Bankarstvo- Pregled Predavanja i Vjezbi I Dio

BANKARSTVO Pregled predavanja i vježbi

I dio

Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić

Sarajevo, 2006. godine

Autori: Doc. dr. Fikret Hadžić

Ass. Velid Efendić

Naziv djela: BANKARSTVO – pregled predavanja i vježbi- I dio

Izdavač: Ekonomski fakultet u Sarajevu, Izdavačka djelatnost

Glavni i odgovorni urednik: Dekan, prof. dr. Muris Čičić

Urednik: Prof. dr. Hasan Muratović

Lektor: Olivera Jokić

DTP: Mulija Delibašić

Štampa: "Fojnica" d.o.o.

Za štampariju: Šehzija Buljina, direktor

Tiraž: 500

Copyright ©2006 Ekonomski fakultet u Sarajevu Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavača.

ii

PREDGOVOR Bankarski sektor, danas, predstavlja dominantan segment finansijskog sistema Bosne i Hercegovine. Njega čini Centralna banka BiH (valutni odbor) i sistem komercijalnih banaka u FBiH i RS. On danas predstavlja poslovni segment u kojem su ostvareni i najveći uspjesi započetog procesa ekonomskih reformi. Stvoren je novi institucionalni i regulatorni okvir, uvedeni međunarodni standardi poslovanja, ojačana funkcija kontrole, revizije i supervizije, te uspostavljen sistem osiguranja depozita. Izvršeno je okrupnjavanje značajnim smanjenjem broja poslovnih banaka. Pored toga, došlo je i do promjene strukture vlasništva poslovnih banaka. Od nekada dominantno državnog, bankarski sektor u BiH danas je u pretežnom privatnom vlasništvu, sa visokim učešćem inostranog u strukturi ukupnog kapitala. Bankarski sistem FBiH danas karakteriše nastavak procesa konsolidacije i stabilizacije, te rast svih relevantnih pokazatelja bankarskog poslovanja. Bankarski sistem RS donekle zaostaje za onim u Federaciji i nalazi se na početku procesa konsolidacije. Iako je bankarski sektor do sada ostvario značajan uspjeh u svom razvoju, proces njegove reforme, kao i razvoja pratećih finansijskih institucija, još uvijek nije okončan. Postoji izražena potreba za formiranjem tržišta novca i razvojem njegovih instrumenata. Nepostojanje tržišta novca ima za posljedicu primjenu hiper-oprezne politike likvidnosti, čime su banke prinuđene da na računima korespodentskih banaka u inostranstvu drže veće iznose likvidnih sredstava što, opet, utiče na smanjenje obima njihovih kreditnih plasmana. Iako bankarski sektor, danas, zasigurno predstavlja nauspješniji dio domaćeg finansijskog sistema, pred bankama stoji još prilično posla, posebno u segmentima kreiranja nastupa na tržištu novca i kapitala, upravljanja kapitalom i rizicima, odnosno usvajanja međunarodnih standarda poslovanja u kontekstu približavanja BiH evropskim integracijama. Bankarstvo kao naučna disciplina odavno se izučava na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Posljednjih godina raste interes studenata za izučavanjem ove naučne oblasti. Sve veći broj diplomaca nalazi zaposlenje kako u samim bankama, tako i u drugim institucijama bankarskog i finansijskog sistema. Zbog toga je izučavanje Bankarstva za studente našeg Fakulteta postalo posebno atraktivno. Ova publikacija sadrži pregled predavanja i vježbi nastavnog predmeta Bankarstvo koji se izučava u okviru nastavnog plana ECTS sistema na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Ona ima za cilj da studentima olakša praćenje nastave, savladavanje nastavnog programa, kao i pripremu prvog parcijalnog dijela ispita iz navedenog nastavnog predmeta (za studente koji ga prvi put slušaju). Za pripremanje drugog parcijalnog dijela ispita studenti mogu koristiti drugi dio ove publikacije koji je štampan u posebnoj knjizi. Za pripremanje integralnog ispita preporučujemo korištenje oba dijela.

iii

Na početku I dijela Pregleda, dat je sadržaj nastavnog predmeta i literatura. Nakon toga, prezentirani su slajdovi PowerPoint prezentacije predavanja i odnosnih vježbi. Na kraju Pregleda, dat je primjer I parcijalnog testa koji treba da uputi studenta na vrstu i način pismene provjere znanja. Sve dobronamjerene primjedbe i sugestije na ovu publikaciju, molimo da dostavite na mail adresu autora: [email protected] ili [email protected], kako bi u eventualnim narednim izdanjima otklonili propuste i izvršili potrebna poboljšanja. Sarajevo, marta, 2006. godine

Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić

iv

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Šifra predmeta: MAN303 Naziv predmeta: BANKARSTVO Nivo: dodiplomski studij Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 5 Status: obavezni smjerski Broj sati sedmično: 5 Ukupan broj sati: 75 Nastavnik: Doc. dr. Fikret Hadžić 1. CILJ PREDMETA

Upoznavanje sa nastankom, razvojem, ulogom i značajem koju bankarstvo i banke, kao najznačajniji finansijski posrednici, danas imaju u savremenoj ekonomiji i u domaćem finansijskom sistemu; Izučavanje centralnog bankarstva i Centralne banke BiH kao značajnog subjekata koji doprinosi stabilnosti i razvoju domaćeg bankarskog sektora; Izučavanje osnovnih principa i aspekata bankarskog poslovanja, bankarski izvori (depozitni i nedepozitni), te bankarskih plasmana sa širokim spektrom tradicionalnih i savremenih bankarskih poslova. Posebno će se fokusirati aspekt kreditiranja stanovništva i privrede uz upoznavanjem sa tehnikom analize boniteta i tehnike odobravanja kredita. Izučiće se osnovni segmenti elektronskog bankarstva, kao i unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa sa mehanizmima funkcionisanja osnovnih instrumenata plaćanja. Na kraju, studenti će se upoznati sa osnovama i osnovnim principima islamskog bankarstva koje svoju primjenu nalazi i u domaćoj bankarskoj praksi. U toku realizacije nastavnog sadržaja studentima će se prezentirati brojni praktični primjeri, omogućiti razmjena mišljenja u okviru diskusija, debata, prezentacija i razgovora sa gostima-predavačima.

1.1. Predmeti koji su preduslov za polaganje

Monetarne finansije, Finansijski menadžment, Poslovne finansije

1.2. Osnovne tematske jedinice

1. Nastanak i razvoj banaka 2. Banke na finansijskom tržištu 3. Bankarski sistem BiH 4. Sistemi centralnog bankarstva 5. Centralna banka BiH 6. Komercijalno bankarstvo 7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 8. Bankarski izvori 9. Bankarski plasmani 10. Bankarski poslovi 11. Kreditiranje stanovništva 12. Kreditiranje privrede 13. Unutrašnji i međunarodni platni promet 14. Elektronsko bankarstvo 15. Islamsko bankarstvo

2. NAČIN ORGANIZACIJE NASTAVE Opis aktivnosti (%)

2.1. Način izvođenja nastave 1. ex katedra 2. diskusije 3. prezentacije 4. gosti predavači

1. 60 % 2. 10 % 3. 20 % 4. 10 %

Učešće u ocjeni (%) 2.2. Sistem ocjenjivanja 1. obavezni dolazak

2. grupni rad 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. test (parcijalni) 6. test (finalni)

1. 10 % 2. 10 % 3. 10 % 4. 20 % 5. 25 % + 25 % ili 6. 50 %

3. LITERATURA 1. Hadžić, Fikret, Efendić, Velid: Bankarstvo - vodič za predavanja i vježbe, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

2. Ćirović, Milutin: Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. 3. Zaklan, Damir: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta

«Džemal Bijedić», Mostar, 2000. 4. Leko, Vlado (ur.), Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

v

SADRŽAJ

I dio

1. Nastanak i razvoj banaka 1.1. Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH

9 25

2. Banke na finansijskom tržištu 2.1. Kapital banaka u BiH

43 56

3. Bankarski sistem BiH 3.1. Bankarski sistem FBiH i RS

64 78

4. Sistemi centralnog banka 4.1. Institucije bankarskog sistema BiH

92 108

5. Centralna banka BiH 5.1. Currency Board – domaća i strana iskustva

118 127

6. Komercijalno bankarstvo 6.1. Bilans banaka

141 155

7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 7.1. Osnovni principi bankarskog poslovanja

167 187

Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo 199 Primjer I parcijalnog testa 205

II dio

8. Bankarski izvori 8.1. Depozitni potencijal

9. Bankarski plasmani 9.1. Cijena bankarskih resursa i zajmova

10. Bankarski poslovi 10.1. Bankarske garancije

11. Kreditiranje stanovništva 11.1. Kreditna analiza

12. Kreditiranje privrede 12.1. Elektronosko bankarstvo

13. Platni promet 13.1. Unutrašnji platni promet

14. Islamsko bankarstvo 14.1. Instrumenti finansiranja u islamskom bankarstvu

Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo Primjer II parcijalnog testa

vii

Doc. dr. Fikret Hadžić 1

SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA

Predavač: doc. dr. Fikret Hadžić

Asistent: Velid Efendić


1. Nastanak i razvoj banaka

Nauka o bankarstvuNastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike banakaDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih usluga


2. Banke na finansijskom tržištu

Funkcije finansijskog sistemaFinansijsko tržište

Novčano tržišteTržište kapitala

Bankarski sistemStruktura finansijskih institucijaPromjene u finansijskoj strukturiNovi trendovi u bankarstvu


3. Bankarski sistem BiHMakrookruženjeRegulativni okvir Reforma bankarskog sistemaKarakteristike

Bankarski sistem FBiHBankarski sistem RS

Finansijski indikatoriPravci daljeg razvoja


4. Sistemi centralnog bankarstva

Poslovi CBFunkcije CBRazlike CB i komercijalnih banakaSupervizija banakaStruktura bilansa CBInstrumenti monetarne politike CB


5. Centralna banka BiH

“Currency Board”Osnovni zadaci CB BiHNezavisnost CB BiHOrganizacija CB BiHBudućnost CBA u BiH


6. Komercijalno bankarstvo

Vrste banakaDjelatnost banakaOrganizacija banakaBilansi banakaBankarski agregati


7. Osnovni principi bankarskog poslovanja

Likvidnost,Solventnost,Sigurnost,Efikasnost,Profitabilnost.


8. Bankarski izvori

DepozitiFaktori formiranja depozitaOsiguranje depozita

Nedepozitni izvoriKapital

Funkcije kapitalaAdekvatnost kapitala


9. Bankarski plasmani

Vrste bankarskih plasmanaAktivni bankarski poslovi

Kratkoročni bankarski posloviDugoročni bankarski poslovi


10. Bankarski poslovi

PasivniNeutralniGarancijsko poslovanjeNekreditni -

neklasični

Sopstveni


11. Kreditiranje stanovništva

KreditiranjeStruktura bankarskih kreditaVrste kredita

Proces kreditiranja stanovništvaOcjena kreditne sposobnostiProcjena rizikaUloga kreditnog biroa

Dokumentovanje kreditnih aktivnosti


12. Kreditiranje privrede

Tehnologija kreditiranjaProces kreditiranja

Ocjena kreditne sposobnostiProcjena kreditnog rizika

Nastanak i upravljanje problematičnim kreditima


13. Platni promet

Unutrašnji platni prometMeđunarodni platni promet

INCOTERMSInstrumenti međunarodnog platnog prometa

Dokumentarni akreditivInkaso posaoDoznaka


14. Elektronsko bankarstvo

ATM -

bankomatiSoftver za lične finansijePOS terminaliPlastične karticeSMS bankarstvoINTERNET bankarstvo


15. Islamsko bankarstvo

Nastanak i razvoj

Izvori finansiranja

Modeli mobilizacije sredstava

Modeli finansiranja

Beskamatno bankarstvo u BiH


1. NASTANAK I RAZVOJ BANAKA

Nauka o bankarstvuNastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike bankeDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih usluga


Jedna od naučnih disciplina koja naučnom metodom objašnjava jedan aspekt monetarnih faktora i monetarnih transakcija.

Bavi se istraživanjem uloge i poslovanja banaka

kao značajnih institucija

finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema zemlje.

NAUKA O BANKARSTVU


•

funkcija i uloge bankarskog sistema,•

načina organizovanja bankarskih institucija,

•

bankarskog poslovanja (bankarskih funkcija i operacija),

•

teorije i prakse monetarno-kreditne i devizne politike, te

•

kreditno-bankarskog sistema i njegovog uticaja na ekonomsku politiku zemlje i međunarodne ekonomske i finansijske odnose.

Bavi se proučavanjem:


Kao naučna disciplina razvilo se u drugoj polovini XIX vijeka.

- primjenjena

ekonomska

disciplina-

izučava bankarski sistem i bankarsku praksu (bankarsku tehniku),

-

izučava opšta pitanja kreditnog sistema i kreditne prakse.

- mikro

i makro

nivo


Bankarstvo:prijeko potrebna

djelatnost,

djelatnost u promjenama,jedna od

najviše regulisanih

djelatnosti,

djelatnost prikupljanja informacija,djelatnost prenosa informacija,djelatnost sa

fiksnim troškovima,

djelatnost

akvizicija,uslužna

djelatnost....


Banke:najvažnije finansijske institucije,

glavni izvori kredita,

najveći izvori obrtnog kapitala,

najveći kupci državnih obveznica,

poluga za provođenje vladinih

stabilizirajućih programa....


Razvoj bankarstva omogućila je pojava kovanog novca (između VII i V vijeka p.n.e.).

Rudimentarne pojave bankarstva:– mjenjački i založni poslovi.

NASTANAK I RAZVOJ BANAKA


Razvojne faze bankarstva:

I faza:u Babilonu: tezauri –

skladišta

u antičkoj Grčkoj: sarafi – mjenjački poslovi,trapezari – bankari antičkog doba -pojava hipotekarnih i komercijalnih kredita,


u starom Rimu: (III vijek p.n.e.):argentarius – bankar (mjenjački, depozitni,

zajmodavni i posrednički poslovi u platnom prometu).

Nakon propasti rimskog carstva zaustavljen je razvoj bankarstva (470. godine).

U feudalizmu opstaju samo mjenjački poslovi i naturalni krediti.

Razvojem trgovine ponovno dolazi do razvoja banaka.

Uloga zlatara

u razvoju bankarstva...


II faza:

U Italiji početkom XV vijeka: u Genovi: Casa de St. Georgo, (1407) –

prva banka

u istoriji

bankarstva. Bavi se i platnim prometom.

Preko

stotinu

banaka

osnovano

je u Veneciji

i Genovi

u XV i XVI vijeku.


Prva

moderna

bankaOsnovana

je 1609. godine: banka

grada

Amsterdama

Poslovala

je izrazito

strogo

i čestito:depoziti

su

bili

svetinja

i nije

odobravala

kredite.

Prvi

test:

kada

se Luj

XIV približavao

Amsterdamu

1672. godine.Drugi

test:

poslovanje

sa

Nizozemskom

istočno-

indijskom

kompanijom

gdje

su

bankari

istovremeno

bili

i njeni

direktori,

i Treći test: rat sa

Engleskom

1780. godine

nakon

kojeg

se grad

Amsterdam sve

više

zadužuje

kod

banke.Rezultat

testova

:

Problemi

u banci

i njena

likvidacija

1819. godine.


III faza :a) Osnivanje Bank of England 1694. g.

novac se odvaja od metalne podloge,pojava obveznica (bank-nota), isplata u metalu uz «kraljevo obećanje»,monopol emitovanja novčanica, i upravljanje kreditnom politikom banaka.


b) Banque Royale 1716. g.

Slučaj bankarskog čudotvorca –

John Law-a ?

kao

najbolji

primjer

šta

banka

može uraditi sa novcem

i šta

može

uraditi

novcu.

Od

tada

istoriju

razvoja

bankarstva

karakteriše: stalna

smjena

euforije

i panike.


IV faza :

Nastaje početkom XIX vijeka u Engleskoj, a kasnije i u drugim zemljama.

Banke se osnivaju kao dionička društva sa relativno velikim vlastitim kapitalom.


Prve dvije razvojne faze zasnovane su na: «currency teory»

-

novac pune materijalne

vrijednosti sa 100% pokrićem rezervama u plemenitim metalima.

Druge dvije razvojne faze zasnovane su na: «banking teory»

-

povjerenje kojim se

novac odvaja od svoje metalne podloge.


Prve banke u Bosni i Hercegovini ?

Bečka Union banka 1884. godine

u Sarajevu osniva:

“Privilegovano odjeljenje Union banke za BiH”

Bosanskohercegovačka narodna dionička banka u Sarajevu, 12. marta 1898. godine.

Prva štedionica d.d. u Brčkom

1889. godine,Štedionica d.d. u Bijeljini

1893. godine,

Prva banjalučka štedionica d.d. 1894. godine.


Najveće

otkriće

u bankarstvu?Kredit!

Drugo

otkriće po značaju?Banknota!

kojom novac postaje “obećanje”

Banknota: prenosivi beskamatni pismeni zapis o obavezi banke da donosiocu isplati iznos na koji banknota glasi u zakonskoj valuti jedne zemlje.


“poslovanje koje obuhvata držanje depozita i posuđivanje novca”,

“poslovanje zasnovano na kreditu”,

omogućava transakcije bez potrebe plaćanja u novcu,

osnova bankarskog poslovanja je povjerenje javnosti,

banka drži rezerve prema svom iskustvu, ali je zakonom propisana i stopa obavezne rezerve.

BANKARSTVO


Bankarska kriza:gubitak povjerenja u banku koji uzrokuje masovnu navalu ulagača sa zahtjevima za povlačenje sredstava.

Danas se rjeđe događa zbog:osiguranja depozita i strože regulacije u bankarstvu.

Izlaz za solventnu banku: prodaja sredstava drugim bankama,intervencija centralne banke.


Galbrajt

o bankarstvu?

“Proces

kojim

banke

stvaraju

novac

zapravo

je toliko

jednostavan

da

naprosto

zbunjuje”.

“Kada

je riječ

o nečem

što

je tako

važno, ljudi misle

kako

sama

pristojnost

nalaže

da

to bude

što

tajanstvenije”.


da

olakšaju

kontakt

između

deponenata

i debitora javljajući

se u ulozi

posrednika.

Zašto su potrebni “posrednici”?zbog

visokih

“information costs”

koji

ograničavaju

mogućnost

deponenta

da

pronađe

adekvatnog

debitoratroškovi

istraživanja,

troškovi

ocjene

boniteta

debitora,troškovi

monitoringa,

troškovi

naplate...

Zašto postoje banke?


Zašto su potrebni “posrednici”?

zbog

mogućnosti

banke

da

upravlja likvidnošću,

zbog

mogućnosti

banke

da

se koristi pogodnostima

“economies of scope”

i/ili

“synergy efektom”.


Pojam

“banka”

potiče

od

latinske

riječi “banco” i označava

klupu, tezgu

(u današnjem

smislu

–

šalter), postavljenu

na

ulici, trgu, vašaru

ili

sajmu na

kojoj

se vršila

razmjena

različitih

oblika

i vrsta

novca

i vršile

novčane

transakcije

naplate

i plaćanja

u vezi

sa

obavljenim

trgovinskim

prometom.

POJAM BANKE


Ima

za

cilj

maksimalizaciju

profita

na

uloženi kapital

vlasnika.

Stiče

profit uz

strogi

nadzor

društva

jer

uglavnom radi

sa

tuđim

sredstvima.

Postoje

ograničenja

u poslovanju

u cilju

zaštite javnog

interesa.

Cilj

kontrole: jačanje

povjerenja

u banku.Predmet

kontrole: opće

performanse

banke.

Strožiji

uslovi

kod

osnivanja

banke.

Banka


trguje

novcem

kao

specifičnom

robom,trguje

dugovanjima

i potraživanjima,

finansijski

posreduje,preuzima

rizik,

ali se i štiti od njega,

vrši

sekundarnu

emisiju

novca

KARAKTERISTIKE BANKE

????????


Sekundarna emisija novca

banka Xprima $

10.000stvara $

8.000 sa novim kreditima

banka 1prima $ 2.000stvara $ 1.600 sa novim kreditima

banka 2prima $ 2.000stvara $ 1.600 sa novim kreditima

banka 3prima $ 2.000stvara $ 1.600 sanovim kreditima

banka 4prima $ 2.000stvara $ 1.600 sanovim kreditima

banka Aprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Cprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Bprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Dprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Eprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Fprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Gprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima

banka Hprima $ 800stvara $ 640 sa novim kreditima


Početni depozit: $ 10.000,00

Novi krediti

:8.000 + (4x1.600) + (8x640) = $

19.520,00

Sekundarna emisija novca


vrši

sekundarnu

emisiju

novca,posluje

po

specifičnim

principima,

ima relativno

mali

vlastiti

kapital,optimizira

alokaciju

nacionalnih

finansijskih

resursa.

KARAKTERISTIKE BANAKA


(1) specifičan i samostalan privredni i tržišni subjekt,

(2) sui generis

preduzeće, koje na bazi

(3) prenijetih ovlaštenja i povjerenja

(4) posreduje u transferisanju tuđih sredstava, prije svega na kreditnoj osnovi,

(5) obavljajući sve depozitne, kreditne i novčane transakcije između finansijski suficitarnih i finansijski deficitarnih transaktora,

Banka je...


(6) vršeći pri tome sekundarnu emisiju novca,

(7) uz ispoljavanje visokog stepena profesionalnosti, organizovanosti i adaptibilnosti na promjene u okruženju,

(8) što neposredno doprinosi maksimizaciji efekata sopstvene mikroekonomije i

(9) posredno utiče na optimizaciju korištenja uvijek relativno oskudnih finansijskih resursa na nivou makro sistema.


Obaveza banaka, njihovih upravljačkih i nadzornih organa, kao i svih osoba zaposlenih u banci da čuvaju tajnu o poslovima banke ili o poslovima koje su same zaključile.

To se posebno odnosi na:imena i adrese komitenata,visinu i vrstu uloga,stanje depozita,broj i vrstu čuvanih vrijednosnica i drugih predmeta.

Bankarska tajna


Obaveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe u banci,

Ova obaveza se odnosi i na revizore, zaposlenike centralne banke, agencije za bankarstvo i ostali koji imaju uvid u dokumentaciju banke.

Nisu obavezni čuvati tajnu:♦

ako im to čuvanje tajne može štetiti, ili ako su od komitenta izričito oslobođeni čuvanja tajne,

♦

u slučajevima predviđenim zakonom.

Ass. Velid Efendić 49

Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH

Vježbe


Sadržaj vježbi1.

Pojam bankea.

Poslovi koje banka može obavljatib.

Statut banke2.

Organi banke a.

Skupštinab.

Nadzorni odborc.

Upravad.

Odbor za reviziju3.

Osnivanje banaka u FBiHa.

Potrebna dokumentacija za osnivanje prestavništva banke u FBiH

b.

Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiHc.

Kapital banke


4.

Gubitak bankarske dozvole5.

Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama6.

Ulaganja banaka7.

Poslovna tajna8.

Kreditni rizik9.

Stečaj i likvidacijaa.

Privremeni upravnikb.

Likvidacioni upravnikc.

Dioničari banke 10.

Izvještavanje


1. Pojam banke

ZOB FBiH Banke su pravna lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i druge poslove u skladu sa zakonom o bankama u FBiH.Osnivaju se i posluju kao dionička društvaNaziv “Banka” se može koristiti samo za institucije koje se bave ovim poslovima.


a. Poslovi koje banka može obavljati

Banka može obavljati sljedeće poslove:1.

Primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava,

2.

Davanje i uzimanje kredita i finansijski

lizing,3.

Davanje svih oblika novčanog jemstva,4.

Učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun,

5.

Usluge platnog prometa i prenosa novca,


6.

Kupovina i prodaja strane valute,7.

Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice, putne i bankarske čekove),

8.

Pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima kao i drugim vrijednostima,

9.

Usluge finansijskog menadžmenta,10.

Kupovina i prodaja vrijednosnih papira,11.

Druge poslove koji proizilaze iz prethodnih.


b. Statut banke

Statutom banke se utvrđuje:

1.

Sjedište,

2.

Djelatnost,

3.

Nadležnosti,

4.

Način rada organa banke,


5.

Iznos dioničkog i druge vrste kapitala,

6.

Vrste, broj i nominalna vrijednost dionica,

7.

Prava glasa vezana za dionice,

8.

Način donošenja opštih akata i

9.

Druga pitanja vezana za rad banke.


2. Organi banke

Organi banke su:

1.

Skupština,

2.

Nadzorni odbor,

3.

Uprava i

4.

Odbor za reviziju.


a. Skupština

Čine je dioničari.Održava se u mjestu sjedišta.Održava se najmanje jednom godišnje.Saziva je nadzorni odbor.Pravo glasa ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma održavanja skupštine.


b. Nadzorni odbor

Čine ga predsjednik i najmanje 4, a najviše 6 članova.Imenuje ih i razrješava skupština.Ukupan broj članova mora biti neparan, uključujući i predsjednika.Predsjednik i članovi se imenuju istovremeno na period od 4 godine.


Sjednica nadzornog odbora se održava po potrebi, a najmanje jednom tromjesečno.Saziva je predsjednik nadzornog odbora.Predsjednik i članovi pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.


c. Uprava

Rukovodi poslovanjem banke.Upravu banke čine:

Direktor,Izvršni direktor i Zamjenik direktora.

Direktor je odgovoran za zakonito poslovanje i implementaciju poslovne politike.


d. Odbor za reviziju

Imenuje ga nadzorni odbor.Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine.Odgovoran je za nadzor provođenja i angažovanja vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.Nadgleda i poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna. Na zahtjev dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, mora izvršiti reviziju finansijskog poslovanja banke.


3. Osnivanje banaka u FBiH

Agencija podnosiocu zahtjeva izdaje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala. Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000 KM.


Dodatni uslovi:

1.

Da banke ispunjavaju uslove iz zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke;

2.

Da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo;

3.

Da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo.


a. Potrebna dokumentacija za osnivanje predstavništva banke u FBiH

Podaci o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke,Statut banke,Podaci o finansijskom poslovanju banke,Akt o osnivanju predstavništva,Djelatnost predstavništva,


6.

Program rada predstavništva,

7.

Podaci o vodećim osobama,

8.

Ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje predstavništva,

9.

Ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva.


b. Sadržaj zahtjeva za osnivanje banke u FBiH

Zahtjev za izdavanje bankarske dozvole sadrži:

1.

Ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema upustvu Agencije,

2.

Podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke,


3.

Iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke,

4.

Plan projekcije poslovanja koji, između ostalog, sadrži vrste predviđenih djelatnosti i strukturu organizacije banke,

5.

Popis vlasnika banke.


c. Kapital banaka

Minimalni iznos po ZOB-u je 15.000.000,00 KM.,Kapital se ne može smanjiti bez dozvole Agencije.Kapital se sastoji od:

osnovnog,dopunskog,neto kapitala= osnovni + dopunski – odbitne stavke


4. Gubitak bankarske dozvole

Bankarska dozvola se može izgubiti:1.

Na zahtjev banke,2.

Kažnjavanjem

banke za prekršaj,3.

Uz preporuku privremenog upravnika,4.

Uz dozvolu izdatu na osnovu lažnih

ili nezakonitih dokumenata,

5.

Ako nije podnesena prijava za upis u sudski registar u predviđenom roku,


6.

U slučaju spajanja, pripajanja ili podjele banke,

7.

Uz smanjenje minimalnog iznosa kapitala predviđenog u ZOB-a i

8.

U slučaju likvidacije banke uz odluku vlasnika ili prestanka pravnog lica.


5. Suvlasništvo drugih pravnih lica u banakama

Fizičko ni pravno lice, bilo samostalno ili u sporazumu s drugim licima ne može steći ili povećati značajno glasačko pravo u banci preko 10%, 33%, 50% i 66,7% ukupnih glasova u banci bez odobrenja Agencije.Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke.


6. Ulaganja banaka

Banka kao i supsidijarno lice ne može investirati u pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama.Banka ne može davati donacije ili kredite političkim strankama.


Ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od 25%, niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala. Banka ne smije investirati u svoja stalna sredstva više od 50% iznosa njenog osnovnog kapitala bez dozvole Agencije.


7. Poslovna tajna

Nadzorni odbor, uprava, svi zaposleni, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu, dužni su čuvati poslovnu tajnu koja se odnosi na sve informacije do kojih su došli obavljanjem poslova za banku.Poslovna tajne se ne može koristiti za ličnu korist, niti se smije odavati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje.


8. Kreditni rizik

Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke, aktivu i ponderisanu aktivu, kapital i njegovu strukturu.Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40%osnovnog kapitala.


Iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala.Kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25% osnovnog kapitala banke, mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost prelazi iznos kredita.


9. Stečaj i likvidacija

Provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji.Agencija imenuje privremenog upravnika ako je:

1.

Prekršen zakon, propis ili odluka Agencije, čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata;

2.

Svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja;


3.

Banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu i

4.

Opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju, direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika.


a. Privremeni upravnik

Privremeni upravnik odlučuje o:1.

Ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke, s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji;

2.

Sanaciji banke, uključujući i povećanje kapitala do propisanog minimuma;

3.

Prodaji dijelova imovine i/ili otkupu obaveza banke, odnosno prodaji banke i

4.

Spajanju ili pripajanju banke drugoj banci.


b. Likvidacioni upravnik

Likvidacioni upravnik ima ovlaštenja da:1.

Proda imovinu i otkupljuje obaveze banke;

2.

Proda banku ili je pripoji drugoj banci;3.

Likvidira banku i o tom postupku odlučuje.


c. Dioničari banke

Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog vlasničkog udjela.Dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke odgovaraju pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima:

1.

Da je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima banke utvrđenim zakonom,


2.

Da se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine,

3.

Kada je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv njihovih interesa i

4.

Kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju.


10. Izvještavanje

Banka je dužna objaviti izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku u jednom ili više dnevnih novina sa teritorije BiH u roku od 15 dana po njegovom prijemu.

Dužna je dostaviti Agenciji izvještaj o poslovanju, likvidnosti i rentabilnosti, za sebe i svoja supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi u obliku, sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije.


2. BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU

Finansijski sistemFinansijsko tržišteBankarski sistemFinansijske institucijePromjene u finansijskoj strukturi Novi trendovi u bankarstvuPerspektive bankarstvaMogućnosti zaposlenja u bankarstvu


FINANSIJSKI SISTEM I TRŽIŠTESve

ekonomske

jedinice

prema

bilansnim

pozicijama

svrstavaju

se u :suficitarne,deficitarne

i

ravnotežne.

Finansijski

sistem

je

skup

institucija, instrumenata

i mehanizama

putem

kojih

se

ostvaruje

mobilizacija, koncentracija, transfer i alokacija

finansijskih

resursa

i novčane

štednje

društva.


Finansijski sistemZadatak

finansijskog

sistema

-

izgradnja

institucija,

instrumenata

i mehanizama

za

efikasno

i racionalno transferisanje

finansijskih

sredstava.

Finansijske

institucije

dijele

se na:depozitne

– poslovne banke i štedionice,

nedepozitne

– osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi idržavne

finansijske

institucije

–

državne razvojne

banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, st. izgradnje...)


Finansijsko tržišteTri metoda

finansiranja:

samofinansiranje

(korišenje

sopstvenih

fondova),neposredno

finansiranje

(između

štediša

i

investitora

postavlja

se direktni

transfer finansijskih

fondova),posredno

(pojavljuju

se posrednici

-

finansijske

institucije).

Finansijsko

tržište

-

organizovano

mjesto

i prostor

na kojem

se nude i traže

finansijska-

novčana sredstva i na

kojem

se, zavisno

od

ponude

i potražnje, organizovano formira

cijena

tih

sredstava.


ŠTEDIŠE:

oni

koji

ne

troše

dijelove

dohotka

u tekućem periodu

-

povećavaju

dohodak

jer

dobijaju

kamatu,

DEBITORI:

zadužuju

se i povećavaju

dohodak

ako dobijene

fondove

ulažu

u produktivne

investicije.

Ukoliko

kredite

koriste

najefikasnije

i najsposobnije

firme

-

to vodi

povećanju

ukupnog

bogatstva

društva.


Geografski

posmatrano

razlikujemo:lokalno,nacionalno i internacionalno finansijsko tržište.

Analitički

posmatrano:1.

primarno

(podrazumijeva

kupoprodaju

inicijalnih

hartija

od vrijednosti. Može

biti

direktno

i indirektno-preko

specijalizovanih

finansijskih

ustanova)

–

motiv kupovine -

dobit

i2.

sekundarno

(retransfer hartija

od

vrijednosti

i prije

roka dospjeća)

–

motiv kupovine -

likvidnost.


Konvencionalna

podjela:tržište

kredita

(personalizovano)

i

tržište

vrijednosnih

papira

(impersonalizovano).

Po ročnosti

i namjeni:novčano

(kratkoročna

sredstva

do 1 god.) i

tržište

kapitala

(dugoročno

iznad

godine

dana).


Novčano tržištePredmet

kupoprodaje: kratkoročna

novčana

sredstva

potrebna

za

održavanje

likvidnosti, proizvodnju

ili

robni promet.

Obuhvata:1.

tržište

gotovog

novca

gdje

se kupuje

i prodaje

kratkoročni gotovi

novac

i kratkoročne

hartije

od

vrijednosti.

2.

tržište

kredita

kupuju

se i prodaju

kratkoročna

novčana sredstva

u obliku

kredita,

3.

primarno

i sekundarno

tržište

kratkoročnih

vrijednosnih papira.


Tržište kapitalaNovčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročno.

Kapital

se pribavlja

emitovanjem:1.

obveznica

(zajmovni

kapital

-

dužničke

hartije

sa dospjećem

iznad

jedne

godine)

i

2.

dionica

-

vlasnički

kapital.


Bankarski sistemskup

bankarskih

institucija, finansijskih

instrumenata

i tokova

koji

se koriste

u finansijskom

posredovanju

između

finansijski

suficitarnih

i finansijski

deficitarnih

sektora

i transaktora.

Smanjenje

sredstava

banke

zahtjeva

prilagođavanje:smanjenje

rezervi

likvidnosti,

ulaganje

u brzo-

unovčive

vrijednosne

papire,usklađivanje

ročne

strukture

kredita.


Finansijske institucije

-

posrednici u transferu sredstava između preduzeća i stanovništva kao glavnih trasaktora u finansijskom sistemu.

Stanovnišvo može uložiti štednju kod:kreditnih institucija i/iliinstitucija koje prikupljaju ugovornu štednju.


Struktura finansijskih institucija

Finansijske

institucije

dijele

se na:depozitne

– poslovne banke i štedionice,

nedepozitne

– osiguravajuća društva, penzioni i uzajamni fondovi idržavne

finansijske

institucije

–

državne

razvojne banke, agencije i institucije (npr. poljoprivrede, izvoza-uvoza, stambene izgradnje...)


Tri osnovna oblika finansijskih institucija razvijenih finansijskih tržišta:

1.

Kreditne institucije

plasmane vrše uglavnom u vidu kredita preduzećima i građanima:a)

komercijalne banke

–

depozitno- kreditne

b)

štedionice –

depozitno- kreditne

c)

finansijske kompanije

–

nedepozitne-kreditne


2. Institucionalni investitori:

a)

Osiguravajuća društva

b)

Penzioni fondovi

c)

Investicioni fondovi


3. Investicione banke (berzanske firme)

–

bave se poslovima na primarnom i sekundarnom tržištu kapitala. Prikupljaju kapital emisijom dionica.

a)

Investicione banke

b)

Brokerske i dilerske firmekao brokeri

–

ne preuzimaju rizik,

kao dileri

–

preuzimaju rizik

c) Merčant banke

-

bave se prestrukturiranjem većih kompanija uz njihovu valorizaciju


Primarna Pasiva Primarna AktivaVrsta posrednika Izvori fondova Korištenje fondova

Depozitne institucije (banke)Komercijalne banke Depoziti Poslovni i potrošački krediti,

hipotekarni, vladine obveznice

Štedna i kreditna udruženja Depoziti Hipotekarni krediti

Štedionice (Mutual saving banks) Depoziti Hipotekarni krediti

Kreditna udruženja Depoziti Potrošački krediti

Institucije ugovorne štednjeKompanije životnog osiguranja Polise osiguranja Obveznice kompanija i hipot.krediti

Ostale osiguravajuće kompanije Polise osiguranja Državne, općinske i obv.kompanija

Penzioni fondovi Doprinosi iz plaće zap. Državne i obveznice kompanija

Investicioni posredniciFinansijske kompanije Komercijalni papiri, Potrošački i poslovni krediti

obveznice, dionice

Uzajamni fondovi Dionice Obveznice, dionice

Uzajamni fondovi novčanog tržišta Dionice Instrumenti novčanog tržišta

Izvori aktive i pasive finansijskih posrednika


PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI

-

smanjenje učešća komercijalnih banaka

Razlozi:

djelovanje tržišnih faktora –

pojava novih vrsta finansijskih institucija sa ponudom finansijskih proizvoda koji ranije nisu postojali,

pretjerana regulacija

porast van-bilansnih aktivnosti banaka


Najznačajniji finansijski posrednici

Vrsta posrednika 1970 % 1980 % 1990 % 1996 %

Depozitne institucije (banke)Komercijalne banke 517 39,2 1.481 36,7 3.334 30,5 4.710 26,1Štedna i kreditna udruženja i uzajamne (mutual) štedne banke 250 19,0 792 19,6 1.365 12,5 1.035 5,7Kreditna udruženja 18 1,4 67 1,7 215 2,0 327 1,8

Ugovorne štedne institucijeKompanije životnog osiguranja 201 15,2 464 11,5 1.367 12,5 2.239 12,4Ostale osiguravajuće kompanije 50 3,8 182 4,5 533 4,9 804 4,5Penzioni fondovi (privatni) 112 8,5 504 12,5 1.629 14,9 3.031 16,8Penzioni fondovi (države i lokalnih vlada) 60 4,5 197 4,9 737 6,7 1.735 9,6

Investicioni posredniciFinansijske kompanije 64 4,9 205 5,1 610 5,6 897 5,0Uzajamni fondovi 47 3,6 70 1,7 654 6,0 2.349 13,0Uzajamni fondovi novčanog tržišta 0 0,0 76 1,9 498 4,6 891 4,9

1.319 4.038 10.942 18.018

Vrijednost aktive u milijardama USD

PROMJENE U FINANSIJSKOJ STRUKTURI


kao odgovor -

banke ulaze u nova područja:

•

poslovi «starateljstva»

(trust) –

•

poslovi sa vrijednosnim papirima –

•

sekjurizacija kredita

–

•

finansijski inženjering

–


FAKTORI NOVIH TRENDOVA U BANKARSTVU:deregulacija –

informaciona tehnologija

–

konkurencija –

internacionalizacija i globalizacija (mondijalizam) –

koncentracija

–

stvaranje finansijskih konglomerata -

Stvaranje tzv.

«finansijskih supermarketa»


Procesi: «izacije»

finansijskog sektora:

institucional-izacijaprivat-izacijaglobal-izacijainformat-izacijasekjurit-izacija


PERSPEKTIVE BANKARSTVA

•

dalja i naglašena marketizacija,

•

dalja deregulacija -

npr.

ukidanje ograničenja konkurencije finansijskih institucija,

•

nastavak internacionalizacije,

•

decentralizacija banaka (svako domaćinstvo-

filijala banke),

•

uspostavljanje globalnog bankarstva –

“jedinstveni pasoš”

u EU


•

razvoj finansijskog inženjeringa

u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda, a posebno dalji razvoj finansijskih derivata

Potencijalna opasnost !

•

rast nestabilnosti finansijskih tržišta

usljed porasta hazardiranja.


Mogućnosti zaposlenja u bankarstvu

1.

Kreditni referenti,2.

Kreditni analitičari,

3.

Specijalisti za ispravljanje kredita,4.

Menadžeri bankovnih operacija,

5.

Direktor podružnice (filijale),6.

Analitičari sistema,

7.

Revizori i kontrolno osoblje,8.

Finansijski analitičar,

9.

Specijalisti odjela za upravljenje imovinom komitenta,

10. Specijalisti za osobne bankarske usluge,


Šaltersko osoblje,Trgovci i analitičari vrijednosnih papira,Specijalisti za dugoročno planiranje i poslove akvizicije,Marketinško osoblje,Upravljanje ljutskim potencijalom,


11.

Stručnjaci za međunarodne finansije i razvoj poslovanja,

12.

Trgovci stranim valutama,13.

Stručnjaci za investicijsko bankarstvo,

14.

Kontrolori i regulatori banaka,15.

Bankovni programi za obuku...


Kapital banaka u BiH

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Oblici bankarskog kapitala2.

Funkcije bankarskog kapitala3.

Leveridž

faktor4.

Programi povećanja kapitala5.

Međunarodna koordinacija6.

Kapital banaka u FBiH1.

Struktura kapitala

banaka

u FBiH 2.

Ukupan kapital banaka FBiH od 2000-2004.7.

Kapital banaka u RS1.

Struktura vlasništva2.

Adekvatnost kapitala banaka RS3.

Trendovi


1. Oblici bankarskog kapitala

1.

Primarni kapitala)

Akcionarski kapitalb)

Zadržani profiti2.

Sekundarni kapitala)

Subordinirane obvezniceb)

Opće rezerve za pokriće gubitaka


2. Funkcije bankarskog kapitala

Osnovne funkcije bankarskog kapitala su:1.

Apsorbovanje potencijalnih gubitaka,2.

Zaštita deponenata,3.

Mehanizam regulacije u osiguranju depozita,


4.

Ograničenje nekontrolisanog rasta aktive,

5.

Izvor finansiranja redovnih aktivnosti,6.

Pokriće preuzetog potencijalnog rizika,

7.

Širenje obima aktivnosti banke i8.

Finansiranje nekamatonosne aktive.


3. Leveridž

faktor

Rast aktive mora pratiti rast kapitala.Međunarodni standard stope kapitala je 8%, a kod nas je 12 %.Pojam leveridž faktor => recipročna vrijednost stope kapitala.To znači, da na jednu KM kapitala u pasivi možemo formirati 12,5 KM aktive.


Izračunavanje:Leveridž faktor = 1/stopa kapitalaMeđunarodni standard:

1/0,08 = 12,5 KM

Kod nas:1/0,12 = 8,3 KM


4. Programi povećanja kapitala

Kratkoročni aspekt:1.

Emisija novih akcija2.

Sekjuritizacija kredita3.

Prestrukturiranje vlasništvaDugoročni aspekt:

Porast aktive = novo zaduženje + interno generisani kapital + eksterni kapital


5. Međunarodna koordinacija

•

Cilj => stvaranje jedinstvenih standarda poslovanja banakaBazelski sporazum iz 1988. - ”Grupa 10”

Koncepcija:1.

Povećana stopa kapitala2.

Jedinstvene stope po klasama rizične aktive3.

Mađunarodni aranžmani -

bankarki rizici4.

Tržišni rizici


6. Kapital

banaka

u FBiH

BANKE31. 12. 2002. 31. 12. 2003. 31. 12. 2004.

Iznos % Iznos % Iznos %

Državne banke 85.491 14 106.105 15 161.915 18

Privatne banke 540.305 86 607.430 85 744.741 82

UKUPNO 625.796 100 713.535 100 906.656 100

(000)


a. Struktura kapitala

banaka

u FBiH


b. Ukupan kapital banaka FBiH od 2000-2004.


7. Kapital banaka u RS(u 000 KM)

AKCIONARSKI KAPITAL

31. 12. 2003 31. 12. 2004INDEK

SIznos Učešće Iznos Učešće

1 2 3 4 5 6=4/2

1. Državni kapital 2.724 1 2.807 1 103

2. Privatni kapital 204.231 98 191.385 98 94

2.1. Strani kapital 152.718 75 147.540 77 97

2.2. Domaći kapital 51.513 25 43.845 23 85

3. Zadružni kapital 1.771 1 1.375 1 78

UKUPNO (1+2+3): 208.726 100 195.567 100 94

Struktura akcionarskog kapitala banaka RS 31. 12. 2004. godine


a. Struktura vlasništvaAkcionarski kapital banaka RS 31.12.2004.

1%

98%

1%

Državni kapitalPrivatni kapitalZadružni kapital


b. Adekvatnost kapitala banaka RS

31.12. 2002. 31.12.2003. 31.12.2004. Indeks1 2 3 4 5=4/2 6=4/3

Neto kapital

196.863 209.895 225.982 115 108

Rizična aktiva

822.355 870.085 1.186.557 144 136

Adekvatnos

t kapitala

24% 24% 19% 79 79

(U 000 KM)Adekvatnost kapitala banaka RS

• Stopa obaveznog kapitala u BiH je 12%.

• Ne smije biti manja od 12%, ali ne valja ni da bude veća od 12%.


c. Trendovi

Rast kapitalaRast rizične aktiveRast učešća stranog kapitala


3. BANKARSKI SISTEM BiH

Indikatori razvijenosti finansijskog sistema

Domaći finansijski sektor

Domaći bankarski sektorNajvažniji uspjesiNeke karakteristike bank. sektora FBiH Zamjerke bankaraZadaci bankarskog sektora

Asortiman usluga modernih banaka


Indikatori razvijenosti finansijskog sistema

zadovoljavajući intenzitet direktnog finansiranja -

mogućnost alternativnog izbora,

razvijenost sekundarnog tržišta,

diverzifikovana institucionalna struktura –

omogućava sklad između bankarskih i nebank.

inst.,struktura novčane mase –

dominacija

gotovog novca,odnos novčane mase prema obimu finansijskih transakcija ili prema GDP-u.


Goldsmitov sintetički pokazatelj finansijske razvijenosti: Odnos između finansijskih instrumenata (državnih HoV, privatnih obveznica, običnih akcija, HoV finansijakih instituc.) i nacionalnog bogatstva (GDP-a).

Najrazvijeniju fin. strukturu ima VB (1,70) i SAD (1,25), a najnerazvijeniju Francuska (0,65).


Domaći finansijski sektor

veoma nerazvijen,

institucionalnu strukturu čine: CB i sistem komercijalnih banaka,

mikro-kreditne organizacije,

dvije berze (sarajevska i banjalučka),

osiguravajuća društva...


Nedostaju:razvojne i izvozne banke,štedno-kreditne organizacije,mortgage-institucije,investicioni fondovi,eskontne i klirinške kuće,

novčano tržište...


Od instrumenata finansijskog tržišta:samo dionice (uglavnom proistekle iz

procesa privatizacije),

ne postoje instrumenti kratkoročnog finansiranja (blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, depozitni certifikati, kratkoročne obveznice, REPO-ugovori...).


Ciljevi :osigurati porast domaće privatne štednje,

osigurati povoljniji izvor finansiranja za privatni sektor,

osigurati veće kreditiranje privrede u odnosu na domaćinstva,

povećati likvidnost tržišta kapitala u BiH,

izgraditi funkcionalno tržište osiguranja.


Najvažniji uspjesi:

stvaranje institucionalnog i regulatornog okvira,privatizacija banaka,okrupnjavanje banaka (sa 70 na 35),

prisustvo stranog kapitala,jedinstven platni promet u poslovnim bankama,učešće banaka na tržištu kapitala,


jačanje povjerenja u banke, uspostavljanje sistema osiguranja depozita,osnivanje kreditnog biroa, rast štednje,

unaprijeđenje supervizije banaka,uspostavljanje jedinstvenog registra računa,

uvođenje novih bankarskih proizvoda,Centralna banka BiH...


Struktura pasive banaka u Federaciji BiH


Struktura depozita banaka u Federaciji BiH


Struktura prihoda banaka u Federaciji BiH


Zamjerke bankara

neuređenost pravnog sistema neadekvatna zaštita povjerilaca, odnosno neefikasna naplata dospjelih potraživanja,

prenormiranost pojedinih segmenata bankarskog poslovanja (ocjena kreditnog rizika)otežava poslovanje banaka,

nerazvijenost domaće privrede,

nestabilnost ukupnog ekonomskog sistema,


pogoršanje finansijske discipline pojava fiktivnih firmi i sivo tržište,

visok kreditni rizik investiranja primjena različitih instrumenata obezbjeđenja poskupljuje kredite i usporava proceduru,

nedostatak kvalitetnih dugoročnih izvora,

nepovoljan kreditni rejting BiH...


Zadaci bankarskog sektora

Ubrzavanje procesa reformi realnog sektora kako bi dostigle napredak u monetarnom i bankarskom sektoru,

Završetak procesa privatizacije državnih banaka (ili likvidacija),


Podrška CBBiH da emituje obveznice i blagajničke zapise,


Nastavak procesa daljeg okrupnjavanja banaka,

Kapitalno jačanje banaka,

Donošenje zakona o zaštiti povjerilaca,


Ubrzati procese stečajeva kompanija,

Ubrzavanje sudskih postupaka,

Unaprijeđenje uslova za djelovanje banaka na cijelom području BiH,

Fiskalna reforma i eliminacija sive ekonomije,


Licenca AOD za sve banke,

Povrat stare devizne štednje,

Ublažiti kriterije ročne usklađenosti

Racionalizirati izvještavanje banaka,


Uvođenje eskontne kamatne stope,

Unaprijediti praksu naplate čekova i mjenica,

Usvojiti propise koji će omogućiti razvoj štedionica, hipotekarnih banaka i lizing kompanija...


Tradicionalne bankarske usluge:1.

Obavljanje mjenjačkih poslova,2.

Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita,

3.

Ponuda štednih depozita,4.

Čuvanje dragocjenosti,5.

Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja,6.

Ponuda depozita po viđenju,7.

Ponuda povjereničkih (trust) usluga,

Asortiman bankarskih usluga razvijenih finansijskih tržišta


Tradicionalne bankarske usluge:1.

Obavljanje mjenjačkih poslova,2.

Diskontovanje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita,

3.

Ponuda štednih depozita,4.

Čuvanje dragocjenosti,5.

Podrška vladinim aktivnostima preko kreditiranja,6.

Ponuda depozita po viđenju,7.

Ponuda povjereničkih (trust) usluga,



Bankarske usluge razvijene u novije doba:8.

Odobravanje potrošačkih kredita,9.

Finansijsko savjetovanje,10.

Upravljanje gotovinom,11.

Ponuda opreme na lizing,12.

Ulaganja u visokoprofitabilne projekte visokog stepena rizika,

13.

Prodaja usluga osiguranja,14.

Usluge penzijskog osiguranja,


15.

Usluge investiranja u vrijednosne papire,16.

Usluge investicijskih fondova i anuiteta,17.

Ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga...


Bankarski sektor FBiH i RS

Vježbe


IZVORI

Podaci o bankarskom sektoru BiH preuzeti su:

1.

Za bankarski sektor FBiH iz izvještaja Agencije za bankarstvo FBiH “INFORMACIJA O BANKARSKOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 31. 12. 2004.”

2. Za bankarski sektor RS iz izvještaja Agencije za bankarstvo RS “INFORMACIJA O BANKARSKOM SEKTORU REPUBLIKE SRPSKE za period 01. 01.-

31. 12. 2004. godine.”


Sadržaj vježbiI.

Pokazatelji bankarskog sektora FBiH1.

Bilans stanja bankarskog sektora FBiH 31. 12. 2004. godine

2.

Struktura vlasništva u bankarskom sektoru FBiH3.

Zaposleni u bankarskom sektoru FBiH4.

Štednja u FBiH5.

Ročna struktura depozita u FBiH6.

Ročna struktura kredita7.

Koncentracija u bankarskom sektoru FBiH8.

Profitabilnost

banaka u FBiH


II.

Pokazatelji bankarskog sektora RS1.

Bilans stanja bankarskog sektora

RS 31. 12. 2004.

godine2.

Struktura vlasništva u bankarskom sektoru RS3.

Zaposleni u bankarskom sektoru RS4.

Ročna struktura depozita banaka u RS5.

Struktura depozita i kredita banaka u RS6.

Koncentracija u bankarskom sektoru RS7.

Profitabilnost

banaka u RS

8.

Bilans uspjeha bankarskog sektora RS 31. 12. 2004. godine


I. Pokazatelji bankarskog sektora FBiH

Bilansna suma sektora 31. 12. 2004. godineiznosila je 7,6 milijardi KM (32% više negona kraju prošle godine).Novčana sredstva povećana su za 30% i krediti za 23%.U pasivi, «ostale obaveze» povećane su za45%, krediti za 44%, depoziti za 31% i kapital za 27%.Očigledno, rast bilansa je, prvenstveno,posljedica povećanja depozita, kredita, i porasta kapitala.


1. Bilans stanja banaka u FBiH


2. Struktura vlasništva

Struktura vlasništva na dan 31. 12. 2004.1.

U privatnom i pretežno privatnom vlasništvu bilo je 18 banaka ili 75%.

2.

U državnom i pretežno državnom vlasništvu bilo je 6 banaka ili 25%.


3. ZAPOSLENI


4. Štednja

AOD


5. Ročna struktura depozita


6. Ročna struktura kredita


7. Koncentracija Tri banke imaju aktivu veću od milijardu KM.Najveća raspolaže imovinom osamdeset puta većom odone u najmanjoj banci.Preciznije, po aktivi, najveća banka raspolaže sa dvijemilijarde KM imovine, a na drugoj strani, u FederacijiBiH osam banaka ima aktivu manju od 50 miliona KM.Među njima su i pet banaka pod privremenom upravom(Hercegovačka banka d.d. Mostar, UNA banka d.d.Bihać, Ljubljanska banka d.d. Sarajevo, Poštanskabanka BiH d.d. Sarajevo i Privredna banka d.d. Sarajevo).


8. Profitabilnost

banaka u FBiH

U 2004. godini, banke u Federaciji BiHostvarile su dobit u iznosu od 47,1 milion KM, što je za 2,4% ili 1,1 milionKM više nego u 2003. godini.Pozitivan finansijski rezultat od 57,7 miliona KM ostvarilo je 18 banaka.Gubitak u poslovanju u iznosu od 10,6miliona KM ostvarilo je šest banaka.


II. Pokazatelji bankarkog sektora RS

Pokazatelji bankarskog sektora RS1.

Bilans stanja bankarskog sektora RS 31. 12. 2004. godine

2.

Struktura vlasništva u bankarskom sektoru RS

3.

Zaposleni u bankarskom sektoru RS4.

Ročna struktura depozita banaka u RS5.

Struktura depozita i kredita banaka u RS


6. Koncentracija u bankarskom sektoru RS7. Profitabilnost

banaka u RS

8.

Bilans uspjeha bankarskog sektora RS 31.12.2004. godine


Bilansna suma 31. 12. 2004. godine iznosila je dvije milijardeKM (30% više nego na kraju prošle godine).

Novčana sredstva povećana su za 22% i krediti za 42%.

U pasivi, «ostale obaveze» povećane su za 161%, uzeti kreditiza 58%, depoziti za 38% i kapital za svega 7%.

Očigledno, rast bilansa je, prvenstveno, posljedica povećanjastavke ostalih obaveza, depozita i uzetih kredita.


1. Bilans stanja banaka RS 31. 12. 2004. godine


2. Struktura vlasništva

Struktura vlasništva na dan 31. 12. 2004.1.

U privatnom i pretežno privatnom vlasništvu bilo je 7 banaka ili 98%.

2.

Državno vlasništvo bilo je prisutno samo u 2 banke sa sveukupno 1%.

3.

Ostalih 1% je zadružni kapital.


3. Zaposleni RS


4. Ročna struktura depozita


5. Struktura depozita i kredita


6. Koncentracija

Jedna banka ima aktivu veću 500 miliona KM.Najveća banka ima tržišno učešće koje iznosi 34%.Četiri banke sa ukupnom aktivom između 150 i 300 miliona KM pokrivaju 49% tržišta.Četiri banke su pod privremenom upravom (Privrednabanka Gradiška, Gold banka Banja Luka, Ekvator bankaBanja Luka, Prijedorska banka Prijedor).Privredna banka a.d. Istočno Sarajevo je u likvidacijskom postupku.


7. Profitabilnost

banaka u RS

U 2004. godini, banke u RS ostvarile su dobitu iznosu od 11 miliona KM što je za 13% ili1,2 milion KM više nego u 2003. godini.Porast profita rezultat je povećanja kamatnih prihoda banaka za 48% ili 30 miliona KM, te smanjenja poslovnih i direktnih rashoda za oko 20% ili 17 miliona KM u 2004. godini u odnosu na 2003.


8. Bilans uspjeha


4. SISTEMI CENTRALNOG BANKARSTVA

Poslovi CBFunkcije CBRazlike CB i komercijalnih banakaSupervizija banakaStruktura bilansa CBInstrumenti monetarne politike CB


CENTRALNA BANKA

banka poslovnih banaka, monopol nad emisijom novčanica, nastanak –

početak ind. revolucije,

prva: Riskbank of Sweden, 1656. g.najznačajnija: Bank of England, 1694. g.neprofitna institucija,monopolski položaj u sistemu,“kvazi banka”,“banka banaka”,”banka države”,


visok stepen samostalnosti CB,

nesklad instituc. i faktičke samostalnosti,

II tipa CB :potpuna vezanost za izvršnu vlast,visok stepen autonomije.

sa aspekta organizacije :jedinstvena CB,složeni sistem CB (FED).


Poslovi CBemisija novčanica i kovanog novca,

upravljanje deviznim rezervama,

regulisanje količine novca,

organizacija UPP i PP sa inostranstv.,

supervizija i nadzor banaka,

poslovi za račun države.


Tri osnovne funkcije CB

1. vođenje monetarne politike

2. “posljednje utočište banaka”

3. supervizija


Vođenje monetarne politike:

Četiri osnovna cilja:

1. stabilnost cijena,

2. ekonomski rast,

3. puna zaposlenost i

4. uravnoteženi platni bilans.


“Posljednje utočište banaka”

“zajmodavac u krajnjoj instanci”

“lender of last resort”

Obezbjeđenje likvidnosti makrosistema u uslovima rasta,

Snabdjevanje poslovnih banaka potrebnom količinom novca i kredita,

Štiti likvidnost bankarskog sistema.


CB propisuje uslove za likvidnost,

Pooštrava uslove u slučaju nelikvidnosti,

Tjera banke da štite sopstvenu likvidnost.


Banke definišu strategiju odbrane likvidnosti na tri nivoa:

1. primarne rezerve likvidnosti kod CB (gotov novac i depozit po viđenju),

2. sekundarne (fond rezervi i kratkoročne hartije od vrijednosti),

3. povlačenje kredita sa novčanog tržišta.


CB odobrava kredite za likvidnost

izuzetno kratkoročni,

penalne kamate,

ne mogu biti korišteni za kreditnog potencijala,

strogi uslovi odobravanja.


Krediti za likvidnost CB

Uslovi odobravanja:

veća kamatna stopa,

obavezno pokriće u hartijama od vrijednosti,

stroga provjera boniteta banaka.


Bitne razlike CB i KB ?

likvidnost?

kod KB pasiva određuje aktivu, kod CB?

vrsta emisije?

ročnost transakcija?

klijenti?

ciljevi poslovanja?


Uticaj CB na ekonomska kretanja

Tri aspekta neposrednog djelovanja CB na globalna ekonomska kretanja:

1) Globalna kontrola količine novca i kredita,

2) Kreditna regulacija,

3) Supervizija poslovanja bankarskog sistema.


Primarna emisija CB

Stvara mogućnost poslovnim bankama da brže dođu do potrebnog inicijalnog novca:Primarni novac

u dva osnovna oblika:

1) gotov novac,

2) depoziti koje poslovne banke drže na žiro i drugim računima.


Usmjeravanje primarnog novca

putem deviznih transakcija:

Promet hartija od vrijednosti na otvorenom tržištu

putem kreditnog mehanizma

Kreditiranje

Kreditiranje, ali samo na kratak rok!


Supervizija

banaka

Zadatak supervizije:

amortizacija poremećaja, zaštita depozita,zaštita povjerenja.


Obuhvata kontrolu:

vlasništva i upravljačke strukture u bankama,

bilansne strukture,

kredita i mikrokreditne politike banaka,

likvidnosti i solventnosti,

razvoja konkurentnosti,

pojava nelojalne konkurencije,

odnosa stabilnosti i profitabilnosti i dr.


Instrumenti monetarne politike CB

1.

operacije na otvorenom tržištu,

2.

krediti poslovnim bankama,

3.

obavezna rezerva,

4.

specijalni depoziti,

5.

eskontna/diskontna kamatna stopa,

6.

direktivne mjere CB i

7.

neformalni uticaj CB.


1.

Operacije na otvorenom tržištu

Kupovina i prodaja državnih obveznica na finansijskom tržištu od strane CB,

Uticaj na promjene kamatnih stopa na tržištu,

Uticaj na kreditni potencijal poslovnih banaka,

Suptilan i lahko primjenljiv mehanizam monetarne politike.

Često se kombinuje sa mehanizmima reeskonta.


2.

Krediti poslovnim bankama

Vrste kredita:Krediti po osnovu raspoloživih hartija od vrijednosti u portfelju poslovnih banaka (refinansiranje):

Reeskontni krediti,Krediti pokriveni dokumentima(državne obveznice)

Selektivni krediti,

Krediti usmjereni ka državi (napušta se) i

Krediti za likvidnost.


Kupovina robnih mjenica i drugih komercijalnih papira od poslovnih banaka,

Kupuju se po eskontnoj KS,

Rezultat: priliv svježeg novca u poslovnu banku,

Rigidan i relativno prevaziđen mehanizam.


3.

Obavezna rezerva

Rast stope smanjenje kreditnog potencijala

U slučaju većeg priliva depozita iz inostranstva CB će povećati stopu obavezne rezerve.

Podsticaj bankama da primjenjuju finansijske inovacije.

Rigidan instrument koji se koristi u zemljama sa nerazvijenom tržišnom

strukturom.


4.

Specijalni depoziti

Cilj: dodatno snižavanje obima raspoloživih bankarskih resursa.

Realizuju se primjenom “marginalne obavezne rezerve”

za banke sa ekspanzivnim rastom depozita.

Veće stope obavezne rezerve na prirast depozita.

Obično sa nultom stopom naknade za OR.

Rijetko se primjenjuje.


5.

Eskontna kamatna stopa

To je minimalna KS po kojoj je CB spremna da kreditira poslovne banke.

Referentna kamatna stopa –

uticaj na tržišnu kamatnu stopu.

Banke obično slijede varijacije u kretanju eskontne stope CB.

Rasterećenje privrede i podsticaj investiranju.


ESKONTNA KAMATNA STOPA

0,000,501,001,502,002,503,003,504,004,505,00

4/02

6/02

8/02

10/02

12/02 2/0

3

4/03

6/03

FEDECBBoE

%


Eskontna stopa u funkciji podrške domaćoj privredi

Američki FED snizio je svoju eskontnu kamatnu stopu u pokušaju da pomogne oporavak američke privrede.

FED je od početka 2001. godine snizio svoju kamatnu stopu sa 6,5% na 1%.


Objašnjavajući svoju odluku u FED-u su izjavili da veća nesigurnost, dijelom posljedica većih privrednih rizika, trenutno ograničava potrošnju, proizvodnju i zaposlenost.

Oni se nadaju da će snažan i kontinuirani rast proizvodnje, te dodatno smanjenje kamata biti od pomoći privredi

koja se nalazi u

vremenu slabijeg učinka.


ECB zadržava nisku diskontnu stopu

Europska centralna banka (ECB) odlučila je ostaviti kamatnu stopu za refinanciranje na 2%

uprkos tome što je britanska centralna

banka (Bank of England -

BoE) odlučila podići stopu sa najnižeg nivoa u posljednjih 48 godina za četvrtinu postotnog poena na 3,75%.


ECB je posljednji put spustila kamatnu stopu u julu ove godine, dok je za BoE današnji porast kamatne stope bio prvi u više od 3 i pol godine.

Makroekonomski pokazatelji još

od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro.

(6.11.2003., Bankamagazin)


Makroekonomski pokazatelji još

od ljeta iniciraju oporavak u eurozoni, no ekonomisti upozoravaju da do značajnijeg rasta privrede neće doći tako skoro.

(6.11.2003., Bankamagazin)


6.

Direktivne mjere CB

U suprotnosti su tržišnim mehanizmima.

Kvantitativne:

limitiranje obima kredita, visine KS na depozite, obima i cijene HV, obima potrošačkih i stambenih kredita,

Kvalitativne:

sugestije i uputstva bankama da daju prioritet pojedinim privrednim djelatnostima.

Rijetko se primjenjuju -

obično u uslovima poremećaja.


7.

Neformalni uticaj CBU suprotnosti su tržišnim mehanizmima

Moralni apeli bankama da se uzdrže od prekomjernog kreditiranja ili visokih KS

“prijateljska upozorenja”

ili “nagovještaji”

Usmena i pismena saopštenja

Pozivanje bankara na razgovore i sl.

Rjeđe se primjenjuje.


Institucije bankarskog sistema

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Uvod

2.

Bankarski sistem BiH

a)

Institucije bankarskog sistema BiHb)

CBBH -

Centralna banka BiHc)

FBA -

Agencija za bankarstvo FBiHd)

ABRS -

Agencija za bankarstvo RS e)

AOD -

Agencija za osiguranje depozita f)

Ostale institucije


1. Uvod

Pojam finansijskog sistemaInstitucije finansijskog sistema BiHUloga banaka u finansijskom sistemu BiHOsnovne karakteristike finansijskog sistema BiHPerspektive budućeg razvoja


2. Bankarski sistem BiH

Nastanak i razvoj bankarskog sistema BiHOsnovne karakteristike Struktura bankarskog sistema BiHPrivatizacija i koncentracijaNovi trendovi i perspektive razvoja bankarskog sektora BiHPromjene u organizaciji


a. Institucije bankarskog sistema BiH

Ključne institucije koje omogućavaju funkcioniranje bankarskog sistema BiH su:

CBBH - Centralna banka BiHFBA - Agencija za bankarstvo FBiHABRS - Agencija za bankarstvo RS AOD - Agencija za osiguranje depozita BiHOstale institucije


b. CBBH-

Centralna banka BiH

CBBH funkcioniše na principu Currency Board-a i djeluje na cijeloj teritoriji BiH.Guverner CBBH sada je bosanac.Centralna banka BiH organizovana je kao Glavni ured sa tri glavne jedinice i dvije filijale. Web strana Centralne banke BiH je www.cbbh.ba

http://www.cbbh.ba/


Izgled web strane CBBH


c. FBA-

Agencija za bankarstvo

FBiH

Osnovne funkcije i zadaci FBAZadužena za regulaciju bankarskog sistema FBiH.Izdaje licence za osnivanje banaka u BiH i vrši njihovu superviziju.Noviji trendovi: integracija sa ABRS.Web strana: www.fba.ba

http://www.fba.ba/


Izgled web strane FBA


d. ABRS-

Agencija za bankarstvo RS

Djeluje na teritoriji RS-a i nadležna je za regulaciju bankarskog sektora ovog entiteta.Neznatne razlike u poslovanju i regulaciji u odnosu na FBA.Učestvuje u procesu integracije supervizije banaka na nivou BiH u okviru CBBH.Web strana: www.abrs.ba

http://www.abrs.ba/


Izgled web strane ABRS


e. AOD-

Agencija za osiguranje depozita

Pojam: osiguranje depozitaOsnivanje i funkcioniranje AODOsiguranje depozita do 7.500,oo KMRezultati osnivanja i funkcioniranja AOD:

Rast povjerenja u bankarski sektorRast stabilnosti bankarskog sektora BiHRast štednje građana


Nastajanje AOD:1.

1998.

-

Zakon o Federalnoj AOD2.

2000.

-

Kapitalizacija Federalne AOD3.

2001.

-

4 banke članice Federalne AOD4.

2001.

-

Zakon o AOD

RS5.

2002. -

Zakon o AOD BiH6.

2005. -

23

banke članice


Karakteristike modela AOD:1.

Samostalna i nezavisna Agencija

2.

Obavezno članstvo svih banaka

3.

Striktni kriteriji za kvalitet

4.

Ograničeno osiguranje na određeni iznos depozita

5.

Kredibilan Fond


Osnivanje AOD

Štednja građana u FBiH od 1998-2005


Izgled web strane AOD


Banke članice AOD (avgust 2005.)Naziv

banke Web adresa

UPI banka www.upibanka.ba

UniCredit

Zagrebačka

banka

d.d. Mostar www.zaba.ba

Raiffeisen

bank www.raiffeisenbank.ba

Pro-Credit Bank d..d. Sarajevo www.procreditbank.ba

Volkbank www.volksbank.ba

Turkish Ziraat

Bank www.ziraatbosnia.com

Hypo-Alpe-Adria-Bank www.hypo-alpe-adria.ba

Bosnia Bank International -

BBI www.bbi.ba

HVB Central Profit banka

d.d. www.hvb-cpb.ba

LHB banka

a.d.

Banja

Luka www.vbbanka.comp

CBS Bank d.d.

Sarajevo www.cbs.ba

Zepter

Komerc

Banka

a.d. Banja

Luka www.zepterkomercbanka.com

Komercijalno

-

investiciona

banka

dd

V.Kladuša www.kib-banka.com.ba

Tuzlanska

banka

d.d.

Tuzla www.tuzbank.ba

Vakufska

banka

d.d. Sarajevo www.vakuba.ba

RAZVOJNA BANKA JUGOISTOČNE EVROPE www.razvojnabanka.com

LT Gospodarska

banka

d.d.

Sarajevo www.ltgbank.co.ba

Bobar

banka

a.d. Bijeljina www.bobarbanka.com

ABS banka

d.d. Sarajevo www.absbanka.ba

Nova banka

a.d. Bijeljina www.novabanka.com

Balkan Investment Bank a.d. Banja

Luka www.balkaninvestment.com

Hypo Alpe

Adria

Bank A.D. Banja

Luka www.hypo-alpe-adria.ba

http://www.upibanka.ba/

http://www.zaba.ba/

http://www.raiffeisenbank.ba/

http://www.procreditbank.ba/

http://www.volksbank.ba/

http://www.ziraatbosnia.com/

http://www.hypo-alpe-adria.ba/

http://www.bbi.ba/

http://www.hvb-cpb.ba/

http://www.vbbanka.com/

http://www.cbs.ba/

http://www.zepterkomercbanka.com/

http://www.kib-banka.com.ba/

http://www.tuzbank.ba/

http://www.vakuba.ba/

http://www.razvojnabanka.com/

http://www.ltgbank.co.ba/

http://www.bobarbanka.com/

http://www.absbanka.ba/

http://www.novabanka.com/

http://www.balkaninvestment.com/

http://www.hypo-alpe-adria.ba/


f. Ostale bitnije institucije

IGA- Investment guarantee agency

IBF- Investicijska banka FBiH

Kreditni biro


Izvozno kreditno osiguranje- Export Credit InsuranceKratkoročni krediti za pripremu izvoza-Pre-Shipment Export FinanceFaktoring- Post- Shipment Export Finance


Garancije za izvozne ugovore- Exporter Performance Insurance FacilityČlanstvo i partnerstvo- Memberships & Partnerships


5. CENTRALNA BANKA BiH

“Currency Board”Osnovni zadaci CB BiHNezavisnost CB BiHOrganizacija CB BiHBudućnost CBA u BiH


Centralna banka BiH

Na njenom čelu nalazi se Upravno vijeće.

Ne može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao Currency Board.

Cilj Centralne banke

je da postigne i održi stabilnost domaće valute (KM) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom Currency Board.


“Currency Board”

“Currency

Board”, u smislu

Zakona o CB znači

operativno

pravilo

za

izdavanje

domaće valute, prema

kojem

se domaća valuta

izdaje

samo

uz

kupovinu

konvertibilne

devizne

valute

sa

punim pokrićem

u neto

stranoj

aktivi.

To znači da Centrana banka ne može odobriti

kredit.


Tri osnovne

karakteristike

CBA1. Fiksni

devizni

tečaj

utvrđen

Zakonom

o CBBH

( 1 KM = 1 DEM = 0,51129 €

)

2. Puna

devizna

pokrivenost

KM pasive

CBBH

3. Puna

konvertibilnost

KM pasive

CBBH u vezanu

valutu

€

Pored toga:-

CBBiH ne može

davati

kredite

niti

komercijalnim

bankama,

niti

vladama,-

CBBiH, a ni drugi

autoriteti

u BiH

ne mogu vršiti ograničenja

na

plaćanja

i međunarodne

transakcije,-

CBBiH osigurava

transparentnost

rada

i transparentnost

njenih

računa.


Osnovni zadaci CB BiH

a)

da

definiše, usvoji

i kontroliše

monetarnu

politiku

BiH

putem

izdavanja

domaće valute,b)

da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB na siguran i profitabilan način,

c)

da

potpomogne

ili

uspostavi

i održava

odgovarajuće

platne

i obračunske

sisteme, d)

da

prima depozite

od

BiH i komercijalnih

banaka

radi

ispunjenja

zahtjeva

za obaveznim

rezervama,


e)

da

stavlja

u i povlači

iz

opticaja

domaću

valutu,

f)

da

obavlja

devizne

operacije

na

zahtjev

banaka,

g)

da

prikuplja

podatke

koji

se odnose

na

ekonomske

i finansijske

aktivnosti.


Struktura bilansa CB

AKTIVA PASIVAKrediti bankama Gotov novacDržavne obveznice Depoziti banakaDevizna potraživanja Specijalni depozitiZlato i rezerve Depoziti države

Devizne obavezeFondoviInterne rezerve


Struktura bilansa CB BiH

PASIVA1. Rezervni/primarni novac

•gotovina izvan monetarnih vlasti-

izvan CBBiH •depoziti komercijalnih banaka

2. Inostrana pasiva •kratkoročne obaveze prema nerezidentima,•depoziti nerezidenata,•obaveze prema MMF-u

3. Depoziti centralne vlade 4. Kapitalni račun

•početni kapital i rezerve,•akumulirana dobit


Struktura bilansa CB BiH

AKTIVA

1. Strana aktiva •strana valuta u trezoru CB,•devizni depoziti kod inostranih banaka•raspolaganje SDR-ovima i •dugoročni strani vrijednosni papiri

2. Potraživanja od privatnog sektora


Centralna banka BiH Mjesečni bilans stanja od 31.1.2006. (privremeni u 000 KM)

AKTIVA Ukupan iznos

1 Devizna aktiva 4.233.421.396

1,1 Gotovina 48.969.731

1.2 Kratkoročni depoziti 4.182.509.291

1.3 SDR u MMF-u 1.942.374

2 Ostala aktiva 86.880.895

UKUPNA AKTIVA ( 1 + 2 ) 4.320.302.291

PASIVA Ukupan iznos

3 Monetarna pasiva 4.043.165.131

3.1 Valuta u opticaju 1.844.359.098

3.2 Kreditni bilans rezidentnih banaka 2.099.634.894

3.3 Kreditni bilans ostalih rezidenata 99.171.139

4 Obaveze prema nerezidentima 1.057.821

5 Ostala pasiva 7.307.528

6 Kapital i rezerve 268.771.811

UKUPNA PASIVA ( 3+4+5+6 ) 4.320.302.291

Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva ( 1 -

3 -

4 ) 189.198.444


Prosječna visina naknade za OR kod CB

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I

%

mjeseci u 2003. i 2004. godini


Nezavisnost CB BiH

Centralna banka je potpuno nezavisna od FBiH, RS, te bilo koje javne agencije i organa.

Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica.

Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može tražiti da se utječe na bilo kojeg člana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci, niti da se miješa u djelatnost Centralne banke.


Organizacija CB BiH

Centralna

banka

se sastoji

od:

Upravnog

vijeća,

uprave

(koja

se sastoji

od

Guvernera

i tri Viceguvernera)

i

osoblja


Organizaciona

struktura

CBBH

Središnji ured

FilijalaBrcko

Glavna jedinicaSarajevo

Odjel bankarstvaSarajevo

Glavna jedinicaMostar

Odjel administracije,financija i racunovodstva

Sarajevo

Filijala CBBHPale

Glavna banka Repulike SrpskeCentralne banke BiH

Banja Luka

Odjel za ekonomskaistrazivanja i statistiku

Sarajevo

Upravno vijeceGuverner

Zakon o CB


Konvertibilnost KM

Na zahtjev, Centralna banka na teritoriji Bosne i Hercegovine

bez ograničenja

kupuje i prodaje Konvertibilne marke za euro po kursu definisanom Zakonom o CB.


Operacije na tržištu novca

Centralna

banka

se neće uključivati

u nikakve

operacije

na

tržištu

novca,

uključujući

tu

i vrijednosne

papire

bilo koje

vrste.


Operacije kliringa

Centralna banka može, ili za svoj vlastiti račun ili za račun i po nalogu Bosne i Hercegovine, da uđe u klirinške i platežne aranžmane, ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinškim institucijama koje se nalaze u inostranstvu.


Bez kreditiranja države

Centralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine, pod uslovom da niti jedna transakcija koju CB sprovede ne može služiti kao finansijska pomoć, uključujući kredit, za ili u korist Bosne i Hercegovine.


Currency

Board domaća i svjetska iskustva

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Pojam Currency Board-a2.

Principi Currency Board-a3.

Karakteristike

Currency Board-a4.

Razvoj Currency Board-a5.

Svjetska iskustva CBAa)

Hong Kongb)

Argentinac)

Estonijad)

Litvanijae)

Bugarska


6.

Currency Board u BiHa.

Razlozi formiranja CBA u BiHb.

Prednosti CBA u BiH7.

CBA u BiH i klasična CB8.

Mitovi

o Currency Board-u

9.

Zašto bi CBA trebao biti zadržan u budućnosti u BiH?


1. Pojam Currency Board-a

MMF definiše Currency Board aranžmankao monetarni režim koji se zasniva naeksplicitnoj zakonskoj obavezikonverzije domaće valute u specifičnu stranu valutu, pri čemu institucija kojaemituje novac ima određena ograničenja.


2.

Principi Currency Board-a

•

Principi Currency Board-a su:1.

Depoziti po viđenju su konvertibilni u valutu zemlje monetarnog odbora po fiksnom kursu;

2.

Odnos između novca u opticaju i novčane mase je stalan;

3.

Monetarna politika se sastoji u konverziji domaće valute u stranu po fiksnom kursu.


3. Karakteristike

Currency Board-a

1.

Konvertibilnost

bilo

kojeg

iznosa

domaće valute

u stabilnu

stranu

valutu;

2.

Fiksan

devizni

kurs

domaće valute prema referentnoj

valuti;

3.

Puno

pokriće

emitovanog

domaćeg

novca stranim

rezervama;

4.

Djeluje na principu novčanog sistema zlatne poluge;


4.

Nove rezerve pribavljaju se iz zemlje rezervne valute;

5.

Promjene u platnom bilansu utiču na promjene domaće novčane mase;

6.

Trgovinska veza između zemlje monetarnog odbora i zemlje monetarne valute je obično stabilna;


8.

Centralna banka ne prima depozite, ne može kupovati državne vrijednosne papire, ne daje kredite vladi ni komercijalnim bankama i nema ulogu “zajmodavca krajnje instance”, ne reguliše bankarski sistem, ne nadzire operacije diskrecione monetarne politike;

9.

Država ne može kontrolirati količinu novca u opticaju, koja je određena potražnjom za novcem.


5. Svjetska iskustva CBA

Zemlja Godina uvođenja

Domaća valuta

Strana valuta

Hong

Kong 1983. HK dolar USD

Argentina 1991. Pezos USD

Estonija 1992. Est. Kruna EURO

Litvanija 1994. Lit USD

Bugarska 1997. Lev EURO

Bosna i Hercegovina

1997. KM EURO


a. Hong Kong

•

Fiksni

kurs

7,8

HK

:

1

$

na

bazi

pune konvertibilnosti;

•

Postoji

neophodan

stepen

intervencije monetarne

vlasti

u cilju

stabilizacije

likvidnosti;•

Postoji mogućnost kreditiranja

posljednje instance u korist

privremeno

nelikvidnih

banaka

iz viškova deviznog

pokrića.


b. Argentina

•

Currency

Board

uveden nakon

perioda

visoke inflacije

i

slabe

privredne

aktivnosti.

•

Centralna

banka

je obavezna

da

drži

devizne rezerve,

zlatne

holdinge

i utržive

obveznice

denominirane

u dolarima

u punom

iznosu svojih

monetarnih

obaveza.


•

Devizni

kurs

argentinskog

pezosa prema

USD

1:1.

•

Rezultat

primjene

valutnog

odbora

je smanjena

stopa

inflacije

(1991.

god.

30%

mjesečno,

a 1994. god.

0,4% mjesečno).


c. Estonija

•

Valutni

režim

uvodi se u junu

1992.•

Fiksni

devizni

kurs

estonske

krune prema

DM 8:1.

•

Stopa

pokrića

100%

u zlatnim

i deviznim

rezervama.

•

Uspjela

je oboriti

stopu

inflacije.


d. Litvanija

•

Od 1994. god.

uvodi CBA (zvanični

kurs1

USD

=

4

lit).

•

Stopa

pokrića

u devizama

i zlatu

iznosi

100%.•

Centralna

banka

ima

pravo

da

izvrši revalvaciju

deviznog

kursa.

•

Promjenu

fiksnog

kursa

CB može izvršiti, ali samo uz saglasnost vlade


e. Bugarska

•

Krajem

1996. god. i početkom

1997. inflacija je iznosila

preko

2.000%.

•

Fiksni

devizni

kurs

1 lev

:

1DM•

Osnovni principi CBA su bili:•

garancija

novog

fiksnog

deviznog

kursa,•

konvertibilnost

domaće valute u DM,•

100%

devizne

i zlatne

rezerve

CB kao

pokriće.

•

Nakon

1997. zabilježene

najniže

stope inflacije

u Bugarskoj.


6. Currency Board u BiH

CBBiH počela je sa radom 11. 8. 1997. god na principu valutnog odbora.

•

Prije njenog osnivanja u BiH su bile u opticaju 4 valute: HR kuna, bosanski i jugoslovenski dinar i DM.

•

Ubrzo nakon toga KM postaje jedina legalna valuta.


a. Razlozi formiranja CBA u BiH

•

Potreba za vezivanjem KM za određenu stabilnu valutu.

•

Razlozi odabira DM kao referentne valute:

•

Visok nivo povjerenja,•

Historijska vezanost za DM,•

Velika količina DM u zemlji.•

1999. god. ulogu DM preuzima EURO.


•

Osigurao je stabilnost KM. •

Mogao bi biti ugrožen ako se ne zaustavi stalni porast vanjskotrgovinskog debalansa.

•

Brojni ekonomisti u BiH smatraju da je naš

valutni odbor rigidan, te bi bilo

nužno izvršiti korekcije u pravcu povećanja njegove fleksibilnosti.


b. Prednosti CBA u BiH

Četiri su razloga zašto je CBA u BiH bio uspješan:

1.

Javnost u BiH se suočila sa brojnim finansijskim traumama. CBA je vratio povjerenje javnosti u domaću valutu;

2.

Javnost u BiH ima puno povjerenje u euro;


3.

Mnogi su vjerovali da je CBBiH uspješno funkcionirala kao CBA jer je imala donedavno stranog guvernera;

4.

Jedan od razloga zašto CBA uspješno funkcionira u BiH je dobar pravni i institucionalni okvir za CBBiH.


7. CBA u BiH i klasična CB

•

CBBH1.

Samo zalihe kovanog novca i novčanica

2.

Fiksni kurs prema rezervnoj valuti

3.

Strane rezerve minimalno 100%

4.

Puna konvertibilnost5.

Propisana granica monetarne politike

•

Klasična CB1.

Zalihe novčanica, kovanica i depozita

2.

Fiksan i fluktuirajući dev. kurs

3.

Varijabilne strane rezerve

4.

Limitirana konvertibilnost5.

Diskreciona monetarna politika


•

CBBH6.

Bez “lender of last resort”

7.

Bez regulisanja poslovnih banaka

8.

Transparentnost9.

Zaštita od političkih interesa

•

Klasična CB6.

Sa “leneder of last resort”

7.

Regulacija poslovnih banaka

8.

Netransparentnost9.

Politizirana


•

CBBH10.

Visok kredibilitet11.

Nemoguće kreirati inflaciju primarnom emisijom novca

12.

Nemogućnost finansiranja troškova domaće vlade

13.

Bez uslova za monetarnu reformu

•

Klasična CB10.

Nizak kredibilitet11.

Moguće kreirati inflaciju primarnom emisijom novca

12.

Mogućnost finansiranja troškova domaće vlade

13.

Uslovljena monetarna reforma


•

CBBH

14.

Rapidna monetarna reforma

15.

Mala uposlenost16.

Emisiona dobit samo od izdavanja novčanica

•

Klasična CB

14.

Spora monetarna reforma

15.

Puno uposlenih16. Emisiona dobit od

izdavanja novčanica i inflacije


8. Mitovi

o Currency Board-u

1.

U uslovima

Currency Board sistema,

valuta

je zaštićena

od

špekulativnih napada.

2.

Currency Board je dobar

za

stabilnost

bankarskog

i finansijskog

sistema.3.

Currency Board bolje

funkcionira

nego

fleksibilniji

monetarni

režimi.


4.

Currency Board ne može

propasti,

jer

je monetarna baza uvijek podržana inostranim

monetarnim

rezervama.

5.

Currency Board smanjuje

stope

inflacije

više

nego

fleksibilni

monetarni režimi.

6.

Currency Board dovodi

ekonomiju

u

stanje

fiskalne

discipline.


9. Zašto bi CBA trebao biti zadržan u BiH?

1.

CBA proizvodi realne ekonomske i socijalne koristi;

2.

Stabilnost domaće valute u odnosu na euro u budućnosti, jer BiH ima viziju pristupiti EU;

3.

Nema konkretne alternative koji bi to monetarni režim trebalo uvesti nakon CBA;

4.

Dugoročno nastojanje da se kroz CBA ekonomija BiH što više približi ekonomiji EU.


6. KOMERCIJALNO BANKARSTVO

Vrste banakaDjelatnost banakaOrganizacija banakaBilansi banakaBankarski agregati


VRSTE BANAKAKriterij podjele:1. Ročnost poslova:

komercijalne banke (kratkoročni poslovi),investicione ili razvojne banke (dugoročni poslovi).

2. Privredna grana ili oblast:industrijske,poljoprivredne,trgovačke,SMEs sektor,spoljnotrgovinske...


3. Veličina finansijskog potencijala:

male,srednje ivelike

4. Veličina teritorije koju pokriva:

lokalne,regionalne inacionalne


5. Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija:banke malih operacija (“retail banks”) – bankarstvo na malo

banke velikih operacija (“wholesale banks”) – bankarstvo na veliko

6. Prisustvo inostrane komponente u poslovanju:domaće,međunarodne.


Uobičajena podjela banaka

emisione ili centralne,depozitne ili komercijalne,poslovne,investicione,univerzalne,ostale vrste banaka.


Depozitne ili komercijalne banke

Mobilišu kratkoročne depozite (uglavnom stanovništva) i plasiraju ih na kratak rok.

Finansiraju:robni promet i zalihe preduzeća,trajna i potrošna dobra stanovništva.

Imaju razgranatu mrežu filijala.Imaju problem ročne usklađenosti sred.Drže transakcione depoziteZalaze i u investicione aktivnosti (VP).


Poslovne bankeSve više se približavaju komercijalnim bankama.Finansijski potencijal zasnivaju na sopstvenom kapitalu i rezervama.Ulaze u vlasništvo kompanija preko čijeg profita uvećavaju sopstveni kapital.

Finansiraju:uglavnom krupne industrijske kompanije.

Osnivaju filijale i u drugim zemljama.


Univerzalne bankeKlijentima pružaju kompletan set poslovnih i investicionih bankarskih usluga.

Predstavljaju prvi organizacioni oblik banaka.

To su tzv. nespecijalizovane banke.

Dominiraju depozitni izvori i kratkoročni krediti.

Kreiraju i sopstvene hartije od vrijednosti.

Teže ih je kontrolisati.

Finansijske aktivnosti banaka u konceptu “universal banking” mogu uključivati :


posredovanje

(intermediation),

trgovanje finansijskim instrumentima, devizama i derivatima,

osiguranje ili prihvatanje odgovornosti za kupovinu novog duga i emisije dionica (underwriting),

brokerski poslovi,

Djelatnost univerzalne banke


korporacijske savjetodavne usluge, uključujući udruživanja i usluge akvizicije,

investicijsko upravljanje,

osiguranje,

držanje kapitala ne-finansijskih kompanija u bankarskom portfoliju.


DJELATNOST DOMAĆIH BANAKA

1.

Primanje

svih

vrsta

novčanih

depozita

i

drugih

novčanih

sredstava;

2.

Davanje

i uzimanje

kredita

i finansijski

lizing;

3.

Davanje

svih

oblika

novčanog

jemstva;

4.

Učešće, kupovina

i prodaja

instrumenata

tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun;

5.

Usluge

platnog

prometa

i prenosa

novca;


6.

Kupovina

i prodaja

strane

valute;

7.

Izdavanje

i upravljanje

sredstvima

plaćanja

(uključujući

kreditne

kartice, putne

i bankarske

čekove);

8.

Pohranjivanje

i upravljanje

vrijednosnim

papirima

i drugim

vrijednostima;

9.

Usluge

finansijskog

menadžmenta;

10.

Kupovina

i prodaja

vrijednosnih

papira

i

11.

Drugi

poslovi

koji

proizilaze

iz

tačaka

1 -

10.


BILANS BANAKA

BILANS u bankarstvu ima dvostruko značenje:

analiza bilansa banke ianaliza bilansa debitora.

Bilans stanja:– sistematizovan pregled bankarske aktive i pasive

na određeni dan, –

važan izvor informacija i osnova za donošenje poslovnih odluka.


Pomaže kod formulisanja poslovne politike banke utvrđivanjem i praćenjem koeficijenata (stopa):

gotovine,likvidnosti,solventnosti,rezervi likvidnosti,kreditiranja,kapitala i dr.

komparativna analiza banke u odnosu na druge banke ili na bankarski sektor u cjelini.


Bilans stanja

bruto

bilans:

ukupna

aktiva

i pasiva;

neto

bilans:

prikazuje kredite

i ostale finansijske plasmane na strani aktive i izvore sredstava kojima se pokrivaju ti plasmani;

nekonsolidovani bilans:

prikazuje bruto aktivu i pasivu sektora poslovnih banaka (sa svim interbankarskim pozicijama);

konsolidovani bilans:

odnosi se na plasmane i obaveze prema nebankarskom sektoru, dok su interbankarske pozicije anulirane.


Struktura bilansa banke

AKTIVA % PASIVA %Krediti 52 Oročeni

depoziti 42

Plasmani

u hartije

od vrijednosti

16 Depoziti

po

viđenju 33

Likvidna

aktiva 14 Obaveze

na

novčanom

tržištu14

Gotovina

(+

rezerve) 13 Ostale

obaveze 3

Ostala

aktiva 5 Kapital 8

UKUPNO 100 UKUPNO 100


Struktura aktive banaka FBiH

1. Novčana sredstva 3.232.966 36,9%

2. Vrijednosni papiri 25.001 0,2%

3. Plasmani bankama 91.667 1,04%

4. Krediti 4.951.442 56,6%

5. Fiksna aktiva 286.431 3,2%

6. Ostala aktiva 158.749 1,8%

8.746.256 100,0%

30. 9. 2005. god. u hiljadama KM


Aktiva banaka FBiH

37,0%

0,3%56,6%

3,3% 1,8%

1,0%

Novčana sredstva Vrijednosni papiriPlasmani bankama Krediti Fiksna aktiva Ostala aktiva


Struktura pasive banaka FBiH

1. Depoziti 6.421.394 73,4%

2. Pozajmice od drugih banaka 3.369 0,03%

3. Obaveze po uzetim kreditima 1.024.295 11,7%

4. Ostale obaveze 297.552 3,4%

5. Kapital 999.646 11,4%

8.746.256 100,0%

30.9.2005. god. u hiljadama KM


Pasiva banaka FBiH

73,42%

0,04%

3,40%11,43%11,71%

Depoziti Pozajmice od drugih banaka

Obaveze po uzetim kreditima Ostale obaveze Kapital


Fundamentalna ravnoteža bilansa

Izbalansiranost vrijednosti aktive i pasive u ročnom i valutnom pogledu.

Aktiva = obaveze + fondovi (kapital)Fondovi (Kapital) = aktiva –

obaveze

Obaveze = aktiva –

fondovi (kapital)Pitanje realne aktive

?

ako su obaveze i fondovi pokriveni dovoljnim obimom realne aktive,

ako je pozitivna vrijednost kapitala,

izjednačenost spoljnih obaveza i neto aktive.


BANKARSKI AGREGATI

1.

Finansijski potencijal

2.

Finansijski plasmani

3.

Depozitni potencijal

4.

Kreditni potencijal


1. Finansijski potencijal

zbir

svih

izvora

sredstava

koje

banka transferiše

u različite

vrste

plasmana:

FP = ∑

P = DP + KI + OI


2. Finansijski plasmani

predstavlja

zbir

ukupne

aktive

bilansa banke:

FPL

= ∑

A = KR + HV + R

Ukupni plasmani moraju biti pokriveni izvorima sredstava.

FP = FPL


3. Depozitni potencijal

zbir depozitnih izvora sredstava:

DP

= Dpv + Dšt + Dor

Nivo depozitnog potencijala neposredno utiče na nivo kreditnog potencijala.


4. Kreditni potencijal

kvantum

slobodnih

sredstava

banke

koji

može

biti plasiran

u vidu

kredita

ili drugih plasmana, a da pri

tome ne ugrozi likvidnost i solventnost, održavajući propisanu stopu obaveznih rezervi:

KP = FP –

PR

(OR+RL)

Nivo kreditnog (slobodnog ili raspoloživog) potencijala određuje nivo kreditnih plasmana.

PR –

programirane ili standardne rezerve; OR –

obavezna rezerva; RL –

rezerve likvidnosti


Značaj analize bankarskih agregata

omogućava banci određivanje realnog kreditnog potencijala,

dolazi se do značajnih signala vezanih za funkcionisanje makro sistema,


doprinosi kompleksnoj ocjeni ukupnih performansi banke,

omogućava komparativnu analizu sa bankarskim trendovima u inostranstvu...


Bilans banaka

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Uvod2.

Bilans stanja bankea.

Aktiva bilansa bankeb.

Pasiva bilansa banke

3.

Vanbilansne stavke banaka4.

Bilans uspjeha banke


1. Uvod

Finansijski izvještaji sadrže ključne informacije za donošenje odluka o poslovanju banke.Bilans stanja prikazuje imovinu, obaveze i temeljni kapital.Bilans stanja također daje pregled inputa i outputa banaka.Bilans uspjeha daje pregled cijena koštanja inputa i vrijenosti outputa.


Pojam bilansa stanja:Bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja, kao i koliko je novca banka uložila u kredite, vrijednosne papire i ostale finansijske outpute.


Pojam bilansa uspjeha:Bilans uspjeha pokazuje koliko je banku koštalo pribavljanje depozita i drugih izvora sredstava, te koliko su iznosili prihodi po osnovu korištenja tih sredstava.


2. Bilans stanja banke

Bilans banke, kao i svaki drugi bilans, sastoji se od aktive i pasive sa specifičnim elementima.Aktiva = obaveze + kapitalU aktivu bilansa banke spadaju:

Gotovina,Vrijednosni papiri,Krediti,Lizinzi,Ostala mješovita imovina.


U pasivu bilansa banke spadaju:Depoziti,Nedepozitni izvori banke,Temeljni kapital.

Aktiva = Pasiva

Izvori bankinih sredstava = korištenju bankinih sredstava


a. Aktiva bilansa banke

Gotovina i depoziti kod banakaGotovina banke prestavlja primarni izvor likvidnosti i u nju spadaju:

Gotovina u trezoru,Depoziti koje banka drži u drugim bankama,Gotovina u procesu prikupljanja,Računi rezervi kod Centralne banke.

Gotovina je prva linija odbrane u slučaju neočekivanih zahtjeva od banke.


Investicije u likvidne vrijednosne papirePredstavljaju ulaganja u likvidne vrijednosne papire sa ciljem izgradnje druge linije odbrane likvidnosti banke ili sekundarnih rezervi.Ova kategorija aktive je između gotovine i kredita.Njihova osnovna karakteristika je da donose određeni prihod banci za razliku od gotovine.Ovdje spadaju: kratkoročni državni papiri, komercijalni zapisi kao i oročeni depoziti banke.


Investicije u vrijednosne papire radi prihodaBanka investira u ove vrijednosne papire radi očekivane stope povrata na njih, a ne radi kreiranja sekundarnih rezervi likvidnosti.Ovdje spadaju sve vrste vrijednosnih papira koje banci donose prihode.Također, banke drže i određeni broj vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju s ciljem ostvarivanja određenog prihoda na promjeni cijena.


KreditiOvdje spadaju sve vrste plasiranih kredita bankeSvaki kredit nosi određeni rang odnosno određene je kategorije

1. Kategorija A- Dobra aktiva;2. Kategorija B- Aktiva sa posebnom napomenom;3. Kategorija C- Podstandardna aktiva;4. Kategorija D- Sumnjiva aktiva i5. Kategorija E- Gubitak.


Rezerve za potencijalne gubitkeSukladno rangu aktive, svaka banka izdvaja odgovarajuće rezerve za eventualne gubitke. Rezerve prestavljaju odbitnu stavku aktive.Postoje opće i posebne rezerve.Posebne rezerve su rezerve koje se izdvajaju prema propisima i u iznosu određenom od strane Agencije za svaku od kategorije aktive.


•

Izdvajanje rezervi prema kategorijama aktive1.

Kategorija A - Dobra aktiva: 2%

ORKG za opći kreditni rizik

2.

Kategorija B -

Aktiva sa posebnom napomenom: 5-15% PRKG za PKG

3.

Kategorija C -

Podstandardna aktiva: 16-40%

PRKG za PKG

4.

Kategorija D -

Sumnjiva aktiva: 41-60%

PRKG za PKG5.

Kategorija E -

Gubitak: 100% PRKG za PKG

•ORKG -

opće rezerve za kreditne gubitke;

•PRKG -

posebne rezerve za kreditne gubitke

•PKG -

potencijalni kreditni gubitak


Ostala aktivaOdnosi se na ostale kategorije fiksne aktive.Ovdje spadaju: zgrade, oprema, investicija u podružnice, osiguranje itd.Ova kategorije je pod strogim nadzorom Agencije i ne smije se neograničeno i nekontrolisano povećavati.


b. Pasiva banke

DepozitiDepoziti predstavljaju osnovni izvor finansiranja aktive banke.Depoziti mogu biti:

TransakcioniNetransakcioni

ŠtedniOročeni

Također, u ovu kategoriju pasive se ubrajaju i depoziti javnih institucija.


Nedepozitni izvoriOvdje spadaju:

Vrijednosni papiri izdati kao izvor finansiranja,Krediti od drugih banaka i institucija,Ugovori o rekupovini – REPO.

Nedepozitni izvori predstavljaju veoma bitan izvor finansiranja aktive banke.


KapitalKapital predstavlja vlasnički dio poslovanja.U kapital se ubrajaju:

Akcionarski kapital,Subordinirani dug,Opće rezerve za pokriće gubitka banaka.


3. Vanbilansne stavke banaka

U novije vrijeme prisutan je trend rasta vanbilansnih pozicija banaka.Ovdje se između ostalog ubrajaju:

Stand by kreditni sporazumi,Swap kamatnih stopa,Obaveze po kreditima,Ugovori o kursnim listama itd.

Izvor su dodatnog rizika poslovanja banaka.


4. Bilans uspjeha banke

Pojam bilansa uspjeha:

Bilans uspjeha predstavlja iznos primljenih prihoda, te izloženih troškova koji su se pojavili u određenom periodu.


Kamate i naknade po kreditimaKamate od investicija u vrijednosne papireDrugi prihodi od kamata

Kamate na depoziteKamate na kratkoročni dugKamate na dugoročni dug

Kamatni prihodi Kamatni troškovi


Naknade za usluge vezane za depoziteNaknade po osnovu zaključenih ugovora o rentanju opreme, objekata i sl.

Plaće, dnevnice i ostali troškovi uposlenihNeto troškovi najmova i opremeRežijski troškovi Rezervacije za moguće gubitke po kreditima Porezi

Nekamatni prihodi Nekamatni troškovi


Neto prihod od kamate => razlika između prihoda od kamate i troškova kamataNeto nekamatani prihod => razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih troškova Prihod prije poreza => razlika predhodnih kategorija


NETO DOBIT =UKUPNE STAVKE PRIHODA

- (minus)UKUPNE STAVKE RASHODA


KAKO POVEĆATI DOBIT?Povećati bilo koju od stavki aktive;Povećavati aktivu s višim prihodom na račun one s nižim;Smanjiti kamate na uzete depozite;Tražiti jeftinije izvore na račun onih skupljih;Smanjiti troškove poslovanja;Izbjeći moguće poreze.


7. OSNOVNI PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA

Likvidnost,Solventnost,Sigurnost, Efikasnost i Profitabilnost


LIKVIDNOSTSposobnost banke da izvršava svoje kratkoročne obaveze o rokovima dospjeća.

Banka je likvidna sve dok je sposobna da o rokovima dospjeća izvršava svoje obaveze.

Likvidnost je osnova za normalno funkcionisanje depozitnog i kreditnog mehanizma kod svake banke.

Povjerenje je osnov odnosa banke i klijenta i banke moraju da se bore da održe to povjerenje. Ono se održava neodložnim izmirenjem dospjelih obaveza.


LIKVIDNOSTNelikvidna banka:

nije u stanju da pokrije prezentovane

naloge za isplatu ugovorenih obaveza.

Različit nivo likvidnosti:

Aktive bilansa: super-likvidna imovina,likvidna imovina i nelikvidna imovina.

Pasive bilansa:

Vanbilansnih pozicija:

Idealno stanje:

poklapanje likvidnosti imovine i dospjeća obaveza.


Uticaj ročne transformacije sredstava: deponenti i tražioci kredita –

suprostavljeni ciljevi.

Pod kontrolom bankarskog menadžmenta.

Banka zarađuje na ročnoj transformaciji sredstava.

U težnji za zaradom opasnost od probijanja granica ročne transformacije nelikvidnost.

Banke mogu vršiti ročnu transformaciju, ali samo do određenog stepena koji su one same utvrdile na osnovu iskustva.

Nelikvidnost može da nastane ukoliko banka postane nesolventna vrijednost aktive <vrijednosti obaveza, tz. da banka nema kapitala.


Promjena koncepta likvidnosti banke u savremenim uslovima:

ranije:

jednostavniji menadžment likvidnosti koji se sastojao u tome da vodi računa o likvidnosnoj strukturi svoje aktive.

danas:

povećani rizik da likvidnost banke bude ugrožena (rizik: vanbilansnih obaveza i prekid zaduživanja na finansijskom tržištu),

ali i nove

mogućnosti zaduživanja i odbrane likvidnosti banke.


Najlošija pozicija u savremenoj tržišnoj strukturi:

banka uključena u finansijsko tržište,

upravljanjem pasivom obezbjeđuje dodatni kvantum likvidnosti,

sticajem okolnosti – gubi svoju kreditnu sposobnost na tržištu zatvara joj se pristup finansijskom tržištu.

Jedini izlaz:

kredit za likvidnost od Centralne banke koja diktira menadžmentu banke restrukturiranja

bilansa.


STRATEGIJE LIKVIDNOSTI1. Strategija kratkoročnih komercijalnih kredita:

dominantna u toku XIX vijeka,

depozitni potencijal su uglavnom činili a vista depoziti,

održavanje solventnosti i likvidnosti plasmanom depozitnog potencijala u kratkoročne kredite,

rok kredita do 90 dana- pokriveni robnim mjenicama,

nelikvidnost bi mogla nastati samo neto smanjenjem depozita kao bankarskih resursa,

CB bi mogla odobriti kredit za likvidnost,

kasnije raste značaj štednih i oročenih depozita kao i kredita sa dužim rokovima otplate tako da ova strategija gubi na značaju.


2. Strategija utrživih aktiva:nastala je početkom XX vijeka na bazi razvoja fin. tržišta,

banke diverzifikuju svoju rezervnu aktivu,

sekundarne rezerve – državni VP (blagajnički zapisi),

kamatonosne sekundarne rezerve privlače bankare,

uslov: dovoljno duboko finansijsko (posebno novčano) tržište,

odbrana likvidnosti: prodaja dijela kratkoročnih VP, kao i dijela kreditnog portfolija,

sekjurizacija kredita: grupe banaka udružuju dijelove standardizovanih kredita u određeni pul kod neke finansijske institucije. Na osnovu toga finans. institucija emituje nove VP koje prodaje zainteresovanim institucionalnim investitorima.


3. Strategija na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom:postala je dominantna poslije Drugog svjetskog rata,

rast srednjoročnih i dugoročnih kredita na osnovu rasta štednih i oročenih depozita,

povrat kredita na osnovu anuitetnog otplatnog plana,

otplata iz prihoda korisnika kredita (firme i stanovništvo),

preduzeća: kvartalni i polugodišnji anuiteti,

stanovništvo: mjesečni anuitet,

analiza i praćenje priliva i odliva.


4. Strategija upravljanja pasivom:razvijena u toku šezdesetih godina,obezbjeđenje likvidnosti na osnovu povlačenja (uzimanja) kredita umjesto putem prodaje kratkoročnih VP,predpostavlja jako finansijsko tržište sa obiljem sredstava koja se mogu angažovati putem kreditnih aranžmana,mogućnost korištenja kredita kod CB,uslov: banka mora imati solidnu kreditnu sposobnost.


INDIKATORI NELIKVIDNOSTI

nema

dovoljno

novčanih

sredstava

za pokriće

naloga

komitenata,

nije

u stanju

isplatiti

novčana

sredstva

po odobrenim

kreditima,

nije

u stanju

otplaćivati

uzete

kredite,

drži

niži

nivo

OR kod

CB od

propisanih.


UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOSTPosebno značajno u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta,

odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom. Banka formira primarnu rezervu likvidnosti, koja se, u uprošćenom finansijskom sistemu, sastoji od novca na depozitnom računu kod CB.Dva pristupa upravljanja aktivom:Stock pristup: banka treba težiti da ima kvalitetnu aktivu. U slučaju privremene nelikvidnosti banka može: prodati dio aktive, povući sredstva sa FT ili od CB. Težište na upravljanju aktivom radi obezbjeđenja likvidnosti. Klasifikacija aktive banke prema stepenu likvidnosti.Flow pristup: respektuje ročnu transformaciju, buduće prilive i odlive. Banka stvara “mapu likvidnosti” –

sagledava poziciju likvidnosti u rokovima od 1-8 dana, 8-30 i 30-90 dana. Optimalno rješenje: u kombinaciji dva pristupa.


UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOSTBanke rješavaju problem likvidnosti upravljanjem pasivom, odnosno angažovanjem dodatnih sredstava na finansijskom tržištu (kao i kredita kod CB).

Mehanizmi angažmana kredita za likvidnost:

1. Međubankarski kredit za likvidnost,

2. Aranžmani o rekupovini sredstava (REPOS),

3. Depozitni certifikati (CDs),

4. Krediti za likvidnost kod CB.


Međubankarski krediti za likvidnost

Predstavlja mehanizam raspodjele sredstava na računima kod centralne banke na kreditnoj bazi uz plaćanje/naplatu kamate.

Posebno karakteristično za američke banke kod kojih, u pravilu, manje banke imaju više sredstava na računima kod CB nego velike banke.

Manje banke često imaju viškove primarne likvidnosti pa je moguće da one na vrlo kratak rok, uz naplatu kamate, ustupaju ta sredstva drugim bankama.

Radi se, uglavnom, o neosiguranim kreditima (bez pokrića).


Aranžmani o rekupovini sredstava (REPO)Radi se o prodaji finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu kupiti tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni.

Kao pokriće koriste se državne obveznice. Smatraju se najsigurnijim načinom ulaganja.

Ročnost ovog aranžmana je od jednog dana do nekoliko mjeseci. Može biti “REPO sa unaprijed dogovorenim datumom”

ili tzv. “otvoreni REPO”

sa

mogućnošću kupovine u bilo koje vrijeme u budućnosti.

Banka, u osnovi, vrši prodaju vrijednosnih papira za novac uz obavezu njihove ponovne kupovine. Kupac zarađuje kamatu po repo-stopi, dok prodavac rješava problem kratkoročne nelikvidnosti.


Depozitni certifikati (CDs)

Banka emituje depozitne certifikate sa kratkim rokovima vraćanja kada su u funkciji obezbjeđenja likvidnosti.

Kada ima narasle zahtjeve za dodatnim novčanim sredstvima banka nudi emisiju svojih CDs po atraktivnim kamatnim stopama.

Ona očekuje da u vrlo kratkom roku dođe do likvidnih sredstava –

znatno brže nego da čeka

neto-priliv depozita.


Krediti za likvidnost kod CB

CB ih odobrava bankama koje su solventne, ali imaju kratkoročne probleme likvidnosti.

Realizuju se posredstvom, tzv. “diskontnog šaltera”

na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite CB uz zalog državnih vrijednosnih papira.

Dva koncepta kamatnih stopa za navedene kredite:-

ispod tržišne (potreba kontrole namjenskog korištenja),-

iznad tržišne

(kaznene, banke nezainteresovane da ih koriste).

Tri tipa ovih kredita:⌦

za prilagođavanje bilansne strukture banaka,⌦

za pokrivanje sezonskih debalansa,⌦

za otklanjanje posljedica neočekivanih događaja.


UTVRĐIVANJE LIKVIDNOSTI

Potrebno je izvršiti grupisanje pojedinih oblika aktive prema stepenu likvidnosti. Gradacija u tri kategorije:

Primarna: gotovina

u blagajni, sredstva

po viđenju kod korespodentskih banaka i na računu

kod

CB,

Sekundarna: primarna

likvidnost

uvećana

za

najlikvidniji dio

aktive

banke

-

koji

se u kratkom

roku

i uz niske troškove

može

pretvoriti

u novac

(mjenice, kratkoročni

krediti

do tri mjeseca...),

Tercijarna: dijelovi

plasmana

banke

koji

se do isteka određenog

roka

ne mogu

pretvoriti

u gotov

novac

(dugoročni

krediti, obligacije, mjenice

koje

se ne mogu

eskontovati...).


INSTRUMENTI MJERENJA LIKVIDNOSTI

kvantitativni pristup:•

odnos

kredita

i depozita,•

odnos

likvidne

aktive

i ukupnih

depozita,•

odnos likvidne

i ukupne aktive,•

odnos likvidne aktive i kratkoročnih obaveza,•

prosječna dospjelost plasmana u HV...

kvalitativni pristup:Praćenje

i analiza

•

sezonskih

ciklusa,•

slučajnih

i dugoročnih

promjena,•

novčanih

tokova.


Kvanitativni ili stock pristup

Najčešće korišteni:

(1) odnos kredita i depozita

-

kada se odnos penje do relativno visokog nivoa-

bankari manje pozajmljuju i investiraju.

Krediti su nelikvidna imovina banke –

kada oni rastu likvidnost opada. Nedostatak: ne daje informacije o dospjelosti i urednosti otplate kredita, niti informacije o stepenu likvidnosti. Ne sadrži ni informacije o prirodi bančine imovine izvan kreditnog portfelja (npr. gotovina i kratkoročne HV i fiksna aktiva).

To je signal koji opominje menadžment banke da napravi ocjenu svog programa prekomjerne ekspanzije kredita.


(2) odnos likvidne aktive i ukupnih depozita

- nešto

pouzdaniji od prethodnog.

Nedostatak: značajan dio gotovine nije stvarno raspoloživ za odgovaranje na bančine potrebe za likvidnim sredstvima (npr. obavezna rezerva i sl.).

Nedostatak koeficijenata: statički ili stock pristup (bez dinamike).

Zaključak: Ne postoji opšta formula likvidnosti za sve banke, pa ni za jednu banku u različitim vremenskim periodima. Svaka banka traga za svojim optimumom likvidnosti.


Korelativno praćenje stope rasta depozita i kredita. Stabilne stope rasta depozita siguran su pokazatelj održavanja optimalne zone likvidnosti bez formiranja dodatnih rezervi lkvidnosti.

Formiranje predvidivih stopa kredita, odnosno, kalkulisanje cikličnih, sezonskih, slučajnih i dugoročnih varijacija stopa formiranja kredita i depozita. Zlatno pravilo likvidnosti: stope

rasta

kredita

ne

smiju

biti

veće

od

stopa

rasta

depozita.

Banka mora nastojati da što prije otkloni nelikvidnost kako bi sačuvala povjerenje svojih komitenata.


Plan likvidnostiMjesec Obim Promjene Obim Promjene Deficit (-) Deficit (-)

depozita dD kredita dK Suficit (+) Suficit (+)

likvidna sr. Kumulativ

(dD-dK)Januar 10.800 -100 6.600 -500 400 400Februar 10.750 -50 6.490 -110 60 460Mart 10.440 -310 6.400 -90 -220 240April 9.900 -540 6.350 -50 -490 -250Maj 9.840 -60 6.320 -30 -30 -280Juni 9.810 -30 6.295 -25 -5 -285Juli 9.720 -90 6.250 -45 -45 -330August 9.790 70 6.350 100 -30 -360Septembar 9.840 50 6.370 20 30 -330Oktobar 9.980 140 6.450 80 60 -270Novembar 10.200 220 6.650 200 20 -250Decembar 10.600 400 7.100 450 -50 -300


Plan likvidnosti

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Krediti Depoziti


Kumulativ

-500

-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12


Projektovanje likvidnosti

U savremenim bankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivomSastoji se u prognoziranju rasta kredita i depozita, te aranžiranju dodatnih izvora za obezbjeđenje likvidnosti banke.Suština izračunati gep (jaz) likvidnosti banke kao razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencijalne upotrebe sredstava od strane banke.Značaj izbora optimalne kombinacije.


Diferencijacija depozita: stabilni

i nestabilni, (više ili manje osjetljivi na promjene tržišne kamatne stope).

Ciklični aspekt: (povezanost banke sa granama kod kojih postoji veći stepen cikličnih oscilacija). U uslovima uspona privredne aktivnosti banke smanjuju kratkoročne i dugoročne VP i povećavaju kredite. U uslovima recesije smanjuju se zahtjevi za kreditima banke usmjeravaju sredstva u VP.


Način projektovanja likvidnosti:

Potrebe dodatne likvidnosti:

prognozirani rast kredita + rast obaveznih rezervi –

prognozirani porast depozita

Na izbor sredstava za pokrivanje gep-a utiče:dužina vremena projektovanog gep-a iočekivano kretanje kamatnih stopa na finansijskom tržištu.

Na politiku likvidnosti utiče i filozofija menadžmenta.


Faktori koji utiču na likvidnost

♦

ročna

struktura

svih

sredstava,

♦

dinamika

priliva

sredstava,

♦

ponašanje

poslovnih

subjekata,

♦

smjernice

ekonomske

i razvojne

politike,

♦

mjere

monetarno-

kreditne

politike.


Propisi agencije za bankarstvo

“Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka”:

Nadzorni

odbor

banke

odgovoran

je da

osigura

da banka

ima

i provodi

adekvatan

program za

upravljanje

rizikom

likvidnosti.


Više

rukovodstvo

banke

dužno

je da:priprema i Odboru daje prijedloge programa i politika,provodi programe i politike, prati, upravlja i kontroliše,da utvrdi metod procjene tekuće i buduće likvidnosti,obezbjedi sistem izvještavanja o likvidnosti,obavještava Odbor o stanju likvidnosti najmanje jednomkvartalno,prati ekonomske i druge uslove u okruženju koji moguuticati na likvidnost,

obezbjedi uslove za sistem interne kontrole...


Obaveza

banke:

Ročno

usklađivanje

ugovorenih dospjeća

instrumenata

aktive

i pasive:

najmanje 90% izvora sredstava sa rokom dospjeća do 365 dana da angažuje u plasmane sa rokom dospjećado 365 dana,najmanje 95% izvora sa rokom dospjeća do 180 danaangažuje u plasmane sa rokom dospjeća do 180 dana,izvore sredstava sa rokom dospjeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u plasmane sa rokom dospjećado 90 dana.


Rezerva likvidnosti

Empirijski određena visinom novčanih sredstava poslovne banke u gotovini i na računima kod CB. Izražava se u procentima od depozita sa kojima banka raspolaže.

Na osnovu višegodišnjeg iskustva ocijenjeno je da odnos sredstava na žiro-računu poslovne banke ne bi smio biti niži od 4% do 5% od ukupnih depozita po viđenju.

Kod nas su banke obavezne da održavaju prosječan

desetodnevni

minimum likvidnosti

u novčanim

sredstvima

u visini

od

najmanje 20% iznosa

kratkoročnih

izvora

sredstava.


PROPISANE ZAŠTITNE MJEREprincip da se što više oslanja na stabilne izvoresredstava,princip za maksimalnu diverzifikaciju izvora sredstava podospjeću, vrsti i broju komitenata, tržištu i instrumentima,organizacione mjere za upravljanje likvidnošću: (kompetentna lica, efikasna kontrola i sl.),stepen uključenosti banke u tržišta novca i razvojakratkoročnih vrijednosnih papira,redovno pripremanje planova za vanredne (neočekivane)situacije,kvalitetan informacioni sistem...


SOLVENTNOST

Solventnost

je sposobnost banke da svoje ukupne obaveze može pokriti svojom ukupnom aktivom čija se vrijednost može potvrditi na tržištu, dakle, po tržišnoj cijeni.

Nesolventna banka: formirana

vrijednost obaveza

iznad

nivoa

realne

aktive.

Kapital

negativan?

Da

li

banka

može

biti:

a) nelikvidna,

ali

solventnab) likvidna,

ali

nesolventna


Vremenska koponenta

za razlikovanje kategorija likvidnosti i solventnosti. Likvidnost: sposobnost banke da odgovori svojim obavezama u određenom (kratkom) roku, aSolventnost: sposobnost banke da odgovori svim svojim obavezama. Da u trenutku likvidacije može da isplati svoje povjerioce.

Ako je banka nesolventna dolazi pod udar regulatornih organa uz mogućnost gubljenja poslovnog statusa u obliku likvidacije ili preuzimanja od neke druge banke.


SIGURNOST

predstavlja mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima, obimu i ostalim uslovima iz ugovora.

Banke prije odobravanja kredita utvrđuju kreditnu sposobnost tražioca kredita, a za dati kredit se obezbjeđuju odgovarajućim instrumentima obezbjeđenja povrata kredita.

Na mikro nivou likvidnost je indikator poslovne sposobnosti i efikasnosti pojedinačne banke.


POSLOVNOST

predstavlja postizanje maksimalnih rezultata minimalnim ulaganjem sredstava.

Sastavni dijelovi:samostalnost i objektivnost u donošenju odluka, stalna cirkulacija novca i poslovno predviđanje.

Princip poslovnosti ugrađuje se u princip likvidnosti sa kojim čini jedinstvenu cjelinu.


EFIKASNOST

predstavlja princip po kojem banka odobrava kredite za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno uložiti.

Banke će sredstva usmjeriti u projekat koji će, nakon otplate kredita uspješno poslovati.

Banka teži optimalnoj efikasnosti koja je rezultanta poželjnog stepena likvidnosti i sigurnosti koji reflektuju operativna i strateška ponašanja vlasnika, menadžmenta i klijenata banke.


PROFITABILNOST

cilj banke je ostvarenje što većeg profita na osnovu kamatne marže, zaračunavanjem provizije na bankarske usluge, kao i prihoda ostvarenih vođenjem vlastitih poslova banke.

Profitabilnost kao obezbjeđenje dovoljne stope prinosa po jedinici dioničkog kapitala. Rezultat:

rast profita ipovećanje tržišne vrijednosti banke.


Osnovni principi bankarskog poslovanja

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Finansijski indikatori banaka2.

Likvidnost banaka3.

Solventnost4.

Sigurnost5.

Efikasnost6.

Profitabilnosta.

Povezanost pokazatelja profitabilnostib.

Formiranje profita bankec.

Primjer izračunavanja profitabilnostid.

Faktori profitabilnostie.

Projektovanje profitabilnosti banakaf.

Uticaj multiplikatora na profitabilnost


1. Finansijski indikatori banaka

•

Cilj poslovanja => adekvatna stopa prinosa po jedinici kapitalaUslov rasta banke je i povećanje kapitala => propisan mininimumSvrha indikatora:

Upoređivanje performansi banke sa drugim bankama i Posmatranje date banke kroz vrijeme


•

Osnovni principi bankarskog poslovanja su:a.

Likvidnost,b.

Solventnost,c.

Sigurnost,d.

Profitabilnost, e.

Efikasnost.


2. Likvidnost banaka

•

Pojam likvidnost: sposobnost subjekta da izvrši svoje tekuće obaveze o roku dospijeća.Kroz adekvatno upravljanje likvidnošću, banka gradi povjerenje.Rangiranje aktive i pasive prema stepenima likvidnosti: super-likvidna, likvidna i nelikvidna.Pojam ročna transformacija: usklađivanje rokova obaveza i potraživanja.


Postoji više indikatora likvidnosti, ali osnovni su:

1.

Likvidna aktiva / ukupna aktiva

2.

Likvidna pasiva / ukupna pasiva


3. Solventnost

Razlika između likvidnosti i solventnostiPojam solventnosti: dugoročna usklađenost strukture aktive i pasive, tj. mogućnost da se svi dugovi plate “konačno”, ali po tržišnim cijenama.Banka je solventna ako joj je u slučaju likvidacije aktiva veća od pasive.


Trojako značenje solventnosti:1.

Sposobnost banke da snosi rizik (u slučaju likvidacije),

2.

Obezbjeđenje sigurnosti deponentima (minimiziranje rizika za deponente),

3.

Makroekonomska funkcija banke (u slučaju nesolvnentnosti jedne banke posljedica može biti pad povjerenja u sve banke –

lančani efekat.


4. Sigurnost

Pojam sigurnosti: mogućnost plaćanja i naplate svih obaveza i potraživanja u ugovorenim rokovima i utvrđenom obimu. Odnosi se na procjenu klijenta, njegove sposobnosti da izmiri svoje obaveze na vrijeme u punom iznosu, te na način predviđen u ugovoru.Postiže se provjerama klijenata.Zakonski uređeno putem garancija koje su neophodne.


5. Efikasnost

Pojam efikasnosti (poslovanja): aktivnosti koje vode ka ostvarenju optimalnih rezultata.Princip po kojem banka odobrava sredstva za profitabilne projekte i korisnike koji će sredstva racionalno upotrijebiti.Efikasnost = likvidnost + profitabilnost + solventnost + sigurnost


6. Profitabilnost

•

Profitabilnost => funkcija cilja bankeCilj banke je stalno povećanje profitabilnosti.Trendovi u profitabilnosti banaka =>tokom 80- ih i 90- ih bilježe se opadajuće stope.U obješnjenju postoje dvije koncepcije:

1.

Posljedica djelovanja cikličnih i strukturnih faktora na svjetskom planu

2.

Dilema -

tranzicija / konkurencija


Važni pokazatelji: ROI, ROA, ROEROI = neto prihod nakon poreza / operativni prihodROA = neto prihod nakon poreza / ukupna aktivaROE = neto prihod nakon poreza / akcijski kapital


a. Povezanost pokazatelja profitabilnosti

ROI = NP / OP – povrat na investicijeAU = OP / UA - efekat korištenja aktiveROA = ROI x AU - povrat na aktivuEM = UA / AK – akcijski multiplikator ROE = ROA x EM – povrat na akcijski kapital


b. Formiranje profita banke

1. Kamatni prihod (-)2. Kamatni rashod3. Neto kamatni prihod (+)4. Neto nekamatni prihod5. Bruto prihod (-)6. Operativni rashodi7. Neto prihod (-)8. Izdvojene rezerve9. Neto prihod prije oporezivanja (-)10. Porez na profit11. Neto prihod poslije oporezivanja (-)12. Raspoređeni profit13. Zadržani ili neraspoređeni profit


c. Primjer izračunavanja profitabilnosti

Banka “X” ima sljedeće pokazatelje poslovanja:Ukupna aktiva....................200.000.000 KMOperativni prihod.................20.000.000 KMAkcijski kapital.....................16.000.000 KMNeto dobit (profit)..................1.000.000 KM

Izračunati: ROI, AU, ROA, EM i ROE = ?


Rješenje:

ROI = NP / OP = 5%AU = OP / UA = 0,1ROA = ROI x AU = 0,5EM = UA / AK = 1/%K = 12,5ROE = ROA x EM = 6,25%


d. Faktori profitabilnosti

Postoje dvije vrste faktora koji utiču na profitabilnost banke: mikroekonomski i makroekonomski.Mikroekonomski faktori profitabilnosti su:

a.

Kvalitet MGMT-a,b.

Kvalitet aktive,c.

Ekonomija obima,d.

Ekonomija okvira,e.

Vanbilansne operacije,f.

Troškovi poslovanja ig.

Profitni centri.


•

Makroekonomski faktori profitabilnosti su:a.

Faza ekonomskog ciklusa,b.

Sektorske krize ic.

Kretanje kamata.

Pojam kamatna margina: razlika između aktivne i pasivne kamatne stope => razlika između kamatne stope na plasmane i dugove.


e. Projektovanje profitabilnosti banaka

r = i + ot + ( 25 % - i) x E/Ar - na plasmane I - kamatna stopa na obavezeE - akcijski kapital A - aktivaGranična stopa prinosa na akcijski kapitalAko imamo sljedeće podatker = 25 % prije porezar = 15 % poslije poreza od 40%


Primjer:Ako imamo sljedeće podatke:i=10; E=40; A=100; ot=3% Rješenje: r = 13,6%


f. Uticaj multiplikatora na profitabilnost

Ako je očekivani ROE = 25% prije poreza, onda je ROE nakon poreza od (40%) jednak 15%.Za stopu obaveznog kapitala od 8% ostvaruje se EM od 25%.Razlog => EM se računa samo na akcijski kapital (npr. 4%=> 1 /0,04 =25)Dakle ROA mora biti najmanje 1% jer je:ROE = ROA x EM => 1% x 25 ROE = 25%

PRAVILA za polaganje ispita iz nastavnog predmeta BANKARSTVO

A. POLAGANJE ISPITA

Ispit iz nastavnog predmeta Bankarstvo sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.

Pismeni dio ispita realizuje se u formi dva parcijalna ili jednog integralnog testa.

1. PISMENI DIO ISPITA: PARCIJALNI TESTOVI

1.1. Pristupanje parcijalnom testu

U toku semestra u kojem se realizuju predavanja organizuje se polaganje pismenog dijela ispita u formi dva parcijalna testa.

Svaki test obuhvata oko polovine gradiva.

Parcijalnim testovima mogu pristupiti svi studenti – kandidati koji su upisali godinu studija u kojoj se navedeni nastavni predmet prvi put sluša, bez obzira da li su stekli uslov (da li su položili sve ispite iz prethodne godine) ili ponavljaju godinu.

Ispunjavanje uslova za pristupanje prvom parcijalnom testu cijeniće se i na osnovu redovnosti prisustva na predavanjima i vježbama.

Prijavljivanje za pristup prvom parcijalnom testu studenti mogu izvršiti na predavanjima koja će se realizovati u sedmici koja prethodi roku određenom za polaganje prvog parcijalnog testa (odnosno, najmanje, sedam dana ranije).

Prvi parcijalni test je eliminatoran, naime ukoliko kandidat ne položi prvi parcijalni test, nema pravo pristupa drugom parcijalnom testu.

Ako kandidat dobije više od 17 bodova (prolaz) na prvom parcijalnom testu, stiče pravo pristupa drugom parcijalnom testu.

Smatra se da je kandidat položio pismeni dio ispita iz navedenog nastavnog predmeta, ako je dobio prolazni broj bodova na oba testa. Konačna ocjena pismenog dijela ispita daje se na osnovu zbira bodova iz oba parcijalna testa.

Ukoliko kandidat položi prvi test, a ne položi drugi test, mora pristupiti integralnom pismenom dijelu ispita; dakle, polaganje samo prvog parcijalnog testa ne oslobađa kandidata polaganja tog dijela gradiva.

199

1.2. Pitanja

Svaki parcijalni test sadrži 30 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadatak, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kako ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači ili kolege studenti na prezentacijama.

Broj pitanja može biti i manji od 30. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja, koja zahtjevaju složeniji odgovor, nosiće i veći broj bodova.

1.3. Bodovanje

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na jednom parcijalnom testu je 30.

Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolaza na pismenom dijelu parcijalnog testa je 17 bodova (55%).

1.4. Ocjenjivanje

Parcijalni testovi ne ocjenjuju se pojedinačno.

Bodovi osvojeni na prvom parcijalnom testu predstavljaju osnovu za pristup drugom parcijalnom testu.

Zbir bodova ostvarenih na oba parcijalna testa ocjenjivaće se kako slijedi:

Bodovi Ocjena 0 - 33 5 34 - 40 6 41 - 46 7 47 - 52 8 53 - 56 9 57 - 60 10

Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.

2. INTEGRALNI TEST

2.1. Pristupanje integralnom testu

Integralni test organizuje se u svim ispitnim rokovima predviđenim pravilima Fakulteta.

Integralnom testu mogu pristupiti samo studenti – kandidati koji su uredno predali prijave za taj ispitni rok u Studentskoj službi. Kandidati bez podnijete prijave neće moći pristupiti ispitu.

200

2.2. Pitanja

Integralni test sadrži 50 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadataka, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kao ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači, odnosno kolege studenti na prezentacijama.

Broj pitanja može biti i manji od navedenog broja, ukoliko neka od njih zahtjevaju složeniji odgovor. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja nosiće i veći broj bodova.

2.3. Bodovanje

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na integralnom testu je 50.

2.4. Ocjenjivanje

Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolazne ocjene na integralnom testu je 27 bodova.

Bodovi ostvareni na integralnom testu ocjenjivaće se kako slijedi:

Bodovi Ocjena 0 - 26 5 27 - 32 6 33 - 37 7 38 - 42 8 43 - 46 9 47 - 50 10

Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.

3. ZAJEDNIČKA PRAVILA ZA OBJE VRSTE TESTOVA

3.1. Bodovanje

Svako pitanje, u principu, nosi jedan bod. Pitanja koja zahtjevaju složeniji odgovor mogu nositi i više od jednog boda.

Kod pitanja sa višestrukim odgovorima uvijek je tačan najmanje jedan odgovor. To znači da mogu biti tačni dva, tri ili više, odnosno svi ponuđeni odgovori.

Na testu se neće računati negativni bodovi. Za netačne odgovore ne oduzimaju se bodovi ni kod jedne vrste pitanja. Odgovori na višestruka pitanja trebaju biti u potpunosti tačni. Tako,

zaokruživanje jednog ili više tačnih i jednog ili više netačnih odgovora smatraće se netačnim odgovorom i neće biti bodovano.

201

3.2. Ponašanje kandidata na pismenom dijelu ispita

Za pristup pismenom dijelu ispita kandidat mora imati indeks.

U prostoriju u kojoj se održava pismeni dio ispita kandidati ulaze nakon nastavnika ili saradnika koji će izvršiti prozivanje prijavljenih kandidata i razmještanje po grupama.

Kandidati na ispit smiju donijeti samo pribor za pisanje i index. Mobiteli se moraju isključiti i staviti u torbe ili držati na drugim, za to predviđenim, mjestima. Na stolovima ili na zidovima ne smije biti nikakvih zabilješki koje se odnose na predmet iz kojeg se test polaže. (U tom smislu svako oštećenje imovine sankcionisaće se u skladu sa Pravilima Fakulteta). Ispod stolova ne mogu se nalaziti nikakve knjige, papiri i drugi pisani materijali. U protivnom, kandidat će biti odstranjen sa ispita, odnosno neće mu biti prihvaćeni rezultati urađenog testa.

Od kandidata se zahtjeva visok nivo ozbiljnosti i odgovornosti kod polaganja ispita. U tom smislu neće se tolerisati nikakvi oblici nedozvoljenog ponašanja (razgovor u toku izrade testa, okretanje, ometanje i/ili prepisivanje od kolega, korištenje nedozvoljenog materijala i/ili uređaja i sl.). Svi navedeni prestupi biće sankcionisani odstranjivanjem kandidata, oduzimanjem testa i/ili njegovim nepriznavanjem, te drugim mjerma predviđenim Pravilima Fakulteta.

U slučaju da u toku izrade testa kandidat ima potrebu da se obrati dežurnom nastavniku ili saradniku to će učiniti podizanjem ruke, bez riječi i ometanja ostalih kolega.

Odgovori u testu mogu se upisivati hemijskom olovkom, flomasterom ili perom. Upotreba grafitne olovke nije dozvoljena. U slučaju greške ispravka se vrši na način što će kandidat prekrižiti netačan i pregledno upisati tačan odgovor. Za ispravke kandidati mogu koristiti korekturni lak.

Uredno, pregledno i čitko pisanje u interesu je samih kandidata.

3.3. Trajanje pismenog dijela ispita

Parcijalni test radi se 30 minuta. Integralni test radi se 45 minuta.

Vrijeme izrade testa, u zavisnosti od njegove težine i discipline kandidata, može biti skraćeno, odnosno produženo.

Vrijeme se računa od trenutka kada svaki kandidat dobije primjerak svog testa i kada dežurni nastavnik ili saradnik saopšti da se može početi sa radom.

Za vrijeme trajanja testa kandidati ne mogu napuštati salu, osim ako to dežurni nastavnik ili saradnik izričio ne dozvoli.

Po isteku vremena za rad kandidati prestaju sa radom (ne smiju dopisivati odgovore, pričati, ustajati, niti izlaziti iz sale). Kandidati mogu napustiti salu tek kada dežurni nastavnik ili saradnik pokupi sve radove, provjeri da su svi radovi predati i objavi da je završeno polaganje pismenog dijela ispita.

Kandidatima nije dozvoljeno da primjerak testa iznose iz sale.

202

3.4. Rezultati

Rezultati pismenog dijela ispita objavljuju se na oglasnoj tabli na III spratu (Aneks) i na web stranici Fakulteta, te, izuzetno, na oglasnoj tabli Fakulteta u terminu koji će studentima biti saopšten prilikom izrade testa.

Rezultati pismenog dijela ispita ne upisuju se u indeks.

Uz rezultate testa biće naveden i termin polaganja usmenog dijela ispita. Usmeni dio ispita može biti zakazan istoga dana kada su objavljeni rezultati pismenog dijela, ali najmanje dva sata nakon objavljivanja tih rezultata. Nastavnik i saradnik će nastojati da objave rezultate ispita istoga dana, odnosno neposredno nakon što testovi budu pregledani, te neposredno nakon toga organizuju i usmeni dio ispita. U tom slučaju, pojedinačni rezultati testa biće neposredno saopšteni kandidatima i neće se objavljivati na web stranici Fakulteta.

Testovi se mogu pogledati u kabinetu saradnika ili nastavnika (kabinet br. 98/III -Aneks) u terminu koji je za to određen, odnosno u terminu predviđenim za održavanje usmenog dijela ispita.

4. USMENI DIO ISPITA

Usmeni dio ispita predstavlja integralni dio ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo.

Kandidati koji su zadovoljili na pismenom dijelu ispita stiču pravo i obavezu da pristupe usmenom dijelu ispita.

Ukoliko student, koji je zadovoljio pismeni dio, bez opravdanog razloga, ne pristupi usmenom dijelu ispita smatraće se da je odustao od polaganja. U tom slučaju biće obavezan, u narednom ispitnom terminu, ponovno pristupiti pismenom dijelu ispita.

Kod usmenog dijela ispita respektovaće se rezultati ostvareni na testu, aktivnost studenata na predavanjima i vježbama kao i redovnost prisustva na nastavi (predavanjima i vježbama). Od navedenog će zavisiti broj i vrsta pitanja koja će biti postavljena kandidatima u toku usmenog dijela ispita.

U izuzetnim slučajevima, a na osnovu procjene i odobrenja nastavnika, student može neposredno pristupiti usmenom dijelu ispita.

Ocjena ostvarena na usmenom dijelu ispita upisuje se u prijavu i indeks u terminima redovnih ispitnih rokova - nakon što ispit bude prijavljen Studentskoj službi.

Studentima koji pristupe ispitu prije nego što su stekli na to pravo ocjena se upisuje na kraju indeksa uz obavezu da izvrše prijavu ispita u Studentskoj službi (kada na to steknu pravo), te dođu u vrijeme i na mjesto predviđeno za polaganje ispita radi upisa ocjene u prijavu i indeks.

Sarajevo, 20. 2. 2006. godine

Doc. dr. Fikret Hadžić

203

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU Predavač: Doc.Dr Fikret Hadžić

T E S T P1

Broj bodova Ocjena

Prezime i ime:

Indeks br.: Stepen: God.

Datum: Mjesto:

Napomena: Čitko, uredno i pregledno pisanje u Vašem je interesu. Pitanja sa zaokruživanjem mogu sadržavati jedan ili više tačnih odgovora. Odgovori koji sadrže pravopisne i gramatičke greške smatraće se netačnim !

Odgovorite na sljedeće grupe pitanja:

I Definišite pojmove:

1. Zlatno pravilo likvidnosti glasi: Stopa rasta kredita ne smije biti veća od stope rasta

depozita

2. Kreditni potencijal: Količina slobodnih sredstava banke koja ona može plasirati u kredite

ili druge oblike pasmana ekonomskim subjektima a da se pri tome održi odgovarajuća

likvidnost, solventnost i iznos obaveznih rezervi

3. Unakrsno akcionarstvo je: Situacija u kojoj su dvije banke međusobno akcionari jedna

drugoj. Obično predhodi budućim fuzijama.

II Da li ste saglasni sa sljedećim tvrdnjama?

4. Licencu za osnivanje banake u BiH izdaje CBBH Da Ne

5. Pravo preče kupnje odnosi se samo na postojeće dioničare Da Ne

6. Nivo depozitnog potencijala direktno utiče na nivo kreditnog potencijala Da Ne

7. Bankarske garancije vodimo u vanbilansu Da Ne

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

2

III Zaokružite tačan odgovor na postavljena pitanja?

8. i 9. Aktivu banke čine: a. Izvori banke b. Plasmani banke c. Kapital d. Garancije e. Ništa od navedenog

10. i 11. Ako je HHI = 2.800, u tom slučaju: a. Bankarski sektor nije koncentrisan b. Bankarski sektor je na granici koncentracije c. Bankarski sektor je koncentrisan d. Ništa od navedenog

12. i 13. Ako je ROA = 1 to znači da je: a. Od ukupne aktive banka ostvari 1 jedinicu neto dohotka b. Od 100 jedinica aktive banka ostvari 1 jedinicu operativnog dohotka c. Od ukupne aktive banka ostvari 1% operativnog dohotka d. Ništa od navedenog

IV Nabrojite i kratko objasnite:

14. - 16. Indikatore nelikvidnosti:

1. Banka nema dovoljno novčanih sredstava za pokriće naloga komitenata

2. Banka nije u stanju isplatiti novčana sredstva po odobrenim kreditima

3. Banka nije u stanju otplaćivati uzete kredite

4. Banka drži niži nivo OR kod CB od propisanih

17. - 19. Modele emisije vrijednosnih papira:

1. Javna ponuda - za javnost; putem otvorenog tržišta

2. Direktan plasman - predhodni dogovor emitenta i institucionalnog investitora

3. Pravo preče kupnje - samo dionice za postojeće dioničare

20. - 22. Prema Zakonu o bankama FBiH organi banke su:

1. Skupština - Čine je dioničari

2. Nadzorni odbor - Čine ga predsjednik i najmanje 4, a najviše 6 članova

3. Uprava – Čine je direktor, izvršni direktor i zamjenik direktora

4. Odbor za reviziju - Ima 5 članova koji se imenuju na 4 godine

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

3

23. - 25. Instrumente monetarne politike centralne banke

1. Operacije na otvorenom tržištu, 2. Krediti poslovnim bankama,

3. Obavezna rezerva, 4. Specijalni depoziti,

5. Eskontna kamatna stopa,

6. Direktivne mjere CB, i 7. Neformalni uticaj CB

V Izračunajte tražene veličine:

26 - 30. Ako je minimalna stopa kapitala u zemlji 11 %:

a. Izračunati iznos leveridž faktora,

b. Komentirati rezultat,

c. Uporediti rezultat s međunarodnim standardom,

d. Ako je stopa kapitala u vašoj banci 14, kako to komentirate?

Pitanje Odgovori

a. Leveridž faktor iznosi 9,09

b. Jedna KM kapitala banke podržava formiranje 9,09 KM aktive

c. Dobijeni iznos leveridž faktora je ispod međunarodnog standarda koji je 12,5

d. Ne koristimo raspoloživi potencijal kapitala jer nam je leveridž faktor samo 7,1

Bankarstvo- Pregled Predavanja i Vjezbi I Dio

Documents

Transcript of Bankarstvo- Pregled Predavanja i Vjezbi I Dio