Bajke Barda Beedlea - J.K. Rowling

7/30/2019 Bajke Barda Beedlea - J.K. Rowling

1/33


2/33

J. K. ROWLING

Bajke barda Beedla

izvorne rune prevela Hermiona Granger


3/33

VOD

jke Barda beedla zbirka je pria namijenjenih mladim vjeticama i arobnjacima. Stoljeima saju kao omiljeno tivo prije spavanja, zbog ega su lonac skakutavac i fontana pravedne sreenogim uenicima u Hogwartsu jednako poznati kao Pepeljuga i Trnoruica bezjakoj

arobnjakoj) djeci.

edleove prie po mnogoemu podsjeaju na nae bajke; na primjer, vrlina se obino nagraujea kanjava. Postoji, meutim, jedna upadljiva razlika. U bezjakim bajkama magija je najevni uzrok nevolja junaka ili junakinje zla vjetica je otrovala jabuku, uspavala princezu na stdina ili princa pretvorila u nakaznu zvijer. U Bajkama barda Beedlea, naprotiv, susreemo se snacima i junakinjama koji i sami umiju arati, pa ipak svoje probleme ne rjeavaju nita lake os. Beedleove prie generacijama arobnjakih roditelja pomogle su da svojim malianima objanu ivotnu injenicu: magija izaziva nevolje u jednakoj mjeri u kojoj ih rjeava.

uga vana razlika izmeu ovih pria i njihovih bezjakih inaica jest u tome to se Beedleove

tice znatno aktivnije postavljaju prema svom ivotu od heroina naih bajki. Asha, Altheda, AMekana Zekana ne pate od dugotrajnih poremeaja u spavanju niti pasivno ekaju da im netko v

ubljenu cipelu nego, naprotiv, same kroje svoju sudbinu. Jedina iznimka od ovog pravila,naanjem i najblia naoj predodbi princeze iz bajke, jest bezimena djeva iz Vjeeva dlakava, ija pria nema sretan zavretak.

uzme li se injenica da je ivio u petnaestom stoljeu, o ivotu barda Beedlea ne zna se gotovo znato nam je, dodue, da se rodio u Yorkshireu, a jedini sauvani drvorez s njegovim likom otkje imao iznimno raskonu bradu. Ako su njegove prie toan odraz njegovih uvjerenja, prilino

mpatizirao bezjake, smatrajui ih vie neukima nego zlonamjernima. Zazirao je od mrane magrovao je da su za najgora divljatva arobnjaka odgovorne sasvim ljudske mane kao to surutnost, apatija ili bahata zloupotreba vlastitih talenata. U njegovim priama ne trijumfirajunakinje ili junaci koji barataju najmonijim arolijama, nego oni koji pokau najvie dobrote,ravog razuma i domiljatosti.

lo slina stajalita u nae je doba zastupao jo jedan arobnjak; rije je, dakako, o profesoru Alrcivalu Wulfricu Brianu Dumbledoreu, nositelju Merlinova velereda(prvog razreda), ravnateljuole vjetiarenja i arobnjatva u Hogwartsu, najviem poglavaru Meunarodne udruge arobnvrhovnom vjecu arosudnog zbora. Usprkos toj podudarnosti u miljenjima, ipak nas je iznend je meu brojnim dokumentima koje je Dumbledore oporuno ostavio arhivu u Hogwartsuonaen i snop zapisa o Bajkama barda Beedlea. Nikad neemo saznati je li pisao za svoju duu nirao objavljivanje, ali, zahvaljujui ljubaznom doputenju profesorice Minerve McGonagall,

danje ravnateljice Hogwartsa, u ovom izdanju uz novi prijevod bajki koji potpisuje Hermionaanger donosimo i biljeke profesora Dumbledora. Nadamo se da e razmiljanja profesorambledora, koja ukljuuju zapaanja o arobnjakoj povijesti, osobna prisjeanja i podatke koji

caju svijetlo na kljune elemente svake prie, pomoi novoj generaciji arobnjakih i bezjakihatelja da prodube svoje razumijevanje Bajki barda Beedlea. Svi koji su ga osobno poznavaliereni su da bi profesor Dumbledore s velikim arom podupro ovaj projekt, osobito stoga to e

hod biti doniran udruzi Childrens High level Group, koja radi u korist djece kojoj oajniki tr


4/33

mo u ostvarivanju njihovih prava.

eba dodati jo jednu kratku napomenu o biljekama profesora Dumbledorea.

liko moemo procijeniti, ovi su zapisi dovreni otprilike osamnaest mjeseci prije traginihgaaja na vrhu Astronomske kule u Hogwartsu. Upueni u povijest nedavnog rata meuobnjacima(primjerice, itatelji svih sedam svezaka o ivotu Harryja Pottera) primjetit e da

ofesor Dumbledore ne otkriva ba sve to zna ili nagaa o posljednjoj bajci u knjizi. Razlogguu suzdranost moda lei u onome to je Dumbledore prije mnogo godina svom omiljenom

slavnijem ueniku rekao o istini:

tina je neto lijepo i strano, pa zato treba s njom oprezno postupati.

z obzira na to slaemo li se s njim ili ne, moda ipak moemo profesoru Dumbledoreu oprostitelio zatititi budue itatelje od iskuenja pred kojima je sam pokleknuo, plativi zbog togastraniju cijenu.

J.K.Ro

Napomena o fusnotama

ofesor Dumbledore je pisao prvenstveno za arobnjaku publiku, pa sam na nekim mjestimametnula detaljnija objanjenja odreenih termina ili injenica za nae bezjake itatelje.


5/33

AROBNJAK I LONAC SKAKUTAVAC

vio jednom dobri, stari arobnjak koji je magiju koristio velikoduno i mudro, na dobrobit svojjeda. Ne elei otkriti pravi izvor svoje moi, pretvarao se da njegovi napici, arolije i protuot

gotovi izlaze iz kotlia koji je jo nazivao i svojim sretnim loncem. Ljudi su mu izdaleka dolaznim nedaama, a arobnjaku nikad nije bilo teko pristaviti lonac da im pomogne.

miljeni arobnjak dugo je poivio, a kad je umro, svu je svoju imovinu ostavio jedinome sinu.sljednik je, meutim, bio sasvim drugaije udi od blagoga oca. Po njegovu miljenju, ljudi kou umjeli arati nisu vrijedili ni piljiva boba, pa se esto prepirao s ocem zbog stareve navikegijom pomae susjedima.

kon oeve smrti, sin je u starom loncu pronaao paketi sa svojim imenom.

dajui se zlatu, otvorio ga je, no nije unutra ugledao nita osim meke, debele papue koja mu jmalena, a i nedostajao joj je par. Na komadiu pargamenta u papui pisalo je:

Uz iskrenu nadu, sine moj, da ti nikad nee zatrebati.

n je opsovao ishlapjelu pamet svoga oca i papuu hitnuo natrag u kotli, odluivi da e ga uburistiti kao ko za smee.

e veeri na vrata mu je pokucala ena iz sela.

nuka mi se sva osula bradavicama, gospodine, rekla mu je. Va bi tata obino zamijeaoecijalni melem u onom starom loncu...

ubi se! viknuo je sin. to se mene tiu bradavice tvog derita?

alupio je vrata starici pred nosom.

kuhinje se istog trena prolomio glassan zveket i lupanje. Osvijetlivi si put arobnim tapiemobnjak je otvorio vrata i, na svoje zaprepatenje, vidio da je starom oevu loncu iznikla mjede

ga i da sad skakue na mjestu, posred kamenog poda u kuhinji, podiui pritom strahovitu bukurobnjak se u udu pribliio loncu, urno uzmiui im je shvatio da je posve prekriven


6/33

adavicama.

dvratno! uzviknuo je. Prvo je na lonac bacio aroliju nestajanja, zatim ga je pokuao oistitigijom i na kraju ga je htio silom izbaciti iz kue, ali nijedna mu arolija nije pola za rukom.zaustavljivi lonac skakutao je za njim cijelim putem od kuhinje do kreveta na katu, zvekeui ajui po drvenim stubama.

robnjak cijele noi nije oka sklopio od lupanja bradaviavog starog lonca pokraj kreveta, a istostavilo i ujutro, kad ga je lonac otpratio na doruak. Zvek, zvek, zvek, zveketao je lonac s mjed

gom. arobnjak nije jo ni okusio zobenu kau, kadli se na vratima opet zaulo kucanje.

pragu je stajao starac.

Moja magarica, gospodine, objasnio je. Ne znam je li se izgubila ili su je ukrali, ali ako je nemodnese robu na trnicu, moja e obitelj veeras ostati gladna.

mene glad mori ovoga trena! zaurlao je arobnjak i zalupio vratima starcu pred nosom.

ek, zvek, zvek, udarala je mjedena noga lonia o pod, no sad se zveket isprepleo s magareimkanjem i jaukom izgladnjelih ljudi to je dopirao iz dubine lonca.

miri se. Uuti! zavritao je arobnjak, ali sva njegova magija nije mu pomogla da uutkaadaviavi lonac, koji je skakutao za njim cijeli taj dan, pratei svaki njegov korak njakanjem,kanjem i zveketanjem.

veeri na vratima se po trei put zaulo kucanje. Na pragu je stajala mlada ena, jecajui kao dsrce kida.

eba mi je teko bolesna, rekla je. Molim vas, moete li nam pomoi? Va je tata rekao da dod god me neto bude muilo...

i arobnjak joj je samo zalupio vratima pred nosom.

egov muitelj sad se ispunio slanom vodom do samog ruba, prolijevajui suze svuda po podu, dstovremeno skakutao, njakao, jaukao i osipao se novim bradavicama.

ko tog tjedna vie nitko iz sela nije doao po pomo u arobnjakovu kolibu, lonac ga je nastaviodovno izvjetavati o svim njihovim brojnim nedaama. U roku od samo nekoliko dana njakanju

kanju, prolijevanju suza, skakutanju i stalnim napadima bradavica pridruili su se jo i guenjanje, plakanje malog djeteta, cvile psa, te povraanje pokvarenog sira, zgruanog mlijeka i sv

e izgladnjelih pueva golaa.

robnjak vie nije bio u stanju ni spavati ni jesti, ali lonac se nije odvajao od njega, niti je odgovarobnjakove pokuaje da ga utia ili umiri.

robnjak to na kraju vie nije mogao podnositi.

priajte mi sve to vas titi, mui i boli! urlao je, trei kroz no, dok je lonac skakutao za njiti prema selu. Doite! Dajte da vas izlijeim, iscijelim i utjeim! Nosim oev lonac i svima


7/33

do pomoi!

ok je nesnosni lonac skakutao iza njega, trao je cestom i ispaljivao arolije na sve strane.

ednoj kui, bradavice koje su prekrivale malu djevojicu nestale su dok je spavala; arolijazivanja izgubljenu je magaricu dopremila iz udaljenog trnjaka i meko spustila u njezinu staju; o bolesno djetece, okupano jelenskom travom, probudilo se zdravo i rumeno. arobnjak je iae do kue, dajui sve od sebe da iz njih otjera bolest i patnju, a lonac koji ga je pratio u stopu jeme je postupno prestao jaukati i povraati te na koncu utihnuo, sjajan i ist kao nekad.

a, loniu? upitao je drhtavi arobnjak dok se sunce podizalo iznad horizonta.

nac se podrignuo, ispljunuo papuu koju je arobnjak bio ubacio u nj i dopustio vlasniku da muakne na mjedenu nogu. Zajedno su krenuli natrag u arobnjakovu kuu. Goropadni bat loneviraka napokon bijae priguen. A arobnjak je od tog dana svima u selu pomagao jednako spremo njegov otac prije njega, da lonac ne bi ponovno izuo papuu i upustio se u novo skakutanje.

Albus Dumbledore o arobnjaku i loncu skakutavcu

bri stari arobnjak odluuje sinu tvrda srca oitati lekciju pa ga pusti da na vlastitoj koi osjetinju lokalnih bezjaka. Probuene savjesti, mladi arobnjak pristaje koristiti magiju kako bimagao susjedima lienima maginih moi.

dnostavna i topla pria, zar ne? Krivo. Tekst u kojem su bezjaci prikazani pozitivno, dok je otacsimpatizira moniji arobnjak od sina koji bezjake mrzi, na taj bi nain okarakterizirao samo najnje naivan. Primjerci izvorne verzije ove bajke tako su esto zavravali u vatri da je pravo uko je ijedan sauvan do dananjeg dana.

moe se rei da je Beedle propovijedanjem bratske ljubavi prema bezjacima odraavao duh svohe. Poetak petnaestog stoljea u Europi obiljeili su sve ei progoni vjetica i arobnjaka.nogi su lanovi magijske zajednice s pravom smatrali da bi dobrovoljno lijeenje boleljivogaseta prvog bezjakog susjeda bilo ravno skupljanju drva za potpalu vlastite lomae.1 Vodei sganom Neka se bezjaci snalaze bez nas!, arobnjaci su se poeli izolirati od svoje nemagijs

ae, to je kulminiralo donoenjem Meunarodnog statuta o tajnosti magije 1689. godine, kad s


8/33

giari svojevoljno otili u ilegalu.

djeca kao djeca: groteskni skakutavi lonac osvojio je njihovu matu.

adaviavi kotli ostao je u prii, ali pouka u prilog bezjacima bijae izbaena, pa se do sredinenaestog stoljea meu arobnjakim obiteljima proirila drugaija verzija bajke. U revidiranoji, lonac skakutavac brani nedunog arobnjaka od susjeda naoruanih bakljama i vilama, a nanapadae istjera iz arobnjakove kolibe, uhvati ih i proguta u jednom zalogaju. Na kraju prie

kolicina susjeda koje lonac jo nije dospio prodrijeti obeava arobnjaku da e ga ostaviti da u

ru prakticira magiju. On zauzvrat nareuje loncu da povrati svoje rtve, a lonac se promptnodrigne i izbaci ih iz sebe, poneto izmrcvarene, ali ive. Neka arobnjaka djeca jo i danas odojih roditelja(veinom protubezjaki orijentiranih) sluaju samo revidiranu priu pa ih eventuaret s izvornikom obino potpuno zaprepasti.

sam, meutim, dao naslutiti da arobnjak i lonac skakutavac nije izazivao bijes samo zbogmpatiziranja bezjaka. Kako se lov na vjetice zahuktavao, tako su arobnjake obitelji sve viedile dvostruki ivot, sluei se arolijama prikrivanja da bi zatitile sebe i svoje blinje. Vjetiobnjaci koji su se i dalje druili s bezjacima do 17. stoljea ve su poeli stjecati status sumnji

ak i izopenika iz svoje zajednice. A meu brojnim pogrdama na raun vjetica i arobnjakaonih bezjacima(otrovni epiteti poput blatovalja, gnojoliza i smeodera potjeu upravo og razdoblja) isticala se optuba da su slabiji ili inferiorniji magiari od ostalih.

ecajni arobnjaci tog vremena, poput Brutusa Malfoya, urednika arobnjakau ratu,otubezjakog asopisa, promicali su stereotip da simpatizeri bezjaka nemaju nita vee magini od hrkana2. Tako Brutus 1675. godine pie:

dno je sigurno: arobnjaci koji pokazuju sklonost prema drutvu bezjaka imaju nedostatnueligenciju, a njihove su arolije tako nejake i jadne da se superiorno mogu osjeati samo kad srueni bezjakom stokom. Nita tako jasno ne odaje inferiornog arobnjaka kao slabostema prijateljevanju s bezjacima.

a je predrasuda s vremenom nestala pred neporecivim dokazima da su neki od najgenijalnijihobnjaka na svijetu3 bili, da se posluimo uvrijeenom frazom, ljubitelji bezjaka.

sljednja zamjerka arobnjaku i loncu skakutavcu u odreenim se krugovima odrala sve donas. Tu je moda najreprezentativniji primjer Beatrix Bloxam (1794.-1910.), autorice zloglasniuharinih bajki. Gospoa Bloxam vjerovala je da su Bajkebarda Beedlea tetne za djecu zboghove, kako je ona to izrazila, nezdrave zaokupljenosti gnjusnim temama kao to su smrt, bolevoprolie, zla magija, osobe sumnjivog morala te tjelesne tekuine i osipi najodbojnije vrste.spoa Bloxam uzela je niz starih pria, ukljuujui nekoliko Beedleovih, i preradila ih u skladu

ojim idealima, koje je opisala ovako: Ispuniti neokaljane umove naihmalih anela zdravim itnim mislima, zatititi njihov slatki sanak od opaine isauvati besprijekorni cvijet njihove

vinosti.


9/33

o kako glasi zadnji pasus neokaljane i besprijekorne prerade arobnjaka i lonca skakutavca:

onda je zlatni loni zaplesao od dragosti - hop-la! na vrcima svojih majunih ruiastih prsli Willy izlijeio je bolne trbuie svih lutkica, a loni se od sree do vrha napunio slatkiimlog Willyja i lutkice!

li nemoj poslije zaboraviti oprati zubie! uzviknuo je loni.

li Willy izljubio je i zagrlio skakutavi loni, obeavi mu da e uvijek pomagati lutkicama i dad vie nee biti mali mrzovoljko.

rada gospoe Bloxam u arobnjakoj djeci iz generacije u generaciju izaziva istu reakciju:zaustavljivo povraanje nakon kojeg zahtijevaju da im se knjiga smjesta makne s oiju i samelju.


10/33

ONTANA PRAVEDNE SREE

samom vrhu brda, u zaaranom vrtu ije su rubove istovremeno opasivali visoki zidovi i titilne arolije, uborila je fontana pravedne sree.

dnom godinje, na najdui dan, jedan je nesretnik dobivao priliku da se izmeu zore i sumrakaobije do fontane, okupa u njoj i tako stekne pravednu sreu za sva vremena.

kazanoga dana pred zidove vrta ve su prije svitanja pristigli ljudi iz svih dijelova kraljevstva. mukarci, bogati i siromani, mladi i stari, magiari i nemagiari, okupili su se u tmini, svi u na

ba oni osvojiti pravo na ulazak u vrt.

zaelju okupljene gomile susrele su se tri vjetice o kojima pripovijeda ova pria. Svaka je patioj nain, a dok su ekale da izae sunce, stigle su ispriati jedna drugoj to ih titi.

va se zvala Asha i bolovala je od bolesti koju nijedan vidar nije mogao izlijeiti.

dala se da e fontana ukloniti njezine tegobe i usliiti joj elju za dugim i sretnim ivotom.

ugoj, zvanoj Altheda, zli je mag oteo dom, zlato i arobni tapi. Ona se nadala da e je fontanasiti od bespomonosti i neimatine.

eu, imenom Amata, ostavio je mukarac kojeg je silno voljela, a njoj se inilo da se njezino srga nikad nee oporaviti. Nadala se da e je fontana izbaviti od tugovanja i enje.

alivi se jadna nad drugom, tri su se ene dogovorile da e se, prui li im se prilika, ujediniti i

ednikim snagama pokuati doi do fontane.

nebu je bljesnula prva zraka sunca, a u zidu se pojavio otvor. Gomila je nagrnula prema njemusno traei blagoslov fontane. Kroz masu to se tiskala oko otvora provukle su se grane povijua s druge strane zida i omotale se oko prve vjetice, Ashe. Ona je smjesta zgrabila zapee drutice, Althede, koja je pak vrsto uhvatila halju tree vjetice, Amate.

Amata je, posve neplanirano, zapela za oklop neveselog viteza koji je sjedio na kotunjavomusetu.

vijua je sve tri vjetice odvukla kroz otvor u zidu, a s njima i viteza koji se u meuvremenu sr


11/33

onja.

arnji zrak proparali su bijesni uzvici razoaranog mnotva, no im se zid vrta opet zapeatio,stala je tiina.

ha i Altheda okomile su se na Amatu, koja je nehotice povukla viteza.

fontani se smije okupati samo jedna osoba! Bit e nam teko odluiti i bez etvrtog kandidata

ad, Sir Zlosretnik, kako su viteza zvali u zemlji s onu stranu zida, odmah je shvatio da ima posticama. Budui da sam nije posjedovao dar za magiju, niti se na turnirima ili u maevalakimobojima ikad iskazao osobitom vjetinom niti se uope ni po emu isticao meu drugimarobnjacima, bio je sasvim siguran da ni u ludilu ne moe do fontane stii prije te tri ene. Stoje objavio da iz istih stopa kani izai iz vrta.

se naljutila i Amata.

a ste straljivac! prekorila ga je. Isucite ma, vitee, i pomozite nam da stignemo do cilja!

ako su tri vjetice i jedan pokunjeni vitez zakoraili u zaarani vrt, u kojem su rijetke trave, vojee bujali oko osunanih staza. Nisu naili ni na kakve prepreke sve dok nisu dospjeli podno bijem je vrhu bila fontana.

o podnoja brda ovio se udovini bijeli crv, podbuhao i slijep. Kad su mu se pribliili, okrenuozno lice prema njima i izgovorio sljedee rijei:

Namiri me svojoj boli.

Zlosretnik zamahnuo je maem da ubije zvijer, ali otrica se raspukla.

theda je crva zasula kamenjem, a Asha i Amata svim arolijama koje su ga mogle ukrotiti iliiniti, no sila njihovih arobnih tapia nije se pokazala nita djelotvornijom od prijateljiinamenja ili vitezova elika: crv im i dalje nije doputao prolaz.

nce je grabilo nebom, penjajui se sve vie, a Asha se u oaju rasplakala.

liki crv na to je svoje lice naslonio na njezino i popio joj suze s obraza. Utaene ei, crv jegmizao u stranu i nestao u rupi u tlu.

dujui se odlasku crva, tri vjetice i vitez zapoeli su uspon. Bili su uvjereni da e do fontane sje podneva.

usred uspona po strmini zaustavie ih rijei urezane u tlo pred njima:

amiri me plodovima svoga rada.

Zlosretnik izvadio je svoj jedini novi i poloio ga na travnatu padinu, ali novi se samokotrljao i nestao s vidika. Tri vjetice i vitez nastavili su se penjati, no unato viesatnomaenju, nisu se pomaknuli ni za korak; vrh brda bio je jednako udaljen kao i prije, a u tlo pred


12/33

ma jo su bile urezane iste one rijei.

d je sunce iznad njih doseglo najviu toku i poelo se sputati prema udaljenom horizontu, duklonuli svi osim Althede, koja je nastavila hodati bre i ustrajnije od ostalih, potiui ih da slijzin primjer iako nije odmakla nita dalje od njih.

amo hrabro, prijatelji, i ne posustajte! uzviknula je, briui znoj s ela.

kad su svjetlucave grake njezina znoja dotaknule tlo, natpis koji im je preprijeio put nestao je

i su napokon mogli nastaviti s usponom.

radovani nestankom druge prepreke, hitali su prema vrhu brda koliko su ih noge nosile, naposledavi fontanu kristalasta sjaja u sjenici od cvijea i drvea.

su joj, dodue, uspjeli prii jer ih je zaustavio potok koji se protezao oko vrha brda. U bistrimbinama leao je glatki kamen na kojem je pisalo:

amiri me blagom svoga sjeanja.

Zlosretnik probao je preploviti potok na titu, ali tit je potonuo. Tri vjetice izvukle su vitezade i potom pokuale preskoiti potok, no potok im i dalje nije doputao prelazak. A sunce se zajeme postojano sputalo prema horizontu.

koncu su pokuali proniknuti u znaenje poruke na kamenu. Amata je prva dokuila njezin smmou arobnog tapia iz uma je izvadila sva sjeanja na sretne trenutke koje je provela sa svoubljenom ljubavi i spustila ih u umnu vodu. Potok je odnio sjeanja, a pred druinom su iznik

menovi za prijelaz. Tri vjetice i vitez napokon su mogli nastaviti uspon prema vrhu brda.

ntana je treperila pred njima, smjetena u zaklon ljekovitih trava i cvijea koje je rijetkou ipotom nadmaivalo sve to su dotad vidjeli. Nebo se zarumenjelo poput rubina. Kucnuo je as aberu tko e se okupati u fontani.

je negoli su stigli donijeti odluku, meutim, nejaka Asha sruila se na tlo.

uni uspon na brdo toliko ju je iscrpio da je bila na umoru.

ezinih troje prijatelja htjelo ju je odnijeti do fontane, ali ih je Asha, koja je trpjela neizdrivuoniju, preklinjala da je ne diraju.

theda je hitro nabrala sve trave koje su joj se uinile pogodnima, i pomijeala ih u tikvi za voduosretnika. Ulila je napitak Ashi u usta.

ha je ve u sljedeem trenutku stala na noge. tovie, svi tragovi njezine strane bolesti nestalio rukom odneseni.

lijeena sam! uzviknula je. Ne treba mi fontana neka se radije okupa Altheda! Ali Altheda zauzeta skupljanjem onih ljekovitih trava u svoju pregau.

udem li mogla lijeiti ovu bolest, zlata mi nee nedostajati! Neka se okupa Amata!


13/33

Zlosretnik naklonio se Amati i rukom pokazao prema fontani. Ona je samo odmahnula glavomda u potoku odnijela je svu njezinu tugu za ljubavnikom i sad je jasno vidjela koliko je bio okrevjeran. To to ga se rijeila bila je sasvim dostatna srea.

i se okupajte, dobri vitee, zavrijedili ste to svojim asnim ponaanjem! rekla je Sir Zlosretni

asjan posljednjim zrakama zalazeeg sunca, vitez je kriputavo zakoraio prema fontani pravee i okupao se u njoj, obuzet uenjem i ushienjem to je ba on, jedan od stotine, dobio takovjerovatnu priliku.

renutku kad je sunce nestalo iza horizonta, ozareni Sir Zlosretnik izaao je iz vode. Jo u onomom zahralom oklopu, bacio se pred noge Amati, najboljoj i najljepoj eni koju je ikad susreoen krilima uspjeha, zaprosio je njezinu ruku i njezino srce, a Amata, jednako oarana, shvatilje nala mukarca koji je doista zavreuje.

ku pod ruku, tri vjetice i vitez spustili su se niz brdo. Sve etvero ivjeli su dugo i sretno, a datom nijedno nikad nije ni naslutilo da u fontani nije bilo nikakve arolije.


14/33

Albus Dumbledore o Fontani pravedne sree

eno popularna Fontana pravedne sree omiljena je do te mjere da je svojevremeno ak biladloak za boini igrokaz u Hogwartsu, inae jedini pokuaj da se u blagdanske sveanosti u

orcu uvede kazalini element.

tadanji predava Travarstva, profesor Herbert Beery4, veliki entuzijast amaterskog kazalitadloio je da za Boi osoblju i uenicima poklonimo adaptaciju te svima drage prie za djecu.

m u to vrijeme bio mladi predava Preobrazbe, pa me je Herbert zaduio za specijalne efekte

ukljuivalo instalaciju potpuno funkcionalne fontane pravedne sree i minijaturnog travnatog bkojem su se nae tri junakinje i junak trebali uspinjati dok ono polako tone u pozornicu i nesidika.

slim da mogu, bez lane skromnosti ustvrditi da su moja fontana i brdo svoje uloge odigrali u adnje i zajednitva. Isto se, naalost, ne moe rei za ostatak glumake ekipe. Zanemarimo li nnutak ispade divovskog Crva kojeg je doveo na uitelj Skrbi za magina stvorenja, profesorvanus Kettleburn, ono to je predstavu zbilja dokrajilo bio je ljudski faktor. Naime, profesorery, koji se prihvatio redateljskog posla, kao da je bio gluh i slijep za emocionalnu eksploziju k

u se kuhala praktiki pred nosom. Tonije, nije ni slutio da su dvoje uenika koji su tumaili ulmate i Sir Zlosretnika bili u ljubavnoj vezi, a kamoli da ju je Sir Zlosretnik sat vremena prijedizanja zastora prekinuo jer se u meuvremenu zagrijao za Ashu.

ne duljim, nai traitelji pravedne sree nikad se nisu popeli navrh brda. Tek to se zastor podrv profesora Kettleburna za kojeg smo u tom trenutku shvatili da je zapravopelarica5 zaarana arolijom debljanja rasprsnuo se u vatrometu vruih iskri i praine, ispuniliku dvoranu dimom i krhotinama unitene scenografije. I dok su daske pozornice gorjele, zapamenim jajima koja je pepelarica izlegla u podnoju brda, Amata i Asha okomile su se jedn

ugu, upustivi se u tako estok dvoboj da je u unakrsnoj vatri stradao i sam profesor Beery.oblje je u meuvremenu bilo primorano evakuirati dvoranu, jer je plameni pakao koji se razbupozornici prijetio da e progutati sve pred sobom. Zabavni program za tu veer okonao se uatom bolnikom krilu; prolo je nekoliko mjeseci dok Velika dvorana nije prestala bazdjeti po

mu zapaljenog drva. ekanje da glava profesora Beeryja poprimi normalne razmjere i da profesttleburnu istekne suspenzija6 potrajalo je jo i due. Ravnatelj Armando Dippet uveo je opu

branu igrokaza, a Hogwarts svoju ponositu nekazalinu tradiciju uva sve do danas.

ato naem dramskom fijasku, Fontana pravedne sree vjerovatno je najpopularnija Beedleo

ka, iako je i ona imala svoje kritiare, ba kao i arobnjak i lonac skakutavac. Nisu rijetkiditelji koji su zahtijevali da se ta pria ukloni iz knjinice Hogwartsa. Meu njima se, nekimajem, naao i potomak Brutusa Malfoya te svojevremeni lan nadzornog odbora Hogwartsa,spodin Lucius Malfoy. Gospodin Malfoy je zabranu prie zatraio pismenim putem:

olica Hogwartsa treba ukloniti sva prozna ili publicistika djela u kojima se prikazuje krianjrobnjaka i bezjaka. Ne elim da moj sin potpadne pod utjecaj pria koje propagiraju

ak arobnjaka i bezjaka i tako doe u napast da okalja istou svoje krvne loze.


15/33

ina lanova nadzornog odbora podrala je moje odbijanje da maknem knjigu iz knjinice. Urazloenju svoje odluke gospodinu Malfoyu napisao sam sljedee:

kozvane istokrvne obitelji svoju tobonju istou uvaju nepriznavanjem, izgonom ilieuivanjem bezjaka ili djece bezjaka u svojim obiteljskim stablima, a onda to licemjerje poku

metnuti i nama, zahtijevajui zabranu upravo onih djela koja otvoreno progovaraju o istinamami osporavaju. Na svijetu nema vjetice ni arobnjaka ija se krv nije mijeala s krvlju bezjakaog ega je uklanjanje djela koja se bave tom tematikom iz spoznajnog videokruga naih uenikatram samo neloginim nego i nemoralnim inom.7

a je razmjena pisama oznaila poetak dugotrajne kampanje gospodina Malfoya da me ukloni esta ravnatelja Hogwartsa, kao i mojih podjednako dugotrajnih nastojanja da njega uklonim s

esta najdraeg smrtonoe lorda Voldemorta.


16/33

JEEVO DLAKAVO SRCE

o jednom jedan pristao, bogat i darovit mladi vjetac koji je primijetio da njegovi prijateljiupave kad se zaljube, gubei u svojoj ludosti i epirenju ne samo apetit nego i dostojanstvo. uivi da nikad nee podlei toj slabini, mladi se vjetac posluio mranim vjetinama da osigstitu neranjivost.

eevi roaci smijali su se njegovoj rezerviranosti i hladnoi, i ne slutei to se krije iza njih.

ve e se to promijeniti, predviali su, kad mu se neka djeva svidi!

i vjecu se nije sviala nijedna. Iako je svojim oholim dranjem zaintrigirao mnoge djevojke, kprimijenile sve svoje najistananije vjetine da mu ugode, njegovo je srce ostalo netaknuto. Vjponosio svojoj ravnodunou i dovitljivou kojom ju je postigao.

vi je cvijet mladosti proao, a vjeevi vrnjaci poee se vjenavati i dobivati djecu.

rca su im se dosad sigurno pretvorila u olupine, rugao se on u sebi, gledajui to izvode mladiditelji oko njega, sasuena od zahtjeva te cmizdrave deriadi!

pet si je estitao na mudrosti svoje davne odluke.

d je dolo vrijeme, vjeevi su stari roditelji umrli. Sin nije tugovao za njima; naprotiv, njihovrt smatrao blagoslovom. Sad je sam stolovao u njihovu dvorcu.

oju najveu dragocjenost spremio je u najdublju tamnicu i prepustio se lagodnom i raskonom

otu. Brojne sluge nisu imale drugog posla nego da brinu za njegovu udobnost.

etac je bio uvjeren da svi koji vide njegovu blaenu, niim pomuenu samou umiru od zavistoga nije bilo kraja njegovu bijesu i oaju kad je jednog dana uo to njegova dva lakaja govore om gospodaru.

vi je sluga rekao da ali vjeca, kojega usprkos njegovu bogatstvu i moi nitko ne voli.

egov se kompanjon na to samo podrugljivo nasmijao i upitao zato mukarac s toliko zlata ikonom palaom ne moe sebi nai suprugu.


17/33

ihove rijei teko su pogodile ponos vjeca koji ih je prislukivao.

mah je donio odluku da e se oeniti, i to enom kojoj nigdje nee biti premca.

ezina e zaudna ljepota izazivati zavist i poudu u svakom mukarcu koji je ugleda, bit e odvobnjake loze kako bi njihovim potomcima bio osiguran izniman dar za magiju, a raspolagat gatstvom koje e u najmanju ruku biti ravno njegovu, jer vjetac nije elio da promjene u njegoanstvu ni na koji nain ugroze njegov lagodni ivot.

ko se vjecu lako moglo dogoditi da takvu enu trai sljedeih pedeset godina, nekim je sluaje sljedeeg dana u posjet rodbini u susjedstvu dola djeva koja je po svemu odgovarala njegoviohtjevima.

je vjetica izvanrednih sposobnosti praktiki plivala u zlatu, a svojom je ljepotom plijenila pah mukaraca koji su je ugledali; tonije, svih mukaraca osim jednog. Vjetac nije osjeao bata. Prepoznao je, meutim, da je ona trofej za kojim traga i poeo joj se udvarati.

i koji su zamijetili promjenu u vjeevu ponaanju bili su zapanjeni. Objasnili su djevojci da je

pjela tamo gdje su stotine drugih doivjele poraz.o se pak ticalo mlade ene, vjeevo udvaranje istovremeno ju je fasciniralo i odbijalo. Nikad pe upoznala tako udnog i nepristupanog mukarca. Iako je nasluivala da se iza naizgled toplimplimenata krije hladnoa, njezini su roaci vjerovali da je vjetac sjajna partija pa su, u elji rabre njihov brak, prihvatili vjeev poziv na veliku gozbu u djevojinu ast.

ol se savijao pod teretom srebrnine i zlatnine ispunjene najfinijim vinima i najskupljimikatesama. Trubaduri su prebirali po svilenim strunama lutnji, pjevajui o ljubavi koja je njihospodaru bila nepoznanica. Djeva je sjedila na prijestolju pokraj vjeca, a on joj je aputao zama

nosti, ukradene iz poezije bez ikakvog razumijevanja njihova pravog znaenja.

kon podueg sluanja, zbunjena djeva naposljetku mu ree: Lijepo zborite, vjee, i vaa bi mnja doista godila, kad bih samo vjerovala da imate srce!

etac se nasmijei i ree joj da je to ne treba brinuti. Zamolivi je da ga slijedi, odveo ju je udrum, do zakljuane tamnice u kojoj je uvao svoje najvee blago.

amo je u zaaranoj kristalnoj krinji kucalo vjeevo srce.

avno odsjeeno od oiju, uiju i prstiju, ono nikad nije zadrhtalo zbog ljepote, milozvunog gldodira svilenkaste koe. Djevojka je prestravljeno zurila u sparueno srce obraslo dugom, crnokom.

, to ste to uinili? zajaukala je. Preklinjem vas, vratite ga tamo gdje mu je mjesto!

vativi da e joj samo tako ugoditi, vjetac je izvukao tapi, otkljuao kristalnu krinju, naprau vlastitim prsima i metnuo dlakavo srce natrag u upljinu u kojoj je neko ivjelo.

ad kad ste izlijeeni, napokon ete shvatiti to je prava ljubav! uzviknula je djevojka, zagrliv


18/33

dir tih mekih bijelih ruku, um daha u njegovu uhu, miris teke, zlatne kose; sve je to navoprobueni organ djelovalo kao udar munje. Ali srce se tijekom svoga dugog izgnanstvaomijenilo, oslijepjelo i podivljalo u tami na koju je bilo osueno, a njegov apetit narastao je ipaio se preko svake mjere.

stima gozbe nije promaklo da su domain i djeva nekamo nestali. Isprva ih to nije smetalo, nosati prolazili, tako ih je hvatala sve jaa tjeskoba pa su naposljetku krenuli u potragu po dvorcu

d su napokon doli u tamnicu, tamo ih je doekao stravian prizor.

eva je leala na podu, razrezana prsnog koa. pokraj nje je uao poludjeli vjetac. U njegovojvavoj ruci presijavalo se veliko, glatko, grimizno srce koje nije prestajao lizati i milovati,eavajui da e ga staviti na mjesto vlastitoga.

ugom je rukom drao arobni tapi i pokuavao iz svojih njedara izvui ono sasueno, dlakave. Ali dlakavo srce je bilo jae od njega i nije mu eljelo prepustiti vlast nad njegovim osjetilimi se vratiti u krinju u kojoj je tako dugo robijalo.

aen uasnutim pogledima svojih gostiju, vjetac je odbacio tapi i podigao srebrni bode.rekavi se da nikad nee dopustiti svom srcu da mu bude gospodar, izrezao ga je iz prsa.

etac je jo jedan asak trijumfalno kleao, drei po jedno srce u svakoj ruci, a onda se sruio vino truplo i preminuo.

Albus Dumbledore o Vjeevu dlakavom srcu

o to smo ve vidjeli, Beedleove prve dvije bajke zbog svojih su tema velikodunosti, toleranc

bavi esto bile metom napada. Za razliku od njih, Vjeevo dlakavo srce tijekom nekoliko stdina postojanja nije doivelo ozbiljnije promjene ili kritike; pria koju sam u odrasloj dobi prozvorniku pisanom runama gotovo je navlas ista kao ona koju mi je moja majka priala dok samete. Tu treba dodati da je Vjeevo dlakavo srce uvjerljivo najstraviniji Beedleov tekst, pa g

nogi roditelji djeci itaju tek kad procijene da su dovoljno stara i da ih zbog toga nee muiti nore. 8

kao se onda ova jezovita pria odrala sve do danas? Rekao bih da je Vjeevo dlakavo srceljeima ostalo netaknuto upravo zato to se obraa mranoj strani u svima nama. Ova pria

voreno progovara o neemu to se inae preuuje, iako predstavlja jednu od najveih kunji m

otrazi za neranjivou.


19/33

ravno, takvu potragu ne moe se okarakterizirati drugaije nego kao naivnu fantaziju. Na svijestoje mukarac ili ena, s darom magije ili bez njega, koji nisu pretrpjeli bar neki oblik ranjavao tjelesnog, mentalnog ili emocionalnog.

jeati bol jednako je ljudski kao i disati. A ipak se ini da smo mi arobnjaci naroito podloniprirodu postojanja moemo mijenjati kako nam se svidi.

adi vjetac9 u ovoj prii, primjerice, vjeruje da bi zaljubljivanje ugrozilo njegov komfor iurnost. On ljubav doivljava kao ponienje, slabost, neizdrivo optereenje svojih emocionaln

terijalnih resursa.

no, trgovina ljubavnim napicima koja cvate ve stoljeima dokazuje da na fiktivni arobnjak ini koji eli kontrolirati nepredvidivi tok ljubavi. Potraga za pravim ljubavnim

pitkom10 nastavlja se i danas, iako nitko jo nije uspio stvoriti eljeni eliksir. Najbolji majstorpitaka zapravo i ne vjeruju da je takvo to mogue.

due, protagonistu ove bajke ne zanima privid ljubavi koji moe stvarati ili unitavati po voljinostavno eli ostati zauvijek imun na neto to smatra svojevrsnom boleu, i pritom pribjegav

anoj aroliji koja je mogua jedino u bajci: vlastito srce osuuje na zatoenitvo.

nogi su autori ve primijetili slinost izmeu vjeeva postupka i izrade horkruksa. Iako Beedlnak ne pokuava izbjei smrt, on ipak razdvaja ono to oito nikad ne bi smjelo biti razdvojenoelo i srce (umjesto due) te tim inom kri prvi u nizu fundamentalnih zakona magije koje jestavio Adalbert Waffling:

najdublje misterije, kao to su izvor ivota i esencija vlastitosti, smijete zadrijeti samo ako ste

remni na najekstremnije i najopasnije posljedice.

oista, na lakomisleni mladi u svom nastojanju da postane nadovjek na kraju gubi svakuvjenost. Njegovo zatoeno srce polako se sui i prekriva dlakama, simbolizirajui tako vjeevutanje na razinu zvijeri. Na kraju se doista pretvara u nasilnu ivotinju koja ono to eli uzimaom, umirui u uzaludnom pokuaju da ostvari sada nedostian cilj: ponovo zadobivanje ljudskoa.

ko je danas ve pomalo zastarjela, fraza imati dlakavo srce, uvrijeila se u svakodnevnomobnjakom govoru za opisivanje hladnih ili bezosjeajnih vjetica i arobnjaka. Moja neudananoria uvijek je tvrdila da je otkazala svoje zaruke sa stanovitim arobnjakom u Uredu za

ovlatenu uporabu magije jer je pravovremeno otkrila da ima dlakavo srce. (Dodue, govorkga je zapravo uhvatila kako zaneseno miluje nekoliko horklumpova11 i da ju je to strahovitotreslo.) Spomenimo i knjigu za samopomoDlakavo srce: Vodi kroz arobnjake koji odbijajubiljnuvezu12, koja je u novije vrijeme poharala top-liste najprodavanijih knjiga.


20/33

EKANA ZEKANA I NJEZIN HIHOTAVI PANJ

ko davno, u jednoj dalekoj zemlji, ivio je budalasti kralj koji je odluio da se nitko osim njesmio baviti aranjem.

to je naloio zapovjedniku svoje vojske da osnuje brigadu za lov na vjetice i dodijelio im opoasnih crnih pasa. Istovremeno je zapovjedio da se u svim selima i gradovima irom zemlje obja

oglas: Kralj trai uitelja magije.

edna prava vjetica ni arobnjak nisu se usudili prijaviti za posao, jer su se svi skrivali od briglov na vjetice.

i jedan lukavi arlatan bez dara za magiju pomislio je da bi to mogla biti dobra prilika za brzogaenje. Doao je u palau i predstavio se kao arobnjak izvanrednih sposobnosti. Nekolikonostavnih trikova bilo je sasvim dovoljno da budalasti kralj povjeruje u priu o njegovim momah ga je imenovao velikim vraem i svojim privatnim uiteljem magije.

rlatan je od kralja zatraio veliku vreu zlata za kupnju arobnih tapia i ostalih magijskihtreptina, nekoliko krupnih rubina za lake izvoenje ljekovitih arolija, te par srebrnih peharavanje i dozrijevanje arobnih napitaka. Budalasti kralj udovoljio je svim njegovim zahtjevima.

rlatan je sve dragocjenosti pohranio u svoju kuu i vratio se u perivoj palae.

e znao da ga iz prikrajka motri starica koja je ivjela u potleuici na samom rubu perivoja. Bijpralja zvana Mekana, zasluna za mekou, mirisavost i bjelinu posteljine i rublja u palai.ovirivajui iza plahti koje je stavila na suenje, Mekana je vidjela da arlatan s jednog kraljeva

bla trga dvije granice i nestaje u palai.

rlatan je jednu granicu uruio kralju, uz objanjenje da je rije o iznimno monom arobnompiu.

li nee djelovati, rekao je arlatan, dok ga ne zavrijedite.

akog jutra arlatan i budalasti kralj odlazili su u perivoj palae, gdje su mahali tapiima iikivali besmislice u nebo. Oprezni arlatan ipak je izveo jo nekoliko trikova kako kralj ne bisumnjao u majstorstvo svog Velikog vraa i mo arobnih tapia koje je tako skupo platio.


21/33

dnog jutra, dok su arlatan i budalasti kralj lamatali tapiima i skakutali ukrug pjevuei nesuvsmuljke, do kraljevih je uiju doprlo glasno hihotanje.

alja Mekana slatko se smijala gledajui s prozora svoje kolibice kralja i njegova uitelja. Uskostala s vidika, jer od smijeha vie nije mogla stajati.

ito ne izgledam nimalo dostojanstveno, im mi se stara pralja tako smije! rekao je kralj. Nijakutao i lamatao tapiem, nego se namrtio. Dosta mi je vjebanja! Vrau, kada u biti sprempred svojim podanicima izvedem prave arolije?

rlatan je pokuao umiriti uenika, uvjeravajui ga da e uskoro biti sposoban za prava udesa, aekanino hihotanje budalastog je kralja pogodilo vie nego to je arlatan i slutio.

utra emo, zakljuio je kralj, pozvati sve nae dvorane da vide kao njihov kralj ara!

rlatan je odmah shvatio da je dolo vrijeme da pokupi svoje blago i dade petama vjetra.

aalost, Vae Velianstvo, to nije mogue! Zaboravio sam Vaem Velianstvu napomenuti da ram otii na dugo putovanje...

rau, ode li iz palae bez mog doputenja, gonit e te moja brigada za lov na vjetice zajedno m svojim psima! Sutra ujutro e mi asistirati u arolijama za moje plemkinje i plemie, a akosamo jedna osoba nasmije, dat u da ti odrube glavu!

alj je bijesno odmarirao natrag u palau, a preplaeni arlatan ostao je sam.

egova mu lukavost sad nije bila ni od kakve pomoi, jer niti je mogao pobjei niti je kralja mouiti magiji koju nije poznavao nita bolje od njega.

aei rtvu na kojoj bi iskalio strah i bijes, arlatan je priao prozoru pralje Mekane. Zaviriviutra, vidio je da starica sjedi za stolom i lati arobni tapi. U jednom kutu iza nje, kraljeve plme su se prale u drvenom koritu.

rlatan je odmah shvatio da je Mekana prava pravcata vjetica, te da bi ga ista ena koja mu je ou zakuhala iz nje mogla i izvui.

abetino! zagrmio je. Tvoje me cerekanje skupo kotalo! Ako mi ne pomogne, svima u otkrvjetica, pa e kraljevi psi rastrgati tebe, a ne mene!

ara Mekana nasmijeila se arlatanu i obeala da e uiniti sve to je u njezinoj moi da mumogne.

rlatan joj je zapovijedio da za vrijeme kraljeva nastupa sjedi u grmu i izvodi arolije umjesto ntako da kralj to ne primijeti. Iako je prihvatila plan, Mekana je ipak imala jedno pitanje.

ospodine, a to ako kralj pokua izvesti aroliju koju Mekana ne zna?

rlatan je prezrivo puhnuo.


22/33

voja je magija i vie nego dorasla mati te budale, rekao joj je i vratio se u dvorac, zadovoljantako dobro snaao.

edeeg jutra svi velikai tog kraljevstva okupili su se u perivoju palae. Kralj se popeo nazornicu pred njima, u stopu praen arlatanom.

rvo u uiniti da eir ove dame nestane! uzviknuo je kralj, uperivi granicu u jednu plemkin

ekana je iz oblinjeg grma uperila tapi u eir i on je nestao. Zadivljeno i zapanjeno mnotvo

uevljenog je kralja pozdravilo gromoglasnim pljeskom.

sad u uiniti da ovaj konj poleti! uzviknuo je kralj i uperio tapi u vlastitog pastuha.

ekana je iz grma uperila tapi u konja i on se vinuo visoko u zrak.

notvo, jo oaranije i ushienije nego prije, gromko je zaklicalo svom arobnom kralju.

sad, poeo je kralj, ogledavajui se oko sebe u potrazi za novom idejom.

petan njegove brigade za lov na vjetice pohitao je prema njemu.

ae Velianstvo, rekao je kapetan, Sabljan je ba jutros pojeo otrovnu gljivu i uginuo! Vaelianstvo, vratite ga u ivot svojim tapiem!

apetan podigne na pozornicu beivotnu leinu najkrupnijeg pseeg lovca na vjetice.

dalasti kralj zamahnuo je granicom i uperio je u mrtvog psa. Mekana se samo nasmijeila u smu. Nije ni pokuala podii svoj tapi jer je dobro znala da na svijetu nema arolije koja moe

viti mrtve.s je ostao nepomian. Mnotvo se prvo poelo doaptavati, a potom i smijuljiti.

e im se vie inilo da su prva dva kraljeva pothvata ipak bili samo trikovi.

ato mi ne uspijeva? vrisnuo je kralj na arlatana, a on je pribjegao jedinoj smicalici koja mu ostala.

no je, Vae Velianstvo, eno je! viknuo je, pokazujui prema grmu u kojem je uala Mekana

asno je vidim, to je zla vjetica koja blokira vau magiju svojim izopaenim vradbinama! Uhvneka je netko uhvati!

ekana je jurnula iz grma, a brigada za lov na vjetice dala se u potjeru za njom.

anca puteni psi zavijali su za Mekaninom krvlju. Ali mala vjetica nestala je s vidika im je sniske ivice, a kada su kralj, arlatan i dvorska svita stigli na drugu stranu, nisu tamo ugledali m opora lovakih pasa koji su lajali i kopali tlo oko povijenog, starog drveta.

retvorila se u stablo! vrisnuo je arlatan. Strahujui da bi se Mekana mogla opet pretvoriti u

krinkati ga, nadodao je: Posijecite je, Vae Velianstvo, zle vjetice drugo i ne zasluuju!


23/33

mjesta su donijeli sjekiru i sruili staro drvo uz glasne poklike dvorana i arlatana.

k su se, meutim, spremali za povratak u palau, sve ih je zaustavio zvuk glasnog hihotanja.

udale! doviknuo im je Mekanin glas iz panja iza njih.

jetice i arobnjaci se ne ubijaju sjekirom! Ako mi ne vjerujete, uzmite je i rasijecite Velikog vdvoje!

petan brigade za lov na vjetice oito je jedva ekao da iskua tu teoriju, no im je podigao sjelatan je pao na koljena i, molei za milost, proznao sva svoja nedjela. Dok su ga odvlaili u

mnicu, panj je zahihotao jo glasnije nego prije.

ad ste vjeticu rasjekli nadvoje, vae je kraljevstvo pogodila strana kletva! rekao je panjamenjenom kralju. Odsad ete svaki udarac koji zadate mojim sestrama i brai po magiji osjeo udarac sjekire po vlastitom mesu, sve dok ne poelite umrijeti od muke!

to je i kralj pao na koljena i kazao panju da e smjesta objaviti proglas kojim svim vjeticamaobnjacima u kraljevstvu obeava zatitu i jami nesmetano bavljenje magijom.

dlino, rekao je panj, ali Mekanoj se jo niste oduili!

to god hoete, to god hoete! zavapio je budalasti kralj, krei ruke pred panjem.

a meni ete podii kip Mekane, u znak sjeanja na vau nesretnu pralju, a i zato da nikad neboravite vlastitu glupost! rekao je panj.

alj je odmah pristao i obeao da e unajmiti najboljeg kipara u zemlji da izradi kip od suhoga z

sramljeni kralj i njegova svita potom su se vratili u dvorac, ostavljajui za sobom panj koji je ije hihotao.

m se perivoj ispraznio, iz otvora u korijenju panja izmigoljila je zdepasta stara zeica raskonihkova, s arobnim tapiem u zubima. Mekana je odskakutala iz perivoja i nestala u daljini. Zlat pralje jo je dugo stajao na panju, a nijedna vjetica ni arobnjak u kraljevstvu nikad se vie nrali skrivati od progona.


24/33

Albus Dumbledore o Mekanoj Zekani i njezinu hihotavom panju

a o mekanoj Zekani i njezinu hihotavom panju po mnogoemu je najautentinija Beedleoka, u smislu da magija opisana u njoj gotovo u potpunosti slijedi postojee zakone magije.

nogi meu nama upravo su iz ove prie nauili da magija ne vraa mrtve u ivot bilo je to za iko razoaranje i ok, jer smo kao mala djeca bili uvjereni da nai roditelji mogu jednim zama

pia probuditi nae uginule takore i make.

ko je proteklo est stoljea otkako je Beedle napisao ovu bajku, a mi smo u meuvremenu razvibrojene naine za ouvanje iluzije da su nai najmiliji uvijek s nama13, nain da se dua i tijelonovo spoje nakon smrti jo nam izmie. Kao to je istaknuti arobnjaki filozof Bertrand densees-Profondes napisao u svom proslavljenom djelu Studija o mogunosti ponitavanja stvarntafizikih uinakaprirodne smrti, sposebnim osvrtom na reintegraciju esencije i materije: Ndite se.

ma anse.due, bajka o Mekanoj Zekani vana je i zbog jo jednog razloga: rije je o jednom od najranijievnih djela u kojem se spominje animagus. Pralja Mekana, naime, posjeduje rijetku maginu

osobnost da se po potrebi preobrazi u ivotinju.

imagusi ine tek mali dio arobnjake populacije. Postizanje savrene, spontane preobrazbe izdskog bia u ivotinju zahtijeva naporno uenje i vjebanje, pa se mnoge vjetice i arobnjaciatraju da svoje vrijeme mogu bolje utroiti na neki drugi nain. injenica je da ovaj dar ima doranienu primjenu, osim u sluaju osoba kojima je preruavanje ili skrivanje neophodno.

nistarstvo magije upravo zbog toga inzistira na popisivanju svih animagusa. Nema, naime, nikojbe da je ovaj oblik magije najkorisniji ljudima koji se bave ilegalnim, tajnim, pa ak iinakim aktivnostima.14

e poznato je li ikad postojala pralja koja se umjela pretvarati u zeicu, ali neki povjesniari mapominju da je Beedle pri stvaranju Mekane nadahnue moda pronaao u sluaju znamenitencuske arobnice Lisette de Lapin, osuene na smrt zbog aranja 1422. godine u Parizu. Naprepatenje svojih bezjakih uvara, kojima se poslije sudilo zbog optube da su vjetici pomobjei, Lisette je nestala iz zatvorske elije no uoi svog smaknua. Iako nitko nikad nije uspio

kazati da je Lisette bila animagus i da se uspjela provui kroz reetke prozora u svojoj eliji,stoje svedoanstva iz tog vremena o velikom bijelom zecu koji je preplovio kanal La Manche utliu s improviziranim jedrom, a zec slinog opisa poslije je postao cijenjeni savjetnik na dvorlja Henrika VI.15

alj u Beedleovoj prii budalasti je bezjak koji magiju istovremeno prieljkuje i od nje zazire. Oruje da svatko tko naui napamet inkantacije i mae arobnim tapiem moe postatiobnjak16, a budui da uope ne razumije prirodu magije i arobnjaka, naivno pristaje na sve

smislice koje mu predloe arlatan i Mekana. To je svakako tipino za neke bezjake, koji zbog ukosti potpuno nelogine pojave prihvaaju kao magine, ukljuujuu ideju da Mekana u oblijveta i dalje moe misliti i govoriti. (Na ovom mjestu treba, dodue, napomenuti da Beedle, koji


25/33

voree stablo koristi prvenstveno zato da nam doara svu dubinu neznanja bezjakog kralja,ovremeno od nas oekuje da povjerujemo kako Mekana moe govoriti dok je preobraena u zeoda je u pitanju samo pjesnika sloboda, no rekao bih da je ipak vjerovatnije da je Beedle zamaguse samo uo, ali da nijednoga nikad nije upoznao, s obzirom na to da je to jedino mjesto i gdje se ne potuju zakoni magije. Animagusu, naime, ne zadravaju sposobnost ljudskog gok su u ivotinjskom obliju, premda i dalje razmiljaju i rasuuju kao ljudska bia. Kao to svaolarac zna, upravo u tome i jeste kljuna razlika izmeu animagusa i arobnjaka koji izvodi puobrazbu u ivotinju. Potonji arobnjak u svakom pogledu postaje ivotinja, koja niti pozna ma

i je svjesna da je nekad bila arobnjak. Za povratak u izvorno oblije u takvim je sluajevimarebna pomo druge osobe.)

slim da je sasvim mogue da je Beedle nadahnue za junakinjinu varku sa stablom i njezinujetnju kralju da e svaki udarac sjekire osjetiti na svom tijelu crpio iz postojeih magijskih traraksi. Majstori tapia uvijek su estoko branili stabla s drvom pogodnim za izradu tapia, koavnom sami i uzgajali, a sjea takvih stabala radi krae nije bila riskantna samo zbog izazivanesa prutaka17, koji se obino gnijezde na njima, nego i zbog aktiviranja moebitnih zatitnih ke su vlasnici postavili oko njih. U Beedeovo doba kletva Cruciatus jo nije bila zabranjena18,

mogla prouzroiti tono onakvu bol kakvom Mekana prijeti kralju.


26/33

AJKA O TRI BRATA

dala jednog predveerja tri brata samotnom i zavojitom cestom. Nakon nekog vremena, braa spjela do rijeke tako duboke da je nisu mogli ni pregaziti niti joj virove preplivati. Braa su,utim, bili vrsni arobnjaci, pa im je jedan zamah tapiem bio dovoljan da naprave most izna

mirne vode. Ve su doli do pola mosta kad ime je put preprijeila zakukuljena prilika.

mrt ih je oslovila, ljutita to su joj tri nove rtve s lakoom utekle iz rijeke koja je dotad potopnoge putnike. Lukava kakva je ve bila, pretvarala se da trojici brae estita to su je tako mudrjegli, ak im ponudivi nagradu za domiljatost.

jstariji brat, ovjek naprasite udi, zatraio je od Smrti arobni tapi kojemu se nijedan drugi e suprostaviti: tapi koji dobiva svaki dvoboj, dostojan arobnjaka koji je porazio i samu Smo je Smrt otila do drveta bazge na rijenoj obali, od jedne grane izradila tapi i poklonila gastarijem bratu.

ugi arobnjak, ohole udi, zakljuio je da jo nije Smrt dovoljno ponizio, pa je zatraio mo daotme i drugi plijen. Smrt na to podigne kamen s rijene obale i pokloni ga drugome bratu, gove taj kamen imati mo da mrtve vrati u ivot.

mrt se zatim obratila treem i najmlaem bratu, upitavi ga za njegovu elju.

jmlai brat bijae najskromniji i najmudriji od sve trojice, pa nikako nije vjerovao Smrti. Zatoraio da ode s toga mjesta, a da ga Smrt ne moe slijediti. Smrt mu je tada teka srca poklonila

at nevidljivosti.

mrt je potom oslobodila put i pustila tri brata da nastave svoje putovanje. Poli su dalje, u udupredajui o tome to su doivjeli i kakvim ih je poklonima Smrt obdarila.

kon nekog vramena, braa su se razdvojila i svaki krenuo svojim putem.

vi brat putovao je jo sedam-osam dana i naposljetku u jednom dalekom selu potraio arobnjaim bijae u zavadi. Dakako da je onako oboruan Bazgovim tapiem dobio dvoboj. Ostavljaju

mrena neprijatelja na podu, najstariji brat produio je u svratite i tamo se iz sveg glasa poeoaliti da je nepobjediv jer ima tapi koji je oteo samoj Smrti.

e noi, dok je najstariji brat leao na postelji pijan od vina, priuljao mu se drugi arobnjak, uk


27/33

pi i prerezao mu grkljan.

ako je Smrt uzela prvog brata.

ugi brat se u meuvremenu vratio u svoj dom, u kojemu je ivio sam, bez igdje ikoga. Tamo jeadio kamen koji je imao mo da mrtve vrati u ivot i triput ga prevrnuo u ruci. Na svoju sreu

enje, smjesta je pred sobom ugledao priliku djevojke kojom bi se bio oenio da ih u tome nijeijeila njezina prerana smrt.

djevojka bijae tuna i hladna, odvojena od njega velom neprobojnim. Vratila se u svijet smrtdi gdje nije pripadala i teko je patila zbog toga. Drugi brat je naposljetku izgubio razum odutaive enje i ubio se da bude uz voljenu.

ako je Smrt uzela drugog brata.

i treega brata Smrt nikada nije pronala, iako je godinama tragala za njime.

k kada je doivio duboku starost, najmlai brat skinuo je Plat nevidljivosti i predao ga sinu. Amrt je doekao kao staru prijateljicu i mirne joj se due pridruio, naputajui ovaj ivot posvevnopravan s njom.

Albus Dumbledore o Bajci o tri brata

a me se pria duboko dojmila kad sam bio djeak. Prvo sam je uo od majke, i ubrzo traio da a prije spavanja ee od ijedne druge. To je nerijetko dovodilo do prepiranja s mojim mlaimatom Aberforthom, koji je mnogo vie volio Jogunastog jarca Jarka.

uka Bajke o tri brata ne moe biti jasnija nego to jest: ljudska nastojanja da se smrt izbjegn

razi uvijek zavravaju razoaranjem. Trei brat iz prie(najskromniji i najmudriji) jediniumije da mu sad kad je ve jednom za dlaku izbjegao Smrt, ne preostaje drugo nego da to dul


28/33

gaa ponovni susret s njom.

jmlai brat zna da izazivanje Smrti bilo nasilnikim ponaanjem, kao najstariji brat, ilisezanjem za sumnjivom vjetinom negromancije19, kao srednji brat znai ulazak u sukob skavim neprijateljem kojeg ne moe pobijediti.

ironija bude vea, ova je pria posluila kao predloak za neobinu legendu koja je po svemurena poruci izvornika. Prema toj legendi, predmeti koje Smrt daruje brai nepobjedivi arobpi, kamen koji mrtve vraa u ivot i Plat nevidljivosti koji se ne moe pohabati doista post

em svijetu. Legenda ide i korak dalje: legitimni vlasnik sva tri predmeta ujedno e postatiospodarom Smrti, to obino podrazumijeva neranjivost, ako ne i besmrtnost.

ogli bismo se zapitati, uz poneto sjetan osmijeh, to nam to govori o ljudskoj prirodi.jdobrohotnije tumaenje koje mi pada na pamet jest: Nada je vrelo to presahnut nee.20 Usprkos tome to su po Beedleu dva od tri navedena predmeta krajnje opasna, usprkos

splicitnoj poruci da Smrt na kraju dolazi po sve nas, aica arobnjaka u naoj zajednici tvrdograjava u uvjerenju da im je Beedle slao kodiranu poruku koja je dijametralno suprotna onome pisao crno na bijelo, te da su oni jedini dovoljno pametni da to shvate.

svoju teoriju (koju bi moda bilo tonije nazvati oajnikom nadom) oni imaju vrlo malonkretnih dokaza. U naem svijetu doista postoje Platevi nevidljivosti, premda su rijetki, ali iz razvidno da je plat koji je pripadao samoj Smrti jedinstven po svojoj trajnosti.21 U dugimljeima koja Beedleovo doba dijele od naeg, nitko nikad nije tvrdio da posjeduje Plat Smrti.natini zagovornici gornje legende to tumae ovako: potomci treeg brata ili ne znaju odakle jeao njihov plat, ili pokazuju mudrost svog pretka time to nisu tu injenicu rastrubili na sve st

malo ne iznenauje to nikad nije pronaen ni kamen. Kao to sam ve spomenuo u komentaruMekane Zekane i njezina hihotavog panja, mrtve ne moemo vratiti u ivot, a, po svemu sudei

o e i ostati. Naravno, crni magi pokuali su to kompenzirati na sebi svojstven gnjusan nain, porili inferiuse22, no to su tek sablasne marionete, a ne istinski oivljeni ljudi. tovie, u Beedli izriito se kae da se izgubljena ljubav srednjeg brata nije doista vratila iz mrtvih, nego ju je

mrt poslala da namami srednjeg brata u klopku. Ne udi stoga to djevojka ostaje hladna,tancirana, neizdrivo prisutna i u isto vrijeme odsutna.23

taje nam samo jo arobni tapi, a mora se priznati da zanesenjaci koji tvrdoglavo vjeruju uivenu Beedleovu poruku ovdje bar imaju kakvu-takvu povijesnu podlogu za svoje neumjerenednje. injenica je, naime, da su mnogi arobnjaci u proteklim stoljeima tvrdili da posjeduju

niji od uobiajenog moda ak nepobjedivi tapi, iako je teko procijeniti jesu li to inilstite glorifikacije, da preplae mogue napadae, ili zato to su doista vjerovali u to. Neki su tako daleko da su tvrdili kako je njihov tapi napravljen od bazgova drveta, ba kao tapi

vodno izraen rukama Smrti. Ti su tapii nosili mnoga imena, meu njima tapi sudbine iezlo smrti.

udi to arobne tapie prate tolika praznovjerja na kraju krajeva, rije je o naem najvaniginom instrumentu i oruju. Vjeruje se da su neki tapii (a time i njihovi vlasnici)

kompatibilni:

d ona ara boikovinom, a on rabi hrast


29/33

hov je brak osuen na propast.

da otkrivaju vlasnikove nedostatke:

korua traa, kesten sve uspava,

sen nikog ne slua, lijeska prigovara.

varno, u kategoriji nepotvrenih izreka nalazimo i ovu:

pi od bazge, za zlosretne mazge.

zga inae nije na osobitoj cijeni meu majstorima arobnih tapia, iako ne znamo je li to stogmrt u Beedleovoj prii tapi izrauje od bazge, ili pak zato to su vlastohlepni ili nasilni arobn

o esto tvrdili da imaju bazgove tapie.

vi navodi o bazgovu tapiu osobito opasnih i snanih moi za koje imamo konkretne dokazenose se na tapi u vlasnitvu stanovitog Emerika, poznatijeg pod imenom Emerik Opaki. Taj jimno ratoborni arobnjak kratka ivotnog vijeka poetkom srednjeg vijeka terorizirao Junuglesku. Umro je kako je i ivio, u nemilosrdnom dvoboju s arobnjakom zvanim Egbert. Nijeznato to se poslije dogodilo s Egbertom, iako, okvirno gledano, srednjovjekovni duelanti uglavu imali dug rok trajanja. Prije osnivanja Ministarstva magije i uvoenja regulative vezane zaanu magiju, dvoboji su obino imali smrtonosan ishod.

nih sto godina kasnije biljeimo pojavu jo jednog mranjaka, zvanog Godelot.

omenuti Godelot napisao je zbirku opasnih arolija kojom je bitno pridonio daljnjem razvojuane magije, posluivi se pritom arobnim tapiem koji je u svojoj biljenici opisao ovako:

Moj najopasniji i najsuptilniji prijatelj, sazdan od zovine24 i upuen u sve tajne zle magije.ntagmu Zla magija Godelot e kasnije upotrijebiti za naslov svog najvanijeg djela.)

o to vidimo, Godelot svoj tapi smatra pomagaem, takorei uiteljem.

znavatelji znanosti o tapiima25 sloit e se da tapii doista preuzimaju znanje svojih korisno je to nepredvidiv i nesavren proces; da bi se procijenilo koliko e tapi uspjeno funkcioninkretnim pojedincem, u obzir treba uzeti i cijeli niz dodatnih faktora, kao to je, primjera radi,nos izmeu tapia i korisnika. U svakom sluaju, lako je mogue da bi hipotetski tapi koji je

padao nizu crnih maga u najmanju ruku mogao imati izraen afinitet za najopasnije vidove ma

ini vjetica i arobnjaka tapi koji ih je odabrao mnogo je drai od bilo kakvog rabljenogpia, i to ba zbog moguih navika koje je rabljeni tapi preuzeo od prethodnog vlasnika, a kou nuno spojive sa stilom aranja novog korisnika.

irena praksa zakopavanja (ili spaljivanja) tapia s preminulim vlasnikom takoer smanjujeasnost od izloenosti pojedinih tapia prevelikom broju vlasnika.

govornici postojanja Bazgova tapia, meutim, vjeruju da on nikad nije bio uniten ili zakopazbog naina na koji je prelazio u ruke sljedeeg vlasnika: novi je gospodar morao poraziti, a ob


30/33

biti prethodnoga. tapi je pritom stekao mudrost, snagu i mo koje znatno nadilaze okvirebiajenoga.

znato je da je Godelot skonao u vlastitom podrumu, u koji ga je zatoio njegov poremeeni sireward. Logino je pretpostaviti da je Hereward ocu oduzeo tapi, jer bi potonji u protivnom ubjei, ali moemo samo nagaati to je Hereward potom uinio s njime. Sigurno je, meutim, detkom osamnaestog stoljea u vlasnitvu Barnabasa Deverilla pojavljuje tapi koji on nazivaovovim26 tapiem, i uz iju pomo Deverill gradi reputaciju krajnje opasnog vjeca. Njegovoru nakraj je stao tek jednako zloglasni Loxias, koji mu je preoteo tapi, prekrsti ga u ezlorti i latio se unitavanja svih osoba koje su mu ikad stale na ulj. Ne moemo pouzdano utvrdse dalje dogaalo s Loxiasovim tapiem iz jednostavnog razloga to je previe ljudi prisvajalluge za njegovu likvidaciju, ukljuujui tu i Loxiasovu roenu majku.

ednoj inteligentnoj vjetici ili arobnjaku koji se pozabave takozvanom povijeu Bazgova tae promai da je svaki arobnjak koji je tvrdio da ga je posjedovao27 uporno inzistirao na njegepobjedivosti, iako nepobitne injenice o uestalosti kojom je mijenjao vlasnike svjedoe ne sje bio pobijeen stotinu puta, nego i da je privlaio nevolje u jednakoj mjeri u kojoj je jogunasac Jarko privlaio buhe. Potraga za bazgovim tapiem na kraju dokazuje tek neto u to sam s

ekom svoga dugog ivota imao priliku uvjeriti mnogo puta: ljudi imaju talent za odabiranje upih stvari koje im najvie kode.

da nam se prui prilika izabrati neki od Darova smrti, koliko nas bi pokazalo mudrost treeg brobnjaci i bezjaci podjednako su podloni udnji i moi; koliko bi ih uspjelo odoljeti tapiudbine? Koje bi se ljudsko bie nakon gubitka voljene osobe moglo othrvati iskuenju Kamenakrsnua? ak bih i ja, Albus Dumbledore, najlake odbio Plat nevidljivosti, to samo dokazujeato svoj svojoj pameti, u konanici ostajem jednako velika budala kao i svi ostali.


31/33

Fusnote

asno, prave vjetice i arobnjaci dosta su uspjeno izbjegavali lomau, krvnikov panj i omu (vje komentare o Lisette de Lapin u biljekama uz Mekanu Zekanu i njezin hihotavi panj). Nek nastradali: Sir Nicholasu de Mimsy-Porpingtonu(koji je za ivota bio arobnjak na kraljevskoru, a u smrti duh Gryffindorske kule) prije zatvaranja u tamnicu oduzeli su arobni tapi pa n

pio izbjei smaknue, a arobnjake obitelji osobito su esto gubile mlae lanove, koji su zbooje nesposobnosti da obuzdaju vlastitu magiju bili vidljivi i podloni napadima bezjakih lovactice.

Hrkan je dijete vjetice i arobnjaka koje nema sposobnost aranja. Dosta su rijetki. Vjetice iobnjaci kojima su oba roditelja bezjaci znatno su rairenija pojava. JKR )

Na primjer, ja.

Profesor Beery je naposljetku otiao iz Hogwartsa kako bi predavao na ADU( arobnjaka

ademija dramskih umjetnosti ), a jednom prilikom mi je priznao da je i tamo osjeao izrazituerziju prema postavljanju te prie, jer ju je smatrao ukletom.

Vidi udesne zvijeri i gdje ih nai( Algoritam 2000. ) za najbolji opis ove neobine zvjerke.pelarice inae nije preporuljivo putati u prostorije obloene drvom, ili na njih bacati arolijebljanja.

Tijekom svoje karijere uitelja Skrbi za magina stvorenja profesor Kettleburn bio je suspendirnje ni vie nego 62 puta. Njegov odnos s mojim prethodnikom u Hogwartsu, profesorom Dippuvijek je bio zategnut, jer ga je profesor Dippet smatrao dosta neopreznim ovjekom. Moramznati da se do vramena kad sam ja postao ravnatelj profesor Kettleburn ve prilino primirio iporio svoj ivotni tempo. Dodue, uvijek je bilo cinika koji su govorili da mu nita drugo nijeostalo s obzirom na to da je u meuvremenu izgubio gotovo sve udove.

Moj odgovor potaknuo je gospodina Malfoya na slanje jo nekoliko pisama, no kako su se istatojala mahom od pogrdnih komentara na raun mog psihikog zdravlja, roditelja i higijenskih

vika, ne mislim da su osobito relevantna za ovaj tekst.

Sudei po onome to je zapisala u svoj dnevnik, Beatrix Bloxam nikada se nije oporavila od ov

ke, koju je sluajno ula dok ju je njezina ujna itala starijim bratiima i sestrinama. Sasvimnamjerno, moja se mala uka pripila za kljuanicu. Mora da sam bila oduzeta od uasa, jer samhotice ula ne samo cijelu tu jezoviu priu nego i sve gnjusne pojedinosti sramotne afere u kojui umijeani moj ujak Nobby, lokalna babaroga i jedna vrea skoilukovica. Od oka sam zamalrla; ostatak tjedna proboravila sam u krevetu, a zbog teke traumatiziranosti poslije sam razvi

viku da svake noi mjesearim do te iste kljuanice, sve dok moj voljeni tata, koji mi je samo moi, nije uveer prije spavanja poeo zakljuavati moja vrata arolijom ljepila. Beatrix oitopjela smisliti nain da Vjeevo dlakavo srce prilagodi osjetljivim djejim uima, jer je nikarstila uMuharine bajke.

Termin vjetac veoma je star. Iako se ponekad koristi kao sinonim za arobnjaka, u poet


32/33

nosio na osobu upuenu u vjetine dvoboja i borilake magije kao takve. Takoer se kao tituladjeljivao arobnjacima zaslunima za smione pothvate, slino kako bezjaci ponekad za hrabrosbivaju titulu viteza. Nazivajui mladog arobnjaka u ovoj prii vjecem, Beedle nam stavlja doanja da je on unato svojoj dobi ve bio priznat na polju ofenzivne magije. Danas arobnjacimin vjetac koriste na dva naina: da opiu arobnjaka koji ostavlja osobito opasan dojam, ilulu kojom se naznauje iznimna vjetina ili dostignue. Tako je i Dumbledore nosio naslovhovnog vjeca arosudnog zbora. JKR )

Hector Dagworth-Granger, osniva Posebnog drutva majstora za arobne napitke,anjava:Vrhunski majstor napitaka moe izazvati dubok zanos, ali nitko jo nije uspio proizv

u istinski neunitivu, vjenu, bezuvjetnu vezu koja jedina zasluuje naziv ljubavi.

Horklumpovi su ruiasti, ekinjasti stvorovi slini gljivama. Doista je nejasno zato bi ih itkolovati. Za detaljniji opis, vidi udesne zvijeri i gdje ih nai.

Ne treba je brkati s knjigomDlakava gubica, ljudsko srce, koja na dirljiv nain prikazuje borbnog ovjeka s likantropijom.

( arobnjake fotografije i portreti mogu se kretati. portreti uz to i govore tono kao osobe kojkazuju. Neki rijetki predmeti, poput zrcala Erised, takoer otkrivaju vie od statine slikeminule osobe. Duhovi su prozirne, pokretne verzije vjetica i arobnjaka, koje su iz nekog raz

eljele ostati na ovom svijetu. Imaju sposobnost govora i miljenja. JKR )

( Profesorica McGonagall, ravnateljica Hogwartsa, zamolila me da pojasnim kako je to to jestala animagus jednostavno posljedica temeljitog prouavanja svih ogranaka preobrazbe, te da osobnost pretvaranja u tigrastu maku nikad nije koristila da ita prikrije, izuzmu li se legitimnivnosti u ime Reda feniksa, gdje su tajnost i vjetina skrivanja bile pitanje ivota i smrti. JKR

to je moda pridonijelo reputaciji tog bezjakog kralja da je mantalno nestabilan.

kako su pokazala intenzivna istraivanja u Odjelu tajni, koja se provode jo od 1672. godine,obnjaci i vjetice se ne stvaraju nego raaju. Iako se kod osoba koje naizgled namaju magijskorijeklo katkad pojavljuje samonikla sposobnost aranja( uz napomenu da nekoliko novijih stuu naslutiti kako se nagdje na obiteljskom stablu tih ljudi ipak krije kakva vjetica ili arobnjak

zjaci ne mogu izvoditi arolije. Najbolje ili najgore emu se mogu nadati jest nasumina ikontrolirana paljba iz pravog arobnog tapia, koji kao glavni katalizator magije ponekad sauto preostalog maginog naboja pa tu i tamo neoekivano opali vidi i napomene o prirodi ar

pia u Bajci o tri brata.

Za potpuni opis tih udnovatih malih stanovnika stabala vidi udesne zvijeri i gdje ih nai.

Kletve Cruciatus, Imperius i Avada Kedavra prvi put se kao neoprostive klasificiraju 1717. goprijetnju najstroe kazne u sluaju njihove primjene.

( Negromancija je mrana vjetina za prizivanje mrtvih u ivot. Rije je o ogranku magije kojikad u povijesti nije dao rezultata, to se jasno vidi i iz ove prie. JKR )

( Ovaj citat dokazuje da Albus Dumbledore nije bio iznimno naitan samo za arobnjake pojm


33/33

go i da je poznavao djela bezjakog pjesnika Alexandera Popea. JKR )

( Openito gledajui, Platevi nevidljivosti nisu savreni; mogu se pokidati ili s vremenom poprozirni, a arolije utkane u njih mogu se istroiti ili otkazati pod djelovanjem protuarolijaotkrivanja. Zato vjetice i arobnjaci koji se ele pritajiti ili sakriti mahom pribjegavaju arolibijanja iluzije. Albus Dumbledore bio je poznat po tome to je bacao tako mone arolije razbzija da mu za postizanje potpune nevidljivosti Plat nije ni trebao. JKR )

( Inferiusi su trupla koja pokree mrana magija. JKR )

Mnogi kritiari vjeruju da je Beedlea za kamen koji ljude die iz mrtvih inspirirao kamenudrosti, glavni sastojak eliksira ivota, napitka za postizanje besmrtnosti.

Staro ime za bazgu.

Na primjer, ja.

Zova je staro ime za bazgu.

Nijedna vjetica nikad se nije razmetala Bazgovim tapiem. Shvatite to kako hoete.

Bajke Barda Beedlea - J.K. Rowling

Documents

Transcript of Bajke Barda Beedlea - J.K. Rowling