BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

NAČELNIK OPĆINE ILIDŽA

ODLUKA O USVAJANJU

REGULACIONOG PLANA ''KOVAČI''

Nosilac pripreme Plana:

Načelnik Općine Ilidža

Nosilac izrade Plana:

Zavod za planiranje razvoja

Kantona Sarajevo

Sarajevo, decembar/prosinac 2015. godine

2

Na osnovu čl. 44. stav (4) i 47. Zakona o prostornom uređenju (''Službene novine Kantona Sarajevo'' broj 7/05) i čl. 19. i 28. Statuta Općine Ilidža ('' Službene novine Kantona Sarajevo'' broj 5/98), Općinsko vijeće Ilidža, na sjednici održanoj dana _______ 2015. godine, donijelo je

ODLUKU

O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA

''KOVAČI''

Član 1.

Usvaja se Regulacioni plan ''Kovači'' (u daljem tekstu: Plan).

Član 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: - Tekstualno obrazloženje Plana

- Odluku o provođenju Plana.

Grafički dio sadrži: - Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:

- karta 1.- Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za

za period 2003-2023. godine

- karta 2.- Ažurna geodetska podloga

- karta 3.- Inženjersko – geološka karta - karta 4.- Postojeće stanje

- karta 5.- Posjedovno stanje

- karta 6.- Urbanističko rješenje - razmještaj objekata sa namjenom

i spratnošću

- karta 7.- Mreža građevinskih i regulacionih linija;

- karta 8.- Planirana namjena površina

- Idejno rješenje saobraćaja

- Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda; - Idejno rješenje toplifikacije-gasifikacije;

- Idejno rješenje elektroenergetike i javne rasvjete; - Idejno rješenje hortikulture; - Idejno rješenje TK mreže.

3

Član 3.

Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Ilidža i u Zavodu za planiranje razvoja Kantona

Sarajevo.

Član 4.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama Kantona Sarajevo''.

Predsjedavajući Općinskog vijeća

Broj:

Sarajevo,

4

O B R A Z L O Ž E N J E

Pravni osnov

Zakonski osnov su članovi 44. stav (4) i 47. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kojim je propisano da se uz plan prilaže i odluka o usvajanju Plana, a da je

za donošenje regulacionih planova za područja općina izvan teritorije Grada nadležno općinsko vijeće. Članovi 19. i 28. utvrđuju nadležnost Općine Ilidža, odnosno nadležnost Općinskog

vijeća. Općina Ilidža je nadležna da, između ostalog, u okviru svog samoupravnog djelokruga, uređuje oblasti urbanizma i prostornog uređenja, a Općinsko vijeće je nadležno da donosi odluke i druge propise iz okvira samoupravnog djelokruga Općine kao jedinice lokalne samouprave.

Planski osnov

Planski osnov za donošenje ove Odluke je Prostorni plan Kantona Sarajevo za period

od 2003- 2023. godine. (''Službene novine Kantona Sarajevo'' broj 26/06).

Sadržaj Odluke

Odluka je sačinjena na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih

dokumenata (''Službene novine Federacije BiH'', broj 63/04 i 50/07) i sadrži sve propisane elemente iz navedene Uredbe.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

NAČELNIK OPĆINE ILDŽA

ODLUKA O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA ''KOVAČI''

Nosilac pripreme Plana:

Načelnik Općine Ilidža

Nosilac izrade Plana:

Zavod za planiranje razvoja

Kantona Sarajevo

Sarajevo, decembar/prosinac 2015. godine

1

Na osnovu čl. 29. i 47. Zakona o prostornom uređenju (''Službene novine Kantona Sarajevo'' broj 7/05) i čl. 19. i 28. Statuta Općine Ilidža ('' Službene novine Kantona Sarajevo'' broj 33/10 – Prečišćeni tekst), Općinsko vijeće Ilidža, na sjednici održanoj dana _______ 2015. godine, donijelo je

ODLUKU O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA ''KOVAČI''

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Kovači" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje vodotoka, zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Opis granice:

Granica obuhvata polazi od tačke br.1 koja se nalazi na rubu puta k.č. 2362/1, a ima koordinate y=6525088, x=4850950, zatim produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2362/1, 650/3, te nastavljajući u istom pravcu ide međama parcela k.č.629 i 650/21 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 650/21, 650/18, 650/19, potom produžava na jugozapad idući putem k.č. 650/19, presjeca put k.č.2353/2 i nastavlja međama parcela k.č.656/3, 2353/2, 759, 734/37, 734/2 (ne obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 734/30, 734/2, 735/2. Granica obuhvata nastavlja na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 734/2, 734/1, 725, 723, 724, 723, 709, 212, 197, 196, 195, 194, 192, 191, 188, 187, 186, 185, 184, 178, 1747 (obuhvata

ih), nastavlja u istom pravcu idući granicom između dvije katastarske općine K.O. Hrasnica i K.O.Vrelo Bosne i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1670, 1669, 1773 i 3225. Granica produžava na sjeveroistok idući putem k.č.1773 i 1774/1 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y=6524263, x=4851737, a nalazi se na međi između pacela k.č. 1518 i 1779/2, potom se lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1779/2, 1488/3, 1773/1, te dolazi u tačku br.3 koja ima koordinate y=6524312, x=4851790, a nalazi se na rubu puta k.č. 1775/1. Granica potom produžava na jugoistok idući putem k.č. 1775/1, 2362/1 ( ne obuhvata ih ) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Hrasnica i K.O. Vrelo Bosne, Općina Ilidža. Površina obuhvata iznsi P = 78,5ha.

Član 3.

Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu Plana.

2

Član 4.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

- Stambena zona

- Površine primarnih koridora saobraćajnica

- Komunalna privreda – prioblani pojas rijeke Večerice - Zaštitno zelenilo i stambena zona - Vodozaština zona I i II

Član 5.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom. Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 6.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:

REGULACIONA LINIJA I PARCELACIJA:

- Građevinske parcele su utvrđene regulacionom linijom i definisane u grafičkom dijelu Plana.

- Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih

investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na

saobraćajnice i susjedne objekte.

- Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da zbog

imovinsko-pravnih odnosa nije moguće realizovati planirani objekat u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti povlačenje i realizaciju gabarita objekta u okviru pripadajuće parcele.

- Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora

zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom.

GRAĐEVINSKA LINIJA: - Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi

građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom. Unutar građevinskih

3

linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i

želja. Građevinska linija se ne može preći nijednim dijelom građevine. - Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije

osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na

susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

SPRATNA VISINA I ETAŽE OBJEKTA: - Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu

se mijenjati.

- Etaže objekta su: podrum (''Po''), suteren (''S''), prizemlje (''P''), spratovi

(''1'',''2''...), potkrovlje (''Pt'').

- Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom

volumena i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena.

- Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i jednom slobodnom

fasadom, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).

- Visina poslovne prizemne etaže za stambeno-polsovne objekte može biti od 3.0

do 4.5 m.

- Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzitkom od 60 cm. Visina

nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom.

- Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60

cm do 140 cm.

ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE:

Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod rekonstrukcije, dogradnje ili

nadziđivanja objekata prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu.

Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:

- Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno

oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih

modernih materijala.

- Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, moguće je koristiti i tradicionalne

elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom.

- Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama,

arhitekturom i odnosom masa činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili

blokom u cjelini.

- Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a

preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim

nijansama.

- Veće slobodne površine na fasadama stambeno-poslovnih objekata mogu se

koristiti za isticanje firmi, reklama i sl., pod uslovom da se za ove potrebe izradi i

4

usvoji projekat izgleda cjelokupne fasade na kojoj se postavljaju navedeni

elementi.

- Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta,

posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.

- Kod projektovanja i realizacije planiranih dvojnih stambenih objekata i objekata

u nizu, voditi računa o tome da isti predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pogledu arhitekture, uličnog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije.

ZAVRŠNA ETAŽA I KROVIŠTE:

- Krovovi objekata mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod objekata sa dvije

ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim prema ulici.

- Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa

blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom, jednovodnih krovova

sa blagim nagibom do 6% ili četverovodnih krovova. Primjena dvovodnih (i

trovodnih) kosih krovova preporučuje se kod izvođenja objekata u nizu i sa

zabatnim bočnim zidovima.

- Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za

objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib je cca 30o

. Za objekte u

nizu se može kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom

povlačenja završne etaže za minimalno 1.0 m unutar građevinske linije. - U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje

koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne etaže može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom

maksimalne visine 60 cm.

OSTALI USLOVI:

- U proizvodnim zgradama se ne mogu odvijati funkcije koje u svom proizvodnom

procesu zahtijevaju sirovine, poluproizvode i proizvode koji mogu izazvati veće elementarne nepogode (požar, eksplozije, koncentracije prašine, hemijske i biološke otrove i sl.). Neophodno je isključiti djelatnosti i tehnologije koje nisu u

skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 33/03), odnosno, ukoliko ugrožavaju kvalitet života na susjednim građevinskim

parcelama ili širi prostor sa aspekta zagađenja tla, zraka, vode ili stvaranja buke.

- Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.

- Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu

utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu. - Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen

poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.

- Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste

tehnička i ortopedska pomagala (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj 5/00).

5

- Na bočnim fasadama objekta moguće je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje objekta od granice parcele bočnog susjeda iznosi min. 3.00

metra. Ukoliko je rastojanje manje od 3.00 m, otvaranje prozora je moguće uz saglasnost susjeda.

- Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio

Plana.

- Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne

narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama, uz

rješavanje oborinskih voda na vlastitoj parceli.

Član 7.

Moguće je odobriti izgradnju novih objekata na vlasničkim parcelama na kojima ovim

Planom nija planirana izgradnja pod sljedećim uslovima: - ukoliko postoje prostorne mogućnosti na parceli - ukoliko se traži gradnja objekata, a koji je od susjedne parcela na rastojanju manjem od 6 m, potrebno je dobiti saglasnost vlasnika susjednih parcela

- ukoliko se kolsko pješački prilazli obezbijeđuju preko parcela koje nisu u

valsništvu potrebno je dobiti saglasnost vlasnika tih parcela. - moguće je vršiti objedinjavanje građevinskih parcela sa ciljem pregrupisavanja ili uspostavljanja novih parcela (u zavisnosti od potreba investitora i

vlasnika parcela) uz obavezno poštivanje (u slučaju nove gradnje) utvrđene regulacione linije prema saobraćajnicama i koeficijenta izgrađenosti na parceli. - na osnovu člana 6. ove Odluke propisati urbanističko – tehničke uslove za izgradnju objekta.

Član 8.

Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećem građevinskom fondu:

- Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, ( kao i temelji zatečeni na terenu u trenutku snimanja ažurne geodetske podloge) mogu se izgraditi,

rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe

stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu

obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne

pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje) i ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.

- Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima: - objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-

seizmičke uslove, - spratnost nadzidanih objekata individualnog stanovanja ne smije preći P+2.

- Kod nadziđivanja i dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograđeni dio

objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 6. ove Odluke koje se odnose na

arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju.

6

- Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati:

idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije.

- Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o ''interpolaciji'' odnosno, ukoliko u blizini ima već izgrađenih objekata.

- Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.

- Na objektima individualnog stanovanja ne dozvoljavaju se intervencije tipa:

ustakljivanje balkona, zaziđivanje ili probijanje otvora (a koje nisu predviđene izvornom projektnom dokumentacijom) bez prethodne saglasnosti Općine i urađene projektne dokumentacije izgleda fasade za objekat u cjelini.

- Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako

za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno, ukoliko se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 9.

Moguće je pretvaranje prizemlja ili suterena postojećih i planiranih individualnih

stambenih objekata u poslovne prostore za što treba obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se

u njima obavljaju).

Član10.

Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:

- uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost) terena, stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju,

- stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.

Član 11.

Individualni stambeni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i isti se mogu

legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je: eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadziđivanje.

Član 12.

7

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo

(''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj 07/05).

Član 13.

Dozvoljava se postavljanje zaštitnih ograda kod stambenih objekata i proizvodno-

poslovnog objekta.

Ograde mogu biti transparentne ili zidane, postavljene prema prostornim

mogućnostima, ne ugrožavajući susjedne parcele. Poslovno - proizvodni kompleks mora biti propisno ograđen, sa uspostavljenim

zaštitnim pojasom zelenila unutar ograde i osvijetljen.

Član 14.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-

faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

- za stambenu izgradnju 1 stan - 1.1 parking mjesto,

- za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP (za

administraciju jedno parking mjesto na 30 m2/max. BGP).

Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i garažiranje vozila se mora

obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno, u okviru zadane građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od

regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli,

odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 15.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 16.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

1. zelenilo uz objekte individualnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte,

2. zelenilo uz rijeku Večericu, 3. zelenilo ograničenog karaktera (voćnjaci, bašte), 4. linijsko zelenilo uz saobraćajnice.

8

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila

treba da ostvari.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih

radova na uređenju zelenih površina. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza sa postavljanjem

urbanog mobilijara.

Član 17.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine Federacije BiH'', broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa (''Službene novine Federacije BiH'',

broj 21/05).

Član 18.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8

MCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 19.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Predsjedavajući Općinskog vijeća

..........................................

Broj:

Sarajevo, ........................2015. godine

9

O B R A Z L O Ž E N J E

Pravni osnov

Zakonski osnov su članovi 29. i 47. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, kojim je propisano da je odluka o provođenju plana sastavni dio plana, a da je za donošenje regulacionih planova za područja općina izvan teritorije Grada nadležno općinsko vijeće. Članovi 19. i 28. utvrđuju nadležnost Općine Ilidža, odnosno nadležnost Općinskog vijeća. Općina Ilidža je nadležna da, između ostalog, u okviru svog samoupravnog djelokruga, uređuje oblasti urbanizma i prostornog uređenja, a Općinsko vijeće je nadležno da donosi odluke i druge propise iz okvira samoupravnog djelokruga Općine kao jedinice lokalne samouprave.

Planski osnov

Planski osnov za donošenje Plana je Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003-

2023. godine (''Službene novine Kantona Sarajevo'' broj26/06).

Sadržaj Odluke

Odluka je sačinjena na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (''Službene novine Federacije BIH'', broj 63/04 i 50/07) i sadrži sve propisane elemente iz navedene Uredbe.

1

SUMIRANJE JAVNE TRIBINE

Sugestije, prijedlozi i primjedbe iz zapisnika sa Javne tribine za R.P. „Kovači“ , održane u prostorijama M.Z.Hrasnica II i dostavljene u pismenoj formi Zavodu za planiranje razvoja

KS od strane Općina Ilidža –– stručna služba za koordinaciju rada Mjesnih zajednica.

Prijedlog Plana - Urbanističko rješenje

Primjedbe građana

1.Muzur Mustafa Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu, da pri izradi Nacrta plana

planirate nove stambene objekte na parcelama k.č.224 i na parceli 251/2

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata.

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne ne prihvata jer se traženim novoplaniranim objektima nije mogao omogućiti kolski prilaz. Uslovi za izgradnju objekata prema članu 7. Odluke o provodjenju Plana.

2. Gušić Senad, Pramenković Sabira, Kubur Bisera kao i ostali potpisanih 40 garđana iz

ul.Ribnjača Primjedba: „Obraćamo vam se sa molbom da udovoljite zahtjevu građana iz ulice Ribnjača da pri izradi Nacrta ne proširujete uliciu Ribnjača i da ista ostane kao slijepa ulica. Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se prihvata i ugrađena je u Plan. .

3. Hodžić Muhamed, ul. Stari Kovači br.92

Primjedba: „Na izradi R.P. Kovači se nije prišlo studiozno i primjeti se da su novoplaniranim objektima ostavljene veće okućnice od postojećih, da su neki postojeći objekti predloženi za rušenje tako da domaćinstva ostaju bez ekonomskih objekata i da se

prijedlogom Plana eliminiše svaka mogućnost bavljenja poljoprivredom. Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata.

Obrazloženje stava: Na cijelom obuhvatu plana se vodilo računa o vlasničkim parcelama, te

su se na tim principima planirani novi objekti čiji su gabariti projektirani u ovisnosti o

veličanama parcela kao i površina okućnica. Svi vlasnici parcela na čijim parcelama su planirani novi objekti i čije su parcele isparcelisane kao nove građevinske parcele ne moraju graditi te objekte i svoje parcele mogu ostaviti kao voćnjake, vrtove odnosno svoje zemljište

koristiti kao poljoprivredno. Postojeći objekat na parceli k.č. 61 ovim Planom je predviđen za rekonstrukciju ili zamjenu građevinskog fonda a ukoliko vlasnik to ne želi objekat se zadržava u svojim postojećim horizontalnim i vertiklanim gabaritima kao i objekat na parceli k.č. 62.

4. Hadžić Senad, ul. Igmanskih bataljona br.171

Primjedba: „Na izradi R.P. Kovači prijedlogom Plana eliminiše se svaka mogućnost bavljenja poljoprivredom. Na parceli k.č.br 40 je planiran objekat a parcela ima više vlasnika a i površina parcele je smanjena zbog planiranog puta. Na parceli gdje je planiran objekat

smatram da se treba zadržati voćnjak. Na prceli k.č. 74 predlažem da se ucrta kuća koja trenutno nema dozvolu.

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata

Obrazloženje stava: Na cijelom obuhvatu plana se vodilo računa o vlasničkim parcelama, te su se na tim principima planirani novi objekti i rađena parcelacija. Svi vlasnici parcela na čijim parcelama su planirani novi objekti i čije su parcele isparcelisane kao nove građevinske

2

parcele ne moraju graditi te objekte i svoje parcele mogu ostaviti kao voćnjake, vrtove odnosno svoje zemljište koristiti kao poljoprivredno. Plan je rađen na dostavljenoj ažurnoj geodetskoj podlozi koja je služila kao osnova za izradu ovog Plana i na toj podlozi su

ispštovane valsničke parcele koje su bile ažurne u momentu ažuriranja postojećeg stanja. Svi

postojeći objekti na predmetnoj parceli su zadržani. Napomena da je obavezno nakon Javne

rasprave Zavodu za planiranje dostaviti ažurnu geodetsku situaciju izvšene parcelacije u vektorskom obliku kako bi smo izvršenu parcelaciju i mogli ugraditi u Plan.

Novoplanirana saobraćajnica se ne može izmjestiti jer svi novoplanirani objekti moraju imati kolski pristup ali je planirana okretnica koja ne smanjuje niti remeti površinu parcele k.č. 40 jer je npravljena okretnica prije nevedene vlasničke parcele.

5. Drnda Džemal, ul. Uzunovića sokak br.10

Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu i kao vlasniku parcele k.č. 7

7 da pri izradi Nacrta plana ne planirate proširenje postojećeg privtanog puta, te da se na istoj parceli ucrta objekat koji je sagrađen prije Drugog svjetskog rata. Stav Nosioca izrade Plana: Sugestija se djelimično prihvata. Obrazloženje stava: Stav da se ne planira proširenje privatnog puta je ugrađeno u Plan a objekat na parceli k.č.7 nije ucrtan jer tokom snimanja ažurne geodetske podloge objekat nije zatečen na parceli te tako nije ni ucrtan.

6. Milišić Velida, ul. Derviš-paše Bajezidagića br.4

Primjedba: „„Na izradi R.P. Kovači prijedlogom Plana eliminiše se svaka mogućnost bavljenja poljoprivredom. Parceli k.č.br 74 je isparcelisana, a navedena parcela ima više vlasnika kao i da je površina parcele je smanjena zbog planiranog puta. Smatram da se treba

zadržati postojeće stanje dok se ne izvrši parcelizacija navedene parcele. Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata.

Obrazloženje stava: Na cijelom obuhvatu plana se vodilo računa o vlasničkim parcelama, te su se na tim principima planirani novi objekti i rađena parcelacija. Svi vlasnici parcela na čijim parcelama su planirani novi objekti i čije su parcele isparcelisane kao nove građevinske parcele ne moraju graditi te objekte i svoje parcele mogu ostaviti kao voćnjake, vrtove odnosno svoje zemljište koristiti kao poljoprivredno. Plan je rađen na dostavljenoj ažurnoj geodetskoj podlozi koja je služila kao osnova za izradu ovog Plana i na toj podlozi su ispštovane valsničke parcele koje su bile ažurne u momentu ažuriranja postojećeg stanja.. Napomena da je obavezno nakon Javne rasprave Zavodu za planiranje dostaviti ažurnu geodetsku situaciju izvšene parcelacije u vektorskom obliku kako bi smo izvršenu parcelaciju mogli ugraditi u Plan.

U ovom dijelu obuhvata ima novoplaniranih individualnih stambenih objekata te se

saobraćajnica ne može izmjestiti jer svi novoplanirani objekti moraju imati kolski pristup.

7. Ahmatović Rašid, ul. Šehitluci br.51

Primjedba: „Obraćamo Vam se sa molbom da udovoljite mom zahtijevu, da pri izradi Nacrta

plana planirate stambeni objekat na vlasničkim parcelama k.č.117/4, 117/1-dio i 117/5.

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se prihvata i ugrađena je u Plan.

8. Ahmatović Rašid, ul. Šehitluci br.51

Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu, da pri izradi Nacrta plana

planirate objekat garaže koji nije uzet u obzir a nalazio se na parceli k.č.118/2. Objekat je

srušen u toku rata.

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata.

3

Obrazloženje stava: Svi pomoćni objekti (šupe, garaže) koji se nalaze na vlasničkoj parceli i koji služe u te svrhe se mogu graditi a gradnja ili nadogradnja pomoćnih objekata bit će definisana u Nacrtu plana Odlukom o provođenju

9. Šabaredžović Admir i Ajla, ul. Trg Oteškog bataljona br.7

Primjedba: „„Primjedba se odnosi na parcelu k.č.124/3 koja je 2014.godine isparcelisana i formirane su dvije parcele k.č.124/8 i 124/9. Zanima nas da li će ucrtavanje gore navedenih parcela dovesti do izmještanja već ucrtanog objekta i promjene u površini objekta. Obrazloženje stava: Primjedba se prihvata. Nova parcelacija je ugrađena u Plan a prema

dostavljenom prilogu vlasnika parcele.

10. Sarić Mirza, ul. Stari Kovači br.11

Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu, da pri izradi Nacrta plana

izvršite ucrtavanje pristupnog puta na vlasnički parcelama k.č.701 i 700. Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se prihvata.

Obrazloženje stava: Postojeći pristupni put je ucrtan na ažurnoj geodetskoj podlozi.

11. Ridžah Enes, ul.Igmanski bataljon br.117

Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu, da pri izradi Nacrta plana planirate dva stambeni objekata na parceli k.č. 257/3

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se ne prihvata.

Obrazloženje stava: Na ažurno geodetskoj podlozi je ucrtan pristupni put parceli k.č.257/3 p sirine od 2m na pojedinim dijelovima a na osnovu toga nije bilo moguće ucrtati dva nova objekta jer ne bi imala kolski pristup osim pjesackog. Ukoliko postoje mogućnosti dogovora oko kolskog pristupnog puta i dostave istog nakon Javnog uvida Zavod će dati urbanističko – tehničke uvjeti za gradnju predmetnoj parceli i bit će ugrađeno u Plan.

12. Zec Mulija, ul.Stari drum br.54

Primjedba: „Obraćam se sa molbom da udovoljite mom zahtjevu, da pri izradi Nacrta plana

na vlasničkoj parceli k.č.652/3 ne ucrtavate objekat društvene infrastukture i površinu za rekreaciju. Zelim da se ma mojoj vlasničkoj parceli ucrtaju dva stambena objekta. Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se djelimično prihvata.

Obrazloženje stava: Na parceli k.č. 653/2 su ucrtana dva nova stambena objekta ali kolski pristup je obezbijeđen preko iste parcele jer nije bilo drugih moćnosti za pristup novoplaniranim objektima.

13. Advokati: Gavrakapetanović Bekir, Koldžo Damir, Kukić Emir kao punomoćnici

Efendić Suada

Primjedba: „Prijedlogom R.P.“Kovači“praktično je predviđeno uništenje posjeda našeg klijenta jer je predviđena šetnica i biciklistička staza sa obje strane potoka Večerica, čije su su obale na tom dijelu uređene i kamnenom ozidane isključivo privatnim sredstvima našeg klijenta. Pored toga predviđen je i kolski put širine 6 metara čija izgradnja podrazumijeva uništenje dodatnog zemljišta namanje u širini od 2 metra sa obje strane. Ovim prijedlogom

Plana se ugrožava i Kula Semiza koja je stara više stotina godina i koja je predložena i ušla u postupak zaštite kao kulturno – historijsko naslijeđe. Iz svega izloženog oštro se protivimo ovakvom R.P. i molimo da se ovakav prijedlog odbije.

Stav Nosioca izrade Plana: Primjedba se djelimično prihvata.

Obrazloženje stava: Obzirom da Vam ne odgovara planirana saobraćajnica prijedlogom ovog Plana vašu sugestiju smo djelimično prihvatili i planirana je saobraćajnica koja sa jedne strane

4

nema trotoar koji je bio u širini od 1,5m a koji je cijelom svojom širinom zauzimo dio caše vlasničke parcele. Veći dio toka rijeke Večerice je regulisan i to tako da je urađena nova trasa vodotoka i da je vodotok usmjeren prema rijeci Željeznici. Ovaj zahvat je izveden u cilju zaštite prostora izvorišta Bačevo sa jedne strane, a sa druge strane kao sporedni efekat dolazi do vještačkog obogaćivanja izvorišta podzemne vode. Prema Zakonu o vodama KS član 4 stav 1.a.potrebno je obezbijediti priobalni pojas u širini od 5 m sa obje strane vodotoka. Obzirom na tu činjenicu smo u prijedlogu Plana i planirali

šetnice i bicikilištke staze u priopabalnom pojasu potoka Večerica.Ovaj prijdlog se ne mora realizirati ukoliko se stanovnici sa stanovnici sa ovog lokaliteta se slažu sa tim. Cjelokupni proticaj rijeke Večerice u sušnom period godine se infiltrira u podzemlje, stoga se mora obezbjediti provođenje kontrole nedozvoljenog ispuštanja svih voda i bacanje otpadnih materijala u korito vodotoka.

Zbog ovog razloga a i zbog bolje urbanizacije prostora je izvršeno uređenje korita rijeke

Večerice kroz naselje Kovači i to na skoro cijeloj dužini u sklopu obuhvata predmetnog plana. Pojedini kratki potezi nisu regulisani, ili je na kratkim potezima regulisana samo jedna

obala. Zbog svega naprijed utvrđenog, za potrebe ovog Plana potrebno je uraditi analizu

uticaja velikih voda 1/100godina za postojeće korito rijeke Večerice i na osnovu dobijenih rezultata utvrditi potrebne mjere zaštite od plavljenja na nivou idejnog rješenja, kroz cijeli obuhvat predmetnog Plana u dužini od cca 1500m.

Što se tiče objekta Kule Semiza Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo će dati smjernice za valorizaciju kao i stepen zaštite objekta, koji će biti sastavni dio planske dokumentacije.

1

ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO

REGULACIONI PLAN „KOVAČI“

Direktor

Hamdija Efendić, dipl.ing.građ.

SARAJEVO, decembar/prosinac 2015. godine

2

NOSILAC PRIPREME PLANA: NAČELNIK OPĆINE ILIDŽA

NOSILAC IZRADE PLANA : ZAVOD ZA PLANIRAJE

RAZVOJA KANTONA SARAJEVO

DIREKTOR: HAMDIJA EFENDIĆ, dipl.ing.građ.

_____________________________

FAZA : URBANIZAM

KORDINATOR u sektoru za

provedbenu plansku dokumentaciju

i stručna mišljenja : STANISLAVA MARINOVIĆ,dipl.ing.arh.

_____________________________

ODGOVORNI PLANER: AIDA HALILAGIĆ, dipl.ing.arh.

_____________________________

3

1. UVOD

Na osnovu Odluke o pristupanju izrade Regulacionog plana “Kovači” donesene na

12. sjednici Općinskog vijeća Ilidža održanoj dana 26.12.2013. godine (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 7/05), pristupilo se izradi Regulacionog plana

“Kovači”.

Osnovni cilj izrade plana je izrada prostorne organizacije i smještaj objekata u odnosu

na izvorišta vode u Sarajevskom polju (I i II zaštitna zona), integrisanje postojećih stambenih individulanih objekata u planirane namjene površina sa mogučnošću rekonstrukcije istih ili zamjenom građevinskog fonda kao i funkcionalno planiranje novih stambeno poslovnih objekata uz predhodnu analizu i sagledavanje postojeće

infrastrukture i postojećeg građevinskog fonda uvažavajući vlasničke odnose. Na

osnovu prostorne organizacije omogućiti što bolje saobraćajne pristupe i zadržati koncept primarne saobraćajne mreže. Korištenje prostora unutar granica utvrđenih u Odluci o pristupanju izradi Regulacionog plana ( u daljem tekstu : Plan ) usaglašeno je sa smjernicama usvojenim od strane Nosioca pripreme.

2. POLOŽAJ GRANICA I VELIČINA PODRUČJA

Prostor obuhvaćen Regulacionim planom “Kovači”nalazi se na području Općine Ilidža.. Područje planiranja u prostornom smislu definisano je granicama:

- sa istočne strane ulicom Igmanskih bataljona

- sa južne strane obroncima planine Igman

- sa zapadne strane ulicom Botulje

- sa sjeverne strane ulicom Stojčevac. Ukupna površina obuhvata iznosi 78,50 ha.

Detaljni opis granice obuhvata utvrđen je Odlukom o pristupanju Regulacionog plana

“Kovači ”.

3. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA

Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža, Vogošća) za period 1986 do 2015.godine, područje planiranja se nalazi na prostoru koji je utvrđen kao zona individualnog

stanovanja.

4. POSTOJEĆE STANJE /prirodni i stečeni uslovi/

Geološke, geoinženjerske i geomehaničke karakteristike terena utvrđene su na osnovu terenskih i laboratorijskih istraživanja i dati su u Elaboratu o geoinženjerskim i

geomehaničkim osobinama terena za potrebe izrade R.P. „Kovači koji je izradio

˝WINNER PROJECT˝ d.o.o.,Sarajevo, 2014. godine. Prostor Regulacionog plana ˝Kovači“ Ilidža nalazi se na teritoriji općine Ilidža i prostire se na ukupnoj površini od 78,50 ha. Geografske koordinate centralnog dijela ovog prostora su 18° 18' 12'' E i 43°48' 15'' N.

Geologija terena sastoji se od tvorevina različitih po genezi, sastavu i starosti, a to su

tvorevine kvartara i tvorevine srednje-gornjeg trijasa (T2,3).Zavisno od dejstva

spoljašnjih sila, na terenu su izdvojene sljedeće kategorije pokrivača i to su tehnogeni

4

pokrivač, aluvijalni pokrivač i eluvijano – deluvijalni pokrivač. Geološki supstrat konstatovan je u istražnim bušotinama ispod geološkog pokrivača, a u pojedinim dijelovima nalazi se i na površini terena uglavnom u obliku ogoljenih krečnjačkih izdanaka.Vodopropusne sredine zastupljene su u površinskim dijelovima terena,

izgrađenim od tehnogenih materijala i aluvijalnih tvorevina sa intergranularnom poroznošću, dok se litološki član aluvijalnog pokrivača ocjenjuje kao manje vodopropusna do mjestimično vodonepropusna sredina zbog glinovitog sastava ovog

litološkog člana. U kategoriju vodonepropusnih sredina spadaju litološki članovi nasipa koji zbog kompaktnosti imaju minimalnu do nikakvu vodopropusnost u

odnosu na prethodnu kategoriju. Zastupljenost stabilnih terena na prostoru

Regulacionog plana je Kovači iznosi 75 % od ukupne površine. Zastupljenost uslovno stabilnih terena na prostoru Regulacionog plana iznosi 30% od ukupne površine. Što se tiče nestabilnih terena (NT) na prostoru Regulacionog plana Kovači nisu registrovani kao ni klizišta i blokovka obrušavanja. Prema morfološkim karakteristikama (nagib padine) teren se prema stepenu pogodnosti može se podjeliti na: optimalni povoljan teren za gradnju – nagib terena 1 – 5 %, povoljan teren za

gradnju – nagib terena 5 – 10 %, uslovno povoljan teren za gradnju – nagib terena

10 – 20 %, nepovoljan teren – nagib terena > 20 %.

Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor regulacionog plana je 7º MCS, na osnovu ranije sprovedenih istraživanja na širem prostoru Kantona Sarajevo. Na ispitivanom lokalitetu konstatovani na prostoru stabilnog djela terena (ST) tj. na

terasnoj zaravni na predmetnom lokalitetu. Ovu kategoriju sačinjavaju tereni u kojima se javljaju manja ograničenja u pogledu uslova gradnje i urbanizacije. Izgrađeni su od kompleksa aluvijalnih naslaga. Nagib padina ovih terena je 1-5%, pa su zemljani

radovi znatno manjeg obima nego u drugim kategorijama. Kako na predmetnoj

lokaciji nema meteorološke stanice, za detaljne meteorološke podatke se mogu koristiti rezultati višegodišnjeg praćenja na MS Butmir koja je udaljena oko 2,7 km vazdušne linije.

U razmatranom obuhvatu područje je izgrađeno pretežno pojedinačnim stmebeno

individualim objektima Spratnost izgrađenih objekata krece se od P–P+2. U obuhvatu

je anketirano ukupno 583 objekta od čega 510 stambeno-individualnih objekata, 18

poslovnih objekta, 8 stambeno- poslovnih, 2 objekta društvene infrastrukture, 3

proizvodna, 1 vjerski objekat, 19 devastiranih objekata, 14 u izgradnji i 8 temelja.

Ukupna tlocrtna površina objekata iznosi 50.346m2, a ukupna BGP iznosi 103.452m2

a od toga 97.762m2 odnosi se na BGP individulanih stambenih objekata. Procenat

izgrađenosti iznosi 6,40% a koeficijent izgrađenosti iznosi 0,13.

Na području koje je tretirano ovim regulacionim zemljište pripada uglavnom

privatnom vlasništvu. U obuhvatu R.P.“Kovači“ /78.50 ha/ vodozaštine zone I i II zauzimaju površinu od 40,74 ha.

Postojeću saobraćajna infrastrukturu čine planirane saobraćajnice iz Planova višeg reda a one su praktično postojeće ulice Igmanska cesta, koja spaja ovaj obuhvat sa

centom Ilidže i Grada, te ulice Igmanskih bataljona i Stari drum koje spajaju ovaj obuhvat sa centrom Hrasnice. Sa saobraćajnog aspekta, generalno se može konstatovati da su uočeni nedostaci: - postojeće saobraćajnice u većini slučajeva ne zadovoljavaju kako u pogledu bezbijednosti i nivoa usluge tako i u pogledu geometrijskih elemenata,

- trotoari uz postojeće saobraćajnice postoje ali su minimalnog gabarita, - biciklističke staze, kao takve, ne postoje.

5

Kompleks je nedovoljnom opremljen mrežom i uređajima komunalne infrastrukture (elektroenergetika, javna rasvjeta, PTT i veze, vodovod, kanalizacija, toplifikacija –

gasifikacija i dr.).

5. KONCEPT PROSTORNOG UREĐENJA

Na osnovu analize uslova koji se javljaju u širem prostoru postojećeg stanja na terenu utvrđeni su sljedeći osnovni ciljevi prostornog uređenja u okviru predmetnog obuhvata kao i osnovni principi urbanizacije.Kroz koncept su preispitatana ranija

planska rješenja koja nisu realizovana i predložena nova vodeći računa o postojećim imovinsko-pravnim odnosima.

Na slobodnim površinama raspored novoplaniranih objekata je usaglašen sa prostornim mogućnostima, vodeći računa o rastojanjima između objekata, njihovom

osunčanju, stacionarnom saobraćaju, pristupu itd. Ukupna urbanistička kompozicija je tako koncipirana da može obezbijediti sklad između novih arhitektonskih masa, posebno stavljajući akcent na kompoziciju ukupne ulične fasade.Spratna visina objekata i formiranje uličnih fasada su u direktnoj vezi sa veličinom parcela i postojećim okruženjem, tako da su planirani objekti ukomponirani svojim

volumenima i horizontalnim gabaritima u postojeću matricu, pejsaž i samu

morfologiju.

U okviru postojeće fizičke strukture su predložena nova rješenja koja predstavljaju

sanaciju i rekonstrukciju postojećeg građevinskog fonda , interpolaciju novih objekata

gdje postoje prostorne mogućnosti. Obzirom da je jedan dio postojeće individualne stambene izgradnje nastao neplanski (bespravna gradnja), jedan od ciljeva i realnih

potreba je poštovanje tih objekata gdje god je to moguće i njihovo uklapanje u urbanističko rješenje. Poštovanje prirodnih uslovljenosti i postojeća angažovanost prostora uticala je rješavanje saobraćajne infrastrukture. Saobraćaj u mirovanju je rješavan u okviru planiranih i postojećih građevinskih parcela, na slobodnim površinama i u sklopu objekat.

Od društvene infrastrukture planirani su kapaciteti za trgovinu, ugostiteljstvo,

uslužno zanatstvo, finansije koje će se rješavati u okviru stambenih i stambeno

poslovnih objekata i jedan objekat kao društveno – kulturni centar.

Prilikom izrade kocepta Plana uglavnom je poštovano postojeće vlasničko stanje, što će doprinijeti lakšoj realizaciji planirane gradnje, s tim da se u isto vrijeme mora

voditi računa o neophodnosti izgradnje sekundarnih saobraćajnica i njihovih priključaka na saobraćajnice višeg reda kao i koridore za interventni saobraćaj. Planirana izgradnja objekata je usaglašena sa prostornim mogućnostima,/veličina parcela, osunčanje, namjena objekata, zelenilo, primarni i sekundrani saobraćaj i sl.) Max. spratnost objekata je P+2 i uglavnom se radi o objektima indivisualnog

stonovanja.

Planom je predviđena i mogućnost reurbanizacije individualne gradnje u zavisnosti

od prostornih mogućnosti građevinskih parcela u korist izgradnje kapaciteta male

privrede prema potrebama vlasnika.

Uz rijeku Večericu su planirane plohe za dječija igrališta i sadržaje za pasivnu rekreaciju stanovnika sa elementima urbanog mobilijara primjerenog nivou gradskog

centra, kao i biciklistička i trim staza. Mreža primarnih i distribucionih vodova unutar obuhvata RP-a planirat će se u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem, prema važećim propisima, i sa uslovima

i zahtjevima KJKP,,VIK,, .

6

Predmetni obuhvat se nalazi djelomično u I i II zaštitnoj zoni snabdijevanja vodom Sarajevskog polja, sa svim ograničenjima propisanim Odlukom iz 1987. godine. Međutim, u proceduri je usvajanje nove Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“ na području Kantona Sarajevo sa Programom mjera koji sadrži izvore i način finansiranja provođenja zaštitnih mjera za planski period od 10 godina. 2014g. usvojen je elaborata o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“ koje je radio Institut za hidrotehniku „Građevinskog fakulteta“ u Sarajevu, i rezultati ovog elaborata znatno se razlikuju od važećeg. S obzirom da se spomenuto izvorište prostire i na području RS, cjelokupna pravna legislativa i programi mjera zaštite treba da budu koordinirani i usvojeni od resornih entitetskih ministarstva, što predstavlja ključni problem za donošenje pomenute Odluke. Ukoliko dođe do usvajanje novog elaborata i prestanka važećeg, promjeniti će se uslovi zaštite prostora, što će uticati na urbanističko rješavanje ovog područja. U zavisnosti od datuma usvajanja Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“ ili njegovog neusvajanja zavist će i pristup rješenja obuhvata RP „Kovači“.

6. NAMJENA POVRŠINA

Konceptom prostornog uređenja, kao i ostalim prirodnim i stvorenim uslovima te

planska opredjeljenja i usmjerenja data u smjernicama za izradu Regulacionog plana,

uslovili su formiranje tri namjene prostora, odnosno prostorno funkcionalne cjeline u

okviru prostornog obuhvata Plana:

- Stambena zona

- Površine primarnih koridora saobraćajnica

- Komunalna privreda – prioblani pojas rijeke Večerice

- Zaštitno zelenilo i stambena zona

- Vodozaština zona I i II

Stambena zona

Građevinsko zemljište koje će se koristiti za ove potrebe uglavnom je disperzno raspoređena na cijelom prostoru obuhvata plana obzirom da su na terenu već izgrađeni objekti te namjene tako da su postojeći objekti sa novoplaniranim objektima integrisani u prostorni obuhvat ove zone.

U okviru obuhvata su utvrđena je osnovna zona sa indiviudualno stambenim

objektima koji su zatečeni na terenu u sklopu koje se planiraju i stambeno – poslovni

objekti. Objekti su spratnosti od P + P2 sa veličinom parcela od 300m2 do 2.300m2.

Zaštitno zelenilo

Kad je u pitanju definisanje zaštitnog zelenila, ono je prvenstveno oslonjeno na zadržavanje postojećih zelenih površina, kao i formiranje novog zelenila u okviru i

indivdualnih stambenih objekata, rekretavinih zona uz rijeku i ozeljenjavnje u zoni

zaštitnog zelenila.

7. RASPORED I NAMJENA ARHITEKTONSKIH OBJEKATA

RAZMJEŠTAJ FIZIČKIH STRUKTURA

Na prostornu organizaciju i razmještaj objekata su prvenstveno uticale

raspoložive slobodne površine pogodne za novu izgradnju, a manjim dijelom postojeće stanje odnosno već izgrađeni stambeni, stambeno - poslovni i privredni

objekti .

Urbanističkim rješenjem se težilo zadržavanju postojećih individualnih stambenih

objektata, a Odlukom o provođenju su utvrđeni uslovi o eventualnoj rekonstrukciji i

7

dogradnji postojećih objekata. Kod intervencije na postojećim stambenim objektima u smislu građevinskih zahvata vodilo se računa o međusobnom odnosu susjednih

objekata, odnosno njihovom ujednačavanju u smislu vertikalnih gabarita. Prosječna

spratna visina koja se javlja na ovom prostoru iznosi od P do P+2.

Kako sa individualnim stambenim objektima tako i sa stambeno – poslovnim težilo

se za integracijom i zadržavanjem takvih objekata u sam Plan. Novoplaniranu gradnju

predstavljaju individualni stambeni objekti i kolektivni stambeni objekti. Vertikalni i

horizontalni gabariti objekata su u direktnoj vezi sa raspoloživim veličinama parcela i međusobnim odnosom objekata koji moraju zadovoljiti minimum distanci zbog

osunčanja i vizura. Postojeći prizemni objekti mogu povećati spratnu visinu i to od P1

do P2 zavisno od odnosa prema susjednim parcelama i objektima. Odlukom o

provođenju su detaljnije opisani urbanističko-tehnički uslovi za realizaciju ovih objekata. Planirano je novih 155 individulano stambenih objekata i 4 stambeno

poslovna objekta.

Privredni odnosno poslovni objekti su uglavnom integrisani u plan sa mogučnošću rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja, redizajna kao i sa mogučnošću zamjene građevinskog fonda. Svi zatečeni objekti su tretirani isto i uglavnom svim objektima je data ista mogućnost. Prizemlja objekata daju mogućnost za sadržaje kao što su trgovina , servisne usluge , zanatstvo, ugostiteljstvo i administracija, kao i određeni sadržaji društvene infrastrukture. Nastojalo se što bolje iskoristiti raspoloživi prostor u smislu optimalne organizacije i razmještaja objekata. Površine koje su angažovane definisane su sa stanovišta sistema izgradnje, opremanja komunalnom infrastrukturom, saobraćajem i koeficijentom izgrađenosti. Gabariti objekata su utvrđeni građevinskom linijom i prilagođeni veličinama parcela, pri čemu se vodilo računa o minimumu ograničenja za lociranje objekata u prostoru. Ovi objekti su disperzno raspoređeni po cijelom prostoru u zavisnosti od raspoloživog slobodnog prostora. Spratna visina nove izgradnje je u

direktnoj vezi sa ostvarenom distancom među objektima kao i odnosu prema postojećim objektima. Sa aspekta saobraćaja u mirovanju planom je data mogućnost da se u sklopu objekata, ili parcela rješi saobraćaj u mirovanju. Investitori su dužni da na adekvatan način rješe garažiranje, odnosno parkiranje vlastitih motornih vozila u okviru pripadajućih parcela ili u garažama. S obzirom na prostorne mogućnosti lokaliteta „Kovači“ potrebe za sportsko-

rekreativnim sadržajima su predviđene uz zaštitini koridor rijeke Večerice.

8. ZAŠTITA SREDINE

Na ovom prostoru je moguce locirati samo one privredne objekte koje ne štete

okolišu, odnosno ne zagađuju okolinu i ne utiču na zdravlje ljudi. U cilju zastite od buke na svim parcelama su predvidjene zelene povrsine i drvoredi sa

estetskom zastitnom funkcijom. Ovo zelenilo predstavlja i tampon zonu prema

susjednim prostorima.

9. SAOBRAĆAJ I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

U toku izrade Regulacionog plana „Kovači“ zadržan je koncept primarne saobraćajne mreže definisan važećim planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo i Urbanistički plan Grada Sarajevo za urbano područje Sarajevo.

Nevedenim planovima višeg reda primarna planirane saobraćajnice za opsluživanje ovoga obuhvata i šire su, praktično postojeće ulice Igmanska cesta, koja spaja ovaj

8

obuhvat sa centom Ilidže i Grada, te ulice Igmanskih bataljona i Stari drum koje spajaju ovaj obuhvat sa centrom Hrsnice.

U toku izrade ovoga plana primarne saobraćajnice su implementirati u skladu sa prostornim mogućnostima i postojećom izgrađenošću, kako u pogledu planiranih gabarita, tako i u pogledu položaja, te zaštitnog pojasa propisanog zakonskom

regulativom

Mreža internih saobraćajnica obuhvata koncipirana je na način povoljnije

dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom od 5,50 m - 6,0 m za

dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa

pješačkim stazama širine minimalno 1,50 m. Pješačka kretanja se ostvaruju preko planiranih trotoara .

Planiranim rješenjem cestovnog saobraćaja na prostoru koji tretira ovaj Regulacioni plan težilo se maksimalnom pojednostavljenju transporta unutar obuhvata i

saobraćajnu opsluženost svakog mikrolokaliteta, vodeći računa o postojećoj parcelaciji. Uz saobraćajnice planirano je formiranje drvoreda kao vida naglašavanja značajnih cesta/ulica i načina smanjenja zagađenja (buke i prašine). Planirana je biciklistička staza duž zaštitnog koroidora rijeke Večerice. Na trasama linija javnog gradskog prevoza putnika planirane su niše za stajališta.

10. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI

Ukupna površina obuhvata 78.50 ha.

TLOCRTNA POVRŠINA:

Poslovni -privredni objekti – mala preduzeća ------------ 1.200m2

poslovno – stambeni ------------ 1.390m2

stambeni ------------ 24.410m2

UKUPNA TOLCRTNA P. ------------------------- 27.000m2

BGP poslovni - privredni objekti – mala preduzeća ------------ 3.200m2

BGP poslovno – stambeni ------------ 4.170m2

BGP stambeni ------------ 69.490m2

UKUPNA BGP -------------------------------------------- 76.860m2

Ukupan broj stanovnika: cca 4.600

Broj stanovnika po hektaru (ukupni obuhvat) : 17 st/ha

Koeficijent izgrađenosti : 0,98

Procenat izgrađenosti : 34,4%