapčare)

izgled ovisi o građi gljive (grmasti, korasti, lisnati i sl.) rjeđe o građi alge, npr. galertasti lišaj

razmnožavaju se posebno alge, a posebno gljive


LICHENOPHYTA (lišaji)značenje

korist hranjivost miris

kozmetička i parfumerijska industrija antibiotici pokazatelji čistog zraka

šteta zanemariva (ponekad su moguća trovanja nekih životinja)


EukaryaCormophyta (Cormobionta)

Cormophyta (Cormobionta) - “više” biljke Thallophyta – “niže” biljke

prilagođene životu na kopnu organizam diferenciran na organe većina organizama ima provodni sustav staničja se dobro razlikuju


BRYOPHYTAmahovine, mahovnjače

oko 24.000 vrsta oko 700 vrsta u Hrvatskoj

rasprostranjene od tropskih do artičkih područja zahtjevaju znatnu količinu vlage u zraku i tlu (podnose dehidraciju i

smrzavanje) male i nježne biljke, stvaraju busenaste jastučiće kopnene biljke (npr. kutikula, puči)

vjerojatno prve kopnene biljke evoluirale iz zelenih algi

korijen nije razvijen (ali imaju stabljiku i list) nemaju provodni sustav značenje

kruženje ugljika (pokrivaju 1% zemljine površine!) stvaranje treseta


PTERYDOPHYTApaprati, papratnjače

oko 11.000 vrsta oko 100 vrsta u Hrvatskoj

mnoge paprati se uzgajaju (npr. kao lončanice ili u vrtovima) žive na vlažnim staništima

neke žive na dnu vode imaju korijen, stabljiku i list

neke posjeduju podanak (rizom) listovi u pupu nalik na “puževu kućicu” stabljika reducirana

listovi prizemni razvijen provodni sustav

sporangiji (organi u kojima nastaju spore) u nakupinama – sorusima oblik i položaj sorusa raznolik (sistematika!) oplodnja – voda!


SPERMATOPHYTAsjemenjače

oko 250.000 vrsta najviši stupanj u razvoju biljnog svijeta stvara se cvijet, a potom plod i sjemenka (ime!) oplodnja neovisna o vodi grananje izdanka sekundarni rast u debljinu


flora vaskularna flora

flora skup vrstavrsta koje obitavaju na određenom području

vegetacija skup biljnih zajednicabiljnih zajednica nekog određenog područja

↓ biljna zajednica (fitocenoza, asocijacija) - skup vrsta odgovarajućeg

sastava i strukture na određenoj površini, odnosno skup vrsta koje žive zajedno zbog potreba za sličnim ili istim ekološkim prilikama

vaskularna flora (lat. vascularis – provodni, žilni, koji ima provodni sustav)1. papratnjače2. sjemenjače

u svijetu je poznato oko 270.000 vrsta vaskularnih biljaka procjena: 300.000 – 500.000


vaskularna flora Hrvatska - Europa - svijet

u Hrvatskoj je poznato oko 5.5005.500 vaskularnih biljaka

Hrvatska je treća u Europi (!) ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s površinom državnog

teritorija


SPERMATOPHYTAsjemenjače

SPERMATOPHYTA (sjemenjače) odjeljak

A. CONIFEROPHYTINA (igličaste golosjemenjače) pododjeljak

B. MAGNOLIOPHYTINA (kritosjemenjače) pododjeljak


CONIFEROPHYTINAigličaste golosjemenjače

Coniferophytina (Gymnospermae) oko 800 vrsta

oko 50 vrsta u Hrvatskoj

drveća (šume!), rjeđe grmovi


CONIFEROPHYTINAigličaste golosjemenjače

listovi (većinom vazdazeleni) igličasti, često u pršljenu izmjenično raspoređeni

smolenice - u drvu i iglicama cvjetovi jednostavno građeni, jednospolni

jednodomne ili dvodomne biljke oprašivanje većinom vjetrom

sjemenke nisu u plodu (ime!), već uglavnom u češerima (odrvenjelim skupinama plodničkih listova) rjeđe u mesnatoj tvorevini nalik na plod


MAGNOLIOPHYTINAdvosupnice/jednosupnice

dvosupnice Magnoliatae

(Dicotyledones) oko 190.000 vrsta zeljaste i drvenaste biljke korjenov sustav

glavni korijen i bočno korijenje listovi

peteljka mrežasta nervatura cjeloviti, razdijeljeni i sastavljeni

cvjetovi pentamerni tetramerni

jednosupnice Liliatae

(Monocotyledones) oko 60.000 vrsta zeljaste biljke korjenov sustav

većinom čupavo korijenje

listovi sjedeći paralelna nervatura cjeloviti

cvjetovi trimerni


MAGNOLIOPHYTINAHrvatska

u Hrvatskoj je poznato 5.214 5.214 kritosjemenjakritosjemenjačča a

4.277 4.277 dvosupnicadvosupnica 937 937 jednosupnicajednosupnica


MAGNOLIOPHYTINAHrvatska

najveće porodice unutar dvosupnica:

1. Fabaceae (Leguminosae)2. Asteraceae (Compositae)3. Brassicaceae (Cruciferae)4. Caryophyllaceae5. Apiaceae (Umbelliferae)6. Lamiaceae (Labiatae)7. Rosaceae8. Scrophulariaceae9. Ranunculaceae10.Boraginaceae

najveće porodice unutar jednosupnica:

1. Poaceae (Gramineae)2. Liliaceae3. Cyperaceae4. Orchidaceae


MAGNOLIOPHYTINARANUNCULACEAE

1) fam. RANUNCULACEAE žabnjaci

žabnjak (Ranunculus) – ime!

livadne, šumske, vodene i korovne biljke oko 36 samoniklih vrsta u Hrvatskoj često se uzgajaju većinom zeljaste biljke

rjeđe grmovi ili lijane glavnom trajnice

rjeđe jedno- ili dvogodišnje biljke


MAGNOLIOPHYTINARANUNCULACEAE

listovi izmjenični

Clematis - nasuprotni razdijeljeni ili nerazdijeljeni

cvjetovi pravilni ili nepravilni ocvijeće dvostruko ili jednostruko mnogo prašnika i tučaka

plodovi većinom mjehur

rjeđe oraščić, tobolac ili boba


MAGNOLIOPHYTINACARYOPHYLLACEAE

2) fam. CARYOPHYLLACEAE klinčići

klinčić (Dianthus)

hortikulturno značenje otrovne / ljekovite biljke

(saponin)

pionirske biljke korovi

Gypsophila (sadarka) Lychnis (rumenika) Cerastium (rožac) Silene (pušina) Stellaria (mišjakinja, crijevac) Agrostemma githago (kukolj) …


MAGNOLIOPHYTINABRASSICACEAE

3) fam. BRASSICACEAE (CRUCIFERAE) kupusnjače

kupus (Brassica) – ime!

zeljaste biljke jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke sadrže glikozide, sumporne spojeve i C-vitamin



listovi često u rozeti izmjenični

cvjetovi većinom u grozdu tetramerni pravilni → latice čine 2 ravnine simetrije nalik na križ

Cruciferae (lat. crux – križ) 6 prašnika: 2 kraća (vanjska) i 4 duža (unutrašnja)

plodovi komuška komuščica



poljoprivredne kulture kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, korabica, uljana repica, repa,

rotkvica, crna rotkva, gorušica, hren i dr. začinske biljke (neke i ljekovite) stočna hrana

hortikulturno značenje Alyssum, Aubrieta, Cheiranthus, Iberis, Matthiola i dr.

pionirske biljke

korovi


MAGNOLIOPHYTINAROSACEAE

4) fam. ROSACEAE ruža (Rosa) – ime!

različit izgled pojedinih predstavnika drveća, grmovi, zeljaste biljke

cvijet – različit položaj plodnice podrasla, obrasla, nadrasla

raznolikost plodova koštunica, jabuka, jagoda, šipurak, mnogokoštunica


MAGNOLIOPHYTINAROSACEAE - sistematika

ROSACEAE porodica

A. SPIRAEOIDEAE potporodica

B. ROSOIDEAE potporodica

C. MALOIDEAE potporodica

D. PRUNOIDEAE potporodica


MAGNOLIOPHYTINAFABACEAE

5) fam. FABACEAE (LEGUMINOSAE) mahunarke

plod – mahuna (lat. legumen) – ime!

drvenaste i zeljaste biljke jednogodišnje i višegodišnje biljke



poljoprivredne kulture grah, grašak, soja, leća, slanutak, bob i dr. stočna hrana

hortikulturno značenje

zelena gnojidba simbioza s bakterijama (dušik!)



listovi sastavljeni izmjenični često s palistićima

cvjetovi nepravilni čaška – većinom 5 sraslih lapova vjenčić – poput leptira, posebno građen:

gornja latica, najveća - zastavica dvije donje srasle latice – lađica dvije latice (sa strane) –krilca

prašnici – uglavnom 10 ili 5 (srasli ili slobodni) ili 9 sraslih i 1 slobodan oprašivanje insektima

plod mahuna


MAGNOLIOPHYTINAAPIACEAE

6) fam. APIACEAE (UMBELLIFERAE) štitarke

cvat – štitac (lat. umbella) - ime! celer (Apium) - ime!

poljoprivredne kulture mrkva, peršin, celer, pastrnjak, komorač, kopar, kim,

korijander, anis i dr. ljekovite biljke


MAGNOLIOPHYTINAAPIACEAE

većinom bijeli cvjetići u jednostavnim ili sastavljenim štitcima

stabljika šuplja (osim u čvorovima)

razdijeljeni listovi obuhvaćaju stabljiku proširenim rukavcem

biljka sadrži eterično ulje – miris! neke štitarke su otrovne (alkaloidi), npr. pjegava kukuta


MAGNOLIOPHYTINALAMIACEAE

7) fam. LAMIACEAE (LABIATAE) usnače, usnatice

mrtva kopriva (Lamium) cvjetovi nalik na usne - ime!

usna (lat. labium)

zeljaste biljke, grmovi ili polugrmovi


MAGNOLIOPHYTINALAMIACEAE

cvjetovi u pršljenu

stabljika četverobridna

listovi nasuprotni, cjeloviti

cijela biljka (ili samo cvjetovi, listovi) sadrži eterično ulje

začinsko bilje aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje

Rosmarinus (ružmarin) Lavandula (lavandula, lavanda) Salvia (kadulja, žalfija) Mentha (metvica, menta) Thymus (majčina dušica, timijan) Satureja (čubar) Origanum (mažuran) …


MAGNOLIOPHYTINAASTERACEAE

8) fam. ASTERACEAE (COMPOSITAE) glavočike

cvat – glavica zvjezdan (Aster) – ime!

najveća familija dvosupnica, preko 20.000 biljnih vrsta! vrhunac razvoja u biljnom svijetu

većinom zeljaste biljke



listovi cjeloviti ili razdijeljeni izmjenični rozeta

cvjetovi u cvatu - glavici

ovoj ljuskastih listića - involucrum cjevasti ili jezičasti

plod roška



poljoprivredne kulture aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje korovi

Helianthus annuus (suncokret) Cynara scolymus (artičoka) Lactuca (salata) Chamomilla recutita (kamilica) Artemisia (pelin) Achillea millefolium (stolisnik) Tussilago farfara (podbjel) Tanacetum (buhač, vratić) Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) …


MAGNOLIOPHYTINALILIACEAE

1) fam. LILIACEAE ljiljani

ljiljan (Lilium)

zeljaste višegodišnje biljke geofiti

podanak lukovica gomolj

otrovne / ljekovite biljke sadrže alkaloide

poljoprivredne kulture ukrasno bilje

Lilium Asparagus Allium (luk) Hyacinthus (zumbul) Tulipa (tulipan) …


MAGNOLIOPHYTINALILIACEAE

listovi cjeloviti cjelovita ruba paralelna nervatura

cvjetovi pojedinačni ili u cvatu 6 listova perigona (slobodnih ili sraslih) 6 prašnika plodnica - 3 srasla plodnička lista

plodovi tobolac boba


MAGNOLIOPHYTINAPOACEAE

2) fam. POACEAE (GRAMINEAE) žitarice i trave

vlasnjača (Poa)

porodica obuhvaća oko 10.000 vrsta oko 250 samoniklih biljnih vrsta u Hrvatskoj

zeljaste, jednogodišnje ili višegodišnje biljke



poljoprivredne kulture pšenica, kukuruz, zob, ječam, raž, proso

riža šećerna trska

biljke travnjaka (livada i pašnjaka)

šumske biljke



podzemni organi podanak većinom čupavo korijenje

adventivno korijenje (npr. kukuruz) čvor busanja (1-2 cm ispod površine tla) → tvori bus

↓ sastoji se od zbliženih nodija donjeg dijela stabljike

stabljika – vlat



listovi izmjenični linearni ili lancetasti sjedeći paralelna nervatura

a) plojka b) rukavac - obuhvaća stabljiku c) jezičac (lat. ligula)

na mjestu gdje rukavac prelazi u plojkud) uške (lat. auriculae)

uškaste tvorevine na rubu jezičca



cvjetovi sitni, neugledni prilagođeni oprašivanju vjetrom skupljeni u sastavljeni klas ili metlicu dvospolni

rijetko jednospolni, npr. kukuruz većinom dvije pljevice pljevica donosi 1–10 cvjetova najčešće 3 prašnika plodnica s dvoperastom razgranjenom njuškom tučka

plod pšeno

botanika_sistematika

Documents

Transcript of botanika_sistematika