Bilten kulturno-zabavne, sportske i ekološke udruge …ji. Preventivna zaštita od požara zasad ne...

Bilt

en k

ulturn

o-z

abav

ne,

sport

ske i e

kolo

ške u

dru

ge K

ure

nat,

Župa d

ubro

vačk

a |

Ožu

jak

2008.

| Bro

j 3,

godin

a I

I.

KURENAT | br. 3 | str 2.

Izdavač: KULTURNO-ZABAVNA, SPORTSKA I EKOLOŠKA UDRUGA KURENAT, Župa dubrovačka

E-mail: [email protected]

Uredništvo: Ilko Ćimić (urednik), Sanja Tomšić, Štefica Hazdovac, Paulina Kisić, Matea Miloslavić, Marita Srijemsi, Marta Perkić. Lektor: Tanja Galjuf. Grafičko oblikovanje: Ivica Mezei. Tisak: InterGrafika, Bistranska 19, Zagreb

SADRŽAJ

Miše Miloslavić: Pomoć je stigla prekasno .......... 3

Sanacija opožarenih područja ................................ 4

Vatrogasni Vox populi ............... 6

In memorijam: Pavle Bakarić .... 7

Župa on-line ........................... 8

A što kada dođe ljeto? ............ 10

Ne ponovilo se ...................... 12

Predstavljamo: Klapa Alegria ........................ 14

Najava: Puntižela 2008. ......... 15

Župski vaterpolo ima budućnost ...................... 16

Auto klub “Župa dubrovačka” ................ 17

Neispričana priča stara 4000 godina ................. 18

Karnevalski dani u Župi dubrovačkoj ................... 20

BRZOJAVNO JAVLJENO

Dogodine u novoj sportskoj dvorani?

Nekako u isto vrijeme kada se u Gradu počeo igrati nadaleko poznati Malonogometni turnir “Sveti Vlaho”, u Župi se s nestrpljenjem očekivao treći po redu Dječji malonogometni turnin “Župa 2008” gdje pravo nastupa imaju samo župski osnovci.

Dvorana u Kuparima tako je od 6. do 13. siječnja ugostila čak trinaest sa-stava, uz želje mnogih da se sljedeće godine četvrti po redu turnir odigra u novoj dvorani Osnovne škole Župa du-brovačka. Inače, najbolji u uzrastu od 1. do 4. razreda bila je ekipa Vampira u sastavu; Mateo Kesovija, Ivan Prce, Ivan Dubelj, Vlaho Džamarija, Mateo Vučanović, Aleksa Ćosović, Matej Mi-loslavić, Ivan Ćorić, Ivica Stjepović. U kategoriji od 5. do 8. razreda najbo-lji nogometaši pokazali su se iz tima Mumini u sastavu: Antonio Sukurica, Nikša Benić, Domagoj Raguž, Marija Jurković, Pero Grbić, Karlo Knezović i Božo Menalo.

Organizator turnira bio je ŠŠK Bre-num i NŠ Astarea, a pod pokrovitelj-

stvom Općine Župa dubrovačka. Na-ravno, za savršenu organizaciju među najzaslužnijima bili su Miran i Maroje Miloslavić. (b.k.)

Dodjela sadnica maslina

U prostoru Vrtnog centra Poljopri-vredne zadruga Marko Marojica na Mljekari počela je podjela sadnica ma-slina koje su namjenjena za obnovu izgorjelih maslinika u kolovozu prošle godine. Općina Župa dubrovačka odlu-čila je besplatno dijeliti sadnice svima onima koji su prijavili štetu. Kako sa-znajemo, unatoč obećanju sadašnjeg i bivšeg premijera RH Iva Sanadera, Vlada Hrvatske još nije uplatila novac za sanaciju opožarenih područja Župe dubrovačke, pa se tako i distrubucija sadnica maslina ide na izravni teret Općine.

PošumljavanjePočetkom prosinca, mala, ali radišna

ekipa uputila se put padina Malaštice. Sa sobom su ponijeli 100 sadnica alep-skog bora i 10 kg sjemena bora pinjola. Nakon odrađenog posla poveliki apetit utažili su vojničkim grahom iz Kupara. Zahvala HV Kupari i DVD Župa dubro-vačka na pomoći.


RAZGOVOR SA BIVŠIM ŽUPANIJSKIM VATROGASNIM ZAPOVJEDNIKOM MIŠOM MILOSLAVIĆEM

Katastrofalni požar koji je počet-kom kolovoza uništio veći dio zelenih površina naše općine

potaknuo nas je da odgovore na neka od pitanja koja su si danima nakon požara Župljani postavljali potražimo kod županijskog vatrogasnog zapo-vjednika Miše Miloslavića. Razgovor je vođen u vrijeme kada je Miloslavić još bio županijskim zapovjednikom, a kako je poznato, sredinom prosinca dao je neopozivu ostavku.

PROBLEMI U ODNOSIMA DVAJU DRŽAVA

Požar je došao iz susjedne Bo- �sne i Hercegovine, je li se moglo prije intervenirati i time smanjiti katastrofalne posljedice?

Korespodencija sa susjednom dr-žavom je postojala, ali na žalost bez rezultata. Prema sporazumu dviju dr-žava u Sarajevo je poslan upit o tome znaju li gdje je požar i gase li ga, te je zatražena pratnja granične policije, ali od odgovora nije bilo ništa. Očito je da postoje problemi u odnosima dviju država.

Je li se moglo na samoj granici �“pričekati” požar, zašto je dopu-šteno njegovo širenje?

Požar je na granicu iznad Zavrelja izbio točno u 19.00 h, u kasnim ve-černjim satima u prostorijama Općine Župa dubrovačka formiran je krizni

stožer kojeg su činili Silvio Nardelli, Tomislav Vuko, Miše Miloslavić, Nikola Miloslavić, Goran Violić, Mira Buconić, Miše Galjuf, Niko Benić, Gordana Mišić i Teo Andrić. Planom stožera i aktivno-šću gasitelja požar je trebao biti loka-liziran na području Plata i Solina, ali do toga nije došlo jer je u međuvremenu na više mjesta uz granicu (točnije is-pod “štrike”) iznenada “buknuo” novi požar. U prilog širenju požara svakako idu vremenski uvjeti te večeri, kao i činjenica da je bilo vrijeme suše, ali i dužina zapaljenog teritorija (Plat - Brgat - Dubac - Kupari) koju je bilo teško pokrivati.

Kako ste zadovoljni gasiteljima �Župe?

Činjenica je da se u zadnje vrijeme puno uložilo u cjelokupnu vatrogasnu zaštitu, pa samim time i u obuku, ali nesretne okolnosti dovele su do poža-ra ovakvih razmjera. Moram pohvali-ti kako profesionalne gasitelje, tako i ostale požrtvovne dragovoljce, dali su sve od sebe tih dana. Sve što je ulo-ženo u zaštitu od požara vratilo se i isplatilo.

BEZ LJUDSKIH ŽRTAVA

A što se tiče pomoći sa strane? �Pomoć je stigla iz susjednih župani-

ja, možda malo prekasno, ali svaka je pomoć dobro došla.

Kako spriječiti ovakve kata- �strofe?

Jedino i dugoročno rješenje je iz-gradnja “brze ceste”, a ono što svatko od nas može učiniti da bi zaštitio sebe i svoju imovinu je redovito čišćenje okućnica. Privremeno rješenje vidim u izgradnji i održavanju prilaznih puteva te uvođenju bolje hidrantske mreže.

Kako ove izgorjene i oku neu- �godne prostore učiniti ljepšima?

Predlažem pošumljavanje, ali ovaj put hrastovima i rogačima. Treba sa-čuvati i preostale čemprese jer jedino naša županija još na nekim mjestima ima šume čempresa.

Nakon katastrofalnog požara i raz-govora sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom Mišom Miloslavićem ponovno smo bili svjedocima novog požara u Župi za vrijeme novogodiš-njeg slavlja. Bilo da je izazvan nema-rom ili namjerom da nas se još više uznemiri, Župljani će i bez razmišlja-nja o onome što se dogodilo još dugo biti svjesni stvarnosti koja baš i nije ugodna. S druge strane kada pogle-damo što se dogodilo s gasiteljima Kornata možemo biti sretni što nismo imali ljudskih žrtava i što još uvijek možemo računati na naše hrabre ga-sitelje.

Razgovarale:

Paulina Kisić i Štefica Hazdovac

Pomoć je stigla prekasno!Činjenica je da se u zadnje vrijeme puno uložilo u cjelokupnu vatrogasnu zaštitu, pa samim time i u obuku, ali nesretne okolnosti dovele su do požara ovakvih razmjera. Moram pohvaliti kako profesionalne gasitelje, tako i ostale požrtvovne dragovoljce, dali su sve od sebe tih dana. Sve što je uloženo u zaštitu od požara vratilo se i isplatilo.


EKOLOGIJA

Svake godine svjedoci smo veli-kih požara otvorenog prostora, nastalih prvenstveno ljudskom

nepažnjom i / ili neznanjem, koji re-zultiraju višeznačnim i teško otklonji-vim posljedicama. Osim gubitka drvne mase, požari uzrokuju niz ekoloških pro-mjena staništa: gubi se zaštitna funk-cija šume, proizvodna sposobnost tla, dolazi do erozije vodom i vjetrom čime se vegetacija teško obnavlja, a pod-zemne vode postaju ugrožene raznim vrstama kontaminacije, gubi se esteti-ka krajobraza, zagađuje se atmosfera produktima izgaranja, nestaje prirodno stanište za mnoge korisne vrste životi-nja i biljaka i ine druge štete.

Pravi razlozi šumskih požara velikih razmjera, u Županiji i šire u regiji, su višestruki.

Ovdje navodim samo one, koji najviše dopri-nose neučinkovitosti pro-tupožarne zaštite šum-skih površina. Državne i posebno privatne šume, najčešće crnogorične, vrlo su guste, ne prorjeđuju se, ne uklanjaju se suha stabla i granje, a ne čisti se niti šumsko tlo od lako zapaljive makije, naslaga iglica i drugog. Nedostaju prosjeci i pristupni putovi. U slučajevima kad je po-žar podmetnut, odabiru se nepristupačni šumski pre-djeli koji su neprohodni i obrasli gustim trnjem i ši-karom koje nitko ne ukla-nja. Požari se podmeću u dane kad vladaju visoke temperature i pušu jaki vjetrovi. Kasna i neprofe-sionalna dojava o požaru ima tada posebno kata-

strofalne posljedice jer su opožarene površine vrlo velike. Jedini način ga-šenja nude protupožarni avioni i heli-kopteri u sastavu vatrogasnih postrojbi jer pristup vozila do požarišta, u najve-ćem broju slučajeva, također ne posto-ji. Preventivna zaštita od požara zasad ne zadovoljava. Iako se ona na nekim područjima i u određenom opsegu pro-vodi, mnogo su veće površine, gdje su preventivne mjere potpuno izostale ili nisu učinkovite.

NE POSTOJI SUSTAV ZA OBNOVU VEGETACIJSKOG SUSTAVA

Jedna od značajnih prepreka u pri-stupanju sanaciji opožarenog područja jest činjenica da je veliki dio nastrada-lih terena u djelu privatnog vlasništva. Javno poduzeće “Hrvatske šume”, u su-radnji sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi, vatrogasne zajednice opći-ne, grada, odnosno područja, dužno je izraditi godišnji plan u skladu sa šum-sko-gospodarskom osnovom područja i pristupiti sanaciji opožarenih područ-ja kao i izgradnji protupožarnih pro-sjeka kroz posebno ugrožene šume, a izgradnju dovršiti tijekom tekuće godi-ne. Međutim, gore navedeno javno po-duzeće nije dužno zbrinjavati, sanirati ili pošumljivati šume koje su u privat-nom vlasništvu. Daljnji je problem što sustav za obnovu vegetacijskog pokro-va na opožarenim površinama, osim u okviru Hrvatskih šuma, ne postoji. Ograničenja su posljedica nedoreče-ne zakonske regulative. Tako npr. na opožarenim područjima pod upravom Hrvatskih šuma ne mogu se umjesto borova saditi masline koje su odlična brana širenju požara jer su masline poljoprivredna kultura o kojoj se, po slovu zakona, ne mogu skrbiti Hrvat-ske šume. Sve nije izgubljeno. Bitno je

Uređeni i održavani požarni putovi mogu postati turistički hit

Radno i financijski

intenzivne poslove

vezano uz sanaciju i

pošumljavanje moglo bi se

komercijalizirati, te da se

privatnim poduzetnicima,

koji bi mogli zapošljavati

i lokalno stanovništvo,

izdavanjem koncesija

(pod nadzorom “Hrvatskih

šuma”) prepusti sanacija

i čišćenje šuma, kao

i prikupljanje drvne

mase, koja bi se koristila

ili prodavala za razne

svrhe. Potom slijedi

pošumljavanje.

Tekst: Sanja Tomšić


SANACIJA OPOŽARENIH PODRUČJA

naglasiti i pozitivan utjecaj požara na krajolik Mediterana tijekom povijesti. Mozaička struktura je jedna od glav-nih karakteristika mediteranske vege-tacije i rezultira velikim brojem niša i visokom raznolikosti. Požari su važni u determiniranju tog mozaika.

Nameće se pitanje, na koji način pristupiti sustavnoj sanaciji opožare-nih područja i izgradnji šuma u Župi dubrovačkoj? Od velike je važnosti planirati izgradnju i spriječiti daljnju devastaciju šuma.

KONCESIJOM DO SANACIJE

Radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjeđenja gospodarenja šumama, osnovana je Šumarska sa-vjetodavna služba (www.suma-ss.hr). Šumarska savjetodavna služba je spe-cijalizirana javna ustanova za poslove u šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba koja između ostalog upućuje kako doći do sredstava za iz-vršne radove obnove šuma i šumskih zemljišta. Svaki pojedini šumoposjed-nik može zatražiti pomoć, međutim, ideja je da se privatni vlasnici kolek-

tivno dogovore, putem opunomoće-nja, s lokalnom upravom kako bi ona u njihovo ime mogla zatražiti krupnija sredstva za izradu programa gospo-darenja i obavljanja izvršnih radova. Takav pristup omogućio bi sustavnu obnovu i izgradnju šuma, a obuhvaćao bi čitave cjeline unutar jedinstvenog krajobraza na području Župe dubro-vačke. Radno i financijski intenzivne poslove vezano uz sanaciju i pošu-mljavanje moglo bi se komercijalizira-ti, te da se privatnim poduzetnicima koji bi mogli zapošljavati i lokalno sta-novništvo, izdavanjem koncesija (pod nadzorom “Hrvatskih šuma”) prepusti sanacija i čišćenje šuma, kao i priku-pljanje drvne mase, koja bi se koristi-la ili prodavala za razne svrhe. Potom slijedi pošumljavanje.

MASLINE I VINOVA LOZA

Što posaditi na određenom području odredit će požarni rizik tog područja nakon što vegetacija naraste. Od pr-vobitne reprezentativne funkcije važ-na je i biološka raznolikost. U našim autohtonim šumama najvažniji su pojedine vrste hrasta (Quercus sp.), maslina i rogač, a priključuju im se i sredozemni borovi (Pinus sp.). Na područ-jima gdje je to moguće mogle bi se saditi masli-ne i domaće sorte vino-ve loze u svrhu poljopri-vrednog dobra.

Pravilnim planira-njem, područja s lako zapaljivom vegetacijom mogu se odvojiti s teško zapaljivom vegetacijom i na taj način stvoriti vegetacijske protupo-žarne koridore. Probi-janje prosjeka i putova do svih nepristupačnih (državnih i privatnih) šumskih područja nepo-sredno će omogućiti ra-zvoj turizma u priobalju i u unutrašnjosti stav-ljanjem protupožarnih putova u svakodnevnu

funkciju izletničkog, sportskog, rekre-ativnog, zdravstvenog i seoskog turiz-ma. Uređeni i održavani požarni puto-vi mogu postati vrlo brzo hit za šetnje, rekreaciju, vožnju biciklom i drugo, te bi imali ne samo požarno preventivni, već i požarno operativni, ekonomski, pa i ekološki karakter.

ULAGATI U PREVENTIVU

Sanacijske aktivnosti nisu vezane samo s požarima, već i s nekim eko-nomskim djelatnostima, primjerice s poljoprivredom, ali one u biti pred-stavljaju dugoročnu preventivnu ak-tivnost.

Katastrofalni požari u regiji uništava-ju naše sirovinske i energetske resur-se, a iz godine u godinu smanjuju se i naše komparativne prednosti u turiz-mu u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Stanje se neće promijeniti bez ulaganja u razvoj protupožarnih su-stava. Ulaganja u preventivu kad su u pitanju požari, znatno su niža od šteta i kurative, pa se s ekonomsko-gospo-darskog stanovišta ulaganja u preven-tivu uvijek mnogostruko isplate.

Što posaditi na određenom

području odredit će požarni

rizik tog područja nakon

što vegetacija naraste. Od

prvobitne reprezentativne

funkcije važna je i biološka

raznolikost. U našim

autohtonim šumama

najvažnije su pojedine

vrste hrasta (Quercus

sp.), maslina i rogač,

a priključuju im se i

sredozemni borovi (Pinus

sp.). Na područjima gdje

je to moguće mogle bi se

saditi masline i domaće

sorte vinove loze u svrhu

poljoprivrednog dobra.

VATROGASNI VOX POPULI

REAKCIJE NA OSTAVKU MILOSLAVIĆA NA MJESTO ŽUPANIJSKOG ZAPOVJEDNIKA

Na službenom vatrogasnom portalu, koji okuplja vatrogasce iz cijele Hrvatske, zabilježeno je čak 38 komentara na vijest o ostavci Miše Miloslavića s mjesta županijskog zapovjednika. Prenosimo vam samo dio njih.

Miše svaka čast! To su vatrogasci iz �ljubavi, a ne kao većina...!

Lozica tebi sve najbolje na novoj �dužnosti. Traži od sebe pa na više da budu imali red i disciplinu, da dobiješ ono što trebaš. Za one niže ne muči brige, vatrogasac radi dobro ako ima s čime.

Naravno i ja se slažem s prethod- �nicima, ali samo u tome što čestita-ju Miši, no ne i na izboru novog Zao-vjednika, jer da imaju imalo ovog što kažete “vatrogasac iz ljubavi” tada niti jedan ne bi prihvatio to mjesto. Dali bi na znanje svima da su jedin-stveni i da žele pomoći u rješavanju problema u vatrogastvu. Miše je pre-kvalitetan čovjek i vatrogasac da ga

se ovako potroši i da umjesto njega dođe nova figura i opet ništa. Zato ni-kako ne želim čestitati novom Zapo-vjedniku već mu reći ako ste čovjek i vatrogasac, kao što je Miše, tada tu dužnost ne možete i ne smije-te prihvatiti inače ste isti pa i gori od drugih, a vatrogastvo tone još dublje

Slažem se, prvo Slavica, sad Milo- �slavić. Zašto kvalitetna struka odlazi? Što se dogodilo s najhumanijim po-slom na svijetu?

Nažalost susrećemo s problemima �u hrvatskom vatrogastvu koje držav-ne razine ne žele shvatiti ( nažalost imamo ih više) iako smo svjedoci naj-veće tragedije u našem vatrogastvu. Čelni ljudi sustava nisu spremni za promjene i što je za očekivati? Sigur-no je da kvalitetni ljudi odlaze, ovo je tek početak

Da. Odlazi naš dobri vatrogasac. �Postavlja se pitanje i zašto? Možda treba upitati zapovjednika JVP Du-brovnik? Rekao bih da je tu negdje ključ problema.

Po ovom pitanju samo nekoliko �rečenica. Budući nisam imao prilike upoznati g Miloslavića pouzdajem se u ono što ste o njemu vi napisali. Dakle, pozdravljam njegovu odluku i želim da i “u miru” ostane sa nama. No, po-zdravljam odluku g Lozice i svih ljudi u zapovjedništvu i predsjedništvu VZ županije. Jer, bez obzira na istinsku potrebu da svi stanemo uz g Slavicu u datim okolnostima, ovo odgovorno mjesto NE SMIJE biti prazno. Iz pro-stog razloga jer : Vatrogasac uvijek i u svako vrijeme mora ostati vjeran

svom narodu i svome humanom po-zivu

Naravno da ce gosp. Miloslavić i �dalje ostati dio hrvatskog vatrogastva i to nije problem, nego je problem što se gubi njegovo pravo glasa. Mislim da se nije trebao povući. Razumijem njegov revolt. UPVH ga napada, a nje-gov operativno tehnički stožer HVZ ga baš i nije podržao, nije stao iza njega. Žalosno. Još je žalosnije što oni koji su časni ljudi gube živce i odustaju, dok neki šerifi (županijski zap.) sad se vesele i govore; rješili smo se još jednog!!

Neće lako biti zamijeniti g. Mišu �Miloslavića, iako se nadam da je g. Lozica dobro potkovan (dosada je bio Mišin zamjenik) u pokvarenim igra-ma foteljaša, te da će im se uspro-tivit kao i Miše, a ne da će ga satrt kao neke druge! Mišljenja sam da su neki ljudi tu samo radi dobrih plaća i službanih automobila, a ne radi vatro-gastva, stara je uzrečica ZAVADI PA VLADAJ! Pojedinci imaju sve, a neki nemaju ni osnovnu opremu i vozila

Miši svaka čast teško da ćemo ima- �ti više tako aktivnog i dobrog župani-jeskog zapovjednika i ovim putem ga pozdravljam i želim mu sve najbolje. Što se tiče novog zapovjednika ne znam koliko on može s otoka koordi-nirati ili zapovjedati pogotovo ako će volonterski obavljati tu dužnost, a ne znam koliko je kao zamjenik županij-skog uopće djelovao osim na papiru. Tako da situacija uopće nije bajna za nadolazeće ljeto... jer u zaključni-ci mislim da se biraju poslušni, a ne stručni... no vrijeme će pokazati

Biraju se poslušni, a ne stručni



Dana 14. studenoga 2007. godine, prestalo je kuca-ti srce našeg poznatog agronomskog stručnjaka, velikog ljubitelja poljoprivredne struke i znanosti,

iznad svega velikog i dobrog čovjeka, mr.sc. Pavla Ba-karića. Naš Pavle, kako su ga znali zvati hrvatski masli-nari, rodio se 1931. u mjestu Žrnovu kao treći sin Petra i Frane Bakarić. Osnovnu školu završio je u Žrnovu, a nižu gimnaziju u Korčuli (1946.). Srednju poljoprivrednu školu pohađao je u Kaštel Lukšiću nakon čega se kratko vrijeme zapošljava kao poljoprivredni tehničar. Po odsluženju voj-nog roka (1951./52.) dolazi u dubrovački kraj i zapošljava se u rasadniku Čibača u Župi dubrovačkoj. Studij agrono-mije završio je u Sarajevu na Poljoprivrednom fakultetu, diplomiravši 1960.g. Već na samom početku svog radnog iskustva upoznao je velikog stručnjaka Franu Tabaina i na njegov nagovor upisuje poslijediplomski studij na Agro-nomskom fakultetu u Zagrebu. Uspješnom obranom znan-stvenog rada s područja istraživanja agruma stječe titulu magistra znanosti (1972.). Prijavljenu temu za doktorsku disertaciju nije uspio obraniti jer su ga omela nemirna rat-na vremena u Domovinskom ratu. Na dužnosti upravitelja Stanice za južne kulture ostao je punih 30 godina (1963.-1993.). Tijekom svog radnog vijeka vodio je suvremeno organiziranu poljoprivrednu službu koja je opsluživala či-tavo područje Dubrovačko-neretvanske županije. Svojim entuzijazmom stvorio je instituciju koja je odigrala ključnu ulogu u održanju i razvoju poljoprivrede ovog područja. Radi stjecanja novih znanja surađivao je s mnogim kole-gama iz drugih mediteranskih zemalja i često organizirao razmjenu iskustava, kako kod kuće tako i u inozemstvu.

Aktivan je do posljednjih trenutaka života, ulažući neiz-mjernu energiju i iznalazeći novu snagu u svakoj napisanoj riječi, tekstu... Pisao je mnogo, ali za razliku od drugih, iako znanstvenik, njegovi su tekstovi baš zbog velikog praktič-nog iskustva, bili pisani jednostavnim stilom pristupačnim svakom čitatelju. Objavio je mnoge stručne članke, elabo-rate, studije, brošure i knjige o različitim mediteranskim kulturama. Ipak, u fokusu njegovog znanstvenog interesa posebno mjesto zauzimalo je maslinarstvo. Pa je tako, u doba kad je maslinarstvo gubilo na gospodarskom zna-čenju zbog depopulacije seoskih područja, a pod naletom

turističkog razvoja, znalački i vizionarski zagovarao značenje te istaknute mediteranske kulture.

Tijekom svog života odlikovan je brojnim nagradama i priznanjima; najdraža mu je bila Nagrada za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije, primljena 12. travnja 2005. godine, a na prošlogodišnjoj međunarodnoj manife-staciji Maslinara Mediterana, kao jedan od najboljih struč-njaka za maslinarstvo, proglašen je Vitezom hrvatskog maslinarstva.

Pred sam odlazak Pavle je poručio hrvatskim maslinari-ma: “Živio sam punom snagom života u dubrovačkom kra-ju u kojem sam radio i djelovao. Kroz 45 godina aktivnog rada, proživljavao sam sve lijepe i tužne trenutke u masli-narstvu moga kraja i cijele nam domovine Hrvatske. Dijelio sam s maslinarima i dobro i zlo, a u isto vrijeme istraživao sam ono najveće blago koje nam je priroda dala: masli-nu i sve njezine blagodati. Osjećao sam veliku duševnu, moralnu i stručno agronomsku obavezu da je upoznam, opišem onakvu kakva jest, sa svim njezinim svojstvima. Znam da će mi zato stara, dobra i plemenita stabla masli-ne biti duboko zahvalna, jer ona kao i dobre stare majke uvijek opraštaju i nagrađuju svoju djecu.”

Smrću mr. sc. Pavla Bakarića njegova obitelj izgubila je puno, a hrvatska agronomska javnost, i njegov voljeni korčulanski i dubrovački kraj, izuzetnog stručnjaka i čovje-ka. Njegov lik i njegova djela ostat će u trajnoj uspomeni svima nama koji smo ga poznavali. (s.t.)

IN MEMORIAM

MASLINA GOVORI Čovječe moj pod prozorom tvojim rastem i miris raslinja i cvijeta mog uživaš na pragu tvom koricu kruha ti pružam a ti čovječe za njom ideš u daleki svijet ostani sa mnom polomi suhe grančice moje i odstrani poda mnom sve korove a ja ću ostat uz unuke tvoje.

Mr.sc. Pavle Bakarić (1931.-2007.)

Ovi stihovi uklesani su u

jedinstveni spomenik Maslini

koji je podignut na otoku

Pašmanu, a nama se činilo

sasvim prigodno tim stihovima

oprostiti se od gospara Pavla.



Ukoliko te nema na internetu, onda nisi ni živ – uzrečica je koja je po-

stala aktualna u posljednih deset godi-na, a pravila i način življenja modernog života govore nam kako je ta uzrečica i više od istine. No, jeste li se zapitali kako je zastupljena Župa dubrovačka on-line? Upravo je to tema našeg tek-sta koji se bavi portalima i stranicama na internetu posvećenima Župi dubrovačkoj.

DVA ŽUPSKA PORTALA

Kada u bilo kojoj inter-net tražilici ukucate Župa dubrovačka „zapljusnut“ će vas more stranica o tu-rističkoj ponudi Župe du-brovačke, apartmanima, sobama, kućama za odmor i slično. Odmah iza ponu-de smještaja naletit ćete na veliku količinu stranica koje se bave kako kup-njom a tako i prodajom nekretnina. Naš predmet zanimanja ipak nisu takve “reklamne” stranice, kao ni one koje predstavljau tvrtke s

našeg područja već one koje educiraju o našem prostoru i aktivnostima vezanim za Općinu Župa dubrovačka.

Vjerojatno ćete se izne-naditi, no Župa dubrovač-ka ima dva svoja portala koja izdaju vijesti isklju-čivo s područja Župe du-brovačke. Ustvari da bu-demo iskreni jedan i pol.

Name iza stranica www.zupa-dubrovacka.hr krije se ustvari službe-na stranica Općine Župa

dubrovačka. Stranice se mogu vidjeti, no još uvijek su u izradi. Poseban dio posvećen je događanjima, odnosno vi-jestima u Župi dubrovačkoj, a radi se o “neautorskim” tekstovima, već o oni-ma koji su preneseni iz ostalih medija. Konkretno na službenoj stranici Općine prenesene su vijesti iz Dubrovačkog vjesnika. U svakom slučaju treba po-

hvaliti fotogaleriju gdje je pohranjen veliki broj fotografija župskih mjesta, te nekoliko arhivskih fotografija. Na službenim stranicama možete vidjeti i uopćene podatke o ustrojstvu Općine, članovima vijeća i poglavarstva kao i ostale službene informacije o gos-podarstvu ovog kraja, dio o povijesti Župe te ratnim razaranjima. Nadamo se kako će stranice Općine ubrzo biti u punoj funkciji, kako bismo dali i potpu-nu ocjenu.

Pravi portal sa svakodnevnim svježim vijestima je www.zupcica.com. Na tom portalu moguće je naći vijesti o Župi koje se mogu pročitati u ostalim me-dijima, ali i autorske tekstove te foto-grafije koje nećete moći naći u ostalim medijima. Portal je podijeljen na vije-

KOLIKA JE NAŠA OPĆINA U CYBER PROSTORU?

Žup@ on-line

Istražili smo Župu u cyber prostoru i ugodno se iznenadili kako postoje dva župska internet portala sa svježim vijestima o aktivnostima u našoj Općini, no isto tako neugodno nas je iznenadila šturost podataka na Wikipediji, koja za gopodarstvo naše Općine kaže kako je za sve nadležan - Knez!

Piše: Ilko Ćimić


KOLIKA JE NAŠA OPĆINA U CYBER PROSTORU?

sti o poglavarstvu Župe dubrovačke, gospodarstvu, politici, sportu, kulturi, zabavi te fotovijestima, a sadržaj na stranici puni se gotovo svakodnevno. Na stranicama „zupcice“ nalazi se i forum na kojem se mogu prezentirati vlastita mišljenja o problemima i do-gađanjima u našoj Općini. Naša pre-poruka svakako je da posjetite ovu stranicu.

ŠTURO ENCIKLOPEDIJSKO ZNANJE

No, iako na internet tražilicima sor-tirajući podatke o Župi dubrovačkoj s različitih adresa možete saznati dosta toga o našem kraju, iznenađuje kako smo loše prezentirani na najvećoj en-ciklopediji na svijetu. Naravno riječ o on - line enciklopediji Wikipediji. Naime, engleska verzija Wikipedije www.en.wikipedia.org ima izuzetno malo podataka o Župi sa svega neko-liko rečenica. Uglavnom kako se Župa nalazi između drevnog Epidauruma i Dubrovnika te kako je riječ o turistič-kom mjestu.

Hrvatska verzija wikipedije dat će vam malo više podataka o Župi du-brovačkoj, no još uvijek ne pretje-rano. Iako su ažurirani podaci o na-čelniku Općine i njegovu zamjeniku, o trenutnom gospodarstvu Općine, saznat ćete kako je „potpunu vlast imao knez“ (?! op.a.). No zanimljivo je kako je wikipedija sastavila i listu poznatih Župljana, a to su; Mateo

Beusan – nogometni sudac i “Oko sokolo-vo“ HRT-a, Ivo Grbić - dubrovački slikar, Nikola Lale - Linđo - legendarni lijeričar, Krešimir Macan - od-nosi s javnošću, Miše Martinović – glumac, Eduard Miloslavić – znanstvenik te Janja Vuletić – mezzoso-pranistica.

Također na popu-larnoj Wikipediji sa-znat ćete kulinarske recepte župske kuhi-nje i to župske zele-

ne menestre,župski šporki makaruli, juha od prokulica te riba na gradele.

Budući da Wikipedia funkcionira po sistemu da internet korisnici sami mogu popunjavati sadržaj, a u skladu s odrednicama Wikipedije, pozivamo i vas ovog puta da pomognete ople-meniti ovu stranicu podacima o Župi dubrovačkoj.

KLAPE, KLUBOVI I RODOVI

Što se tiče ostalih stranica o Župi i Župljanima, svakako treba izdvojiti onu koja se bavi klapom Subrenum. Što se tiče grafičkog izgleda, te pre-glednosti stranice svakako najviša ocjena ide za www.subrenum.hr. Na toj stranici možete vidjeti najavu slje-dećih nastupa ove župske kla-pe, pa do bogate arhive događa-nja oko klape od 1992. godine pa do danas, uklju-čujući bogatu fotogaleriju, pri-znanja, te datu-me i mjesta na-stupa ove klape od početaka pa sve do danas.

Također visoka ocjena za izved-bu, te posebice grafički izgled

stranice ide za Vaterpolo klub Gusar. Na stranicama www.gusar.hr može-te pročitati sve vijesti vezane za ovaj klub, te pogledati fotogaleriju uz krat-ku biografiju svih igrača koji su nastu-pili prošle sezone za Gusar.

Svakako kuriozitet je i stranica www.miloslavic.com a koja se bavi ‘informacijama o rodu Miloslavić.

- Ove stranice postavljene su i u nadi da će se javiti velik broj onih koji pohode ove stranice radi dobivanja detaljnijih podataka o rodu i ogranku kojem pripadaju. Nadalje se priku-pljaju podaci o Miloslavićima, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, u cilju po-većanja postojećih informacija - kaže autor na početnim stranicama. Zani-mljivo u svakom slučaju.

Eh da! Uskoro će i internet stranice Udruge Kurenat. Krajnje je vrijeme da krenemo.


Da smo na Pagu ovaj tekst bi vjerojatno započeo riječima: “Čeka vas nevjerojatan pro-

vod s izborom koji će vas ostaviti bez daha...”. No, na žalost ovo nije Zrće, već Župa dubrovačka, koju na najbolji način karakterizira slogan hrvatskog turizma “Mala zemlja za veliki odmor”. Zaista je tako, ovo je malo područje i odmor je zagarantiran., ali, samo od-mor i ništa više!

Stoga, ako ste turist željan noćne zabave, vjerojatno ste zalutali, a ako ste Župljanin, onda ste “osuđeni” na Srebreno i na neki ste se način i po-mirili s tim.

SVE POČINJE S PUNTIŽELOM

Puntižela, Župstock ili kako joj već ljudi nadjenuli ime za mnoge je bila povratak u dobra stara vremena kada je park u Srebrenom ugošćivao Jinxe, Stampedo i ostale poznate i nepozna-te bendove koji su svirali potaknuti ljubavlju za glazbom i ničim više. Tako je bilo i ovaj put. Ljudi potaknuti lju-bavlju i sjećanjima na protekle godine kada su bili uskraćeni tog svojevrsnog spektakla.

Atmosfera te večeri bila je prilično

euforična, ljudi nabrijani, te se čekalo njih, velikane hrvatskog hip-hopa – TBF! To je zaista bio pogodak, dovesti TBF u Park i pri tome ljudima priuštiti fantastičan koncert koji će se pamtiti barem do dogodine. Jedina pritužba bila bi na dozvoljeno vrijeme svira-nja koje je bilo tek do 2. Međutim, ni to nije pokvarilo raspoloženje koje je vladalo među Župljanima i njihovim gostima.

Stoga je jedini zaključak koji bi se mogao izvući iz svega ovoga, vidimo se dogodine na istom mjestu u približ-no isto vrijeme!

SVI PUTEVI VODE U SREBRENO

To je najbolji način kako opisati noć-ni život Župe. Sve se može svesti na par imena – Vertigo, 23–ca, Katama-ran, Porto, Luna.

Srebreno je, dakle, okupljalište mladih iz Župe i okolice koji su želj-ni kakvog-takvog provoda. Dok se zimi svi međusobno poznaju, ljeti je stanje malo raznolikije. Povremeni stranci stvaraju dojam popunjenosti, a domaći momci imaju više materijala za galebarenje. Jer, ako nećete ljubav naći na ljeto, kada ćete?

A ŠTO KADA DOĐE LJETO?

Turistička Župa samo za odmor, ali ne i za zabavu

Srebreno je, dakle, okupljalište mladih iz Župe i okolice koji su željni kakvog-takvog provoda. Dok se zimi svi međusobno poznaju, ljeti je stanje malo raznolikije. Povremeni stranci stvaraju dojam popunjenosti, a domaći momci imaju više materijala za galebarenje. Jer, ako nećete ljubav naći na ljeto, kada ćete?

Piše: Matea Miloslavić


“KAD ĆE TAJ PETAK...”

Noćna zabava petkom započinje u već pomalo kultnoj “23–ci” koja godinama ima svoje vjerne posjetitelje. Jedini minus je dozvola za rad tek do dva, kada se u biti tek počinje zahuktavati atmosfera. Poslije toga slijedi “seoba naroda” k Vertigu koji ima dozvolu “čak” do četiri. Glazba u ova dva prostora prilično je slična, ali to je za-pravo i ona koja potiče na gibanje u ritmu muzike za ples.

No, bez obzira što se broj mjesta na koja se može izaći povećao (barem brojčano), ne može se reći da se i kvaliteta pobolj-šala. Prije svega se misli na gužve za šankom i naravno u WC-ima, te na zadi-mljenost i zagušljivost prostora. Jer, kako će primijetiti mnogi, velika koncentracija ljudi ne znači i dobru zabavu., ali, ako se sve to zanemari petak je dan “D” kada se u pravilu Srebreno ne zaobilazi.

Međutim, budući je ljeto, svaki dan se čovjek može koliko toliko zabaviti. Npr. subota je rezervirana za domaću glazbu uz povremenu svirku uživo, nedjeljom se u Katamarana može poslušati Bautović sa svojom specifičnom interpretacijom, a tu su i povremeni partyji. Tako se moglo nazočiti Becks, te Hennesy partyju. Tome

možemo dodati i koncerte u Kuparima po-četkom ljeta i zabave u ostalim župskim mjestima (Gusarova zabava, Sveti Roko, Velika Gospa...).

Takvo je bilo još jedno Župsko ljeto. Kao i obično sve se vrtjelo u krug. Iz tjedna u tjedan uobičajena rutina, istovjetna muzi-ka, poznati ljudi. Ljeto bez previše uzbu-đenja, uz očekivani tok razvoja situacije i prihvatljiv provod. Jedino što sada preo-staje očekivati je bolju zimu ili nadolazeću godinu koja će možda donijeti više novi-teta i uzbuđenja od ove. No, bez obzira na sve, ne kaže se uzalud kako je kući najljepše, zar ne?

Turistička Župa samo za odmor, ali ne i za zabavu

Kako će primijetiti mnogi, velika koncentracija ljudi ne znači i dobru zabavu., ali, ako se sve to zanemari, petak je dan “D” kada se u pravilu Srebreno ne zaobilazi.

TBF na Puntiželi


NE PONOVILO SE!4. i 5.kolovoza 2007.

KURENAT | br. 3 | str 13. Foto: Grgo Jelavić (Dubrovački vjesnik)

Zvonimir Pandža (Dubrovački list)

Na području naše općine već duže vrijeme na poseban se način njeguje glazbena tradici-

ja našeg kraja, a da je uistinu tako do-kazuje sve veći broj klapa u Župi. Tako smo i ovog puta odlučili predstaviti go-tovo godinu dana staru klapu “Alegria” koja djeluje u sklopu Kulturno umjet-ničkog društva - Marko Marojica.

Osmeročlanu klapu čine; Albert Stan-kić (prvi tenor), Lino Čupić, Pavo Sri-jemsi (drugi tenori) , Josip Milić, Đuro Mišić (baritoni), Mihovil Fjorović, Luka Banić i Lado Pletikosić (basevi), a vodi-telj je Denis Sarić.

- Ideja o imenu klape došla je na temelju knjige “Da se ne zaboravi” Melite Bego Urban koju je izdalo Hu-manitarno društvo Župe dubrovačke. U knjizi kao objašnjenje riječi stoji ”veselje,radost,veselost kad se popije” - objašnjava voditelj klape Sarić doda-jući kako je na ideju došao član klape Đuro Mišić, a svi su jednoglasno pri-hvatili naziv.

Inače u osmeročlanoj klapi gotovo su svi Župljani osim Lada Pletikosića koji se posljednji pridružio klapi, a dolazi iz Sinja.

- Lado je došao do nas sasvim slu-čajno! Nakon završenog fakulteta do-bio je posao u Dubrovniku. Na jednoj

zabavi prijateljica našeg člana čula je “dobar glas”, te nas obavijestila. Ubrzo smo stupili u kontakt s njim, te je tako postao naš član. - objašnjava Sarić.

Inače klapa je dosada zabilježila ne-koliko zapaženih nastupa, a većinom izvode obrađene klapske napjeve iz okolice Dubrovnika i Korčule. Najče-šće pjesme koje izvode su: Pramaliće moje, Momen dragom, Projde kroz pa-sike.

- Prvi nastup je bio 19.12.2006. u Kazalištu Marina Držića , zatim povo-dom Feste sv. Vlaha također u kazali-štu. Nakon toga u Baranji u Grabovcu sve u sklopu Kud-a “Marko Marojica”. Zadnji nastup je bio povodom Dana općine u Mandaljeni. - naglašava Sarić dodajući kako je zadovoljan reakcijom publike i drugih klapa budući su, kako kaže, vrlo dobro prihvaćeni.

- O financijama, nastupima i odjeći većinom se brine KUD Marko Marojica, a malo smo se i individualno snalazi-li. Veoma smo im zahvalni na njihovoj potpori - ističe Sarić dodajući kako su na korištenje dobili prostorije KUD-a gdje nesmetano održavaju svoje probe i to dva puta tjedno, te je iskoristio još jednu prigodu zahvaliti se na pomoći KUD-u Marko Marojica.

PREDSTAVLJAMO VAM: KLAPA ALEGRIA

Veselost kad se – zapjeva

“Ideja o imenu klape došla je na temelju knjige ‘Da se ne zaboravi’ Melite Bego Urban koju je izdalo Humanitarno društvo Župe dubrovačke. U knjizi kao objašnjenje riječi stoji - ‘veselje, radost, veselost kad se popije’” - objašnjava voditelj klape Denis Sarić.

Tekst i foto:

Marita Srijemsi


VIDIMO SE 21. LIPNJA U PARKU STRIJEŽICA

Kada se pregovara o “koalicijskim partnerima” za jedan od najvećih koncertnih događaja u južnom dijelu Hrvatske, imena teško izlaze u javnost, no ipak je “procurilo” kako će se ove godine uz vrhunska rock imena dati malo više prostora dubrovačkim bendovima. No, naš kriterij je poznat, kvaliteta benda je jamac dobre atmosfere. Publika na Puntiželi ionako je uvijek bila vrhunska.

Pripreme za Puntiželu 2008. godine kre-nule su punom parom! Uostalom kako i ne bi kada nam svi govore kako smo

dosadašnjim Župstocima postavili visoke kri-terije ispod kojih ne idemo. Kao i Blanka Vla-šić, nas zanima samo više! I bolje, naravno. Stoga smo krenuli! Na vrijeme.

Na žalost, o imenima koja će nastupiti u parku Striježica za sada ne možemo govo-riti jer još uvijek traju pregovori s nekim od najboljih rock izvođača na ovim prostorima. Kada se pregovara o “koalicijskim partneri-ma” za jedan od najvećih koncertnih doga-đaja u južnom dijelu Hrvatske, imena teško izlaze u javnost, no ipak je “procurilo” kako će se ove godine dati više prostora dubrovač-kim bendovima. No, naš kriterij je poznat, kvaliteta benda je jamac dobre atmosfere. Publika na Puntiželi ionako je uvijek bila vr-hunska.

Zasada možemo tek potvrditi kako će se Župstock održati na starom mjestu, a datum je 21. lipnja. Ne morate grozničavo kod svog omiljenog (pre)prodavača karata tražiti kartu više jer će koncert kao i svi dosadašnji biti sasvim besplatan. O tome se niti ne pregova-ra, a kamoli razmišlja. Nekih posebnih najava za ovu godinu nemamo, no dobro je ponovi-ti ono što ponavljamo svih prošlih Puntižela, ponesite kupaće i ne gazite cvijeće!

ŠEST GODINA

Iskoristit ćemo ovaj prostor pa ćemo pod-sjetiti one malobrojne koji nisu bili na tom događaju ,ili su možda zaboravili što su vi-djeli ili slušali, kako su prošle godine nastupi-li: Gate no.8, Vedro, Suicide Note, Ka Boom, Kuakaul, Valetudo, TBF, a organizatori smo naravno bili mi – Udruga Kurenat uz pomoć dubrovačke udruge mladih Orlando.

Da je šest godina bilo predugo, komentar je koji se najčešće mogao čuti na “Puntiželi” 2007. godine, kada je, prema pisanju medi-ja, u parku između Srebrenog i Mlina bilo oko 1.500 oduševljenih posjetitelja. Naime, po-pularni Župstock bio je u šestoljetki neodrža-vanja, a već je u svojoj prvoj godini povratka upisan u koncertne vodiče južne Hrvatske kao glazbeni događaj koji se ne smije pre-skočiti. Znači, smjena generacija uspješno se odigrala uz rock ritmove. (b.k.)

Puntižela 2008!



GUSAR PONOVIO DRUGO MJESTO U JUŽNOJ LIGI, KADETI OSVOJILI PRVENSTVO

Prošle vaterpolo sezone mogli smo uživati u uspjesi-ma našeg Gusara, iako je ostao dojam da se moglo još više, budući da je Gusar ponovno, kao i dvije

sezone prije, osvojio drugo mjesto. Ovog puta do prvopla-siranog Vranjica nedostajala su svega dva boda. Opći je dojam kako je Gusar priliku za naslov izgubio još na počet-ku sezone u četvrtom kolu, izgubivši bodove u Makarskoj od ove godine neuvjerljivog Galeba.

No, iako seniori ove sezone imaju za čime žaliti, to se nikako ne može reći za mlađe kategorije. Naime, kadeti Gusara ne samo da su osvojili Županijsku ligu, nego su na iznenađenje mnogih osvojili i B prvenstvo Hrvatske.

Ono što svakako treba istaknuti je da su među svojim redovima imali i najboljeg igrača prvenstva, a tu laskavu titulu ponio je Župljanin Vlaho Kolić.

Inače male gusare vodio je Siniša Zonić uz asistiranje Pava Drobca, a u kapicama Gusara nastupili su: Đivo Zec, Ivan Brčić, Ivan Miličević, Maroje Mišić, Antonio Šakić, Ivan Srijemsi, Stijepo Majkovica, Vlaho Kolić, Valentino Vuliče-vić, Tomi Ćurlica, Jurica Grbić, Mario Crnčević, Robert Jeri-nić, Marko Skorin, Mario Elez, Dario Marlais, Antun Čučić i Jasmin Peštalić. Čestitamo! (b.k.)

Kadeti Gusara, pod vodstvom Siniše Zonića uz asistenciju Pava Drobca, ne samo da su osvojili Županijsku ligu, nego su na iznenađenje mnogih osvojili i B prvenstvo Hrvatske. No, ono što svakako treba istaknuti je da su među svojim redovima imali i najboljeg igrača prvenstva, a tu laskavu titulu ponio je Župljanin Vlaho Kolić.

Župski vaterpolo ima budućnost


HOBI I SPORT U JEDNOM - AUTOKLUB “ŽUPA DUBROVAČKA”

Ljubav prema automobilima, br-zina, adrenalin, sati provedeni u

garaži i dolazimo do Autokluba “Župa dubrovačka”. Malo mjesto za velike ideje - tako je bilo i u slučaju Stijepa Petrušića, predsjednika AK “Župa du-brovačka“. Sve je počelo još davno, onako iz hobija, ali tek 15. 9. 2004. nastaje klub koji uskoro postaje član HRVATSKOG AUTO-KARTING SAVE-ZA. Za ulazak u članstvo zaslužni su sponzori, a sam klub je neprofitabilna organizacija s preko trideset članova. Osim već spomenutog S. Petrušića, u osnivanju kluba sudjelovali su Maro Barović i Zdravko Milinić.

Njihov trud se isplatio tako da je uskoro oko sebe okupio velik broj zain-teresiranih, a svih ih veže sportski duh, natjecanje, druženje i doza adrenalina. Cilj je AK sudjelovanje na autoutrka-ma pa je upoznavanje s pravilima istih osnova članstva. Uz to bi trebali imati kakav “nabrijan” auto kućne radinosti, po mogućnosti, yugo, škoda, golf i fiat i trening obavljati redovito u Kuparima.

Klub osim vozača čine organizatori, logistika i suradnici. Ozbiljnim radom svakog od njih klub se želi dovesti na jednu višu razinu i time osigurati voza-čima sudjelovanje u većem broju kva-litetnijih utrka.

KONTROLA, A NE ISPUHAVANJE

Za sve one koji misle da su autou-trke način “ispuhavanja” i “divljanja”,

S t i j e p o uvjera-

v a

drugačije. Svaka utrka je posebno kon-trolirana, osigurana lječničkim timom, policijskim i vatrogasnim osiguranjem i kao svako drugo ozbilj-no natjecanje popraće-na licenciranim sucima. Svaki vozač mora imati liječnički karton, poli-cu osiguranja, vozačku dozvolu, nešto sitno za članarinu i naravno že-lju za pobjedom.

Klub je do sada bio organizator dvaju na-tjecanja i to jednog u Srebrenom 2004., na-tjecanja ispita spretno-sti, te drugog u Kupa-rima gdje se održao Kup Dalmacije sa 64 vozača. Međutim vozači AK “Župa dubrovačka“ sudjeluju i na drugim au-toutrkama gdje osvajaju visoka mje-sta.

Želja i cilj kluba je da se rodi neko novo ime poput Pulića ili Čikora, da što više mladih sudjeluje u ovakvoj vrsti sporta a tome u prilog svakako ide či-njenica da je ove godine najvozač Dal-macije, Dado Velošević, upravo član AK “Župe dubrovačke”.

Planovi za budućnost kriju se u na-stavku organizacije autoslaloma, brd-ske autoutrke uz Gajine koja bi po-kušala okupiti najvozače Hrvatske, ali i prostorno rješenje kluba, gdje bi se članovi mogli okupljati, zajedno plani-rati i razmjenivati stečena iskustva.

Osnivanje autokluba ide u prilog ži-votu mladih u Župi i za svaku pohvalu je uloženi trud. Ovom prilikom pred-sjednik AK “Župe dubrovačke” zahva-ljuje svim svojim članovima i sponzori-ma. Idemo brže!

Brzinom do velikih ideja

Klub je do sada bio organizator dvaju natjecanja i to jednog u Srebrenom 2004. godine, natjecanje ispita spretnosti, te drugog u Kuparima gdje se održao Kup Dalmacije sa 64 vozača. Međutim vozači AK “ Župa dubrovačka” sudjeluju i na drugim autoutrkama gdje osvajaju visoka mjesta.

Želja i cilj kluba je da se rodi neko novo ime poput Pulića ili Čikora, da što više mladih sudjeluje u ovakvoj vrsti sporta, a tome u prilog svakako ide činjenica da je ove godine najvozač Dalmacije, Dado Velošević, upravo član AK “ Župa dubrovačka”.

Tekst: Štefica Hazdovac


Na cijelom području istočnoja-dranskog priobalja i duboko u njegovo zaleđe često se mogu

vidjeti kamene gomile na raznim po-ložajima, ali uglavnom po vrhovima brda i njihovim izdancima. Tko ih je i kada radio, zbog čega, zašto na takvim mjestima, od davnina su pitanja koja si čovjek postavlja, a onda u skladu sa svojim spoznajama, na sebi dostupan i razumljiv način objašnjava. Tako su nastale brojne legende o njihovu na-stanku koje se i danas prepričavaju. Prema jednoj od njih kad bi se uhvatio neki lopov ili zločinac on bi se kame-novao tako što bi svatko morao baciti po jedan kamen na njega. Po drugim, ispod svake gomile se nalazi pukoti-na u zemlji duga 400-600 m, uvijek u smjeru sjever-jug, a noću se na gomi-lama iznad takvih pukotina mogu vi-djeti “prikaze”.

PREDILIRSKO STANOVNIŠTVO

Arheologija kao znanstvena disci-plina može pružiti neke od odgovo-

ra, međutim teško je bez istraživanja svake pojedine go-mile donijeti kon-kretne zaključke. Stoga se kroz dalj-nji dio teksta iznose općenite spoznaje dobivene istraživa-njem gomila, ali i istraživanjem pro-stora i odnosa među pojedinim arheo-loškim lokalitetima. Pri tome treba ima-ti na umu da jedan dio kamenih gomila uopće ne predstav-

lja arheološki lokalitet nego su nastale kao posljedica krčenja i obrade prijeko potrebnog plodnog zemljišta.

U arheološkom kontekstu kamene gomile uglavnom predstavljaju prapo-vijesne grobne spomenike stanovnika koji su živjeli na ovim prostorima od vremena kasnog bakrenog, kroz cije-lo brončano i željezno doba, odnosno od 2300. pr. Kr. do vremena rimskog osvajanja (što bi u slučaju južnodal-matinskog prostora bilo 1. st. pr. Kr.). Za razdoblje kasnog brončanog i želje-znog doba možemo govoriti o ilirskom stanovništvu u ovim krajevima, no za ranija razdoblja nije definirana etnička pripadnost. No upravo zbog kontinui-teta sahranjivanja u gomilama može se pretpostaviti kako je i u ranijim raz-dobljima riječ o nekom predilirskom – protoilirskom stanovništvu, te da nije bilo nekih većih migracija stanovništva u zadnja dva tisućljeća prije Krista. Broj ukopa unutar gomila varira. Pone-kad je cijela gomila sagrađena samo za jednu osobu, dok ih je u nekim slučaje-vima i više (7 – 8 grobova). Očigledno se nisu svi stanovnici sahranjivali pod gomilama nego samo oni koji su se isticali kroz duhovne ili socijalne sfere prapovijesnog života (šamani, pogla-vari i sl.)

Poznati su sporadični primjeri ukopa-vanja pod gomilama i u doba antike, vjerojatno autohtonog stanovništva koje je poprimilo rimsku civilizaciju, ali je zadržalo stariju tradiciju sahra-njivanja. Nešto češće se sahranjuje u gomilama kroz kasni srednji vijek (9. – 15. st. posl. Kr.), no u pravilu se uka-pa u postojeće prapovijesne gomile, te se kod istraživanja prapovijesni i sred-njovjekovni grobovi razlikuju samo po prilozima koji se pronađu unutar gro-ba. Inače se po površini cijele gomile

KAMENE GOMILE KAO ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Još neispričana priča stara 4000 godinaTekst i foto:

Domagoj Perkić, dipl. arheolog

U arheološkom kontekstu kamene gomile uglavnom predstavljaju prapovijesne grobne spomenike stanovnika koji su živjeli na ovim prostorima od vremena kasnog bakrenog, kroz cijelo brončano i željezno doba, odnosno, od 2300. pr. Kr. do vremena rimskog osvajanja (što bi u slučaju južno-dalmatinskog prostora bilo 1. st. pr. Kr.).

Mitareva gomila, Gornja Čibača

KAMENE GOMILE KAO ARHEOLOŠKI LOKALITETI

i među kamenjem nalaze ulomci ke-ramičkih posuda kao posljedica grob-nog rituala razbijanja posuda prilikom ukopa.

U SUSTAVU OBRANE

Kamene gomile, osim kao groblja, ponekad predstavljaju dio fortifikacij-skih sistema obzidanih prapovijesnih naselja (ostaci utvrda i osmatračnica) i ritualnih prostora, što je opet mo-guće utvrditi na osnovu iskopavanja, ali i položaju u odnosu na gradinsko naselje. Na primjer gomile kao groblja nikada nisu u okviru naselja (eventu-alno na samom rubu uz prilazni put gdje duhovi predaka čuvaju ulaz u na-selje), a ako su na vrhu brda, daleko od naselja, puta ili polja vjerojatno su osmatračnice.

Položaj kamenih gomila u prostoru, ako je riječ o prapovijesnim groblji-

ma, uvijek je pomno biran. Naime, one se u pravilu nalaze ne-posredno iznad plod-nih polja, uz komuni-kacije i po vrhovima brda. Smještaj iznad polja je u funkciji za-štite polja, označa-vanja zaposjednutog teritorija, simboličkog prisvajanje prirode ili sl. Gomile iznad plod-nih polja ujedno su i posljedica vje-rovanja u pretke i rituala plodnosti, u jednoj poljodjelskoj zajednici koja je temeljena na privređivanju hrane za opstanak. Gomile uz komunikacije su u funkciji kultne zaštite komunikaci-je gdje duše predaka čuvaju i nadziru putove što je prisutno i u mikenskoj, grčkoj i rimskoj civilizaciji. Kod gomila na vrhu brda, osim mogućih osma-tračnica, može se pretpostaviti i kult sunca kao izvora života što je prisutno u gotovo svim starim svjetskim civili-zacijama.

BRGAT I PLAT

Što se tiče kamenih gomila na po-dručju Župe dubrovačke možemo ih svrstati prema funkciji u odnosu na njihov smještaj. Tako se sedam go-mila na području između Žarkovice i Gornjeg Brgata nalazi neposredno uz prapovijesnu komunikaciju od prioba-lja prema unutrašnjosti, a koja se po-klapa s kasnijom dubrovačkom kara-

vanskom trasom. Na području Donjeg Brgata se nalaze tri gomile od kojih je jedna uz komunikaciju koja povezuje Gornji i Donji Brgat s poljem, dok su dvije neposredno iznad Župskog po-lja kao i Mitareva gomila u Gornjoj Čibači. Iznad Spilana u Platu nalazi se šest gomila koje su smještene uz komunikaciju koja je vodila od pra-povijesnog i antičkog Epidaura prema unutrašnjosti. Jedna gomila je smje-štena iznad Kostura na samom rubu prapovijesnog gradinskog naselja na Kosturu.

Kako god, kamene gomile predstav-ljaju vrijedne arheološke spomenike i najstarija groblja na ovim prostorima koja su eto sačuvana više od 4000 godina. Moramo ih čuvati i s poštova-njem se odnositi prema njima, a tko zna, možda neke uspijemo i istražiti.


Gore: Karta s ucrtanim pozicijama gomila.

Velika slika: Vidovo groblje, iznad Plata.

Gomila na Kosturu.

Gomila iznad Spilana, Plat.


Evo, Župa se smilovala Gradu – učinili smo vam pjaćer.I mi bager za rušenje imamo!Klonirali smo Dubu i regalavamo vam i nju i bager.Demokracija je, toka se obračuna’ s ostacima prošlosti.A tijeh spomenika ima preko svake mjere – sve hi toka poravna sa zemjom!Agilna je grajska uprava, ali ne more ni ona sve sama. Zato smo vam priskočili u pomoć.

SILVIJU OD ŽUPEDa ti nije bilo Džive s mosta,nikad ne bi divento načelnik.

MAESTRALNIJEM HOTELIMAOsto vam je Polančec – kako ćete prekuporta ovu godinu?

DESNOMU BOKSAČU VULETIĆUAko si ga zasviro oboi, ne znači da moreš šega’ cijeli orkestar!

JURICI OD MUZEJAZazovi desnoga boksača da ti uvede reda među eksponatima.

FRANU, BUDUĆEMU DIRETURU OD ERODROMANi sestra ti ne more pomoć’ da od Fića postaneš Mercedes.

FINIMENTU OD GARAŽEA da je fisnu’ hipoteku na kuće onije’ iz Poglavarstva, pa da vidiš kako kmeču.

NEMA VIŠE MEŠTARA OD ZNANJAZaludu novijem macanima zvanja,kad od spomenikâ činu sranja.

ŠIŠI OD ORKESTRAZaludu imaš tvrdoga od 25 cenata,kad te Dražinić prca s mlohavijem od 25 milimetara!

BOGOHULNIKU I NJEGOVIJEM FARIZEJIMAMakar prolegajte 10 zapovijedi božjije’, da znate kontra čega predikate!

Ove godine bilo je izuzetno živo u vrijeme kar-nevala. Tradicionalno na pokladni četvrtak Udruga karnevala Župe dubrovačke upriličila

je predaju barjaka, a nakon Plata gdje se barjak čuvao godinu dana, ove godine se preselio u Postranje. To je ujedno velika čast, ali i obaveza jer ne treba samo ču-vati barjak nego i organizirati karnevalsku svečanost.

No, Postranjani su ove godine to uradili izuzetno uspješno. Preuzeli su ključeve Općine, te zavladali Žu-pom dubrovačkom ispred Udruge Karnevala, nakon što je načelnik Općine bio prisiljen prihvatiti sve zahtjeve i argumente maškara.

Vrijedi isto tako zabilježiti kako su ove godine 50-ak najmlađih Župljana pod vodstvom učiteljice Luce Čučić nastupili na Samoborskom fašniku, odjeveni u kostime iz doba Marina Držića. Prema reakcijama iz Samobora, sasvim sigurno je kako će biti pozvani i sljedeće go-dine. Stariji predstavnici Župskog karnevala također su nastupili u Samoboru i to u kostimima japanskih ratnika - samuraja.

Naravno ove godine Župski karnevo nastupio je u Gradu, a iz zasada (ne)poznatih razloga, nisu nastupili na bini ispod Zvonika, nego na skalinama od Svetog Vlaha. Dio teksta odnosno ostavštine ŽK-a donosimo na ovim stranicama, pa vi sami prosudite hoće li biti dobrodošli i sljedeće godine.

Maškarane svečanosti završene su, kako nalaže tra-dicija, u pokladni utorak tradicionalnom povorkom kroz mjesta Župe dubrovačke s neizostavnim zaustav-ljanjima, odnosno, zdravicama.

KARNEVALSKI DANI U ŽUPI DUBROVAČKOJ

Finuli su, a dobro je bilo

Tekst Župskog karnevala


KARAMATIĆU SINUI ti si zakučo ludonju iz Mandaljene,k’o da ti nije dosta onega u Pločam’.

Obrni ploču - idemo dalje!

SVEMOGUĆEMU BUTIJERUIz komunjara si brzo u HDZ preskočio, pa u mafijaški biznis spremno uskočio, i svetom materi Crkvi pod skute se zavuko, e da bi od Dubrave slavu što lakše zatuko.

Sa Šujom u tandemu od Grada si gazda,ista ko i ti – ministrica uza te je vazda.Rovinava se sve s reda – Gruž, Lapad, Srđ i Pile,i bez USKOK-a treba te izopći’ ko Papa pedofile!

KUMU ĐUKANU I KUMI MINISTRICI POD OMBRELOM OD IGHNe dajte Stijepa. Š njime ćete lakše uništi’ ovo malo prostora što je ostalo, naturalo u svomu interesu.

KRALJU OD KONELAA ti si mislio da ti je samo nebo granica!

ŽERAVICI NA ŽERAVI Očito da od ćaće nijesi dovojno naučio!

KUMU ŠTROKU INTERNACIONALEMoš’ misli’ – našli se hlebinci za čačka jajca velikomu bossu don Corleoneu.

VIČNOMU VIĆANUA kad će tebi USKOK u vizitu?

KRALJU OD RAGUSEJesu li ono prezimenjaka u falu pokupili?

MAFIJAŠIĆU FRANIĆUTi si junačina HDZ-ove prvobitne akumulacije,ali ide USKOK-ova prvobitna raskrinkacija.

BIVŠEMU MINISTRU BANCUU SVEZI MITA GLEDE HILTONAJes da mi paraš k’o mali na bokariću,ali – da prosti bokarić – ima bi da si se i ti omrsio.

TURCIMA OD RIXOSAMiritalo je reketarima da’ milijun,jerbo je Libertas duplo grozniji od Belvija.

MIOMIRISNOMU ŽUŽULU OD NOVOGA SVEUČILIŠTAOtvaraš diplomatsko, za ne rije – Elitno sveučilište za pranje love.

VAPAJ HOTELA “ORLANDO” U NEVOJIOd tuge i kuge Leka – oslobodi nas Gospodine!

ŽUPSKOMU NADRI-SVEĆENIKUSempre novoloso,propito nebuloso.

ĐURU OD POLITIKE MARKETUSete bandijere vazda pali.

GULIVERU HRNIĆU OD JUGAKoji si glas u klapi “Lokala i labala bella” kod udovica? Oba – i lokala i labala.

RUDONJI OD KOMOLCAKud si zađero s KUD-om, Vimbuletino jedna!

NAŠOM SPONZIKo na pračarici oglodana vrata,baštinici su “persona non grata”.

PROMETNOMU KAOSUOsnovan stožer za prometni krkljanac,ne more do Grada ni domaći ni stranac.

ĆIĆU OD BLAGOGA DJELADavno si imo viziju,za uhiti’ proviziju!



VIĐI MOLIM TE, KAKO JE PAMETNO GLASO GLUPI NAROD:su malo gerica zaokružili Jamba,a ne pazeć’ na đecu, izbacili Ružu.Tako je vuk sit, a đeca na drogi.

SANADEROVU PATRIJARHUMaršal se prizento na otoku, a ti u Saboru!

NESUĐENOMU MINISTRU MATUŠIĆUPrešo te Jandroković!On je mlađi i slađi.

NOVOM SABORNICI TATJANIŠto ćeš ti u Saboru kad ti ne treba imunitet?

MAMI OD GRADASaborski imunitet je odlična stvarza ne-daj-bože potrebe !!!

NESTALOMU KULIŠIĆUManje je HSP izgubio, nego si ti dobio!

DESPERANOMU NAČELNIKU OD KONAVALABiće još izbora za Sabor – glavno je da si mlad i perspektivan!

SUNCOKRETU OREŠKOVIĆUJesi li ušo u HDZ da naudiš Muju, oli da dotučeš Kordu?

NESUĐENOMU ZASTUPNIKU ANDRUBilo bi boje da si cukar dijelio,nego da si ga narodu mjerio!

NERETVANSKIJEM GUSARIMA JAMBU I BEBIĆUKad se lupeška srca slože,sve se pokri’ i naplati’ može.

MALOMU MUJICI OD HSS-aNapokon si preskočio Kordu.Lentravaš se pored Sanadera, a Luke niđe za viđe’!

MARGARETIĆU – OD HSU-a TIĆUNa tom svijetu samo stranačka mijena stalna jest.

SABORNICIMAKontejneri vam u pensiji služili!

GLASAČIMA–BIRAČIMANišta vas ne more iznenadi’,možete se na sigurno kladi’.pogotovo od osoba na vlasti,premazani su svakom “masti”.

DEZURBANIZMU OD GRADAO skliska, o mrska, o šporka raboto, plan u kom sva sranja crni nam vrag je do, uzroče istini od naše sve strave, uresu jedini od posječene dubrave. sva mita, sve škude, sve ljudske golgote ne mogu bit plata te šporke sramote!

ROVATORIMA – ROVINATORIMAKako ste se usudili sruši” nahodište iz 17. stoljeća – mulci jedni!

ŽANI DE CONSERVATORESreća tvoja đe Beba ne more viđe”kako razdireš haljine njene.

INICIJATIVI ZA SPAS OD GRADAOđe, ođe, nazdravje vam novi bager dođe!

FRANIĆU OD UNEREĐENJA PILANa spomeniku od Windowsa već 15 dana nema nikakvije’ radova. Ultimi je momenat za intijeru rekonstrukciju.

BLAGOSOVU OD VIJEĆNICEDum Stanko je blagosovio sve nazočne,Galjufa je najviše vodom poškropio.I gasio mu želju za replike moćne,još mu je i Zdravu Mariju izmolio.

ĐIVU OD BOSANKEMalo je što ušestavaš kamen, nego si poč’o i gradonačelnicu!



CAPORU, DOMOVINE SINUJunački si opleo po Butijeru,jesi li platio životno osiguranje?

AKTIVISTIMA OD DUBRAVE “DUBA” Dube nam ne čuje “Dub”,jer nju vam zaboli zub.Baš kao i ona stvar,a to je kukumar.

RENDŽERICI MIRIPo kafićima hitaš lijenčine iz Županije,i još se žalu, ne’š ti duševne tiranije,nagazi na platu, pa će bi’ bježanije!

MIHOČEVIĆU I PERIŠINUPrvi čin drame bio je u kazalištu,drugi čin je tužba na sudištu.Radnja je ingropana do daske,otkriva što se krije ispod maske.

FONDU ZA PRIVATIZACIJUMaestralno su fondom dirigirali,nijesu trebali poznava’ note,po svojijem pravilima su svirali,od čejadi praveć’ idiote.Odabrani su šnjima pili kavicu,zaprepastili su cijelu naciju,javnos’ čeka sud i pravicu,i na njima robijašku majicu.

TURISTIČKOM PONUDIĐe goj postoji prazan portun,iz njega suvenirnica vreba,nije siguran ni jedan kantun,kotu se one brže nego treba.

DRVENOMU STRADUNUOkrpiše Stradun, i to šticom,ima li ovem ludilu kraja?Biće drvo zašegano špicom,Beba se obrće od očaja.

PELJEŠČANIMA I KORČULANIMANevidljivi radovi teku oko mosta,nasadili vas jope, njima nikad dosta.Kažu, bit će i demografskoga učinka.zato navalite, guzite se bez počinka.

MONADI OD BRGAJSKE ULICEVijećnici sjedu k’o đaci u klupi,sikuro će ispa’ zakjučak glupi.Nemoj da Mami ko što grubo reče,kon zahoda, zlato sad ulicom teče,

PITALICE - Je li dogradonačelnik u sukobu interesa? - Ma ke, on je sve svoje interese lijepo posložio. - Zašto je pofermala gradnja od garaže? - Nije istina da se gradi sporije – samo se brže miruje. - Ima bi’ da jom je Leko ušo u vlasničko međunožje! - Je li ono Mama rekla da je za legalizaciju prostitucije? - Pa komu bi još smetala prostitucija uz ovliki kurvaluk svake fele? - Koja je dužnos’ novije’/starije’ ministara? - Da štitu integritet i dostojanstvo dosadašnje pjačke! - Ko je Jambov tajni ortak u grajskom upravi? - Ko je Jambov tajni ortak – ne zna se, ali ko je agvanto stan u Zagrebu – zna se. - Zašto se gradi Pelješki mos’? - Da Hercegovci mogu doć’ glasa’. - Kako su Konavjani dobili zelenu koaliciju? - Imoćka uvalila Oreškovića, Sanader

serviro Muja, a Korda pozelenio od muke.

Vlada je bacila ZERP u more.A znate li vi što je ZERP?ZERu Pizdarija, eto što je!Radi čega troši’ vrijeme na śedutama i stvara’ zlu krv kad se more primijeni’ ZERP đe goj treba i toka: - zaštiti' tâjnu oko javne garaže od Murattice; - zaštiti' Ilijine Glavičane od garaže; - zaštiti' zlatni zahod od Dubinije” priznanja; - zaštiti' Pile od platana, da vrapci šnjega ne kakaju; - zaštiti' Srđ i golfere od divje čejadi s Bosanke; - zaštiti' agresivnu manjinu da jom se šutljiva većina ne prti u poso; - zaštiti' Grad od preostalije stanovnika, dat” im nogu u guzicu što prije. - zaštiti' Juru Radića od bure oko Pelješkoga mosta; - zaštiti' građevinski lobi – Od zemje, kala i blata – oslobodi nas Gospodine!; - zaštiti' pljačkaše, reketare i slične poduzetnike od policije, USKOK-a i sudova; - zaštiti' Grad od kruzera-kukuruzera.



Evo nas na kraju biltena i nada-mo se da ste zadovoljni ovim trećim izdanjem našeg, a i va-

šeg Kurenta. Kao što možete vidjeti, pročitati, puno se radi u našoj Župi. Dodali bismo da se još uvijek radi više dobrog nego lošeg, iako ovi lošiji dobro napreduju. No, dosta o njima. Ajmo malo o nama. Pozitivcima. Umalo smo dobili nagradu za najbo-lje radnike u turizmu. A, kako i ne bi kad smo prošle godine otvorili la-nac hotela Kupari-Mlini-Srebreno, te se zahvalili Vladi i vlasnicima hotela jer su stali iza onoga što su obećali. Ustvari, kako i ne bi, gledajući Srebre-no i Kupare svaka lipa koju je vlasnik uložio trostruko se vratila! Dočekali smo prve goste, a kako stvari stoje ima biti da ćemo i ove godine morati organizirati pune turističke autobuse, samo nas brine overbooking miševa, žohara, zmija i ostale gamadi u Hote-lu Orlando, pa možda ipak pričekamo sezonsku rupu.Uostalom, nije da smo “kivni”, ali te nagrade nas nekako stalno zaobilaze.

Drago nam je da je toliko onih koji se skrbe o boljoj Župi i okolici, te mate-rijalno, duhovno i edukativno o našim ljudima, pa mi nikako da stignemo na red! A bolje je onda tako. Trudit ćemo se još i više. Mladi smo pa možemo čekati.Eh da, Udruga Kurenat ušla je u “ko-aliciju” pod nazivom Građanska ini-cijativa za spas Dubrovnika (GISD)! Pridružili smo se “forumu” nekoliko sličnih udruga s područja Konavala i Grada Dubrovnika, s kojima nam je zajedničko nezadovoljstvo protiv ne-kih pojedinačnih zahvata u prostoru koji su išli na štetu Župe, Konavala i Dubrovnika. Riječ je o udrugama DUB (Društvo prijatelja prirode), Ekoombli-ći – Zeleni forum Rijeke Dubrovačke, Domovina – Društvo za zaštitu prirod-ne i kulturne baštine Konavala, Bašti-na – Udruga primijenjenih umjetnika Konavala, Nazbilj, Art radionica La-zareti te Udruga mladih Orlando koje zajednički nastupaju pod imenom

Građanska inicijativa za spas Dubrov-nika. Nezadovoljstvo intervencijama u prostoru i najavama projekata omo-gućenih prostorno-planskom doku-mentacijom izrazili smo i prosvjedom na Pilama u prosincu kada se okupilo 500-tinjak građana, među kojima su bili i predstavnici Kurenta. Ako i vi mislite kao i mi kako je vri-jeme stati na kraj urbanoj prostituciji djevičanskih obala i prostora Konava-la, Župe i Dubrovnika, pridružite nam se u sljedećim akcijama GSID-a koje će biti najavljene putem lokalnih me-dija. Puntižela je uvijek bila naš šlag na kraju, pa je tako sad i u ovom Uvodni-ku. Uglavnom bit će puno bolja nego prošlih godina. Uostalom, navikli smo biti sve bolji i bolji. Što radi iskustva nakupljenih prošlih godina u organi-zaciji sličnih manifestacije, a što radi pameti. Eh, da je nje više... (i.ć.)

Uvodnik na kraju

Bilten kulturno-zabavne, sportske i ekološke udruge …ji. Preventivna zaštita od požara zasad ne...

Documents

Transcript of Bilten kulturno-zabavne, sportske i ekološke udruge …ji. Preventivna zaštita od požara zasad ne...