Bosna i Hercegovina©AMUS 2014 sva prava zadr�ana

Bosna i Hercegovina©AMUS 2014 sva prava zadr�ana

Urednik izdanjaMirza Hajri�

Autorski tim AMUS Stru�ne slu�beLea �krbo, Sabina Hajrudinovi�, Igor Ku�inovi� i Sanjin D�onli�

Realizaciju ovog projekta omogu�ili su CLDP i Ministarstvo kulture i sporta kantona Sarajevo

Po�tovani �itaoci,

Pred Vama se nalazi Priru�nik iz autorskog prava kojeg je, uz podr�ku Programa pomo�i Odjela za razvoj tr�i�nog prava Ministarstva finansija i trgovine SAD-a CLDP i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, pripremila Stru�na slu�ba AMUS-a.

AMUS je organizacija koja se kao zastupnik muzi�kih autora u BiH nalazi na �prvoj liniji fronta� borbe za po�tovanje autorskih prava. U neku ruku, ovaj se Priru�nik mo�e doimati i kao na� vid samoodbrane. Me�utim, sasvim dovoljan razlog za ovo izdanje je �injenica da je posljednja sli�na bro�ura u BiH objavljena, i to u limitiranom tira�u, prije �etiri godine. Na�a svakodnevnica je da autorima, korisnicima muzike te predstavnicima nadle�nih institucija za provedbu zakona poja�njavamo ovdje obja�njene pojmove i definicije. Veoma �esto korisnicima i autorima pribli�avamo praksu u susjednim te evropske standarde u zemljama �ireg okru�enja. To je ovdje u najkra�em formatu predstavljeno. 2010. godine su objavljeni novi zakoni iz oblasti intelektualnog vlasni�tva BiH i od tada je AMUS jedina kolektivna organizacija koja je ispunila uslove i rje�enjem Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH dobila dozvolu za kolektivno ostvarivanje muzi�kih autorskih prava.

U tom smislu, u ime autora koje zastupamo, osje�amo i odgovornost i potrebu ja�anja svijesti o autorskim pravima u bh. javnosti. Jer, bolje razumijevanje obaveze u vezi s autorskim pravima zna�i i boljitak za na�e �lanove i �iru zajednicu. Na kraju, BiH je evropska zemlja sa najve�im procentom piratstva. AMUS ovim projektom ukazuje na tu pora�avaju�u �injenicu za na�e dru�tvo, te di�e glas da se to po�ne mijenjati nabolje i poziva druga udru�enja i organizacije umjetnika, te nadle�ne institucije da nam se u tom apelu pridru�e. Sadr�aj ovog �tampanog materijala je svima dostupan i putem na�e web stranice www.amus.ba

Edin Dervi�halidovi� predsjednik Skup�tine AMUS-a

3

Za vi�e nformacija obratitie se AMUS Stru�noj slu�bi na strucnasluzba@amus.ba ili 033 205 600

Urednik izdanjaMirza Hajri�

Autorski tim AMUS Stru�ne slu�beLea �krbo, Sabina Hajrudinovi�, Igor Ku�inovi� i Sanjin D�onli�

Realizaciju ovog projekta omogu�ili su CLDP i Ministarstvo kulture i sporta kantona Sarajevo

Po�tovani �itaoci,

Pred Vama se nalazi Priru�nik iz autorskog prava kojeg je, uz podr�ku Programa pomo�i Odjela za razvoj tr�i�nog prava Ministarstva finansija i trgovine SAD-a CLDP i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, pripremila Stru�na slu�ba AMUS-a.

AMUS je organizacija koja se kao zastupnik muzi�kih autora u BiH nalazi na �prvoj liniji fronta� borbe za po�tovanje autorskih prava. U neku ruku, ovaj se Priru�nik mo�e doimati i kao na� vid samoodbrane. Me�utim, sasvim dovoljan razlog za ovo izdanje je �injenica da je posljednja sli�na bro�ura u BiH objavljena, i to u limitiranom tira�u, prije �etiri godine. Na�a svakodnevnica je da autorima, korisnicima muzike te predstavnicima nadle�nih institucija za provedbu zakona poja�njavamo ovdje obja�njene pojmove i definicije. Veoma �esto korisnicima i autorima pribli�avamo praksu u susjednim te evropske standarde u zemljama �ireg okru�enja. To je ovdje u najkra�em formatu predstavljeno. 2010. godine su objavljeni novi zakoni iz oblasti intelektualnog vlasni�tva BiH i od tada je AMUS jedina kolektivna organizacija koja je ispunila uslove i rje�enjem Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH dobila dozvolu za kolektivno ostvarivanje muzi�kih autorskih prava.

U tom smislu, u ime autora koje zastupamo, osje�amo i odgovornost i potrebu ja�anja svijesti o autorskim pravima u bh. javnosti. Jer, bolje razumijevanje obaveze u vezi s autorskim pravima zna�i i boljitak za na�e �lanove i �iru zajednicu. Na kraju, BiH je evropska zemlja sa najve�im procentom piratstva. AMUS ovim projektom ukazuje na tu pora�avaju�u �injenicu za na�e dru�tvo, te di�e glas da se to po�ne mijenjati nabolje i poziva druga udru�enja i organizacije umjetnika, te nadle�ne institucije da nam se u tom apelu pridru�e. Sadr�aj ovog �tampanog materijala je svima dostupan i putem na�e web stranice www.amus.ba

Edin Dervi�halidovi� predsjednik Skup�tine AMUS-a

3

Za vi�e nformacija obratitie se AMUS Stru�noj slu�bi na strucnasluzba@amus.ba ili 033 205 600

20. Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu 3021. Citati 3122. Upotreba djela na javnim izlo�bama ili aukcijama autorskih djela 3223. Slobodna prerada djela 3224. Upotreba baze podataka 3225. Upotreba djela trajno smje�tenih na javnim mjestima 3226. Slu�beni postupci 3327. Vremensko ograni�enje autorskog prava 3328. Autorsko pravo u pravnom prometu 3329. Legitimacija. 3430. Za�tita originala autorskog djela 3431. Autorsko ugovorno pravo 3532. Ni�tavnost pojedinih odredbi u prenosu 3733. Forma ugovora 3734. Autorska naknada 3735. Evidencija prihoda i dobiti 3836. Raskid ugovora 3837. Pravo pokajanja 3938. Ugovor o izvo�enju 40 a. Obaveze korisnika 40 b. Raskid ugovora 4039. Ugovor o stvaranju djela po narud�bi 4040. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 41 a. Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca 4141. Audiovizuelna djela 4242. �ta su srodna prava? 43 a. Izvo�a�i 43

1. Uvod 82. Me�unarodno ure�enje autorskog prava i srodnih prava 9 a. Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela 10 b. Univerzalna konvencija o autorskom pravu 11 c. Rimska konvencija 11 d. Svjetska organizacija za intelektualno vlasni�tvo 113. Zakon o autorskim i srodnim pravima 144. �ta je ure�eno zakonom? 155. �ta je autorsko djelo? 166. Sastojci djela 187. Zbirke 188. �ta nije autorskopravno za�ti�eno? 199. Ko je nositelj autorskog prava? 1910. Koautori 2011. Autori spojenih djela 2012. Koja autorska prava ostvaruju autori? 2013. �ta su druga prava autora? 25 a. Pravo na naknadu za davanje na poslugu 25 b. Pravo slije�enja 25 c. Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu 26 d. Reprografska prava 28 e. Pravo pristupa i predaje djela 2814. Sadr�ajna ograni�enja autorskog prava 2815. Zakonska licenca 2816. Slobodna upotreba 2917. Privremeno reproduciranje 2918. Upotreba djela u cilju informiranja javnosti 2919. Upotreba djela za potrebe nastave 30

54

SADR�AJ

20. Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu 3021. Citati 3122. Upotreba djela na javnim izlo�bama ili aukcijama autorskih djela 3223. Slobodna prerada djela 3224. Upotreba baze podataka 3225. Upotreba djela trajno smje�tenih na javnim mjestima 3226. Slu�beni postupci 3327. Vremensko ograni�enje autorskog prava 3328. Autorsko pravo u pravnom prometu 3329. Legitimacija. 3430. Za�tita originala autorskog djela 3431. Autorsko ugovorno pravo 3532. Ni�tavnost pojedinih odredbi u prenosu 3733. Forma ugovora 3734. Autorska naknada 3735. Evidencija prihoda i dobiti 3836. Raskid ugovora 3837. Pravo pokajanja 3938. Ugovor o izvo�enju 40 a. Obaveze korisnika 40 b. Raskid ugovora 4039. Ugovor o stvaranju djela po narud�bi 4040. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 41 a. Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca 4141. Audiovizuelna djela 4242. �ta su srodna prava? 43 a. Izvo�a�i 43

1. Uvod 82. Me�unarodno ure�enje autorskog prava i srodnih prava 9 a. Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela 10 b. Univerzalna konvencija o autorskom pravu 11 c. Rimska konvencija 11 d. Svjetska organizacija za intelektualno vlasni�tvo 113. Zakon o autorskim i srodnim pravima 144. �ta je ure�eno zakonom? 155. �ta je autorsko djelo? 166. Sastojci djela 187. Zbirke 188. �ta nije autorskopravno za�ti�eno? 199. Ko je nositelj autorskog prava? 1910. Koautori 2011. Autori spojenih djela 2012. Koja autorska prava ostvaruju autori? 2013. �ta su druga prava autora? 25 a. Pravo na naknadu za davanje na poslugu 25 b. Pravo slije�enja 25 c. Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu 26 d. Reprografska prava 28 e. Pravo pristupa i predaje djela 2814. Sadr�ajna ograni�enja autorskog prava 2815. Zakonska licenca 2816. Slobodna upotreba 2917. Privremeno reproduciranje 2918. Upotreba djela u cilju informiranja javnosti 2919. Upotreba djela za potrebe nastave 30

54

SADR�AJ

59. Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje 5760. Davanje dozvole i kontrola nad radom kolektivne organizacije 5861. Proces izdavanja dozvole 5862. Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS 5963. Odnos kolektivne organizacije prema autorima 6164. �lanstvo u kolektivnoj organizaciji 6165. Zabrana izuzimanja djela 6266. Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja 6267. Posebni slu�ajevi raspodjele naknada 6268. Odnos kolektivne organizacije i korisnika 6369. Tarifa i kolekltivni ugovor 6370. Kolektivni ugovor 6471. Reprezentativno udru�enje 6472. Postupak zaklju�enja kolektivnog ugovora 6573. Obaveze korisnika 6574. Obaveze zaklju�enja ugovora o kori�tenju djela 6575. Obaveza korisnika da izvje�tava kolektivnu organizaciju 6676. Obaveze osoba koja pla�aju naknadu na osnovu drugih prava autora 6777. Obaveze kolektivne organizacije 6778. Nediskriminacija korisnika 6779. Obaveza davanja podataka na uvid 6780. Rje�avanje tarifnih sporova izme�u kolektivne organizacije i korisnika 6781. Vije�e za autorsko pravo 6782. Medijacija 6883. Policija i Inspekcije za nadzor tr�i�ta 68

b. Predmet za�tite 43 c. Subjekt prava 43 d. Koja su moralna prava izvo�a�a? 44 e. Koja su imovinska prava izvo�a�a? 44 f. Naknada 4443. Prijenos prava na filmskog producenta 4444. Izvo�enje ostvareno u radnom odnosu 4545. Trajanje prava 4546. Kako se ostvaruju autorska i srodna prava? 4547. Krivi�no-pravna za�tita autorskog i srodnih prava uklju�ena je u BiH zakon: 46 a. Sudska za�tita 46 b. Naknada �tete 47 c. Penal 47 d. Nematerijala �teta 48 e. Privremene mjere 48 f. Osiguranje dokaza 4948. Mjere za osiguranje za�tite prava 5049. Deponovanje i evidencija autorskih djela 5050. Prekr�ajna za�tita 5251. Inspekcijski nadzor 5252. Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava 5353. �ta se ure�uje zakonom? 5354. �ta je kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava? 5455. �ta su poslovi kolektivnog ostvarivanja prava? 5456. Obavezno kolektivno ostvarivanje 5557. Oblik kolektivne organizacije 5658. Standardi poslovanja kolektivne organizacije 56

76

59. Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje 5760. Davanje dozvole i kontrola nad radom kolektivne organizacije 5861. Proces izdavanja dozvole 5862. Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS 5963. Odnos kolektivne organizacije prema autorima 6164. �lanstvo u kolektivnoj organizaciji 6165. Zabrana izuzimanja djela 6266. Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja 6267. Posebni slu�ajevi raspodjele naknada 6268. Odnos kolektivne organizacije i korisnika 6369. Tarifa i kolekltivni ugovor 6370. Kolektivni ugovor 6471. Reprezentativno udru�enje 6472. Postupak zaklju�enja kolektivnog ugovora 6573. Obaveze korisnika 6574. Obaveze zaklju�enja ugovora o kori�tenju djela 6575. Obaveza korisnika da izvje�tava kolektivnu organizaciju 6676. Obaveze osoba koja pla�aju naknadu na osnovu drugih prava autora 6777. Obaveze kolektivne organizacije 6778. Nediskriminacija korisnika 6779. Obaveza davanja podataka na uvid 6780. Rje�avanje tarifnih sporova izme�u kolektivne organizacije i korisnika 6781. Vije�e za autorsko pravo 6782. Medijacija 6883. Policija i Inspekcije za nadzor tr�i�ta 68

b. Predmet za�tite 43 c. Subjekt prava 43 d. Koja su moralna prava izvo�a�a? 44 e. Koja su imovinska prava izvo�a�a? 44 f. Naknada 4443. Prijenos prava na filmskog producenta 4444. Izvo�enje ostvareno u radnom odnosu 4545. Trajanje prava 4546. Kako se ostvaruju autorska i srodna prava? 4547. Krivi�no-pravna za�tita autorskog i srodnih prava uklju�ena je u BiH zakon: 46 a. Sudska za�tita 46 b. Naknada �tete 47 c. Penal 47 d. Nematerijala �teta 48 e. Privremene mjere 48 f. Osiguranje dokaza 4948. Mjere za osiguranje za�tite prava 5049. Deponovanje i evidencija autorskih djela 5050. Prekr�ajna za�tita 5251. Inspekcijski nadzor 5252. Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava 5353. �ta se ure�uje zakonom? 5354. �ta je kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava? 5455. �ta su poslovi kolektivnog ostvarivanja prava? 5456. Obavezno kolektivno ostvarivanje 5557. Oblik kolektivne organizacije 5658. Standardi poslovanja kolektivne organizacije 56

76

kao i u me�unarodnim ugovorima u okviru STO i Svjetske organizacije za intelektualno vlasni�tvo (WIPO).

Nivo za�tite koju ti akti danas pru�aju nosiocima prava intelektualnog vlasni�tva bilo je potrebno na odgovaraju�i na�in ugraditi u zakonodavstvo BiH, kako bi se time ispunile sve preuzete obaveze i omogu�ilo da dr�ava nesmetano krene dalje na putu svog razvoja.

Moderniziranje pravnog sistema bilo je potrebno i zbog toga �to je razvoj novih tehnologija i oblika kori�tenja autorskih djela u posljednjoj dekadi dobro poljuljao odnose izme�u nosilaca prava i korisnika predmeta za�tite, te istovremeno omogu�io i nove na�ine masovnog nezakonitog kori�tenja autorskih djela i predmeta srodnih prava putem digitalne tehnologije i interneta. Ovi zakoni su, u izvjesnoj mjeri, i odgovor na globalni izazov kojem su autorsko i srodna prava danas zlo�eni.

ME�UNARODNO URE�ENJE AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVAUz po�etak uspostave pravila, pravne regulative, te kasnije i dono�enjem Zakona o autorskom i srodnim pravima krajem pro�log vijeka, vremenom se do�lo i do niza me�unarodnih dokumenata koji obavezuju zemlje potpisnice. Njihov nastanak bio je potreban zbog toga �to su knji�evna i umjetni�ka djela nastala u jednoj zemlji �esto zanimljiva i korisnicima u drugim zemljama. U svim se zemljama izdaju prijevodi knji�evnih djela, izvode se muzi�ka i pozori�na djela stranih autora i uvoze filmovi. Budu�i da zakoni o autorskom pravu vrijede samo na teritoriji dr�ave u kojoj su doneseni, postavilo se pitanje kako za�tititi autorska djela od nedopu�tenog kori�tenja izvan granica dr�ave.

U na�oj javnosti, pa i u stru�nim krugovima, ovaj je proces ispo�etka, iz razumljivih razloga uzrokovanih ratnim stanjem te postratnom obnovom i konsolidacijom dru�tva, pro�ao bez uobi�ajenih reakcija. Ali je dobro imati u vidu dokumente koji su u tom periodu doneseni, u nastavku �emo se ukratko podsjetiti i na me�unarodne temelje autorskopravne za�tite koji su usagla�avani na brojnim diplomatskim konferencijama.

Ratificirane me�unarodne konvencije i ugovori u podru�ju autorskog i srodnih prava:

UVODParlamentarna skup�tina Bosne i Hercegovine usvojila je u prvoj polovini 2010. godine kvalitetan set zakona iz oblasti intelektualnog vlasni�tva BiH. To je kruna napora Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH na modernizaciji pravne strukture u na�oj zemlji u ovoj oblasti. U okviru tog seta su i dva zakona kojima se ure�uje podru�je autorskog i srodnih prava, �ime je na temeljit na�in ure�ena ova specifi�na pravna materija. �injenica da imamo dva zakona, Zakon o autorskom i srodnim pravima te Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava je pokazatelj koliko pa�nje i va�nosti zakonodavac (PSBiH) daje ovom pitanju. Zakoni su stupili na snagu 11. 8. 2010. godine.

Zakon o autorskim i srodnim pravima, (Slu�beni glasnik BiH, broj 63/10) kojim se ure�uje podru�je autorskog prava, srodnih prava, kolektivno ostvarivanje i za�titu tih prava i odnose koji sadr�e me�unarodne elemente.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, (Slu�beni glasnik BiH, br. 63/10) kojim se ure�uje samo jedan od na�ina ostvarivanja ovih prava, kolektivno ostvarivanje prava koje se vr�i putem kolektivnih organizacija.

Zakonom iz 2002. godine izvr�ena je djelimi�na harmonizacija sa Sporazumom o trgovinskopravnim aspektima prava intelektualnog vlasni�tva (TRIPS Sporazumom), Svjetske trgovinske organizacije (STO) ali, ne i sa Direktivama Evropske unije (Acquis communautaire). Tek nam je potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridru�ivanju (SAA) sa Evropskom unijom (EU) 16. 6. 2008. godine i nastojanjem BiH da zapo�ne sve procese na putu prema ostvarivanju uslova za punopravno �lanstvo u EU, prihvatanje Acquisa postala i obaveza.

Tako�er, jedno od podru�ja na koje se u razvijenim zapadnim dr�avama Evrope i svijeta danas obra�a najve�a pa�nja jeste upravo podru�je intelektualnog vlasni�tva, koje obuhvata i autorsko i srodna prava. To je vidljivo u broju direktiva EU koje su se po�ele donositi jo� od 1991. godine,

98

kao i u me�unarodnim ugovorima u okviru STO i Svjetske organizacije za intelektualno vlasni�tvo (WIPO).

Nivo za�tite koju ti akti danas pru�aju nosiocima prava intelektualnog vlasni�tva bilo je potrebno na odgovaraju�i na�in ugraditi u zakonodavstvo BiH, kako bi se time ispunile sve preuzete obaveze i omogu�ilo da dr�ava nesmetano krene dalje na putu svog razvoja.

Moderniziranje pravnog sistema bilo je potrebno i zbog toga �to je razvoj novih tehnologija i oblika kori�tenja autorskih djela u posljednjoj dekadi dobro poljuljao odnose izme�u nosilaca prava i korisnika predmeta za�tite, te istovremeno omogu�io i nove na�ine masovnog nezakonitog kori�tenja autorskih djela i predmeta srodnih prava putem digitalne tehnologije i interneta. Ovi zakoni su, u izvjesnoj mjeri, i odgovor na globalni izazov kojem su autorsko i srodna prava danas zlo�eni.

ME�UNARODNO URE�ENJE AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVAUz po�etak uspostave pravila, pravne regulative, te kasnije i dono�enjem Zakona o autorskom i srodnim pravima krajem pro�log vijeka, vremenom se do�lo i do niza me�unarodnih dokumenata koji obavezuju zemlje potpisnice. Njihov nastanak bio je potreban zbog toga �to su knji�evna i umjetni�ka djela nastala u jednoj zemlji �esto zanimljiva i korisnicima u drugim zemljama. U svim se zemljama izdaju prijevodi knji�evnih djela, izvode se muzi�ka i pozori�na djela stranih autora i uvoze filmovi. Budu�i da zakoni o autorskom pravu vrijede samo na teritoriji dr�ave u kojoj su doneseni, postavilo se pitanje kako za�tititi autorska djela od nedopu�tenog kori�tenja izvan granica dr�ave.

U na�oj javnosti, pa i u stru�nim krugovima, ovaj je proces ispo�etka, iz razumljivih razloga uzrokovanih ratnim stanjem te postratnom obnovom i konsolidacijom dru�tva, pro�ao bez uobi�ajenih reakcija. Ali je dobro imati u vidu dokumente koji su u tom periodu doneseni, u nastavku �emo se ukratko podsjetiti i na me�unarodne temelje autorskopravne za�tite koji su usagla�avani na brojnim diplomatskim konferencijama.

Ratificirane me�unarodne konvencije i ugovori u podru�ju autorskog i srodnih prava:

UVODParlamentarna skup�tina Bosne i Hercegovine usvojila je u prvoj polovini 2010. godine kvalitetan set zakona iz oblasti intelektualnog vlasni�tva BiH. To je kruna napora Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH na modernizaciji pravne strukture u na�oj zemlji u ovoj oblasti. U okviru tog seta su i dva zakona kojima se ure�uje podru�je autorskog i srodnih prava, �ime je na temeljit na�in ure�ena ova specifi�na pravna materija. �injenica da imamo dva zakona, Zakon o autorskom i srodnim pravima te Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava je pokazatelj koliko pa�nje i va�nosti zakonodavac (PSBiH) daje ovom pitanju. Zakoni su stupili na snagu 11. 8. 2010. godine.

Zakon o autorskim i srodnim pravima, (Slu�beni glasnik BiH, broj 63/10) kojim se ure�uje podru�je autorskog prava, srodnih prava, kolektivno ostvarivanje i za�titu tih prava i odnose koji sadr�e me�unarodne elemente.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, (Slu�beni glasnik BiH, br. 63/10) kojim se ure�uje samo jedan od na�ina ostvarivanja ovih prava, kolektivno ostvarivanje prava koje se vr�i putem kolektivnih organizacija.

Zakonom iz 2002. godine izvr�ena je djelimi�na harmonizacija sa Sporazumom o trgovinskopravnim aspektima prava intelektualnog vlasni�tva (TRIPS Sporazumom), Svjetske trgovinske organizacije (STO) ali, ne i sa Direktivama Evropske unije (Acquis communautaire). Tek nam je potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridru�ivanju (SAA) sa Evropskom unijom (EU) 16. 6. 2008. godine i nastojanjem BiH da zapo�ne sve procese na putu prema ostvarivanju uslova za punopravno �lanstvo u EU, prihvatanje Acquisa postala i obaveza.

Tako�er, jedno od podru�ja na koje se u razvijenim zapadnim dr�avama Evrope i svijeta danas obra�a najve�a pa�nja jeste upravo podru�je intelektualnog vlasni�tva, koje obuhvata i autorsko i srodna prava. To je vidljivo u broju direktiva EU koje su se po�ele donositi jo� od 1991. godine,

98

UNIVERZALNA KONVENCIJA O AUTORSKOM PRAVUSovjetski Savez i SAD nisu bile potpisnice Bernske konvencije pa je UNESCO pedesetih godina pro�loga stolje�a pri�ao izradi me�unarodne konvencije koja bi mogla zadovoljiti dr�ave koje nisu vezane odredbama Bernske konvencije. Univerzalna konvencija o autorskom pravu potpisana je u �enevi 1952. godine, a u Parizu je 1971. usvojena revizija.

Kao formalnu obavezu, Konvencija tra�i otiskivanje znaka © (copyright) na publikaciji, uz podatak o nositelju prava i godini prvog izdanja. Minimalno trajanje za�tite djela jest za autorova �ivota i 25 godina poslije smrti.

RIMSKA KONVENCIJA Me�unarodna konvencija za za�titu umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju, poznata kao Rimska konvencija, po gradu u kojemu je usvojena 1961. godine, prvi je multilateralni me�unarodni ugovor o srodnim pravima, tj. o pravima izvo�a�a, proizvo�a�a zvu�nih snimki i organizacija za radiodifuziju za njihove izvedbe, odnosno snimke. Mogu joj pristupiti sve dr�ave vezane odredbama Bernske ili Univerzalne konvencije.

U skladu s odredbama Rimske konvencije za�tita srodnih prava ne utje�e na autorska prava niti ih mo�e mijenjati. Kao i Bernska konvencija, ona jam�i nacionalni tretman, tj. stranim dr�avljanima osigurava se jednak tretman kao vlastitim dr�avljanima. Oznaka �h� i godina prve objave snimke (fonogramska godina) na zvu�nim snimkama zna�e da je snimka me�unarodno za�ti�ena.

SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA INTELEKTUALNO VLASNI�TVO � WIPOJedna od najzna�ajnijih me�unarodnih organizacija koje djeluju u po-dru�ju autorskog prava, ali i industrijskog vlasni�tva, jeste Svjetska organizacija za intelektualno vlasni�tvo (World Intellectual Property Organization � WIPO). Svrha joj je da na me�unarodnom nivou uskla�uje zakonske propise o autorskom pravu kako bi se olak�ao izvoz tehnologije u zemlje u razvoju i tako pomoglo njihovu razvitku, da promi�e razvitak efikasnih mjera za za�titu intelektualnog vlasni�tvo, obavlja administrativne poslove vezane uz primjenu Bernske konvencije, poti�e

Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasni�tvo (WIPO) (1. 3. 1992.)

Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela (1. 3. 1992.)

Konvencija u svezi sa distribucijom programa putem signala koji se prenosi satelitom (1. 3. 1992.)

Univerzalna konvencija o autorskom pravu (1. 3. 1992.)

Konvencija o za�titi proizvo�a�a fonograma od neovla�tenog umno�avanja njihovih fonograma (25. 5. 2009.)

Konvencija o za�titi umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju (25. 5. 2009.)

WIPO Ugovor o autorskom pravu (WCT) (25. 11. 2009.)

WIPO Ugovor o izvo�enjima i fonogramima (WPPT) (25. 11. 2009.) u BiH

BERNSKA KONVENCIJA ZA ZA�TITU KNJI�EVNIH I UMJETNI�KIH DJELA Godine 1886. na diplomatskoj konferenciji u Bernu potpisana je Kon-vencija o stvaranju me�unarodne unije za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela. Poslije poznat kao Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela, ovaj dokumenat je stupio na snagu 1887. godine. Vremenom je do�ivjela vi�e revizija koje su potvr�ene na diplomatskim konferencijama odr�anima u Berlinu 1908, Rimu 1928, Briselu 1948, Stokholmu 1967. i Parizu 1971. Danas je sjedi�te Unije u Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasni�tvo (WIPO) u �enevi.

Bernska je konvencija prvi multilateralni me�unarodni ugovor o autorskom pravu koji stranim autorima osigurava nacionalni tretman uz po�tovanje minimalnih konvencijskih moralnih i imovinskih prava. Autorsko pravo stje�e se stvaranjem djela i za njegovo priznavanje nije potrebno ispuniti nikakve formalne uvjete. Konvencija predvi�a neobavezni op�ti rok za�tite djela za autorova �ivota i 50 godina poslije smrti. Danas Bernska unija ima 167 �lanica, me�u kojima je i Bosna i Hercegovina.

1110

UNIVERZALNA KONVENCIJA O AUTORSKOM PRAVUSovjetski Savez i SAD nisu bile potpisnice Bernske konvencije pa je UNESCO pedesetih godina pro�loga stolje�a pri�ao izradi me�unarodne konvencije koja bi mogla zadovoljiti dr�ave koje nisu vezane odredbama Bernske konvencije. Univerzalna konvencija o autorskom pravu potpisana je u �enevi 1952. godine, a u Parizu je 1971. usvojena revizija.

Kao formalnu obavezu, Konvencija tra�i otiskivanje znaka © (copyright) na publikaciji, uz podatak o nositelju prava i godini prvog izdanja. Minimalno trajanje za�tite djela jest za autorova �ivota i 25 godina poslije smrti.

RIMSKA KONVENCIJA Me�unarodna konvencija za za�titu umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju, poznata kao Rimska konvencija, po gradu u kojemu je usvojena 1961. godine, prvi je multilateralni me�unarodni ugovor o srodnim pravima, tj. o pravima izvo�a�a, proizvo�a�a zvu�nih snimki i organizacija za radiodifuziju za njihove izvedbe, odnosno snimke. Mogu joj pristupiti sve dr�ave vezane odredbama Bernske ili Univerzalne konvencije.

U skladu s odredbama Rimske konvencije za�tita srodnih prava ne utje�e na autorska prava niti ih mo�e mijenjati. Kao i Bernska konvencija, ona jam�i nacionalni tretman, tj. stranim dr�avljanima osigurava se jednak tretman kao vlastitim dr�avljanima. Oznaka �h� i godina prve objave snimke (fonogramska godina) na zvu�nim snimkama zna�e da je snimka me�unarodno za�ti�ena.

SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA INTELEKTUALNO VLASNI�TVO � WIPOJedna od najzna�ajnijih me�unarodnih organizacija koje djeluju u po-dru�ju autorskog prava, ali i industrijskog vlasni�tva, jeste Svjetska organizacija za intelektualno vlasni�tvo (World Intellectual Property Organization � WIPO). Svrha joj je da na me�unarodnom nivou uskla�uje zakonske propise o autorskom pravu kako bi se olak�ao izvoz tehnologije u zemlje u razvoju i tako pomoglo njihovu razvitku, da promi�e razvitak efikasnih mjera za za�titu intelektualnog vlasni�tvo, obavlja administrativne poslove vezane uz primjenu Bernske konvencije, poti�e

Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasni�tvo (WIPO) (1. 3. 1992.)

Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela (1. 3. 1992.)

Konvencija u svezi sa distribucijom programa putem signala koji se prenosi satelitom (1. 3. 1992.)

Univerzalna konvencija o autorskom pravu (1. 3. 1992.)

Konvencija o za�titi proizvo�a�a fonograma od neovla�tenog umno�avanja njihovih fonograma (25. 5. 2009.)

Konvencija o za�titi umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju (25. 5. 2009.)

WIPO Ugovor o autorskom pravu (WCT) (25. 11. 2009.)

WIPO Ugovor o izvo�enjima i fonogramima (WPPT) (25. 11. 2009.) u BiH

BERNSKA KONVENCIJA ZA ZA�TITU KNJI�EVNIH I UMJETNI�KIH DJELA Godine 1886. na diplomatskoj konferenciji u Bernu potpisana je Kon-vencija o stvaranju me�unarodne unije za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela. Poslije poznat kao Bernska konvencija za za�titu knji�evnih i umjetni�kih djela, ovaj dokumenat je stupio na snagu 1887. godine. Vremenom je do�ivjela vi�e revizija koje su potvr�ene na diplomatskim konferencijama odr�anima u Berlinu 1908, Rimu 1928, Briselu 1948, Stokholmu 1967. i Parizu 1971. Danas je sjedi�te Unije u Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasni�tvo (WIPO) u �enevi.

Bernska je konvencija prvi multilateralni me�unarodni ugovor o autorskom pravu koji stranim autorima osigurava nacionalni tretman uz po�tovanje minimalnih konvencijskih moralnih i imovinskih prava. Autorsko pravo stje�e se stvaranjem djela i za njegovo priznavanje nije potrebno ispuniti nikakve formalne uvjete. Konvencija predvi�a neobavezni op�ti rok za�tite djela za autorova �ivota i 50 godina poslije smrti. Danas Bernska unija ima 167 �lanica, me�u kojima je i Bosna i Hercegovina.

1110

Trebala bi postojati obaveza prema organizaciji kojoj je upu�en zahtjev, pod uvjetom da ona ve� okuplja repertoar i nudi ili izdaje odobrenja za vi�e dr�avnih podru�ja, da prihvati zahtjev organizacije koja je uputila zahtjev. Razvoj zakonitih internetskih glazbenih usluga �irom Unije tako�er bi trebao pridonijeti borbi protiv internetskog kr�enja autorskog prava.

Kako bi bila u mogu�nosti da izdaje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora ispunjavati odre�ene standarde:

Da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja ima dovoljan kapacitet za u�inkovitu i transparentnu elektroni�ku obradu podataka potrebnih za vo�enje takvih odobrenja, kao i za utvr�ivanje repertoara i pra�enje njegovog kori�tenja, izdavanje ra�una korisnicima, prikupljanje prihoda od prava i raspodjelu iznosa koji pripadaju nositeljima prava (�lan 24);

Da pru�ateljima internetskih usluga, nositeljima prava �ija prava zastupa i drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava elektroni�kim putem i na propisno obrazlo�en zahtjev pru�a a�urirane informacije koje omogu�uju utvr�ivanje internetskog glazbenog repertoara koji zastupa (�lan 25);

Da ima spremne postupke kojima omogu�uje nositeljima prava, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava i pru�ateljima internetskih usluga da zatra�e ispravak podataka iz popisa uvjeta ako ti nositelji prava, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i pru�atelji internetskih usluga na temelju opravdanih dokaza smatraju da su ti podaci ili informacije neta�ni kad je rije� o internetskim pravima na glazbena djela (�lan 26);

Da bez odgode izdaje ta�an ra�un pru�atelju internetskih usluga nakon �to se prijavi stvarno kori�tenje internetskih prava na to glazbeno djelo (�lan 27);

Da ta�no i bez odgode, nakon �to je prijavljeno stvarno kori�tenje, osim ako to nije mogu�e zbog razloga koji se mogu pripisati pru�atelju internetskih usluga, raspodijeljuje iznose koji pripadaju nositeljima prava (�lan 28).

izradu i dono�enje me�unarodnih ugovora o intelektualnom vlasni�tvu, te pru�a pravne i tehni�ke savjete dr�avama �lanicama.

Najnovija evropska Direktiva o kolektivnom upravljanju autorskim i srodnim pravima i izdavanju dozvola va�e�ih u vi�e zemalja za internetsko kori�tenje muzi�kim djelima na unutarnjem tr�i�tu

Evropski parlament je 4. 2. 2014. godine izglasao novu Direktivu o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava te multiteritorijalnom licenciranju glazbenih djela za online kori�tenje.

Cilj Direktive je osiguravanje pravilnog funkcioniranja upravljanja autorskim i srodnim pravima od strane organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, kao i ve�a transparentnost poslovanja. Samim tim organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava u evropskom okru�enju �e predvidjeti sisteme koji �e �lanovima organizacija za kolektivno ostvarivanje prava omogu�iti ostvarivanje �lanskih prava sudjelovanjem u postupku odlu�ivanja u tim organizacijama te osigurati visok standard finansijskog upravljanja prikupljenim prihodima, �to nije uvijek bio slu�aj u svim evropskim zemljama, a donedavno nije bio ni u BiH.

Direktiva se sastoji od dva dijela. Prvi dio se posebno bavi ure�ivanjem pravila poslovanja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, dok je drugi dio posve�en licenciranju za online kori�tenje autorskih djela kako bi se osiguralo da evropski pravni okvir za autorsko pravo postane prikladan za kori�tenje u digitalnom okru�enju.

Cilj je da se "multiteritorijalnim" licencama za online muziku potakne ve�a prekograni�na dostupnost sadr�aja, posebno kroz pristup preko interneta.

Po�tivanjem odredaba ove direktive trebao bi se osigurati nu�an kvalitet prekograni�nih usluga koje pru�aju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, posebno u smislu transparentnosti repertoara djela koji se zastupa i pravilnosti finansijskih tokova povezanih sa kori�tenjem prava. Tako�er, namjera ove direktive je i utvrditi okvir za lak�e dobrovoljno objedinjavanje muzi�kih repertoara i prava smanjuju�i tako broj odobrenja koja su korisniku potrebna za pru�anje usluga koje uklju�uju vi�e repertoara na vi�e dr�avnih podru�ja. Tim bi se odredbama organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava trebalo omogu�iti da od druge organizacije tra�i da zastupa njezin repertoar u vi�e dr�ava ako sama ne mo�e ili ne �eli zadovoljiti zahtjeve.

1312

Trebala bi postojati obaveza prema organizaciji kojoj je upu�en zahtjev, pod uvjetom da ona ve� okuplja repertoar i nudi ili izdaje odobrenja za vi�e dr�avnih podru�ja, da prihvati zahtjev organizacije koja je uputila zahtjev. Razvoj zakonitih internetskih glazbenih usluga �irom Unije tako�er bi trebao pridonijeti borbi protiv internetskog kr�enja autorskog prava.

Kako bi bila u mogu�nosti da izdaje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora ispunjavati odre�ene standarde:

Da organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja izdaje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja ima dovoljan kapacitet za u�inkovitu i transparentnu elektroni�ku obradu podataka potrebnih za vo�enje takvih odobrenja, kao i za utvr�ivanje repertoara i pra�enje njegovog kori�tenja, izdavanje ra�una korisnicima, prikupljanje prihoda od prava i raspodjelu iznosa koji pripadaju nositeljima prava (�lan 24);

Da pru�ateljima internetskih usluga, nositeljima prava �ija prava zastupa i drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava elektroni�kim putem i na propisno obrazlo�en zahtjev pru�a a�urirane informacije koje omogu�uju utvr�ivanje internetskog glazbenog repertoara koji zastupa (�lan 25);

Da ima spremne postupke kojima omogu�uje nositeljima prava, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava i pru�ateljima internetskih usluga da zatra�e ispravak podataka iz popisa uvjeta ako ti nositelji prava, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i pru�atelji internetskih usluga na temelju opravdanih dokaza smatraju da su ti podaci ili informacije neta�ni kad je rije� o internetskim pravima na glazbena djela (�lan 26);

Da bez odgode izdaje ta�an ra�un pru�atelju internetskih usluga nakon �to se prijavi stvarno kori�tenje internetskih prava na to glazbeno djelo (�lan 27);

Da ta�no i bez odgode, nakon �to je prijavljeno stvarno kori�tenje, osim ako to nije mogu�e zbog razloga koji se mogu pripisati pru�atelju internetskih usluga, raspodijeljuje iznose koji pripadaju nositeljima prava (�lan 28).

izradu i dono�enje me�unarodnih ugovora o intelektualnom vlasni�tvu, te pru�a pravne i tehni�ke savjete dr�avama �lanicama.

Najnovija evropska Direktiva o kolektivnom upravljanju autorskim i srodnim pravima i izdavanju dozvola va�e�ih u vi�e zemalja za internetsko kori�tenje muzi�kim djelima na unutarnjem tr�i�tu

Evropski parlament je 4. 2. 2014. godine izglasao novu Direktivu o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava te multiteritorijalnom licenciranju glazbenih djela za online kori�tenje.

Cilj Direktive je osiguravanje pravilnog funkcioniranja upravljanja autorskim i srodnim pravima od strane organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, kao i ve�a transparentnost poslovanja. Samim tim organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava u evropskom okru�enju �e predvidjeti sisteme koji �e �lanovima organizacija za kolektivno ostvarivanje prava omogu�iti ostvarivanje �lanskih prava sudjelovanjem u postupku odlu�ivanja u tim organizacijama te osigurati visok standard finansijskog upravljanja prikupljenim prihodima, �to nije uvijek bio slu�aj u svim evropskim zemljama, a donedavno nije bio ni u BiH.

Direktiva se sastoji od dva dijela. Prvi dio se posebno bavi ure�ivanjem pravila poslovanja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, dok je drugi dio posve�en licenciranju za online kori�tenje autorskih djela kako bi se osiguralo da evropski pravni okvir za autorsko pravo postane prikladan za kori�tenje u digitalnom okru�enju.

Cilj je da se "multiteritorijalnim" licencama za online muziku potakne ve�a prekograni�na dostupnost sadr�aja, posebno kroz pristup preko interneta.

Po�tivanjem odredaba ove direktive trebao bi se osigurati nu�an kvalitet prekograni�nih usluga koje pru�aju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, posebno u smislu transparentnosti repertoara djela koji se zastupa i pravilnosti finansijskih tokova povezanih sa kori�tenjem prava. Tako�er, namjera ove direktive je i utvrditi okvir za lak�e dobrovoljno objedinjavanje muzi�kih repertoara i prava smanjuju�i tako broj odobrenja koja su korisniku potrebna za pru�anje usluga koje uklju�uju vi�e repertoara na vi�e dr�avnih podru�ja. Tim bi se odredbama organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava trebalo omogu�iti da od druge organizacije tra�i da zastupa njezin repertoar u vi�e dr�ava ako sama ne mo�e ili ne �eli zadovoljiti zahtjeve.

1312

Zakon je uskla�en i sa sljede�im direktivama EU:

Direktiva o pravnoj za�titi ra�unarskih programa, Direktiva Vije�a 91/250/EEC od 14. maja 1991.

Direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu i o odre�enim pravima umno�avanja u podru�ju intelektualnog vlasni�tva, 92/100/EEC od 19. novembra 1992. i kodificirana verzija 2006/115/EC od 12. decembra 2006.

Direktiva o koordinaciji odre�enih pravila autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na satelitsko emitiranje i kablovsko reemitiranje, 93/83/EEC od 27. septembra 1993.

Direktiva o harmonizaciji rokova trajanja autorskog i srodnih prava 93/98/EEC od 29. oktobra 1992. i kodificirana verzija 2006/116/EC od 12. decembra 2006.

Direktiva o pravnoj za�titi baza podataka, Direktiva 96/9/EC od 11. marta 1996.

Direktiva o harmonizaciji odre�enih aspekata autorskog i srodnih prava u informati�kom dru�tvu, 2001/29/EC od 22. maja 2001.

Direktiva o pravu preprodaje u korist autora originalnog primjerka djela, 2001/84/EC od 27. septembra 2001.

Direktiva o provo�enju prava intelektualnog vlasni�tva, 2004/48/EC od 29. aprila 2004.

Direktiva o roku trajanja autorskog i odre�enih srodnih prava, 2006/116/EC od 12. decembra 2006.

�TA JE URE�ENO ZAKONOM?Zakon o autorskom i srodnim pravima ure�uje pravo autora na njihovim djelima iz podru�ja knji�evnosti, nauke i umjetnosti (autorsko pravo), prava izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdava�a i proizvo�a�a baza podataka na njihovim izvo�enjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), individualno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, za�titu autorskog prava i srodnih prava i podru�je primjene.

Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava trebale bi imati i mogu�nost elektroni�ke obrade upisivanja radova i odobrenja za upravljanje pravima.

Odredbe Direktive ne zahtijevaju da dr�ave �lanice uspostave sistem prethodnog odobrenja za izdavanje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja. Me�utim, neophodno je da dr�ave �lanice osiguraju da odre�eno nadle�no tijelo nadzire uskla�enost organizacija za kolektivno ostvarivanje s odredbama dr�avnog zakona donesenog u skladu sa zahtjevima iz Direktive.

Objedinjavanje razli�itih muzi�kih repertoara za izdavanje odobrenja za kori�tenje na vi�e dr�avnih podru�ja olak�ava postupak izdavanja odobrenja i, �ine�i sve repertoare dostupnim na tr�i�tu za izdavanje odobrenja za vi�e dr�avnih podru�ja, ja�a kulturnu raznolikost i doprinosi smanjenju broja transakcija koje mora obaviti pru�atelj usluga na internetu kako bi ponudio te usluge. �to zna�i da �e postupak izdavanja odobrenja, kada i ako se ovaj sistem uspostavi, uveliko biti pojednostavljen i isplativ odnosno, cjenovno pristupa�niji.

Prate�i tok trendova i razvoj elektroni�ke trgovine, omogu�it �e pru�ateljima usluga da korisnicima pru�e �iri spektar usluga i ve�i izbor �to je samim tim od zna�aja i nositeljima prava s obzirom na to da �e se njihova djela �e��e koristiti, a za �to �e naravno i ostvariti odgovaraju�u naknadu za kori�tenje njihovih prava.

ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA (»Slu�beni glasnik BiH«, broj 63/10)

Glavni cilj novog Zakona o autorskom i srodnim pravima je uskla�ivanje propisa BiH sa pravnim poretkom EU (acquis) i sa va�e�im me�unarodnim konvencijama i ugovorima koje je ratificirala BiH: Bernska konvencija o za�titi knji�evnih i umjetni�kih djela, Me�unarodna konvencija za za�titu umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), Konvencija o za�titi proizvo�a�a fonograma od neovla�tenog umno�avanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija), Konvencija o distribuciji signala putem satelita (Satelitska konvencija), WIPO Ugovor o autorskom pravu (WCT3), WIPO Ugovor o izvedbama i fonogramima (WPPT4), i sa STO - TRIPS sporazumom.

1514

Zakon je uskla�en i sa sljede�im direktivama EU:

Direktiva o pravnoj za�titi ra�unarskih programa, Direktiva Vije�a 91/250/EEC od 14. maja 1991.

Direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu i o odre�enim pravima umno�avanja u podru�ju intelektualnog vlasni�tva, 92/100/EEC od 19. novembra 1992. i kodificirana verzija 2006/115/EC od 12. decembra 2006.

Direktiva o koordinaciji odre�enih pravila autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na satelitsko emitiranje i kablovsko reemitiranje, 93/83/EEC od 27. septembra 1993.

Direktiva o harmonizaciji rokova trajanja autorskog i srodnih prava 93/98/EEC od 29. oktobra 1992. i kodificirana verzija 2006/116/EC od 12. decembra 2006.

Direktiva o pravnoj za�titi baza podataka, Direktiva 96/9/EC od 11. marta 1996.

Direktiva o harmonizaciji odre�enih aspekata autorskog i srodnih prava u informati�kom dru�tvu, 2001/29/EC od 22. maja 2001.

Direktiva o pravu preprodaje u korist autora originalnog primjerka djela, 2001/84/EC od 27. septembra 2001.

Direktiva o provo�enju prava intelektualnog vlasni�tva, 2004/48/EC od 29. aprila 2004.

Direktiva o roku trajanja autorskog i odre�enih srodnih prava, 2006/116/EC od 12. decembra 2006.

�TA JE URE�ENO ZAKONOM?Zakon o autorskom i srodnim pravima ure�uje pravo autora na njihovim djelima iz podru�ja knji�evnosti, nauke i umjetnosti (autorsko pravo), prava izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdava�a i proizvo�a�a baza podataka na njihovim izvo�enjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), individualno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, za�titu autorskog prava i srodnih prava i podru�je primjene.

Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava trebale bi imati i mogu�nost elektroni�ke obrade upisivanja radova i odobrenja za upravljanje pravima.

Odredbe Direktive ne zahtijevaju da dr�ave �lanice uspostave sistem prethodnog odobrenja za izdavanje odobrenja za internetska prava na glazbena djela za vi�e dr�avnih podru�ja. Me�utim, neophodno je da dr�ave �lanice osiguraju da odre�eno nadle�no tijelo nadzire uskla�enost organizacija za kolektivno ostvarivanje s odredbama dr�avnog zakona donesenog u skladu sa zahtjevima iz Direktive.

Objedinjavanje razli�itih muzi�kih repertoara za izdavanje odobrenja za kori�tenje na vi�e dr�avnih podru�ja olak�ava postupak izdavanja odobrenja i, �ine�i sve repertoare dostupnim na tr�i�tu za izdavanje odobrenja za vi�e dr�avnih podru�ja, ja�a kulturnu raznolikost i doprinosi smanjenju broja transakcija koje mora obaviti pru�atelj usluga na internetu kako bi ponudio te usluge. �to zna�i da �e postupak izdavanja odobrenja, kada i ako se ovaj sistem uspostavi, uveliko biti pojednostavljen i isplativ odnosno, cjenovno pristupa�niji.

Prate�i tok trendova i razvoj elektroni�ke trgovine, omogu�it �e pru�ateljima usluga da korisnicima pru�e �iri spektar usluga i ve�i izbor �to je samim tim od zna�aja i nositeljima prava s obzirom na to da �e se njihova djela �e��e koristiti, a za �to �e naravno i ostvariti odgovaraju�u naknadu za kori�tenje njihovih prava.

ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA (»Slu�beni glasnik BiH«, broj 63/10)

Glavni cilj novog Zakona o autorskom i srodnim pravima je uskla�ivanje propisa BiH sa pravnim poretkom EU (acquis) i sa va�e�im me�unarodnim konvencijama i ugovorima koje je ratificirala BiH: Bernska konvencija o za�titi knji�evnih i umjetni�kih djela, Me�unarodna konvencija za za�titu umjetnika izvo�a�a, proizvo�a�a fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), Konvencija o za�titi proizvo�a�a fonograma od neovla�tenog umno�avanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija), Konvencija o distribuciji signala putem satelita (Satelitska konvencija), WIPO Ugovor o autorskom pravu (WCT3), WIPO Ugovor o izvedbama i fonogramima (WPPT4), i sa STO - TRIPS sporazumom.

1514

pisana djela (knji�evni tekstovi, studije, priru�nici, �lanci i ostali napisi, kao i ra�unarski programi),

govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode),

dramska, dramsko-muzi�ka i lutkarska djela, koreografska i pantomimska djela,

muzi�ka djela sa rije�ima ili bez rije�i,

audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na na�in sli�an filmskom stvaranju),

djela likovnih umjetnosti (crte�i, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode),

djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgra�eni objekti), djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafi�kog i industrijskog oblikovanja,

fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli�nim fotografskom, kartografska djela, prezentacije autorsko i srodna prava nau�ne, obrazovne ili tehni�ke prirode (tehni�ke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vje�taka, prezentacije u plasti�nom obliku i druga djela iste prirode).

Plagijat nije autorsko djelo i ne mo�e se �tititi autorskim pravom.

Tako�er, u autorska djela se ubrajaju i djela izvedena iz ve� postoje�ih djela, tzv. prerade. Prerade uklju�uju prijevode, prilagodbe (adaptacije) i muzi�ke obrade, muzi�ke aran�mane i druge prerade koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu, a kod kojih ostaje sa�uvan identitet izvornoga djela.

Za�tita ovih djel� nema utjecaja na pravo autora izvornog djela, ali je za preradu za�ti�enog autorskog djela potrebno dopu�tenje autora izvornoga djela.

Za�tita obuhvata svaku mogu�u transformaciju izvornog djela, koja predstavlja samostalnu duhovnu tvorevinu, uz izri�itu napomenu da se takvim transformacijama nikako ne smije zadirati u prava autora izvornog djela.

U op�tim odredbama ure�uju se i neke od najbitnijih zakonskih definicija koje se primjenjuju na cijeli zakon kao �to je »objavljivanje«, »izdavanje«, »javnost«, na na�in kako je to ure�eno u modernom, komparativnom zakonodavstvu. Tako »objavljivanje« zna�i da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava prvi puta postalo dostupno javnosti, uz odobrenje ovla�tene osobe. »Javan« i »javnost« zna�e ve�i broj osoba koje nisu me�usobno povezane rodbinskom vezom ili drugim osobnim vezama, a »izdavanje« zna�i da je dovoljan broj izra�enih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava sa dozvolom ovla�tene osobe ponu�en javnosti ili stavljen u promet.

�TA JE AUTORSKO DJELO?Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz podru�ja knji�evnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, na�in i oblik izra�avanja. Autorsko djelo je odre�eno kao originalna, individualna duhovna tvorevina autora, izra�ena u odre�enoj formi, bez obzira na njegovu umjetni�ku, nau�nu ili drugu vrijednost, njegovu namjenu, sadr�inu i na�in ispoljavanja. Zakonom je prihva�en koncept autorskog djela koji predstavlja spoj forme i ideje, dok sama ideja, postupci, metode rada, matemati�ki koncepti, slu�beni tekstovi iz podru�ja zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje su objavljene radi slu�benog infoirmisanja javnosti, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obi�ne medijske informacije, ne mogu biti predmet za�tite.

Originalnost u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, ve� se tra�i tzv. subjektivna originalnost, odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne opona�a drugo njemu poznato djelo.

Ukoliko originalnost odre�enog autorskog djela bude dovedena u pitanje, kona�ni sud o tome da li se ne�to smatra autorskim djelom dat �e nadle�ni sud.

Zakonom su pobrojane pojedina�ne tipi�ne kategorije autorskih djela, kao �to su:

1716

pisana djela (knji�evni tekstovi, studije, priru�nici, �lanci i ostali napisi, kao i ra�unarski programi),

govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode),

dramska, dramsko-muzi�ka i lutkarska djela, koreografska i pantomimska djela,

muzi�ka djela sa rije�ima ili bez rije�i,

audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na na�in sli�an filmskom stvaranju),

djela likovnih umjetnosti (crte�i, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode),

djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgra�eni objekti), djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafi�kog i industrijskog oblikovanja,

fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli�nim fotografskom, kartografska djela, prezentacije autorsko i srodna prava nau�ne, obrazovne ili tehni�ke prirode (tehni�ke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vje�taka, prezentacije u plasti�nom obliku i druga djela iste prirode).

Plagijat nije autorsko djelo i ne mo�e se �tititi autorskim pravom.

Tako�er, u autorska djela se ubrajaju i djela izvedena iz ve� postoje�ih djela, tzv. prerade. Prerade uklju�uju prijevode, prilagodbe (adaptacije) i muzi�ke obrade, muzi�ke aran�mane i druge prerade koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu, a kod kojih ostaje sa�uvan identitet izvornoga djela.

Za�tita ovih djel� nema utjecaja na pravo autora izvornog djela, ali je za preradu za�ti�enog autorskog djela potrebno dopu�tenje autora izvornoga djela.

Za�tita obuhvata svaku mogu�u transformaciju izvornog djela, koja predstavlja samostalnu duhovnu tvorevinu, uz izri�itu napomenu da se takvim transformacijama nikako ne smije zadirati u prava autora izvornog djela.

U op�tim odredbama ure�uju se i neke od najbitnijih zakonskih definicija koje se primjenjuju na cijeli zakon kao �to je »objavljivanje«, »izdavanje«, »javnost«, na na�in kako je to ure�eno u modernom, komparativnom zakonodavstvu. Tako »objavljivanje« zna�i da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava prvi puta postalo dostupno javnosti, uz odobrenje ovla�tene osobe. »Javan« i »javnost« zna�e ve�i broj osoba koje nisu me�usobno povezane rodbinskom vezom ili drugim osobnim vezama, a »izdavanje« zna�i da je dovoljan broj izra�enih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava sa dozvolom ovla�tene osobe ponu�en javnosti ili stavljen u promet.

�TA JE AUTORSKO DJELO?Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz podru�ja knji�evnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, na�in i oblik izra�avanja. Autorsko djelo je odre�eno kao originalna, individualna duhovna tvorevina autora, izra�ena u odre�enoj formi, bez obzira na njegovu umjetni�ku, nau�nu ili drugu vrijednost, njegovu namjenu, sadr�inu i na�in ispoljavanja. Zakonom je prihva�en koncept autorskog djela koji predstavlja spoj forme i ideje, dok sama ideja, postupci, metode rada, matemati�ki koncepti, slu�beni tekstovi iz podru�ja zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje su objavljene radi slu�benog infoirmisanja javnosti, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obi�ne medijske informacije, ne mogu biti predmet za�tite.

Originalnost u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, ve� se tra�i tzv. subjektivna originalnost, odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne opona�a drugo njemu poznato djelo.

Ukoliko originalnost odre�enog autorskog djela bude dovedena u pitanje, kona�ni sud o tome da li se ne�to smatra autorskim djelom dat �e nadle�ni sud.

Zakonom su pobrojane pojedina�ne tipi�ne kategorije autorskih djela, kao �to su:

1716

�TA NIJE AUTORSKOPRAVNO ZA�TI�ENO?Autorskopravnu za�titu ne u�ivaju ideje, koncepti, postupci, radne metode, matemati�ke operacije, na�ela ili otkri�a, slu�beni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (npr. zakoni, uredbe, odluke, izvje�taji, zapisnici, sudske odluke i sli�no); politi�ki govori i govori odr�ani tokom sudskih rasprava, dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadr�ane u obavje�tenju za �tampu te, narodne knji�evne i umjetni�ke tvorevine.

Me�utim, prijevodi slu�benih tekstova iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva i prijevodi politi�kih govora odr�anih tokom sudskih rasprava, autorskopravno su za�ti�eni, osim ako su objavljeni kao slu�beni tekstovi.

KO JE NOSITELJ AUTORSKOG PRAVA? Nositelj autorskih prava je uvijek fizi�ka osoba, obi�no sam autor koji je stvorio originalnu intelektualnu tvorevinu, ali mo�e biti i bilo koja fizi�ka ili pravna osoba razli�ita od autora, koja je po osnovi ugovora, naslje�ivanja, ili drugog pravnog posla stekla pravo ekonomskog iskori�tavanja tu�eg autorskog djela. To je osoba �ije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak ozna�eni na djelu na uobi�ajeni na�in. Tako su autori muzi�kog djela njeni vlasnici te se ona ne smije bez njihova odobrenja koristiti, prera�ivati, reproducirati itd.

Izvorno autorsko pravo mo�e nastati samo kod fizi�ke osobe koja je stvorila djelo. Zakonska pretpostavka autorstva postoji sve dok se suprotno ne doka�e u sudskom ili drugom postupku.

Djelo anonimnog ili pseudonimnog autora tako�er je za�ti�eno pa kad ga se �eli koristiti, treba utvrditi ko je nositelj prava. �ak i kad se utvrdi da je autor djela doista nepoznat, to ne zna�i da je djelo slobodno od za�tite. Naime, u slu�aju anonimnog ili pseudonimnog djela izdava�, �ije je ime nazna�eno na djelu, se smatra zastupnikom autora, dok se suprotno ne doka�e i kao takav ovla�ten je da vr�i moralna i imovinska prava autora. Ako izdava� nije nazna�en na djelu, na ostvarivanje autorskog prava ovla�tena je osoba koja je djelo objavila.

SASTOJCI DJELA Ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine, kao samostalno djelo za�ti�eni su sastojci djela kao �to je osnutak djela, nezavr�eno djelo, naslov djela i drugi sastojci djela.

Pod drugim sastojcima djela obuhva�eni su svi mogu�i elementi autorskog djela, koji se mogu pojaviti kao stvarala�ki rezultat na putu do zavr�enog autorskog djela, od prvih poku�aja, skica, crte�a, bilje�ki i sli�no (�to je obuhva�eno pojmom �osnutak djela�), naravno, uz izri�itu pretpostavku da se radi o samostalnoj duhovnoj tvorevini.

ZBIRKE Autorska su djela tako�er antologije, enciklopedije, zbornici, �itanke, zbirke narodnih knji�evnih i umjetni�kih tvorevina, hrestomatije, zbirke dokumenata, sudskih odluka, baze podataka i sli�no u kojima su okupljena djela ili ulomci iz djela jednog ili vi�e autora, a koje s obzirom na izbor, raspored ili na�in izlaganja svog sadr�aja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.Takvo se djelo naziva zbirkom. Sastavlja� zbirke smatra se autorom cijele zbirke, koja je novo autorsko djelo, �ak i kad je sastavljena od pojedina�nih djela ili ulomaka iz djela drugih autora.

Me�utim, uklju�enjem izvornih djela u zbirku ne smije povrijediti pravo autor� tih djela, �to zna�i da svaki autor zastupljen u zbirci zadr�ava autor-sko pravo na svoje djelo pa se podrazumijeva da je sastavlja� zbirke od autora tra�io i dobio odobrenje za objavljivanje pojedinih za�ti�enih djela. Ne mora svaka zbirka biti i autorsko djelo; kriterij prema kojemu se odre�uje stvarala�ki karakter zbirke jest izbor ili raspored (sistematizacija) gra�e.

Za�ti�enim djelima smatraju se i baze podataka koje predstavljaju zbirke samostalnih djela, podataka ili druge gra�e u bilo kakvom obliku koja je sistematski i metodi�ki sre�ena i pojedina�no dostupna na elektronski ili drugi na�in. Baza podataka mo�e biti sastavljena od za�ti�enih djela. Kad nije sastavljena od za�ti�enih djela smatra se autorskim djelom ako su njezin raspored ili izbor originalni.

Me�utim, ra�unarski programi koji su upotrijebljeni za izradu ili rad elektronskih baza podataka ne u�ivaju za�titu.

1918

�TA NIJE AUTORSKOPRAVNO ZA�TI�ENO?Autorskopravnu za�titu ne u�ivaju ideje, koncepti, postupci, radne metode, matemati�ke operacije, na�ela ili otkri�a, slu�beni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (npr. zakoni, uredbe, odluke, izvje�taji, zapisnici, sudske odluke i sli�no); politi�ki govori i govori odr�ani tokom sudskih rasprava, dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadr�ane u obavje�tenju za �tampu te, narodne knji�evne i umjetni�ke tvorevine.

Me�utim, prijevodi slu�benih tekstova iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva i prijevodi politi�kih govora odr�anih tokom sudskih rasprava, autorskopravno su za�ti�eni, osim ako su objavljeni kao slu�beni tekstovi.

KO JE NOSITELJ AUTORSKOG PRAVA? Nositelj autorskih prava je uvijek fizi�ka osoba, obi�no sam autor koji je stvorio originalnu intelektualnu tvorevinu, ali mo�e biti i bilo koja fizi�ka ili pravna osoba razli�ita od autora, koja je po osnovi ugovora, naslje�ivanja, ili drugog pravnog posla stekla pravo ekonomskog iskori�tavanja tu�eg autorskog djela. To je osoba �ije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak ozna�eni na djelu na uobi�ajeni na�in. Tako su autori muzi�kog djela njeni vlasnici te se ona ne smije bez njihova odobrenja koristiti, prera�ivati, reproducirati itd.

Izvorno autorsko pravo mo�e nastati samo kod fizi�ke osobe koja je stvorila djelo. Zakonska pretpostavka autorstva postoji sve dok se suprotno ne doka�e u sudskom ili drugom postupku.

Djelo anonimnog ili pseudonimnog autora tako�er je za�ti�eno pa kad ga se �eli koristiti, treba utvrditi ko je nositelj prava. �ak i kad se utvrdi da je autor djela doista nepoznat, to ne zna�i da je djelo slobodno od za�tite. Naime, u slu�aju anonimnog ili pseudonimnog djela izdava�, �ije je ime nazna�eno na djelu, se smatra zastupnikom autora, dok se suprotno ne doka�e i kao takav ovla�ten je da vr�i moralna i imovinska prava autora. Ako izdava� nije nazna�en na djelu, na ostvarivanje autorskog prava ovla�tena je osoba koja je djelo objavila.

SASTOJCI DJELA Ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine, kao samostalno djelo za�ti�eni su sastojci djela kao �to je osnutak djela, nezavr�eno djelo, naslov djela i drugi sastojci djela.

Pod drugim sastojcima djela obuhva�eni su svi mogu�i elementi autorskog djela, koji se mogu pojaviti kao stvarala�ki rezultat na putu do zavr�enog autorskog djela, od prvih poku�aja, skica, crte�a, bilje�ki i sli�no (�to je obuhva�eno pojmom �osnutak djela�), naravno, uz izri�itu pretpostavku da se radi o samostalnoj duhovnoj tvorevini.

ZBIRKE Autorska su djela tako�er antologije, enciklopedije, zbornici, �itanke, zbirke narodnih knji�evnih i umjetni�kih tvorevina, hrestomatije, zbirke dokumenata, sudskih odluka, baze podataka i sli�no u kojima su okupljena djela ili ulomci iz djela jednog ili vi�e autora, a koje s obzirom na izbor, raspored ili na�in izlaganja svog sadr�aja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.Takvo se djelo naziva zbirkom. Sastavlja� zbirke smatra se autorom cijele zbirke, koja je novo autorsko djelo, �ak i kad je sastavljena od pojedina�nih djela ili ulomaka iz djela drugih autora.

Me�utim, uklju�enjem izvornih djela u zbirku ne smije povrijediti pravo autor� tih djela, �to zna�i da svaki autor zastupljen u zbirci zadr�ava autor-sko pravo na svoje djelo pa se podrazumijeva da je sastavlja� zbirke od autora tra�io i dobio odobrenje za objavljivanje pojedinih za�ti�enih djela. Ne mora svaka zbirka biti i autorsko djelo; kriterij prema kojemu se odre�uje stvarala�ki karakter zbirke jest izbor ili raspored (sistematizacija) gra�e.

Za�ti�enim djelima smatraju se i baze podataka koje predstavljaju zbirke samostalnih djela, podataka ili druge gra�e u bilo kakvom obliku koja je sistematski i metodi�ki sre�ena i pojedina�no dostupna na elektronski ili drugi na�in. Baza podataka mo�e biti sastavljena od za�ti�enih djela. Kad nije sastavljena od za�ti�enih djela smatra se autorskim djelom ako su njezin raspored ili izbor originalni.

Me�utim, ra�unarski programi koji su upotrijebljeni za izradu ili rad elektronskih baza podataka ne u�ivaju za�titu.

1918

isklju�ivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi djela ako bi takvo mijenjanje ili upotreba vrije�ali njegovu �ast i ugled (pravo po�tivanja djela). Moralna prava traju neograni�eno.

Slobodna prerada objavljenog autorskog djela dopu�tena je ako se radi o: Parodiji ili karikaturi ako to ne stvara ili ne mo�e stvarati zabune u

pogledu izvora djela, Privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije

pristupa�na javnosti, i Preradi u vezi sa dopu�tenim kori�tenjem djela koja je

prouzrokovana samom prirodom ili na�inom tog kori�tenja.

Autorska imovinska prava su prava ekonomskog iskori�tavanja autorskog djela te se za razliku od moralnih prava mogu prenositi na tre�a lica. Imovinska prava autoru daju isklju�iva ovla�tenja da zabrani ili dozvoli iskori�tavanje svoga djela i primjeraka tog djela. To zna�i da druga osoba mo�e da iskori�tava autorsko djelo samo sa dozvolom autora. Imovinska prava uklju�uju i pravo na naknadu autoru za svaki oblik iskori�tavanja autorskog djela od druge osobe.

Imovinska prava su ograni�enog trajanja, i u najve�em broju zemalja traju za �ivota autora te sedamdeset godina nakon njegove smrti.

Autorska imovinska prava su:

PRAVO REPRODUCIRANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosa�u (primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelomi�no ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav na�in;

PRAVO DISTRIBUIRANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije djela, snimke izvo�enja ili fonograma na materijalnom nosa�u, putem prodaje ili drugim na�inom prijenosa vlasni�tva, uklju�uju�i uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasni�tva/svojine. Pravo distribuiranja obuhvata i isklju�ivo pravo da se umno�eni primjerci djela uvoze u odre�enu dr�avu radi daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su izra�eni na zakonit na�in ili ne;

KOAUTORI Kad dvije ili vi�e osoba zajedni�kim radom stvore djelo koje �ini nedjelivu cjelinu, npr. kad zajedni�ki napi�u tekst ili muziku za pjesmu, a njihovi se udjeli ne mogu samostalno koristiti, smatraju se koautorima. Koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo na djelo i ono se mo�e koristiti samo uz dopu�tenje svih koautora. Udio pojedinog koautora odre�uje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju djela, ako njihovi me�usobni odnosi nisu druga�ije ure�eni ugovorom. Autorsko se pravo ra�una od smrti koautora koji je najdu�e �ivio.

AUTORI SPOJENIH DJELA Kada dva ili vi�e autora spoje svoja djela radi zajedni�kog iskori�tavanja, svaki od njih ima autorsko pravo na svom dijelu. Na djelima koja su spojena svaki od autora zadr�ava svoja moralna i imovinska prava. Autorska prava u slu�aju spojenih djela autori ure�uju me�usobnim ugovorom koji nije autorski ugovor. Spojena djela odnose se na cjelinu koja daje privid jedinstvenog - koautorskog djela. Ona su spojena samo radi zajedni�kog iskori�tavanja.

Ugovor o spajanju djela ima karakter ugovora o ortakluku, a ne autorskog ugovora.

Naj�e��e se spajaju djela razli�itih vrsta (npr, muzika i tekst, muzika i koreografija, tekst i slika, muzika i slika i sl.).

KOJA AUTORSKA PRAVA OSTVARUJU AUTORI?Autor i njegovi nasljednici u�ivaju isklju�iva osobno-pravna ovla�tenja (autorska moralna prava), isklju�iva imovinsko-pravna ovla�tenja (autorska imovinska prava) i druga prava koja su odre�ena zakonom.

Autorska moralna prava uvijek pripadaju autoru i ne mogu biti prenesena. Autor uvijek zadr�ava pravo da bude priznat i ozna�en kao stvaralac svoga djela i da odredi da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pod pseudonimom, nekom drugom oznakom ili anonimno (pravo priznanja autorstva). Autor ima i isklju�ivo pravo da odlu�i da li �e, kada, na koji na�in i u kojoj formi njegovo djelo biti objavljeno (pravo objavljivanja) i

2120

isklju�ivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi djela ako bi takvo mijenjanje ili upotreba vrije�ali njegovu �ast i ugled (pravo po�tivanja djela). Moralna prava traju neograni�eno.

Slobodna prerada objavljenog autorskog djela dopu�tena je ako se radi o: Parodiji ili karikaturi ako to ne stvara ili ne mo�e stvarati zabune u

pogledu izvora djela, Privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije

pristupa�na javnosti, i Preradi u vezi sa dopu�tenim kori�tenjem djela koja je

prouzrokovana samom prirodom ili na�inom tog kori�tenja.

Autorska imovinska prava su prava ekonomskog iskori�tavanja autorskog djela te se za razliku od moralnih prava mogu prenositi na tre�a lica. Imovinska prava autoru daju isklju�iva ovla�tenja da zabrani ili dozvoli iskori�tavanje svoga djela i primjeraka tog djela. To zna�i da druga osoba mo�e da iskori�tava autorsko djelo samo sa dozvolom autora. Imovinska prava uklju�uju i pravo na naknadu autoru za svaki oblik iskori�tavanja autorskog djela od druge osobe.

Imovinska prava su ograni�enog trajanja, i u najve�em broju zemalja traju za �ivota autora te sedamdeset godina nakon njegove smrti.

Autorska imovinska prava su:

PRAVO REPRODUCIRANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosa�u (primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelomi�no ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav na�in;

PRAVO DISTRIBUIRANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije djela, snimke izvo�enja ili fonograma na materijalnom nosa�u, putem prodaje ili drugim na�inom prijenosa vlasni�tva, uklju�uju�i uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasni�tva/svojine. Pravo distribuiranja obuhvata i isklju�ivo pravo da se umno�eni primjerci djela uvoze u odre�enu dr�avu radi daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su izra�eni na zakonit na�in ili ne;

KOAUTORI Kad dvije ili vi�e osoba zajedni�kim radom stvore djelo koje �ini nedjelivu cjelinu, npr. kad zajedni�ki napi�u tekst ili muziku za pjesmu, a njihovi se udjeli ne mogu samostalno koristiti, smatraju se koautorima. Koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo na djelo i ono se mo�e koristiti samo uz dopu�tenje svih koautora. Udio pojedinog koautora odre�uje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju djela, ako njihovi me�usobni odnosi nisu druga�ije ure�eni ugovorom. Autorsko se pravo ra�una od smrti koautora koji je najdu�e �ivio.

AUTORI SPOJENIH DJELA Kada dva ili vi�e autora spoje svoja djela radi zajedni�kog iskori�tavanja, svaki od njih ima autorsko pravo na svom dijelu. Na djelima koja su spojena svaki od autora zadr�ava svoja moralna i imovinska prava. Autorska prava u slu�aju spojenih djela autori ure�uju me�usobnim ugovorom koji nije autorski ugovor. Spojena djela odnose se na cjelinu koja daje privid jedinstvenog - koautorskog djela. Ona su spojena samo radi zajedni�kog iskori�tavanja.

Ugovor o spajanju djela ima karakter ugovora o ortakluku, a ne autorskog ugovora.

Naj�e��e se spajaju djela razli�itih vrsta (npr, muzika i tekst, muzika i koreografija, tekst i slika, muzika i slika i sl.).

KOJA AUTORSKA PRAVA OSTVARUJU AUTORI?Autor i njegovi nasljednici u�ivaju isklju�iva osobno-pravna ovla�tenja (autorska moralna prava), isklju�iva imovinsko-pravna ovla�tenja (autorska imovinska prava) i druga prava koja su odre�ena zakonom.

Autorska moralna prava uvijek pripadaju autoru i ne mogu biti prenesena. Autor uvijek zadr�ava pravo da bude priznat i ozna�en kao stvaralac svoga djela i da odredi da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pod pseudonimom, nekom drugom oznakom ili anonimno (pravo priznanja autorstva). Autor ima i isklju�ivo pravo da odlu�i da li �e, kada, na koji na�in i u kojoj formi njegovo djelo biti objavljeno (pravo objavljivanja) i

2120

Pravo javnog saop�tavanja sa fonograma i videograma koje obuhvata isklju�ivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme saop�tavaju javnosti;

Pravo radiodifuznog i kablovskog emitiranja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja djela javnosti pomo�u radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih za javni prijem, be�i�nim prijenosom koji uklju�uje satelit ili �i�anim prijenosom, koji uklju�uje kablovski ili mikrotalasni sistem. Emitiranje putem satelita postoji kad se pod kontrolom i odgovorno��u organizacije za radiodifuziju programski signali, koji su namijenjeni za javni prijem, �alju u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na zemlju. Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja vr�i emitiranje ili od ovla�tene tre�e osobe;

Pravo radiodifuznog i kablovskog reemitiranja koje obuhvata isklju�ivo pravo da se istovremeno, u neizmijenjenom obliku i cjelini, saop�tava javnosti radiodifuzno emitirano djelo kada takvo saop�tavanje vr�i druga organizacija za radiodifuziju od one koja djelo izvorno emitira, ili kada drugi subjekt vr�i saop�tavanje kablovskim ili mikrotalasnim sistemom, koji obuhvata vi�e od 100 priklju�aka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge dr�ave (kablovsko reemitiranje). Broj kablovskih priklju�aka (100) odnosi se na kablovsko reemitiranje doma�ih programa, onih koji izvorno potje�u iz BiH, �to je prihva�eno kao standard koji bi odgovarao broju stanova u nekoj ve�oj stambenoj zgradi;

Pravo sekundarnog kori�tenja djela koje se radidifuzno emitira koje obuhvata isklju�ivo pravo da se djelo koje je radiodifuzno emitirano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitirano, istovremeno saop�tava javnosti putem zvu�nika, ekrana ili sli�nog tehni�kog ure�aja;

PRAVO DAVANJA U ZAKUP � koje obuhvata isklju�ivo pravo davanja na kori�tenje originala ili primjerka djela na vremenski ograni�eni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. Zakon predvi�a izuzetke u pogledu arhitektonskih objekata i originala ili primjerka djela primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, kao i izuzetke koji se odnose na originale ili primjerke djela radi saop�tavanja javnosti, zatim, na originale ili primjerke djela radi uvida na licu mjesta. Izuzetak je i u pogledu djel� stvorenih u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograni�ena isklju�ivo na vr�enje radnih obaveza iz tog odnosa i na ra�unarske programe ukoliko sâm program nije osnovni predmet davanja u zakup;

PRAVO SAOP�TAVANJA JAVNOSTI � zna�i isklju�ivo pravo da se djelo u�ini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata slijede�a prava:

Pravo javnog izvo�enja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja javnosti djela iz oblasti knji�evnosti ili nauke njegovim �itanjem ili recitiranjem u�ivo (pravo javnog recitiranja), muzi�kog djela njegovim izvo�enjem u�ivo (pravo javnog muzi�kog izvo�enja) i pravo saop�tavanja javnosti dramskog, dramsko-muzi�kog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem u�ivo (pravo javnog scenskog prikazivanja);

Pravo javnog preno�enja koje obuhvata isklju�ivo pravo da se recitacija, muzi�ka izvedba ili scensko prikazivanje djela saop�te javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo u�ivo recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvu�nika, ekrana ili drugog tehni�kog ure�aja;

Pravo javnog prikazivanja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja javnosti audiovizuelnog djela ili djela iz oblasti fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza nau�ne ili tehni�ke prirode pomo�u tehni�kih ure�aja;

2322

Pravo javnog saop�tavanja sa fonograma i videograma koje obuhvata isklju�ivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme saop�tavaju javnosti;

Pravo radiodifuznog i kablovskog emitiranja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja djela javnosti pomo�u radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih za javni prijem, be�i�nim prijenosom koji uklju�uje satelit ili �i�anim prijenosom, koji uklju�uje kablovski ili mikrotalasni sistem. Emitiranje putem satelita postoji kad se pod kontrolom i odgovorno��u organizacije za radiodifuziju programski signali, koji su namijenjeni za javni prijem, �alju u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na zemlju. Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja vr�i emitiranje ili od ovla�tene tre�e osobe;

Pravo radiodifuznog i kablovskog reemitiranja koje obuhvata isklju�ivo pravo da se istovremeno, u neizmijenjenom obliku i cjelini, saop�tava javnosti radiodifuzno emitirano djelo kada takvo saop�tavanje vr�i druga organizacija za radiodifuziju od one koja djelo izvorno emitira, ili kada drugi subjekt vr�i saop�tavanje kablovskim ili mikrotalasnim sistemom, koji obuhvata vi�e od 100 priklju�aka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge dr�ave (kablovsko reemitiranje). Broj kablovskih priklju�aka (100) odnosi se na kablovsko reemitiranje doma�ih programa, onih koji izvorno potje�u iz BiH, �to je prihva�eno kao standard koji bi odgovarao broju stanova u nekoj ve�oj stambenoj zgradi;

Pravo sekundarnog kori�tenja djela koje se radidifuzno emitira koje obuhvata isklju�ivo pravo da se djelo koje je radiodifuzno emitirano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitirano, istovremeno saop�tava javnosti putem zvu�nika, ekrana ili sli�nog tehni�kog ure�aja;

PRAVO DAVANJA U ZAKUP � koje obuhvata isklju�ivo pravo davanja na kori�tenje originala ili primjerka djela na vremenski ograni�eni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. Zakon predvi�a izuzetke u pogledu arhitektonskih objekata i originala ili primjerka djela primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, kao i izuzetke koji se odnose na originale ili primjerke djela radi saop�tavanja javnosti, zatim, na originale ili primjerke djela radi uvida na licu mjesta. Izuzetak je i u pogledu djel� stvorenih u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograni�ena isklju�ivo na vr�enje radnih obaveza iz tog odnosa i na ra�unarske programe ukoliko sâm program nije osnovni predmet davanja u zakup;

PRAVO SAOP�TAVANJA JAVNOSTI � zna�i isklju�ivo pravo da se djelo u�ini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata slijede�a prava:

Pravo javnog izvo�enja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja javnosti djela iz oblasti knji�evnosti ili nauke njegovim �itanjem ili recitiranjem u�ivo (pravo javnog recitiranja), muzi�kog djela njegovim izvo�enjem u�ivo (pravo javnog muzi�kog izvo�enja) i pravo saop�tavanja javnosti dramskog, dramsko-muzi�kog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem u�ivo (pravo javnog scenskog prikazivanja);

Pravo javnog preno�enja koje obuhvata isklju�ivo pravo da se recitacija, muzi�ka izvedba ili scensko prikazivanje djela saop�te javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo u�ivo recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvu�nika, ekrana ili drugog tehni�kog ure�aja;

Pravo javnog prikazivanja koje obuhvata isklju�ivo pravo saop�tavanja javnosti audiovizuelnog djela ili djela iz oblasti fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza nau�ne ili tehni�ke prirode pomo�u tehni�kih ure�aja;

2322

�TA SU DRUGA PRAVA AUTORA?Druga prava autora obuhvataju:

1. Pravo na naknadu za davanje na poslugu: Autor ima pravo na odgovaraju�u naknadu ako se original ili primjerak njegovog djela daju na upotrebu na odre�eni vremenski period putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost bez ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. Izuzetak predstavljaju:

Original ili primjerak bibliote�kog materijala u nacionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim bibliotekama,

Arhitektonski objekati,

Original ili primjerak djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja,

Original ili primjerak djela radi saop�avanja javnosti,

Original ili primjerak djela radi uvida na licu mjesta ili za njihovo pozajmljivanje izme�u javnih ustanova,

U okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograni�ena isklju�ivo na vr�enje radnih obaveza iz tog odnosa.

Davanje na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza podataka je isklju�ivo pravo njihovog autora.

2. Pravo slije�enja:

Ako je original djela likovne umjetnosti, nakon �to ga je autor prvi put prodao, ponovo prodat, autor ima pravo da bude obavije�ten o prodaji i novom vlasniku i da potra�uje naknadu pod uslovom da se prodava�, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetni�kih djela (prodajni saloni, galerije, aukcionarske ku�e i sli�no).

U likovna se djela ubrajaju i fotografije, crte�i, grafi�ki listovi i mape, dakle djela koja knji�nice �esto posjeduju i zato je to pravo i za njih zanimljivo.

Pravo �injenja dostupnim javnosti koje obuhvata isklju�ivo pravo da se djelo saop�ti javnosti �i�anim ili be�i�nim prijenosom na na�in koji pojedincu omogu�ava pristup djelu sa mjesta i u vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i sli�no).

PRAVO PRERADE - koje obuhvata isklju�ivo pravo da se izvorno djelo prevede, dramski ili muzi�ki obradi, promijeni ili na bilo koji drugi na�in preradi. Ovo pravo obuhvata i slu�aj kada se izvorno djelo u neizmijenjenom obliku uklju�i ili ugradi u novo djelo u kom slu�aju autor izvornog djela zadr�ava isklju�ivo pravo na kori�tenje svog djela u prera�enom obliku, ako se zakonom ili ugovorom druga�ije ne odredi;

PRAVO AUDIOVIZUELNOG PRILAGO�AVANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo da se izvorno djelo preradi ili uklju�i u audiovizuelno djelo. Zaklju�enjem ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uklju�ivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom djelu, njegovom prijevodu, njegovim preradama i na fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

U slu�aju audiovizuelnog prilago�avanja djela autor izvornog djela zadr�ava isklju�ivo pravo novog audiovizuelnog prilago�avanja, ali tek nakon isteka deset godina od zaklju�enja ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju, isklju�ivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela.

U slu�aju davanja dozvole za audiovizuelno prilago�avanje autor se ne mo�e odre�i prava novog audiovizuelnog prilago�avanja, prava daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i prava na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta, za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela.

2524

�TA SU DRUGA PRAVA AUTORA?Druga prava autora obuhvataju:

1. Pravo na naknadu za davanje na poslugu: Autor ima pravo na odgovaraju�u naknadu ako se original ili primjerak njegovog djela daju na upotrebu na odre�eni vremenski period putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost bez ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. Izuzetak predstavljaju:

Original ili primjerak bibliote�kog materijala u nacionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim bibliotekama,

Arhitektonski objekati,

Original ili primjerak djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja,

Original ili primjerak djela radi saop�avanja javnosti,

Original ili primjerak djela radi uvida na licu mjesta ili za njihovo pozajmljivanje izme�u javnih ustanova,

U okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograni�ena isklju�ivo na vr�enje radnih obaveza iz tog odnosa.

Davanje na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza podataka je isklju�ivo pravo njihovog autora.

2. Pravo slije�enja:

Ako je original djela likovne umjetnosti, nakon �to ga je autor prvi put prodao, ponovo prodat, autor ima pravo da bude obavije�ten o prodaji i novom vlasniku i da potra�uje naknadu pod uslovom da se prodava�, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetni�kih djela (prodajni saloni, galerije, aukcionarske ku�e i sli�no).

U likovna se djela ubrajaju i fotografije, crte�i, grafi�ki listovi i mape, dakle djela koja knji�nice �esto posjeduju i zato je to pravo i za njih zanimljivo.

Pravo �injenja dostupnim javnosti koje obuhvata isklju�ivo pravo da se djelo saop�ti javnosti �i�anim ili be�i�nim prijenosom na na�in koji pojedincu omogu�ava pristup djelu sa mjesta i u vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i sli�no).

PRAVO PRERADE - koje obuhvata isklju�ivo pravo da se izvorno djelo prevede, dramski ili muzi�ki obradi, promijeni ili na bilo koji drugi na�in preradi. Ovo pravo obuhvata i slu�aj kada se izvorno djelo u neizmijenjenom obliku uklju�i ili ugradi u novo djelo u kom slu�aju autor izvornog djela zadr�ava isklju�ivo pravo na kori�tenje svog djela u prera�enom obliku, ako se zakonom ili ugovorom druga�ije ne odredi;

PRAVO AUDIOVIZUELNOG PRILAGO�AVANJA � koje obuhvata isklju�ivo pravo da se izvorno djelo preradi ili uklju�i u audiovizuelno djelo. Zaklju�enjem ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uklju�ivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom djelu, njegovom prijevodu, njegovim preradama i na fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

U slu�aju audiovizuelnog prilago�avanja djela autor izvornog djela zadr�ava isklju�ivo pravo novog audiovizuelnog prilago�avanja, ali tek nakon isteka deset godina od zaklju�enja ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju, isklju�ivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela.

U slu�aju davanja dozvole za audiovizuelno prilago�avanje autor se ne mo�e odre�i prava novog audiovizuelnog prilago�avanja, prava daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i prava na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta, za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela.

2524

ure�aja za fotokopiranje, i od izra�enih fotokopija namijenjenih za prodaju, dok se naknada za zvu�no i vizuelno snimanje pla�a pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehni�kih ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje i pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta.

Naknadu za zvu�no i vizuelno snimanje i naknadu pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehni�kih ure�aja pla�aju proizvo�a�i ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje, proizvo�a�i ure�aja za fotokopiranje i proizvo�a�i praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta. U slu�aju uvoza ure�aja i praznih nosa�a zvuka ili slike naknadu pla�a uvoznik. Naknadu od izra�enih fotokopija namjenjenih za prodaju pla�aju fizi�ke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja.

Pravo na naknadu ostvaruje se samo u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava.

Biblioteke smiju reproducirati primjerak djela koji posjeduju, ali to smiju u�initi samo jedanput. Knji�nice koje fotokopiraju gra�u za korisnike uz naplatu tako�er su obvezne pla�ati naknade i moraju sklopiti odgovaraju�i ugovor s organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava. Uz autore pravo na naknadu imaju izdava�i i proizvo�a�i zvu�nih snimki.

Reproduciranje je dopu�teno na bilo koju podlogu �to zna�i da je uz mikrofilmiranje dopu�teno i skeniranje i digitaliziranje uz uvjet da je digitalizirana gra�a pohranjena samo na jednom mjestu. Prvenstvena je svrha tog ograni�enja omogu�iti knji�nicama da za�tite rijetku ili o�te�enu gra�u.

Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu odredi�e Vije�e ministara BiH i to posebno za razli�ite kategorije ure�aja i nosa�a odnosno za svaki ure�aj za zvu�no snimanje, za svaki ure�aj za audiovizuelno snimanje, za svaki prazan nosa� zvuka ili slike, za svaki ure�aj za fotokopiranje ili drugi ure�aj sa sli�nom tehnikom reproduciranja (faks, printer, fotoprinter i sl.) i za svaku pojedina�nu fotokopiju napravljenu za prodaju fizi�kim osobama.

Autor se tog prava ne mo�e odre�i i ne mo�e ga prenijeti za �ivota i biti predmet prinudnog izvr�enja, ali nakon njegove smrti ono prelazi na nasljednike.

Pod originalnim djelom likovne umjetnosti smatraju se slike, crte�i, kola�i, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetni�ka djela izra�ena u keramici, staklu ili drugom materijalu i sli�na djela koja je stvorio autor vlastoru�no, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Kao reprodukcije koje se smatraju originalima smatraju se djela koja je izradio autor u ograni�enom broju primjeraka ili lice koje je on ovlastio, koji su, u pravilu, numerirani i potpisani od autora. Naknada autoru orginala likovnog djela na osnovu prava slije�enja pla�a se u procentu od prodajne cijene originala, bez uklju�enog poreza i iznosi:

4% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM

3% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM

1% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM

0,5% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM

0,25% od dijêla cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM

Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slije�enja ne mo�e iznositi vi�e od 25.000 KM

3. Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu

Iako je reproduciranje dijela ili cijelog autorskog djela za privatno kori�tenje dopu�teno i jedna je od iznimki od za�tite autorskih djela, koja odre�uje da se od autora ne mora tra�iti dopu�tenje za reproduciranje, ipak autori imaju pravo na posebnu naknadu kada se, s obzirom na prirodu autorskog djela, mo�e o�ekivati da �e biti reproducirano fotokopiranjem ili snimanjem na nosa�e zvuka, slike ili teksta, za privatnu i drugu vlastitu upotrebu.

Naknada za fotokopiranje pla�a se pri prvoj prodaji, ili uvozu novih

2726

ure�aja za fotokopiranje, i od izra�enih fotokopija namijenjenih za prodaju, dok se naknada za zvu�no i vizuelno snimanje pla�a pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehni�kih ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje i pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta.

Naknadu za zvu�no i vizuelno snimanje i naknadu pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehni�kih ure�aja pla�aju proizvo�a�i ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje, proizvo�a�i ure�aja za fotokopiranje i proizvo�a�i praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta. U slu�aju uvoza ure�aja i praznih nosa�a zvuka ili slike naknadu pla�a uvoznik. Naknadu od izra�enih fotokopija namjenjenih za prodaju pla�aju fizi�ke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja.

Pravo na naknadu ostvaruje se samo u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava.

Biblioteke smiju reproducirati primjerak djela koji posjeduju, ali to smiju u�initi samo jedanput. Knji�nice koje fotokopiraju gra�u za korisnike uz naplatu tako�er su obvezne pla�ati naknade i moraju sklopiti odgovaraju�i ugovor s organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava. Uz autore pravo na naknadu imaju izdava�i i proizvo�a�i zvu�nih snimki.

Reproduciranje je dopu�teno na bilo koju podlogu �to zna�i da je uz mikrofilmiranje dopu�teno i skeniranje i digitaliziranje uz uvjet da je digitalizirana gra�a pohranjena samo na jednom mjestu. Prvenstvena je svrha tog ograni�enja omogu�iti knji�nicama da za�tite rijetku ili o�te�enu gra�u.

Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu odredi�e Vije�e ministara BiH i to posebno za razli�ite kategorije ure�aja i nosa�a odnosno za svaki ure�aj za zvu�no snimanje, za svaki ure�aj za audiovizuelno snimanje, za svaki prazan nosa� zvuka ili slike, za svaki ure�aj za fotokopiranje ili drugi ure�aj sa sli�nom tehnikom reproduciranja (faks, printer, fotoprinter i sl.) i za svaku pojedina�nu fotokopiju napravljenu za prodaju fizi�kim osobama.

Autor se tog prava ne mo�e odre�i i ne mo�e ga prenijeti za �ivota i biti predmet prinudnog izvr�enja, ali nakon njegove smrti ono prelazi na nasljednike.

Pod originalnim djelom likovne umjetnosti smatraju se slike, crte�i, kola�i, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetni�ka djela izra�ena u keramici, staklu ili drugom materijalu i sli�na djela koja je stvorio autor vlastoru�no, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Kao reprodukcije koje se smatraju originalima smatraju se djela koja je izradio autor u ograni�enom broju primjeraka ili lice koje je on ovlastio, koji su, u pravilu, numerirani i potpisani od autora. Naknada autoru orginala likovnog djela na osnovu prava slije�enja pla�a se u procentu od prodajne cijene originala, bez uklju�enog poreza i iznosi:

4% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM

3% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM

1% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM

0,5% od dijêla cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM

0,25% od dijêla cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM

Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slije�enja ne mo�e iznositi vi�e od 25.000 KM

3. Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu

Iako je reproduciranje dijela ili cijelog autorskog djela za privatno kori�tenje dopu�teno i jedna je od iznimki od za�tite autorskih djela, koja odre�uje da se od autora ne mora tra�iti dopu�tenje za reproduciranje, ipak autori imaju pravo na posebnu naknadu kada se, s obzirom na prirodu autorskog djela, mo�e o�ekivati da �e biti reproducirano fotokopiranjem ili snimanjem na nosa�e zvuka, slike ili teksta, za privatnu i drugu vlastitu upotrebu.

Naknada za fotokopiranje pla�a se pri prvoj prodaji, ili uvozu novih

2726

Reproduciranje u periodi�noj �tampi ili u pregledima takve �tampe (kliping) pojedina�nih objavljenih �lanaka o aktuelnim politi�kim, privrednim, vjerskim i drugim sli�nim teku�im pitanjima, osim ako je to autor izri�ito zabranio.

U svakom slu�aju neophodno je po�tovati moralna prava autora, na na�in da se nazna�i ime autora i izvor iz koga je djelo preuzeto.

SLOBODNA UPOTREBABez dozvole autora i bez obaveze pla�anja naknade dozvoljena je upotreba djela u slijede�im slu�ajevima: za potrebe invalidnih osoba; u slu�aju privremenog reproduciranja; za potrebe informiranja javnosti; za potrebe nastave; navo�enje odlomaka i citata iz djela; za kori�tenje djela na javnim izlo�bama ili aukcijama autorskih djela; u cilju slobodne prerade djela; reproduciranja ili prerade baze podataka; upotrebe djela trajno smje�tenih na javnim mjestima; za potrebe provedbe slu�benih postupaka; te za provjeru ure�aja.

PRIVREMENO REPRODUCIRANJEPod privremenim reproduciranjem podrazumijeva se reproduciranje autorskog djela ako predstavlja prolaznu ili prate�u radnju koja �ini sastavni ili bitan dio tehnolo�kog procesa i nema nikakvog samostalnog ekonomskog zna�aja, a njena jedina svrha je da omogu�i prijenos djela u mre�i izme�u tre�ih osoba putem posrednika ili njegovo ovla�teno kori�tenje.Uobi�ajeno je da DJ koristi umno�eni muzi�ki sadr�aj na medijima (CD, DVD i dr.) i/ili ure�ajima za pohranu podataka u njegovom vlasni�tvu, a koji sadr�e tvrdi disk (hard disk) ili neki drugi oblik memorije sa svrhom privremenog reproduciranja (umno�avanja) u MP3 ili neki drugi format.

UPOTREBA DJELA U CILJU INFORMIRANJA JAVNOSTI Pravo autora ograni�ava se prilikom informiranja javnosti o teku�im doga�ajima. Za ove svrhe dopu�teno je u potrebnom obimu:

Reproducirati autorsko djelo koje se pojavljuje kao sastavni dio teku�eg doga�aja o kojem se informira javnost,

4. Reprografska prava: Predstavljaju prava izdava�a, knji�evnika, prevodioca, autora ud�benika i drugih �tampanih djela (pisana i iliustrovana djela) na ostvarivanje naknade od fotokopiranja i davanja dozvola za fotokopiranje korisnicima.

5. Pravo pristupa i predaje djela: Autor ima pravo da pristupi originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu druge osoba ukoliko je to neophodno za vr�enje njegovog prava reproduciranja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika.

U slu�aju izlaganja djela likovne umjetnosti ili fotografije u BiH autor mo�e od posjednika zahtijevati predaju originala djela ukoliko doka�e da postoji ja�i interes. Posjedniku djela mo�e da predaju originala uvjetuje davanjem garancije ili zaklju�enjem ugovora o osiguranju u visini tr�i�ne vrijednosti djela. Pravo pristupa djelu, kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov tro�ak i s najmanjim mogu�im smetanjem posjednika. U slu�aju o�te�enja originala ili primjeraka djela autor odgovara za svu �tetu, bez obzira na svoju krivicu.

SADR�AJNA OGRANI�ENJA AUTORSKOG PRAVAZakonom su uvedena odre�ena ograni�enja autorskog prava kako bi autorsko djelo mogle da koriste druge osobe i to, u nekim slu�ajevima bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu pla�anja odgovaraju�e naknade, (zakonska licenca) ili bez dozvole autora i bez obaveze pla�anja naknade (slobodna upotreba).

ZAKONSKA LICENCABez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu pla�anja odgovaraju�e naknade predvi�ena je zakonska licenca za:

Reproduciranje djela u nastavnim materijalima (�itanke, ud�benici, radne sveske i ispitni materijali), odlomaka autorskih djela i pojedina�nih autorskih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafi�kog dizajna i kartografije, pod uvjetom da se radi o objavljenim djelima,

2928

Reproduciranje u periodi�noj �tampi ili u pregledima takve �tampe (kliping) pojedina�nih objavljenih �lanaka o aktuelnim politi�kim, privrednim, vjerskim i drugim sli�nim teku�im pitanjima, osim ako je to autor izri�ito zabranio.

U svakom slu�aju neophodno je po�tovati moralna prava autora, na na�in da se nazna�i ime autora i izvor iz koga je djelo preuzeto.

SLOBODNA UPOTREBABez dozvole autora i bez obaveze pla�anja naknade dozvoljena je upotreba djela u slijede�im slu�ajevima: za potrebe invalidnih osoba; u slu�aju privremenog reproduciranja; za potrebe informiranja javnosti; za potrebe nastave; navo�enje odlomaka i citata iz djela; za kori�tenje djela na javnim izlo�bama ili aukcijama autorskih djela; u cilju slobodne prerade djela; reproduciranja ili prerade baze podataka; upotrebe djela trajno smje�tenih na javnim mjestima; za potrebe provedbe slu�benih postupaka; te za provjeru ure�aja.

PRIVREMENO REPRODUCIRANJEPod privremenim reproduciranjem podrazumijeva se reproduciranje autorskog djela ako predstavlja prolaznu ili prate�u radnju koja �ini sastavni ili bitan dio tehnolo�kog procesa i nema nikakvog samostalnog ekonomskog zna�aja, a njena jedina svrha je da omogu�i prijenos djela u mre�i izme�u tre�ih osoba putem posrednika ili njegovo ovla�teno kori�tenje.Uobi�ajeno je da DJ koristi umno�eni muzi�ki sadr�aj na medijima (CD, DVD i dr.) i/ili ure�ajima za pohranu podataka u njegovom vlasni�tvu, a koji sadr�e tvrdi disk (hard disk) ili neki drugi oblik memorije sa svrhom privremenog reproduciranja (umno�avanja) u MP3 ili neki drugi format.

UPOTREBA DJELA U CILJU INFORMIRANJA JAVNOSTI Pravo autora ograni�ava se prilikom informiranja javnosti o teku�im doga�ajima. Za ove svrhe dopu�teno je u potrebnom obimu:

Reproducirati autorsko djelo koje se pojavljuje kao sastavni dio teku�eg doga�aja o kojem se informira javnost,

4. Reprografska prava: Predstavljaju prava izdava�a, knji�evnika, prevodioca, autora ud�benika i drugih �tampanih djela (pisana i iliustrovana djela) na ostvarivanje naknade od fotokopiranja i davanja dozvola za fotokopiranje korisnicima.

5. Pravo pristupa i predaje djela: Autor ima pravo da pristupi originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu druge osoba ukoliko je to neophodno za vr�enje njegovog prava reproduciranja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika.

U slu�aju izlaganja djela likovne umjetnosti ili fotografije u BiH autor mo�e od posjednika zahtijevati predaju originala djela ukoliko doka�e da postoji ja�i interes. Posjedniku djela mo�e da predaju originala uvjetuje davanjem garancije ili zaklju�enjem ugovora o osiguranju u visini tr�i�ne vrijednosti djela. Pravo pristupa djelu, kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov tro�ak i s najmanjim mogu�im smetanjem posjednika. U slu�aju o�te�enja originala ili primjeraka djela autor odgovara za svu �tetu, bez obzira na svoju krivicu.

SADR�AJNA OGRANI�ENJA AUTORSKOG PRAVAZakonom su uvedena odre�ena ograni�enja autorskog prava kako bi autorsko djelo mogle da koriste druge osobe i to, u nekim slu�ajevima bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu pla�anja odgovaraju�e naknade, (zakonska licenca) ili bez dozvole autora i bez obaveze pla�anja naknade (slobodna upotreba).

ZAKONSKA LICENCABez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu pla�anja odgovaraju�e naknade predvi�ena je zakonska licenca za:

Reproduciranje djela u nastavnim materijalima (�itanke, ud�benici, radne sveske i ispitni materijali), odlomaka autorskih djela i pojedina�nih autorskih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafi�kog dizajna i kartografije, pod uvjetom da se radi o objavljenim djelima,

2928

Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili nau�ne ustanove mogu za vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojem nosa�u ako to u�ine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist. Kod reproduciranja za privatnu i drugu vlastitu upotrebu zakon predvi�a i izuzetke od pravila slobodne upotrebe, pa se dozvola ne odnosi na reproduciranje:

Pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodati najmanje dvije godine,

Grafi�kih izdanja muzi�kih djela (notni materijali) - osim ru�nim prepisivanjem,

Elektronskih baza podataka i ra�unarskih programa,

Djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta,

Bilo kojeg djela ukoliko bi takvo reproduciranje bilo suprotno uobi�ajenom iskori�tavanju djela i o�te�ivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava.

CITATIDoslovno navo�enje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela ili pojedina�nih objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primjenjene umjetnosti i industrijskog i grafi�kog dizajna dopu�teno je radi nau�nog istra�ivanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suo�enja ili upu�ivanja koje se �eli posti�i u skladu sa dobrim poslovnim obi�ajima. Prilikom citiranja treba voditi ra�una o na�inu citiranja, vrsti djela iz kojega se citira, obimu i svrsi citiranja. Citirati se mo�e dvojako: tako da se dio tu�e-ga teksta doslovno prepi�e i istakne u tekstu (navodnicima, kurzivom i sl.) ili tako da se odgovaraju�i dio teksta prepri�a vlastitim rije�ima.

Kod kori�tenja djela moraju se nazna�iti izvor i ime autora ako je navedeno na upotrebljenom djelu.

Ve� je re�eno da Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima dopu�ta citiranje i da za njega ne treba tra�iti dopu�tenje autora �ije se rije�i prenose, niti treba platiti naknadu, ali se mora navesti izvor odakle je citat preuzet i autorovo ime. Va�no je znati i da se dopu�tenje odnosi samo na preuzimanje dijelova teksta iz ve� objavljenog djela.

Pripremiti i reproducirati kratke izvode ili sa�etke iz pojedinih objavljenih novinskih i drugih sli�nih �lanaka u pregledima �tampe,

Reproducirati javne politi�ke, vjerske i druge govore odr�ane u organima dr�avne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom dr�avnih ili vjerskih sve�anosti,

Slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvje�taja.

Kod ovakve upotrebe djela mora se, tako�er, nazna�iti izvor i ime autora, ako je to nazna�eno na upotrebljenom djelu.

UPOTREBA DJELA ZA POTREBE NASTAVEZakon dopu�ta reproduciranje i stvaranje zbirki od ulomaka reproduci-ranih autorskih djela ili �ak kra�ih cjelovitih djela, ali isklju�ivo za potrebe nastave ili nau�nog istra�ivanja uz navo�enje izvora.

Za potrebe nastave dopu�teno je:

javno izvo�enje objavljenih djela u obliku neposrednog pou�avanja na nastavi,

javno izvo�enje objavljenih djela na besplatnim �kolskim priredbama pod uvjetom da izvo�a�i ne prime naknadu za svoje izvo�enje,

javno saop�tavanje radiodifuzno emitiranih �kolskih emisija putem zvu�nika, ekrana ili sli�nih tehni�kih ure�aja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi.

REPRODUCIRANJE ZA PRIVATNU I DRUGU VLASTITU UPOTREBU Reproduciranje objavljenog autorskog djela je slobodno pod uslovom da je ura�eno u samo u jednom primjerku, i da je to u�injeno na papiru ili sli�nom nosa�u, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske tehnike sa sli�nim efektom, ili na bilo kom drugom nosa�u ako se to �ini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijenjeni ili pristupa�ni javnosti i ako takvim reproduciranjem ne postoji namjera da se ostvari direktna ili indirektna imovinska korist.

3130

Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili nau�ne ustanove mogu za vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojem nosa�u ako to u�ine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist. Kod reproduciranja za privatnu i drugu vlastitu upotrebu zakon predvi�a i izuzetke od pravila slobodne upotrebe, pa se dozvola ne odnosi na reproduciranje:

Pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodati najmanje dvije godine,

Grafi�kih izdanja muzi�kih djela (notni materijali) - osim ru�nim prepisivanjem,

Elektronskih baza podataka i ra�unarskih programa,

Djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta,

Bilo kojeg djela ukoliko bi takvo reproduciranje bilo suprotno uobi�ajenom iskori�tavanju djela i o�te�ivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava.

CITATIDoslovno navo�enje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela ili pojedina�nih objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primjenjene umjetnosti i industrijskog i grafi�kog dizajna dopu�teno je radi nau�nog istra�ivanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suo�enja ili upu�ivanja koje se �eli posti�i u skladu sa dobrim poslovnim obi�ajima. Prilikom citiranja treba voditi ra�una o na�inu citiranja, vrsti djela iz kojega se citira, obimu i svrsi citiranja. Citirati se mo�e dvojako: tako da se dio tu�e-ga teksta doslovno prepi�e i istakne u tekstu (navodnicima, kurzivom i sl.) ili tako da se odgovaraju�i dio teksta prepri�a vlastitim rije�ima.

Kod kori�tenja djela moraju se nazna�iti izvor i ime autora ako je navedeno na upotrebljenom djelu.

Ve� je re�eno da Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima dopu�ta citiranje i da za njega ne treba tra�iti dopu�tenje autora �ije se rije�i prenose, niti treba platiti naknadu, ali se mora navesti izvor odakle je citat preuzet i autorovo ime. Va�no je znati i da se dopu�tenje odnosi samo na preuzimanje dijelova teksta iz ve� objavljenog djela.

Pripremiti i reproducirati kratke izvode ili sa�etke iz pojedinih objavljenih novinskih i drugih sli�nih �lanaka u pregledima �tampe,

Reproducirati javne politi�ke, vjerske i druge govore odr�ane u organima dr�avne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom dr�avnih ili vjerskih sve�anosti,

Slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvje�taja.

Kod ovakve upotrebe djela mora se, tako�er, nazna�iti izvor i ime autora, ako je to nazna�eno na upotrebljenom djelu.

UPOTREBA DJELA ZA POTREBE NASTAVEZakon dopu�ta reproduciranje i stvaranje zbirki od ulomaka reproduci-ranih autorskih djela ili �ak kra�ih cjelovitih djela, ali isklju�ivo za potrebe nastave ili nau�nog istra�ivanja uz navo�enje izvora.

Za potrebe nastave dopu�teno je:

javno izvo�enje objavljenih djela u obliku neposrednog pou�avanja na nastavi,

javno izvo�enje objavljenih djela na besplatnim �kolskim priredbama pod uvjetom da izvo�a�i ne prime naknadu za svoje izvo�enje,

javno saop�tavanje radiodifuzno emitiranih �kolskih emisija putem zvu�nika, ekrana ili sli�nih tehni�kih ure�aja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi.

REPRODUCIRANJE ZA PRIVATNU I DRUGU VLASTITU UPOTREBU Reproduciranje objavljenog autorskog djela je slobodno pod uslovom da je ura�eno u samo u jednom primjerku, i da je to u�injeno na papiru ili sli�nom nosa�u, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske tehnike sa sli�nim efektom, ili na bilo kom drugom nosa�u ako se to �ini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijenjeni ili pristupa�ni javnosti i ako takvim reproduciranjem ne postoji namjera da se ostvari direktna ili indirektna imovinska korist.

3130

sli�no, s tim da se zabranjuje njihova reprodukcija u trodimenzionalnom obliku, upotreba za istu namjenu kao izvorno djelo ili upotreba za postizanje imovinske koristi.

SLU�BENI POSTUPCI Dopu�tena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedina�nom konkretnom slu�aju radi provo�enja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg slu�benog postupka.

VREMENSKO OGRANI�ENJE AUTORSKOG PRAVAAutorska imovinska prava na djelu koje je za�ti�eno autorskim pravom vremenski je ograni�eno. Autorsko pravo traje za �ivota autora i 70 godina nakon smrti autora.

Na koautorskom djelu rok od 70 godina se ra�una od smrti autora koji je posljednji umro.

Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela.

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela.

Za djela u nastavcima rok trajanja za�tite ra�una se za svaki od tih dijelova posebno.

Pravo pokajanja traje samo za �ivota autora.

Istekom rokova trajanja autorskog imovinskog prava autorskopravna za�tita djela prestaje.

AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETUAutorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava vlasni�tva ili drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano. Sastoji se od moralnih i imovinskih prava koja se u pravnom prometu tretiraju i posmatraju zasebno.

Tako, autor ne mo�e prenijeti na drugo lice autorska moralna prava dok se imovinska prava autora mogu prenositi pravnim poslovima me�u �ivima i poslije smrti.

UPOTREBA DJELA NA JAVNIM IZLO�BAMA ILI AUKCIJAMA AUTORSKIH DJELAZa potrebe promocije javnih izlo�bi ili aukcija (izrada kataloga i dr. promotivnog materijala) organizatori takvih izlo�bi ili aukcija mogu slobodno da upotrebe djela i to u obimu potrebnom za postizanje takve svrhe i pod uvjetom da to ne �ine sa namjerom da postignu direktnu imovinsku korist. Kod ovakve upotrebe djela moraju se po�tovati moralna prava autora i nazna�iti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

SLOBODNA PRERADA DJELA Slobodna prerada objavljenog autorskog djela dopu�tena je ako se radi o:

Parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne mo�e stvarati zabune u pogledu izvora djela,

Privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije pristupa�na javnosti,

Preradi u vezi sa dopu�tenim kori�tenjem djela koja je prouzrokovana samom prirodom ili na�inom tog kori�tenja.

UPOTREBA BAZE PODATAKAOvla�teni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka mo�e slobodno reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa njenom sadr�aju i redovnog kori�tenja tog sadr�aja.

Ako je korisnik ovla�ten samo za dio baze podataka, dopu�teni su mu reproduciranje i prerada samo tog dijela. Dozvola upotrebe baze podataka, samo za predvi�eni slu�aj, predstavlja izuzetak od zabrane odre�enih radnji u korist ovla�tenog korisnika baze podataka.

UPOTREBA DJELA TRAJNO SMJE�TENIH NA JAVNIM MJESTIMA Djela koja su trajno smje�tena na trgovima, parkovima, ulicama ili drugim mjestima pristupa�nim javnosti slobodna su za upotrebu. Ta djela svako mo�e da fotografira, snima, prikazuje u TV emisijama i

3332

sli�no, s tim da se zabranjuje njihova reprodukcija u trodimenzionalnom obliku, upotreba za istu namjenu kao izvorno djelo ili upotreba za postizanje imovinske koristi.

SLU�BENI POSTUPCI Dopu�tena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedina�nom konkretnom slu�aju radi provo�enja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg slu�benog postupka.

VREMENSKO OGRANI�ENJE AUTORSKOG PRAVAAutorska imovinska prava na djelu koje je za�ti�eno autorskim pravom vremenski je ograni�eno. Autorsko pravo traje za �ivota autora i 70 godina nakon smrti autora.

Na koautorskom djelu rok od 70 godina se ra�una od smrti autora koji je posljednji umro.

Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela.

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela.

Za djela u nastavcima rok trajanja za�tite ra�una se za svaki od tih dijelova posebno.

Pravo pokajanja traje samo za �ivota autora.

Istekom rokova trajanja autorskog imovinskog prava autorskopravna za�tita djela prestaje.

AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETUAutorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava vlasni�tva ili drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano. Sastoji se od moralnih i imovinskih prava koja se u pravnom prometu tretiraju i posmatraju zasebno.

Tako, autor ne mo�e prenijeti na drugo lice autorska moralna prava dok se imovinska prava autora mogu prenositi pravnim poslovima me�u �ivima i poslije smrti.

UPOTREBA DJELA NA JAVNIM IZLO�BAMA ILI AUKCIJAMA AUTORSKIH DJELAZa potrebe promocije javnih izlo�bi ili aukcija (izrada kataloga i dr. promotivnog materijala) organizatori takvih izlo�bi ili aukcija mogu slobodno da upotrebe djela i to u obimu potrebnom za postizanje takve svrhe i pod uvjetom da to ne �ine sa namjerom da postignu direktnu imovinsku korist. Kod ovakve upotrebe djela moraju se po�tovati moralna prava autora i nazna�iti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

SLOBODNA PRERADA DJELA Slobodna prerada objavljenog autorskog djela dopu�tena je ako se radi o:

Parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne mo�e stvarati zabune u pogledu izvora djela,

Privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije pristupa�na javnosti,

Preradi u vezi sa dopu�tenim kori�tenjem djela koja je prouzrokovana samom prirodom ili na�inom tog kori�tenja.

UPOTREBA BAZE PODATAKAOvla�teni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka mo�e slobodno reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa njenom sadr�aju i redovnog kori�tenja tog sadr�aja.

Ako je korisnik ovla�ten samo za dio baze podataka, dopu�teni su mu reproduciranje i prerada samo tog dijela. Dozvola upotrebe baze podataka, samo za predvi�eni slu�aj, predstavlja izuzetak od zabrane odre�enih radnji u korist ovla�tenog korisnika baze podataka.

UPOTREBA DJELA TRAJNO SMJE�TENIH NA JAVNIM MJESTIMA Djela koja su trajno smje�tena na trgovima, parkovima, ulicama ili drugim mjestima pristupa�nim javnosti slobodna su za upotrebu. Ta djela svako mo�e da fotografira, snima, prikazuje u TV emisijama i

3332

U slu�aju vlasni�tva nad arhitektonskim objektom, vlasnik objekta je du�an samo da obavijesti autora o namjeri da uni�ti objekat i da dopusti autoru, na njegov zahtjev, pristup objektu koji omogu�ava da se taj objekat fotografira. U ovome slu�aju autor ima pravo da tra�i i predaju primjerka nacrta arhitektonskog djela, na njegov tro�ak.

Autor izgra�enog djela arhitekture ne mo�e se protiviti kasnijim izmjenama na tom objektu ako je od zavr�etka izgradnje, odnosno izdavanja upravne dozvole za upotrebu objekta proteklo vi�e od pet godina. Ako je na objektu ozna�eno njegovo ime, autor ima pravo da tra�i da vlasnik objekta stavi odgovaraju�u napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to u�injeno. U slu�aju kada je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi na�in preraditi zbog nedostataka ugra�enih materijala ili ozbiljnih o�te�enja objekta nastalih usljed bilo kojih razloga, vlasnik objekta mo�e ga slobodno preraditi bez dozvole autora.

AUTORSKO UGOVORNO PRAVOZakonom su ure�ene op�te odredbe o obimu prijenosa prava i definicije isklju�ivog i neisklju�ivog prijenosa, koje su u skladu sa autorskopravnom teorijom. Da bi se postigla ve�a pravna sigurnost u autorskopravnim poslovima zakonom su odre�ene pretpostavke u pogledu obima prava u korist autora. Autorski ugovor je pravni instrument putem kojeg autor ostvaruje ekonomsku korist od svog djela. Slabost ovog instrumenta ogleda se u tome �to on reguli�e odnos izme�u autora i korisnika autorskog djela koje su, po pravilu, u fakti�ki neravnopravnom polo�aju

Zaklju�uju�i autorski ugovor, autor vr�i prenos pojedinih autorskih imovinskopravnih ovla�tenja i druga prava autora, istovremeno potra�uju�i od korisnika djela odre�enu naknadu za ovla�tenja koja je ustupio

Zakonska je pretpostavka da je dogovoren neisklju�ivi prijenos, da prijenos va�i samo za podru�je BiH i da va�i samo za vrijeme koje je uobi�ajeno za prijenos prava iskori�tavanja autorskih djela odre�ene vrste, pod uvjetom da zakonom ili ugovorom nije druga�ije ure�eno.

Neisklju�ivi prijenos prava ovla��uje nosioca da na ugovoreni na�in iskori�tava autorsko djelo, pored autora i drugih nosilaca prava.

Kada je rije� o naslje�ivanju imovinskopravnih ovla�tenja iz autorskog prava, ova prava, osim prava pokajanja, u cjelosti prelaze na nasljednike. Oni ih mogu koristiti, ustupati pravnim poslovima, ubirati naknadu odnosno raspolagati u skladu sa zakonom. Kod pravnog statusa autorskih djela stvorenih za vrijeme trajanja bra�nog odnosa u zajedni�ku imovinu bra�nih drugova ulaze samo imovinske koristi koje bra�ni drug-autor ostvari iz autorskog prava nastalog za vrijeme trajanja bra�nog odnosa. Ovo se odnosi i na svakog drugog nasljednika autorskog prava.

Autorsko pravo, kao cjelina, ne mo�e biti predmet prinudnog izvr�enja.

Predmet prinudnog izvr�enja mogu biti samo imovinske koristi koje potje�u iz upotrebe autorskog djela.

LEGITIMACIJAZakonom je posebno ure�eno pitanje legitimacije i ono daje pravni osnov nosiocima prava da u obimu prava koja su stekli zakonom ili pravnim poslom u�ivaju isklju�iva prava autora, uklju�uju�i i sudsku za�titu. Aktivnu legitimaciju za ostvarivanje za�tite prava svojih �lanova u sudskim i drugim slu�benim postupcima imaju i kolektivne organizacije, sindikalne organizacije i profesionalna udru�enja osnovana radi za�tite autorskih i srodnih prava. Navedene osobe su ovla�tene da se poduzmu sve pravne radnje u slu�ajevima povrede prava njihovih �lanova.

ZA�TITA ORIGINALA AUTORSKOG DJELAZa�tita originala autorskog djela predstavlja specijalni slu�aj odstupanja od apsolutnosti prava vlasni�tva u odnosu na du�nost vlasnika originala djela koji bi s obzirom na okolnosti, mogao pretpostaviti da autor ima opravdani interes da sa�uva taj original od uni�tenja te da, prije uni�tenja takvog originala obavijesti autora o toj namjeri i ponudi mu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije mogu�a, vlasnik je du�an omogu�iti autoru da se izradi primjerak djela na odgovaraju�i na�in.

Vlasnik stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano mo�e bez dozvole autora uni�titi to autorsko djelo bez ispunjenja gore navedenih obaveza.

3534

U slu�aju vlasni�tva nad arhitektonskim objektom, vlasnik objekta je du�an samo da obavijesti autora o namjeri da uni�ti objekat i da dopusti autoru, na njegov zahtjev, pristup objektu koji omogu�ava da se taj objekat fotografira. U ovome slu�aju autor ima pravo da tra�i i predaju primjerka nacrta arhitektonskog djela, na njegov tro�ak.

Autor izgra�enog djela arhitekture ne mo�e se protiviti kasnijim izmjenama na tom objektu ako je od zavr�etka izgradnje, odnosno izdavanja upravne dozvole za upotrebu objekta proteklo vi�e od pet godina. Ako je na objektu ozna�eno njegovo ime, autor ima pravo da tra�i da vlasnik objekta stavi odgovaraju�u napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to u�injeno. U slu�aju kada je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi na�in preraditi zbog nedostataka ugra�enih materijala ili ozbiljnih o�te�enja objekta nastalih usljed bilo kojih razloga, vlasnik objekta mo�e ga slobodno preraditi bez dozvole autora.

AUTORSKO UGOVORNO PRAVOZakonom su ure�ene op�te odredbe o obimu prijenosa prava i definicije isklju�ivog i neisklju�ivog prijenosa, koje su u skladu sa autorskopravnom teorijom. Da bi se postigla ve�a pravna sigurnost u autorskopravnim poslovima zakonom su odre�ene pretpostavke u pogledu obima prava u korist autora. Autorski ugovor je pravni instrument putem kojeg autor ostvaruje ekonomsku korist od svog djela. Slabost ovog instrumenta ogleda se u tome �to on reguli�e odnos izme�u autora i korisnika autorskog djela koje su, po pravilu, u fakti�ki neravnopravnom polo�aju

Zaklju�uju�i autorski ugovor, autor vr�i prenos pojedinih autorskih imovinskopravnih ovla�tenja i druga prava autora, istovremeno potra�uju�i od korisnika djela odre�enu naknadu za ovla�tenja koja je ustupio

Zakonska je pretpostavka da je dogovoren neisklju�ivi prijenos, da prijenos va�i samo za podru�je BiH i da va�i samo za vrijeme koje je uobi�ajeno za prijenos prava iskori�tavanja autorskih djela odre�ene vrste, pod uvjetom da zakonom ili ugovorom nije druga�ije ure�eno.

Neisklju�ivi prijenos prava ovla��uje nosioca da na ugovoreni na�in iskori�tava autorsko djelo, pored autora i drugih nosilaca prava.

Kada je rije� o naslje�ivanju imovinskopravnih ovla�tenja iz autorskog prava, ova prava, osim prava pokajanja, u cjelosti prelaze na nasljednike. Oni ih mogu koristiti, ustupati pravnim poslovima, ubirati naknadu odnosno raspolagati u skladu sa zakonom. Kod pravnog statusa autorskih djela stvorenih za vrijeme trajanja bra�nog odnosa u zajedni�ku imovinu bra�nih drugova ulaze samo imovinske koristi koje bra�ni drug-autor ostvari iz autorskog prava nastalog za vrijeme trajanja bra�nog odnosa. Ovo se odnosi i na svakog drugog nasljednika autorskog prava.

Autorsko pravo, kao cjelina, ne mo�e biti predmet prinudnog izvr�enja.

Predmet prinudnog izvr�enja mogu biti samo imovinske koristi koje potje�u iz upotrebe autorskog djela.

LEGITIMACIJAZakonom je posebno ure�eno pitanje legitimacije i ono daje pravni osnov nosiocima prava da u obimu prava koja su stekli zakonom ili pravnim poslom u�ivaju isklju�iva prava autora, uklju�uju�i i sudsku za�titu. Aktivnu legitimaciju za ostvarivanje za�tite prava svojih �lanova u sudskim i drugim slu�benim postupcima imaju i kolektivne organizacije, sindikalne organizacije i profesionalna udru�enja osnovana radi za�tite autorskih i srodnih prava. Navedene osobe su ovla�tene da se poduzmu sve pravne radnje u slu�ajevima povrede prava njihovih �lanova.

ZA�TITA ORIGINALA AUTORSKOG DJELAZa�tita originala autorskog djela predstavlja specijalni slu�aj odstupanja od apsolutnosti prava vlasni�tva u odnosu na du�nost vlasnika originala djela koji bi s obzirom na okolnosti, mogao pretpostaviti da autor ima opravdani interes da sa�uva taj original od uni�tenja te da, prije uni�tenja takvog originala obavijesti autora o toj namjeri i ponudi mu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije mogu�a, vlasnik je du�an omogu�iti autoru da se izradi primjerak djela na odgovaraju�i na�in.

Vlasnik stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano mo�e bez dozvole autora uni�titi to autorsko djelo bez ispunjenja gore navedenih obaveza.

3534

Daljnje preno�enje prava od strane lica na koje je preneseno to autorsko imovinsko ili drugo pravo autora se ne mo�e prenositi na tre�e osobe bez dozvole autora osim, ako ugovorom nije druga�ije odre�eno. Dozvola za prijenos nije potrebna ako je daljnji prijenos prava posljedica statusnih promjena kod nosioca prava, njegovog ste�aja ili redovne likvidacije.

NI�TAVNOST POJEDINIH ODREDABA O PRIJENOSUZakonom je predvi�eno da su ni�tave sve odredbe o prijenosu �iji je cilj da autor prenese na drugu osobu: autorsko pravo kao cjelinu, moralna autorska prava, autorska imovinska prava na svim svojim budu�im djelima, autorska imovinska prava za jo� nepoznate na�ine iskori�tavanja svog djela.

FORMA UGOVORAZakon odre�uje princip pisane forme ugovora za sve pravne poslove kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora ili, kojima se daju dozvole za iskori�tavanje autorskih djela. Izuzetak od pravila je kod izdava�kih ugovora o izdavanju �lanaka, crte�a i drugih autorskih djela u dnevnoj i periodi�noj �tampi, koji je valjan i ako nije sa�injen u pisanom obliku. Insistiranje na pisanoj formi je prvenstveno u cilju motiviranosti ugovornih strana da jasnije i preciznije formuliraju sve bitne elemente jednog pravnog posla, �to je, svakako, u interesu njihove ve�e pravne sigurnosti.

Nepo�tivanje obaveze pisane forme ugovora povla�i za sobom ni�tavnost ugovora.

Sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogledu vrste i obima prenesenih prava tuma�e se u korist autora.

AUTORSKA NAKNADAPrijenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek se vr�i uz naknadu, osim ako se suprotno doka�e. Ure�ivanje obaveze pla�anja naknade prepu�teno je autonomiji volja ugovornih strana, �to zna�i da zavisno od njihove volje mo�e sadr�avati obavezu pla�anja ali i ne mora.

U slu�aju kada naknada nije bila odre�ena ona se odre�uje prema uobi�ajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela, prema obimu i

S druge strane, isklju�ivi prijenos prava ovla��uje nosioca da samo on na ugovoreni na�in iskori�tava autorsko djelo uz isklju�ivanje autora i svih drugih lica od kori�tenja djela.

Smatra se da ako ugovorom nisu utvr�eni vrsta i obim pojedina�nih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nosioca, prenesena samo ona prava i samo u onom obimu koji je potreban za postizanje cilja ugovora.

Odvojenost prijenosa predvi�ena je �ak i u okviru nekih od pojedina�nih prava (prava reproduciranja, prava distribuiranja i prava davanja u zakup fonograma i videograma), koja su, zbog novih mogu�nosti eksploatacije, postala toliko komercijalno va�na da njihov ugovorni prijenos treba da bude sasvim jasno i transparentno odre�en u ugovorima. Tako se, pri prijenosu prava reproduciranja djela ne prenosi i pravo njegovog pohranjivanja u elektronskom obliku i pravo njegovog zvu�nog ili vizuelnog snimanja, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno.

Pri prijenosu prava distribuiranja primjeraka djela ne prenosi se i pravo njihovog uvoza, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno odnosno pri prijenosu prava davanja u zakup fonograma ili videograma na kojima je snimljeno autorsko djelo autor zadr�ava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje u zakup i ne mo�e se odre�i ovoga prava.

Pretpostavke o zajedni�kom prijenosu. Pri prijenosu prava reproduciranja djela smatra da je ugovoren i prijenos prava distribuiranja primjeraka tog djela, izuzev njihovog uvoza, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno. Tako�er, pri prijenosu prava radiodifuznog emitiranja djela smatra da je na organizaciju za radiodifuziju preneseno i pravo:

Izrade snimaka djela ako su ti snimci ura�eni vlastitim sredstvima i za potrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranju i ako se ti snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja uni�te (efemerni snimci),

Predaje i pohranjivanja efemernih snimaka vlastitom ili javnom arhivu ako ti snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji i pohranjivanju snimaka organizacija za radiodifuziju du�na je obavijestiti autora bez odga�anja.

3736

Daljnje preno�enje prava od strane lica na koje je preneseno to autorsko imovinsko ili drugo pravo autora se ne mo�e prenositi na tre�e osobe bez dozvole autora osim, ako ugovorom nije druga�ije odre�eno. Dozvola za prijenos nije potrebna ako je daljnji prijenos prava posljedica statusnih promjena kod nosioca prava, njegovog ste�aja ili redovne likvidacije.

NI�TAVNOST POJEDINIH ODREDABA O PRIJENOSUZakonom je predvi�eno da su ni�tave sve odredbe o prijenosu �iji je cilj da autor prenese na drugu osobu: autorsko pravo kao cjelinu, moralna autorska prava, autorska imovinska prava na svim svojim budu�im djelima, autorska imovinska prava za jo� nepoznate na�ine iskori�tavanja svog djela.

FORMA UGOVORAZakon odre�uje princip pisane forme ugovora za sve pravne poslove kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora ili, kojima se daju dozvole za iskori�tavanje autorskih djela. Izuzetak od pravila je kod izdava�kih ugovora o izdavanju �lanaka, crte�a i drugih autorskih djela u dnevnoj i periodi�noj �tampi, koji je valjan i ako nije sa�injen u pisanom obliku. Insistiranje na pisanoj formi je prvenstveno u cilju motiviranosti ugovornih strana da jasnije i preciznije formuliraju sve bitne elemente jednog pravnog posla, �to je, svakako, u interesu njihove ve�e pravne sigurnosti.

Nepo�tivanje obaveze pisane forme ugovora povla�i za sobom ni�tavnost ugovora.

Sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogledu vrste i obima prenesenih prava tuma�e se u korist autora.

AUTORSKA NAKNADAPrijenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek se vr�i uz naknadu, osim ako se suprotno doka�e. Ure�ivanje obaveze pla�anja naknade prepu�teno je autonomiji volja ugovornih strana, �to zna�i da zavisno od njihove volje mo�e sadr�avati obavezu pla�anja ali i ne mora.

U slu�aju kada naknada nije bila odre�ena ona se odre�uje prema uobi�ajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela, prema obimu i

S druge strane, isklju�ivi prijenos prava ovla��uje nosioca da samo on na ugovoreni na�in iskori�tava autorsko djelo uz isklju�ivanje autora i svih drugih lica od kori�tenja djela.

Smatra se da ako ugovorom nisu utvr�eni vrsta i obim pojedina�nih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nosioca, prenesena samo ona prava i samo u onom obimu koji je potreban za postizanje cilja ugovora.

Odvojenost prijenosa predvi�ena je �ak i u okviru nekih od pojedina�nih prava (prava reproduciranja, prava distribuiranja i prava davanja u zakup fonograma i videograma), koja su, zbog novih mogu�nosti eksploatacije, postala toliko komercijalno va�na da njihov ugovorni prijenos treba da bude sasvim jasno i transparentno odre�en u ugovorima. Tako se, pri prijenosu prava reproduciranja djela ne prenosi i pravo njegovog pohranjivanja u elektronskom obliku i pravo njegovog zvu�nog ili vizuelnog snimanja, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno.

Pri prijenosu prava distribuiranja primjeraka djela ne prenosi se i pravo njihovog uvoza, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno odnosno pri prijenosu prava davanja u zakup fonograma ili videograma na kojima je snimljeno autorsko djelo autor zadr�ava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje u zakup i ne mo�e se odre�i ovoga prava.

Pretpostavke o zajedni�kom prijenosu. Pri prijenosu prava reproduciranja djela smatra da je ugovoren i prijenos prava distribuiranja primjeraka tog djela, izuzev njihovog uvoza, ako zakonom ili ugovorom nije druga�ije odre�eno. Tako�er, pri prijenosu prava radiodifuznog emitiranja djela smatra da je na organizaciju za radiodifuziju preneseno i pravo:

Izrade snimaka djela ako su ti snimci ura�eni vlastitim sredstvima i za potrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranju i ako se ti snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja uni�te (efemerni snimci),

Predaje i pohranjivanja efemernih snimaka vlastitom ili javnom arhivu ako ti snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji i pohranjivanju snimaka organizacija za radiodifuziju du�na je obavijestiti autora bez odga�anja.

3736

navedenih razloga, nije mogu� prije nego �to isteknu dvije godine od prijenosa tog prava, a ako se isklju�ivo pravo odnosi na novinske �lanke, taj rok iznosi �est mjeseci.

Raskidom ugovora autorsko imovinsko pravo nosioca se gasi.

PRAVO POKAJANJAUkoliko autor nakon zaklju�enja autorskog ugovora promjeni svoja shvatanja i ocjeni da bi ugovoreno kori�tenje djela moglo nanijeti �tetu njegovom stvarala�kom ugledu, autor ima pravo da jednostranom izjavom volje raskine ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i da uskrati daljnje iskori�tavanje svog djela.

Pravo pokajanja kao takvo �titi autorov moralni interes i ubraja se u li�nopravna ovla�tenja. Glavno obilje�je prava pokajanja je da isklju�ivo autor mo�e raskinuti autorski ugovor usljed okolnosti koje niije uzrokovao korisnik djela.

Za pravo pokajanja bitan je momenat nastanka promjene uvjerenja, a ne momenat nastupanja okolnosti koje su do toga dovele.

Korisnik mo�e osporiti autoru pravo na raskid ugovora s pozivom na na�elo savjesnosti i po�tenja.

Autor koji raskida ugovor obavezan je nadoknaditi korisniku stvarnu �tetu koju on zbog toga trpi a ne izgubljenu dobit. �tavi�e, zakon je predvidio da autor mora unaprijed polo�iti osiguranje za naknadu �tete koju trpi korisnik da bi do�lo do raskida ugovora.

Ako autor kasnije odlu�i da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajanja mo�e ponovo koristiti, du�an je da pravo iskori�tavanja najprije i pod prija�njim uvjetima ponudi onome sa kojim je prethodno raskinuo ugovor.

Pravo pokajanja ne mo�e se odnositi na pravne poslove u vezi sa kori�tenjem ra�unarskih programa, audiovizuelnih djela i baza podataka.

Autor se ne mo�e odre�i svog prava na raskid ugovora zbog promijenjenih uvjerenja.

trajanju iskori�tavanja djela i prema drugim okolnostima slu�aja. Naknada se kod autorskih ugovora mo�e odrediti na razli�ite na�ine: pau�alno, u zavisnosti od obima kori�tenja djela; u zavisnosti od ekonomskog efekta kori�tenja djela; u zavisosti od veli�ine djela ili kominovanjem pojedinih od ovih metoda.

Zakon ure�uje i situaciju kada se iskori�tavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je o�ito nesrazmjeran sa ugovorenom ili odre�enom naknadom, u kom slu�aju autor ima pravo tra�iti izmjenu ugovora radi odre�ivanja njegovog pravi�nijeg udjela u tom prihodu ili ponovno odre�ivanje visine naknade i ne mo�e se odre�i od ovoga prava.

EVIDENCIJA PRIHODA I DOBITIUkoliko je ugovorena ili odre�ena u zavisnosti od prihoda ili dobiti ostvarene iskori�tavanjem autorskog djela zakon sadr�i odredbu u korist autora, koja obavezuje korisnika djela da vodi odgovaraju�e knjige ili drugu pouzdanu evidenciju prihoda od komercijalnog iskori�tavanja autorskog djela iz koje se mo�e pouzdano ustanoviti visina naknade koja pripada autoru.

Korisnik djela je obavezan da redovno i u potrebnom obimu izvje�tava autora o visini ostvarenog prihoda ili dobiti, kao i da omogu�i autoru, na njegov zahtjev, da najmanje jednom godi�nje ima uvid u knjige ili evidenciju prihoda.

RASKID UGOVORA Autorsko ugovorno pravo pru�a autoru vanredne mogu�nosti za raskid ugovora, imaju�i u vidu imovinske i moralne interese koje autor ima u vezi sa svojim djelom i njegovom kori�tenjem, pa tako autor mo�e raskinuti ugovor zbog nekori�tenja ili nedovoljnog kori�tenja djela, promjene li�nih uvjerenja autora (pravo pokajanja) i proteka zakonom utvr�enog roka.

Zakon predvi�a specifi�an autorskopravni na�in raskida ugovornog odnosa koji daje mogu�nost autoru da jednostranom izjavom volje isti raskine ako druga strana to pravo vr�i u nedovoljnom obimu ili ga uop�e ne vr�i, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugro�eni.

Autor ne mo�e jednostrano raskinuti ugovor ako su uzroci za neizvr�enje ili nedovoljno vr�enje prava prete�no na njegovoj strani. Raskid ugovora, iz

3938

navedenih razloga, nije mogu� prije nego �to isteknu dvije godine od prijenosa tog prava, a ako se isklju�ivo pravo odnosi na novinske �lanke, taj rok iznosi �est mjeseci.

Raskidom ugovora autorsko imovinsko pravo nosioca se gasi.

PRAVO POKAJANJAUkoliko autor nakon zaklju�enja autorskog ugovora promjeni svoja shvatanja i ocjeni da bi ugovoreno kori�tenje djela moglo nanijeti �tetu njegovom stvarala�kom ugledu, autor ima pravo da jednostranom izjavom volje raskine ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i da uskrati daljnje iskori�tavanje svog djela.

Pravo pokajanja kao takvo �titi autorov moralni interes i ubraja se u li�nopravna ovla�tenja. Glavno obilje�je prava pokajanja je da isklju�ivo autor mo�e raskinuti autorski ugovor usljed okolnosti koje niije uzrokovao korisnik djela.

Za pravo pokajanja bitan je momenat nastanka promjene uvjerenja, a ne momenat nastupanja okolnosti koje su do toga dovele.

Korisnik mo�e osporiti autoru pravo na raskid ugovora s pozivom na na�elo savjesnosti i po�tenja.

Autor koji raskida ugovor obavezan je nadoknaditi korisniku stvarnu �tetu koju on zbog toga trpi a ne izgubljenu dobit. �tavi�e, zakon je predvidio da autor mora unaprijed polo�iti osiguranje za naknadu �tete koju trpi korisnik da bi do�lo do raskida ugovora.

Ako autor kasnije odlu�i da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajanja mo�e ponovo koristiti, du�an je da pravo iskori�tavanja najprije i pod prija�njim uvjetima ponudi onome sa kojim je prethodno raskinuo ugovor.

Pravo pokajanja ne mo�e se odnositi na pravne poslove u vezi sa kori�tenjem ra�unarskih programa, audiovizuelnih djela i baza podataka.

Autor se ne mo�e odre�i svog prava na raskid ugovora zbog promijenjenih uvjerenja.

trajanju iskori�tavanja djela i prema drugim okolnostima slu�aja. Naknada se kod autorskih ugovora mo�e odrediti na razli�ite na�ine: pau�alno, u zavisnosti od obima kori�tenja djela; u zavisnosti od ekonomskog efekta kori�tenja djela; u zavisosti od veli�ine djela ili kominovanjem pojedinih od ovih metoda.

Zakon ure�uje i situaciju kada se iskori�tavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je o�ito nesrazmjeran sa ugovorenom ili odre�enom naknadom, u kom slu�aju autor ima pravo tra�iti izmjenu ugovora radi odre�ivanja njegovog pravi�nijeg udjela u tom prihodu ili ponovno odre�ivanje visine naknade i ne mo�e se odre�i od ovoga prava.

EVIDENCIJA PRIHODA I DOBITIUkoliko je ugovorena ili odre�ena u zavisnosti od prihoda ili dobiti ostvarene iskori�tavanjem autorskog djela zakon sadr�i odredbu u korist autora, koja obavezuje korisnika djela da vodi odgovaraju�e knjige ili drugu pouzdanu evidenciju prihoda od komercijalnog iskori�tavanja autorskog djela iz koje se mo�e pouzdano ustanoviti visina naknade koja pripada autoru.

Korisnik djela je obavezan da redovno i u potrebnom obimu izvje�tava autora o visini ostvarenog prihoda ili dobiti, kao i da omogu�i autoru, na njegov zahtjev, da najmanje jednom godi�nje ima uvid u knjige ili evidenciju prihoda.

RASKID UGOVORA Autorsko ugovorno pravo pru�a autoru vanredne mogu�nosti za raskid ugovora, imaju�i u vidu imovinske i moralne interese koje autor ima u vezi sa svojim djelom i njegovom kori�tenjem, pa tako autor mo�e raskinuti ugovor zbog nekori�tenja ili nedovoljnog kori�tenja djela, promjene li�nih uvjerenja autora (pravo pokajanja) i proteka zakonom utvr�enog roka.

Zakon predvi�a specifi�an autorskopravni na�in raskida ugovornog odnosa koji daje mogu�nost autoru da jednostranom izjavom volje isti raskine ako druga strana to pravo vr�i u nedovoljnom obimu ili ga uop�e ne vr�i, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugro�eni.

Autor ne mo�e jednostrano raskinuti ugovor ako su uzroci za neizvr�enje ili nedovoljno vr�enje prava prete�no na njegovoj strani. Raskid ugovora, iz

3938

druga�ije odre�eno, naru�ilac postaje vlasnikom i sti�e sva imovinsko pravna ovla�tenja.

Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi�ke ili pravne osobe (naru�ilac) u �ijem stvaranju je u�estvovalo vi�e osoba, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naru�ioca (kao �to su enciklopedije, leksikoni, zbornici, i sli�no). Smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom djelu isklju�ivo i neograni�eno prenesena na naru�ioca, ukoliko ugovorom nije druga�ije odre�eno.

AUTORSKO DJELO STVORENO U RADNOM ODNOSU Autorsko djelo mo�e nastati u okviru obveza koje autor ima iz nekog pravnog posla kao �to je ugovor o radu na osnovu kojeg se zaposlenik obvezuje stvarati autorska djela. U pravilu �e autorska djela stvorena u radnom odnosu biti ona koji su nastala u ispunjavanju obaveza iz zaposlenja ili po uputama poslodavca. Tipi�ni su takvi slu�ajevi novinara, znanstveno-istra�iva�kog osoblja, arhitekata, zaposlenika u reklamnim agencijama i sl. u radnom odnosu koji u obavljanju svojih zadu�enja stvaraju autorska djela.

Utvr�ivanje da li je neko djelo nastalo u radnom odnosu va�no je jer se mora znati odnosi li se na ugovor o radu odnosno drugi akt koji ure�uje kor�tenje autorskim djelom nastalim u radnom odnosu.

PRETPOSTAVKA PRIJENOSA PRAVA NA POSLODAVCAKada autorsko djelo stvori zaposlenik u izvr�avanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, zakonska je pretpostavka da su sva autorska imovinska prava isklju�ivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavr�etka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije druga�ije odre�eno.

Poslodavac u svim drugim slu�ajevima mo�i �e ste�i pravo integralnog ili parcijalnog kori�tenja autorskim djelom samo na temelju ugovora o zaposlenju ili odgovaraju�eg drugog akta kojim se ure�uje kori�tenje autorskim djelom iz radnog odnosa. Ako ugovor o zaposlenju ili drugi

UGOVOR O IZVO�ENJUOvim ugovorom autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javnog izvo�enja ili javnog scenskog prikazivanja svog djela, a korisnik se obavezuje da �e djelo na ugovoreni na�in koristiti i za to platiti autoru naknadu.

OBAVEZE KORISNIKAKorisnik je du�an omogu�iti autoru pristup izvo�enju djela, ostvariti tehni�ke uvjete za izvo�enje koji osiguravaju po�tivanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvo�enja, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

RASKID UGOVORAAko korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor mo�e raskinuti ugovor o izvo�enju i tra�iti naknadu �tete a, uz to, mo�e i zadr�ati naknadu, odnosno tra�iti isplatu ugovorene naknade.

UGOVOR O STVARANJU DJELA PO NARUD�BIUgovorom o stvaranju djela po narud�bi je u osnovi ugovor o djelu �iji je predmet obaveza izrade autorskog djela. Autor se obavezuje da stvori odre�eno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naru�iocu, a naru�ilac se obavezuje da plati autoru ugovorenu naknadu. Pravilo je da moralno autorsko pravo ostaje kod autora djela. Prava autora djela ograni�ena su pravom naru�ioca da objavi djelo ako se zakonom ili ugovorom druga�ije ne odredi.

Naru�ilac ima pravo da kontrolira posao i daje autoru upute i zahtjeve u vezi sa izgledom i sadr�ajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu nau�nog ili umjetni�kog stvarala�tva.

Ukoliko je cilj naru�ioca da privredno koristi autorsko djelo koje je naru�io, odnosno da pu�tanjem u promet pribavi imovinsku korist, neophodno je da se u ugovoru o stvaranju djela po narud�bi izri�ito predvidi ustupanje svih ili odre�enih imovinsko-pravnih ovla�tenja autora djela.

Izuzetak predstavlja ugovor o narud�bi autorskog djela koji se odnosi na izradu ra�unarskog programa, u kojem slu�aju, ukoliko ugovorom nije

4140

druga�ije odre�eno, naru�ilac postaje vlasnikom i sti�e sva imovinsko pravna ovla�tenja.

Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizi�ke ili pravne osobe (naru�ilac) u �ijem stvaranju je u�estvovalo vi�e osoba, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naru�ioca (kao �to su enciklopedije, leksikoni, zbornici, i sli�no). Smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom djelu isklju�ivo i neograni�eno prenesena na naru�ioca, ukoliko ugovorom nije druga�ije odre�eno.

AUTORSKO DJELO STVORENO U RADNOM ODNOSU Autorsko djelo mo�e nastati u okviru obveza koje autor ima iz nekog pravnog posla kao �to je ugovor o radu na osnovu kojeg se zaposlenik obvezuje stvarati autorska djela. U pravilu �e autorska djela stvorena u radnom odnosu biti ona koji su nastala u ispunjavanju obaveza iz zaposlenja ili po uputama poslodavca. Tipi�ni su takvi slu�ajevi novinara, znanstveno-istra�iva�kog osoblja, arhitekata, zaposlenika u reklamnim agencijama i sl. u radnom odnosu koji u obavljanju svojih zadu�enja stvaraju autorska djela.

Utvr�ivanje da li je neko djelo nastalo u radnom odnosu va�no je jer se mora znati odnosi li se na ugovor o radu odnosno drugi akt koji ure�uje kor�tenje autorskim djelom nastalim u radnom odnosu.

PRETPOSTAVKA PRIJENOSA PRAVA NA POSLODAVCAKada autorsko djelo stvori zaposlenik u izvr�avanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, zakonska je pretpostavka da su sva autorska imovinska prava isklju�ivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavr�etka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije druga�ije odre�eno.

Poslodavac u svim drugim slu�ajevima mo�i �e ste�i pravo integralnog ili parcijalnog kori�tenja autorskim djelom samo na temelju ugovora o zaposlenju ili odgovaraju�eg drugog akta kojim se ure�uje kori�tenje autorskim djelom iz radnog odnosa. Ako ugovor o zaposlenju ili drugi

UGOVOR O IZVO�ENJUOvim ugovorom autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javnog izvo�enja ili javnog scenskog prikazivanja svog djela, a korisnik se obavezuje da �e djelo na ugovoreni na�in koristiti i za to platiti autoru naknadu.

OBAVEZE KORISNIKAKorisnik je du�an omogu�iti autoru pristup izvo�enju djela, ostvariti tehni�ke uvjete za izvo�enje koji osiguravaju po�tivanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvo�enja, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

RASKID UGOVORAAko korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor mo�e raskinuti ugovor o izvo�enju i tra�iti naknadu �tete a, uz to, mo�e i zadr�ati naknadu, odnosno tra�iti isplatu ugovorene naknade.

UGOVOR O STVARANJU DJELA PO NARUD�BIUgovorom o stvaranju djela po narud�bi je u osnovi ugovor o djelu �iji je predmet obaveza izrade autorskog djela. Autor se obavezuje da stvori odre�eno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naru�iocu, a naru�ilac se obavezuje da plati autoru ugovorenu naknadu. Pravilo je da moralno autorsko pravo ostaje kod autora djela. Prava autora djela ograni�ena su pravom naru�ioca da objavi djelo ako se zakonom ili ugovorom druga�ije ne odredi.

Naru�ilac ima pravo da kontrolira posao i daje autoru upute i zahtjeve u vezi sa izgledom i sadr�ajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu nau�nog ili umjetni�kog stvarala�tva.

Ukoliko je cilj naru�ioca da privredno koristi autorsko djelo koje je naru�io, odnosno da pu�tanjem u promet pribavi imovinsku korist, neophodno je da se u ugovoru o stvaranju djela po narud�bi izri�ito predvidi ustupanje svih ili odre�enih imovinsko-pravnih ovla�tenja autora djela.

Izuzetak predstavlja ugovor o narud�bi autorskog djela koji se odnosi na izradu ra�unarskog programa, u kojem slu�aju, ukoliko ugovorom nije

4140

i scenograf, kostimograf, slikar maski i monta�er imaju prava na svojim individualnim doprinosima audiovizuelnom djelu.

�TA SU SRODNA PRAVA?Srodna prava su prava izvo�a�a, prava proizvo�a�a fonograma, prava filmskih producenata, prava organizacija za radiodifuziju, prava izdava�a i prava proizvo�a�a baza podataka.

Srodna prava su posebna vrsta prava intelektualng vlasni�tva koja imaju svoje specifi�ne predmete za�tite i �to je najva�nije specifi�ne subjekte za�tite. Srodna prava (sa izuzetkom prava izvo�a�a) su u funkciji za�tite odre�ene privredne djelatnosti te sadr�e samo imovinsko-pravna ovla�tenja. Pored isklju�ivih imovinsko-pravnih ovla�tenja srodna prava sadr�e i relativna imovinsko-pravna ovla�tenja odnosno ovla�tenja na potra�ivanje naknade od korisnika predmeta za�tite.

IZVO�A�IIzvo�a�ima se smatraju: glumci, pjeva�i, muzi�ari, plesa�i i druga lica koja glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi na�in izvode autorska ili folklorna djela, re�iseri pozori�nih predstava, dirigenti orkestra, vo�e pjeva�kih zborova, te varijetetski i cirkusni umjetnici.

PREDMET ZA�TITEPredmet za�tite je interpretacija kao duhovna tvorevina �to zna�i da je intelektualno nematerijalno dobro koje stvara �ovjek. Interpretacija je radnja kojom lice svojim izra�ajnim sposobnostima saop�tava na zvu�ni ili audiovizuelni na�in odre�eni duhovni sadr�aj koji mora biti autorsko djelo. Interpretator svojom interpretacijom autorskom djelu daje li�ni pe�at.

Postoje autorska djela koja se po prirodi ne mogu interpretirati kao �to su npr. likovna djela.

SUBJEKT PRAVAIzvo�a� je fizi�ko lice koje se anga�uje u interpretaciji autorskog djela. Lica �iji anga�man ima samo pomo�ni i tehni�ki karakter u interpretaciji nisu izvo�a�i.

odgovaraju�i akt kojim se ure�uje radni odnos ne sadr�ava odredbe o pravu poslodavca na autorsko djelo nastalo u zaposlenju, poslodavac nema nikakvih prava u pogledu istih.

Nakon isteka roka od pet godina prava poslodavca prestaju tako �to se vra�aju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatra�io njihov ponovni isklju�ivi prijenos, bez ograni�enja. U tom slu�aju autoru pripada pravo na odgovaraju�u naknadu za daljnje iskori�tavanje njegovog djela.

AUDIOVIZUELNA DJELA Audiovizuelna djela su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzi�ki video filmovi, te druga audiovizuelna djela izra�ena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno od vrste nosa�a na kojem su fiksirana.

Pravo audiovizuelnog prilago�avanja je isklju�ivo pravo da se izvorno djelo preradi ili uklju�i u audiovizuelno djelo. Zaklju�enjem ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uklju�ivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom djelu, njegovom prevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

Autor izvornog djela u ovome slu�aju, zadr�ava isklju�ivo pravo novog audiovizuelnog prilago�avanja, ali tek nakon isteka deset godina od sklapanja ugovora, isklju�ivo pravo daljnje prerade tog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela i ne mo�e se odre�i ovih prava.

Koautori audiovizuelnog djela su autor prilago�avanja, glavni re�iser, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj (direktor fotografije), kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za kori�tenje u tom djelu. Koautorom audiovizuelnog djela smatra se i glavni crta� i glavni animator ako je crte� ili animacija bitan element tog djela.

Autori doprinose audiovizuelnom djelu. Kompozitor muzike, glavni crta� i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audiovizuelnog djela, kao

4342

i scenograf, kostimograf, slikar maski i monta�er imaju prava na svojim individualnim doprinosima audiovizuelnom djelu.

�TA SU SRODNA PRAVA?Srodna prava su prava izvo�a�a, prava proizvo�a�a fonograma, prava filmskih producenata, prava organizacija za radiodifuziju, prava izdava�a i prava proizvo�a�a baza podataka.

Srodna prava su posebna vrsta prava intelektualng vlasni�tva koja imaju svoje specifi�ne predmete za�tite i �to je najva�nije specifi�ne subjekte za�tite. Srodna prava (sa izuzetkom prava izvo�a�a) su u funkciji za�tite odre�ene privredne djelatnosti te sadr�e samo imovinsko-pravna ovla�tenja. Pored isklju�ivih imovinsko-pravnih ovla�tenja srodna prava sadr�e i relativna imovinsko-pravna ovla�tenja odnosno ovla�tenja na potra�ivanje naknade od korisnika predmeta za�tite.

IZVO�A�IIzvo�a�ima se smatraju: glumci, pjeva�i, muzi�ari, plesa�i i druga lica koja glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi na�in izvode autorska ili folklorna djela, re�iseri pozori�nih predstava, dirigenti orkestra, vo�e pjeva�kih zborova, te varijetetski i cirkusni umjetnici.

PREDMET ZA�TITEPredmet za�tite je interpretacija kao duhovna tvorevina �to zna�i da je intelektualno nematerijalno dobro koje stvara �ovjek. Interpretacija je radnja kojom lice svojim izra�ajnim sposobnostima saop�tava na zvu�ni ili audiovizuelni na�in odre�eni duhovni sadr�aj koji mora biti autorsko djelo. Interpretator svojom interpretacijom autorskom djelu daje li�ni pe�at.

Postoje autorska djela koja se po prirodi ne mogu interpretirati kao �to su npr. likovna djela.

SUBJEKT PRAVAIzvo�a� je fizi�ko lice koje se anga�uje u interpretaciji autorskog djela. Lica �iji anga�man ima samo pomo�ni i tehni�ki karakter u interpretaciji nisu izvo�a�i.

odgovaraju�i akt kojim se ure�uje radni odnos ne sadr�ava odredbe o pravu poslodavca na autorsko djelo nastalo u zaposlenju, poslodavac nema nikakvih prava u pogledu istih.

Nakon isteka roka od pet godina prava poslodavca prestaju tako �to se vra�aju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatra�io njihov ponovni isklju�ivi prijenos, bez ograni�enja. U tom slu�aju autoru pripada pravo na odgovaraju�u naknadu za daljnje iskori�tavanje njegovog djela.

AUDIOVIZUELNA DJELA Audiovizuelna djela su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzi�ki video filmovi, te druga audiovizuelna djela izra�ena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno od vrste nosa�a na kojem su fiksirana.

Pravo audiovizuelnog prilago�avanja je isklju�ivo pravo da se izvorno djelo preradi ili uklju�i u audiovizuelno djelo. Zaklju�enjem ugovora o audiovizuelnom prilago�avanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uklju�ivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom djelu, njegovom prevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako se ugovorom druga�ije ne odredi.

Autor izvornog djela u ovome slu�aju, zadr�ava isklju�ivo pravo novog audiovizuelnog prilago�avanja, ali tek nakon isteka deset godina od sklapanja ugovora, isklju�ivo pravo daljnje prerade tog djela u bilo koji drugi umjetni�ki oblik i pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilago�enog djela i ne mo�e se odre�i ovih prava.

Koautori audiovizuelnog djela su autor prilago�avanja, glavni re�iser, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj (direktor fotografije), kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za kori�tenje u tom djelu. Koautorom audiovizuelnog djela smatra se i glavni crta� i glavni animator ako je crte� ili animacija bitan element tog djela.

Autori doprinose audiovizuelnom djelu. Kompozitor muzike, glavni crta� i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audiovizuelnog djela, kao

4342

IZVO�ENJE OSTVARENO U RADNOM ODNOSUKada izvo�a�-zaposlenik stvori odre�eno djelo u izvr�avanju radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca pretpostavka je da su sva imovinska prava isklju�ivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavr�etka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije druga�ije odre�eno.

TRAJANJE PRAVAPrava izvo�a�a traju 50 godina od dana izvo�enja.

KAKO SE OSTVARUJU AUTORSKA I SRODNA PRAVA?Pravo je autora da odlu�i kako i na koji na�in �e ostvarivati svoja imovinska i moralna prava. Tako, autor mo�e svoja prava da ostvaruje sâm, za svako pojedina�no autorsko djelo ili posredstvom zastupnika (individualno ostvarivanje prava).

Druga mogu�nost autora je, da svoja prava ostvaruje u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava putem posebne organizacije osnovane u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. Odre�ena autorska prava se ne mogu ostvarivati individualno konkretno u odnosu na ona imovinsko-pravna ovla�tenja koja se odnose na u�estale i difuzne oblike kori�tenja predmeta autorske za�tite.

Bernska konvencija predvi�a da nezavisno od imovinskih prava i �ak poslije prijenosa ovih prava, autor zadr�ava pravo na priznanje da je on tvorac djela i pravo da se protivi svakom iskrivljavanju, saka�enju ili drugoj izmjeni djela ili svakoj drugoj povredi toga djela, �to bi i�lo na �tetu njegove �asti ili njegovog ugleda. Korisnici kao RTV ili ugostiteljski objekti koji �ele legalno koristiti za�ti�ena autorska djlea bi trebali prije svakog kori�tenja pojedina�nog djela stupiti u kontakt s autorom i s njim zaklju�iti ugovor kojim �e pribaviti ovla�tenje da djelo izvede, emituje itd.

Postupci za ostvarivanje prava moraju biti po�teni i nepristrani, efikasni jeftini i �to jednostaviniji i ne trebaju omogu�avati nerazumna vremenska ograni�enja ili nepotrebna odugovla�enja.

Zakon predvi�a dvostruku pravnu za�titu za autore i nosioce autorskog i srodnih prava � gra�ansko pravnu i kaznenopravnu.

KOJA SU MORALNA PRAVA IZVO�A�A? Moralna prava izvo�a�a ograni�ena su na pravo priznanja (naznaku imena izvo�a�a), odnosno pravo da odlu�i da li �e njegovo ime ili druga oznaka identiteta biti nazna�eni pri kori�tenju njegove izvedbe. Izvo�a� ima pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi njihove izvedbe ako bi se time vrije�ala njegova �ast i ugled.

KOJA SU IMOVINSKA PRAVA IZVO�A�A? Imovinska prava izvo�a�a obuhvataju isklju�ivo pravo snimanja svog �ivog izvo�enja, pravo direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka svog izvo�enja na bilo koji na�in i u bilo kojem obliku, preno�enja javnosti svog �ivog izvo�enja, radiodifuznog emitiranja svog �ivog izvo�enja (osim reemitiranja) od organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vr�i emitiranje, pravo �injenja dostupnim javnosti snimaka svog izvo�enja, distribuiranja primjeraka snimka svog izvo�enja i davanja u zakup primjeraka snimka svog izvo�enja.

NAKNADAObzirom da se i izvo�a�ima nanosi �teta zbog reproduciranja za privatnu upotrebu, koje umanjuje prodaju komercijalnih snimaka (fonograma i videograma), zakon priznaje i izvo�a�ima pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu i pravo na naknadu za javno saop�tavanje i davanje u zakup snimka izvo�enja.

PRIJENOS PRAVA NA FILMSKOG PRODUCENTAZaklju�enjem ugovora o filmskoj produkciji postoji zakonska pretpostavka da je izvo�a� isklju�ivo i neograni�eno prenio sva svoja izvo�a�ka imovinska prava na filmskog producenta, ako se ugovorom druga�ije ne odredi. Za svako od imovinskih prava, koja se ugovorom prenesu izvo�a� ima pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta i ne mo�e se odre�i ovog prava.

Za svako od prenesenih prava izvo�a� ima pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta i iste se ne mo�e odre�i.

4544

IZVO�ENJE OSTVARENO U RADNOM ODNOSUKada izvo�a�-zaposlenik stvori odre�eno djelo u izvr�avanju radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca pretpostavka je da su sva imovinska prava isklju�ivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavr�etka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije druga�ije odre�eno.

TRAJANJE PRAVAPrava izvo�a�a traju 50 godina od dana izvo�enja.

KAKO SE OSTVARUJU AUTORSKA I SRODNA PRAVA?Pravo je autora da odlu�i kako i na koji na�in �e ostvarivati svoja imovinska i moralna prava. Tako, autor mo�e svoja prava da ostvaruje sâm, za svako pojedina�no autorsko djelo ili posredstvom zastupnika (individualno ostvarivanje prava).

Druga mogu�nost autora je, da svoja prava ostvaruje u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava putem posebne organizacije osnovane u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. Odre�ena autorska prava se ne mogu ostvarivati individualno konkretno u odnosu na ona imovinsko-pravna ovla�tenja koja se odnose na u�estale i difuzne oblike kori�tenja predmeta autorske za�tite.

Bernska konvencija predvi�a da nezavisno od imovinskih prava i �ak poslije prijenosa ovih prava, autor zadr�ava pravo na priznanje da je on tvorac djela i pravo da se protivi svakom iskrivljavanju, saka�enju ili drugoj izmjeni djela ili svakoj drugoj povredi toga djela, �to bi i�lo na �tetu njegove �asti ili njegovog ugleda. Korisnici kao RTV ili ugostiteljski objekti koji �ele legalno koristiti za�ti�ena autorska djlea bi trebali prije svakog kori�tenja pojedina�nog djela stupiti u kontakt s autorom i s njim zaklju�iti ugovor kojim �e pribaviti ovla�tenje da djelo izvede, emituje itd.

Postupci za ostvarivanje prava moraju biti po�teni i nepristrani, efikasni jeftini i �to jednostaviniji i ne trebaju omogu�avati nerazumna vremenska ograni�enja ili nepotrebna odugovla�enja.

Zakon predvi�a dvostruku pravnu za�titu za autore i nosioce autorskog i srodnih prava � gra�ansko pravnu i kaznenopravnu.

KOJA SU MORALNA PRAVA IZVO�A�A? Moralna prava izvo�a�a ograni�ena su na pravo priznanja (naznaku imena izvo�a�a), odnosno pravo da odlu�i da li �e njegovo ime ili druga oznaka identiteta biti nazna�eni pri kori�tenju njegove izvedbe. Izvo�a� ima pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi njihove izvedbe ako bi se time vrije�ala njegova �ast i ugled.

KOJA SU IMOVINSKA PRAVA IZVO�A�A? Imovinska prava izvo�a�a obuhvataju isklju�ivo pravo snimanja svog �ivog izvo�enja, pravo direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka svog izvo�enja na bilo koji na�in i u bilo kojem obliku, preno�enja javnosti svog �ivog izvo�enja, radiodifuznog emitiranja svog �ivog izvo�enja (osim reemitiranja) od organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vr�i emitiranje, pravo �injenja dostupnim javnosti snimaka svog izvo�enja, distribuiranja primjeraka snimka svog izvo�enja i davanja u zakup primjeraka snimka svog izvo�enja.

NAKNADAObzirom da se i izvo�a�ima nanosi �teta zbog reproduciranja za privatnu upotrebu, koje umanjuje prodaju komercijalnih snimaka (fonograma i videograma), zakon priznaje i izvo�a�ima pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu i pravo na naknadu za javno saop�tavanje i davanje u zakup snimka izvo�enja.

PRIJENOS PRAVA NA FILMSKOG PRODUCENTAZaklju�enjem ugovora o filmskoj produkciji postoji zakonska pretpostavka da je izvo�a� isklju�ivo i neograni�eno prenio sva svoja izvo�a�ka imovinska prava na filmskog producenta, ako se ugovorom druga�ije ne odredi. Za svako od imovinskih prava, koja se ugovorom prenesu izvo�a� ima pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta i ne mo�e se odre�i ovog prava.

Za svako od prenesenih prava izvo�a� ima pravo na odgovaraju�u naknadu od filmskog producenta i iste se ne mo�e odre�i.

4544

utvr�enje u�injene povrede,

zabranu daljnjeg vr�enja u�injene povrede i budu�ih sli�nih povreda prestankom ili uzdr�avanjem od radnji koje to pravo vrije�aju � pretpostavka je da je povreda prava ve� u�injena i da realno postoji opasnost od njenog ponavljanja. Ukolike je povreda u toku tu�beni zahtjev se usmjerava na obustavljanje radnje povrede i zabranu ponavl jan ja i dal jn jeg vr�enja povrede.�uklanjanje stanja nastalog povredom prava�

povla�enje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uva�avanje interesa tre�ih savjesnih osoba,

potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova,

uni�tenje predmeta povrede,

uni�tenje sredstava koja su isklju�ivo ili u prete�noj mjeri namijenjena ili se upotrebljavaju za �injenje povreda i koja su vlasni�tvo povredilaca, prepu�tanje predmeta povrede nosiocu prava uz pla�anje tro�kova proizvodnje,

objavljivanje presude.

NAKNADA �TETETu�ba za naknadu �tete mo�e se podi�i za sve povrede prava iz zakona, prema op�tim pravilima o naknadi �tete i odgovornosti za �tetu. Zahtjev za naknadu materijalne �tete osnovan je ukoliko je zbog povrede prava od strane drugog lica do�lo do umanjenja imovine ili kad zbog istog razloga je onemogu�eno uve�anje imovine (izmakla korist)

PENALU slu�aju povrede autorskog prava namjerno ili krajnom nepa�njom, zakon je propisao obavezu pla�anja penala do trostrukog iznosa ugovorene naknade (a ako nije ugovorena, od odgovaraju�e uobi�ajene naknade), �to bi trebalo da djeluje dovoljno destimulativno na potencijalne povredioce i slu�i kao generalna prevencija.

Ukoliko je nastala �teta ve�a od penala, nosilac prava ovla�ten je tra�iti razliku od iznosa potpune �tete.

KRIVI�NOPRAVNA ZA�TITA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA UKLJU�ENA JE U KRIVI�NI ZAKON BIHPovredom isklju�ivih prava autora smatra se proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, davanje u zakup, ogla�avanje za prodaju ili davanje u zakup ili posjedovanje za komercijalne svrhe tehnologije, ure�aja, proizvoda, sastavnih dijelova ili ra�unarskih programa, ili pru�anje usluge, kojima:

se predstavljaju, ogla�avaju ili se njima trguje radi omogu�avanja zaobila�enja efektivnih tehni�kih mjera, ili

koje imaju samo ograni�en komercijalni zna�aj ili upotrebljivost za druge svrhe osim za zaobila�enje efektivnih tehni�kih mjera, ili

su prvenstveno zami�ljeni, proizvedeni, izra�eni, sastavljeni, prilago�eni ili u�injeni radi zaobila�enja efektivnih tehni�kih mjera.

�Tehni�ke mjere� ozna�avaju svaku tehnologiju, ure�aj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program koji su u normalnom toku svoje primjene namijenjeni da spre�avaju ili ograni�avaju radnje koje nosilac prava nije dopustio. Te mjere smatraju se �efektivnim� kada nosioci prava kori�tenje svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava ograni�avaju putem kontrole pristupa ili putem za�titnog postupka kao �to su enkripcija, deformacija ili druga transformacija autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za kontrolu umno�avanja kojima se posti�e cilj za�tite.

SUDSKA ZA�TITAU slu�aju povrede autorskog prava, nosilac autorskog ili srodnog prava mo�e podnijeti tu�bu nadle�nom sudu za ostvarivanje svojih prava. Za podno�enje tu�be zbog povrede autorskog i srodnih prava legitimisan je na prvom mjestu titular prava ili njegov nasljednik i nosilac isklju�ivih imovinskih ovla�tenja.

Jednaku za�titu mogu tra�iti i osobe kojima prijeti stvarna opasnost da �e njihova prava iz zakona biti povrije�ena. Nosilac prava mo�e tu�bom kod nadle�nog suda zahtjevati:

4746

utvr�enje u�injene povrede,

zabranu daljnjeg vr�enja u�injene povrede i budu�ih sli�nih povreda prestankom ili uzdr�avanjem od radnji koje to pravo vrije�aju � pretpostavka je da je povreda prava ve� u�injena i da realno postoji opasnost od njenog ponavljanja. Ukolike je povreda u toku tu�beni zahtjev se usmjerava na obustavljanje radnje povrede i zabranu ponavl jan ja i dal jn jeg vr�enja povrede.�uklanjanje stanja nastalog povredom prava�

povla�enje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uva�avanje interesa tre�ih savjesnih osoba,

potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova,

uni�tenje predmeta povrede,

uni�tenje sredstava koja su isklju�ivo ili u prete�noj mjeri namijenjena ili se upotrebljavaju za �injenje povreda i koja su vlasni�tvo povredilaca, prepu�tanje predmeta povrede nosiocu prava uz pla�anje tro�kova proizvodnje,

objavljivanje presude.

NAKNADA �TETETu�ba za naknadu �tete mo�e se podi�i za sve povrede prava iz zakona, prema op�tim pravilima o naknadi �tete i odgovornosti za �tetu. Zahtjev za naknadu materijalne �tete osnovan je ukoliko je zbog povrede prava od strane drugog lica do�lo do umanjenja imovine ili kad zbog istog razloga je onemogu�eno uve�anje imovine (izmakla korist)

PENALU slu�aju povrede autorskog prava namjerno ili krajnom nepa�njom, zakon je propisao obavezu pla�anja penala do trostrukog iznosa ugovorene naknade (a ako nije ugovorena, od odgovaraju�e uobi�ajene naknade), �to bi trebalo da djeluje dovoljno destimulativno na potencijalne povredioce i slu�i kao generalna prevencija.

Ukoliko je nastala �teta ve�a od penala, nosilac prava ovla�ten je tra�iti razliku od iznosa potpune �tete.

KRIVI�NOPRAVNA ZA�TITA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA UKLJU�ENA JE U KRIVI�NI ZAKON BIHPovredom isklju�ivih prava autora smatra se proizvodnja, uvoz, distribucija, prodaja, davanje u zakup, ogla�avanje za prodaju ili davanje u zakup ili posjedovanje za komercijalne svrhe tehnologije, ure�aja, proizvoda, sastavnih dijelova ili ra�unarskih programa, ili pru�anje usluge, kojima:

se predstavljaju, ogla�avaju ili se njima trguje radi omogu�avanja zaobila�enja efektivnih tehni�kih mjera, ili

koje imaju samo ograni�en komercijalni zna�aj ili upotrebljivost za druge svrhe osim za zaobila�enje efektivnih tehni�kih mjera, ili

su prvenstveno zami�ljeni, proizvedeni, izra�eni, sastavljeni, prilago�eni ili u�injeni radi zaobila�enja efektivnih tehni�kih mjera.

�Tehni�ke mjere� ozna�avaju svaku tehnologiju, ure�aj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program koji su u normalnom toku svoje primjene namijenjeni da spre�avaju ili ograni�avaju radnje koje nosilac prava nije dopustio. Te mjere smatraju se �efektivnim� kada nosioci prava kori�tenje svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava ograni�avaju putem kontrole pristupa ili putem za�titnog postupka kao �to su enkripcija, deformacija ili druga transformacija autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za kontrolu umno�avanja kojima se posti�e cilj za�tite.

SUDSKA ZA�TITAU slu�aju povrede autorskog prava, nosilac autorskog ili srodnog prava mo�e podnijeti tu�bu nadle�nom sudu za ostvarivanje svojih prava. Za podno�enje tu�be zbog povrede autorskog i srodnih prava legitimisan je na prvom mjestu titular prava ili njegov nasljednik i nosilac isklju�ivih imovinskih ovla�tenja.

Jednaku za�titu mogu tra�iti i osobe kojima prijeti stvarna opasnost da �e njihova prava iz zakona biti povrije�ena. Nosilac prava mo�e tu�bom kod nadle�nog suda zahtjevati:

4746

da se oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva povrede koji su isklju�ivo ili u prete�noj mjeri namijenjeni, odnosno koji se upotrebljavaju za �injenje povreda.

Prilikom dono�enja privremene mjere prije podno�enja tu�be, sud odre�uje predlaga�u i rok za podno�enje tu�be. Rok ne mo�e biti du�i od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostavljanja rje�enja predlaga�u, zavisno od toga koji rok isti�e kasnije. Sud mora odlu�iti o prigovoru protiv rje�enja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podno�enja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podno�enje odgovora.

OSIGURANJE DOKAZAU pripremi za parni�ni postupak nerijetko je slu�aj da nosilac prava nije u mogu�nosti sam pribaviti dokaze za potkrijeljenje tu�be. Stoga je mogu�e da u postupku po zahtjevu za odre�ivanje privremene mjere sud mo�e donijeti rje�enje o osiguranju dokaza ako predlaga� u�ini vjerovatnim �injenice:

da je nosilac prava,

da je njegovo pravo povrije�eno, ili da prijeti stvarna opasnost od povrede,

da �e dokazi o toj povredi biti uni�teni, ili kasnije ne�e mo�i biti izvedeni.

Rje�enje o osiguranju dokaza se donosi bez prethodnog obavje�tenja lica protiv kojeg se izri�e (inaudita altera parte) ako predlaga� u�ini vjerovatnim i postojanje opasnosti da �e dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti uni�teni, ili se kasnije ne�e mo�i izvesti. U cilju osiguranja dokaza sud mo�e odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a naro�ito:

Uvi�aj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, ra�unarskih memorijskih jedinica ili drugih stvari,

Oduzimanje uzoraka predmeta povrede,

Pregled i predaju dokumenata,

Odre�ivanje i saslu�anje vje�taka,

Saslu�anje svjedoka.

NEMATERIJALNA �TETANezavisno od naknade imovinske �tete, kao i u slu�aju da takve �tete nema, autor i izvo�a� mogu tra�iti i naknadu za nematerijalnu �tetu za pretrpljenu du�evnu bol zbog povrede moralnih prava i njihovu li�nu pogo�enost prouzrokovanu povredom moralnih prava.

PRIVREMENE MJEREPrivremena mjera je naredba koju izadaje sud prije dono�enja meritorne odluke o povredi prava, a kojom se licu koje je navodno izvr�ilo povedu zabranjuje da nastavi ili ponovi randju povrede. Privremena mjera izdaje se na zahtjev nosioca prava (u slu�aju kolektivnog ostvarivanja autorskih muzi�kih prava � AMUS) koje je sudu u�inilo vjerovatnim da je izvr�ena povreda njegovog prava, da je njegovo pravo povrije�eno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede. U zahtjevu za odre�ivanje privremene mjere nosilac prava mora u�initi vjerovatnim i jednu od pretpostavki:

opasnost da �e ostvarivanje zahtjeva biti onemogu�eno ili znatno ote�ano,

da je privremena mjera potrebna radi spre�avanja nastanka �tete koju �e kasnije biti te�ko popraviti, ili

da pretpostavljeni povredilac, dono�enjem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio ve�e negativne posljedice od onih koje bi bez dono�enja takve privremene mjere pretrpio nosilac prava.

Nosilac prava mo�e predlo�iti odre�ivanje privremene mjere bez prethodnog obavje�tenja i saslu�anja suprotne strane kako poslije podno�enja tu�be zbog povrede prava tako i prije podno�enja tu�be. U tom slu�aju du�an je da u�ini vjerovatnim i �injenicu da bilo kakvo odga�anje dono�enja privremene mjere mo�e prouzrokovati nosiocu prava nastanak �tete koju bi bilo te�ko popraviti.

Sud mo�e odrediti za osiguranje zahtjeva bilo koju privremenu mjeru kojom se mo�e posti�i cilj osiguranja, a naro�ito:

da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povre�uje pravo iz ovog zakona,

4948

da se oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva povrede koji su isklju�ivo ili u prete�noj mjeri namijenjeni, odnosno koji se upotrebljavaju za �injenje povreda.

Prilikom dono�enja privremene mjere prije podno�enja tu�be, sud odre�uje predlaga�u i rok za podno�enje tu�be. Rok ne mo�e biti du�i od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostavljanja rje�enja predlaga�u, zavisno od toga koji rok isti�e kasnije. Sud mora odlu�iti o prigovoru protiv rje�enja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podno�enja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podno�enje odgovora.

OSIGURANJE DOKAZAU pripremi za parni�ni postupak nerijetko je slu�aj da nosilac prava nije u mogu�nosti sam pribaviti dokaze za potkrijeljenje tu�be. Stoga je mogu�e da u postupku po zahtjevu za odre�ivanje privremene mjere sud mo�e donijeti rje�enje o osiguranju dokaza ako predlaga� u�ini vjerovatnim �injenice:

da je nosilac prava,

da je njegovo pravo povrije�eno, ili da prijeti stvarna opasnost od povrede,

da �e dokazi o toj povredi biti uni�teni, ili kasnije ne�e mo�i biti izvedeni.

Rje�enje o osiguranju dokaza se donosi bez prethodnog obavje�tenja lica protiv kojeg se izri�e (inaudita altera parte) ako predlaga� u�ini vjerovatnim i postojanje opasnosti da �e dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti uni�teni, ili se kasnije ne�e mo�i izvesti. U cilju osiguranja dokaza sud mo�e odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a naro�ito:

Uvi�aj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, ra�unarskih memorijskih jedinica ili drugih stvari,

Oduzimanje uzoraka predmeta povrede,

Pregled i predaju dokumenata,

Odre�ivanje i saslu�anje vje�taka,

Saslu�anje svjedoka.

NEMATERIJALNA �TETANezavisno od naknade imovinske �tete, kao i u slu�aju da takve �tete nema, autor i izvo�a� mogu tra�iti i naknadu za nematerijalnu �tetu za pretrpljenu du�evnu bol zbog povrede moralnih prava i njihovu li�nu pogo�enost prouzrokovanu povredom moralnih prava.

PRIVREMENE MJEREPrivremena mjera je naredba koju izadaje sud prije dono�enja meritorne odluke o povredi prava, a kojom se licu koje je navodno izvr�ilo povedu zabranjuje da nastavi ili ponovi randju povrede. Privremena mjera izdaje se na zahtjev nosioca prava (u slu�aju kolektivnog ostvarivanja autorskih muzi�kih prava � AMUS) koje je sudu u�inilo vjerovatnim da je izvr�ena povreda njegovog prava, da je njegovo pravo povrije�eno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede. U zahtjevu za odre�ivanje privremene mjere nosilac prava mora u�initi vjerovatnim i jednu od pretpostavki:

opasnost da �e ostvarivanje zahtjeva biti onemogu�eno ili znatno ote�ano,

da je privremena mjera potrebna radi spre�avanja nastanka �tete koju �e kasnije biti te�ko popraviti, ili

da pretpostavljeni povredilac, dono�enjem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio ve�e negativne posljedice od onih koje bi bez dono�enja takve privremene mjere pretrpio nosilac prava.

Nosilac prava mo�e predlo�iti odre�ivanje privremene mjere bez prethodnog obavje�tenja i saslu�anja suprotne strane kako poslije podno�enja tu�be zbog povrede prava tako i prije podno�enja tu�be. U tom slu�aju du�an je da u�ini vjerovatnim i �injenicu da bilo kakvo odga�anje dono�enja privremene mjere mo�e prouzrokovati nosiocu prava nastanak �tete koju bi bilo te�ko popraviti.

Sud mo�e odrediti za osiguranje zahtjeva bilo koju privremenu mjeru kojom se mo�e posti�i cilj osiguranja, a naro�ito:

da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povre�uje pravo iz ovog zakona,

4948

Ukoliko djelo do dana deponovanja nije u�injeno dostupnim javnosti, podno�enjem tog djela Institutu za intelektualno vlasni�tvu BiH i njegovo upisivanje u knjigu evidencije predstavlja objavljivanje tog djela.

Smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih prava koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela postoje i pripadaju licu koje je tamo nazna�eno kao njihov nosilac dok se ne doka�e suprotno.

Originali ili primjerci autorskih djela deponuju se na taj na�in da se Institutu prilo�e dokazni materijali koji sadr�e odgovaraju�u reprodukciju djela iz koje Institut mo�e ustanoviti postojanje tog djela i njegove karakteristike ili, kada je to izri�ito dozvoljeno Pravilnikom o na�inu i formi deponovanja autorskih djela i predmeta srodnih prava i o njihovom upisivanju u knjigu evidencije (�Slu�beni Glasnik BiH� br. 27/11), takav opis djela koji slu�i kao dovoljan dokaz o njegovom postojanju i karakteristikama.

Fizi�ki originali autorskih djela (rukopisi, slike, kipovi i sl.) ne mogu se deponirati u Institutu, a fizi�ki primjerci autorskih djela mogu se deponirati samo u slu�ajevima i na na�in izri�ito predvi�en gore navedenim Pravilnikom.

Zahtjev za deponiranje i upisivanje autorskih djela ili predmeta srodnih prava u knjigu mogu podnijeti autori tih djela ili drugi isklju�ivi nosioci autorskih ili srodnih prava i podnosi se odvojeno za svako pojedino autorsko djelo ili predmet srodnog prava za koje se tra�i deponiranje i upisivanje u knjigu evidencije.

Znaci o zadr�anim isklju�ivim pravima. Zakonom su ure�ene i formalnosti koje nemaju konstitutivan karakter. Nosilac prava mo�e na original ili primjerak svog djela staviti znak © (ispred imena ili firme i godine objavljivanja) i znak (P) na original ili primjerak svog izdanog fonograma ili na ambala�i (ispred imena ili firme i godine prvog izdanja).

Postupak osiguranja dokaza je hitan. Sud mora u postupku osiguranja dokaza voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava isklju�ivo radi pribavljanja povjerljivih podataka suprotne strane. Ako se nakon dono�enja rje�enja utvrdi da je prijedlog za osiguranje dokaza bio neopravdan ili ako nosilac prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo tra�iti:

Vra�anje oduzetih predmeta,

Zabranu upotrebe pribavljenih informacija,

Naknadu �tete.

Pravo na informaciju. U toku parnice sud mo�e nalo�iti povrediocu prava da dostavi podatke o izvoru i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima je povrije�eno pravo.

Izvo�enje dokaza. Ako sud odlu�i da �e izvesti predlo�eni dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta strana du�na je da na zahtjev suda preda dokazna sredstva kojima raspola�e. Dokazna sredstva odnose se i na bankovnu, finansijsku i poslovnu dokumentaciju ako se radi o povredi vezanoj za komercijalne djelatnosti.

MJERE ZA OSIGURANJE ZA�TITE PRAVA

DEPONIRANJE I EVIDENCIJA AUTORSKIH DJELADeponovanje i evidentiranje autorskog djela u Institutu vr�i se isklju�ivo u svrhu o�uvanja dokaza ukoliko do�e do kr�enja autorskog prava. Dok se ne doka�e suprotno u sudskom ili drugom postupku, smatra se da prava na djelima koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela postoje i pripadaju licu koje je u evidenciji ozna�eno kao njihov nosilac. Deponiranjem djela ne zadire se u princip neformalnosti za�tite i ono nema konstitutivan karakter.

Uslovi za deponovanje autorskih djela i predmeta srodnih prava ure�eni su Pravilnikom o na�inu i formi deponiranja autorskih djela i predmeta srodnih prava i o njihovom upisivanju u knjigu evidencije. Tekst Pravilnika je na web stranici Instituta www.ipr.gov.ba.

5150

Ukoliko djelo do dana deponovanja nije u�injeno dostupnim javnosti, podno�enjem tog djela Institutu za intelektualno vlasni�tvu BiH i njegovo upisivanje u knjigu evidencije predstavlja objavljivanje tog djela.

Smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih prava koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela postoje i pripadaju licu koje je tamo nazna�eno kao njihov nosilac dok se ne doka�e suprotno.

Originali ili primjerci autorskih djela deponuju se na taj na�in da se Institutu prilo�e dokazni materijali koji sadr�e odgovaraju�u reprodukciju djela iz koje Institut mo�e ustanoviti postojanje tog djela i njegove karakteristike ili, kada je to izri�ito dozvoljeno Pravilnikom o na�inu i formi deponovanja autorskih djela i predmeta srodnih prava i o njihovom upisivanju u knjigu evidencije (�Slu�beni Glasnik BiH� br. 27/11), takav opis djela koji slu�i kao dovoljan dokaz o njegovom postojanju i karakteristikama.

Fizi�ki originali autorskih djela (rukopisi, slike, kipovi i sl.) ne mogu se deponirati u Institutu, a fizi�ki primjerci autorskih djela mogu se deponirati samo u slu�ajevima i na na�in izri�ito predvi�en gore navedenim Pravilnikom.

Zahtjev za deponiranje i upisivanje autorskih djela ili predmeta srodnih prava u knjigu mogu podnijeti autori tih djela ili drugi isklju�ivi nosioci autorskih ili srodnih prava i podnosi se odvojeno za svako pojedino autorsko djelo ili predmet srodnog prava za koje se tra�i deponiranje i upisivanje u knjigu evidencije.

Znaci o zadr�anim isklju�ivim pravima. Zakonom su ure�ene i formalnosti koje nemaju konstitutivan karakter. Nosilac prava mo�e na original ili primjerak svog djela staviti znak © (ispred imena ili firme i godine objavljivanja) i znak (P) na original ili primjerak svog izdanog fonograma ili na ambala�i (ispred imena ili firme i godine prvog izdanja).

Postupak osiguranja dokaza je hitan. Sud mora u postupku osiguranja dokaza voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava isklju�ivo radi pribavljanja povjerljivih podataka suprotne strane. Ako se nakon dono�enja rje�enja utvrdi da je prijedlog za osiguranje dokaza bio neopravdan ili ako nosilac prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo tra�iti:

Vra�anje oduzetih predmeta,

Zabranu upotrebe pribavljenih informacija,

Naknadu �tete.

Pravo na informaciju. U toku parnice sud mo�e nalo�iti povrediocu prava da dostavi podatke o izvoru i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima je povrije�eno pravo.

Izvo�enje dokaza. Ako sud odlu�i da �e izvesti predlo�eni dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta strana du�na je da na zahtjev suda preda dokazna sredstva kojima raspola�e. Dokazna sredstva odnose se i na bankovnu, finansijsku i poslovnu dokumentaciju ako se radi o povredi vezanoj za komercijalne djelatnosti.

MJERE ZA OSIGURANJE ZA�TITE PRAVA

DEPONIRANJE I EVIDENCIJA AUTORSKIH DJELADeponovanje i evidentiranje autorskog djela u Institutu vr�i se isklju�ivo u svrhu o�uvanja dokaza ukoliko do�e do kr�enja autorskog prava. Dok se ne doka�e suprotno u sudskom ili drugom postupku, smatra se da prava na djelima koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela postoje i pripadaju licu koje je u evidenciji ozna�eno kao njihov nosilac. Deponiranjem djela ne zadire se u princip neformalnosti za�tite i ono nema konstitutivan karakter.

Uslovi za deponovanje autorskih djela i predmeta srodnih prava ure�eni su Pravilnikom o na�inu i formi deponiranja autorskih djela i predmeta srodnih prava i o njihovom upisivanju u knjigu evidencije. Tekst Pravilnika je na web stranici Instituta www.ipr.gov.ba.

5150

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA (»Slu�beni glasnik BiH«, broj 63/10)

Kolektivno ostvarivanje autorskog prava jedan je od osnova u�inkovite za�tite autora i njihovih interesa jer se bez njega u velikom broju slu�ajeva autorsko pravo ne bi bilo mogu�e ostvariti. Budu�i da su muzi�ka djela specifi�na djela koja se istovremeno mogu javno koristiti na velikom broju razli�itih mjesta i u vi�e oblika istovremeno (npr. putem emitovanja u programima radija, TV, restorana, kafi�a, putem interneta...) autoru bi bilo te�ko da samostalno ostvaruje svoja prava.

Zato je stvoren umre�en i dobro organiziran me�unarodni sistem kolektivne za�tite autorskih i srodnih prava. Kolektivna organizacija je specifi�no pravno lice nastalo udru�ivanjem nosioca autorskog ili srodnih prava putem kojih nosioci prava kolektivno stupaju u pravnu vezu sa pojedinim korisnicima ili udru�enjima korisnika kako bi uredili me�usobne odnose u vezi kor�tenja autorskih djela.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava ura�en je po uzoru na modele iz prakse dr�ava u kojima kolektivno ostvarivanje ima dugu tradiciju i djeluje na zadovoljavaju�i na�in. Zakon je objavljen u »Slu�benom glasniku BiH«, broj 63/10, a stupio je na snagu 11.08.2010. godine.

�TA SE URE�UJE ZAKONOM?Zakonom se ure�uje: sadr�aj i na�in kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, oblik organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, uslovi i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za kori�tenje autorskog djela i predmeta srodnih prava i nadzor nadle�nog dr�avnog organa nad kolektivnim organizacijama.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava je subordiniran Zakonu o autorskim i srodnim pravima BiH i ure�uje ostvarivanja autorskog i srodnih prava na kolektivan na�in. To zna�i, da se ovaj zakon mo�e primjenjivati samo i zajedno sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

PREKR�AJNA ZA�TITA Zakon predvi�a prekr�aje za povrede svih autorskih imovinskih prava a kod srodnih prava samo za povrede materijalnih na�ina upotrebe (reproduciranje, distribuiranje, davanje u zakup).

Zakonski osnov povrede je da je u�inilac koristio tu�e za�ti�eno autorsko djelo, a da prethodno nije pribavio dopu�tenje odnosno dozvolu od autora ili nosioca srodnog prava.

Nov�ane kazne za radnje prekr�aja propisane u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima u rasponu od 1.000,00 KM do 200.000,00 KM za pravnu osobu odnosno od 1.000,00 KM do 20.000,00 KM za fizi�ku osobu.

�Zakon predvi�a mogu�nost da se izrekne za�titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti ako je u�inilac prekr�aja pravna osoba ili poduzetnik za djela kojima se povre�uje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine, ili ako je u�injeni prekr�aj naro�ito te�ak zbog na�inja izvr�enja, posljedica djela ili drugih okolnosti u�injenog prekr�aja.

Ako je takav u�inilac u povratu obavezno je izricanje za�titne mjere zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povre�uje autorsko i srodna prava u trajanju od najmanje jedne godine.�

INSPEKCIJSKI NADZOR Kontrolu u vezi sa prekr�ajima kojima se povre�uju autorska i srodna prava vr�e, u prvom stepenu, inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko distriktu, nadle�ne za nadzor propisa iz podru�ja prometa robe i usluga, a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko distriktu nadle�na za podru�je prometa robe i usluga.

U provo�enju inspekcijskog nadzora nadle�ni tr�ni inspektor, ovla�ten je, pored op�tih ovla�tenja koja ima, da nalo�i mjere trajnog ili privremenog oduzimanja robe namjenjene prometu, uni�tenje, privremenu ili trajnu zabranu proizvodnje ili prometa robe ili usluge, zabranu rada i obavljanja djelatnosti u odre�enom vremenskom periodu, zavisno od izvr�ene radnje kojom se povre�uje ili se osnovano povre�uje imovinsko pravo autora.

5352

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA (»Slu�beni glasnik BiH«, broj 63/10)

Kolektivno ostvarivanje autorskog prava jedan je od osnova u�inkovite za�tite autora i njihovih interesa jer se bez njega u velikom broju slu�ajeva autorsko pravo ne bi bilo mogu�e ostvariti. Budu�i da su muzi�ka djela specifi�na djela koja se istovremeno mogu javno koristiti na velikom broju razli�itih mjesta i u vi�e oblika istovremeno (npr. putem emitovanja u programima radija, TV, restorana, kafi�a, putem interneta...) autoru bi bilo te�ko da samostalno ostvaruje svoja prava.

Zato je stvoren umre�en i dobro organiziran me�unarodni sistem kolektivne za�tite autorskih i srodnih prava. Kolektivna organizacija je specifi�no pravno lice nastalo udru�ivanjem nosioca autorskog ili srodnih prava putem kojih nosioci prava kolektivno stupaju u pravnu vezu sa pojedinim korisnicima ili udru�enjima korisnika kako bi uredili me�usobne odnose u vezi kor�tenja autorskih djela.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava ura�en je po uzoru na modele iz prakse dr�ava u kojima kolektivno ostvarivanje ima dugu tradiciju i djeluje na zadovoljavaju�i na�in. Zakon je objavljen u »Slu�benom glasniku BiH«, broj 63/10, a stupio je na snagu 11.08.2010. godine.

�TA SE URE�UJE ZAKONOM?Zakonom se ure�uje: sadr�aj i na�in kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, oblik organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, uslovi i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za kori�tenje autorskog djela i predmeta srodnih prava i nadzor nadle�nog dr�avnog organa nad kolektivnim organizacijama.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava je subordiniran Zakonu o autorskim i srodnim pravima BiH i ure�uje ostvarivanja autorskog i srodnih prava na kolektivan na�in. To zna�i, da se ovaj zakon mo�e primjenjivati samo i zajedno sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

PREKR�AJNA ZA�TITA Zakon predvi�a prekr�aje za povrede svih autorskih imovinskih prava a kod srodnih prava samo za povrede materijalnih na�ina upotrebe (reproduciranje, distribuiranje, davanje u zakup).

Zakonski osnov povrede je da je u�inilac koristio tu�e za�ti�eno autorsko djelo, a da prethodno nije pribavio dopu�tenje odnosno dozvolu od autora ili nosioca srodnog prava.

Nov�ane kazne za radnje prekr�aja propisane u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima u rasponu od 1.000,00 KM do 200.000,00 KM za pravnu osobu odnosno od 1.000,00 KM do 20.000,00 KM za fizi�ku osobu.

�Zakon predvi�a mogu�nost da se izrekne za�titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti ako je u�inilac prekr�aja pravna osoba ili poduzetnik za djela kojima se povre�uje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine, ili ako je u�injeni prekr�aj naro�ito te�ak zbog na�inja izvr�enja, posljedica djela ili drugih okolnosti u�injenog prekr�aja.

Ako je takav u�inilac u povratu obavezno je izricanje za�titne mjere zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povre�uje autorsko i srodna prava u trajanju od najmanje jedne godine.�

INSPEKCIJSKI NADZOR Kontrolu u vezi sa prekr�ajima kojima se povre�uju autorska i srodna prava vr�e, u prvom stepenu, inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko distriktu, nadle�ne za nadzor propisa iz podru�ja prometa robe i usluga, a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko distriktu nadle�na za podru�je prometa robe i usluga.

U provo�enju inspekcijskog nadzora nadle�ni tr�ni inspektor, ovla�ten je, pored op�tih ovla�tenja koja ima, da nalo�i mjere trajnog ili privremenog oduzimanja robe namjenjene prometu, uni�tenje, privremenu ili trajnu zabranu proizvodnje ili prometa robe ili usluge, zabranu rada i obavljanja djelatnosti u odre�enom vremenskom periodu, zavisno od izvr�ene radnje kojom se povre�uje ili se osnovano povre�uje imovinsko pravo autora.

5352

dr�avnih organa u slu�aju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija,

Zaklju�enje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udru�enjima,

Druge aktivnosti koje su povezane sa kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno da predstavljaju tro�kove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi po�tivanja autorskog prava, njegove za�tite i sli�no).

Status kolektivne organizacije okarakteriziran je na�elom specijalizacije odnosno da ta�no mora biti odre�ena djelatnost kolektivne organizacije u pogledu vrste predmeta za�tite (muzi�ka ili audiovizuelna djela, izvo�a�i, fonogrami, reprografska prava... i vrste imovinsko pravnih ovla�tenja (npr. izvo�enje, emitovanje, javno saop�tavanje sa nosa�a zvuka isl.)

OBAVEZNO KOLEKTIVNO OSTVARIVANJEZakon dopu�ta da se sva autorskopravna ovla�tenja koja su ure�ena Zakonom o autorskom i srodnim pravima mogu ostvarivati na kolektivan na�in, ako autori tako odlu�e i ako s tom namjerom osnuju odgovaraju�e kolektivne organizacije.

Izuzetak je kada se autorska prava jedino mogu ostvarivati u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava (tzv. obavezno kolektivno ostvarivanje prava) i to bez ugovora sa autorom, u slu�aju:

Ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slije�enja),

Ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela,

Kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, nezavisno od toga da li su to izvorna prava radiodifuznih organizacija, ili prava koja su na njih prenijeli drugi nosioci prava,

Prava reproduciranja aktuelnih novinskih i sli�nih �lanaka o teku�im pitanjima u pregledima takve �tampe (kliping).

�TA JE KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA?Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava zna�i ostvarivanje ovih prava za vi�e autorskih djel� ve�eg broja autora zajedno, posredstvom pravnih osoba specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja ispunjavaju sve uslove propisane zakonom i koja imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH. Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u svoje ime a za ra�un autora, to je mogu�e samo u slu�aju objavljenih autorskih djela.

Obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava mogu�e samo ukoliko je kolektivna organizacija dobila od Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH dozvolu. Dozvola se dodjeljuje po osnovu zahtjeva te ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi.

�TA SU POSLOVI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA?Zakon propisuje aktivnosti kojima se mo�e baviti kolektivna organizacija na aktivnosti koje obuhvataju:

Zaklju�enje ugovora o prijenosu neisklju�ivih prava korisnicima za kori�tenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod jednakim uslovima za iste vrste korisnika, za iste vrste djel� i za iste na�ine kori�tenja,

Zaklju�enje kolektivnih ugovora sa reprezentativnim udru�enjima korisnika o uslovima za kori�tenje autorskih djela,

Objavljivanje usagla�ene tarife o visini naknada za kori�tenje autorskih djela i upoznavanje korisnika sa visinama tih naknada,

Naplata naknade za kori�tenje autorskih djela,

Raspodjelu napla�enih, odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed odre�enim pravilima o raspodjeli,

Kontrolu nad kori�tenjem autorskih djela koja �ine repertoar kolektivne organizacije,

Pokretanje i vo�enje postupaka za�tite kod sudova i drugih

5554

dr�avnih organa u slu�aju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija,

Zaklju�enje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udru�enjima,

Druge aktivnosti koje su povezane sa kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno da predstavljaju tro�kove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi po�tivanja autorskog prava, njegove za�tite i sli�no).

Status kolektivne organizacije okarakteriziran je na�elom specijalizacije odnosno da ta�no mora biti odre�ena djelatnost kolektivne organizacije u pogledu vrste predmeta za�tite (muzi�ka ili audiovizuelna djela, izvo�a�i, fonogrami, reprografska prava... i vrste imovinsko pravnih ovla�tenja (npr. izvo�enje, emitovanje, javno saop�tavanje sa nosa�a zvuka isl.)

OBAVEZNO KOLEKTIVNO OSTVARIVANJEZakon dopu�ta da se sva autorskopravna ovla�tenja koja su ure�ena Zakonom o autorskom i srodnim pravima mogu ostvarivati na kolektivan na�in, ako autori tako odlu�e i ako s tom namjerom osnuju odgovaraju�e kolektivne organizacije.

Izuzetak je kada se autorska prava jedino mogu ostvarivati u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava (tzv. obavezno kolektivno ostvarivanje prava) i to bez ugovora sa autorom, u slu�aju:

Ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slije�enja),

Ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela,

Kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, nezavisno od toga da li su to izvorna prava radiodifuznih organizacija, ili prava koja su na njih prenijeli drugi nosioci prava,

Prava reproduciranja aktuelnih novinskih i sli�nih �lanaka o teku�im pitanjima u pregledima takve �tampe (kliping).

�TA JE KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA?Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava zna�i ostvarivanje ovih prava za vi�e autorskih djel� ve�eg broja autora zajedno, posredstvom pravnih osoba specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja ispunjavaju sve uslove propisane zakonom i koja imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH. Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u svoje ime a za ra�un autora, to je mogu�e samo u slu�aju objavljenih autorskih djela.

Obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava mogu�e samo ukoliko je kolektivna organizacija dobila od Instituta za intelektualno vlasni�tvo BiH dozvolu. Dozvola se dodjeljuje po osnovu zahtjeva te ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi.

�TA SU POSLOVI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA?Zakon propisuje aktivnosti kojima se mo�e baviti kolektivna organizacija na aktivnosti koje obuhvataju:

Zaklju�enje ugovora o prijenosu neisklju�ivih prava korisnicima za kori�tenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod jednakim uslovima za iste vrste korisnika, za iste vrste djel� i za iste na�ine kori�tenja,

Zaklju�enje kolektivnih ugovora sa reprezentativnim udru�enjima korisnika o uslovima za kori�tenje autorskih djela,

Objavljivanje usagla�ene tarife o visini naknada za kori�tenje autorskih djela i upoznavanje korisnika sa visinama tih naknada,

Naplata naknade za kori�tenje autorskih djela,

Raspodjelu napla�enih, odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed odre�enim pravilima o raspodjeli,

Kontrolu nad kori�tenjem autorskih djela koja �ine repertoar kolektivne organizacije,

Pokretanje i vo�enje postupaka za�tite kod sudova i drugih

5554

je raspodijeliti svojim �lanovima. Iznimno, statutom kolektivne organizacije mo�e se izri�ito predvidjeti da se odre�eni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapre�enje mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih �lanova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije biti ve�a od 10% neto prihoda kolektivne organizacije.

�Za procjenu visine sredstava za pokrivanje tro�kova rada kolektivne organizacije trebalo bi primjeniti me�unarodni standard o izra�unavanju ekonomske odr�ivosti organizacije: do 30% prihoda od upravljanja izvo�a�kim pravima odnosno do 25% prihoda od upravljanja reprografskim pravima. Izuzetno, Statutom kolektivne organizacije mo�e se predvidjeti da se ukupno do 10% neto prihoda kolektivne organizacije odvoji za dvije vrste namjena: za kulturne potrebe i za unapre�enje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa njenih �lanova.�

PRAVNI OSNOV ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje prava je ugovor koji autor zaklju�uje sa organizacijom osim kod obaveznog kolektivnog ostvarivanja, kada se prava ostvaruju bez zaklju�enog ugovora sa autorom.

Ugovor kojim autor prenosi svoja prava na kolektivnu organizaciju mora sadr�ati:

Odredbe o isklju�ivom prenosu odgovaraju�eg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju,

Nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za ra�un autora ostvaruje prenesena prava,

Vrsta djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za ra�un autora,

Vrijeme trajanja ugovora koje ne mo�e biti du�e od pet godina;

Poslije isteka trajanja ugovor se mo�e neograni�eno produ�avati za iste periode.

Kada autor prenese svoja prava ugovorom na kolektivnu organizaciju, on tada ne mo�e vi�e sâm i individualno da ostvaruje svoja prava.

OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEKolektivna organizacija je pravna osoba koja, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove utvr�ene zakonom, na osnovu ugovora sa autorom, odnosno na osnovu zakona kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost.

Takva pravna osoba mora imati status udru�enja koje djeluje na cijeloj teritoriji BiH.

Zakon je propisao uslove za sticanje statusa �kolektivne organizacije�, a to su:

Da je pravna osoba koja ima status udru�enja koje djeluje na �itavoj teritoriji BiH

Da je to udru�enje upisano u registar udru�enja kod Ministarstva pravde BiH,

Da posjeduje dozvolu Instituta za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH za obavljanje ovih poslova,

Da obavlja samo one poslove koji su utvr�eni zakonom,

Da je u mandatnom odnosu sa autorom tj. da postoji ugovor izme�u autora i drugih nosilaca prava i kolektivne organizacije,

Da se isklju�ivo bavi samo tom djelatno��u i

Da je neprofitna.

STANDARDI POSLOVANJA KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEKolektivna organizacija mora da obavlja poslove na na�in koji osigurava najve�i mogu�i stepen efikasnosti, da se pridr�ava pravila dobrog poslovanja i �tedljivosti i da posao obavlja na transparentan na�in kao i da se pridr�ava me�unarodnih i op�teprihva�enih pravila, standarda i principa koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a naro�ito onih koji se odnose na stru�ne slu�be, utvr�ivanje visine naknada za kori�tenje djela, dokumentaciju i njenu me�unarodnu razmjenu, te obra�un i raspodjelu naknada doma�im i stranim autorima.

Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje tro�kova svojega rada, a sva druga sredstva du�na

5756

je raspodijeliti svojim �lanovima. Iznimno, statutom kolektivne organizacije mo�e se izri�ito predvidjeti da se odre�eni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapre�enje mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih �lanova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije biti ve�a od 10% neto prihoda kolektivne organizacije.

�Za procjenu visine sredstava za pokrivanje tro�kova rada kolektivne organizacije trebalo bi primjeniti me�unarodni standard o izra�unavanju ekonomske odr�ivosti organizacije: do 30% prihoda od upravljanja izvo�a�kim pravima odnosno do 25% prihoda od upravljanja reprografskim pravima. Izuzetno, Statutom kolektivne organizacije mo�e se predvidjeti da se ukupno do 10% neto prihoda kolektivne organizacije odvoji za dvije vrste namjena: za kulturne potrebe i za unapre�enje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa njenih �lanova.�

PRAVNI OSNOV ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje prava je ugovor koji autor zaklju�uje sa organizacijom osim kod obaveznog kolektivnog ostvarivanja, kada se prava ostvaruju bez zaklju�enog ugovora sa autorom.

Ugovor kojim autor prenosi svoja prava na kolektivnu organizaciju mora sadr�ati:

Odredbe o isklju�ivom prenosu odgovaraju�eg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju,

Nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za ra�un autora ostvaruje prenesena prava,

Vrsta djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za ra�un autora,

Vrijeme trajanja ugovora koje ne mo�e biti du�e od pet godina;

Poslije isteka trajanja ugovor se mo�e neograni�eno produ�avati za iste periode.

Kada autor prenese svoja prava ugovorom na kolektivnu organizaciju, on tada ne mo�e vi�e sâm i individualno da ostvaruje svoja prava.

OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEKolektivna organizacija je pravna osoba koja, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove utvr�ene zakonom, na osnovu ugovora sa autorom, odnosno na osnovu zakona kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost.

Takva pravna osoba mora imati status udru�enja koje djeluje na cijeloj teritoriji BiH.

Zakon je propisao uslove za sticanje statusa �kolektivne organizacije�, a to su:

Da je pravna osoba koja ima status udru�enja koje djeluje na �itavoj teritoriji BiH

Da je to udru�enje upisano u registar udru�enja kod Ministarstva pravde BiH,

Da posjeduje dozvolu Instituta za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH za obavljanje ovih poslova,

Da obavlja samo one poslove koji su utvr�eni zakonom,

Da je u mandatnom odnosu sa autorom tj. da postoji ugovor izme�u autora i drugih nosilaca prava i kolektivne organizacije,

Da se isklju�ivo bavi samo tom djelatno��u i

Da je neprofitna.

STANDARDI POSLOVANJA KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEKolektivna organizacija mora da obavlja poslove na na�in koji osigurava najve�i mogu�i stepen efikasnosti, da se pridr�ava pravila dobrog poslovanja i �tedljivosti i da posao obavlja na transparentan na�in kao i da se pridr�ava me�unarodnih i op�teprihva�enih pravila, standarda i principa koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a naro�ito onih koji se odnose na stru�ne slu�be, utvr�ivanje visine naknada za kori�tenje djela, dokumentaciju i njenu me�unarodnu razmjenu, te obra�un i raspodjelu naknada doma�im i stranim autorima.

Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje tro�kova svojega rada, a sva druga sredstva du�na

5756

Da pravna osoba raspola�e odgovaraju�im poslovnim prostorijama, opremom i stru�nom slu�bom za efikasno obavljanje kolektivnog ostvarivanja prava,

Da ve� ne postoji za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava druga kolektivna organizacija osim, ako pravna osoba koja podnosi zahtjev doka�e da �e osigurati korisnicima ve�i repertoar za�ti�enih djela nego ve� postoje�a kolektivna organizacija, kao i da mo�e osigurati efikasniji i ekonomi�niji na�in ostvarivanja prava,

U slu�aju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji odluka o tome mora da sadr�i i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotada�njoj kolektivnoj organizaciji. Protiv odluke Instituta se ne mo�e izjaviti �alba, ali se mo�e pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Obavijest o pravosna�noj odluci o davanju dozvole objavljuje se u �Slu�benom glasniku BiH� i u �Slu�benom glasniku Instituta�.

ASOCIJACIJA KOMPOZITORA � MUZI�KIH STVARALACA AMUSAutor svoja prava mo�e ostvariti li�no odnosno individualno na primjer, kad dogovara i sklapa ugovor o objavljivanju romana s izdava�em ili o izvo�enju drame s pozori�nom upravom. Me�utim, za �esto kori�tena djela, kao �to su muzi�ka ili filmska, za koja se ne zna kad �e ih, gdje i ko koristiti, autoru je jednostavnije prepustiti komuniciranje s mogu�im korisnicima organizaciji koja �e obaviti sav potreban posao za njega i u njegovo ime.

Od svih zakonom predvi�enih organizacija za zastupanje vi�e autora koje dogovaraju kori�tenje autorskih djela s velikom brojem korisnika u Bosni i Hercegovini jedino Rje�enjem Instituta za muzi�ka autorska prava obavlja Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava prava je kao lex specialis, u �lanu 6. stav 3. propisao da za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela mo�e postojati samo jedna kolektivna organizacija. Ovakvim Rje�enjem stvoren

DAVANJE DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEDavanjem zakonskog monopola kolektivnoj organizaciji da obavlja poslove u ime dr�ave, stvara i obavezu dr�ave da kontrolira njen rad. Jedan od na�ina vr�enja dr�avne kontrole jeste izdavanje dozvola Instituta za intelektualno vlasni�tvo/ svojinu BiH koj je tijelo isklju�ivo nadle�no da izda takvu dozvolu kolektivnoj organizaciji.

Institut za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH vr�i nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontroli�e da li ona obavlja svoje poslove u skladu s odredbama Zakona. Pa tako Institut mo�e u svako doba zahtijevati od kolektivne organizacije izvje�taj o vo�enju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije, u obimu koji je potreban i opravdan �inom kontrole u konkretnoj stvari, na temelju obrazlo�enog pisanog zahtjeva u kojemu je jasno odre�en predmet kontrole.

S druge strane kolektivna organizacija du�na obavijestiti Institut o svakoj promjeni osoba koje su prema zakonu i statutu ovla�tene za njezino predstavljanje, sve izmjene statuta, tarife, ugovore sa stranim sestrinskim udru�enjima, godi�njr izvje�taje i izvje�taje revizijskih organizacija, zajedno s mi�ljenjem ovla�tenog revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije, sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka itd.

PROCES IZDAVANJA DOZVOLE Institut za intelektualno vlasni�tvo BiH �e izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava pravnom licu koje je podnijelo zahtjeva ukoliko utvrdi: da je Statut kolektivne organizacije u skladu sa zakonom kojim se ure�uje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i zakonom kojim se ure�uje autorsko i srodna prava

Da je ekonomska osnova pravne osobe dovoljna da omogu�i nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivanje prava,

5958

Da pravna osoba raspola�e odgovaraju�im poslovnim prostorijama, opremom i stru�nom slu�bom za efikasno obavljanje kolektivnog ostvarivanja prava,

Da ve� ne postoji za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava druga kolektivna organizacija osim, ako pravna osoba koja podnosi zahtjev doka�e da �e osigurati korisnicima ve�i repertoar za�ti�enih djela nego ve� postoje�a kolektivna organizacija, kao i da mo�e osigurati efikasniji i ekonomi�niji na�in ostvarivanja prava,

U slu�aju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji odluka o tome mora da sadr�i i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotada�njoj kolektivnoj organizaciji. Protiv odluke Instituta se ne mo�e izjaviti �alba, ali se mo�e pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Obavijest o pravosna�noj odluci o davanju dozvole objavljuje se u �Slu�benom glasniku BiH� i u �Slu�benom glasniku Instituta�.

ASOCIJACIJA KOMPOZITORA � MUZI�KIH STVARALACA AMUSAutor svoja prava mo�e ostvariti li�no odnosno individualno na primjer, kad dogovara i sklapa ugovor o objavljivanju romana s izdava�em ili o izvo�enju drame s pozori�nom upravom. Me�utim, za �esto kori�tena djela, kao �to su muzi�ka ili filmska, za koja se ne zna kad �e ih, gdje i ko koristiti, autoru je jednostavnije prepustiti komuniciranje s mogu�im korisnicima organizaciji koja �e obaviti sav potreban posao za njega i u njegovo ime.

Od svih zakonom predvi�enih organizacija za zastupanje vi�e autora koje dogovaraju kori�tenje autorskih djela s velikom brojem korisnika u Bosni i Hercegovini jedino Rje�enjem Instituta za muzi�ka autorska prava obavlja Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS.

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava prava je kao lex specialis, u �lanu 6. stav 3. propisao da za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela mo�e postojati samo jedna kolektivna organizacija. Ovakvim Rje�enjem stvoren

DAVANJE DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM KOLEKTIVNE ORGANIZACIJEDavanjem zakonskog monopola kolektivnoj organizaciji da obavlja poslove u ime dr�ave, stvara i obavezu dr�ave da kontrolira njen rad. Jedan od na�ina vr�enja dr�avne kontrole jeste izdavanje dozvola Instituta za intelektualno vlasni�tvo/ svojinu BiH koj je tijelo isklju�ivo nadle�no da izda takvu dozvolu kolektivnoj organizaciji.

Institut za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH vr�i nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontroli�e da li ona obavlja svoje poslove u skladu s odredbama Zakona. Pa tako Institut mo�e u svako doba zahtijevati od kolektivne organizacije izvje�taj o vo�enju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije, u obimu koji je potreban i opravdan �inom kontrole u konkretnoj stvari, na temelju obrazlo�enog pisanog zahtjeva u kojemu je jasno odre�en predmet kontrole.

S druge strane kolektivna organizacija du�na obavijestiti Institut o svakoj promjeni osoba koje su prema zakonu i statutu ovla�tene za njezino predstavljanje, sve izmjene statuta, tarife, ugovore sa stranim sestrinskim udru�enjima, godi�njr izvje�taje i izvje�taje revizijskih organizacija, zajedno s mi�ljenjem ovla�tenog revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije, sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka itd.

PROCES IZDAVANJA DOZVOLE Institut za intelektualno vlasni�tvo BiH �e izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava pravnom licu koje je podnijelo zahtjeva ukoliko utvrdi: da je Statut kolektivne organizacije u skladu sa zakonom kojim se ure�uje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i zakonom kojim se ure�uje autorsko i srodna prava

Da je ekonomska osnova pravne osobe dovoljna da omogu�i nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivanje prava,

5958

Za�tita i kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava

�lanova Udru�enja u skladu sa Zakonom o kolektivnom

ostvarivanju autorskog i srodnih prava,

Stvaranje baze podataka autora � �lanova Udru�enja i

njihovih djela,

Za�tita i ostarivanje autorskih prava, uklju�uju�i i

iznajmljivanje muzi�kih izradbenih materijala,

Poticanje i razvijanje stru�nih i kolegijalnih odnosa medju

Udru�enjima koja se bave razvojem kulture i njihovim

�lanovima,

Zalaganje za kreiranje i provodjenje kulturne politike u

skladu sa ciljevima Udru�enja, i

Druge aktivnosti ostvarivanja ciljeva postojanja Udru�enja.

ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMAKao posljedicu stvorenog zakonskog monopola na strani kolektivne organizacije zakonom se nala�e kolektivnoj organizaciji da mora prihvatiti svaki zahtjev za sklapanje ugovora o kolektivnom ostvarivanju prava iz podru�ja svoje djelatnosti. Jedini izuzetak kada organizacija mo�e odbiti zahtjev autora jeste, u slu�aju kada je autor ve� sklopio ugovor za kolektivno ostvarivanje svojih prava za teritoriju BiH sa stranom kolektivnom organizacijom. Da ne bi do�lo do ostvarivanja duple za�tite, doma�a kolektivna organizacija ovla�tena je da odbije njegov zahtjev za kolektivno ostvarivanje prava u ovom slu�aju.

�LANSTVO U KOLEKTIVNOJ ORGANIZACIJIAutori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njeni �lanovi. Vrste �lanstva i prava vezana za njih odre�uju se statutom kolektivne organizacije.

je zakonski monopol da se za pojedine kategorije nosilaca prava mo�e dati dozvola samo jednoj kolektivnoj organizaciji koja �e djelovati na cijeloj teritoriji BiH.

AMUS je Udru�enje �Asocijacija kompozitora-muzi�kih stvaralaca� osnovano jo� 1946.godine. U decenijama postojanja kroz evidenciju je pro�lo vi�e hiljada �lanova. U postratnom periodu Udru�enje je nastavilo svoj rad te je upisano u registar udru�enja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Statuta AMUS-a i uskladjivanje sa odredbama novog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava i Zakona o udru�enjima i fondacijama su reg istrovane R je�enjem Min istarstva 01/6-67-RS/02 od 1 2 . 0 1 . 2 0 1 2 . g o d i n e . N e d a v n o o d r � a n a S k u p �t i n a A M U S (24.aprila/travnja 2014.) je donijela novi Statut Udru�enja i uputila ga u proceduru registracije u Ministarstvu pravde BiH.

Ispunjavanjem uslova propisanih u �lanu 8. stav 1. i �lanu 10. i �lanu 11. Zakona, Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS je Rje�enjem Instituta za intelektualno vlasni�tvo br. IP-03-47-5-12-06059/12VT od 21.06.2012. godine dobilo dozvolu da, kao jedina organizacija, obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava.

AMUS je pred sebe postavio slijede�e ciljeve :

Okupljanje i udru�ivanje kompozitora, muzi�kih pisaca,

muzikologa iz svih muzi�kih pravaca,

Razvoj bh. muzi�kog stvarala�tva,

Obavljanje kulturne i muzi�ke djelatnosti,

Saradnja sa drugim autorskim, umjetni�kim i sli�nim

udru�enjima, organizacijama i dru�tvima s podru�ja kulture

u zemlji i inostranstvu,

Organizovanje muzi�kih manifestacija, stru�nih skupova i

savjetovanja o pitanjima muzi�kog stvarala�tva i kulture,

Izdavanje muzi�kih djela, pisanih djela o muzici i drugih

publikacija,

6160

Za�tita i kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava

�lanova Udru�enja u skladu sa Zakonom o kolektivnom

ostvarivanju autorskog i srodnih prava,

Stvaranje baze podataka autora � �lanova Udru�enja i

njihovih djela,

Za�tita i ostarivanje autorskih prava, uklju�uju�i i

iznajmljivanje muzi�kih izradbenih materijala,

Poticanje i razvijanje stru�nih i kolegijalnih odnosa medju

Udru�enjima koja se bave razvojem kulture i njihovim

�lanovima,

Zalaganje za kreiranje i provodjenje kulturne politike u

skladu sa ciljevima Udru�enja, i

Druge aktivnosti ostvarivanja ciljeva postojanja Udru�enja.

ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMAKao posljedicu stvorenog zakonskog monopola na strani kolektivne organizacije zakonom se nala�e kolektivnoj organizaciji da mora prihvatiti svaki zahtjev za sklapanje ugovora o kolektivnom ostvarivanju prava iz podru�ja svoje djelatnosti. Jedini izuzetak kada organizacija mo�e odbiti zahtjev autora jeste, u slu�aju kada je autor ve� sklopio ugovor za kolektivno ostvarivanje svojih prava za teritoriju BiH sa stranom kolektivnom organizacijom. Da ne bi do�lo do ostvarivanja duple za�tite, doma�a kolektivna organizacija ovla�tena je da odbije njegov zahtjev za kolektivno ostvarivanje prava u ovom slu�aju.

�LANSTVO U KOLEKTIVNOJ ORGANIZACIJIAutori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njeni �lanovi. Vrste �lanstva i prava vezana za njih odre�uju se statutom kolektivne organizacije.

je zakonski monopol da se za pojedine kategorije nosilaca prava mo�e dati dozvola samo jednoj kolektivnoj organizaciji koja �e djelovati na cijeloj teritoriji BiH.

AMUS je Udru�enje �Asocijacija kompozitora-muzi�kih stvaralaca� osnovano jo� 1946.godine. U decenijama postojanja kroz evidenciju je pro�lo vi�e hiljada �lanova. U postratnom periodu Udru�enje je nastavilo svoj rad te je upisano u registar udru�enja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Statuta AMUS-a i uskladjivanje sa odredbama novog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava i Zakona o udru�enjima i fondacijama su reg istrovane R je�enjem Min istarstva 01/6-67-RS/02 od 1 2 . 0 1 . 2 0 1 2 . g o d i n e . N e d a v n o o d r � a n a S k u p �t i n a A M U S (24.aprila/travnja 2014.) je donijela novi Statut Udru�enja i uputila ga u proceduru registracije u Ministarstvu pravde BiH.

Ispunjavanjem uslova propisanih u �lanu 8. stav 1. i �lanu 10. i �lanu 11. Zakona, Asocijacija kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS je Rje�enjem Instituta za intelektualno vlasni�tvo br. IP-03-47-5-12-06059/12VT od 21.06.2012. godine dobilo dozvolu da, kao jedina organizacija, obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava.

AMUS je pred sebe postavio slijede�e ciljeve :

Okupljanje i udru�ivanje kompozitora, muzi�kih pisaca,

muzikologa iz svih muzi�kih pravaca,

Razvoj bh. muzi�kog stvarala�tva,

Obavljanje kulturne i muzi�ke djelatnosti,

Saradnja sa drugim autorskim, umjetni�kim i sli�nim

udru�enjima, organizacijama i dru�tvima s podru�ja kulture

u zemlji i inostranstvu,

Organizovanje muzi�kih manifestacija, stru�nih skupova i

savjetovanja o pitanjima muzi�kog stvarala�tva i kulture,

Izdavanje muzi�kih djela, pisanih djela o muzici i drugih

publikacija,

6160

Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se ure�uje autorsko pravo i srodna prava pla�a od prve prodaje ili uvoza novih ure�aja za fotokopiranje i od izra�enih fotokopija namijenjenih za prodaju, dijeli se izme�u autora i nakladnika u omjeru 50 : 50.

Naknada ostvarena na temelju zakonske licence za reproduciranje novinskih i sli�nih �lanaka u pregledima tiska (clipping) dijeli se izme�u autora i nakladnika u omjeru 30 : 70.

ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA

TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVORTarifa i kolektivni ugovor koji zaklju�uju korisnici sa kolektivnom organizacijom su najbitniji elementi sistema kolektivnog ostvarivanja prava.

Visina i na�in izra�una naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj organizaciji za kori�tenje za�ti�enog autorskog djela iz njezinog repertoara odre�uje se tarifom. Visina naknade mora biti primjerena vrsti i na�inu uporabe autorskog djela. Tarifa se odre�uje kolektivnim ugovorom izme�u kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika ili, ako to nije mogu�e, ugovorom s pojedina�nim korisnikom odnosno odlukom Vije�a za autorsko pravo.

Pri odre�ivanju primjerene tarife uzima se u obzir:

Ukupan bruto prihod koji se ostvaruje kori�tenjem autorskog djela ili, ako to nije mogu�e, ukupni bruto tro�kovi u vezi s tim kori�tenjem,

Zna�aj kori�tenja autorskih djela za djelatnost korisnika,

Srazmjer izme�u za�ti�enih i neza�ti�enih autorskih djela koja se koriste,

Srazmjer izme�u prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan na�in,

Posebna slo�enost kolektivnog ostvarivanja zbog odre�enog na�ina kori�tenja autorskih djela,

ZABRANA IZUZIMANJA DJELA �lan kolektivne organizacije ne mo�e iz kolektivnog ostavrivanja prava izuzeti svoja pojedina djela, ni pojedine oblike kori�tenja tih djela, izuzev ako je to predvi�eno zakonom ili ugovorom izme�u autora i kolektivne organizacije.

PRETPOSTAVKE KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJAZakonska je pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovla�tena da djeluje za ra�un svih autora.

Osim nadzora nad radom kolektivne organizacije koje vr�i Institut za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH, uvid u poslovanje organizacije mo�e da izvr�i i svaki njen �lan.

Kolektivna organizacija je du�na obavljati sve poslove u okviru svoje djelatnosti na na�in koji osigurava postizanje najve�eg mogu�eg stupnja u�inkovitosti, dobrog poslovanja, �tedljivosti i transparentnosti. Pa tako svaki �lan kolektivne organizacije mo�e tra�iti od nje na uvid godi�nji finansijski izvje�taj i izvje�taj nadzornog odbora, u roku koji je odre�en statutom, a ukoliko taj rok nije odre�en, on iznosi 15 dana od dana primitka zahtjeva �lana. Nadalje, najmanje 10% redovnih �lanova kolektivne organizacije mo�e tra�iti da jedan ili vi�e nezavisnih stru�njaka, na tro�ak kolektivne organizacije, obave pregled i reviziju njenog poslovanja, osim ako je takav pregled ve� bio izvr�en u istoj kalendarskoj godini.

POSEBNI SLU�AJEVI RASPODJELE NAKNADAPosebno je ure�en srazmjer raspodjele autorskih naknada za privatnu i drugu vlastitu upotrebu na na�in:

Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se ure�uje autorsko pravo i srodna prava pla�a od prve prodaje ili uvoza novih tehni�kih ure�aja za zvu�no i vizualno snimanje i novih praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta, dijeli se izme�u autora, izvo�a�a i proizvo�a�a fonograma odnosno filmskih producenata u omjeru 40 : 30 : 30.

6362

Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se ure�uje autorsko pravo i srodna prava pla�a od prve prodaje ili uvoza novih ure�aja za fotokopiranje i od izra�enih fotokopija namijenjenih za prodaju, dijeli se izme�u autora i nakladnika u omjeru 50 : 50.

Naknada ostvarena na temelju zakonske licence za reproduciranje novinskih i sli�nih �lanaka u pregledima tiska (clipping) dijeli se izme�u autora i nakladnika u omjeru 30 : 70.

ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA

TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVORTarifa i kolektivni ugovor koji zaklju�uju korisnici sa kolektivnom organizacijom su najbitniji elementi sistema kolektivnog ostvarivanja prava.

Visina i na�in izra�una naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj organizaciji za kori�tenje za�ti�enog autorskog djela iz njezinog repertoara odre�uje se tarifom. Visina naknade mora biti primjerena vrsti i na�inu uporabe autorskog djela. Tarifa se odre�uje kolektivnim ugovorom izme�u kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika ili, ako to nije mogu�e, ugovorom s pojedina�nim korisnikom odnosno odlukom Vije�a za autorsko pravo.

Pri odre�ivanju primjerene tarife uzima se u obzir:

Ukupan bruto prihod koji se ostvaruje kori�tenjem autorskog djela ili, ako to nije mogu�e, ukupni bruto tro�kovi u vezi s tim kori�tenjem,

Zna�aj kori�tenja autorskih djela za djelatnost korisnika,

Srazmjer izme�u za�ti�enih i neza�ti�enih autorskih djela koja se koriste,

Srazmjer izme�u prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan na�in,

Posebna slo�enost kolektivnog ostvarivanja zbog odre�enog na�ina kori�tenja autorskih djela,

ZABRANA IZUZIMANJA DJELA �lan kolektivne organizacije ne mo�e iz kolektivnog ostavrivanja prava izuzeti svoja pojedina djela, ni pojedine oblike kori�tenja tih djela, izuzev ako je to predvi�eno zakonom ili ugovorom izme�u autora i kolektivne organizacije.

PRETPOSTAVKE KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJAZakonska je pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovla�tena da djeluje za ra�un svih autora.

Osim nadzora nad radom kolektivne organizacije koje vr�i Institut za intelektualno vlasni�tvo/svojinu BiH, uvid u poslovanje organizacije mo�e da izvr�i i svaki njen �lan.

Kolektivna organizacija je du�na obavljati sve poslove u okviru svoje djelatnosti na na�in koji osigurava postizanje najve�eg mogu�eg stupnja u�inkovitosti, dobrog poslovanja, �tedljivosti i transparentnosti. Pa tako svaki �lan kolektivne organizacije mo�e tra�iti od nje na uvid godi�nji finansijski izvje�taj i izvje�taj nadzornog odbora, u roku koji je odre�en statutom, a ukoliko taj rok nije odre�en, on iznosi 15 dana od dana primitka zahtjeva �lana. Nadalje, najmanje 10% redovnih �lanova kolektivne organizacije mo�e tra�iti da jedan ili vi�e nezavisnih stru�njaka, na tro�ak kolektivne organizacije, obave pregled i reviziju njenog poslovanja, osim ako je takav pregled ve� bio izvr�en u istoj kalendarskoj godini.

POSEBNI SLU�AJEVI RASPODJELE NAKNADAPosebno je ure�en srazmjer raspodjele autorskih naknada za privatnu i drugu vlastitu upotrebu na na�in:

Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se ure�uje autorsko pravo i srodna prava pla�a od prve prodaje ili uvoza novih tehni�kih ure�aja za zvu�no i vizualno snimanje i novih praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta, dijeli se izme�u autora, izvo�a�a i proizvo�a�a fonograma odnosno filmskih producenata u omjeru 40 : 30 : 30.

6362

POSTUPAK ZA ZAKLJU�ENJE KOLEKTIVNOG UGOVORAKolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za zaklju�enje kolektivnog ugovora u �Slu�benom glasniku BiH�, u kojem se odre�uje rok za po�etak pregovora koji ne mo�e biti kra�i od 30 dana niti du�i od 180 dana od dana objavljivanja. Zaklju�eni kolektivni ugovor kolektivna organizacija objavljuje u �Slu�benom glasniku BiH�.

Objavljeni ugovor po�inje da va�i za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15 dana od dana njegovog objavljivanja u �Slu�benom glasniku BiH�, nezavisno od toga da li su ti korisnici u�estvovali u pregovorima ili ne.

Nakon objavljivanja ugovora, korisnici autorskih djela du�ni su zaklju�iti ugovor sa kolektivnom organizacijom u skladu sa va�e�im kolektivnim ugovorom. Tako�er, kolektivni ugovor ve�e i sudove da se u slu�aju zahtjeva za naplatu naknada moraju pridr�avati va�e�ih tarifa, odnosno da ne mogu slobodno odlu�ivati o visini takvih zahtjeva.

Ugovor zaklju�en izme�u kolektivne organizacije i korisnika mo�e biti dvojak u zavisnosti da li je rije� o kolektivnom ostvarivanju apsolutnih imovinsko-pravnih ovla�tenja (ugovor o neisklj�ivom ustupanju ovla�tenja na odre�eni oblik kori�tenja djela za koji �e korisnik platiti odre�enu naknadu) ili relativnih imovinsko-pravnih ovla�tenja (ugovor kojim se ne vr�i promet imovinsko-pravnih ovla�tenja samo odre�uje iznos naknade koju je korisnik du�an platiti za kori�tenje djela).

OBAVEZE KORISNIKA

OBAVEZE ZAKLJU�ENJA UGOVORA O KORI�TENJU DJELA Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije mo�e bilo kada da tra�i zaklju�enje ugovora o neisklju�ivom prenosu prava za kori�tenje tih djela, prema va�e�em kolektivnom ugovoru.

Ako kolektivni ugovor nije zaklju�en, smatra se da je odgovaraju�e pravo preneseno ako korisnik plati na ra�un kolektivne organizacije ili na

Uporedivost predlo�ene tarife sa tarifama odgovaraju�ih kolektivnih organizacija u drugim susjednim dr�avama i dr�avama koje se prema relevantnim kriterijima, a naro�ito prema visini bruto doma�eg proizvoda po stanovniku i kupovnoj mo�i mogu usporediti sa BiH.

Izuzetno, kod odre�ivanja primjerene tarife za elektronske medije osnov �ini neto prihod ostvaren od sponzorstva muzi�kih emisija, prihod od redovnog ogla�avanja u marketing prostoru radija ili televizije. U osnovicu ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istra�iva�kog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih ili edukativnih emisija, donacije, sponzorstva nemuzi�kih dijelova programa.

KOLEKTIVNI UGOVOR Kolektivna organizacija zaklju�uje kolektivni ugovor sa reprezentativnim udru�enjem korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na osnovu prethodno obavljenih pregovora.

Kolektivnim ugovorom odre�uje se:

Tarifa, osnovica za obra�un i na�in primjene tarife,

Uslovi za kori�tenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,

Okolnosti kori�tenja zbog kojih se visina odre�ene naknade prema tarifi uve�ava, smanjuje ili opra�ta,

Rok i na�in naplate naknade.

REPREZENTATIVNO UDRU�ENJEKao reprezentativno udru�enje smatra se ono udru�enje korisnika koje na teritoriji BiH predstavlja ve�inu korisnika na podru�ju odre�ene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na osnovu drugih propisa. Ako nema reprezenativnog udru�enja, reprezentativnost �e se utvr�ivati na osnovu broja korisnika koje udru�enje predstavlja, aktivnosti udru�enja, stepen organizovanosti i sl.

Kolektivni ugovor se smatra i ugovor koji kolektivna organizacija zaklju�i i sa pojedina�nim korisnikom u slu�aju kada on jedini obavlja tu djelatnost.

6564

POSTUPAK ZA ZAKLJU�ENJE KOLEKTIVNOG UGOVORAKolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za zaklju�enje kolektivnog ugovora u �Slu�benom glasniku BiH�, u kojem se odre�uje rok za po�etak pregovora koji ne mo�e biti kra�i od 30 dana niti du�i od 180 dana od dana objavljivanja. Zaklju�eni kolektivni ugovor kolektivna organizacija objavljuje u �Slu�benom glasniku BiH�.

Objavljeni ugovor po�inje da va�i za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15 dana od dana njegovog objavljivanja u �Slu�benom glasniku BiH�, nezavisno od toga da li su ti korisnici u�estvovali u pregovorima ili ne.

Nakon objavljivanja ugovora, korisnici autorskih djela du�ni su zaklju�iti ugovor sa kolektivnom organizacijom u skladu sa va�e�im kolektivnim ugovorom. Tako�er, kolektivni ugovor ve�e i sudove da se u slu�aju zahtjeva za naplatu naknada moraju pridr�avati va�e�ih tarifa, odnosno da ne mogu slobodno odlu�ivati o visini takvih zahtjeva.

Ugovor zaklju�en izme�u kolektivne organizacije i korisnika mo�e biti dvojak u zavisnosti da li je rije� o kolektivnom ostvarivanju apsolutnih imovinsko-pravnih ovla�tenja (ugovor o neisklj�ivom ustupanju ovla�tenja na odre�eni oblik kori�tenja djela za koji �e korisnik platiti odre�enu naknadu) ili relativnih imovinsko-pravnih ovla�tenja (ugovor kojim se ne vr�i promet imovinsko-pravnih ovla�tenja samo odre�uje iznos naknade koju je korisnik du�an platiti za kori�tenje djela).

OBAVEZE KORISNIKA

OBAVEZE ZAKLJU�ENJA UGOVORA O KORI�TENJU DJELA Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije mo�e bilo kada da tra�i zaklju�enje ugovora o neisklju�ivom prenosu prava za kori�tenje tih djela, prema va�e�em kolektivnom ugovoru.

Ako kolektivni ugovor nije zaklju�en, smatra se da je odgovaraju�e pravo preneseno ako korisnik plati na ra�un kolektivne organizacije ili na

Uporedivost predlo�ene tarife sa tarifama odgovaraju�ih kolektivnih organizacija u drugim susjednim dr�avama i dr�avama koje se prema relevantnim kriterijima, a naro�ito prema visini bruto doma�eg proizvoda po stanovniku i kupovnoj mo�i mogu usporediti sa BiH.

Izuzetno, kod odre�ivanja primjerene tarife za elektronske medije osnov �ini neto prihod ostvaren od sponzorstva muzi�kih emisija, prihod od redovnog ogla�avanja u marketing prostoru radija ili televizije. U osnovicu ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istra�iva�kog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih ili edukativnih emisija, donacije, sponzorstva nemuzi�kih dijelova programa.

KOLEKTIVNI UGOVOR Kolektivna organizacija zaklju�uje kolektivni ugovor sa reprezentativnim udru�enjem korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na osnovu prethodno obavljenih pregovora.

Kolektivnim ugovorom odre�uje se:

Tarifa, osnovica za obra�un i na�in primjene tarife,

Uslovi za kori�tenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,

Okolnosti kori�tenja zbog kojih se visina odre�ene naknade prema tarifi uve�ava, smanjuje ili opra�ta,

Rok i na�in naplate naknade.

REPREZENTATIVNO UDRU�ENJEKao reprezentativno udru�enje smatra se ono udru�enje korisnika koje na teritoriji BiH predstavlja ve�inu korisnika na podru�ju odre�ene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na osnovu drugih propisa. Ako nema reprezenativnog udru�enja, reprezentativnost �e se utvr�ivati na osnovu broja korisnika koje udru�enje predstavlja, aktivnosti udru�enja, stepen organizovanosti i sl.

Kolektivni ugovor se smatra i ugovor koji kolektivna organizacija zaklju�i i sa pojedina�nim korisnikom u slu�aju kada on jedini obavlja tu djelatnost.

6564

Fizi�ke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja du�ne su da krajem svakog mjeseca saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izra�enih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izra�unavanje naknade.

Prodavci, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom originala djela likovne umjetnosti obavezni su da saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (pravo slije�enja), u roku od 30 dana od takve prodaje.

Fizi�ke ili pravne osobe koje se bave davanjem na poslugu takvih originala ili primjeraka djela, a koja prema odredbama zakona koji ure�uje autorsko i srodna prava pla�aju naknadu autoru, du�na su da saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade u roku od 15 dana od primanja njenog zahtjeva.

OBAVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE

NEDISKRIMINACIJA KORISNIKAKolektivna organizacija je du�na da se pona�a jednako prema svim zainteresiranim korisnicima ili udru�enjema korisnika i da s njima zaklju�i ugovor o neisklju�ivom prenosu prava, i da ni u kom slu�aju ne pravi diskriminaciju me�u njima.

OBAVEZA DAVANJA PODATAKA NA UVIDPrimjena principa transparentnosti kolektivna organizacija du�na je da svakom korisniku bez odga�anja omogu�i na uvid sve podatke i informacije o uvjetima pod kojima ostvaruje prava svojih �lanova.

RJE�AVANJE TARIFNIH SPOROVA IZME�U KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA

VIJE�E ZA AUTORSKO PRAVOVije�e za autorsko pravo, koje nije ni dr�avni ili pravosudni organ, je po Zakonu planirano kao posebno stru�no i nezavisno tijelo, usko

poseban ra�un kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema va�e�oj tarifi.

OBAVEZA KORISNIKA DA IZVJE�TAVA KOLEKTIVNU ORGANIZACIJU Korisnik ima dvije glavne obaveze prema kolektivnoj organizaciji a to je da prethodno pribavi dozvolu za saop�tavanje javnosti za�ti�enih autorskih djela, pla�a ugovorenu naknadu u skladu s ugovorom koji zaklju�i s kolektivnom organizacijom i da (organizatori kulturno-umjetni�kih i zabavnih priredbi i drugi korisnici za�ti�enih autorskih djela) u roku od 15 dana nakon takvog saop�tavanja po�alju kolektivnoj organizaciji popis svih kori�tenih djela.

Nadle�ni organ unutra�njih poslova mo�e na zahtjev autora ili kolektivne organizacije zabraniti priredbu ili kori�tenje za�ti�enog djela, ako organizator prethodno ne pribavi dozvolu za saop�tavanje.

Ukoliko organizator kulturno-umjetni�kih i zabavnih priredbi i drugi korisnici za�ti�enih autorskih djela propusti u odre�enom roku poslati kolektivnoj organizaciji popis kori�tenih djela zakon je predvidio u prekr�ajnim odredbama nov�anu kaznu u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravnu osobu i nov�ana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizi�ku osobu.

OBAVEZE OSOBA KOJA PLA�AJU NAKNADU NA OSNOVU DRUGIH PRAVA AUTORA Kod ostvarivanja relativnih imovinsko-pravnih ovla�tenja zaklju�uje se ugovor kojim se ne vr�i promet imovinsko-pravnih ovla�tenja ve� samo odre�uje iznos naknade koju je korisnik du�an platiti za kori�tenje djela obzirom da se tu radi samo o tzv. pravima na naknadu, predvi�enim Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

Takvu naknadu pla�aju proizvo�a�i ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje, proizvo�a�i ure�aja za fotokopiranje, proizvo�a�i praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih ure�aja i nosa�a i oni su du�ni da krajem svakog kvartala saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodatih, odnosno uvezenih ure�aja i nosa�a, koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade.

6766

Fizi�ke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja du�ne su da krajem svakog mjeseca saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izra�enih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izra�unavanje naknade.

Prodavci, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom originala djela likovne umjetnosti obavezni su da saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (pravo slije�enja), u roku od 30 dana od takve prodaje.

Fizi�ke ili pravne osobe koje se bave davanjem na poslugu takvih originala ili primjeraka djela, a koja prema odredbama zakona koji ure�uje autorsko i srodna prava pla�aju naknadu autoru, du�na su da saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade u roku od 15 dana od primanja njenog zahtjeva.

OBAVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE

NEDISKRIMINACIJA KORISNIKAKolektivna organizacija je du�na da se pona�a jednako prema svim zainteresiranim korisnicima ili udru�enjema korisnika i da s njima zaklju�i ugovor o neisklju�ivom prenosu prava, i da ni u kom slu�aju ne pravi diskriminaciju me�u njima.

OBAVEZA DAVANJA PODATAKA NA UVIDPrimjena principa transparentnosti kolektivna organizacija du�na je da svakom korisniku bez odga�anja omogu�i na uvid sve podatke i informacije o uvjetima pod kojima ostvaruje prava svojih �lanova.

RJE�AVANJE TARIFNIH SPOROVA IZME�U KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA

VIJE�E ZA AUTORSKO PRAVOVije�e za autorsko pravo, koje nije ni dr�avni ili pravosudni organ, je po Zakonu planirano kao posebno stru�no i nezavisno tijelo, usko

poseban ra�un kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema va�e�oj tarifi.

OBAVEZA KORISNIKA DA IZVJE�TAVA KOLEKTIVNU ORGANIZACIJU Korisnik ima dvije glavne obaveze prema kolektivnoj organizaciji a to je da prethodno pribavi dozvolu za saop�tavanje javnosti za�ti�enih autorskih djela, pla�a ugovorenu naknadu u skladu s ugovorom koji zaklju�i s kolektivnom organizacijom i da (organizatori kulturno-umjetni�kih i zabavnih priredbi i drugi korisnici za�ti�enih autorskih djela) u roku od 15 dana nakon takvog saop�tavanja po�alju kolektivnoj organizaciji popis svih kori�tenih djela.

Nadle�ni organ unutra�njih poslova mo�e na zahtjev autora ili kolektivne organizacije zabraniti priredbu ili kori�tenje za�ti�enog djela, ako organizator prethodno ne pribavi dozvolu za saop�tavanje.

Ukoliko organizator kulturno-umjetni�kih i zabavnih priredbi i drugi korisnici za�ti�enih autorskih djela propusti u odre�enom roku poslati kolektivnoj organizaciji popis kori�tenih djela zakon je predvidio u prekr�ajnim odredbama nov�anu kaznu u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravnu osobu i nov�ana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizi�ku osobu.

OBAVEZE OSOBA KOJA PLA�AJU NAKNADU NA OSNOVU DRUGIH PRAVA AUTORA Kod ostvarivanja relativnih imovinsko-pravnih ovla�tenja zaklju�uje se ugovor kojim se ne vr�i promet imovinsko-pravnih ovla�tenja ve� samo odre�uje iznos naknade koju je korisnik du�an platiti za kori�tenje djela obzirom da se tu radi samo o tzv. pravima na naknadu, predvi�enim Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

Takvu naknadu pla�aju proizvo�a�i ure�aja za zvu�no i vizuelno snimanje, proizvo�a�i ure�aja za fotokopiranje, proizvo�a�i praznih nosa�a zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih ure�aja i nosa�a i oni su du�ni da krajem svakog kvartala saop�te, u pisanom obliku, odgovaraju�oj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodatih, odnosno uvezenih ure�aja i nosa�a, koji su potrebni za izra�unavanje dugovane naknade.

6766

inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu Bosne i Hercegovine nadle�ne za nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tr�i�ta), a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu Bosne i Hercegovine nadle�na za oblast prometa robe i usluga (tr�i�ta).

(2) Inspekcije iz stava (1) ovog �lana vr�e inspekcijski nadzor posredstvom nadle�nih tr�i�nih inspektorata.

Predmet inspekcijskog nadzora je za�tita autorskih prava autora muzi�kog/ih djela, bilo individualno ili preko Asocijacije kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS, a shodno odredbama Zakona, kao i u onim slu�ajevima kada inspekcija u okviru svog redovnog nadzora korisnika muzike u javnim prostorima utvrdi nepo�tivanje odredbi Zakona, odnosno kada utvrde da odgovorno lice korisnika nije prethodno, kako Zakon nala�e, pribavilo Dozvolu za to kori�tenje.

Subjekt nadzora su svi korisnici muzi�kih djela koji djelo �ine dostupnim javnosti a da prethodno nisu osigurali dozvolu od Asocijacije kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS.

AMUS je jedina organizacija u BiH koja �titi prava autora i koja prema odredama Zakona mo�e izdati dozvolu za kori�tenje autorskih muzi�kih djela (�lan 6. stav 3. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, �Slu�beni glasnik BiH�, broj 63/10).

specijalizirano za rje�avanje sporova u vezi sa odre�ivanjem primjerenih tarifa za kori�tenje autorskih djela, odlu�ivanje o drugim spornim pitanjima u vezi sa zaklju�ivanjem kolektivnih ugovora i provjeru da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se ure�uje autorsko i srodna prava i kolektivno ostvarivanje ovih prava. Vije�e ministara Bosne i Hercegovine je 10. juna 2010. godine, donijelo Odluku o osnivanju Vije�a za za�titu prava intelektualnog vlasni�tva ("Slu�beni glasnik BiH", broj 62/10).

Me�utim Vije�e ministara je 15.01.2014. godine donijelo Odluku o prestanku va�enja Odluke o osnivanju Vije�a za za�titu prava intelektualnog vlasni�tva(�Slu�beni glasnik BiH�, broj 10/14).

MEDIJACIJAZakon dozvoljava uvo�enje medijacije u slu�aju zaklju�enja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzijskih emitiranih djela.

Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka medijacije imaju kolektivna organizacija i reprezentativno udru�enje korisnika. Na web stranici Instituta www.ipr.gov.ba je postavljen cijeli tekst Pravilnika. (Pravilnik o medijaciji radi zaklju�enja kolektivnog ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela, Slu�beni glasnik BiH, br.11/11)

POLICIJA I TR�I�NA INSPEKCIJA�lanom 173. Zakona o autorskim i srodnim pravima (u daljem tekstu:Zakon) regulisano je da inspekcijski nadzor nad po�tovanjem odredbi ovog Zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu vr�e inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu BiH, nadle�ne za nadzor tr�i�ta, posredstvom nadle�nih tr�i�nih inspektorata:

�lan 173.(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor nad po�tovanjem odredbi ovog zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu vr�e

6968

inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu Bosne i Hercegovine nadle�ne za nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tr�i�ta), a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu Bosne i Hercegovine nadle�na za oblast prometa robe i usluga (tr�i�ta).

(2) Inspekcije iz stava (1) ovog �lana vr�e inspekcijski nadzor posredstvom nadle�nih tr�i�nih inspektorata.

Predmet inspekcijskog nadzora je za�tita autorskih prava autora muzi�kog/ih djela, bilo individualno ili preko Asocijacije kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS, a shodno odredbama Zakona, kao i u onim slu�ajevima kada inspekcija u okviru svog redovnog nadzora korisnika muzike u javnim prostorima utvrdi nepo�tivanje odredbi Zakona, odnosno kada utvrde da odgovorno lice korisnika nije prethodno, kako Zakon nala�e, pribavilo Dozvolu za to kori�tenje.

Subjekt nadzora su svi korisnici muzi�kih djela koji djelo �ine dostupnim javnosti a da prethodno nisu osigurali dozvolu od Asocijacije kompozitora � muzi�kih stvaralaca AMUS.

AMUS je jedina organizacija u BiH koja �titi prava autora i koja prema odredama Zakona mo�e izdati dozvolu za kori�tenje autorskih muzi�kih djela (�lan 6. stav 3. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, �Slu�beni glasnik BiH�, broj 63/10).

specijalizirano za rje�avanje sporova u vezi sa odre�ivanjem primjerenih tarifa za kori�tenje autorskih djela, odlu�ivanje o drugim spornim pitanjima u vezi sa zaklju�ivanjem kolektivnih ugovora i provjeru da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se ure�uje autorsko i srodna prava i kolektivno ostvarivanje ovih prava. Vije�e ministara Bosne i Hercegovine je 10. juna 2010. godine, donijelo Odluku o osnivanju Vije�a za za�titu prava intelektualnog vlasni�tva ("Slu�beni glasnik BiH", broj 62/10).

Me�utim Vije�e ministara je 15.01.2014. godine donijelo Odluku o prestanku va�enja Odluke o osnivanju Vije�a za za�titu prava intelektualnog vlasni�tva(�Slu�beni glasnik BiH�, broj 10/14).

MEDIJACIJAZakon dozvoljava uvo�enje medijacije u slu�aju zaklju�enja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzijskih emitiranih djela.

Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka medijacije imaju kolektivna organizacija i reprezentativno udru�enje korisnika. Na web stranici Instituta www.ipr.gov.ba je postavljen cijeli tekst Pravilnika. (Pravilnik o medijaciji radi zaklju�enja kolektivnog ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela, Slu�beni glasnik BiH, br.11/11)

POLICIJA I TR�I�NA INSPEKCIJA�lanom 173. Zakona o autorskim i srodnim pravima (u daljem tekstu:Zakon) regulisano je da inspekcijski nadzor nad po�tovanjem odredbi ovog Zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu vr�e inspekcije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu BiH, nadle�ne za nadzor tr�i�ta, posredstvom nadle�nih tr�i�nih inspektorata:

�lan 173.(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor nad po�tovanjem odredbi ovog zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu vr�e

6968

7170

7170

72

AMUSAsocijacija kompozitora muzi�ih stvaralaca

Obala Kulina bana 22, SarajevoTel : 033 205 600 Fax : 033 218 258

email : strucnasluzba@amus.ba www.amus.ba

72

AMUSAsocijacija kompozitora muzi�ih stvaralaca

Obala Kulina bana 22, SarajevoTel : 033 205 600 Fax : 033 218 258

email : strucnasluzba@amus.ba www.amus.ba