Bosanski jezik - sgts.edu.ba
Transcript of Bosanski jezik - sgts.edu.ba
Tarik Hadžalić IV-4
Bosanski jezikGREEN
Bosanski jezik
Šta je bosanski jezik?
Bosanski jezik je južnoslavenski standardni jezik zasnovan na štokavskom narječju koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla.
Dobardan
Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan
od službenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak), Sjevernoj
Makedoniji i na Kosovu.
% Gdje se sve upotrebljava bosanski
jezik?
Bosanski jezik
Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica.
Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.
Pisma i nauka
Bosanski jezik
Koristi stanovništvo u zapadnoj, srednjoj i južnoj Bosni (Travnik, Bugojno, Zenica, Livno) i na sjeveru Hercegovine. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci i
Hrvati.
Koriste stanovnici širokog pojasa od Sarajeva na jugu do Tuzle na sjeveru, sa centrima u Sarajevu, Kladnju, Brezi, Srebreniku,
Tuzli, Zavidovićima, Olovu, Visokom, Fojnici, Kaknju. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci i Hrvati.
Koriste Bošnjaci u području srednje i istočne Hercegovine (Čapljina, Stolac, Nevesinje), istočnoj Bosni (Goražde, Višegrad, Rogatica), te u
većem dijelu Crne Gore i dijelu Srbije (Nikšić, Pljevlja, Prijepolje), kao i stanovnici većih gradova (uključujući i one protjerane iz gradova
kao Teslić, Prijedor, Banja Luka, Doboj, Zvornik, Vlasenica). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci, Srbi, Crnogorci i Hrvati.
Istočnohercegovacki dijalekt
Zapadnobosanski dijalekt Istočnobosanski dijalekt
Koriste stanovnici istoka Crne Gore i jugozapada Srbije (Podgorica, Bijelo Polje, Novi Pazar). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci, Crnogorci i Srbi.
Zetsko-južnosandžački dijalekt
Bosanski jezik
Sistemi dijalekata
Faze razvoja bosanskog jezika
Prva faza razvoja odvijala se u periodu
srednjovjekovne Bosne između ostalog i u
jednom posebnom vidu originalnog stvaralaštva
na stećcima. To je takozvana kamena
književnost
Bosanski jezik
Druga faza bila je u tursko doba, kada je bošnjačka pisana tradicija u
toku četiri vijeka osmanlijske vladavine imala svoja tri vida: prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku,
drugi je pravac stvaralaštvo na turskom, arapskom i perzijskom
jeziku, a treći je alhamijado literatura, književna tvorevina na
narodnom jeziku i arapskom pismu.
Treća faza je u doba austrougarske, kada naziv bosanski jezik postaje i službeni
naziv za jezik u Bosni i Hercegovini. Godine 1890. izašla je Gramatika
bosanskoga jezika Frane Vuletića za srednje škole. Ova gramatika bila je u upotrebi do 1911. godine. U to vrijeme
svoj materinji jezik nazivaju bosanskim i autori različitih udžbenika Ibrahim
Edhem Berbić, Sejfo Proho, Ibro Salih Puška, Džemaludin Čaušević, Arif Sarajlija i drugi. Ovaj naziv je u
upotrebi do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini.
Bosanski jezik
Četvrta faza razvoja bosanskoga književnog jezika nastaje u jugoslovensko
doba, kada je stasala nova generacija pisaca kao što su Hamza Humo, Hasan
Kikić, Zijo Dizdarević, Ahmet Muradbegovicć, Alija Nametak, Enver Čolaković, Skender Kulenović i njegov
roman "Ponornica", Mak Dizdar i njegova poezija - "Kameni spavač" koju smo
promovisali u Bosanskoj biblioteci, Meša Selimović sa romanima "Derviš i smrt" i "Tvrđava", Ćamil Sijarić, Dervič Sušić i
mnogi drugi.
Peta faza je u najnovije bosansko doba, tj. posljednje
decenije XX. vijeka, koja je i najpresudnija u razvoju
bosanskoga književnog jezika. Uoči samog rata 1991. Dževad Jahić objavljuje knjigu "Jezik
bosanskih Muslimana", a Senahid Halilović "Bosanski
jezik".
Bosanski jezik
SALUT
BONJOUR
Dosta je o prošlosti...šta je sa sadašnjim bosanskim jezikom?
Iz prethodne razvojne faze standardni bosanski jezik naslijedio je mnoga rješenja pri kojima se ostaje i od 1991. nadalje. Kad je riječ o odabiru idioma kojim će se javno govoriti i pisati, izbor je pao na štokavštinu
istočnohercegovačkog tipa, još u XIX stoljeću. Standardna novoštokavština u BiH - što prirodno, samostalno, što zahvaljujući uplivu normiraca - u hodu je prihvaćala ponešto iz ovdje preovladavajuće zapadnoštokavske
dijalekatske osnovice te iz gradskih sredina. Tim putem bosanski standardni jezik nastavlja, u toliko prije što to istodobno znači i jače vezivanje za tradiciju i autohtone jezičke vrijednosti. Međutim, u standardnome bosanskom
jeziku dugo će se još boriti za prevlast pojedine zapadnoštokavske i istočnoštokavske crte, te će norma bosanskoga jezika zadugo biti obilježena dvostrukostima i višestrukostima.
Današnji jezik
Pisma
U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma - latinica i ćirilica.. Ovo je pitanje završeno; oba su pisma ravnopravna i potrebno ih je
usvojiti u prvim godinama osnovne škole - oba treba da uživaju potpunu slobodu upotrebe. Dakle, iza nas je prva faza razvoja
bosanskoga standardnog jezika, faza grafizacije (usvajanje sistema pisanja i uspostavljanje ortografskih pravila); sada uporedo teku druga i treća faza, tj. standardizacija (proces u kome jedan jezik
postaje široko prihvaćen u cijeloj zajednici kao naddijalektalna forma) i modernizacija (proces u kome jezik postaje jednak ostalim
razvijenim jezicima), pri čemu je standardizacija u vidnom zaostajanju.
Bosanski jezik
HOLA
Modernizacija jezika podrazumijeva ekspanziju leksikona, najčešće posuđivanjem iz drugihjezika; razvoj novih stilova i dr. U praksi je često odnos spram posudbenica emocionalan; jezička politika može biti puristička, tj. usmjerena na tzv. "čišćenje" jezika od tuđica i zamjenjivanje posudbenica novim kovanicama. Ovo dobro funkcionira ukoliko kovanice postanu općeprihvaćene; pokušaji "čišćenja" jezika, međutim, mogu i propasti (ukoliko supozajmljenice već u redovnoj upotrebi). Mi nemamo naročita razloga za naglašeni purizam.
BYE!
Posudbenice
Ovdje nas najprije zanima odnos prema najbližem: prema hrvatskom i srpskom jeziku u BiHi općenito prema hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Isključivo štetu donosilo nam jepolitiziranje jezičke problematike (osobito nestručno) u vremenu koje je obilježeno standardnom novoštokavštinom i uopće nerijetko ispoljavanje negativnog odnosa prema bosanskom jeziku.Sličnosti s drugima također nam ne trebaju smetati.
Općelingvistička je zakonitost da su jezici sličniji što je gušća mreža u komunikaciji; tako u nas istodobno djeluju komunikacija - ka nivelaciji, I simbolička funkcija, koja ponekad zna biti prenaglašena - ka divergenciji. Pojmom kontrastivna samoidentifikacija označava se osjećaj članova jedne nacije da su ujedinjeni i da se identificiraju sa drugima koji govore isti jezik, a stoje u kontrastu, razdvojeni su od onih koji ga ne govore.
JE SUIS JOLIE
Odnos prema drugom, drugačijem
Bosanski, hrvatski i srpski dijele temeljnu gramatiku (morfologiju i sintaksu), dok stepen slaganja u ostalim granama, od fonetike do stilistike i leksika varira – od većih podudaranja do dosta izraženih razlika. Za
bitnost jezika nije toliko važan stepen razlika ili sličnosti standardnih jezika kao sistema: svaki je standardni jezik otvoreni sistem karakteristične strukture i zakonitosti među povezanim disciplinama
sistema, pa je to i presudna činjenica za utvrđivanje opstojnosti jezika.
Bosanski jezik
Tarik Hadžalić IV-4
Hvala na pažnji!
GREEN