JutarnjiLISTboÆiΔ, 24., 25. i 26. prosinca 2010.50MAGAZIN

UËenje religijeumjesto vjeronauka

Posljednjih danaloπe se osjeÊam.No,doite danasposlijepodne paÊemo pokuπati

razgovarati - rekao mi je donÆivko KustiÊ kada sam ga na-zvala i predloæila razgovor.

Don Æivko i ja piπemo uJutarnjem listu od poËetkanjegova izlaæenja i naπi senaizgled nepomirljivi svjeto-nazori - njegov katoliËki, amoj nevjerniËki - svakodne-vno susreÊu i katkad suko-bljavaju na stranicama novi-na. No, imamo i neπto zaje-dniËko, a to je strast premaprirodnim znanostima i no-vinarstvu. Stoga sam nakongotovo 13 godina rada u zaje-dniËkoj redakciji odluËila ra-zgovarati s don Æivkom onjegovu æivotu, odnosu pre-ma znanosti, vjeronauku,ateizmu...

Domski dani- Mene su od djetinjstva naj-viπe zanimale prirodne zna-nosti. Kad sam imao pet go-dina, nauËio sam Ëitati za-hvaljujuÊi knjizi ‘Gibanje isile’ Otona KuËere. Mamisam dodijavao pitanjima oznanosti.Zato sam nakon te-ologije studirao teorijsku fi-ziku - rekao mi je KustiÊ napoËetku razgovora koji smovodili u Domu umirovljeni-ka gdje æivi veÊ 12 godina.

Don Æivko je nedavnonavrπio 80 godina.BuduÊi dateπko hoda,a viπe ne vozi au-

tomobil, vrijeme uglavnomprovodi u Domu.

- Nastojim svaki dan vo-diti misu u naπoj kapelici, anajviπe vremena provodimËitajuÊi i piπuÊi za Jutarnji.No,to mi je sve teæe jer me jejedno oko izdalo, a i drugome polako izdaje - rekao jedon Æivko,nastavljajuÊi pri-Ëu o svom æivotu.

- Roen sam u Splitu, aodrastao na Pagu.Moji su ro-ditelji bili intelektualci,a ra-dili su kao sluæbenici u sola-ni.No,moja draga baka je bi-la religiozna - objasnio je Ku-stiÊ.

Na njegovo je formiranjesnaæno utjecao i don Joso Fe-licinoviÊ,katoliËki sveÊenik,sociolog i knjiæevnik.

- Don Joso je imao gole-mu biblioteku koju mi je daona raspolaganje. Tako sampovezivao katoliËki naËinmiπljenja s prirodnim zna-nostima i razvio to kao jedanzajedniËki pogled na svijet iBoga - ispriËao je don Æivkokoji se πkolovao u Pagu, Se-nju i Splitu.

Zatim je studirao teologi-ju, u Splitu i u Zagrebu. Na-kon Ëetiri godine studija po-slan je na sluæenje vojnog ro-ka u Srbiju gdje je doπlo doprekretnice u njegovu æivo-tu.

- Studirao sam teologiju svelikim æarom,ali nisam biosiguran da Êu postati sveÊe-nik.Pred kraj vojske upoznaosam djevojku Maricu Raden-

koviÊ i zaljubio se. Moglo bise reÊi da je to bila ljubav naprvi pogled.Otiπao sam u Za-greb i prekinuo studij teolo-gije, a Marica je doπla zamnom pa smo traæili podsta-narsku sobicu. Kada danas osvemu tome razmiπljam, nemogu vjerovati koliko smobili ludi jer smo pripadali ra-zliËitim kulturama. No, vje-rovali smo u naπu zajednicu.Odmah smo se vjenËali i je-dno po jedno raala su senaπa djeca, njih petero - ot-krio je KustiÊ.

Voljena MaricaSa sjetom je dodao kako jenjegova voljena Marica umr-la prije Ëetiri mjeseca.

- Marica se u Zagrebu zapo-slila u bolnici,a ja sam tri go-dine nastavio studirati teorij-sku fiziku.MuËili smo se,pa jeonda doπla i moja mama s Pa-ga koja je imala malu mirovi-nu.No,jedne srijede 1957.mojispovjednik, pater Scheibel,iznio mi je iznenaujuÊi pri-jedlog.‘KustiÊu,vi biste se ipaktrebali zarediti’, rekao mi jepater.A ja sam ga u Ëudu upi-tao: ‘Tko je tu lud,vi ili ja? Tre-Êe dijete mi je na putu,a vi go-vorite o zareivanju’.Onda mije pater rekao kako je u Crkvipostignut dogovor da se zare-dim u KriæevaËkoj biskupijigrkokatoliËkog obreda. Biosam veseo - prisjetio se KustiÊkoji je odmah nakon zaree-nja s obitelji otiπao u grkoka-toliËku æupu Mrzlo Polje.

BOÆIΔNI DUEL Urednica znanosti Jutarnjeg lista razgovarala je skolumnistom don Æivkom KustiÊemo vjeronauku, ateizmu, Darwinu

ateistaRudeæ: Darwinova teorijaevolucije je najsnaænijapojedinaËna misao svijeta

Katolik PROTIVDon Æivko je

na stranicamaJutarnjeg listakolegici Ëiji se

stavovisukobljavaju s njegovima, a opet dijele

zajedniËkustrast prema

prirodnimznanostima,

ispriËaodijelove svoje

bogateæivotne priËe.

Piπe TanjaRudeæ

KustiÊ:Trebao bih sepomoliti za vas. Vaπ Darwin

niπta ne zna o Bibliji111

U PRIJA-TELJSKOMTONUDON ÆIVKO JENOVINARKURUDEÆ PITAOSMIJE LI SEMOLITI ZANJU

• Don Æivko, πto mislite o vjero-nauku u πkolama zbog kojegase 20 godina vode rasprave?- Kad se vjeronauk uvodio uπkole, bio sam meu onima kojina to nisu gledali s oduπevlje-njem. Vjeronauk je optereÊenrazmjernim neuspjehom. Radi-je bih da se u πkole uvelo obave-zno poznavanje religije kao ele-menta kulture tako da svakodijete zna πto je krπÊanstvo, bu-dizam, islam. Dakle, ne mislimda je vjeronauk u πkoli uspio -rekao je KustiÊ.ƒ

Rudeæ: Darwinova teorijaevolucije je najsnaænijapojedinaËna misao svijeta

boÆiΔ, 24., 25. i 26. prosinca 2010. JutarnjiLIST MAGAZIN51

Kako sam upoznao Tita

Za mene jesvijet djelo

Boæjeg uma i divim se Bogu.Bog je vrhunskaizvorna mudrost i ljubav, i nikad nisam doæivio suprotnost izmeuvjere i znanosti

- Kardinal Alojzije Stepi-nac,koji je tada bio zatoËen unedalekom KraπiÊu, poslaomi je svoga æupnika s poru-kom da je prouËio moj sluËaji da mi Ëestita - rekao je Ku-stiÊ, naglasivπi kako u to do-ba kao sveÊenik nije dobivaoprihode ni od Crkve,ni od dr-æave,nego je æivio od darovasiromaπnih vjernika i obra-ivanja zemlje.

- Marica mi je bila prvisavjetnik u poslanju, a vodi-la je i crkveno pjevanje - do-dao je KustiÊ koji je u Mr-zlom Polju ostao Ëetiri godi-ne,a zatim je prebaËen u æu-pu Soπice gdje je proveo dvi-je godine.

Novinar i propovjednik- Dok sam 1963.s djecom ko-pao krumpir kod crkve,doπao mi je kolega PavliniÊ,rimokatoliËki sveÊenik izOπtrca. ‘Ostavi to, idemo ra-diti novine’,rekao je,a zatimmi objasnio da se dræava slo-æila oko pokretanja GlasaKoncila. Uzeo sam pisaÊistroj, spakirao se i otiπao uZagreb. Od jeseni 1963. biosam u Glasu Koncila. Brzosam postao glavni urednik ito bio do 1990., dakle, cijelovrijeme komunizma. MuËilismo mi njih, ali i oni nas -ispriËao je KustiÊ koji je ponalogu Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu po-krenuo Informativnu katoli-Ëku agenciju.

Don Æivko voli novine, aËlanci su mu i dalje Ëitani,Ëesto viπe od mojih.

- Novinar i propovjedniksu isto zanimanje. Nas sukao bogoslove uËili da u je-dnoj ruci moraπ imati Bibli-ju, a u drugoj dnevne novi-ne. Mislim da sam bio dobarpropovjednik.Zvali su me dadræim propovijedi u cijelojbivπoj Jugoslaviji.

U novinama rado Ëita te-me iz prirodnih znanosti.

- Za mene je svijet djeloBoæjeg uma i divim se Bogu.Bog je vrhunska izvorna mu-drost i ljubav, i nikad nisamdoæivio suprotnost izmeuvjere i znanosti.

U zajedniËki dnevni bora-vak stiglo je u tom trenutkujoπ dvoje umirovljenika kojisu poËeli sluπati razgovor.Kako don Æivko gleda na Ga-lileja Ëije je stradanje posta-lo simbol sukoba vjere i zna-nosti. Pa tu je Crkva pogri-jeπila.

- Inkvizicije u Crkvi nijesmjelo biti. No, Galileo je biovjernik koji je znao da imaposla s budalama pa je to po-dnio. Crkva ne moæe imatistabilnu vlast jer bi onda vje-ra propala,a opet ne moæe bi-ti bez vlasti jer bi onda insti-tucija propala.

A πto mislite o Darwinu?- Crkva sve viπe priznaje

njegovo djelo. SjeÊam se ka-ko sam æupnika gnjavio pi-tanjima o evoluciji kad samimao 14.On bi mi rekao: ‘Sin-ko, pazi dobro, vidiπ muhu ipËelu. Muha se u pËelu nepretvara i nemoj me niπta pi-tati’.Za mene je evolucija na-Ëin na koji Bog stvara svijet.

Ja, pak, smatram da jeDarwinova teorija evolucijenajsnaænija pojedinaËna mi-sao u povijesti ljudskog roda.

- Isus Krist za mene jenajsnaænija misao i osoba upovijesti ljudskog roda. OkrπÊanstvu ne moæete niπtaznati ako ne prihvatite sre-diπnju ulogu Krista koji je uistoj osobi Bog i Ëovjek.

Ja to ne prihvaÊam. Mojiomiljeni autori su Dawkins,Dennett i Hitchens,koji reli-giju smatraju proizvodomevolucije ljudskog mozga.

- Vi to i ne morate prihva-titi, a ja ne volim te vaπe au-tore jer su neznalice.Dawkins ne zna niπta o Bi-bliji i krπÊanstvu.Njegov po-jam Boga nije krπÊanski.

Brojni potomciDon Æivko je nedavno napi-sao pomirljivu kolumnu oateistima.

- Smijem li se moliti zavas? - upitao me don ÆivkosmijuÊi se.

Naravno. No, don Æivko,najbolje je da svatko od nasvjeruje u ono πto æeli,a da mo-æemo razgovarati.Evo,ja samvam oprostila πto ste me u ne-koliko kolumni napali jer ci-jenim vaπu radoznalost pre-ma znanosti.

Æali li don Æivko za Ëime uæivotu?

- Svjestan sam da se polakogasim,ali sam siguran u Bogakoji je moj prijatelj. Nemamiluzija da sam u svemu dobar,ali ne æalim ni za Ëim. Neda-vno sam proslavio 80,a za sto-lom su, sa zetovima i snaha-ma,bila 32 moja potomka.Pe-tero djece, 14 unuka. Raa mise peto praunuËe.Marice viπenema, a ja sam pomislio: ‘Æe-no,moæda smo bili ludi.Nitkose pametan ne bi oæenio kaomi. Da to nismo napravili, jabih moæda bio profesor ilisveÊenik’.Ali,ne bi bilo djece,a ona su divna. Dobro je sveπto mi se dogodilo.ƒ

Don Æivko mi je ispriËao kako jebio blizak prijatelj s nadbisku-pom Franjom KuhariÊem.- Upoznali smo se kad samdoπao u Mrzlo Polje jer je on ta-da bio æupnik u Samoboru. Bilismo bliski prijatelji sve do nje-gove smrti. Jedino se nismo slo-æili u ocjeni Franje Tumana jersam bio malo pregrub. On je Tu-manu povjerovao jer se ovajispovjedio i vjenËao u crkvi -ispriËao je KustiÊ koji je kao bo-goslov u Zadru upoznao i Tita.

- Tito je boravio u Zadru i iz mu-zeja su nam javili da hoÊe vidjetikatedralu. Bio sam s nadbisku-pom GarkoviÊem i dva sveÊeni-ka u tom trenutku. ‘A, neÊe u cr-kvu bez mene’, rekao je nadbi-skup pa smo pred katedralomdoËekali Tita. Posjet je bio kore-ktan, a ja sam razgovarao s Ba-kariÊem. Zadræali su se dostadugo. Poslije sam doznao da jeTito pratio djelovanje GlasaKoncila - dodao je don Æivko Ku-stiÊ.ƒ

Nas su kaobogoslove

uËili da ujednoj ruci

moraπ imatiBibliju, a u

drugojnovine

))

GO

RAN

MEH

KEK/

CRO

PIX

)

2412MAGA1050ACOFM2412MAGA1051ACOFM