BIOGRAFIJE DOSADA NJIH REISU-L-ULEMA

download BIOGRAFIJE DOSADA NJIH REISU-L-ULEMA

of 12

  • date post

    30-May-2018
  • Category

    Documents

  • view

    234
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of BIOGRAFIJE DOSADA NJIH REISU-L-ULEMA

  • 8/14/2019 BIOGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    1/12

    StGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    19.12.2009 1//www.rijaset.ba/index.php?id=66&option=com_content&task=view

    BIOGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    Wednesday, 27 December 200608:29

    BIOGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA[1]

    MUSTAFA HILMI EF. HADIOMEROVI (1882 - 1893.)

    (Nije poznato da je sauvana neka slika ili crte prvog reisu-l-uleme. Kadi u svojoj hronici ga je na sljedei nain opisao: "Merhum Hilmi-efendija bijesrednjeg rasta, pun i debeo, okrugle glave, ela povisoka, rumena lica, nonja obina hodinska (nonja mu mnogo liila na arapsku jer mu je utaanterija, itabija, koja je izvirivala ispod irokog dubeta, dosezala do nonih lanaka). Nosio je debelu ljaku. U govoru je imao potapicu "oj le ja".)

    Mustafa Hilmi-efendija Hadiomerovi roen je u Kulen-Vakufu 1816. (1231) godine. Osnovno vjersko i ope obrazovanje stekao je u rodnom mjestu u mektebu predmuallimom Husein-efendijom. Krae vrijeme uio je u medresi u Prijedoru, a onda je doao u Sarajevo u Gazi Husrev-begov hanikah 1833. (1248) godine. U hanikahu i uKurumliji medresi uio je pred Mehmed-efendijom Kuukom, znamenitim muderisom, pred kojim je uio i jedini ejh-ul-islam to ga je Bosna dala, Mehmed Refik-efendija

    Hadiabdi. Pred Kuukom je uio do Munla Damije, a potom je pohaao predavanja sarajevskog muftije Muhameda akir-efendije Muidovia i Muhamed-efendije Telalagikoji su predavali u svojim kuama.

    Godine 1837. otiao je u Istanbul u Hekim-elebi medresu i nastavio nauke pred najglasovitijim alimima ovog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon deceniju i po naukovanja u Istanbulu, uzeo je idazet i spremio se za povratak u domovinu sa bosanskim hadijama koji su se u to vrijeme vraali iz Meke. Hadije iz Bosanskog Novognagovore ga da prihvati mjesto muderisa u Novom. U Sarajevo su stigli kada je bilo upranjeno i mjesto muderisa u Kurumliji medresi, nakon smrti Kuuka Mehmed-efendZnanci i prijatelji, naroito hadi Muhamedaga Hamamdi, stadoe nagovarati Hadiomerovia da primi ovo mjesto, ali on ne htjede dok mu to ne odobre Novljani. Nakonsporazuma sa njima, prihvatio je ovu dunost 1852. godine. Godinu dana kasnije imenovan je i imamom Arebi-atik damije.

    Kao muderis Kurumlije medrese, Mustafa Hilmi-efendija Hadiomerovi bio je lan Prosvjetne komisije formirane 1869. godine sa zadatkom da provodi reforme uprosvjeti, vri nadzor nad kolama i bibliotekama, planira potrebna finansijska sredstva za prosvjetu, upravlja tim sredstvima i kontrolie njihovo namjensko troenje.

    Kada je 1856. (1273) godine smijenjen sarajevski muftija Muhamed akir-efendija Muidovi, na njegovo mjesto postavljen je Mustafa Hilmi-efendija Hadiomerovi, kojve istakao svojim sposobnostima, posebno dobrim poznavanjem erijatskog prava.

    Vrei muftijsku slubu sve do odlaska u penziju (skoro etiri decenije), Mustafa Hilmi-efendija Hadiomerovi izdao je veliki broj fetvi na niz aktualnih pitanja koje sunametale prilike i drutveni odnosi koncem turske i poetkom austrougarske vlasti u naim krajevima.

    | Poetna | Webmail | Forum | Pitanja i Odgovori | Fotogalerija | Kontakt | Adresar |

  • 8/14/2019 BIOGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    2/12

    StGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    19.12.2009 1//www.rijaset.ba/index.php?id=66&option=com_content&task=view

    ejhu-l-islam svojim dekretom od 3. rebiul-ahira 1299. (9. februar 1882.) ovlauje Mustafu Hilmi-efendiju Hadiomerovia "da sve vjerske stvari i sve erijatske poslovizvia i vri i da za okruja i kotare sposobne kadije postavlja i imenuje" ujedno mu povjerivi i Vrhovni erijatski sud, a rumelijski kadi-asker ga imenuje za sarajevskog kas pravom da imenuje kadije po okruzima i kotarevima, da im izdaje murasele i da se trudi, da erijatske zakljuke pravedno izvodi i da meu ehalijom ahkami-erijju potpvri. Ovakav poloaj Mustafe Hilmi-efendije Hadiomerovia bio je analogan poloaju muftije na podruju Bugarske i Rumelije.

    Imajui u vidu aktivnost Meihata u prvoj polovini 1882. godine i ranije, okupaciona uprava je u jesen 1882. godine, uvaavajui ponovljene zahtjeve muslimanskihprvaka, imenovala Mustafu Hilmi-efendiju Hadiomerovia za reis-ul-ulemu Bosne i Hercegovine, o emu je car donio odluku 17. oktobra 1882. godine. Sveano ustolienjeprvog reisu-l-uleme obavljeno je u velikoj sali u Konaku 15. decembra 1882. godine.

    Iscrpljen dugogodinjim radom, Hadi Mustafa Hilmi-efendija Hadiomerovi podnio je ostavku na poloaj reisu-l-uleme 1893. godine. Ostavka mu je prihvaena i on jeotiao u zasluenu penziju. Umro je u nedjelju 10. februara 1895. godine. Dan kasnije klanjana mu je denaza pred Begovom damijom, kojoj je prisustvovalo "mnotvoodlinika svake vjere" i toliko svijeta koliko se u Sarajevu "ovakvom zgodom jo nije vidjelo". Pokopan je na Grlia brdu kod Sarajeva.

    Medu savremenicima bio je na glasu ,,s temeljnog poznavanja islamske nauke", a posebno se isticao u erijatskom pravu i hadisu. Nije mu bilo premca u poznavanjubiografija ashaba i drugih ravija. U ivotu bijee skroman. Malo je govorio, ali mu svaka bijee mudra i promiljena. U slobodnom vremenu bavio se poljoprivredom na svomimanju u Ljeevu. Kua mu je rijetko bila bez musafira, a o njegovoj pobonosti priaju se itave legende. Bio je "svakako, jedna od najmarkantnijih linosti nae prolosti"uzoran i kao muderis, i kao muftija, i kao reisu-l-ulema.

    MEHMED TEUFIK EF. AZABAGI (1893-1909.)

    Mehmed Teufik ef. Azabagi sin Osman-bega roen je u Tuzli 1838. godine. Potie iz vrlo ugledne i bogate tuzlanske porodice, Azabagia. Osnovno i srednje obrazovazavrio je u svom rodnom gradu Tuzli, a zatim je otiao na studije islamskih nauka u Carigrad. Studije je okonao 1868. godine i kao tridesetogodinji afirmisani alim vratiou svoj zaviaj.

    U svom radnom vijeku obavljao je poslove imama, hatiba, vaiza i znaajne funkcije u Islamskoj zajednici. Bio je upravitelj rudije u Sarajevu, a zatim je premjeten na ipoloaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vrio i funkciju kadije.

    Poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju. Na toj funkciji istakao se dobrim organizatorskimsposobnostima i prouo kao sposoban alim, vaiz i pedagog.

    Stoga je nakon formiranja i otvaranja erijatske sudake kole 1887. godine premjeten u Sarajevo i postavljen za prvog direktora ove znaajne vjersko-prosvjetne institucVeliki je njegov doprinos na formiranju, oblikovanju i programskom utemeljenju ovog znaajnog zavoda. Na dunosti direktora i predavaa ostao je do 1893. godine.

    Kao tuzlanski muftija napisao je zapaen apel pod naslovom "Risala o hidri", - Poslanica o iseljenju, tampana u tampariji "Vatan" 1886. godine. Risala je prvobitno bpisana na arapskom jeziku, ali je naknadno u skraenoj verziji tampana i na turskom jeziku. Ova poslanica naila je na dobar prijem i visoko je cijenjena i preporuivana onajpoznatijih alima, toga vremena.

    Vrijeme poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije, karakteristino je po masovnom iseljavanju muslimana iz naih krajeva u Tursku. Mmed Teufik ef. Azabagi je dalekovidno uoio svu tetnost i opasnost koju sa sobom nosi ovaj hidret. On se svim svojim biem borio protiv iseljenja, navodei praktine ierijatske argumente da bi odvratio svijet od tog neizvjesnog i po muslimane tetnog pokreta.

    Na funkciji reisu-l-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagi je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. oktobra 1893. godine a sveana predaja menure i ustolienjesu 20. novembra iste godine, u Konaku, nakon dove u Carevoj damiji u Sarajevu.

    To je bilo veoma teko vrijeme. To je period borbe za bolji i pravedniji status muslimana, borbe za njihovu vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju koju vodi mostarskimuftija Dabi. Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjetne autonomije muslimani Bosne i Hercegovine pripremali su se da donesu novi statut i po njemu da izaberu reisu-l-uleReisu-l-ulema Azabagi je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povue u mirovinu, to je i uradio 1909. godine. Ostatak ivota proivio je u Tuzli. Umro je u 80-tojgodini ivota 22. maja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske damije u Tuzli gdje mu se i sada nalaze niani.

    HAFIZ SULEJMAN EF. ARAC (1910-1912.)

  • 8/14/2019 BIOGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    3/12

    StGRAFIJE DOSADANJIH REISU-L-ULEMA

    19.12.2009 1//www.rijaset.ba/index.php?id=66&option=com_content&task=view

    Borba za vjersku i vjersko prosvjetnu autonomiju u Bosni i Hercegovini zavrena je pobjedom. Novi autonomni statut stupio je 1. maja 1909. godine na snagu. Po ovomstatutu izabran je prvi reis-ul-ulema, ugledni alim, hafiz Sulejman ef. arac.

    Reisu-l-ulema arac, roen je u Stocu 1850. godine. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, gdje je zavrio i hifz, pred poznatim hodom ujom. Daljekolovanje nastavio je u Carigradu i zavrio ga 1878. godine. U domovinu se vratio 1879. godine i odmah biva imenovan za bihakog muftiju. Na toj dunosti ostao je sve 1887. godine.

    Svojim znanjem i radom brzo se afirmisao, kao vrstan i perspektivan alim, to je bila lijepa preporuka da bude postavljen za profesora novoosnovane erijatske sudakkole u Sarajevu. Neto kasnije postaje i direktor te kole. Zahvaljujui ba njemu, njegovim strunim i organtzatorskim sposobnostima, ova kola brzo prerasta u najuredezavod tog vremena. Svrenici ove kole, sticali su tu solidno znanje u vjerskim i svjetovnim naukama.

    Sulejman ef. arac stavio se na stranu pokreta za vjersku i vjersko prosvjetnu autonomiju Bosne i Hercegovine. Zbog toga mu je Monarhija teko zamjerila i tadanjaZemaljska vlada premjestila ga je na Vrhovni erijatski sud. Meutim, to ga nije pokolebalo. Sa svojim saborcima Munib ef. Korkutom i Salih ef. Alajbegoviem podnosi uv"Takrir" kojim se caru i kralju Franji Josipu l u pogledu davanja menure osporava suverenitet, to ga je kotalo prijevremenog odlaska u penziju.

    Njegovu od