7/31/2019 Bogdan A

1/5

Bogdana Mili

Obrazloenje teme zavrnog rada1

Obrazloenje teme zavrnog rada

Naziv: Veze izmeu Balkana i Anadolije pregled starih i novih ideja

Kandidat: Bogdana Mili AR/07-32

Prouavanjem slinosti arheolokog materijala, pre svega keramike, viedecenijskaistraivanja pokazala su da su Balkan i Anadolija bili u meusobnoj vezi u praistoriji. Na

osnovu pojave crno polirane keramike, pojavom gotovo istovetnih formi i naina dekorisanjakeramike, a potom i usled slinosti na prateim predmetima od kosti, peene gline ili kamena,kao to su spatule ili figurine, ustanovljene su odreene ideje meu arheolozima istoka izapada o tipovima komunikacija koje su jedna sa drugom, pomenute dve regije imale. Veze

izmeu Balkana i Anadolije posmatraju se u okviru perioda koji je na Balkanu oznaenneolitom, dok istovremeno u Anadoliji traje halkolit, odnosno, geografski govorei, radi se omaterijalnoj kulturi lokaliteta iz centralne, severozapadne Anadolije, ili drugaije nazvaneregionom Mramornog mora, zatim pontski lokaliteti sa obale Crnog mora i na kraju deoturske Trakije. Na Balkanu, akcenat je stavljen na kulture Srbije i Bugarske, dok e se u radu

pomenuti i pojedini grki lokaliteti, smeteni u egejskom delu Trakije, kao i oni ostrvski saSamosa ili Hiosa. Grka se u ovom sluaju neispituje detaljno, ve je skrenuta panja na njukao na treu stranu u predloenim kontaktima.

Kako Balkan i Anadolija u pomenutom periodu imaju nesumnjive slinosti uarheolokom materijalu, tako se meu njima u isti mah javljaju i odreene razlike. Slinosti se

javljaju kao zajednike inovacije u stilu i dekoraciji, pri emu se jedan, da ga nazovemo trend,javlja na razliitim lokacijama kao posledica i rezultat kontakata, koje su jedan sa drugim iBalkan i Anadolija u praistoriji imali, bilo da je taj kontakt iao kopnenim ili vodenim putem.

Kao glavni problem dosadanjih istraivanja svakako stoji nedostatak apsolutne hronologije,kao i neusaglaenost iste, dok se potom namee i problem neistraenosti ili delimineistraenosti lokaliteta, kao i itavih regija, to onemoguava da se sagleda celokupna situacija,kako na Balkanu, tako i u Anadoliji.

Ovaj rad sadri nekoliko tematskih celina, koje se postepeno reaju u nameri da se nato blii i jasniji nain objasne veze izmeu Balkana i Anadolije. Koncept rada bi se mogaodefinisati na sledei nain:

1. Cilj prvog dela rada bie predstavljanje opteg pregleda arheolokog materijalakoji je podeljen prema lokalitetima koji se nalaze u nekoliko, ve ranije u tekstupomenutih regija u Anadoliji.Na taj nain sagledavae se slinosti u materijalu saBalkanom. Najkrae poglavlje u ovom delu bie posveeno vezama izmeuAnadolije i Egeje.

2. Drugi deo rada je svakako pripao zanimljivijem delu prie, koja e predstavitimiljenja arheologa koji govore iz raznih uglova na temu veza Balkana iAnadolije, te u se tako dotai i poznatih koncepata poput difuzionizma, migracije,

kolonizacije, ispitivajui jo jednom njihovu esto pogrenu zamisao, koja nastajekao tenja da se objasne poreklo i razvoj odreenih kultura, pre svega onih naBalkanu. Nakon toga, videemo kako se na najbezbolniji nain premostio glavni

7/31/2019 Bogdan A

2/5

Bogdana Mili

Obrazloenje teme zavrnog rada2

problem difuzionizma, odnosno kako, po miljenjima nekih autora, dva potpuno

razliita entiteta u ovom sluaju mogu da se posmatraju kao spojeni elementi ujednoj gotovo homogenoj zoni, nazvanoj drugaije Anatolian-Balkan CultureComplex (zdoan, M, 1991). Najzanimljivije je posmatrati kako se svetlostpoigravala u mislima istraivaa, bilo da ona dolazi Ex oriente, ili pak Ex

Balcanis, odnosno kako su se ideje pomirile jednim novim, a po svemu sudeijako razumljivim the light within konceptom.

3. Krajnji cilj rada je predstaviti na koji nain su dve regije, kao dva entiteta, mogle, ana koji ne, da komuniciraju meusobno i to na na osnovu popularnih modela kojiispituju naine delovanja dve zajednice, a koje nam prua teorijska stranaarheologije, meu kojima su oni koji odreuju meu-delovanje jednakih, odnosnonejednakih zajednica.

Odgovori na postavljena pitanja pokazae neosporive veze koje su se odigravaleizmeu Balkana i Anadolije. Zavrni rad na predloenu temupredstavie pregled dosadanjihideja koje su nastale kao odgovor na problematiku veza izmeu Balkana i Anadolije. Stare inove ideje, nastale u stilu i modi svoga vremena predstavljaju razliita reenja ovog dugoistraivanog problema, koji svakako jo uvek nije okonan. Iako u radu svakako ne donosimsutinske zakljuke ove, po svemu sudei bitne rasprave o vezama dva pomenuta entiteta,ipak pokuavam da definiem slinosti, ali i razlike u materijalu koji je ovom prilikom ucentru panje. Slinosti nisu nuno rezultat migracije ili kolonizacije od jednih ka drugima.

Na samom kraju, razlike koje se svakako javljaju dobrim delom izmeu materijalne kultureBalkana i Anadolije vidim kao rezultat jedne lokalne tradicije i specifinosti koju svakakultura, pa ak i svaki lokalitet nosi kao sopstveno obeleje.

7/31/2019 Bogdan A

3/5

Bogdana Mili

Obrazloenje teme zavrnog rada3

Predloena literatura:

Dumitrescu, V. 1970, The Chronological Relation between the Cultures of the

Eneolithic Lower Danube and Anatolia and the Near East. American Journal of

Archaeology, Vol.74, No.1: 43-50

Efe, T. 1993, Chalcolithic Pottery from the mounds Aslanapa and Kinik,Anatolica 19:

19-31

Efstratiou, N. 1993, New prehistoric finds from western Thrace, Greece,Anatolica 19:

34-46

Erdou, B. 1995, The Mat White-Painted Pottery from Eastern Thrace: A New Lookat the Relations between the Balkans and Anatolia.Anatolian Studies, Vol.45:267-27

Esin, U. 1993, Gelveri Ein Beispiel fr die kulturellen Beziehungen zwischen

Zentralanatolien und Sdosteuropa whrend des Chalkolithikums.Anatolica 19: 47-56

Eslick, C. 1980, Middle Chalcolithic Pottery from Southwestern Anatolia. American

Journal of Archaeology, Vol.84: 5-14

Garaanin, M.V.

1961 The Neolithic in Anatolia and the Balkans,Antiquity 35: 276-2801979 Centralnobalkanska zona. U Praistorija Jugoslavenskih Zemalja II, ed. M.

Garasanin. Sarajevo: Academy of Sciences (Serbian): 79-212

Grbi, M. 1957, Preclassical Pottery in the Central Balkans: Connection and Parallelswith the Aegea, the Central Danube Area and Anatolia. American Journal of

Archaeology, Vol.61: 137-149

Jovanovi, B.1993 Vina and Larisa cultures: Migration or autochtone development, Anatolica

19: 63-74

1996 A , XI, 117-120

Levy, T.E; van den Brink, E.C.M. 2002, Interaction Models, Egypt and the Levantine

Periphery. In: E.C.M. van den Brink/T.E. Levy - Egypt and the Levant - Interrelations

from the 4th through the Early 3rd millennium BCE. London: 3-38

Makkay, J. 1993, Pottery links between late Neolithic cultures of the NW Pontic and

Anatolia, and the origins of the Hittites.Anatolica 19: 116-128

Mellart, J. 1960, Anatolia and the Balkans,Antiquity 34: 270-278

7/31/2019 Bogdan A

4/5

Bogdana Mili

Obrazloenje teme zavrnog rada4

Meri, R. 1993, Pre-Bronze age settlements of West-Central Anatolia, Anatolica 19:

143-147

Nikolov, V. 1993, Die neolitischen Kulturen Karanovo I, II und III im Kontext ihrer

Beziehungen zu Anatolien.Anatolica 19: 167-171

Nikolova, L.

2007 Toward an evolutionary model of gradual development of social complexityamong the Neolithic pottery communities in the Balkans. Edt. Michela Spataro

and Paolo Biagi - A Short Walk through the Balkans: the First Farmers of the

Carpathian Basin and Adjacent Regions, Societ Preistoria Protostoria Friuli-

V.G., Trieste, Quaderno 12: 89-102

2008 Balkan-Anatolian cultural Horizons from the Fourth Millennium BC and Their

Relations to the Baden Cultural Complex. In: The Baden Complex and the

Outside World (Proceedings of the 12th

Annual Meeting of the EAA 2006,

Cracow) Eds. M.Furholt/M.Szmyt/A.Zastawny;SAO/SPES4: 157-166

zdoan, M.1993 Vina and Anatolia: A new look at a very old problem, Anatolica 19: 173-1931999 Northwestern Turkey: Neolithic cultures in between the Balkans and Anatolia,

in zdoan, M; Bagelen, N, 1999. Neolithic in Turkey. The Cradle ofCivilization: New Discoveries, Istanbul: Arkeoloji ve Sanat Yay, 203-224

2007 Hoca eme. In: Bad. Landesmus. Karlsruhe (Hrsg.), Vor 12.000 Jahren inAnatolien. Die ltesten Monumente der Menschheit(Karlsruhe 2007), 152.

2011 Archaeological evidence on the westward expansion of farming communities

from eastern Anatolia to the Aegean and the Balkans, Current Anthropology,

Vol. 52, No. S4 (October 2011-pages not available yet)

Pinhasi, R, 2003, A new model for the spread of the first farmers in Europe.

Documenta Praehistorica XXX: 1-47

Renfrew, C. 1969, Trade and Culture Process in European Prehistory.Current Anthropology, Vol. 10, No. 2/3: 151-169

Roodenberg, J.

1993 IlpnarX to VI: links and chronology.Anatolica 19: 252-2671995 Anatolia and the Balkans.Biblical Archaeology: 119-122

Srejovic, D, ed. 1990, Vina and its World. International Symposium: The DanubianRegion from 6000 to 3000 B.C. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts.

Srejovi, D.1993 Der Balkan und Anatolien in der mittleren und jngeren Steinzeit. Anatolica

19:269-282

2001 , , , : 291-301

7/31/2019 Bogdan A

5/5

Bogdana Mili

Obrazloenje teme zavrnog rada5

Steadman, R. S, 1995, Prehistoric Interregional Interaction in Anatolia and the

Balkans: An overview. Bulletin of the American Schools of Oriental Research,

No.299/300: 13-32

Sterud, E; Evans, R.K; Rasson, J.A. 1984, Ex Balcanis Lux? Recent Developments in

Neolithic and Chalcolithic Research in Southeast Europe.American Antiquity, Vol.49:713-741

Thissen, L.

1993a Pottery tradition and innovation at Ilpnar.Anatolica 19: 294-3051993b New Insights in Balkan-Anatolian Connections in the Late Chalcolithic: Old

Evidence from the Turkish Black Sea Littoral. Anatolian Studies, Vol.43:

207-237

1999 Trajectories towards the neolithisation of NW Turkey, DocumentaPraehistorica XXVI: 29-39

Wijnen, M. H, 1993, Early ceramics: Local manufacture versus widespread

distribution,Anatolica 19: 319-331