I

"}­( ,--

'It

v v

Cedomil Silic i\TLAS DRVECA I GRMLJA

undnlcl Ko .....

MItlO

tiilliJovornl urednlk Euct Masnt:

Aulor fotograliia Dr Cedomll $flit:

Ilu.trator· Dr eadomll $I lit:

lIkovno.graflt:ka oprema Seld Haaanel.ndlt:

Tehni6k i urednici Dr Cedomll ~Iit Rutlca Rloroyit

Leklor Mila MallukanoviC

Kor.klor!. Dr CedomU Sillt

Ljublca Mladenovit

Tlra! 10000

Izda)u: 8P .svjetloal_ lzdaya6ko precluz.. Sarajevo.

dll'llklor SaYO ZlrOievie Zavod za udlbenlke I ,naatavna .redSlva, Sarajevo

zavod za udZbtnllCe I nutavna .... daly&, Beograd dlrektor dr Tomlt!av Bogavac

ZaIZd_ Abduaellm Ruetempdlt

RadaiIcoV_O

Stamp. 8JamA&l'8kl zavod .oan). Prlca .. , Zagreb

Dr Cedomil Silit

ATLAS ,

DRVECA I GRMLJA 166 foragrafija u koloru

1150 crteza u crno-bijeloj tehnici

IV izdanje

IP »SVJl:.ilOSTII. :laved toll ud!bcnike i aastavna sredstva. Sarajevo Zavod 1,U ud!bcnike i nusl llVDU sredstva. Beograd

1990.

ClP - Kataloglzaclja u publlkacijl Narodna I unlverzltetIJka blblloteka Boen. I HercegoYina Sarllevo

UDK 581 9:6.'M.o.18(08U,

Slue, Cltdomll All .. drve6& I gnnlJ. I Cedomll 81116 lautor fotogrell)a

I i1U1tn.tor Ctdomll AlUOl. - 4 1m - Sarajevo SVJetl08t. 1_ 217 ttr 168 faIogrefOa u koloru. 11SO cl1eta u crno-bqelol lehRlel 24 em (Prlrodl. JugoelavlJe • 1)

BlbllograflJa: atr 181-11821 - Rle&nlk botanleklh termine, Imen. vtIta I varlJa_ dlJagn08UCklh .llrlbuta. te porllekl. lmen. rodova upolrebqenth U oVOj knJ,lz1 atr 183-11941 _ Reglltrl ISBN 1I8001-C1--''

ISBN 'WoQ1oQl1154.4

Uvod

Skracenice

Opis vrsta, fotografije i erteti

Literatura ... .. .... .

Rjeenik botaniekih termina

SADRZAJ

9"

11

13

181

183

Skraeeniee imena autora eitiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auetorum) 195

Registri ... . .. . . . .... . Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . . Nauena imena (Nomina latina) . . .. . . . Engleska imena (Common English Names) Franeuska imena (Noms communs francais) Njemaeka imena (Deutsche Namen) Talijanska imena (Nomi comuni italiani) Ruska imena (PyccKHe Ha3B8HHR) . • • •

200 205 200 209 211 213 215 217

UVOD

drve6a I grmlja je namljenjen ueenlclma osmcgodlinjlh I srednjlh slruCl11fl iumarsklh I poljoprlvrednih) i kola, zatlm studenllma vllfh ikola. peda ..

akademija I fakulleta, gdle Sa IZU08V8 oval predmet. fe .. Atlas drveca i grmlja« bltl od vellke karlal! lumar­

pri radu u praksl, keo I brojnlm hortlkultumlm SlruO­fotosima u koloru, brojnlm ilustracljama u crno-biJeJoj tehntel

tekstu, .. Atlas dIVe!!a I grmlJa .. 68 na6:i Bvoje tllaoce I me(fu i . turistima i svim Ijubileljima prirode. keo I me4u anima ko]l

o njenoj zastiti. Kr,jiga, dakle, Ima namjenu da omogu61 61taocu da sa ne I nalbrfi naein upaz"a sa glavnim doma6im (aulohtonlm) vrslama drveca

I gr~~IJ •. Tteba naglasiti da ce u .. Atlasu drveca i grmlja II .. ne Isti na61n bill prikazane

naJglavnije strane (egzotit ne) dendrovrste, koje se iz estetskih. dekorativnlh, ornamentaln ih i naucnih ciljeva kultivi§u u vrtovima, parkovlma I druglm nasadlma u gradovima i industnjskim centrima slrom na§e zemlJe. Na taJ naeln c!e ova materija biti zaokruiena i omoguc!it c!e svim zainleresiranim da vec!inu naiih i stranlh vrsta drveca i grmlja lako upoznaju.

Od nekoliko stotina drvenastlh vrsla jugoslovenske flore oVdJe je delaljnlJe pr. zentlrano njlh 166. Ovaj broj nije slueajno izabran. On je proiza§ao iz izbors onih vrsta koje se, u prvom redu, naj¢e§ce susrecu u okolinl u kojoj !Ivlmo i za koja c!e korisnici Atlasa imati najvise interesa. Vecina visokoplaninskih I primorskih (medileranskih) dendrovrsta nisu obuhvacene u ovom Atlasu poito ce one biti delaljno prezentirane u posebn im publikacijama u kOjima je posebno obradena vlsokoplaninska, posebno mediteranska flora. a kOje su sastavm dio senje .. p,.­roda Jugoslavije .. . Uz krace osvrte i manje opise navedeno ,e jos stotlnJak vrsla i obHka. Prj lome se vodUo ra¢una da Izlo!ena materija bude zaokruiana. ImaJul:i u vidu naslavne planove i programa svih navedenih stepena naslave.

5 obzirom na namjenu ove knjige. autor je u lekslualnom dijelu najvise pafnje I prostora posvet io fitografskoj obradi vrsta, Ij. njihovoj morfologiji. Prj tome su uglavnom za svaku VIStu dati konclzni oplsi za : habitus, koru. korijenov sislem. pupove, listove. cvjelove, plodove i sjemenke_

Osim loga. navedeni su: vtijeme cvjelanja. na¢in razmno!avanja. rasproslra­njenost u Jugoslaviji i opee rasproslranjenje.

U posebnoj rubrici dati su najbiln iJ i stanl§ni uslov!, kojl mogu poslufiU za op§le upoznavanje ekologije dolicne vrste. Zbog pomanjkanja prostota. a i zbog koncepcije djela nismo mogH dublje zalazili U ovu maleriju.

U rubric! .. Primjedba .. cesto su izneseni neki inleresanlni podaci , koji ce korisno posluzili u zaokru! ivanju i dopuni znanja. U tom dijelu dal je I kratak osvrt, na sislematski najbli ! u vrslu (vrste) III oblik (Obllke). kojl ovdje nlsu mogl! blli detaljnije opisanL

Prilikom izrade ovog rada autor se slufio bogatim iskuslvom brojnih na~lh i stranih dendrologa i fitogeografa. nastojeci da matetiju rzlo~i najjednostavniJe 1 najpristupacnije, imajuci u vidu, u svakom slucaju. slrucne i nau{:ne principe obrade ovakvog materijala.

Izboru i izradi kvalltelnih kolor IOlografija i iluslracija u crno-bijetoj tehnicl autor je posvetio najvecu paznju. Osim dobre tehni{:ke izrada, akcenat je dat na sadriaj i kompoziciju fOlografija. pri {:emu se vodilo ra{:una, da svaka vrsta bude predstavljena sa §Io vise markanlnih delalja. karaklerislicnih za pojedino godJ§nje doba. Tako se iz fotografija moze dobili uvid u oblik. bOju i raspored listova. bOju Izbojaka, ponekad oblik i boju pupoljaka. Ie u oblik i boju cvjetova i plodova

~~aV.lsno od godl§nJeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se driao principa ~a JEt za ovu svrhu korisnlja fotografija raznlh biljnlh detalja, nego spoljnjeg ItgJeda (habitusa) dotil!ne vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste, 1<ao npr. Sib/raea croatica Deg., Euphorbia dendroides L., Ephedra major HOSI, po§to se na fotosima ovlh vrsta, osim neklh neophodnih delalja, mogu vidjeti habitus i staniiite, koJi su u svim ovim slul!ajevima veoma karakteristil!ni i osebujnl.

Za stilizaclju crtela na kojima je nacrtano 1.150 raznih biljnih detalja (figura) autor se slulio brojnim djelima klasil!ne dendroloiike literature, od kojih su naj­glavnija: Hem pel G. & W if h elm K.: Die Biiume und Striiucher des Waldes. I, II, Wien, 1889-98., Fi 0 ri A.: Nuova Flora analitica d'italia, Firenze, 1925-29 .. Schneider C. K.: lIIustriertes Handbuch der Laubholzkunde, I. II, Jena. 1906-1912. i dr., a veliki broj detalja autor je crtao po.prlmjercima iz prirode.

Sistematskl pregled porodlca Iznesen je prema prlznalom sistemu A. L. T a k h­tajana, 1959. koji se prlmjenjuje u veelnl savremenih modernlh flora.

Redoslijed rodova I vrsta je' veelnom proizvoljan. Gdje je god to bilo moguce. vrste su mahom re!1ane lako da je omogueena komparacija s najsrodnijom vrslom.

Pitanje savremene nomenklalure naul!nih (Iatinskih I grl!kih) imena rijeiieno je upotrebom najnovljih djela botanil!ke, posebno dendroloiike literalure. u kojima su primijenjenl najnovljl lerminoloiikl princlpi.

Osim nauenog imena koje je danas u upolrebl, navedeni su, radi lakseg sna­lalenja, glavnl i najl!esei sinonimi.

Pilanje nomenklature narodnih imena rijeiieno je izborom najeesee upolreb­Ijavanih narodnih naziva, kojih je uvijek veei broj, pri eemu je prvo ime one koje je najvise u upolrebi. Ostali nazivi su veeinom regionalnog iii lokalnog znal!aja. Treba naglasiti da su u obzir uzela narodna imena koja se odnose na srpskohrvalsko jezieno podrueje. Radi uspjesnijeg koristenja strane dendroloske i sliene lilera­ture. za svaku vrstu su unesena imena na pet svjelskih jezika. i 10 sljedeeim redoslijedom: engleski, francuski . njemal!ki, talijanski i ruski. Za pojedine vrsle nismo mogli saznali nazive na svih pel navedenih jezika, naroeito za neke bal­kanske oblike, pa su neka imena izoslavljena. 510 neee uticali na uspjesno korislenje Atlasa.

Na kraju rada unesen je spisak glavne naiie i strane dendroloske lileralure. koja ee korisno posluziti za iscrpnije izueavanje predmeta.

Pojedini monografski radovi i studije nisu nabrajani iako se autor. lokom rada. njima obilalo sluzio.

Kao dodalak uvrslen je I rjeenik bolaniekih termina (kojih ima blizu 1.000). upolrijebljenih u ovoj knjizi. Rjeenik ee korisno poslulili naroeilo onima koji se sluze ovom knjigom. a ne raspolazu prelhodnim znanjima iz morfologije i ostalih bOlaniekih dlsciplina. koje su neophodne za solidnije izueavanje dendrofiore.

1510 lako. kao dodalak. uvrslene su i skraeenice imena aulora pojedinih vrsla ciliranih u Atlasu.

U nadi da ee ova prva publikacija iz serije .. Priroda Jugoslavije .. opravdati naslojanja i napore aUlora i izdavaca, da korisno posluli svim eilaocima. aulor se zahvaljuje onima koji su mu pomogli brojnim dragocjenim savjelima. lileralurom. kao i moralnom podrskom .

.. lak? je p~bl~kacija od.r~z dugogodisnjeg rada au lora na izueavanju dendrolo­gIJ~. vl.segod.ls.nJeg ra~a I. Iskuslva na polju umjelnieke i slruene folografije i ilu­slmanJa b~oJnlh bolameklh radova i bioloskih udlbenlka. bilo je nemoguee izbjeci neke manJe propusle, i pored svih naslojanja aulora i izdavaea. Neki od lih pr?pUSla su . odraz fina~sijs.kih i lehniekih poleskoea. Ie molimo sve one koji se knJlgom ~onsle. da 10 !maJu na umu I uvale. Posebnu zahvalnosl aulor duguje Izdavaeu 1 CGP .. Oelo- IZ Ljubljane, koji su se zalo!ili da .. Atlas drveea i grmlja I. bude obr~!1.en sa,,:remenim s,rafiekim poslupcima i na odgovarajueem malerijalu. Svaka pnmJedba 1 konslrukhvna krllika posluzll ee kao bogalo iskuslvo za dalji rad, na eemu se autor svima najljepse zahvaljuje.

Sarajevo. maj 1972. Aulor

SKRACENICE

gr. = grOkl I.t = latlnskl n.dm. vis. = nadmorska vlslna Fam. (Familia) = famlllja. porodlca subsp. (subspecies) = podvrsta var. (var/elas) = varljetet. odllka I. (forma) = forma cw. (cult/var) = sorta (Internaclonalna skraclenlca

za razne sorte kullurnlh blljaka u vrtlarstvu I poljoprlvredl)

hort. (horlorum) = vrtnl (znaOI da je dotiOno Ime uoblOajeno u vrtlarstvu)

X = znak krl!anja kod bastarda syn. (synonim) = slnonlm I. sIr. (sensu slr/ctiore) = u u!em smlslu 1.1.1. (sensu lal/ore) = u Alrem smlslu ex = iz (djela, rada .• . ) non = ne p. p. (pro parte) = djellmi/lno p. var. (pro var.) = kao varljetet gen. = genlliv I-XII = vrijeme cvjetanja I zrenja plodova ozna­

/len I su rlmsklm brojevlma ± = vise III manje

GEOGRAFSKE SKRACENICE

S = Siovenlja H = Hrvatska D. = Dalmacija BH = Bosna I Hercegovina He = Hercegovina Cg = erna Gora Sb = Srblja Ma = Makedonlja

13

ABIES ALBA Mill.

(Syn.: A. pectinal. Lam. & DC.)

Film. Plnllc •••

Obl~n. )ela

Europ.,n lilver Ilr IIpln commun

Wllielann., Edellinne abele blanco

IIKua .,apon.,n,,,,,.

Habilul - u prosieku 35-60 m visoko drvo i testo s promjerom debts preko 2 m; kroiinJa ± pira­midaln. W valjkasla. u slaresll pr j vrhu Z8 rsv­njena (kao Odsjetena): grane u prsljenima Kor. - na mladim slablima sivkasla, gialka, U starija) dobi potarnni, ispuca uzdu:! I popr ljeko. Pupovl - u prjljenima. kestenjssle boje. dugl do 3 mm, n lSu smolaSl i_ Ko, ll_nov al l tem osim snafnlh bocnih korje­nova posloji kral kr centraln! korijen. koji prodire dOSla duboko u zemljJsle. Igllce (celine) - plosnale, ns lieu lamnozelene, slajne. na nalicju sa 2 paratelne bjelkasle pruge sloma. duge do 3Omm, ! iroke do 3 mm, vecinom ¢eiiljaSlo rasporedene, na vrhu Izrubljene (rljelko zaobljene iii u!iljene), pri osnovl su.tene, prela· leci u okruglasl i lavrselak kojim su vezane za gran¢ICu OSlaju na granama do 8 I vise godlna Cvjetovl - .tenski cva lovi u obliku malih sisarki, uspravm, na kralkoj peleljci, btijedoleleni, muski .tuckasll, cllmdncni, u pazuhu iglica 81b ," (¢eSerl) - u mladosll zelenkasle, u dobs lrenlB zeienkaslosmede, duga¢ke 10-20(-30) cm I promjere 3-5 cm. zru iSle gOdlnB IX, X 51eme - sraslo sa kriocem, crvenkaslosmede. plaanato. Irouglaslo i rcbrasto, do 9 mm dugo. Blologlla - jednodomna, anemoiline wSla. Dobro podnosl sJenu, doSla Irpi od mreza i suse. V,lleme cvje,. nj. - IV- VI. Razmnob ".nte - sjemenom. Stanlile - reSle na dubokim. hrenljivim. humu­som bogalim, zemlJlslima (izulelno I na kameni-

~ I ' I , \ '" 'v

~ '" ~/ .,.,

" :, '1

\.(1 ~ ~ K-.- , .. ~ .. ~'j r., ,

\;,,~~ ,~ \ ;; ,\. ,

If· '- (. ' "

" • v' l. g,ant,eD S pupovima I o!oIje,ma igliell. 2. kllfanac J mu!k, cva~1 4 Igllea, go,nja ,"ana, S. popr, pr"iek '1IlIeo 6 prlpo.ak S plopnom IjuSkom , sJemenlm lama· e,ma, unuua!nje. (lilevo) I vanjska (Pnno) 'Irana. 7. Ijuska t'hrke , gore unulrdnja strana. Poljo' vanlska slrana. sa propo.kom. 8 sJemenka , kroleelom, 9, sjemenka $ Pviju ootn,t\ ,I.ana

11m tercnima - na kre¢njackim blokovima). izl. skuje poslojanu relalivnu vla1nosl vazduha sa umjerenom Icmperalurom U brdsko·planlnsklm predjellma izgraduje mljesane $ume sa bukvom (Abieti - Fagotum Auc!.). smrCom. bijellm bo rom, molikom i dr. vrslama. a ¢esle su I ecidolilne sume jele (npr. 81echno Abletelum Horval). R" plos'ranl_nos, u Jugos'a"ljl - S. H, BH, Sb, eg. Ma Opta raspro. lrani. nos' - srednja j lu:t:na Evropa Prlmj. db. - na leniorili Jugostal/lje (Makedonita) zaslupljen je 'ntrogresivni lakson izmedu vrSla A alba Mill. i gr¢k. Jet. (A. c_phalontc. loudon), poznal pod imenom A. borlsli-regls MaUl, Syn A alba Mill vaf. acultlolla TUIIII.

I granelea s pupovlma i oli lielma ig1ica, 2. klilanac 3. ten.IC. ev •• ' . " mutka eva,l. :;. lillie. (dolie popr. p,e.jekj. fj , Irboeeni lI.nl olliJel (Jas'uelfij na g"neiei. 1. IjutICe tl'erke. lilevo van!ska sirena. desno, unul,a~nle ,Ir.na. a 'Iemenka a krlleelom. 9 Ijemenka" dviju boenlh tirana

Habitus - postiie visinu i dO 50 m i promjer debla dO 1 m; deblo prevo, punodrvno; kroAnja kupasla i siroka iii stubasla; grane prsljanaslo raspore(Jene t yecinom sabljaslo zakrivlJene. Kor. - lanka, na mladim !ltabUma glalka, sivo­zelena. u starosl i mrkocrvene bole, raspueava se u obllku okruglastih Ilusaka. Pupovl - jalasto zaostrsnl, mrke boje, bez smole, Korllenov . '. ' em - pJltak, lanjirasl , povrsinskl, bez centralnog korl/ena, all zalo sa brojnlm boe­nlm korijenlma: zalO pati od vjetroizvala. Na nje­mu je razvijena ektotrolna mikoriza. Ivllee (cel ine) - revnomjerno spira/no raspore­(Jene, veclnom uperene na sve slrane. rombie­flOg popracnog presjeka, pri vrhu uAiljene, duge

PleEA ABIES (L)

Karsten

(Syn .. p, exec/sa [l am_] link)

Farn. Plnaceae

Oblcna smrca, smreka

Common spruce. Norway spruce Eple6~

Flehle, Rotlanne Pice~ comunc e,\~ 06 ... .:"Olle Ilf13 ~

do 25 mm I OkO 1 mm siroke, izrasle na izbocenim lisnim oiiljcima (jastueicimaj. Cvjetovl - muskl u obliku sitnih Aisarki, erven­kast i, zenska AiAarka u pocelku uspravna, poslija oplo(Jevanja saylja se prema dolje, purpu rno­ervena. Sliarke (ceserl) - visece, prije sazrijevanja pre­tetno zelene (chlorocarpa), !Ii crvene (erylhro­carps), u s!adiju zrenJs sme(Je, do 18 em duge i oko 4 cm u promjeru, nakqn sazrijevanja I ispa­danja sjemena, sisarke opadaju. Sjeme - sa kriocem, tamnosme(Je, jajasto, za­siljeno, tvrdo, 4-5 mm duzine. Blologl ja - jednodomna, anemolilna vrsta, dobro podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva ; doiivi starost do 300 godina. Veoma varijabilna vrsts . Vrljeme cvjetanj. - IV- VI. zavlsno od nadmor­ska visine.

Razmnoiavanje - sjamenom i yegetaliyno (za­kOfjenjlyanjem prizemno lezecih grana). Stanll te - uspjcva na ilovastim, pjesfanlm i rahlim zemljls tima gorskog i subalp inskog po· Jasa, rasle i na podzolima ; iziskuje hladniju I vlatniju kllmu. ZastuplJena u cistim iii mijesanirn acidolilnim §umama. Jaylja se u brojnim zajedni­eama sveze Pleeion execlsao Paw! RasprostranJenoat u Jugoslavljl _ S, H, 8H, Sb, eg, Ma.

Opta ralprostflmJenost - Sjev. Evropa i planln­ski prcdjell srednje I ju t na Evrope

15

PICEA OMORIKA

(pam~ic) Purk.

Farn. Pinaceae

Pantlceva omotlka

Se,bieo spruce cpi<::c)& do Sarbio

Serbisctle Fichte. Omorika

picca dl Serbia e.\~ cep6cK"w

Habitus - usko piramidalan, sa pravim i vitkim dcblom, grane lanke; najgornje ± luena, prema gore usm/erene. srednJe ± horizonlalne. donIe opustene, sa uzdignutim vrhovima. Stablo visoko 30(-40) m I oko 50(-60) em u promjeru Kora - tanka, crvenosme!ia, tjusli 5e U obliku veci h nepravilnih platiea. Kor l/enov slslem - noki autori smatraju da ima zilu srtanieu, kojom duboko prod ire 1.1 pukotine krecnjatkih stijena Pupovi - sitni, jajoliko usiljcni, bez smole, ke­stenjaste boje, dugi 3-4 mm. Iglice (cetine) - pretetno rombicne, gomja strana lamnnelena, sjajna, donia - sa dvije plavi¢aslo­bijele pruge stoma (kao kod jele). vrh im Je tup III kralko za§ilJen (ne bode), duge su oko 1-2 em i 0,5-2 mm siroke. Cv/etovl - muskl sVijetlocrveni, i.enski ervenka­sloljubicasti, smje§lenl pri samom vrhu krosnje. Si!arke (ceseri) - Ijubicaste do Ijubicastosme(le, dugacke 5- 6 em I oko 1-2 em u promjeru . Sjeme _ lamnomrko, obrnuto jajofiko, 2.5- 3 mm dugatko, okrlljeno: krllce dugo oko 8 mm ; sazri­jeva iSle god inc : u oktobru i novembru. 81010gl/0 _ ]ednodomna, anemoli fna vr!lla. pod­nosi mraz i veliku 51.151.1 . 1.1 kulturi olporna prema djelovanju dime, presine i gasova. Podmfaduje so dosle tesko. . AazmnoiavanJe - prelctno iz sJemena. a sarno pOjedinacno vegetativno (polo~enico . zalegnule grane)

1. pupolJak. 2. klljanac. 3. fgllea sa stranc . odoZIiO I OdOldo • • plesjek joliee. 5. j,anl:iCII " Iglic8ma j fen­skarn cvastl. 6. g.an¢lca s 19 Icama I mutklm cvaslima. 1. p!odna Iju5ka, vanjska slrana. 8. krilca. sa I bez sjc ­menke, 9. lfela ~ihrka , 10. sjemllnke s dvllu bo¢nih strana

Stan"le - javlja se prvenstveno na strmim, 55 do 650 nagiba, krecnjackim obroncima, (gdje obrazu­je speci l itnu zajednieu Picee/urn ornorikBe Trc­gubov), a po Col l cu rijctko jc zastupljcna na serpenlinu i dijabazu. Visinska amplituda omori­kinlh slanisla se krecc Izmedu 300-1600 m. Rasproslran/enosl u Jugosla'liil - recentni aroal omorike je 'leoma malen : podrutje srednjeg loka Dr ine: podrucje oko Srebrenice, Viseg rada, Ro­galice, Face i na planinama Tari i Zvezdi. Opee rasproslronJenosl - endemltna vrsta Jugo­slavl]e : sredn]a Bosna, zap. I ]ugozap. Srblja. PrimJedbo: tercijami relikt, paleoendem . Otkr io ju jo l B75. god. u sclu Zaovinnma na pI. Tarl (l kas­nlje (1B87) opisao, nas poznali botanlear J os II Pantle (1B l <l - IBBB}.

ill , ,

t .' . . '

II ~ r.i ~"'" I" 1 ,

~ :1 0 .. f~ I ',oj ~

V & ~

C. h " , . '

1 pUpOyl na duglm I kralklm Izbo]clma, 2 Igllca $ du­gog (Ujovo) I kratkog (desno) l lbojka, 3 kliJenac. 4. ten­ski c;vjelovl, 5 mu!kl cv jel oyl, 6. plodna IJu$ka, unutra~­nia slrana, 7. sjemenka s krllc:elom, 8. $jemenka s dvlju bol:nlh $lrana

Habitus - aka 25 - 35(-50) m visoko dIVa sa deb-10m eijl precnlk mofe bili i do 1,60 m. Dablo ravno i punodrvno; kro~nia Jajastopiramidalna, sa vilklm, vodoravnim iii obJesenim granama, kaje nlsu rasporedene u prsljenima. Kora - ... tlo debela (2-4 em), duboko izbrazdena. Karijenoy slstem - jake razvijen. ima tHu sres­nieu Aazvijena ektol rolna rnikoriza. Pupovl - ;;rvenkasli, pokrivenl sa Mkoliko lju­saka, l upO jaJollkl. Igllee (celina) - u Jesen opadaju, nje!ne, tanke, mekane i usiljene, svijetlozelene, a u jesen po­prime zlatno!utu boju, na poprecnom presjeku plosnato-lrouglaste, duge \ -4 em ; 0,6-1,6 mm ~iroke, na duglm izboJeima su pojcdinacno I spi­ralno poro(lana, na kratkorastlma su u cupor­cima, Ima ih 20~ 50.

LARIX DECIDUA t

(Syn. · L aUfopae, DC.)

Fam. Pinecoao

Evropskl arl! , macesen

European larch m'lhe d'Europo Europllscho LArche larice cuponeilel<:\11 ~"CTlIC,,,,,,,~a

Cvjelovl - mu~ki sumpornoi.uti, jaJolikl. fenski purpurnocrvenl, jajastookruglasti.

SISarke (te~eri) - duguijaste, 20-40 mm dui.lne I oko 2 em ~i r lne, :!:.ivosme(le, na kratkoj dr~el. do­zrijevaju u kasnu jasen. prve godina. a OSlaJu na granama jos nekoliko godina.

Sjeme - trokutasto i okriljeno, sivosmede. dugo 3-4(-5) mm; krioce 6-8 mm dugo, svijetloi.uto .

9101091ja - jednodomna, anemolilna i heliolHna vrsta. brzog rasta. Podnosi niske temperature, buru I sniJeg. Dostli.e starost od 600-700 go­dina.

Vrijeme cvjelanja - IV-V. uporedo sa listanjern. Aazmnoiavanje - sjemenom.

Stanl!le - kretnjaeka i doiomitna podloga, te na sk rljclma, najcasee u subalplnskom I alpln­skorn pojasu, (1000- 2500 mI. sa rahlim, svjei.lm, ilovasto-pjeskovitlm zemljistem. To su krajevl sa obilnlm padavinama I velikom zraenom vlegom . Obrazuje elste III mijesano sastojlne sa jelom, smrcom, bljelim borom, limbom I kriyuljem.

Rasprostranjenost u JugosJavljl - S (Alpe I alp­sko predgorje).

Opca rasprostranjenost - Alpe, Karpati, Sudeli. (postojl vise taksona)

PrlmJedba - cesto ga nalazlmo Izvan prirodnog areala, gdje se vee oda'mo kultlvlra u sumst..im sQstojlnama, B Ima primjonu I u hortikuJluri

17

PINUS NIGRA

Arnold

(Syn.: P. nigricans Host. P./Bricio Pour"

P. iJuslriaca Hoss)

Fam. Pinaceae Crnl ber

Black pine pin noir

Schwar~k l(!l ef

II pino r>ero

:lIlCTplt!1CM: .. \'lC])II:tM) cocltn

Habitus - do 50 m visine: krosnja jajasla, zaob­Ijena, u slarQsti, naroeilO na stjenovitim leranima, siroke zasvodenog. 9010vo horizonlalno zaravnje­nog vfha. Kora _ u star ijoj debi duboko raspucala na iz­dulene nepravilne ploce, debela nekad i do 10 em. Korileno.., slslem - razgranat i jak, sa slabo iz­raienom s r¢anicom. Pupovi _ u prsljenima, okruglasti, 1-2 em dug1. pokriven l tankim sivim Ijuskicama, smolasl i. Igllce (Cal ina) - po 2 u bjelkastom, oke 1 em dugom rukavcu, tamnozelene, krute, blago po­vijene, naglo uslljenog. zuckaslog i bodljikavog vrha, silno napiljenog ruba, 8- 15(-1S) em duge i oko 1,5-2 mm debele. Cvjetovt - jednospolni: mu~ke evasti .1:utkaste, oko 2 em duge, u grupama. 2:enske !;i~arke po­jedinacno. HI 3- 4 u grupama. Sliarke (ceseri) _ 4- 8( - 10) em duge i oko 4 em si roke. Odrvenjele lerlilne Ijusko sa donje sl rane C8 ('1avoerne (za raztiku od munike, koja Ima do· nju stranu Ijuske ± jednolicno smedu). Zriju druge godino, a olvaraju se u prolJete Irete godlne. Sleme _ Sivkaslosmedc, mal , 5- 7 mm dugo oko 4 mrn siroko, sa oko 2 em dugim krioeom. Blologlla _ jednOdOmna, anemolilno, heHolilna kSorotiina vrsla . Doflvi veliku slarOS! VriJeme cV/elanja - V. Razmnoiava nje - sjomonom. Slanli le _ naseljava kserOlermna sian Isla, pre·

1. pupolJak. 2 fuperak Igllca, 3. par Igllca u popr. p.!t­sjeku. 4 kllJaoac , S. krllca bel $iemeoke ; sa 5jemeokom. 6 . plodoD Ijuska. voolSka StfolOol, 7 . OIVOfeoa ~Ihfka, II sJemeoke $ dvlju bo~olh 'lrana

leino na krecnjaku, dolomilu I serpenllnu, veti­nom na loplijim ekspozieijama, brdskog i gorskog pojasa. ObrazuJe cisle iii mjesovile saslojine. RasprOSl ranjenosl u Jugoslaviji - S, H, BH , Sb. eg , Ma. Opca rasproslranjenosl - sr. i j . Evropa, z. Azlla. Primjedba - diieli sa na niz laksona, ¢iji su areali geografski jasno izdvoleni. Morfoloske raz­like su costo naznalne. 2.a nas su od najveteg inleresa. iIIrskl ernl bor (P. n. Arnold subsp. nigra). koji ie naibrojniji u eijclom araalu vrsle, dalmalin­ski erni bar (P. n. Arnold subsp. dalmallea (Vis.) Franco), cndcmltni takson srednje i Juine Dalmo­eljo (Brae, Hvar, Peljesac i dr.) te kr lmskl ernl bor (P. n. Arnold subsp. pallaslana (Lamb.) Holmboe). koji Je kod nas rasprostranjon u lugoistotnol SrblJI i Makedoniji. sa brojnim prolozlma

~ ., \ ~ilJ' ~. I )

I . pupoljak. 2 tupers\( Iglles.. 3. par Igllea u popr. pre­s/eku. 4. plOdna Ijuska. unutrdnja strana. 5 krilca sa i bez $Jemenkl. 6. plodna Ijusks. ~'~a'ke. vanjska strana, 7 Irela !I!a,ka \zatvorena), 8. sjemenke

Habitus - do 30 m visoko drvo, s promjerom debta do 1 m. Krosnja ovalnopiramidalna iii pira­midalna; deblo snazno. ceslo pri dnu sabljaslO savijeno, grane u pravHnim prsljenima Kora - u mladosU glalka bjelkaslosiva (Iel.lco ­dermis), U slarijoj dobl poslaje pepeljastosiva i karakleristicno ispuca na jasno omedene, mnogo­ugaone plocice. sllcne panciru. KorlJenov slsl em - jako razvijen. sa brojnim I snafnim ograncima, ko/i duboko prodiru u puko­tine krecnjackih slijena. Pupovl - dugi do 2 cm. bez smole. Cellne (iglice) - lamnozelene, krUle, ostre, skon­eenlrlsane na vrhu grancica u obllku zbljenjh kitlea, 6 - 9{-1 I) cm duge I oko 1,5 mm SlrOke. Cvjetovl - jednospolni . mu~kl u obllku resa, gru­pisani, tenske ~j~arke rijelko pOjedlnatne, VC­cinom po 2, 3 iH 4 zajedno. lamnocrvene.

PINUS HELDREH

Christ

(Syn.: P./eucode Antoine)

Farn. Pinaceae

Munika, erna mura, bar smrc

Whileb~,k pine.

Paleba,k Held'eleh

Pine pin d'()colce blanche Panlerkieler ;1 plno lorieMo

a

Slhrke (ce:§eri) - 7-8 em duge i eke 2,5 em de· bele, sa plosnatom iii piramidalnom, iuckaslo­smedom apofizom. Sisarke prve godine imaju karakteristl(~:nu lamnoljubi¢astu boju Slicne 5U crnoborovif'('l (u stadlju uenja). ali se od !)jih raz­likuju po izrazitom, unalrag savinulom iii ravnom. kratkom siljku na vrhu pupka i po plodnim liu­skama, koje su s cbe slrane jednobojne _ svj. jctlosmede i kit"" Zrl/u druge godine (IX, X). SJame - eliplicno, eke 7 mm duiine. pjegavo, sa eke 2S mm dugim kriocem, koje obuhvala sjeme:. 8101091/a - jednodomna, anemofHna, helio/ilna, kaleifilna vrsla. Vrl Jeme evjela nja - V, VI. Razmno!avan je - sjemenom. SlanliUe - najce~ce naseljava sirme, kamenile i sljenovile lerene subaipinskog pojasa, te u 10m pogledu nema premea. To su mjesla gdje suro­yost planinskog klimata dolazl do najveceg fna­iala. Obrazuje cisle Hi mijesane saslo/ine sa dru­gim celinarskim i li~carskim vrslama. Raspros lranjenost u Jugoslavljl _ BH. Sb, eg, Ma. Opel rasprostranjenost - endemicna vrsla een­Iraln09 i zapadnog dijala Balkanskog i jutnog dijela Apeninskog poluotoka. Prlmjedba lakSonomija vrsle P. heldreiehii Christ jo~ nije sBsvim jasna. Moze se reel da se u okvjru isprekidanog arela munlke razlikuju dva taksona va,. hcldrelchli (Syn· P. h. Christ va,. Iypica Markgl .) (JugoslaviJa, Albanija, Grcka] i var leucodermls (Antoine) Markgr. [Jugoslavlla, Bugarska. Grcka I luina Ita IlJa].

,.

PINUS SILVESTRIS L Fam. Plnaceae

Obl~nl (bljell) bor

Seots pine pin silvestre

Gemelne Kieler. Fohre

plno silvestre toe,,;! 06101 KIIO,","UIU.

Habitus _ do 40 m visine i s promjerorn debta do prako 1 m; kro§nja svijetlozelena, rijelka. Gra­ne formiraju prsljenove. a deblo Ie p rava, puna­drvno. vilko. Kora _ na gornjern dlJelu debla i na og rancima tanka, crvenkaslozula, Iju§ti sa u Ian kim Ijuska­rna, donll dio debt. Ima sivosmedu, izbrazdanu. debelu koru. KoriJenov slslem - Ima jaku 111u srca nicu i braine botne korjenove. Pupovl - jajasto-valjkastl, zaobljeni. Ijuske pri­IJubljene sa ± slobodnim resastim vrhovima, smo­lastl, 6-12 mm dugi. Igllc8 (feUne) - stoje na kralkim izbojcima po dvije u bjelicaslom rukavcu, duge 4-6(-8) em. i do 2 mm §iroke, gipke i lanke, §iljate, cesto blago spiral no uvijene (usukane), svijeUoslvo­zelene, ostaju na granama 2-3 godine, na vi§im nadmorsklm visinama dute. CvJetovl _ jednOspolni: mu§ki jajastl, sumpor­notuli. do 1 em dugi. tenski u obliku mallh sme­Cllh III ervenih sisarica S:llarke (ceseri) - sivosmeCle sa izratenom krat­kom drskom, na kojoj vise, jajasto-kupasle, ceslo aSimetricne, 3-8 em duge I 2-3 em siroke, apo­l ize ravne iii piramidalno izvucene, sa grbleom oa vrhu SJama _ lamnosmet'l"e, 3-4 mm dugo, sa 3-4 pula duiim prozirnlm krioeelom koje obuhvata sjemo keo klljcslima i od njege se laka odvaja. Sazrljcva u oktobru druge godlna. ispada u pro­Ijel!e Irel!e godlne Kllja sa 4-8 kotlledone.

./ " f t. pupoljak. 2 ¢uperak 1911ea. 3 par Iglica u popr. pre­aleku, 4. klljanac, 5. g ... n~;ea s mu~klm ev)elovlma. 6 z~1vorcni mu~ki evl)et. 7. fensk i cvjetovl poslije oplod­nje. 8. !eMki cvljet. unut.ll!nja strano. 9. plodna Iluska. vanjska slrana, 10 olvo.ena ilillrka. II krllC3, bez sje­menke I sa sJemenkom. 12. sjemenke s dvtlu boenlh $I,ana

8 1010glja - jednodomna, anemofilne, heliolilna i kserolllna vrsta. Dostite visoku slarosl. Veoma valiJabllna VIsta, sa blojnim geogle/skim rasama. Vlliemll evletenJe - V, VI. prema nadmotskoj vlsini. Razmnoiavanje - sjemenpm. Stanlile - pjeskovlla I kamenila, suha. duboka, mlncralima bogata iii siromaAna zemljlsta. a jav­Ije se i oa treseti§lima. Obrezuje tiste III mjeAo­vile sastojine od montanog do suba\plnskog po­jase, konUnentalnih krajeva. Dopire i do 2000 m nedm. visine. Ra.pro.tranjeno. 1 u Jugo.lavlll - S. H, BH. Sb, eg, Me Opl!a r •• prostranjenost - Evropa, sjeverna Azlja

• "

1 tuperak rgfh::n, 2 klljanac. 3 mlJ~~1 "vjelov;, 4. fonski c'o're tov., 5. plodMl Iluska, unulrdnja SI.ana, 5 $Jcmenka 5 k.ilcelom, 7. sjcmcnku

Habilus - u zav/snes ti ad stanisnih uslova ha­bitus veoma varira; javlja sa kao nizak, polegnu! g rm, iii narasle do 10 m visine. N ajvi~c ga sus re­cemo U obli ku polegnutog g rma, eija nepravilna debra leze na zemlj i iii kamen/u; grana guste, sabl jasto paYijene prema gore. Ka •• - crvenkastosivopepeljasta. lanka (oke <I mm). fi u!Ui sa u malim Ijuskama. Korijenov 1IIIem - nema iilu srcanicu; boeni karijenl brejnj i jako razg ranaU, si re sa u radio JUsu j do 10 m. Pupovi - iZdutenoJaJasti , jako smolasli, Ijusko pupol jaka svijel locrvene. Celina (igllee) - eke 2-6(-8) em dutine i 1,5 do 2 mm ilirine, tamnozelene, jednobojne na licu i nalitju, ukol!ene, o§tra, na rubovlma fino nazu­bljana, nalaze sc po 2 u blJelom kotll!astom ru­kavcu. Ostaju na granama 5-10 godlna.

1

PINUS MUGO 'a

(Syn. P. men/an Milf.. P. pumllie Haenke)

Fam. Pinaceae

Klekovina, krivuf/, planinski bor

MOllntain Pine pin des montag nes. pin muso Be/gk,e!",r pino montano, pino alpino c<>cua rup'ww

Cvjel ovj - mu~ki do 15 mm dugi, iuti ; ienski okruglasti. plavil!asti, vecinom 2- 3 zajedno. ~Iiarke (te~eri) - u mladosti plavitaste, kasnije smeOe. ok ruglaste. 2-7 em duge i do 2,5 em ~i. roke, sjedece Apoliza rombil!na iii kvadrati tna sa crnkasto oivitenom g rbieom (pupkom). _ DozTijc­vaju u proljece trete godine. Sjeme - iajoliko. sivosmeOe, do 5 mm duzine, sa 2-3 puta du i im krioeetom. Mlada biljbca sa 7 (3-8) kotiledona. 8 1010g 11a - jednodomna (testo dvOdomna). ane. molilna I preteino helioHlna vrsta. PrilagoOena na ckstreme SUTOVOg praninskog klimata na gor­njoj granici sume i drveca. Doiivi veliku stares!. Vrijeme cvjel anja - VI. Vl f. RazmnoZava n/e - sjemenom. Sianili te - subalpinski i alplnski po/as, gdje na granici ~umske vegelacije Obrazuje posebnu j V80ma ka rakteristitnu zajednicu klekovine bora (Pine/urn mughi Horvat). U sjevernom dijelu area­la naseljava i Imsel lsls. Dopirc do 2600 m vislne. RasprOSlranjenost U Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb, eg. Ma. Opea rasprosiranjenosl - sr. i juinn Evropa (u ~irokom arcnlu javlja sa nekoUko varijclets i lor­mi: ns Dinarskim planinama najl!e~ci /e var. mugo, na Alpama i Sudelima zastupljen je var pum llio Haenke, a na Pirinejima i zap. Alpama var. unclnala Ram.). Prlm/edba - ima z8~Ii1ni karnkler; i::uva zemlJr~to od erozl/e, a niic poloiaje od bujica I sn/oi­nih lavina. S 11m u vczi Ireba 98 z£l~titili

21

PINUS PINEA L.

Fam. Pinaceae

Pinll. , plnJ. plloml bor

Slone pine, umbrella pine

pin pinier. pin parasol

Pinle n plno domeSlico

nl!lm~.

1t:ra.",a"C~a~ coc"J,

Habilus - eke 15-25(-30) m visoko dNa sa pro­mjerom debla eke 60(-150) em, karakterist!cne ki~obranasle krosnje, deblo p ravo i snazno, ad grana ciSlo do maine visine. KorB - smedecrvena, duboko izbrazdana, ispuca na velike sivQsmelle plote, debe Ie 2-10 em. Korijenoy slstem - dubok, yeoma razgranal, bez zile sreaniee. Pupavi - valjkastl, utiljeni, svijetlosmedi: Ijuske bijelo oivitene. resasta : nisu smolasti. Iglice (celine) - po dvije u cuperku. 10-25 em duge i 1,5-2 mm debele. blago povijene, krule, 05trOg vfha, zelenoplavicasle do svije!lozelene, Opadaju trace iii celvr le godine. ev/alov; - je(inospolni: mu~ke evasli valjkasle, lule, zenski evjelovi (si~arke) izrastu na vrhovima izbojaka Silarke (ce~eri) - ervenkastosmecl'e, 8-14 em duge i oko 10 em siroke, sjedeee, jajaslo kupaste; I;uske sa izbocenom, tamnosmedom , sjajnom, grebenastom apolizom i izrazit!m pupkom. Zru krajem treee godine, nakon ispadanja sjemena oslaju na granama los nekoliko godina. S/eme - krupno, 15-20 mm duzlne I 5-11 mOl si­roko, okriljeno vrio uskim i kratkim krlocem, Ima tvrdu sjemen/acu, u osnovi smede, posulo crnka­stlm prahom ; jezgre jestive, upotrebljavaju se za dobivanJe jestivog ulja, KIiJanci sa 10-13 koll­ledona. Blolog11o - jednodomna, anemoillna, holiolUna i kserol1lna vrsla, vr lo osjeUjiva na niske lempe­rature

1 tuporak ighea, Z. popr prcsjek jcdnc iglie\!, 3, plodnB lruska, unu1ra~nla. slrana, 4. ploclna ljusko, vonjska ,rrana, 5. sjcmcnka s krolcelom, 6. k' llea

Vrl jeme evjetanja - III, IV, Aazmnoiavanje - sjemenom. Stan iste - kserOlermna slanisla eumedileranske zone zimzelene vegelaeije. Javlja se pojedinacno iii u manjim saslo/inama. Aasproslranjenosl u Jugoslavll l - smalra se da je pinija kod nas autohtona jedino na pjeskovitim terenima ISlocnog dljela atoka Mllela. Na mnO" gim mjesllma Pnmoqa kullivisan. Opea r ilsprosl ranjenos t - Sredozemlje (od Por­tugata do Sirije),

" "YIA': -'" '~ • f.-. .) , ....,

~ ~ ............. ~ .... \2,

" 1" , "-~ lu. 'i'\.::::::,.

-" ' \,:1 , , 1. klljanac. 2, Cuperak II/Ilea, 3 pop •. presJek Iglle8. 4. plodo! Ijuska, vanJska sirana, 5 plodna IJuska, unu. tra!nja 51'803. 6. sjemenkll s kr!iCBtom, 7, sJemenkll

Habitus - eke 30 (<lO-SO) m visoko drvo, 30-35 (-120) em prsnog promiers. sa pravllnom, vall­kasto z8obljenom kro~nJom. U vi~im nadmorsklm visinama ima nepravilno i granato stable. KOf. - u mladosti glalka. sivozelenkasla, kasnlJe sivkasta, uzdutno ispucana ns nepravllne pletiee. Karl/enov sill iem - Jake rezvijan. sastavljen od bra/nih botnlh ker/eneva koJI duboko prodiru U 2emlju. Razvijena ektotrofna mikoriZ8. Pupo,,] - eke 1 em dugl, okruglasti, suteni u tan­ki ~iljastj vrh, smoJastl, Ijuske Slobodne iii blago priljubljene, sa tan kim bJelltastim rubom. Igllca (tetine) - sivoletene. njeine. po 5 u Jed­nom rukavcu, duge 8-10 em i do 1 mm debe Ie, imaju 2 smolna kanela. OstaJu na granama 2 do 3 godlna . CvJetovl - jednospolnl: muski ciJindrltni, gru· pisani (10- 13), iutoervanl. dugJ 1-1,3 em: ien·

"

PINUS PEUCE Griseb.

Fem. Pinaceae

Mollka, bller. mura, . Iov bor

Macedonlan pine pin des BlIlCllns Mazedonlscho Kiefer plno del Balcan; cae"" ~" 1(3,, eI(3H

ska !iSarka la/asia. lelenosmeda, 20-25 mm du­ge i oko 10 mm iliroka, na kratkoj stapeL allerka (teseri) - duguljastojajaste, sa siroko laobljenim I/usksma, 10-15 em duge i oko 3 em siroke, vise na kratko/ drSci. svlJeUosmede. Sa­zrijevaju u saptembru iii oktobru druge godine, nakon tega sjeme odmah ispada. SJema - jajollko, oko 5 mm dugo i 4-5 mm de· belo, sa 4 puta duiim krioc:em, koje obuhvala sjemenku u obllku kUjesla. 81010911a - lednodomna. enemofi lna, kalc ifugna vrSla, Dosia brzo raste, Dotlvi slarost 200-300 godina , VrlJeme cvjelanja - V. RazmnOZava nJII - sjemenom. Slanlsle - javlja se sarno ns silikatnoj (rijelko na kretnjatkoj) podloll, Ira!i sV/eta, dosta vla! na I duboka lemljisle. Njena visinska amplituda se kre¢e ilmedu 1400 (1000) do 2200 (2400) m. Ob. rawje tisle III mjesovite seslo/lne (npr. Pinefum peucls Em, I dr.). Rasprosl ranjenosl u Jugo,lavl/1 _ eg, Melohlja, Mo, Opee resproatranjeno,1 - endem centralnog dlje. la Balkanskog poluOIOka: JugoslaVlja, Bugarska, Albanlja, Grtka (sarno na granh~nom podrueju sa Jugoslavljom). PrlmJedba - tereljarnl re likt.

PINUS JlALEPENSIS

Mill.

Alepskl, bill bor

Farn. Pinaceae

AloppO pioe pin d'Alep

Aleppo-Kieler. Seekleler

plno d'Aleppo coc"a a .'c"c~aN

Habitus - do 20 m visoko drvo, ceslo zakrivl;e­nog dp.bl;! i grana: krosnja kuglastopiramidalna, u staroSli nepravitno razvijena. Kora - sivkasla, u mladosti 9Ia1k:a, kasni;e erve­nosme(la, izbrazdana. Korljenov iiilem - veoma razgranal , snatan . Pupovl - izduieno valjkasli, sa slobodnim. tam­nlm Ijuskama, ko;e su bijelo obrubljene: nisu smolasli. Igllee (celine) - po 2 (rijelko 3) u cuperku, 6 do 10 em duge i oko 0,7 mm debele, gipke, plavica­stozelene do svijellozelene, nje:!ne, obrazuju na vrhu izbojaka male kitiee. Cvjelovl - jednospolni : muski vatjkasll, crveno­smedi, ienski se javljaju u osnovi ovogodisnjJh izbojaka, na dugim drskama. SI!'iarke (caserl) - ja;aslokupastc, vise na 1-2 em dugim, debelim, zakrivljenim drskama, 6- 12 em duge i okO 4 ern slroks; apo!iza pljosnata Hi neznalno ispupcena, sa istaknu t im pupkom; u mladosl i su zelene. u stadiJu zrenja crvenosme­(le, sjaJne, kasnije posive. Zru poeelkom Ireee godine I ostaju oa granama po vIse godlna. Jav­Ijaju se pojedlnacno iii u manjim grupama. Sleme - 5-7 mm dutine . lamnosmede. pJegavo: krioee dugo oko 2 em. Klijanae Ima 6- 9 kotlle­dona. 81010glja - jcdnodomna, anemOlilna. herio!ilna ksero!ilna vrsta. Podnosi posolleu I jaku buru, VrlJeme evjetanje - III , IV. RarmnoZavanje - sjcmenom.

4 ",~ ..-;.

@ (j , ,

('~1 , ',"

II I " i! I \f' " /"1 ~ J ' >;l"' 0 ' I • \;;J.' -I'/ /' ' \ ~/ <'" - rr.-r-~ ('__ \. I .,1.-

I "'~ _. ..\' . 0 • 1. pupolj~k. 2. ~uperak igllca. 3. klijanac. 4. 9fan{:ica s muik,m cvasllma. 5. !enska cv,,~t, 6. plodna liu~k". unu. tra$nja (gore) i boena (dolje) strana, 1. krltce sa sjemen. kom. 8. sjemenka

Staniste - kserolermna stangla eumedileranske zone z!mzelene vegelaeije: makija, garlz!, kame­nj~rski pasnjacl. Cesto obrazuje eisle sasloj!ne (Plnetum ha/epensis) sa brojnim kserolermnim vrstama. Rasproslranjenost u Jugo. lavijl - srednJa i juina Oalmacija, Hercegovina (Neum). Crne sora Opes rasproslrsnjenost - 2cmlje oko Sred02em­nog mora. Primjedba - slican alepskom je bruelj.kl bor [Po halepensls Mill. var. brutla" EI. & Hen. (Syn.: P. brutia Ten.)] koji ima ne~lo dulle I deblje igliee I gOlovo sjedeee sisarke. R3sprostranlen je u Ka­labri;i, Grckoj (Krela) I Krlmu. U nas se kullivise : pokazao se pogodan, naroello 23 posumljavanJe krsa.

1 g'an¢ica $ 1i510vima (I jus kama) . 2. mlJ~kj evjel ovi. 3. mu~kl cvljot. OdOll,!O. 4. mu!k, evijer. 0<102110, S. zonska cvast. 6 fenski eVIjer. odo~go. 7. plod"". Ijuska sa 61e­men 1m zameclma, unulr3~nJe suana. 8. kliJonllC. 9. zrela, otvorena ~j!arka, 10. sjemenka. S dvlju slran"

Habitus - jall!ja sc u dva vida : sa usko pirami­dalnom, stupaslom kro~njom koja se suzalla pre­rna vrhu i sa uspravljenim i priljubljenlm grana­rna. Ova; obllk Je ozna¢en kao C. s. l. f. pyramIda­lis (Nyrn.) Asch . & Gr., u naradu poznal pod ime­nom ~muskl". Drugi oblik. oznaten kao C. s. L. f. hOI/zon/elis (MilL) Asch. & Gr., a u narodu kao ~;!enski~. Ima siroku kupaslu krosnju sa horizon­lalno oslojecim graMma. KOla - tanka, dugo oSlaje glalka, slvosme"a do lamnosmeda. Korljenov slstem - jako razgranal , razveden, pro­dire duboko u zemljisle, prJlagodJjlv !aranu. Igllce (taline) - JjuSkaSle, cvrsto prileglo uz cetvorougaone lanka grancice, porcdone u 4 re­do, oko 1 mm duge, lamnozelene, nn lednoj slmnl ImaJu uzdu~nu smolnu iljezdicu.

CUPR ESSUS SEMPERVIRENS L.

Fam. Cupressaceae

OblCnl compres

Med itellllnean cypless cypn!s commun Zypresse cipresso

"

KIt"apltc r"'pa"".I,.""'''''~

Cvjetovi - jednospolni: mikrosporofili jajasli lJ

obliku rese. tuckasli. 4-8 mm dugi, cesto na ci· jeloj kroSnji raspo redeni; ienski vecinom pri whu krosnje, pojedinacni Hi grupisani. Sitarke (ceseri) - 2,5-5 em duge, u mladosti lelenkaste, kasnije sivosmerle, pepeljaste, sastav. Ijene od 8-14 plod nih Ijuski. koje su u pocetku priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmll:u. Zru druge godine, a olvaraju se Ireee godine. SJeme - od 8 do preko 20 sjernenki pod svakom Ijuskom, ono je 5-7 mm dugo, spljosteno, svijet. losmede, uSko okriljeno. Bioiogi/a - jednodomna, anemo/ilna, helio/ilna i kseromna vrSla. Veorna otporna na visoke tem­peratura i dugotrajne susa. DOSia brzo raste. 00-tivi starost 400-500 cak i prako 1000 godina. VrlJeme cvJetanja - krajem zime. u Primorju vee u februaru. RazmnoZavanJe - sjemenom. Stanitte - kamenltl. skelctoidni tereni eumedi­teranske zone zimzelene vegctacije. Rasprostran jenost u Jugoslaviji - smaua sa dO je autohton u jutnoj Datmacijl. U ostalim kraja­vim a je u kulturl. Opca raliprostranjenost - jugolstoCM Evropa. ju­gozap. Azija (karakleristicna vrstn za zemlje Sm. dozemlja). Prlmjedba - veoma omlljenn ukrasnR vrsta u hortikulturi U nas sa koristl u posumJjavanju opustotcnlh i ogoljelih krasklh podrucja. U na!iim parkovima sa uzgaja i nakollko egzoticnlh vrsta cemprese.

25

JUNIPERUS COMMUNIS l..

Farn. Cupressaceae

Oblt na borovlca, klekll. YenJa, smrlka

Common junipor genllvrler commun

Gemeln"" Waeholder glnepro

Mu)f(;o;c"c."",,!K oGl~ I(lIUUCIUII.!I'l

Habitus - stednje visok grm iii nisko drvo (nekad i do 15 m vlsoko i oko 0,5 m debelo). sa zljcba­stim debtom, raznoliko formiranom krosnjom: ad sasvlm nepravilne do izrazito stupolike: grane uzdignute Iii visece, nisu u prSljenima. Kara - u poeetku glatka. kasnije izbrazdana, od­vaia se u obliku ljuskl I traka. Korljenov , Islem - yeoma razgranat, sa til am sr/!anicom. Razvijena endotrofna mikoriza. Pupov! - si tni i obloieni Ijuskama. Igllce (:atine) - po 3 u prsljenu, duge od 5-20 (-30) mm. I do 2 mm slroke, uspravne, najezene. najsi re u osnovl, postepeno se suiavaju u si tjati vrh. bodljikave, donja strana zelena, gornja sa bijelom iii sivom uzduinom prugom, popreeni presjek trapezast, ostaju na slablu do 4 godlne. C..,jelovl - muskl iaiasti, svijellotuti. sastoje se od veeeg broja ~prasnika", smjestenl u pazusclma listova, 2-3 zajedno, tenski pojedina(:ni, zeleni. Plod - bobi(:asta sis8rka (galbulus), okruglasto­jajasta, debela. mesneta, sastavljena ad 3-6 Iju­saka, ns kratkoj drsci. ispoeetka svljetlozelena, u doba zrenia modrikastocrna, sivkasto nahukana. 6-9 mm u promjeru. Zri druge iii trBce godlne. Sleme - veCinom po 3 u slsarki, \vrdo, cunasto, trouglasto, smedc. Blotagila - dvodomna (Izuzelno jednodomna), anemolilna i hetiorilna vrsta. Rasle veoma sp~ro, mote doiivjetl veHku staros\. Podnosi jake mra­zeve i velike su~e. Vrijeme cvje tenja - IV, V. zavisno ad nadmor­ske vi sine.

I " ~ ,o;~l

,t ~ ;:~'j " "<v '() ~ . ,

"" , ,,' ,} • 'j " , ,

"( ~ :.J ~' " ())'Y •

1. kll{anac. 2, 1911c8 S gornie 51,ane, 3. mu'ka cvast. 4 prdn'k. vanJska slrllna. 5. lensko cvast. 6. slemcnka s dvlju b("~nlh stram., 7. AI!arka sa sirane I odoZIiO

Razmnofavonle - sjemenom i vegetativno (feZ· nicama). 5 1anille - ima vrlo ~iroku eko(o~ku valencu: podjednako js nalazimo ne kserolermnim i me­zofilnim stanistima, a veoma jo testa ne acldol!t­nim zemljlslima i potpuno devas(iranim lefOnima (sikara, vristine, zapusleni Iravnjaci i pasnjaci). Nalazimo je u nizinskom pa dO subalpinskog po­jasa nasih planine. Rasprostranjenost u Jugosta..,ljl - S. H. BH, Sb. eg, Ma. Opea rasprostranjenost - cijeln Evropa. zap. i sjcv. AZIJn, sjcv. Alrika I Sjev. Amerlka. Prlmjedba: na planinskim pasnjacimn, naJtosce u subalplnskom pojesu zastuplJena je vrlo srodne, J, lntermedla Schur. (Syn.: J. communis l. var. inrermedia [Schur.] Sanio), koJu naki autoti smat­rsju hibridom izmedu obltne I patuljaste klaka.

" ,3

'-I, -~

y

, igllcB, gornl3 $Irana, 2 p'Opf. presjek Igllce, 3 gran· t'ca sa Igllcama I m:ll1m !1!arkllmB, •. !ihrka, odozgo, S. IOJemenka, odoz\lo i as a1tane

Habilus - nizak, po leg Ii grm, 30-60(-100) cm vi· sme, lankih. gustih razgranjenih grana. KOfa - siva, ta nka, Korl/enov aillem - dosla plltak, razgranat Igllee (cel ine) - poredane u gustJm pr!);ljenima, krace SU od obicne b%vice, 4-10 mm duge, 1-2 mm !); iroke, mekSe, povijene, ± priklonjene ka grancici, naglo suiene u u!);lIjen vrh, ns gor· nloj Sir ani s izrazitom srebrnkaslobijelom pru· gom, Plod - slican obicnoj b%vici, nesta veei (do 10 mm u dijametru). Sleme - trobfldo, smede boje. Blologlla - dvodomna, anemofllna I hel1ol1lna vrSla. Olporna na niske lemperature i jake vJe· trove Raste spora i dotivi vellku starest Vllieme cvjetanja - kasno proljece. R.zmnot.v. nj. - iz sjemena i vegetatlvno (po!o­tcnlcama).

JUNIPERU S SIBIRICA

Burgsd.

(Syn.: J. nana Will j , J. communis l. subsp. a/pina (NeilL) eelak. J. communis l. subsp. nana Syme; J. communis l. var montana Aiton

Fam. Cupressaceae

KleficI, patuljasta kleka

MOnll11n Juniper Gen6vrier naln Zw!rgwachoJder goncpro none MO)fl)l(CUC.'I.It., ,, cliCiltllCKUA

Stanitta - na/~esce nasei/ava skeletoidna zem­'jii ta na planinsklm ruellnama subalplnskog I al­plnskog pOjasa , kako na silikatnoj tako i na kar­bonalnoj podlozi, cesto prekriva ogromna pro· stranstva ; penje sa do nalvlslh vrhova na!);ih pia' nina, tako npr, u Makedoniji do preko 2600 rn, Ruproatranjllnoll u Jugoslavijl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma, Opea ral proalfanlenosl - Evropa, Azija, Amerika. Prlm/. dba - nekl au tori smatraju ovu vrstu pod­vrSlom iii varijetelom obicne b%vice isticuci cinjanicu da medu njima, osim uzrasta, noma ne· kih veelh rszlika,

JUNIPERUS OXYCEDRUS l.

Fam. Cupressaceae

&mrlka. crYenll kleka, prlmorska kleka,

amrie

Prlckty Juniper ced'e piQuanl.

cad!) Spaniscne Zedel. Zede,·Wacholdel

glnapro pungenta MO"''''C~.\b'''''' Kpac,",jji

H.blt~a - grm iii nisko dNo OkO 8(-14) m vlsine i preko 50 em u promje ru: krosnja okruglasta: grana duge i pr lllcno debele, nisu u prsljenima. Kota - u mladosti glalka. kasnije se Irakaslo Ijusti. sivosme!la do sme!leeNena. Igllce (tellne) - po 3 u prsljenima, 1,5- 2 em du­ge, ostro u$iljene, krule, bodljlkave, na pop rec­nom presjeku Irouglasle, S gornje slrane sa 2 potpuno odvojene bijele uzduine pruge sloma, na donjoj sira ni sa izraienim reb rom. Plod - boblcasta slsarka, okruglasl a. gOIOvo sje­deta. 8-12 mm u promjeru , u pocetku zelena. u siadiju zrenja ervenkasI0sme!la. slajna. sazrijeva u drugoj godini. Sleme - jajoliko Hi 9010'0'0 okruglo, veeinom po 3 u jednol sisarki. 8 101091ja - dvodomna , anemol ilna. hellofilna I kserctermna vrsla. Podnosi posolieu. Ova kleka Ie domaeln poluparazi tnc imeliee ' Areeulhobium Oxyeedrl (DC.) MS. SllInllte _ mediteranske i submedileranske ka· menjare (makija, garizi, kamenjarski pasnj aci i dr.). prodire dosta duboko u kopno. gdje raSle na kserotermnim Slanis\lma. Penje se dosts visoko i do plcko 1400 m. RasprOslranjenosl u Jugoslavljl - S. H. 8H. eg. zap. Sb . Ma. Opea rasprOSlranjen051 - Sredozemlje. Perzija. Slrlja, zap. M. Azl ja. Kavkaz. Prlmjedba - sliena smriki je puklnJa (Juniperus macrocarpe Sibth . & Sm. ) koja i:ivi na iSlim sla­nlSllma kao prelhodne v(s ta, u zemljama mcdl-

, ~ , I ' ~

" 1 "- ~ I / , ~,

~, W ' '''-__ 1 ~~ _ •

~~ y • I. I" lica, 90lnla Slrana . 2. 9,antlca se iglicllma , ! ,!a,. kama. 3. Slemenka . 4. ! I ~a l ~a. sa strllne I 000:90

ler8nske regije : kod nas: H, He. Ma. Igllee ove vrste su gipkije, a duge su i do 30 mm. Bobic8-sle sisarke su vrlo krupne. 12-15 mm debe Ie, u zre!om slanju su ervenkaslosmede iii lamnogri­mizne. sadrie obifno Ir! sjemenke. One su jeSl ive sa neslo smolaSllm okusom .

.' . . '. ;,,? ,e ." .~'

, \

) .04

1 g,,,n¢ica s Ijuskasl lm lisloylma. 2 {;i~a ' ka. 3. sjemenka. s d"'1u Slrona

Habitus - nisko iii srednje Yisoko zim zeleno drvo 5 piramidalnom. tamnozelenom k ro~njo~. KorB - tanka, kod slarijih stabala slvosmeda. plilko ispucana. Iglice (cel lne) - juvenilne iglice malobrojne. 5-6 mm duge; Ijuskasle iglice 1-2 mm duge, po­redane u 4 reda. Vrhovl pojedinih listica ± strse. te su grancice pod prstima rapay~ (ime "diYlja"!). za razliku od pi lome loje, kod kOle granclce pod prslima nisu rapaYe (ime ~ pltoma~!).

Plod - bobicasta sisarka, oko 9-10(-12) mm u promjeru , sasloji se od 6 sraslih ljuskL Zri druge godine. Prve godine je smedezelena, u doba sa­zrljeyanja l amnosiva IIi tamno crvenkastosmeda sa sivkasllm nahukom (injasla). Sleme - po 4-6 u jednoj Si~arkl, sjajno, svljetlo­smede. 81ologlja - jednodomna (rijetko dvodomna). anc­moi llna, kserolermotllna, heliolHna vrsta.

Vrii.me CVjelanja - III, IV.

JUNIPER US EXCELSA

M. Bieb ,

Farn. Cu pre

Foja d lvlja, lola gorcljiva

Greek or Crimean JLlnlpor

Gen~""er dOrlenl Hoher Wacholder

28

RazmnoZavanje - 5Jcmenom i vegetativno. Slanltl. - kserolerm ni lereni, najce~ce na krec­niaku, dijabazu i serpenlinu. Cesto obrazuje manje. 9010vo eiSle saslojine, Mroeile u klisu­rama nekih djeka . Kod nas dopire do 1100 m nadm. vi sine. RasprostranJenost u Jugaslsvljl _ Ma (Vardar, Pcinja, Valan dovsko, Demir Kapija, erna reka, ostrvo Golem Grad, Prespansko jazere i dr.) , Opee rasproslranjenost _ juz"i diJelovi Balkan-5kOg poluostrva, Krim, zapadna Azija do Hima­lale i Tibeta. Primjedba - sliena dlvljOj foji je piloma loja (J. loelldisslma Willd.), koja je zastupljena kod nas na ksetotermnim stani~tima. na krecnjaku i silikatu u rasponu izmedu 900 i 1700 m. To Ie grm iii drvo do 18 m visoko i s promjerom debia do 1 m. Protrljane iglice neprijatno mi ri~u. Bobicasta sisarka je okruglasta. 6-12 mm u promjeru, me­snala, smedecrvena iii erna, plavicaslo nahukan a Zri u drug oj godini. Cvjeta u aprBu i maju .

JUNIPERUS PHOENICEA L.

Fam. Cupressacetle

Prlmor.ka samlna, gluhaf

Phoonieian Juniper Gen~vrjer de Ph~nicie

Ratlruchllger Sadebaum ginepra lIela

Habltul - grm iii nisko drvo 4-6(-8) m visine; kro!;nja okrugtastopiramidalna (panekad sHfna tcmpresu): grane brojne, guste, grancice I<:nko oko 1(-2) mm u promJeru. Kora - tamnosmeda. Iglice (cetine) - na mladim primjercima igliea­sle, naspram ne iii 3 u prsljenu, uskokopljasle, do 6 mm dutine, na odraslim egzemplarima Ijuskasle, whom priljubljene uz granticu, jajaHko rombicne, nasuprolne iii po 3 u prsljenu, svijellozelene, 1(-2) mm duge, gomja slrana je obla i teslo sa smol­nom tljezdicom u plitkom ulegnuCu. Plod - bobicaSle sisarke, okruglaslo 6-12(-15) mm u promjeru, na slap kama dugim do 5 mm, sastavljene od 6(-8) sraslih opfodnih Jislica. u sladiJu zrenja crvenkaslosmed'e iii zuckastomrke, sjajne. SazrijQvaju u drugoj godini. Sleme - najcesce po 4(-9) u bobicasloj sisarki, iajollko, siljastotupo. sa smonim iljazdama. Blologlla - Jednodomna, rijetko dvodomna, ane­momna. heliolilne, kserofilna vrsla. Podnosi po­solicu j buru. Razmnotavan/e - siemenom. Slanllle - makija, garig, kamenjarskl prlmorski pasnJacl. Orti se obalnog podrucJa eumediteran· ske zone zimzelene vegetacije. Ponle sa una· slm kra/cvima do 600 m visine, Ra.prol tranJenolt u Jugol'avlli - Hrvatska: Kvat­narsko prrmorje, sjeverna, sradnja, juina Dalma­cl/a: Hercegovina, Opts ra.prOllranJenOSI - oblast SradozamlJa, Portugal, Madeira, Arabije, Kanarski olocl.

I,

1. gran¢leil S Ijuskastlm IIstovlma I fenSklm evalom. 2_ ten$ka eVilS!. odozgo. 3. ptodna Ijusk~ sa $jomenlm la' mao.:lma. 4. sjemenka. S. ~i&arka SD strano I adolgo

~~~ ,..,,~

, 'f ~"" (~ \ ,'.: '

(I " --~. J

Ik ' )1, I ~) r~\ ' I

';, r 1" ~ . ,

1 l)uska~lI Hstovl, 2. igli¢lISti I1Slovl, 3. 1enska evas!. sa strane (gore) I OdOlgO (doIJe). 4. tihrke. sa alrane i odozgo. 5. sJemenka

Habitus - u obliku niskog ill puzavog {po leg log) grma, rije tko kao manje drvo, 3-4 m vis ine, sa neprsvifnom krosnjom; grana vrlo guste, sa uspravnim, do 1 cm debe lim, okruglaslim do ce­Iverouglastim grancicama. Kora - pepaljaslo5iva, kasnije crvenkaslosmet1a, fjusti se u obJiku lislova i traka. KorlJeno'l slstem - dobro razvijen, razgranal, prifagodava sa larenu. Ima zaslitnu ulogu, stileci zemljis te od erozije. IgUce (feline) - Ijuspasle, prilegle ne granei. cama. naspramnoukd'ene, Irokulastojajaste. tupe do za$iljene, duge 1-3 mm. na ledna) slrani ve­cinom sa jednom ilijezdom, protrlJane neprijalno mirisu, sadrte olrovno etericno ulje - s<Jblnal. Na mladim granflcama odraslih primjeraka posto­je i otitra, Iglil:asle eetine do 4 mm duilno.

JUNIPERUS SABINA L.

Fam. Cupressaceae

pra ninska lomlna, smrdeJika

S(lblna ,unlper ~8blnler

Sadobaum glnepro sabina

30

.. o)!<"'e....,.'~IHIK Ka:la1l~,,1i

Cvjelovl - muski u grupama, zbijeni, 5-7 mrn dugi, sa kratkom stapkom, svijetiosme!1i : ~enski zeleni, sa kralkom stapkom. Plod - bobicaste ~Isarke. ok rug Ie iii jajastookrug­Ie, do 7 mm U promjeru, visece, na savijenim drskama, crnkaste, plava nahukane, sasloje se od 4-6 sraslih oplodnih listita i sa 1-4 sJemen­ke. Zru u jesen prve iii u protjece druge godine. Slerne - iajaslo, smede, sa !vrdam sjemenja­com. 610109i/8 - dvodomna iii jednodomna, anemo!il. na, heliolilna i kserolilna v.sla. RazmnoZavanje - sjemenom I vegetativno (rezl'l i­cam a). Stanl ti le - pukotine stiJena, skeletns, plilka, 51' rom~~na zemfi.is.'.a, narocilo I'IS kretnjaku na topllJlm ekspOZICIJama brdskog i gorskog pojasa nasih visokih plan ina. Rasproslranjenost u Jugol la'l ill _ S. H, BH. Sb. eg, Ma. Opea rasprostranJenosl - srednja i jutna Evropa, M. Azija, Sirija, Kavkaz, Ural, Sibir, zap. Azi)e.

Sf

TAXUS IACCATA L. Fam. Taxaceee

Common yltW

U commun Gemelne Elba

iI ,ano '''~C RI<,.'Ublli.

ToteC cU(>I>"""CK""

Habitul - grm iii srednje visoko drvo, narasle nekad i do 20 m. Ima siroku piramidalnu krosnju s nepr8vilnlm deblom, koje ima promjer do 1 m. Grane ne stoje u prstjenima. Kor. - lanka, crvenkaslosmeda, na mladim iz­bo/elma glalka, u star l/oJ dobi po du~inl raspu­cana I IJusti S8 u vidu 11slic8 I Iraka. Pupovl - malenl, usiljeni, tamnosmedl. Korl/enoy slltem - znalno razgranal , s central­nim korijenom. Prodirc dosta duboko u zeml]l­sle ne "/emu sa nalazl andollalna mlkoriza. Igllc. (teline) - vccinom ccsljaslo rasporedene, pr l osnovi su~ene kao u petcijku kOja je pradu­tena niz sam lzbojak, sa naglo usiljcnim vrhom. spijoitene su I mekane, gore tam no zelene, dolje blijede, sa dvije blijedozelene pruge. Duge do 3 em, iiroke 2-2,5 mm, ostaju na granama 4- 5 (- 8) godlna. C.,Jalo.,1 - muiki pojodinatni, loptasti, u pazuhu Igllea. na kratkoj peteljci. sa 5- 10 .. prainika ~ , kojl su prj vrhu ititasto proSireni. 2cnskl pojedl­nacnl, gusto pokriveni Ijuskama, od kojih nal­gomja 3 para pokrivaju sam cvijet. Sleme - sJajno. lamnosmede, jajasto, malo spljo­Sleno, dugo 5- 8 mm, Siroko do 5 mm, sa tvrdom sjemenjacom, u dOba zralostl obavijeno mesna-11m vrcasllm omOla¢am skarlelnOClVene boje zv. Brllus. Sazrljeva Isle godlne u Jesen. do decem­bra sasvim opadne ; kllja druge godine. BJologlja - dvodomna, rijelko jodnodomna, me' zolilna, anemofilna, sciofilna vfsla. Dostlte vrlo visoku slarost, i do prako 1000 godlna. Svl dlJo-

, =-~ "

;J{i! I

" ~)

I\, ,

J '~ '" 'l" ''i ~ \J ~

, " . '" "--'- . . "- ,

•

\0 , '

" I. Igllea. gornla 51rana. 2. popr. prssjek 19t1ee. 3 raspo­red 19l1ea nil grllnl:lci, <t. kllJQnae. ~ mu!kl cvlJet. 6. lonskl evllot. 1. presjek plods, B. sjemenkp

lovi l ise sadrie olrovni alkaloid taksin, osim ari­lusa kojeg plica fado jedu. Poslepeno izumire, treba je zaStiliti VrlJeme cvjelanJa - lit, IV. Razmnofavanja - sjamenom i vegetativno, ob­navlja se j izbojeima iz panja. 51anille - naj¢eS¢e se J8vlja u pojasu bukovih i mjeSovUlh tetinarskih Suma, pojedinatno iii u manjlm skupinama, vecinorn na sjevernoj ekspo· zicl]1 I no sjcnovillm i vlatnijlm mjestima. Rasproslrenjenosl u Jugolla,ljl - S, H, BH, Sb, eg, Ma. O~ca rasproslranjenosl - Evropa, sred. i sjav. Azlja. sjcv. Afrika I Sjev. Ameriks.

'~' '~ ,

~ ~ , ~\ , ., ,

,r".-. ~,y- ) ~, , t:.l ~

L !lran~ica. 2. mlkrosporotIJ (mu§kl evllst). l. uell piC-dovi, 4. sjemenke (dolje: popr. presjck)

Habitus - razgranal grm (Iijana), dugih. tankih, krutih grana, koje se penju i vise po drvecu i stljcnama iii puze ; grantice tlankovile, kao kod preslica; naraSle do 6 m. Kora - grancica tamnozeJena, Llslov! - do 2 mm dugi, malobrojni Ijuspasti. no­dijima srasll, obuhvataju stablJlku. "Cvjelovl " - ~mu~ki~ (mikroslrobilusi) grupisani, Imaju ovol od dva medusobno, pri dnu, srasla, listiea, koji sa sasloja cd 2-8 .pra~nika~ (mikro­sporangija), .. tenskiH (megastrobilusi) pojedlnat­ni, iii po 2-3 U skupinama, a sastoje sa od jednog sjemenog zametka. " Plod.. - bobicasta §i§arka, 0 ... aln09 obUka, 8-9 mm duga, spolja obavljena jarko crvcnim mesnalim ovojem, Sleme - 1-2 u jed nom Hplodu~. Blol091ja - dvodomna (rijelko jednodomna), he· lIollina. kserofllna vrsla.

EPHEDRA CAMPYLOPODA

C. A. Mey.

(Syn.: E. fragilig Desf. subsp. campylopoda [C. A. Mey.] Aschars. & Graebn.)

Fam. Ephedraceae

Kr1a kosilernlca, yiasac

Yrljeme CYjel anja - IV, V Slanl§l e - krecnjacka slijene. kamenjare, zidovi, sikare i zivice Jadranske i Egejske provincije medileranske regije. Kroz rijacne Ijesnaca i je­zerske kotline prodire dublje u unutrasnjost. Aasprostranjenost u JugoslaYljl _ H. He: eg, Ma. Opea rasprostranJenost - istocnomediteranska bltjks: ad Hrvatskc do Sirije i Kurdis tana. Primjedba - kod Demirkapije u Ma, K 0 5 an i n je opisao E. macedonlca Kosanin, all la vrsla u slslemalskom pogledu nije dovol/no jasna. Sm!1-­Ira sa de je 10 jadna odllka vrste E. campylopoda C. A. Mey.

33

EPHIDRA MAJOR Host.

(Syn.: E. nebrodensfs Tlneo)

Fem. Ephedraceae

IkpNYnll k081temiCII

HllbitUi - manll grm, visok 1-2 m, 5 brojnirn i gustlm, uspravnlm I ukoeenlrn granama. KOrl! - n. gr.otlcama tamnGzalena, prugBsta. KoriJenov ... tem _ ralgranat, duboko prodire u pukotlne kreenJaekih stllen8. UatoYI - 8uhokolh~astl. do 3 mm dugi. _CVjalovl_ _ _muSki cvatovi- gotovo $Jede~l, oktugl.atl, &aslavllen] od 4-8 .. muikih cvJelova. , tanakl ns kratklm stapkama. jednocvljetnl. -Plod- - . boblessta !ilarka- , crvan. i i i lute bole, dugs 5-7 mm. .,.,.. _ vecinom jalaslo. u zre-lom stanju oba· vlleno crvenkastlm III tuUm mesnalim ovojern. BIoIotI,. - dvodomna (rijatko lednodomna). ane­motuna, helloliln. I kserolilna vrsta. Yrljtme cvle.anJe - III -VI. St.Inllle _ pukotine raspucalih kretnjaekih stl­len., kamen/are primorskog i montanog po/asa; kod nas: u Jldranskoj I Ege/sko! provlneiji medl­teran,1ta reglle. Naj~aica sa Javila kao pojedi­naenl grmovl ill u manJim skupinama. Na nekim planlnama kole au pod utica/em medileranske i ,ubmedltetan,ke klime, penj") S8 u vislnu neko­IIko Itollna metara. Ruproatrl nJenol t u JugOl lavll1 - H. He. Ma. Opt. raaprol".njenoll _ Meditetan, Kanatskl oloel, ,red. I zap. Azlla.

Ii , ,

"

'lJr 1. orlnth;:l. 2. mlkro.poro!ll (mutkl evljll). 3. II_mini nm' llk. uzdu!n l pr .. llk, 4. zt,1I plodovl

,. klijanac:. 2. mu§kl c:viJel. uldu1ni pre.jek. 3. praAn;c:I. 4. lueak, 5. tenski c:vijtl, uldutnl presjek. 6. plOd

Habitus - zimzeleni grm iii slablo do 12{-15) m visine. sa precnikom do 60 em; kOd odraslog stabls grane su uperene prema gore; kro~nja ~Iroka i gusta. Kora - pepeljasla. glatka i pone~to sja;na, dosla lanka. kod slarijih slabala Ie erna ; hrapava. Korl/eno ... slstem - jako razvijen, ucvr~cuje teren I ~liti zemlji~te od erozije. LlSlo ... i - spiralno rasporedeni. kozasti, Ivrdi, sjai­nl. goll. cielo ... il; all pn rubu uSlalasani, aroma­ticna mirisa (Ie ie od davnine trazeno keo miro­dlja). na lieu lamnozelenl, na nalitlu bljedi, do 12 em dugi i 3-5 cm ~iroki. sa kralkom 5-8 mm dugom peteljkom. nemaju palistica. CVJato ... 1 - pojedln; cvjelovi se javljaJu u pazuhu IiSlova u cupercima. imalu jednoslavno ocvijece sastavljeno iz 4 IIslica koji su pri dnu donekle medusobno srasli; mu§ki cvJelovi imaiu 12 pra~­nica koje su poredane u Irl kruga po 4; zenski

LAURUS NOBILIS L

Fam. Lauracese

Lovorlka, loyor

Sweet bay tree laurIer c:ommun LOlbaar. Lorbeer~um sUoro. lauro. lauro nobile ,uep 6.,aropoA,l'o.IH

evjetovi imaju tucak s nadraslom, jednogradnom plodnicom i s jednim vralom; u zenskim evjelo­vima se nalaze zakrtljali pra~niei. Plod - jajasla. jednosjemena boba lam no modre boje. 8-12 mm duga, iz nje sc dobiva ulje (Oleum Lauri); sazrijeva kasno u lesen. SJema - zasljano sjeme nice poslije 3-4 mje­seca, a nekad i druge godine nakon sjetve. Blologija - dvodomna vrsla, podnosi jacu zasje­nu, iZdri:IJlva prema su~i, olporna na Jake vje­trove. Podnosi niske temperalure i do _180C; ;ma jaku izdana~ku snagu. VrlJame evjetanJa - II-V. Razmnolavanje - sjemenom i reznieama. Stanlils - zaslupljen u zimZclenoj sumi ern ike, a najv;~e ga Ima u grani~nom podrucju sa Sub­medileranom; nalbolje uspijeva na humusno-krec. njackom zemljislu, ali podnosi ; skelelna zemljl ­~ta. Penje se i do 300-400 m nadmorske visine. RasprOSlranjenosl u JugoslaVlji _ kod nas ga ima u primorskim krajevima, uz oba!u i na 010-cima. Tu raslc divlje ali se mnogo i uzgaia. Opea rasproslranjanost - porijeklom je iz Male Azlje i zemalja oko Sredozemlja. PrimJedba - u an!icko doba lovor SU smatrali svetim Apolonovim drvelom, simbolom mudrosli, slave, zahvalnosli i priznanja. Cijeni se kao deko­ralivna vrsla koja odlicno podnosi obrezivanje i da se lako formirali u razlielle oblikc. Iz Uh ral­loga uzgaja se veoma eeslo PO svlm parkovlma I baseama toplijeg juznog podru~ja. POznale su broIne forme lovorlko.

35

CLEMATIS YITALBA L

Fern. Ranunculaceae

Pml oblen. , gulva

Trayalll'" loy. wild climber

c lt!malill des haies gem,ln. Waldrebe.

Hlxen,l,ang vil,lb', clematlde

.\<;>"Q"O<:: IUIJ'Orp;i..\o.UICTIl ... n

Habitue - lislopadna drvenasla peojatica do 12(- 20) m du2:ine i do 6(- 10) em debljine, vilkog j lankeg stabla koje nama sposobnosl samosla'· nog vertikalnog rasta Ie 58 zato panje uz slabls i grmlJe druglh vrSla. Kor. - vlaknasta, Sivosmeda, lanka. . Korll.nov 'I'tam - dobro razvijen, povr~jnskl. Pupovt - puslenasti, okomito su Ol ktonjeni od iz­bolka i tlJesno prilJubljeni uz $uhu petetJku pro­i logodisnjeg liSla. U,IOYI - saslavljeni pretezno od 5 listiea, ko]t su goll. cjelovitog ruba, iii su krupno, . lapovl to nazublJenl: listiel su dugi 3- 10 em. O~. hsmh ye­teljki pojedinih listica odvaJaju sa msiJlkc (V!hce) koj ima sa pavi! ptlhvala za p redmele uz kOJe. se penje. LiSlovi u jesen, prije opadanja. popnme tamnocrvonu boju. . Cvlatovl _ prsvilni. aklinomorlni u slojecim metil­cams u pazuscu I1stova. oko 2 cm u promjeru, mljeenObljeli, slabog mir isa, .. Plod I I lema - jednosjemeni prosnali orasclc sa dlakaVim repicem BIOIogll. - entomofllna. anemofilna vrsla s her­malrodilnim cvje tovima Otporna na hladnocu. susu i gradskl klimat. Vrlleme cvJellinJa - VII. VIII. Rumnouvanje - sjemenom i vegelalivno rezllI-cama, povafjenicama i dijeljenjem grana, , Stanlite - mezofllna Hi suha bogata zemlJlsla. naroeilO u tlumsma i sikaramo hraslovog I buko­vag regiona. Cesla Ie na loellima i siparima, Ie smirUje k,elanje kamen/a. U sumi je eeslO kfiO

!\:y.') \:'., '/~ .. .<J,

1. klijllnac. 2. dio !IranCico s pupov,ma u paZu$imll li­slova. 3 :(00 pra$nik. 4, pr(l~nlk nakon iSllosanla po· lena. 5. p!o<:lmca S luCkom. 6, plodl¢

opasan korov. pa so mora unislavali radi osloba· dania stabala i podmlalka. Rasprostranjenost u Jugoslavij l - S. H. BH, Sb. Gg. Ma. Opes raaproslranjenOI ' - Evropa. Kavkal. sjev. Afrika PrlmJedba - u predjelima naseg Primorja testa je srodna vrsla Izv. i krobul (C.llammula L). a II modlteranSknn I submedl!eranskim kr3Jcvima se susrcce haloiina (C. vllleelle L). dok na nektm planinama Slovenije. Hrvatskc i Srbijc rasle pia­nlnska pavlt (C. alplna Mill.; syn.: A/ragane a. L.) sa dosta krupnim. pojadinacllIm. zvonasllm. tjubi· easl lm cvjelovima

!~ 1"\ " ,- ;;:;r 1,1 1 '1

r;,.,- ~ \1)/

• :g y

~ \~ 1r oJ ' ,

t , kll)enac. 2 graneic; s pupovlma. 3. c~ijel , uzdufnJ preslek. 4. unutra~nJa straMI latlce s nektatllama, 5. OIVO­ren prdnlk, 6. ploCl . 7 sjemenka

Habitus - oko 3 m visok, uspravan grm, Aibolikih grana. Dugo rasli SU sa t rnovjm~. sa ~-5 oAlrih bodlji. koji su naslali translormac!Jom tls lova. Kar. - jzbojaka svijellosiva do sivosmed'a, gola, kada se zare~e pokazuje inlenzivno tulu boju (Ime!). Korllenov "Ile m - dobro razvijen. Pupovl - spiral no rasporeClenl, jajoUki i lupi, sjedecl, 3- 7 mm dugi. . .. . Llslo.,,1 - objajasti. fino nazublJem I trepavlcavo dlakavi, sloJe u tupercima u kratkorastlma. . CvJelovl - u vlsecim grozdovlma, hermafrOdltnl, t ul l. Plod - do 10 mm dugs bobe, klselkaSlog ukusa, Sjeme - po 2, rje(l e 3 u jednom ptodu, dugul/a­slo, 4-6(- 10) mm dugo, Btotogljll - anemotitna, hertolilna vrsla. Vrljeme cvjelan/II - (IV), V, VI.

BERBERIS VULGARI S L

"

Farn. Berberidaceae

l uti ka, simslrlka

Ba rberry. pipperldge Ute Vll'HIltier. ' pine -vinetle Sauerdorn Crespi no , berberl 63p6apuc 06Io1KIl OIICIlll lolil

RllzmnOZevan/e - sjemenom I vegetat ivno, SllIni l te - pretetno u nizinskim i brdskim pre­djelima, gdje je zastupljena u raznim termomnim i heliol ilnim vegetacijskim jedinicama sv~ze Be,­ber/dion Sr.- SI., najee$ee na devastiramm tere­nima uz poljoprlvredne kulture i uz nasel/a, Rasproltranjenosl u Jugosillviji - S, H, SH, Sb, eg, Ma. Opea rasproslrllnjenost - Evropa, Kavkaz, Iran, Indija, Japan. PrlmJedba - novijim istralivanjem ( K usa n, 1969), pokazalo se de na svim vislm regionima pie nina Hrvatske, Sosne. Hercegovine i erne Gore raste samosiaina Vfsla : plll ninska fuUke (8 , eroa­liea Horvat el( Kuhn), koju je i I. Horvat , u svojim radovima tako tretirao. To je mediteranska p laninska biljka. o lvorenlh, svijelilh i topilh k r e~~ njaekih lerena, najeesee zastupljena u vegelac111 Izned sumske granlce iii u degradlranlm zajednl­cama subalplnske bukve iii klekovine bora. Ova fullka se odrtkuJe nifim uzrastom, jacim bodljama, s manjim, uflm I krucim rtstovima , siromMn ij1m I vise uspravnlm cvatovlma. Na/srodnija je sa 8. lIelnenl ls Prest., koja se u literalurl navodi za nase krajeve, 2.utika je opasan prenosnlk ~ l lne r(le, pa n ile polaljna uz polJoprivradne kulture.

37

PLATANUS ORIENTALIS l.

Fam, Platanaceae

Platan Islocnl, platan azljskl

Eastern plane. oriental planetrell

platene d'O,lent orlenlaliscl'l, Plalana. morgenl.nd's~h. P.

plat,no d'Orlente n"IIT:m IIOCTO.",,~/\.

'I1U1:;tp

HabHua ~. do prako 40 m visoko listopadno dNa I 2-4m u promjeru, snaznog debts I ~iroke, ne­prBvilne razvijene, dosls rije tke kro~nje. Kor. - glalka. bjelitastosiva, lanka do 5 mm, prO$logodl!mji periderm neprekidno se IjuiHi u vleim iii manjim plocama. Ked slarih slabala. kora u donjem dijelu ie dosts sllno ispucala. Korll. nov alatem - vearna razgranal, snatan, prodir. znslno duboko u zemlju I dosta u $irinu. Pupovl - wlc krupn l, 6-9 mm dugi, crvenkaslo­smadi III zeleni, sjede na zadeblJanom uzdignu-10m MJastucicu ~: vrsni pup man;1 od bocnih; po­kriveni su same jed nom Ijuskom, kao kapuljacom. Lll lo, l - naizmjenicni. tanko kofasti, na dufoj debeloj crvenkasloj peteljci, koja Ie pri osnovic1 pro$lrena !uplJlm dijelom u kojem se nalazi pupoljak (sve dok lislovi ne opadnu). CVlelo,l _ jadnospolni, u visecim loplastirn eva­slima: muska lop\lce zelene I javljaju se u pa­zuhu lislova; fanska su ervena I javljaju sa tar­mlnalno na izbojeima; poJedlnl evjatlcl su vrlo silnl I neupadljivi. Plod I II-me - javlja se u vldu plodnih lopticil koje visa na dugoj visecoJ zejedniekoj osovini, a mote ih blti 2-8 (najce!ce ih je 3- 4, rjeae po 2 III pleko 5), one su u prosjeku 20- 25 mm dabela, ostaju na granama preko djele zime, a raspe­daju se na slablu lokom prvlh loplljih prolJetnlh dana; Izmedu pojedinih plodova prlmjelno slrfe dlaciee; pojadlne oraslce su siroke do 4 mm, konleno su zaslljene I ns vrhu zadabljale.

A . ,

,~ "" ;"'j .' ',X "

'i ""-. . " ,

--., , to- l~(Z' ",. fJ "'i,

t. lIrpnt l ~a 5 pupovima , 2. kUJana~. l ~e~rll.mftrni mubl ~vlJet • towamernJ hnskJ cvijel. S. plod

81010glJa - jednodomna. anemolilna. svjellolju­blva, higrotermolline vrsta, doiivl slarosl od ne­koliko Slolina godlna. YrlJeme evJatanja - IV, paralelno sa IIslanJem. Ralmnofa,anja - sjemenom i vegetativno (po­loi.enicama) . Stanilia - pratefno na aluvijalnlm sta nistlma: na pjeskovitim i sljunkov!tlm rijecnim tarasama i sprudovima. uz vodana tokove. jazera. ali slagnl­rajueu vadu ne podnosi. To su uglavnam stanisla u zoni polusredozemna lislopadna vagataeija, na aka 400-500(-600) m nadm. vislne RalproltrllnJenol' u Jugol lavl)1 - Me: 511'1 Var­dare I uz njegove pritake. jufno od Skopske kat­line, aliv Strumesnice, priloke Strume i aka 001-rana. Dolali u rellktnoj zeJednicl sa orahom (Jug­IEmdo·P/efanefum orientalis Em-Dlekov). Opea , •• prolltanlanOI' - zapadna Azije. Kavkez, do Himala)e, jugolsloeni dlo Ba1kan. poluoslrve

1. gran¢lco s pupovlma, 2. kllj llnllC. 3. cvlje" 4. plod

Habitus - do oko 40 m visoko, lislopadno drvo, pravog dabls i sa ~irokom, guslom kro~njom . Kora - preletno uzdutno, dUPoko Ispucala u catvdasle i mnogougaone Ijuske. do 3 cm debora, crvenkastomrke boje. Korl/anov IllIem - jako razvljan, u mfadosti, do oko 15-0 godine ima tllu srtanicu kola kasnije izumifo, a zamjenjuje Je brOjno botno korijen/e. Pupovl - pokrivenl lamnosmedim, jednoJl~no obojanlm, oko 3 mm duglm I/uskama, Lliloy/ - na 6- 1Srnm dugoj poleljcl ; u osnovi Dslmatri tni; 5-10(-13) em dug I I sa (8-)12(- 15) pari bot nih narava, Od koJih so noki od nJlh vllju~kaslo dljalo bllz:u fuba IIsla, CY/elovl - dvospolnl, brolni, u guslim tupereirna na protllogodlsnJlm grantieama. Plod - bjelkaslotull, okrllJen l, jodnos/amenl ora­Mlc, srn/e!ton okseentrltno u krloeu. 1/, u njego­yom gorn/em dJjelu, to dodlrujo uroz krloeeta na vrhu;samo krioea oblalaslo IIi sreaslo, 1,3-2,Scrn

ULMUS MINOR Miller

(Syn.: U, eorpinlfo/ia Gled,; U. c8mpesfris l. p.p.; U. foliacaa GWb)

Fam, Ulmaceae

Poi/ski brl/est

Common Elm. Flold elm Orme chamP~lrO, O. rouge Feldutme, GewOhnlh:;he Ulmo Olmo eomunc. O. gcnllle GcpeCT Kapa r:l'I, UMJ .\IICTol,I,~TI.lil

dugo i do 2 cm si roko. Sazrijeva vet u maju IIi Junu i odmah nakan zren/a otpadne sa slabla Kii/a eplgeicno. Blolog11· - Jednodomna, anemo/ilna, mezoksoro· IlIna, poluskiolitna vrsla. Dotivi starost i preko 500 godina. Vrljeme cvjelanja - HI , IV, prile listanja, RazmnoZavanje - sjemenom I vegetalivno. Slanl!ile - prelezno na aluvllalnim lerenlma, gdje raste za/edno sa vezom, poI/skim jasanom, lut­n/skom, klenom I d r.; cas I je I u zajednicama kitnJaka I grabe, sladuna i cera, a penie se i do montanog, bukovog pojase, Stavlja veliko zahtje­ve u pogledu kvaliteta zomllisle. Ie raste na/vBe na Svjozim, humoznim, dubllim zemljls tima, R.sprO&lranlenOSI u Jugosl.vf/I _ S, H, BH, Sb, eg, Ma. Opea rasproslran/enost - Zapadna, srednja, jui. na Evropa, Istotno do Perzije, Kavkaz, M. Azi/a. Prlmjedba - oslm tipa vrste var, minor, ked nas je zastupl/on var, suberO$lll (Moench) Rehder, ko/I Ima na granama i granticama uzduina, kri ­lata, plulasla rebrs. U nalio/ florl 10 zaslupljona jedna kserolilna vrsta brl/esta, el/I se aroal pro. taic Juznom I zapadnom Evropom. To je U. pro­cera Salisb. (Syn.; U. campos/ris Mill.). Lisiovi su mu aslmetri!':ni, ovalni IIi !ilroko elipl ltni, kotasll, oko 5-8 cm dugl i :3,5- 5 Cm sirok!, sa 12 pari bot nih norava; pelet/ka vrlo kratka, 4-6 mm dug a, sllno dlakava. POl/Ski b. testo strada od .. holand­ska bolestl bri/oslova .. Ophlostomma IIlml (Bulsm,) Nan!.

39

ULMUS GLABRA Hunds

(Syn.: U.scab,. Mill.: U. manlana Siokes)

Fam. Ulmaceae Gorski (brdlkl) brlj •• t.

SC01Ch Elm, Wych 0. Mounlein Elm

Orm. commYn, O. bl.nc Bergulme

Olmo mOl'lteno Gc:PCCT "'\~", "M)

iU"J>lIIall,.fi

Itabltui j - do eke 35(-40) m visoko listopadno d'rvo. maslvnog deb la, jakih grana j gU:lte kroSnjo. KOf. - do 2 em debela, tam nos iva. duie vreme· oa glatka, kasnije pli tko ispuea. Korll. nov "Item - jako razvijen. povrsinski. Pupavl _ late dlakavi i znatno veei cd pupava poljskog br ijesla, pokriveni $U sa vise sivosmedih Ijuski; lisnl su konieni, tupog vrha: cvjelni su Okruglasli I jako uol:IJivi. U . 1oY1 - oko 8-17 em dugi. na)!!iri lznad polo­vine du!ine: pelellks kratka 3-6(-10) mm duga; pored glavnog vfha, cesto se pojav'juju Jos po 1 IJi po 3(-4) sa slrane. CvI. loyl - dvospolni. golovo sjedeci. u guslim lupercima na pro!logodi!njim granama ; pra!nici Imaju crvenoljubieasle anlere. Plod I aj.m. - Jednosjemeni krilati ora!elc koji Ie smje6ten u sredini membranasts perutke I do njega ne dapire urez na vrhu krioceta. Sazrijeva u aprilu i maju. nakon lega paslepeno otpada sa stabla. Kllla eplgeltno. BlologU. - Jednodomna. anemolilna. mezofilna vrst •. Yrll.,.,. CYlet.nl. - III. IV. prlje listanja. RUinnoh •• nje - sjemenom. Sillnllt. _ najte6ce zastupllen u raznlm asocl­JaciJama u pojasu monlane (brdske) bukovc ~ume I mljeliane !iume bukve I jele. To su mezolilna stanl!ila sa svjeiim i plodnlm zemljllitlma I sa <Iovolino relal lvne vlage u vazduhu. Nalazimo ga u rasponu ad 400- 1200(-1500) m. najfe!ice paje­dmaeno III u manjlm grupama.

tf ~ #I -l_l ,

l~ J( ~ -

I. g'.n~lc. s pupoy;ma. 2. k1llanac, 3 cyller .•. plod

R.sprostranlanoa! u Jugosl. vlll - S, H. BH, Sb. eg, Ma. Opcs r.sprostrsnlanost - Evropa, jugozapadna Azije, Kavkaz. Prlmjedbs - zapata se varljabllnos! kroz lakso­ns: var. glsbrs (Syn.: U. s. Mill. var. typica Beck), elje je lllice bez relnjeva sa slrane glavnog vrha, a dugo je 9·· 12 cm. var. cornut. (David) Rehd. sa krupnlm, objajastim lI!;cem, kaJe Ima pr j vrhu 2(-4) reinja (spore<lna vrha), ali na iSlam stablu posloje i lislovl bez reinJev8. U hortlkuUuri je na­rocllo eljen/en ~blosn l brIJe.t- (var. pendule Klrchn.), tije grane I granciee golOYO okomilo vise, a krolinja mu Je okruglasta, Ie ~plrsmldslnl brll ast ~ (var. l .sUVlal s Loud.) s piramldalnlm ha­bilusom. Poznal Ie i kriianae izme~u poljskog I gorskog brijesla, zv .• holandskl brlle.t" (U. x hol. ndlc. MUI.) koji se i kod nas nalazl u parkovlma. kao ukrasna vrSlil

~ , , ';" 'iI, .'

to graM:lca s pupovlma, 2. klljanac, 3. cvljllt 4. plod

Habitus - listopadno drva do aka 30(-35) m vi­sine, siroke, razgranale, pi ramidalne kro!nje i 5 promjerom debta do 1,5 m. Kora - do 2 em debela, lamnosivosme~a, uzdut­no raspucava i tanka se jjusti; naratilo je bogata liki nim vlakn ima (vezl). Mlade grane:lce imaju smedu, lanku, glal ku i dleticama posutu koru. Karllenov all tem - dobra razvijen; znalno pro­dire u dubinu i Si rinu. Pupovl - pok rivanl zagasitosme(1lm Ijuskama, koje su po rubu lamnije i t repavl~ave: ~~je~nj pupovl su viSe lrbusasti I s kraetm U$1lj8mm whom. LlI IOYI - u 05novl jako asimetri¢nl, 5-1~(-17) em dugi, 3-9 em sirokl: peloljka 4- 8(-10) mm dugs; odraslo lisce na lieu golo, glatko I zelano, a na nali¢ju sivkaslozoteno. sa me kim mal/ama III go­lovo gala. Cvl _lovl - u rahllm cuperclma, na duglm, nl­tastJm pelet/kama (do 20 mm): anlere tjubi¢aste.

ULMUS LAEVIS

Pallas

(5yn. : U. elfusa Willd., U. pedunculata Foug.]

Farn . Ulmaceae

Spruudlng brunched Elm Ormu pMonclll6, o blanc FlaUerlilme, Flalle, rU$lel I'almo cllia to D~J oGIoIlIllQDCUIlLoIIi

Plod I sjeme - viseci krltal l orascic, na 3-4 em dugoj petetjel (pedunculate!); perulka okrugtasta do siroko jaiasla, po rubu trepavicasla, 1-1 ,4 em duga. Sjeme tezi na sredini iii u donjem dijelu plods. Zri u aprilu i maju. 81010glja - jednodomna, higrolilna, polus~iofilna vrSla. tma jaku izdanacku snagu iz panja. Dozivi starost do 400 godina. Vrt/eme cvletanja - tit, IV. prlje Hstanja. AazmnoZavanje - sjemenom i vegetativno. 51anil le - vez je na/cesce zastuptjen u higro!il-. nim su mama sveza Salfc/on albae S06 i Alno -Querc/on roboris Horvat. To su bogata atuvijatna, vla!na i, obl¢no, periodic no plavtjena zemtj tsta, uz vece rijeke i rioetce u nizinama i brdskom pojasu. Rsspros\rsnjenost u Jugoslavljl - S. H, BH , Sb, eg, Ma. Opee rasproli lrenJenost - srednja i is!o¢na Evro­pa. zapadna Azija. Prlm/edb. - lijepa dekoralivna vrsla. Dosia je pol1morlan. Manja pati od holendske boles!1 ad os!alih brijestova.

41

CELTIS AUSTRALIS l.

Fam. Ulmacea.e

erna ko! la! la, koprivic

H8<:, ' I)<!"1 m «('houho;.'

!&D'''<:'<)'J',~r 5u~ ,<:.~.,r Z"t?ljll;;~~";

.t<:"d.~",,'O

..a ,,,m'9'''. p. ,)jp~ "II""

Habitul - hslopadno dIVa do 20 m visoko, jakog tj!<b1a. "ole mote bili u dijametru I do preko 11-2) m. "ro!nja ~,roka, zBokruzena. prozracna KOl a _ dosta debela. pepeljastoSivB (slicna buko-10J) dugo vremo::na ostate 9tatka. kod slarih prj­mjera"'a palamn, I silno Ispuca Mlade grancice :!IU ~,/(jsme{le. dl.:.kave, sa ilrazenirn lenticelama Kortjenov ,Istem _ dobro rOlz'/ijen, prod.fe znatno \J po(:Ilogu Pupo"t _ do 5 mm dugi: I vr!ni i bocni 5U pod­Je<jna ~e '/el l¢ine U&1ovl aSlmeln¢ni, rasporedenl u dlla reda, po rubu O~1I0 testera';IJ, na lieu grubi. tapavl, tamno­zel,,>ni. na nahtju 5 me kim dlatieama s1Yozo;lenl: 4-151-201 em dug! i do 6 em §iroki. na dlal<a'lol ~1f:Jle, dugol oko 0.51· 1.8, em. Zahsd olpadaju rano Cvlelovl _ lednodomni. ali se na iSlom slablu nalaze hermalrodltni (d'lospolni) I jednOspolni c~Jeto/' on, su na duglm peteljkama 1uckastl, 511n, IXlledlnatni iii po 2-4 u skupinama Plod I tl6ma _ o"'uglas13 mesnala koitunica. ve­IItln£: zrna gra~ka, u zrelom 5tanju crnka.slosme­t'Ja, ~I~ oa peteljei dugoj oko 2 em. Ko~tiea na OQIr~'ru mr£:13510 Izbrazdana Z" Jula i augusta 8101ogll. _ jednodomne anemohlna, kseroterm· I'\a he.,oldna spororasluca vrsta OO!ilo'l slarost <:10,-4001-1000) godina '1n,6m. c:vjetanla _ IV. V. IstO'lremeno sa lista­!lJelT' Rezml'lOuv.n)e alemenam i 1egotatJlno. 8t.n,jl. nelteite u t..umama J ',karama hrasta

/'

.~ -!!t--- / -'~

··V / . > . ~ :/. ~

• ~ /~ J .~ ! ~- r "

. <'f/ '" ;.t -medunea u submed.teransk.m kraJe'/ lma. Alede je 1m3 I u mak.ji. Oollnama ( ijeka {narotlto Nerel­'10m i Vardarom} prodire dosta duboko u kopoo Trafi taka, rastresila, Plesko"lla zemlJi~la na kre~ nlaku, Kao -uSia lercljarne sLarosll satu1ala 5e I<ao rel,kt na neklm mjesllma ,IVan 5-/Og kompaklnog areata Tako Ie Ima u kJl5ufl Derdapa. gdJe Ie zaslupljena sa orahom, rdetJkom. metrom I .. jeskom, grabicem. crmm lasenorn I (lrug,m 'If~La· ma (a.s.oc. Cello·JuglandelUm Jov) U v.,inu Ie panje do 900 m Ra,pro'llan]eno'l u JugoslavlJI - S. H. BH. Sb. eg, Ma Opt. r.sproslranlenosl - jutn. Evropa, MAllia Ka1kaz. 5JIW AI(lk.a Prlmledbe _ zbog 'leoma aliko'illOt;j hab,tuu c Jenlena u hon,kuflufl

1 granl:ICIi s pupovlmll, 2. klljanac, 3. plOdovl, 4. ko. ,Mica s dVlju strano

Habitus - listopadno drvo do oko 10(-15) m vi­soko, iii oveci g rm. Kora - tanka, siva i glatka. KorlJenov sistern - dobro razviJen, snatno p rodi­re u krecnjacki kamenja r. Pupovl - pokriveni smedecrvenim Ijuskama, koje su djeJimiena pokrivene bjelkastlm dlacicama: dugi 4- 5 mm. Llsloyl - oka 3-8 cm dug I i 1,5-5 em §iroki. ko­~as l i, ns licu gla tki, tamniji, na nallcju plavh~as lo­zeleni i malo dlakavi , peleljka 1- I ,Scm duga. CyJelovl - herma froditni (dvospolni) i jednodom­ni. si tni. Plod I a/erne - iu la mesnata ko~ tunica oko 8 mm u diJomcl ru, na pelerjci dugo! 11- 14 mm. Ko~tlca na povrsini gralka, bridssta. Zri u oktobru, j dugo nakon loga prodovi ostaJu na 9rsnama 81010glla anernofllna , hellolllna, kseroterrno-Itlna vrsta. DoiiYi vellku starost

CELTIS TOURNEFORTII

Larnk.

(Syn .. C. orientalis MilL)

Farn. Ulmaceae

2ula koseefa

European Netlle-l ree Tourneforh Zi rge l

Vrljeme evletanJa _ IV, V, istovremeno sa lista· njem. Razmnozavanje - sjernenorn i vegetalivno. Sianisle - u podrucju medileranskih i topri jih su brned lteranskih ~uma . Rasle na suvim. skele!­mm zem lji~tima. Penje se u visinu do oko 900 m. RasptOl lranjenost u Jugol lavljl _ H, 8H (He), M •. Opee rasprostrenJenoSI _ isloeno Sredozeml je. M. Aziia. PtlmJedba - zu ta koseela irna veliku primjenu u po!lu mlJavanju Iju log krsa, s obzi rom da je izvan· redno o lporna i iZd r~ljiva na sye ekslreme krskog podneblja. Koristi se I kao dckoralivna vrsla. U na~oi zemlj l, kao au ioh iona. raste jos kavkaskl koseela (C. caucasica Willd.) ~ije se jedinslveno nalaziste u Jugoslaviji nalazi na oSlrvu Golem Grad na Prespanskom iszeru. U parkovirna i nasadima, naroeilo u drvoredima, sirom Jugoslavije dosta so ~eslo susreee obiena americka koseela (C . accidenlaUs l.), t ija Je do­mavlna SJev. Amerika. Naras le do oko 30(-35) m i veOrna je dekoralivna . Lisee joj je jajaslo do Iajasla izduzeno, 5-10Crn dugo. sa kralkim III izvueenim vrhom. Kora debla , za razliku od nasa kostele, je lamna I ispu cala

..

fiCUS CARICA L.

Farn. Moraceae

Obl6na amob.

Fig-tree IIguler commun

Feige lIeo

HHJIUIP, 4>11 1'U1IOe .\Cpell()

~.~lIu. - listopadno drva III grm. koje poslizo YISl~U od 3- 10m i p fsnl promjor ad prcko 1,5m sa :!il rokom razgrnnalom I(roSnjom. Kor~ - pcpeljasloslva, svije tla i glatks, obiruje gustlrn rnljetnlm sokom kao i svi osl ali dijelovi. KorlJ.noy Illtem - dobra razvi/en, prilagodava se lerenu. PUpoYl - term, nalO! jajoliki s dugim usiljenim vrhom, s. 2-3 zolenkostosive Ijuske, a bocni su okruglaSll, do 0,5 em dugi, sa vise ljuski. LI.lovl - n8Izm/enitni. vearns polimorini, koiasli, gore rapeYi, dolje neslO pahuljaslo dlakavi, tam­nozelem. sa pelal/korn dugom 3- 6(- 20) em. CVlelovl - jednospolni (iznimno dvospolniJ. vrlo malen!, sa kralkim slapkama, ima ih mnogo u zalvorenom 2.ajednitkom mosnatom evje ti ~lu kru­~kaslog obUka, IE;I se izvans no pnmjotUlu : ima ih 3 vrSl e mu~ki sa 3 pra§nika lonski s tu tkom I

~ensk i sieriini. ' ~IOd - k ru~kolik i mesnnti skupni plodovi naslaju 11 t llaylh 'ensklh eyaloya, oni su razliti te YOIi­tlno (5-8 em), nn povr~inl su goti, u zrelom sln­nlu na,¢Mto jutl . smedi, rjode IJubltasti Iii pol­puno tamnl, POStO)1 oko 50 kulturnih oblika u od­nosu nn plOd Prnvi plodovi su sl tne Ivrdo ora­~icc

Slem. sl l no, kllJnvosl trnje godinu dana, po-5118no u proljete potinje klijoti kroz 30 dana. BI0109111 jednodomna, eniomoillna, kserotltna VISla

RI ,mnOhvlnje rijOlko il sjomena, jor se Iz oJega ' 31viJo poludlvlja smok\Oa zv. glusico. lna¢e,

,

(f" , ' ". .

)

(

1 g'3n~i~3 s pupovlm3. 2. kl'iM3C, 3 !cnski cviic!. uzdu!nl prC$ICk, 4 sicmonkC, 5. skupnl plod, uzdutnl prusJuk

razmnozava se roznicoma, povaljenieama i ka­lemljenjem. Stanl!l e - nlje izbirljiva, dobro se razvija i na mr~avlm skelelnim zemljisllma, tak i nil Ijutom k, su I na svn11 ekspozlclJama podjednako. U ju!­noj Dalmaciji nninlimo je no preko 500 m vis ino. RasproslranJenost u Jugoslayll' S, H (Istra, Dalmaelja, Hrvalsko Primorjo), Hercegovina, eg, Ma. POledina¢no I u unulrasnlosli, obi¢no u logio­nlma vinove loze. UZlJajfl se u bDZbroJ kullumih ob!ika, n susrotemo Je i snmoniklu. Opta rasproslranlenost zapadno AzlJn i iSl ocna Evropa. Kao kuliulnfl Hi poludlvlja bllJka danas je iml'l nfl sVlm konlinenlimfl Pr lmledba vr/o je zanirnlJivo oprasivanle smok­vo kole so vrsi .. kaprilikacijom .. , IJ, osicn Bla­Slophaga grossorum p,onosi polon s mU§klh cYje-10VIl dlvlJe smokve (F. caprilicus Tseh & Rav).

~~ ,

6 . ". I' ~~' ~ y I. 9f1ntlca s pupov(ma, 2, kllianac, 3 mu!k' cvijet, 4, ienski evilll, 5, plOd sa Slfane i 'OdOlliO

Habitus - lislopadno drvo oko 40( -48) m visine I do prako 1(-2) m prsnog promjera. Kora - pepeljaSloslvkaste boje, tanka (1-1,5 em) I glalka do u duboku starost. . . .. Korll_nov Iistem - vrlo razviJen, srednJedubok lit plltak, Pupovl - sa svijetlosmedim uslljenim Ijuskama s Ismnijim I Ilepavicas'im rubnim dljelom. L1l lovl - sjajnozetenl 5-12 em dugi j 3-8 em !ii· rokl , sa 5-9(-12) pari nerava CVtelovl - mutki skupljenl u kuglasle evalove kojl vise na koncasloj. do 5 em dugol. dlakavoj petellcl: 2'e'1ski su na kralkim peleljkama. Kupula - u zrelom slanju (IX-X) kolasto odrve­nlela. oIVara se s 4 zaklopea Plod - poznal pod imenom ~bukviea~ dug oko 16 mm. zrl u seplembru I okiobru. Klija eplgeltno. Blologlla - jednodomna. lednospolna. anemolil­na aclofitna, mezoilina vrsta

FAGUS SYLVATICA

L. s. I.

Fam. Fagaceae

Bukva obicna. evropska

European beecll Mtre d·Europe. 'au, 'ayard ROlbuche

Vrijem. evletanla - IV, V. uporedo sa listanjem Razmnolavanl' - sjemenom i vegetativno (iz po' leglih grana i Hal . Stanllte - na razlltilim geolo~l:im podlogama \ vrslama zemlji!';ta, [pak Ita!i duboka, svieza i boo gata zemljl!';ta, izb jegava poplavna podrucja. Opli~ mum , azvilka bukve kod nas je u monlanom I

subnlpinskom pojasu, gdje obr~u:uje ci~te iii mia· !';ovite (najce!';ee sa jelam) sastajine. Znacajna i karakteristlcna vrsta razteda Ouerco-Fagelea Br.-BI. & Vhieg i svezA Fag/on iIIyrieum Horv I

Fagion sylva/ieae Pawl. ZastuplJena u brojnim za· jednicama opisanim !';irom Jugoslavije. Njena VI·

sinska amplituda je velika. Rijelko je nalazimo u doli nama, a ns visoklm planinama penjs se I do prako 2000 m nadm. visine, ali tada u obliku po' jedinacnih, zakr!ljalih. iskrjvl jenih, testo grma' slih slabala iii pri osnovi sabljasto povijenih. Rasprostranjeno.t u Jugoslavlli - S, H, BH. Sb Cg, Ma. Opee ra. pro. tranl_nost - eenlr, zap. i j EYJ"opa Prim/_elba - sve do 1897. godine smalralo su da na citavom evroazijskom kontinentu trvi jedn8 jedlna vIsta obicne bukve. Fagus sylva/iea L Kasnije je konSIatovano da je na jugOiSIocnom dijelu Balkana zastupljuna Izv balkanska iii me· zljska bukva (F. moeslaea [MalyI Domin) (Syn, F. s. L. subsp. moes/aca [MalYI Czeezon), Sa prlrodnrh stanista je opisano nekollko Intra· speeijskih obllka obitne bullve, a u horlikullurl su poznall raznl obller, voe prems boji IIslova i proma habitusu.

(Byn C. vescs _rln. C vuff/arlS

Lam.)

Fam Fagaceae

KI.tln pltoml

Spant.1I eho.lnul chall gnler deuropo Edt' Ka.lant •. [chte

Kutenlll CUIIgno

HabHus - lIatopadno drvo visine 20-30(--40) m 1 sa znatnlm primm promjerom: k ro~nJa gusta, KOla u mladosh gl&lka. ma5l1nasiOSIl'Icda sa svJeUlllm lentleolama. kasnija smedcsiva i uzdu~­no I.pucela KorQtnov I ll tl m _ dubok, sa ~ilom srtan!corn od kol.18 boCno grana ju jake I duboke b,otnc. ~lIa. PUpovi _ vr.nl pup vec! od postramh. Lluske dOila krupne, crvenosmedc. gole. sjajne. LltlOvl nalzmjem(:ni. IIsna plojka tvrda. kota­Ita, 8 23 em dugs I 4-8 em Alroka. na Ilcu go~? lamnozelena. ajajna. na nall(:ju dlakavn. kasmlO ogO!! avlJeUozelena do sivkaSla, PololJka 0.5-3cm dugl zeUsel 1.5 do 2 em dugl, dlakavi. dosla rano opedeJu, lisle u mlliU , evJelovl muAkl u gruplcama od po 3 I vl!lc aakuplJeni u uspravna 10-30 cm dugo pr!vldno klaaove la dlskavlm vrolenom. prl njlhovoj osn,ov! nalaze .. .tanski cvjelovl, ponokad mu~ki cV!Jel la zakr21Jailm lutkom (hormalrodltan), 2.ens~1 cvjllovl lakupljeni u grupicama od po 3{ -·7). k011 Ie nalaze u zajadnitkom omolatu (kUpuU). Plod _ Jednoljemona, fjede dvosJomena or~6Ica. lkellen}. a8 ko.laslom. lamnosmcdom. sjalnom Ijulkom U l8Jadnltkoj kupull razvlja so nalte~tc PO 3 ploda (rJede 2 III samo 1), kupula loptasla, kotalla I jebsl.. guslo pokrivcnII Iglifasllm bOdlJama. 81olotiJa _ iednodomna. ontomollina vfsta, sa ektotrolnom m,kofllom Yrlltme evlltenle VI. znatno poalija IIstanl", RumnObvlnJe - sjomonom I vegetatlvno,

'> 'ifit ~I j)

v • t t it; '. I

'J

1 grllntlell 5 pUP.O~lm~, 2 dlO eVlolno f~~" n ,kl1plnom ad 1.1 !onsko eVII"a. 3 dlO cVjotno f"~C sa ~l<.uPlnom ad 7 mutklh C'/IOIC.", ~ muJkl cVljCl.!o plod

51anill e podrutJa 10 .. vlatnom kllmom, dug 1m vogctacionim porledom (6·-7 mjosoci) I blagom Josenl, Ij, lamo gdjO nema kasn,h proljolnlh nI

ranlh jesenjlh rnra16VIl, 10 su ugtavnem modlle­ranska i SubmcdltOlanska podrutla Rasta na iz­ralllO klsellm lemlii~tlma. (pH presJetno 4-5) na gna/su, porllru, granltu, pje~t .. ru_ III$u, §kriljcima. laporcima I dr izbJegava krecnjak (~karclluga~), nsJbelle uspljcvn na plodnim, duboklm. rastres!· 11m i umjereno vla.tnim lomlJI§lima, posloJe I S\a­

nlAta na kroCniaku. ali na dubokom zemlJI!tu NaJ­teACc u nl11m polo.tsjima Ral proltranlanolt u Jugol la,,111 - S_ H. BH. Sb. eg, Ma Opta ralprOl lranlanOl 1 kao pradomovina PlIO­mog kastena smalfa sa M AZIJa Oanaa je ras· prollranJen u vahkom diJelu Evrope, ns Krlmu, Kavkazu, u sjev AlrlCI,

" , , " • "

p. v,rna 2 .!'ms~, CVJolQ' 3 mu~k, 4 !,r kllpy1e

Habitus - !i' lop ldna drvo do 35(-40) m Visoko. 1 ~ pr._ 'I,'rorn debta do 1 --3) m Kora - {Ia <:;tOlr,m pr,mjIHG.ma debela (do 2 em) p',tl<; .'ipu.illa. bje1'¢l'IslosiuA KOlijenoy slstem 1'.10,0 razvl/en. 5 raZVI/cnim (t:rll, .In P'I kotllcnom Razvljcna eklotrofna mI· k"lrtl8

Pupo/lel do 8 rnm dug'_ sa zasliJenim I koni¢· n m 'IUS kama Vdm pUpOul su najkrupnlJI lislovi na u~IIJebIJenim. golim peleljkamn. 12 C' JO I 40) mm duglm hsna plojka lanka, vr~la dO 12 em dugs I 7 em itroka.

Cvjelovi mu kl u lI1<:;ama dugim do 6 em, oa os r I kop je gQI;'I II> flJctko dlakavo, tonski 'iU P ,ed' ,II po <'- ;; grupisani Kupul. p ';.I opta~la, pl.1ka, tanluh z,doull. ~ 12 rnm .; 5 ku ,8 '4 mOl laoka Plod (tlrl dug 1 J 4 C'n ~Irok 0,8 -2.5 em,

" na ,riO kratK drier. go Zn IX. X

"

QUERCUS PETRAEA

(Matt.) Lieblein

(Syn.: Q. sessilis Ehrh .)

Fam. Fagaceae

Kl1njak, Ijulik, belJik, brdnl k

Ourmost Oak. Sesslh,Oat chiloe l trochers. ch. ooir Stein-Eiche. Trauben·. W,nter·Eiche quercia. rovere ,schio ~IlMFUIIi .lyG

81010glj8 - jednodomna, anemolilna. prelefnO mczoWnll vfatD Vrijeme ellielanja - IV, V. Razm nOZallanle - sjemenom. .­Slanls!e - nalbolie uspijeva na svjezim zem\II' Sllma. a u pogledu hranljlvosll zemljlsta nema velikih zahljeva, nalazimo ga na kiselom, pod· zoJastom eak i na slabo fazvijenom skeleloom l.emJjistu, nizijskih, a naroeilo brefu\/kaslih .i brd­sklh lerena. Zaslupljen u brojnim zajednrcama sveza Quercion farnetto Horvat, Carpinion beWl, i/lyrico podo/icum Horvat, F8gion iIIyricum Hor' vat. Quercion roboris petraeae sr.-a!. U asoelJacij i Querce - Carplnetum croaticu~ Horvat kilnjak je najvafniji edifikalor. Takod~r Ie veoma eest u aCidOli!nOj hrvalskoj sumi kunlaka i Pltomog kestena (Querco - Castane/urn croall' cum Horvat), a na na5im terenima sa ~es to su' sretu eisle kilnjakova sume (npr. Querce/um men/anum Ceroj. & Jov.). RasprOSlranjenosl u Jugo$lavlil - S, H, BH, Sb eg. Ma. Ope" rasproslranjenos! _ gOIOvo eijela Evropa Primjedba veoma pollmorfna vrsta. U na~lm. pr~lcl.no lslo(':nim, krajevima zastupljon je tlV .tsloen! hraSI" (Q. polycarpa Schur), koji je po

ekoJog!Jl (a i morfolo~ki) silean kltnjaku, ali Je VIS~ pfllagoden naMo suvljoj i loplijoj klimi. NjB­gOY (Ileal zahvllta dijelove jugoislotne Evro~ 1 MAllie IslO lako. po ekologiji (a i morfoJo:t~11

lean kllnj3ku, u nasOJ Z!lmlji sa navodl I Q. dille­chllmpli Tlln

.,

QUERCUS ROBUR l.

(Syn.; Q. peduncu/ala Ehrh.)

Fern. Fagaceae

LufnJak, dub

Common Oak, Pllduncul310 03k

ch6ne cammon, ch. blanc, fOUYJO

Sliel -. SommOf- Eicho qultrcla commune, 18m;a

c·1I.< .... \ .... 'IT,.1I .WG, ,' c"I"",,;i IWe.

Habitus - lislopadno dIVe, 30-40(-50) m visoko. pretnlk debla do 2,5 m (nekad i vise): k ro~nja srroka, nepravilna, dobra razgranata. Kor. - u mladosti glatka, kasnije uzduino ispu­eala, u slarosti debela Ii do prake 10 em). uzduz­no ispucala dubljim, (do 3-4 em), a poplatno phlkim. b razdama. Korljenov aislem - jako razvijen, s centralnirn ko­l ijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko me­lara , botni korijcni se sire watno u sirinu. Obla­zuje aktolro tnu mikorizu. PuPooti - pokriveni brojnim, golim. spiralno ras­pored'enim Ijuskama svjCllosmede boja, vlsni pup js ok,u.ien sa vise manjih posiranih pupeva Llalovl - na dosle debelim, golim, poluokrugllm, 2-10mm duglm peleljkama; plojka a-IS(-20} em duga i 3-10 em ~iroka, na osnovi nesimelr icna, okrugJaSla iIi usasla Cvjetovl _ jednospolni: muski u 2-S em dugim .esama, 1enski so javljaju pojedinacno iii u gru­plcana do S Kupula poluloplasla, sa lankim zidovime, 7-12 (--20) mm visoka, 7-14(-23)mm siroka, pokrivena SIIniJTI, 1 -2 mm sirokim Ijuskama. Plod (tir) _ oko I ,S-5 em dugacak, 0,7-2,7 em sirok sa povr&inskim uzduinim prugama, svjcllo­sme" iii 1uckasl, viri iz kupu1e 1/2 do 2/3 duzine ~Ira: visi no 2· 3(-6) cm dugoj peleljci. Zri IX, X Blologlja _ jednodomna, ancmofilna, heHofilno, mel(;.hlna vfsla. Yrijemo cvjlllianja IV, V Aazmnotavanle sjemonom I vogolalivno.

/ 1 \lfane,ca s pupovlma, 2. vrh ilbolka sa !lInskim evje­lov,ma, 3. mu~kl cvijlll , 4 tir s kupulom

Sianiste zahtijova duboka. glinovita iii pjesko­vIta, plodna, preleino vlazna zemljista, sa viso­kim nivoom podzemne vode_ Teie uspijeva na plitk?m i suvom zemljistu_ Zalo su luinjakova slanl~la prete;!:no na l1uvijalno-deluvijalnlm zem­Ijist,ma nizinskih Iii blago brciuljkastih lorena. Tu je on zaslupljen u eisHm lutnjakovim sumama !Ii u mjesovllim saslojinama sa grabom, poljskim Jasenom I d/. OpisBn Je v611ki broj zajcdnica u kOJ!ma luinJak !mB vidnu ul09u, a u poznatOJ sla­vonskoj hraslovoj sumi (Gcnisto Querce-lutrr roborls HOlvat) lu.!njak je edilikator. AasprOl tranlenol1 u Jugolla,,111 - 5, H, BH, Sb, Cg, Ma Opea resproslranjenosl - 9010VO cijela Evropa, Kavkaz, M AZiJa PtimJedba dosla vlHijobilna vrSla U na~oj zemlj! je zastuplJon i Izv. slepski lutnjak (0 peduncullllora C Koch)

I 1. grBn{:lc8 I; pupovlma, 2. killanac, 3. l en,ki cvil!!t. 4 mu~kl cvllet, 5. ll r

Habitus - listopadno drva, visoko j do 30(-35) m, s dijamel rom debla do preko 100 cm. Kora - 'leoma karaklerislicna zbog upadlJivo crvenkaste boje u dnu brazdl, Inaee je sive bole I duboko ie uzdu1: izbrazdana, sa rijetkim, us kim, popretnim pukotinama. Korllenav slstem - jako rszvilen, s cenlralnlm konjenom. Pupovj - do 2 em dugi. dlakavi, U osnovi opko­Ijen; brojnim, kontasto-Ilnearnim, do 2 em duglm, krutim zalisclma, Ijuske si lno dlakave. L!slovl - na dlakavoj. 5-25 mm dugO] petel]cl; plojke dUg6 5-15 em j do 9 em !iroka, obllkom 'leoma pollmorfna, kotasla, na lieu tamnozelena, pamela rapava, gala III posula silnlm zvjezdestlm dlaeicama, na nalltju pepeljasta III tutkasta. CvJetovl - jednospolnl: mu§kl sakupljani u rastra­slle evasU no lenkoj osovlnl, dugoj 4-11 em: len­ski na zajednitkoj dlakavoj peteljci.

QUERCUS CERRIS l

(Syn.: 0, Bus/riaca Willd.)

Fam. Fagaceae

Turkey Oak cMne chevelu, ch. lombard

\I cerro

Kupula - poluloptasta, do 2 em visoka i 1-2 (-3) em siroka sa brojnim pepeljastodlakavim,. do 1 cm dugim, stipulama, koje su kon~asto Ime­arne, siljaste (kupula podsjeta na Subarul. Plod (fir) - pojedina~an iii po 2-4(- 7) lao jadno, sjedeei iii na drsci dugoj do 3 cm : 2,-4 (-5) cm dug, do 2,5 em debeo, go, uzdu~. IIno jzbrazdan, ui dluge godlne, u septembru III ok tobru. Blologlja - jednodomna, anemofilna, kseroler· mna i heliofilna vrsta. Ima dobru izdana~ku sna· guo Dolivl Slarost do 300 godlna. , Vrl jeme cvjetanja - IV, V, (-VI), paralelno sa r~ stanjem (nesto kasnlje od lutnjaka), RazmnoZavanje - sjemenom. Stanl!Ue - na kre~njaku !Ii sJlikatu, pretezna nJ dubljim, slabo kiselim zemlji§tima, naj~esce ,u brdskom pojasu, u zonl listopadnih kserolermmh i mezotermnih suma. Uteslvuje u Izgradnjl razll­cilih sumskih zajednica, a posebno ucesee I zna' caj ima u klimatogenoj zajednici sladuna i ce.ra (Ouercelum larnello-corris Rudski) u Istotnlm krajevime nase zomlje Rasprosh en/enost u Jugoslevi/i _ S. H, BH, Sb. eg. Me. Opca rasproslraojenos! _ juina i jugoisloCna Evrope, M. Azi/a. Sirlja. Primjedba - varljabilna vrsta, opisano nekoUko niith sistematskih kalagorija U Hercegovln! je zablljaten h!brid makedonskO\l hrasla (O.lro/ano Webb.), sa cerom, u nauc! po­znat pod Imenom Q. x IIchnolderl Vlerh

49

QUERCUS FRAINETTO Tenore

(Syn .. O. farneffoTen., O. confer/a Ki l. :

Q. hungarica Hub.)

Fam. Fagaceae

51adun, blagun, krupna granica,

ploskac

Ue.llan Oak "amatto Eiche

II Farnello

Habitus _ listopadno drvo, 25(- 35) m ... isoko (ce­sto i grmJ, s promjerom debla do I m. Kro~nja siroka, okrugJasta, dosta gusta. Kora _ dosta lanka, svijetlosiva, uzdu!no j po­precno ispucala. Jednogodisnje grancice gusto dlakave. u jesen ± ogole. KOllj.noy a isle m - dobro razvijen. Pupoljc i _ grupisani pri vlhu grancice. mnogo, krupniji od pupoljaka oslalih hrastova. dl"kavi, zu6kastomrki do sivkasti, garnii najkrupniji, Lisloyl _ rozelasto skupljeni ns vrhu izbojaka: na dlakavim, obitno 2-6 (rijetko do 20) mm dugim peteljkama; plojka 10-20(-30) cm dug a, 6- 12 (-20) cm siroka, na osnovi ± srcasto usasta. na licu zetena. na nalicju meko dlakava. Cvjetovl _ jednospolni: muski u resama, nil :I:: dla~avOj osovini, dugoj do 12 cm , !enski grupi­sanl, sjedeci, ill, rjede, na kratkoj. do 6 mm du­gOj, dlakayoj drsci. Kupula _ sa dosta tankim zidovima, 6 - 12 mm vi­soka i 12-15 mm Siroka. cropaslo pokrivena broj­nim ljuskama. koje su gusto obrasle rdasto!ucka­slim dIE' kama. Plod (llr) _ oko 15-25(- 35) mm dug i 10-12 mm S,lrok. 2-3 puta duii od kupule. Zri u septcm­bru i oktobru iste godine. 810100l1a jednodomna, anemolilna, heliolilna i kserolermna Yrsta. Ima wlo jaku izdanacku snagu. VrlJeme cvjelanja - IV, V, paralelno sa IISlanjem. Razmnoiavanje - sjemenom. Sianlit. _ lercni brdskog regions, prclei.no na dosla suyom. kisclom, dubljcm zemlji~lu .

1. granl:icll s pupovima, 2. Iorh lzt\ojk:l sa lensklm cyje· lovimo, 3. mu~ki cv!Jot. 4. ilr s kupolom

Ima ucesce u brojnim sYjellim, kserofilnim, hra­slovim zaJednicama SyeZa Quercion '/lfnerto Hor­yal, no najveCi znacaj ima u klimatogenoj zajed· nici sladuna i cera (Ouercetum larnello-cerris Rudski). gdje je glayni edi l ikator. U HercegoYini je opisana Ouercetum con/crrae hcrcegovlnicum M. Wraber. U visinu se penje preko 1000 m. Rasproslranjenosl u Jugoslavljl - Dillmacija. BH, Sb. eg, Ma (praleino isloeni dljalovi nase zemlje). Opea rasproslranjenosl - jugoislocna EYropa (Apenlnsko pol.. panonska obi est. Balkansko poL), M Azija. Prlmjedba - opisani su Yarljeleli' Yar. macroph,l. loa (C. Koch) Schwarz. ciji su li$IOvi sjodeci. iti na kratkim, do 6 mm dugim peteljkama. u osnoyi duboko srcasto usasl i: var. minor Ten. eiji su tisloYI nn dosta dugackim (- 15 mm) potellkama, a pri osnov! ± srcasl i iii odsjeceni

1 9ran¢ica $ pupov,ma, 2 vfh i(bojkll sa lcnsklm cvle. 'ov,ma. 3. mu!;k, cvijal, ~ . lir 3 kupulom

Habitus - listopadno drvo iii grm. dosligoe visinu do oko 15(-20) m i prsni promjer do preko 100 cm. Kor. - dubOko ispueals uzdut.nim i popreenim pukotinama, debela. sivopepeljasta. Korijenov sislem - dobro razvijeo, snatno pro­dire u kameni tu pOdlogu . Pupovl - dosla sitni, 3-6 mm dugi, sivosmedi, maljavi. Zalisei siroko lincarni do kratko kontasli. Llslovl - na 4-15(-22) mm dugim, odozgo slabo ·,t ljebljenim, peleljkama; plojka debela i evrsta, u osnOVi malo sreasta do ± klinaSla, 4-10(-13) em duge, 3-6(-8) em siroka, na lieu, u pocetku dla­kava, kasnije obieno ogoli, na nalltju sa gustim maljama, sivozclena CvJ.lovl - jednospolni ; muski u reS8ma, oa gusto dlakavoj asovini dugatkoj do 6 em; tenski paje­dlnaeni, lJI u zbijenim grupieama po 2 do 5. Kupula - sa lankim zidovim!l, ± plitka, 8-15 mm visoka i 6-15 mm siroka.

QUERCUS PUBESCENS Willd.

(Syn.: Q.lanuginosa Thuill.)

Fam. Fagaceae

Medunac, sUna granlca, magaricar

Pubescelll Oak. dowllY 0.> chMa pubescenl. ch. blallch flaum-Elchc rovere pubesccllle. roveralla ,WG l1yulllcn~i;

Plod (f ir) - javl ja se pojedinacno iii u grupicama, dosla sitan, sjadeci ill na ± kratkoj dr~ci. Zri u seplembru i oklobru isle godine. Blologija - jednodomna, anemo/ilna, kserolerm­na, kalcililna (ali i na silikatu), helio/ilna wsta Vrljeme cvjetanJa - IV, V, paralelno sa listanjem (kaSnije od kitniaka i lu1njaka). . Stanlite - pod rucja sa suvom i lop 10m submedlle­ranskom i medit(lranskom klimom, ali zalazi duo boko u konlinenl . Praleino iivi na suvom i ~!i~' kom skelclnom zemljislu, na IOplij im ekspozlcl­jama. Nalazimo ga pojedinacno iii u raslrkanim grupama u podrucju degradiranih hraslovih sum3, u ~ ikarama, Ie u svijellim hraslovim i drugim ICI­

rnofilnim surnama_ Zastupljen u brojnim asocija· cijama reda QUfJfcelalia pubeseenlis Br. - Bl. Rasprostranjenost u JugO$laviJI - S, H. BH, SI>, eg. Ma. Opee rasprostranJenost - srednja i ju1na Evropa. Krim, Kavkaz, M. Azija Primjedba - veoma polimorlna vrsla. Od vainiiih taksona navodimo samo ove· var. pubescen~ (Syn.: Q lanuginos(J Thuill. var. /ypica Beck). kOll ima listove srednie velieine. a najeesee ne prelaze dufinu od 6 em, a lisna peteljka ie duga 1 -1~ mm: var. pl nnalilida (Gmel.) Spenn. elil su lislOVI najeescc dug I 3-5 em; var. c rlspale (Stev.) Spenn , kotl Ima listove najeesce sarno oko 2 em duge, rjede vece. U naso) zernlji je zastupljen I t. ZV. ~vlrg lli Jskl hrast" (Q. vlrgltlana Ten.), kojl ie slitan meduneu, Ie ga neki smatraJu samo nJegovlm va ' rijelelom

51

QUERCUS TROJANA

Webb.

(Syn.: Q. macedonica A. ~C .)

Fam. Fagaceae

Crnl cer, makedonskl hrasl, oslrogun

Macedonian Oak chime de Macedonie Mazedonische Eiche

Iragno

Habitus - lislopadni grm iii manje drvo kOje ne­kada maze izrasti i do 20 m visoko i dostiei prsni promjer ad preko 100 cm. Krosnja u mladosti pi­ramidalna, kasnije si roka, jajasta iii polukuglasta. Kora - sliena ce rovoj. Na tanjim og rancima i graneicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko em, sivQsmeda, duboko mreiasto ispuca. Korljenov slslem - ima centralni korijen i dobra razvijene boene korjenove. Pupovl - aka 5,5 mm dugi i aka 3 mm debeli, ~astavljeni ad veeeg broja crepasto poredanih Ijusaka, koje su u mladosti dlakave. Llslovl - elipticni, 5-8 cm dugi i 2-3 cm siroki, na kratkoj peteljci, tvrdi , rolukozasti, sa izrazenom nervaturom, narocUa na nalicju ; botni nervi se zavrsavaju trnasto, izvan zubaca . Ostaju na gra­nama preko cijele zime. Cvjelovl - jednodomni ; muske rese duge 22 do 36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4- 6 prasnika, antere sasvim gale iii pri vrhu dlakave ; zenski najcesee pOjedinaeni , iii najvise s 4 cvijeta na istoj resi. Plod (ilr) - slican cerovom, duzina mu znalno va rira ad (22) 28- 45 mm, debljina 13-29 mm, do pola se nalazi u kupu li koja je visoka 11 - 35 mm I 19- 33 mm debe la, sjede ':a. Sazrijeva druge go­dine (do novembra) . Blol091ja - jednodomna, anemolilna , kserotermo­IIlna, lololiina i kalcililna vrsta . Ima veliku izda­nacku snagu, najveeu od svih listopadnih hraslova. Vrljeme cvjelanja - IV, V. Razmnoiavanje - iz sjemena

1. grant ica s pupovima , 2. musk i cvjetovi, 3. prasnik , 4. ilr s kupulom

Stanisle - topliji tereni submedi teranskog pod­rucja (strme kreenjacke kamenjare, vrtaeasti tere­ni , degradirane povrsine podloine eroziji, uvale. doci itd.). Cesto tvori eisle sastojine od nekoliko desetaka hektara, iii manje sumarke, iii ima ele­menats meduneeve iii bjelograbove sume, pone­kad i sa zimzelenim vrstama, ali su cesta pojedi­nacna, starija soliterna stabla. Nalazimo ga od obale mora (Crnogorsko primorje) pa do 900 m nadmorske visine : na juinim padinama nekih vrhova penje se i preko 1000 m visine, ali se naj­cesea i najobilnija slanista nalaze u prosjeku iz­medu 200 i 500 m. Rasprostranjenost u Jugoslavijl - He, ju i na Oal­macija, Crnogorsko primorje. lilogradsko pod ' uc­je, skadarsko podrucje , Metohija i zap. Ma. Opea rasprostranjenost - zap . dio Balkana, juga· istocni dio Apeninskog poluotoka (Apulija) I s/e­verozapadn a M. Azija .

,

1 1enski evJelovi u pazuhu IIs13. 2 tenskl evljet. 3 mu· !ki evije1. 4 fi r !I kupulom

Habllus - zlmzeleno drvo iii grm sa $irokom i okruglaslom kro~niom .. Doslig ne vi~.i nu oko 20 m, a p rsnr promier debla Ie oko 30 (rrJelko 1 dO 100 1200) em Kora - u mladosl i siva i glatlta. kasnije lamno­siva. ispuea na sil ne, lamne Ij uske KoriJenoy lillem - jako Hlzvijcn, ima dugacku 1 Jaku t ilu srtanicu, ali su i botni korijeni dobro razYi jeni. Pupovl - tuckaslobi jeli, guslo dlakavi. Lil loyi - oko 3- 8 em dugi. 2· 4 em $i roki. silja!i. na kralkoj pe!eljci, t .... rdi, kot asl l, no od raslim stabhma cjctovi l og. cesto nadole povljenog ruba, a na izdancima su jate nazubljeni. na lieu lam no­zeleni i sjajni, na nalitiu bjelkasti iii i.utkasti i pahuijaSl i OSlaJu na g(anama prosietno 2 go­dine CVlelOyi - jednodomni: muski u rOSOma, dugim do 7 em : .f:enski su po jcdinatni, iii po 2 zajedno ,

QUERCUS ILEX L.

(Syn . Q. sempervirenl Mi ll)

Fam. Fagaceae

Celvina, crnlka

Ev~rgreen Ollk, Holm 0 .. Yeus!! EousE) G.un.Elche elice. Iccclo .\\6 "<I"Clllll~1I

Kupula - sa Ian kim zido .... ima i sa ¢ .... rsto priljub-Ijenirn, maljavim st lpulama, . Plod (iir) - oko 2 em dug. svijetlosmed Z(I pl'l6 godne u seplembru I oktobru Biologija - jednodomna, anemoi llna , kserotermo­l ilna. heiiolil na vrsta sa jake izra~cnom kserom~r': nom gradom. Ima jaku izdanacku snagu iz pan,s I zita. Dolivi Sla rost i do 1000 godina, Vrljeme cvjelanja - IV, V. Razmnolavanje - sjemenom. . Slanltte - ces .... ma ie edi fikator zimzelenc, kl~ malogcne (kli mazOnalne) sumsko asocijaci je cr· nog jascna i ces .... ine (Orno-Ouefcetum ilicis Hor· val iC). koja pripada svezi Ouercion ilicis .8 r. ·~1 Prcte~no raSle na dubl jim zernljistlma. naJce~ct n;, c rvenici ( Ierrll fossa). Mula je, tukvih ~um3

sacuvano u Primoriu (npr. ~u ma Oundo na Rsbu. zatim na Mljelu, Brionima ild ,) , Tc Sume su ± de­gradi rane, Ie danas susreCerno naj razli t itije de­gradael jske sladije lipa neprohodnih zimzelen lh sikara. zvani h makije. sa vecim brojem vrlo zna' taj nih faeiesa. naslalih pod utieajom co .... jeka III lokalno-klimalskih prilika RalprOl lranjenol1 u Jugollayll' _ S, H, BH , Cg (oloei i uski, priobalni pojas). . Opc:a rasprostranlenOl1 - Sredozemlic, sjov. ~,/~ ka. zapadni i sje .... . dijelo .... i M. Aliie, Kir enalka Ka$mir.

53

QUERCUS COCCIFERA L

Fam. Fagaceae

Pmar, komorovac, ol trika,

K&rmes Oak ch6ne kermh

Kef"" ' -' Stech·Etche quere la $plnon

Habllus - javlja se pretetno kao nizak, gust, ne­pravilno ,azg.ana! grrn, rjede kao manie drvo, koje IZrasle dO 10 m visoko j cesto s promjerom debta do 30 (rjede j do 50) em. Kor. - do oko 2 em deblj ine, siva, pfltko J guslo ispucana u Ijuske lamne boJe. KoriJenov I latem - sa jako razl/lj enlm centralnim kor ijenom j brojn!m b oe n/m korijenima. PUpovl - sl lnl, smede boje , bez zalislaka. Lliloyl - zirnzeleni, kof asti, kruli, u mladosl i dla­kavl, kasnlje gol i, (1)2-5 em dugi i (0,5)1-2,5 (-3) em §irokl, na lieu sjajnozeleni na nalicju bll­jedozeleni, na peleljci dugoj 3-4 mm: ostaju na granama 2-3 godine. Cvjelovl - muski u 2-4 em dugim. dlakavim re53-mao l enskl su po 1 iii po 2 zajedno. Kupula - duboka, debe Is. odrvcnjela. pokrlvena tvrdim, bodl jasl im, dolje I gore 111 uslranu povije­nim stipulama. golovo 5jedeCa, ill je na kralkoj drAei, Plod (1Ir) - veCim dijelom u kupuli, do 3 em dug I do 1,5 em sirok. Zri VIII, IX, druge godlne. Blologlja - jednodomna, anemofilna. heliofilna. kserolermns vr5ta. Ima jaku Izdanseku snagu. YrlJeme CYjelanja - IV, V. Razmnoiavan/e _ sjemenom_ ~tanli t. -:- kod nas je zastupl/en u nskim kra­lavlma Pnmorja, u makiji zajedno sa eesvinom (9· Hex L-J- Tu Je on kal akteristiena vrsla zajad­mce Orno - Cocci/aratum Horvsl lc, koja je za­stupljena u AirOj okoli ni Orebica ns Peljescu i oko UICinja. U julnim dijelovima Makcdonlje izgra-

1, ienskl evjelovl u pazuhu lIS\6, 2 mu~kl eVlJeL J. pra~. nlel. s Irllu nunih slrBna. 4 tir. 5. razlleltl obllei 2"eva s kupulama

duje prOSlranu, guslu i leAko prohodnu zaiednieu (as. Coccllelo-Carpinefum oriental/s) tips pseu­domaklje zajedno sa kukrikom (Carpinus orienta­lis MilL), zelenikom (Phil/ylea media lo ). jasmlnorn (Jasminum fruficans L.), primorskom smrdljikom (Pis/acia IBrebinthU5 lo), grozdaslim rujem (Rhus cor/aria lo), fojom (juniperus exce/sa M. B.). Amrikom (Juniperus oxycodrus lo). Aimsirom (Bu­xus sempervirens lo) i d r. Preleino nsseljsva sirO­masna. kreenjaeka zemlJlsla. penjuci se u vislnu do 400 m, rijel ko do 600. a pojedinaeno i u gru­pama I do BOO m. Ral prollranjenol l u Jugoalavijl - H. eg, Ma Opca rasprollran/enoal - juina Evropa, M. Azija. sjcv Afrika. Slfija. Palesl ina Prlmjedba - prema obliku i velieini lisne plojko. obliku i velieini kupule i fira. oplsano je nekolllo.o Ifllraspecijskih obllka

~ /1~\-'" '0 u~ l~>.~) , \ '

rlC"\ V'i' ~' t

~~. ' ( ~. c ..... J

1 grantica s pupovlma. 2 klijanliC. 3. mutkl cv)elovI, sa $l rane. 4 lensk i cv/alovi, 5. plodna Ijuska. IlVana. 6 oknljerll plod. 7, plod (ora!;fi¢)

Habllus - listopadno. do 30 m visoko drvo. s precnikom debts 40-60 em. Kora - kod miadih iZbOjaka c(venkaslo5me~a, sa brojnim bjelicastim, vO~lanim bradavicaslim (Ime'l nakupinama, malo Ijapljiva: kara deble u mladosti bijela . tjusti se u horizonlalnim Irakama, kasnije u donjem dljelu je erne i duboko Ispuca. Korljenov slslem - osim manje razvijene t ile srcanice u prvoj mladosti, ima jako razgranate baena tile PUPO.,) - aka 3-4(-8) mm dugi. brajne Ijuske su zelenkaslosme<le do crvenosme(le LISloy) - gall , U POCClku malo Ijepljivi, 3,5-7 em dugi i 2-4 em §iroki, imaju 6-9 pari bocnih ne. rava, peleljka lista gola, 2-3 em duga. Cvjelovl - mutkl u sjedecim, 4-6 em duglm reo samo, formiraju se vee u jesen, fenskl takodar u resoma, koje imaJu dr§ku, duge su oko 2 em, pojavtjuJu so lek u plotjeee.

BETULA PE ND ULA

Roth

(Syn.: B. verrUCOS8

Ehrh.)

Fam. Betu laeeae

Breza bradavi';ava

Sliver Bilch bouleau veffuqueux GemelJle Bllke. WeiB·8irke betula blanca Go::pc~a 6oPOA30'I.:lTall

Plod - u plodnim visetim resama koje su na duo goj tankoj peleljei, smede boje : 10 je ora§cie oko 2 mm dug . Zri u julu i auguslu. Blologija - jednodomna, anemolilna, heliofilna v(sla. Izdrfi veoma niske temperature. Vrijeme cVjetanja - IV, V. para lei no sa listanjem Aazmnozavanj e - sjemenom i izdan eima . Slanlste - cesto Obrazuje tisle sum ice (brezikej na smede kiselim i podzolaslim zemlji§Hma, a kao pionirska vrsla naseljava sletine i sumska pozarista, kOja brzo osvaja posto jOj sjeme raz­nosi vjetar i sa velikih udaljanosli. Qsim loga, natazimo je pojedinacno i u manJim grupama u Svijetlijim sumama. Pojedinacna Slabia se penju i do oko 1900 m nadm. visine. Nije mnogo izbirlj iva u pogledu kvali tela zemljista, a javlja se i na kretnjackim i silikatnim masivima. RasprO Slranjenosl u Jugos lavi jl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma (juzna graniea). Opea raspro5lran/enosl _ zapadna , sjcv. i juzna Evropa, M. Az ija, Kavkaz , Sibir. Prlmjedba - s Obzi rom ne 'leoma p rostrani area! breze pozna li su brojni ekotipovi (rase) pa Ie da­nas Lin n G-ova, prvobilna B. alba L. ra~clanI ena na veliki broj vISla i nizih sislemalskih katego. rija. Od au lohtonlh vrSla breza kod nas jo zaslup' liena mal/aYa (cretna) b. (B. pubescens Ehrh .j, koja jtl mnogo (joda od obicne breze Odlikuje se gusto dlakavim grancicamfl, koje su baz bra­davica, Jajastim Ustovima koji su u mladosli, "flO i njihova peteljke, dlakavl RaSle no Clclovimn ! drug 1m vlotnlm lerenlma

..

ALNUS GLUTINOSA

(L.) Gaertn .

Fern. Belulaceae

Joha (Iova) erne

Stl~ky Alder tune commUrl. ,une nair

SChwarzerl., Rolerle .'no. onl.no nero

o.\loXII KMlhca., o. 'IeI'IIU

Habitus _ lislopadno drvo do oko 20(-25) m vj· sine, sa pravim, vitklm deblom. Kor. - kod mladlh primjeraka glatka, zelenka­stosmeda, vi§€l-manja sjajna, kasnije crvcnosme­da I IJuskava, do 2 em debele. KoriJenov alltem - jako razvijen, nema zilu srca­nleu, aU ima snszne bofne korjenove. Pupovl - Ilaplj!vl, pokriveni sa 2 smedeljublcaste IJuske. lItlovl - u mladosti ne lieu Ijapljl"i (lme!); adreali su 4- 10 cm dugi i 3-7(-9) em sircki; peteljka 1,S-2cm dugs, l islOyi prije opadanja jako potarn­ne, Inace su zslvorenozeleni, goli j sjajni, sarno 1'18 naUcJu u pazuhu nerava sa crvenosmodlm dl.tleama; lista u apr ilu. Cvjetovl _ mu~ki u 5-6 em dugim, visecim. riu­bltastosmedim resama, po 3-4(- 5) u grozdu, na debeloJ savijenoj peterjei: tenske su lese silno, na petalikama po 3-4 u pazuseu Iislova. Pfod I aJeme - aka 2- 3(-4) mm dugl smedi, splJottenl ora$tici (nux), koji sa slrane imaju vrlo uska krloea, a nalazo se u $isarkama, koje se sasloje iz zadebljellh i odrvon jellh Ijuski : sl­$arke u dOba zronja no opadaju, oSlaJu na gla­nama do Ijolll OlaStici sazri/ovalu u oklobru IIi novembru. oslaju preko zime u Sisarkama, a ispa· dalu tek u predproljecne dano. Siologila _ jednodomna anemolilna, holiolilna (ali dobra podnosi I sje~u), izrazito hlgrolilna I hldrolilna, brzorasluca vrsla . Vrlleme evJetanJa _ II, III, prije Ilstanja. Razmno!avanje - sJemonom Ivegelal!vno.

I 9.an~ l ca s pupo~lma I lenskim le5ama. 2 klljell8c . 3. p. lperak (pokrovnl lisil sa IIi mu~k ... cvijeta . sa s t.ane, 4. p'lI~n'k nil t lsll~u parlgon •. 5. lenska .esa. 6 prlperll~ Ipokro_nl tist) 511 (Iva t(:n51<0 evilate. vonlSka ,lIla_ol ' unutrdnili . (desnoj s trana. 7. tjusks llhrke. 8 plod s (lv'Ju bo~n,h st,ana

Sianiite - vlaina i duboka humozna. teslo pje­skovila zomljisla na aluvijalnim lerenlma. Susreto se uz nizinske i brdske poloka i r ileke. Obrazuja teslo elsIe sastojine (jos!ke) na zamocvaronim to­renima, gdje voda duze na siagnira, all gdje je nivo podzemne vode visok, a testa je u mjet;ovillm §umama Obrazuja t;ume koje pr ipadaju posebnoj svezi higrofilnih suma (Alneto - Quarc/on ,oboris). Ra,prostranjenoal u Jugo,lavlll - S, H. BH. Sb, eg, Ma . Opta r.apro.lranleno,1 - Evropa. Kavkaz. jugo­zapadna Azija. zapadni Slblr Prlmjedb. - na brojnlm bocnim filama mogu so vidjetl oraSasle kvrllee od bakterlje Actmomyces _ Schinlis slni, koja sa koristl slobodnlm ale· monlarnlm szolom iz vazduha

~ ~ • .~ V ", ~ , , • J. ~.' ( , ." . '" . • \j ) I

1. grantiCil a pupovima. , klilanac. 3 prlpefak sa If. mui ka evil,la . • . pra$nik na hslitu perigona. 5 ien, kI reM, I . prlperak (pokrovnl list) l a dva lens ka CVllela. vanjska (gOrell unullainja Idol,e) Slranll. 7. Ijuska "hrke. unulratn,a alranl! . 1 plod II dvlju botnlh .wane

HabHua - listopadno drvo eke to( - 25) m visoko $8 ± uspravnlm, guslim granama. Kor. - svlJeliosiva (Imel) I dugo glalka. slaJna. kod duglh IzboJaka I IzboJaka Iz panla I korljenla je fucltastosmeda III sivosmec:la. sa broJnim bJel­kasUm lentleelama. Kora sadril oka 15 °/, lanina KoriJenov ..... m - Jako razvljen. plilak, obuhvala vellku povriinu. PupOYI - nlau Ilepljivi, lino su dlakavi, u poc!atku su z.elenkasH, kasniJe ervenkaslosmec:ll. Ullcm - oke 4- 10(- 12) em dugi. 3 - 7(- 9} em !i­rokl. na lieu golovo goll i tamnozeleni, na nali~ju slvozelenl do modrlkastozelenl, gUBlo dlakavl. CVjetovi mu6kl I fenakl u 1888ma, fermiraju ae u leun I lakvl prelime; mulke fesa po 3-5 u grupama na vmovlma gran¢iea. duge 7-9 em, smed_, ImaJu obl~no ¢etvorotlani perigon I

ALNUS INCANA (Ll

Moench.

Farn. Belulaceae

Joha Uova) bilele, ,Iva

Grey Alder 1Il1"e blanc Weisserl(l , Grauerlo IIlno bianco 0.\1»1:1 CCp:t K

4 pra!nlka U cYijetu. Zenske rese U obliku male ellpsoidne :iii.rko, sjedece iii na maroj drsci. Plod I aJ-.na - okruglasti. plcsnal! orast i6, op· kellen neprovidnim uski". kriocelom , a nalazi se, takeder, kilo kod erne Johe u Jajaslim, odrven!e· 11m AI§arkama. Sazrijeva U oktobru. BiologlJa - jednodomna. anemolilna, heliofilna (ali dobra padnosi i sjanu) , higro-mezofilna v(sla Yrijame cv,atanJa - iii, prije listanja (evjets za eka 20 dana ,anije cd erne Johe). RumnolDllnJe - sjemenom i vegelalivno. Stanili. - ne slavlja velika zahtjeve u pogledu kvalilela zemIJI!la. Rasle na pje:icanim i iloya­slim zemljistima, uz hladnije riJeke. potoke i pia­nlnske izvore, izbjegavajuci terene sa stagni~a­jucom vodom i obrazuJuci zajednicu AlnelUm m­canae Aieh. & Sigr. To su polozaji iznad stan i~la erne jolle. u prosjeku od 500- 1300m nadmorske visine. ali jo zasluplJena j u mijesanim saslojl­nama s njom, na neslo nlllm nadm. visinam<l R.aploall.nJenoat u Jugoal.vlll - S. H. BH. Sti. Cg. Opt. r"ploalranj_noat - Evropa . Kavkaz. jugo­zapadna Azlja. Prlmj_dba - u nasoj zemlJi je zasluplJena i le­len. iii . Ipso Joh. (A. vlrldla (Chahc] lam. & DC.) ~iji areal zahvata Alpe. Karpate j neke d ijeloye Balk. poluostrva. Na slaniAlima blJete i erne Johe zapatenl su i njlhovi kn! anei. opisani pod rnznim Imenlma. Islo keo i kod erne joho. lako so ne ll1ama blJele Johe obrazuju kvrl iee od Actino' myces - Schlnlie alnl.

57

OSTRYA CARPINIFOLIA Scap.

Fam. Corylaccae

Grab ernl III hmeliasti

Hop hornbeam cha. me houblon

Hoplen-, Schwarzbuehc carpino nero, O$I.la

Ute , erpa6 oGbllI"OIlC""'" ,'j

Habitus - aka 15(-20) m visako listopadno dIVa, sa prsnim promjerom do 50 em, masivnog i ceslo krivog debla i si roke, dosta , ijelke, kro~nje. Kaf. - kod slarijJh izbojaka sjajnomaslinasta iii crvenkaSlosmeda. ± gala sa svjetlijim lentiecta­rna; kod starijih slabsla sliena kuri dlvlje kru~ke: lamnosmeda, ispucala, laka se Ijusti, aka 1 em debela, KorlJenov _Istem - dobra razvijan, dubok. sa jako razvijenim bocnirn tilama . Pupovl - zcienkaslosmceJi, Ijuske gale, brajne. vr~ni i botni pupovl pribliino iSle veliCine. Lislovl - dugi 5-13 em i 2.5-6 em ~iroki. lamno­zeleni. imaju 15- 18 pari bocnlh narava. Usia kra­jam aprila iii u prvoj polov!ni maja. CyJelOYi _ mu~ki u viseeim, do 12 cm duglm i 5-7 mm deballm resama. koje se razvijaju vee u jesen uz vr!lnl pupoljak. najce!lce u grupama od 2-4, pojedini mu~ki cvjetici goli, sa 3- 14 praAnika. bez cvjelnog omolata. tenski u polu­USpravnim. 3-6 cm dug 1m r9sama u pazuhu 11-Slova ovogodi~njih izbojaka_ Plod - jednOSjemena ora~ica. 6-10 mm duga, glalka, tulosmeda. jedva prlmjelno uzdutno re­brasl(I. poipu no zatvorena u mje§lnaslom plod­nom ovoju. koJi obrazuju rese popul §j!iarki, sllc­ne resam3 hmalja (imel). Ovol ie izduteno iajast. 2a~lljen. polpuno zalvoren, 10-25 mm dug I 6 do 14 mm Alrok. spolja obraslao o!llrlm dlacicama, kOje prl branju mogu Izazvali upalu kol e. Sazri­jcvaju u julu IIi auguslu.

1. grll.n~ l ea S pupo~lm3. 2. kllj ll.nll.e. J mu~k; evijel OdOldo . 4. pra~nik. 5 dva 10nska evljela. 6. tenska resa. 7 plod u mjdinaslom ovoju. dol le : uzdu1nl preslek. a plod (ordei l:) s dvilu bo~n l ll sirana

81010gljo - jcdnodomna, anemo/ilna, larmofilna vrsla. Dotivi slarosl do oko 100 godina Vrljeme cvjelanja - IV, V. RazmnoiavBnje - sJemenom i vcgelalivno. Stan1!ile - tislc iii mje!lovile sastojinc na strmim. plitkim kretnjackim i dolomilicnim (javlja se I na serpentinu) . vecinom prisojnim Icrcnima. naj­ce!lce u pojasu hraslov8. U na~oj zemljl uceslvu­je u izgradnjl brojnih zajednic8. npr. Dstryefo­-Ses/erie/urn 8utumnalis Horvat, Querco·Ostry· atum carp /nUoliae Horval, u konlinentalnim dlje· tovima Hrvatske I Bosnc. Ie : Aceri·Oslryo·Fage­tum Jov., OSlryO·Quercelurn cerris Vukic. i dr. u zapadnoj SrblJI. RBIprol 1r8njenoll u JugollB~tjt - S, H, BH, Sb, eg, Ma Opea ralprol lranjenolt - sradnJa Evropa, Bal­kan . M Alija! sjeverozapndni Iran

1. gran¢ica a pl,lpovlme. 2. klllan!c. 3. mubl cvije1. odo~do, 4 praSnlk. 5. <Iva 1ensku cvl!CIB. 6. Ije!niak Ii dvlju strane

Habllus - veoma ral.granal. gust lislopadni grm, 2-4 m vislne, all se nekad ral.vije kao manic drvo do 7(-10) m vlslne I do 20 em 1,1 prom/eru. Kora - pepelJastoslva IIi ervenkasle , glalka. lan­ka, sa markanlnim bjelkaslim lenlleelama, kasnlje posivi i plilko ispuea. Korljenov sislem - plitek, siroko razgranlcn, d? Ircee gOdine ime verlikalan korijen, kasnlJe horr­zonlalne file. Pupovl - dosle krupni. do 3 mm dugi, pokrivcni svijellosmedim, po rubu trepavieastim IJuskama. Lislovi - 6 - 10( - 13) em dugl I 5 ..... 9 em slroki, na lieu tamnozeleni sa rijetkim dlael eama iii goli, bel. sjeja, na nalleju svjelllj i, du1 nereve dlakavi. Cvjelovi - muski u resama, ob/eno 2 - 4 zajedno u grupoma. formirane su vee u je.sen, i lada su svi jet!osmcOe do sivosmede, prezlme zalvorene , u rano proljece se olvnroju I prase polen, ImaJu

CORYLUS AVELLANA L.

Fern. Corylaeeae

Ujeska oblcna

European Filberl. halli. hazel-nul nolsetler. coudrler commun gemelne Haselnuss noedil lo, aveliano .\\:u"",a ue;"Kuoucllllal, Op~""'''K

guslo dlakave pokrovne Ijuske, veeinom 4 pra~· nika koji Su preteino razdijeljeni na dvoje, lako da svaki evijet ima 8 prasnlea ; zenski po dva u evastima keji su slitni pupoljeirna iz kojih u rano proljeee vire l amnoerveni dvodije lni, kon· tasli iigovi. Plod - u grupama, naJtesee 1- 4 zajedn o, okru· ien; lislollkirn ± zvonelikim ovojem, nazubljenog iIi reinjevitog ruba, koji je u potetku zelen. ,so: tan, kaSnije sme~, kofas\. Plod jednoplodnl~kl orascie (Ijesnik) sa jed nom sjemenkom, okrugaO iii jaiast. IS-IS mm dug i 13- 15 mm slrok. Biologija - jednodornna, enlomolilna, u odnosu na sjenu veorna plaslltna vrSla. Vrljeme cvjelanja - II, 111, dosle prije listania. Razmnohvanje - sjemenom I vegelal ivno. SlaniiUe - sume I sikare umjerenog pojasa sje· verne hemisverc. CeSlo u asoeijacijama Querco· -Carpine/urn i Fagetum mon/anum. a cesto obla· zuje guste sibljakc. Javlja se od nizine, a penla se i do 1700(- 1800) m. Jevlja se nn svjezim. plod· nim i dubok im l.emljislimn. a nile ri jelka nf ns toeilima i siparlma kao pioni rska vrsta. Rasprostranjeno5t u Jugoslavl/i _ S, H, 8H. Sb. Cg . Ma. Opea raspro5tran/enosl - SkandinavlJa (osim sjs· vernih dljelova), srednja I zapadna Evropa, Sre· dozernlje, Balkan, Klpar, M. Azlja, Kavkaz, sjav Afrika PrimJedba - u kulturi sc uzgajaJu r81.ne sOlie li­Jeske koie se razll kuJu po velieini I kvalilelu plo­dova , koji su veorna tra.teni ns Ir1islu

59

CORYLUS COLURNA L.

Fam. Corylaceae

LlJe,ka met la, dlvolljeska

Turkicll lIaZOI

nolselier du LIlIJanl Baumha$cl, Oicknuss

nO(:clOIO madil'uranc() "CUlI-lIIll APl'IIOUn,\"a~,

~u,.\nc","ir OP"~

Habitus - do 25(-30) m visoko lislopadno drvo, sa pretnlkorn i do 75(-100) em, ~a pfOlvilrrorn, kupastom. !iroko zaobljenom, gustom kesnjom. KOfll - slvkastobi jela do tamnosiva, debela, me­kana, plulasla. plitko uzdufno Ispucala, u sta­rOSll ljuspasto se Ijusti; kod slarijill izbojaka zuc­kastoslva sa debljom i nepravllno ispueatom plu­tastom korom. KOriJenov slslem - snaian. Oobro vcic teren, te se uspJe! no koriSl i za poljeza~titnc i vjetrobrane pOjaserve. PupaYI - dosta krupni (oko 7 mm dugl), Ijuske zaobljene, svljellozclene sa tamnijim ruborn, pustenaSle, vrsnl krupniji od postranih. lIsloy( - ns lieu tamnozeleni i u pocelku dla­kavi. na nalicju svjeWji, uz nerve dlakavi, 7-12 em dugi I 5- 10cm siroki, imaju 5 6 pari nerava. Cv)elovl - mU!kl. u I csama, po 2- 3 zajedno, for­muaju sa u jesen i lake prezimljuju, rano u pro­I,eee prase, tanski, kao ked obicne lijcske_ Plod - crastici (Ijesniei) u skupinarna 3- 8, ok rug­laSIi. -j 'pljoslenl, sitniji od Ijcsnlka obitne IiJeske, all debJjeg i tvrdcg peflkarpa i silniJe jezg rc. ovoi ploda mesnat, go, dlaksv III tljezdasto dlakav, Cakin/ssl, obuhvala eiicl i plod i znslno ga pre­ma!uja (i la 2-3 pu la) svoiim dugackim koncaslo 11dl/alJenlm nepravllnim kovrdtavirn naslavcima (IS razllku od ovoja kod obicnc lijeskc kod kojo /e krsci ilt ISlo dullne od IJeSnlka) 81010glj8 JednOClomna. cnlomoHina vrSla, pod­nOSI vete lasjenJivanje od obltne Jijaske, lOla

.X I !lrpn~jca s puPovima, 2. IISI. 3. tenska CVM!. ~ dVQ 1enska evljera. 5. mu~kl evllel, odozgo, 6. pra~nlk

jaku izdanacku snagu, dolivi starost i do pleko 200 god ina. Vrijeme cv/etanja - IV, V, znalno prije lislanja, R8zmnohvanJe sjemenom I vegelalivno. SlanlSte - ima siroku okoloSku ampliludu, za­slupljena jo U v£lcem broju reliklnih zajednica loplijih prodjola. Traii dublja i svjezija zemljisla nil krOr.njllku Prole~no jo nalazimo od 100- 1200 malara, 11 penle se i do 1700 m nadm. vis in£l_ R8sprostranjenosl U Jugoslavijl - BH, Cg, Sb, M'. Opee ,asprost,anJenost - Rumunija, Mndnrska, 8alkansko poluoslrvo (Jugoslavija, Bugarsko. AI­banija. Grcka), M Azija. Zakavklllja, Iran, Indo­-himalaJska oblest Prlmjedba U Hercagovlnl I Crnoi GOfi pOlnal1 su i krilsnci izmeClu obicno i meclo Iljesk£l C, X Intermedla Loddigos. kOla jo u narodu hh kraJeva pOlnOla pod ImonOIl1 "bljela IIleska~.

1\ Ij f. , ;j!;" -c, ':,~ , \ , ~ ...

.1 "''-;.'' . .

" • >- ... I ~ ,

1 V • • . ~ .---~

1. grlnt ici I pupoylml, 2. kll llnic. 3. f.nlkl r •••. 4, dYI flnlkl eyll.t., S. mulkl evlJel, OdOldo. 6_ pretnlk. 7. plod $ Irokrpashm kritom, a . plod (oralt:lt; duno: popr. prelJek

Habitul - lislopadno dNO do 25(-30) m vlsoko I promjera debla I do 70 em. KrolnJa ra.lgranata. gusla, a debJo vecinom zasukano i uflijeblJeno. Kora - tanka, glalka. slabo ispueala, svlJeliosiva. KorlJenov 11, lem - dobro razvi;en, prilago(lava sa terenu. zavlsno od dubine i kvaliteta zemllilta. Pupovl - oko 5-8 mm dugi. sa brojnim. po rubu tr.pavieastim ervenomrkim IIi sme(lim iiuskama. U. lovl - oko 5-10(-15) em dugi I 2-5(-7) em Airokl, sa 10-15 psri boCnih nerava. Cvjelovl - mu4kl sa razvijaju iz krupnijih bofnlh, evjelnih pupolJaka noll pro~ logOdi~lIjim granl:lca­ma. u vldu okruglastih, visaclh, raslreslt lh, 4-6 em duglh resa; i.naki Iskoele' u okruglaslim, viso­elm. all sarno do 2 em duglm r8eama Plod - lednoalemena, boeno sploAlena oralica. 5 10mm duga, 8vijellozelena, keaniJe slvosmel'lA

CARPINUS 8ETULUS L.

(Syn.: C. vulgaris Mil L)

Fam. Belulaceae

Grab obienJ, grab b ljeli

Hornbeam. Ironwood charme. charmlU8 Heln-. WeiBbuchll carpino. c. bianco rp:r.G. Ge.'blil GYK

gala, sa 7-11 uzdufnih rebara: djeHmieno ie pre­krivena trolaplm plodnim priperkom. eiii ie sred· nii lap (refanj) dug oko 3-4 em. Plodovi vise u Izdufenlm gust im, do 15 em dugim i do 6 em 51· rokim plodnim skupinama . 81010gl11 - jadnodomna, anemolilna . mezolilna seiolUna Vrsla. Vrljeme cvjetl nja - kraiem IV. V . Slanll le - javlja sa u broinlm sumskim zajedni· colima. od nizlnskog do brdskog pojasa. do o~o 800(-1000) m nadm. vislne. Kao edilikator naj· znaCajniji I najbrojnij i je u mjesoviloj sumi kil· niaka - graba (Querco-Carpinetum croaticlJm Horvat. O.-C. serb/cum RudSki) i dr. Trat l prele~no bogata j rahla zemljisla. RI. pro. lranJeno.! u Jugo. levlll - S. H. BH. Sb. eg. Ma. Opt. r.,pro. tranj. no. t - Srednja I jutna Evropa jugozapadna Azlja. Kavkaz_ PrlmJedba - oplsano nekoliko obllka u prirodi Je.dan Od .. n.aJznatajnii1h ie var earplnilla ~eil' reich, kOJI Ie zastupljen u jugoisloCnom dlJeiU areala vrsle. a kod kojeg ia srednii lap (retanH prodnog priperka Cijelog ruba iii slabo nazubljen, .loll ra.lliku od var. 'e"lla G, Beck. kod kojeg je srednji lap priperka oilro nazubllenog ruba. U hort ikultun Ie pO.lnato nekollko ukrasnih obJl· ka, od kojih su najpoznatlji ' f. pyramidalis Dippel, sa usko plramldalnom kroinjom: t. pendula Pell & Klrchn. sa lanki.m visecim gra nama. /. hel,· rophyUa Pelz & Klrchn. sa duboko retn)ev(lim IIstovlma I brojnl drug!.

61

CARPINUS ORIENTALIS Mill.

ISyn.: C. dulnensis Scop.)

Fam. Belulaceae

BleJograb, bJ.logr.blc, kukrlka

Orienta. Hornbeam charme d'Orielll

or •• ntlUKhe We.6buche carplnella

rpau",,,,,,,,

Habilitl - manje drvo, do aka 10 m (rfjelko i do 18m) YISOko, all najt:esce 3-4 m visok grm. KOrl - glalka. manje uzljebljena. siva iii svijello­siva, kod mladih grantica je lamnosmeda. Korlltnow 11,lem - dobra razvijen . Pupovl - vrlo sitni, oka 2-3 mm dugi. pokriveni sVIJeliOsmedlm, zasiljenim Ijuskama. . . Lls'owl - dvosl ruko testerasti. 2,5-6 em dug. I 1-3cm lliroki. na peteljci dugOj 5- 8 mm _ CvI'1ov1 - jednospolni: muski u 3- 6 em duglrn. okruglaslim, gusl im r958m3 : zenski u mnogo kra­elm, Sivodlakavim re58ma, iigoYi crvenl. PJodI .,ema - jednosjemena ± plosnala i izdu­f ena ora~ica. 3-5 mm duga. syi jeUosmeda. sa 8-12 slabo izratenlh uzduinih rebala; nalazi se Pfl dnu nesimelricnog ± trouglastog (ne tro­lapog'). nepravilno nazubljenog plodnog pliperka: ko,. Ie dug 1.5-2 cm i ima 5- 8 nerava. Plodov. su Sakupljeni u izduzeno oyalnoj. gustoj. oko 3-8cm dugoj i 2- 3 em ~i rokoj plodnoj cvasti . kOla Ie na ZajednlckOj. 12-20 mm dugoj drSci. BlologlJI jednodomna. anemofilna. kaicillina. k$8rotermohlna. heliofi l na. spororastuca vrsta Vrileme cvJelanJa - IV. V. Razmno.tavanje - sjomenom. Sllnlile - najco~ce u kra)ovima sa mediteran­'>kom I submed.teranSkom klrmom. ali se susre­ce na IOpli jim Ckspozicijama i dublje u konli­Ilenlu Vllo eeSlo obrazuJc ncpregtedne ~jka re. u med ter3nskom i submedlteranskom podrUCIU. IlBleeSCe na jako dcgradiranim zemlji§l ima. bilo da su 10 skelctoidne crvenice. smaOa pI.morska

'l\J" " 4-.:.:' .. ~ . . , ,

~ !/

/." . -.~ <:@' ...... , ~ " , , ,

j • f\<. , .I

'" ~ 1/ ' , ,..' ! ' " • .,7 • _ -J

1 gmn¢ica. S pupo~irna. 2. kli j80ll C. 3. i.cn~k~ rcs~. 4 d~i1 zenska evlleta. 5. mu~l" evije!. odo~do. 6 pr3~nlk. 7 plod s kfllcelorn. 8. plod (ota!t,t)

zemlji~ta. IIi skelelne i isprane le~dzine. ~Ii !:!~ ima I na dubljim zcmlji$tima naslalrm na IIlsu lit skriljavcu. Zastuptjen )e u. broj~'m zajednic~~a sveze OSlryo-Carpinion Of/enlalls Horval. all !~ na)znaeajni;i u klimatogenoj $umskOI as.oCllaC!Jt Carplnelum orien/alls croal/cum Horvatlc. kOla so nodovezuje nn zimzelenu vcget(l~lJu. a ~a$ela: nJena Ie na nekoliko. sUba~?CIJaCl)a. veci brOI facijesa i degradacijsklh sladlja AasprosltBnJe nosl u JUgOSIBViji - S, H, 8H. Sb. eg, Ma. . .. . OpCiI rasprostranjenost - ~led~Ja I lu9olstocna EVlopa, Krim. Kavkaz. M AZlla, slev Ir~n

Primjedba - opisano. je nek?lIko nl.ilh taksone. Bjelogfsbic ima veJlkl Znaea) zo. pnvredu Kr~a, ima ulogu za$tile zemljl!ta od erOZI)e, odronl(l· Yanja, te so zbog toga masovno upOl reblravn Z8 posumljavanje krsa

I gran¢ica 5 pupoyima. 2. klijanac. 3, mu~kl cvijal. odo-19O. 4, mu~ki cyljet, sa strano, 5. fon$ki evijer, uzduini presjek, 6, plod. gore: popre¢ni, dolje: utdutnl presjek

Habitus - listopadno drvo do oko 25{-30) m visi­ne i do oko 1(-2) m debljine, sa dosla rijel kom, siroko oval nom do okruglastom krosnjom. Kora - l am nos iva, do 2 cm debela, u pocelku gtalka, kasnije uzduz. raspucava. KoriJenoy sistem - Jako razvijen s dubokim cen­tralnim korijenom i brojnim bocnim zilama . Pupovl - smedasti iii zelenkastosivi, sa 2-4 sivo­smec:le, lino maljave, ljuske, LIIIOyl - neparno perasH, 20-40 em dugi, sa (3-) 5··9(-11) listica, naizmjenitni, nemaju pallstica, sjajnozeieni, 5-13( - 18) cm dugi i do 5 em siroki, vrsni ie neslo duz.! i nn duzoj peteljci; imaju ka­rakterislitan miris. Lisla u aprilu Cvjetovl - jcdnospolnl: muski skupljeni u debe-11m i dugim (do 10 em) visecim macama (rcsama), a svaki od njih se sastoji od 8-40 prasnlka I Iz 3,·5 listica neuglednog ocvijeca, pojavljuju se

•

JUGLANS REGIA. L

Fam. Juglandaceae

Orah obleni

Walnut tree floye, commun d'Europr WalnuB. EdelnuB noee commune opc~ rpcUI<";'

prije listanja: zenski su pojedinacni iii u skupi' nama po 2-3(-4), (lite na pupoljke). Plod - kostunica 3-5 cm velika, koja je u pa­celku zelena i na pevrsini glatka, u zrelom slanju smcde boje, nepravilno raspuca i ispusta kostu· nieu, koja puca uzduznim savom na dvije polut· ke. Zri u septcmb ru. Sjeme - zuckastobijelo, vrlo nepravilnog oblika i kvrgavo. jako masno i hr<lnljivn, sadrii dosta masnog (orahovog) ulia (Oleum Juglandis). 8lologija - jednodomna, anemolilna, mezolilna i toploljubiva vrsta. Vrijeme cvjelanJ a - muski, prije listanja (IV). z.enskl cv)etovi, poslije lislanja (IV, V) Razmnoiavanje - sjemenom i izdancima. Slani!ile - u pogledu zemljista stavlja velike za' hljeve: t raii duboka, rahla i neslo vlazna zem' Ijista, vecinem na krecnjaku (protczno kalcilil) , no cesta su stanista na skelelnom krecnjac!<om zemljiSiu. Kod nas uglavnom u nizim zonama, Rasprostranjenost u Jugoslavlji _ S, BH, Sb, eg, Ma. (Ima ga u prirodnim surnama u cislim S8' stojinama, npr. eko Bihaca, te u drinskom ba' zenu, a u mjesovitim sastojinama nalazimo ga na vise mjesla Hercegovine, Srbije i Makedonije) , Opea rasprostranjenost - neki dijelovl Balk. po' luosirva. M. Azija, Iran, Avganislan, Himaleja, KI~ na. Uspjesne se kullivira u mnogim zemljema Evrope, na sjeveru sve do Engleskc I Skandl­navije. Mnogi autori smelraju da Ie porijoklom iz sradnje Azlje i de je u nase krejeva unesan I kullu rom prosiren, Ie tako podivljao

63

CISTUS VllLOSUS L.

Faro. Cistaeese

8ulln ruitta.1i

Hairy Rock.Rose Cisl e ~lIIeux

Behaartes Clslrose Remb.oUlne villoso

Habitus - zimzeleni grm. 0,5-0,7(-1) m visok, sa uspravnim i guslim granama Kor. - kod mladih izbojaka sive iii sme('le puste­nasla, kod starijih grantica smeda, uzdu:t ispu­cana i si lno se Iju!;U. Korljeno'l ,l'lem - dobra razvijen, snatno pro­dire u kamenjar. Lillo'll - ellpticni iii jajasti, 3-6 em dugi, na kratkOj peleljci. gore nabofani. dolje gusto sive dlaksvi, inaee S obje Si rane sa zvjezdastim dlaci­cams, na rubu cjelovilL Cvjetovi - dvospolni , po (1-)3-5 sakupljeni na vrhu gran(:ica. 5-6 em u promjeru: Ispovi 1- 1.5 em dugi, tuckaslokestenjasti sa dobro vidljivim rebrlma Plod - sivozeleni tobolac, koji raspucava na 5 dijelova (TJede na 4), guslo ob rastao sa 0,5-2 mm duglm dlakama. Sadrfi po 40- t50 sjemenk.i. Sjeme - vi!lebridno, nepravilno prizrnatitno, Ivr· do, Crvenkaslokestenjasto. 8101091ja - jedn odomn a, enlomolilna, kseroler· rnofllna, heliofilna 'Irs tn. VrlJeme evjetanjl - VI. VII. Rlzmno!aYlnje _ sjemenom i vegetal ivno, 511nit te _ kao saslavni clan grmovilih gariga uceS\vuje u izg radnji nekih znjednica endemicne sveze bu!lina i crnjuse (Cislo·Eric/on HOlvalic) rada CiSlO -- Erice/alia Horvnlic: npr. asocijacija Ef!co,Cislelum Cl8ric; Horvati c (Erica v8rtieillala . Cistus villosus subsp, era/reus) sa broJnim su­hasOCij8Cijama i facijesima. To su veorna degra­duane Ilr umjereno degradlrane, testo ogromne

1. klljanac. 2_ Ii$lovi, 3. cvljel, odozdo, 4. cvije l , uzdutni presjek, 5 zaklopcl zrel09 plOd~ (tobolac). 6 $Jemonka

povr!line duz naseg Primorja, na otoeima i utem obalnom pojasu Rasprostranjenosl u Jugoslavljl - H, He, eg, Ma. Opel rasprostran jen05t - Sredozemlje. Primjedba - polimorfna vrs ta, Spominjemo sarno neke laksone koji su zaslupljeni u nasoj flori subsp. vlll05U5, ciji su listovi vi!le okruglasli, osim gornjih , koji 5U prelelno lancetasl i, subsp. ere­tieus (L.) Hayek, tiji su lisiovi neslo manji , deb· Iji, vrlo naborani , jace tljezdaslo Ijopljivi. a rub lisla je 'leoma valovi\. Pored rUlil:astog busina, u n8sim garizima su zastupljeni i' Ijepljlvi b. (C. monspellensis L.), koji izrasle i do 1,5 m, a ima krupne b ijele cvje­love i IjeplJive (ime l), linearne lislove Kod nas je zaSlupljen najvi:'le u Islri i Dalmoeijl. KaduljlsU b. (C, sa lviaelollus L.) Ima bijetc cvj()IOve, clje su lalice \l osnovi sa ~u lom pjogom, II Ii!l¢e mu jO ellplicno ill jajaslo, 2· 4 em dugo_

•

.. V.O •

• g'anf,ca I pupov,me. 2 kl l jan.c, 3. mu~k i evlie!.

4 .tensk, CVIRI I d VIIU botnih strana. S OIVO"", I~p'd . 01801 lobol.c. 6 sismenka 5 kunadlom

Habilul - eke 25{ -30) m visoko i do 1,5 m dc belo lisl opadno d rvo s nepravtlnim slablom i dobc lim, krtvirn. ~ horizonlal no isprufenim ograncima KOl. - kod mladih grantica bjelil:asta. svi lasto dlakave, kesnlj. 09011 i poslale c lve nkaSlosiva iii zelenkesl8 Kod slsIIjih pl imjeraka tamnOSivo· smada, 3-4 em debeta, duboko i koso 'spucala. kOla sadrt i sa/ici/. Kolijenov I ll tem - jako raZII'Jen, 5 dubokim con· tralmm konJonom I b roJmm boC:: mm kOlljcnlmo Pupovl goll. crvenkaslotuli II I sil/kastl, .maJu 2 pnleglo d laksve IJusko L1110YI na lzmJenu~ni , do 10 em dug' I do 1,5 em Airokl, nslaM! u sredin l svoJe duline, po rubu S.I· no l e81erasli , lisna petelj ka duga oko 1 em CvJatOYI - mu6ki u maeama, dugim 4-5 em, an· tere su 1m zlalnoJ:ute, pri osnovi imaj u dv. js nok· letiJo J:ansk! su l akodar u macoma

SALIX ALBA L.

Farn. Salieaceae

Vrba bijela

White W.llow sallie blanc SlIbQrwefdQ II GallCQ biancQ

"'~' G<-",,~. 11,:1.\.'

Plod - JaJaslo ~unasti tobolac. kOJi uzduino raj· pueava, sadrii bloj no sjomenke. Sleme - veoma sltno, aka 1,5 mm dugo . BlologlJ_ - dvodomna. anemoli lna, hid rofilna. br· zorastuca i na studen olporna vrsla. Vrllame cyJalanla - lit , IV, isl ovremeno iii po­slije listanja Razmnofayanj_ - sjemonom i vegetativno . Slanllte - niti predjeli. riJ9cne do line. poplavna podlut ja. itd ., traZ I dobra aluvijalna zemlji~la dovoljno vlage I mnogo svje lla. ne podnosi. h sels zemlJi§l s, Javl ja se u tisl im saslojinama Iii u smjesi sa oSlalim v(bama i l opolama. RasprostranJenosl u Jugaslavlll _ S. H, BH, Sb eg, Ma. Opea rasprostranlanost _ slcdn/a 1 juzna Evropa umjcrona Azi je, SIOV Afrika PrlmJadba - bijela vrba Je vcoma polimorlna. U na!hm prodJollma. naroelle u vinogradalskim kra· lovima. test je varilolet sa + svinu l im grsntica· rna. t 'la je ko ra sjalna, olvoreno zutc bOJe. to I~ fu la vrba (S. a. L Vll f . yUaUna I l .1 Saringe). Cesto se uzgaJs i fo rma zulo vrbe sa visccim 9ranom~ (S. a. L va'. v. III Seringe I pandula Lasch) kOJa se lbog vlsccih. l ankih granu zove " zaIOsn' vrba ~. COSio so WmjenJ ule sa azijskom iaJosnoll1 vrbom (S. babylonlca l. ), kOla je ked nns doslJ l ijelka Slitna bi /elo j vrbl, II Ceslo 1 nn islim Slo· nl~ l lma zaslupJ jeno je i krhka (krta) vrba (S. lr.· gill l L.l· Dna dosllgne mania dlmenziJe od bijehl v'be. Graneiee su loj u osnovi jako krte (imol). I hsna plojka JOI je u donjOj Iracini nuj!lirn

..

a.wX PURPUREA L

Fam. Sallcaceae

Rekltll

Purple WlIIow 0.1 .... rouge

Purpur·Weide Slielo rolSo

.... nypnypKP. :lKCAro.\OlHHK

HUltu. - liatopadnl grm eke 3(-5, rijelko j IIj§e) m ylaln •• uspravnih. vil kih grana. Kora - ked mladlh. &ibolikih izbojaka svijellolul!· kasta do Blvoervenkasla, sjajna, lanka: kod deb­Ijlh grana Je Sil/klsta i sa pukolinama. KOlIjenov . Istem - jako razgranal, iilicas!. Pupoyl - splralno, ali lIeoma testo I naspramno ruporadeni, vrtni su najman]l, botni pOipU no prllegll uz Izbojak, ani su valjkasli. pokriveni so jednom Ijuskom, koja ie na pocetku zelenkasto· lined • • kesnila tamno purpurnocrvena. UeIovI - naizmjenicni, ali cesto naspramni, dugt do 11 em, I Airoki eke 2 em. naj§iri u garnjo; Ire­linllisns ptoJke. ± po vrhu siino lesleras!i, jnaee ejelovll., na kralkoj peleljci. Nemaju zallstaka. Cvjetoyl _ i muski i ~enski u resama , mu§Ki ImaJu 2 prasnlka koji su lilamenlima sasvim sra· III, tako dB izgleda da imaju samo jedan pra!mik: antere su ervene, plodnica je pahuljasta, kralkog slubi~a Plod - lobolac, koj i raspucava uzduino na dva zak1oPC8 I sadrti brojne sjemenko. B)tm. - vrlo sitno, 5 pamutnom kunadrom. BktktoIJa - dvodomna, anemolilna, heliolilns hlgrOllina vrsta. Rasia dosta brzo. VllJem. cvl.tsnja - IV, V, priJe IistanIa. Razrnnotavsnje _ sjemenom i vegelativno. llanltl. - na]te§l:e u rijetnim dolinama, uz ri· Jeene obale. na slJunkovilim sprudovlma i adama, zasluplJena je na raznovrsnlm zemljiStima, a no­l&zu,:,O je pOjedinatno I na vlatnlm planlnskim toelhma I do 1 BOO m nadmorske visine. Javl]a sa

, 1/

1. grantiea 5 pupovlma, 2 klljanae, J. mu!kl eV'le' s dV'lU strana. 4 lenskl evljel 5 dvllu ~trana

u mje§ovitim sumama vrba i lopola , a testo ob­razuje pionirsku zajednicu - guste vrbake (Sa­IiCO/llm purpurcao) na Sljunkovitom nanosu. R.sprOllranjenolt u Jugollavill - S, H, 8H, Sb, Cg, Ma. Opea ralprostranieno.1 - zapadna, sredo)a i jut· na Evropa, sJev Afrika. PrimJedba - 'leoma variJablina vrsta, Tipskl oblik subsp. purpurea rasproSIranjen je u s)everoza­padnom dljelu areala, a odlikujo se sJedecim Ii­slovlma. koJi no obuhvata ju stabljiku, a subsp. .mplexh:aull. Bory & Chaub. tiJi IISlovi siroko obuhvalaju slabiljku, )e rasproSlranjen na kraj­nJlm, Jugolslotnim dijelovima areala, npr. u Grc­koj, M. Azi]I, kod nas u Makedonijl. U pleliHS!VU se narot,to upotrebljava hlbrid Iz­medu S. purpurea l. I kosarasle vrbe (S. vlmlna­/IS L.), u nauci poznal pOd Imenom S. )( rubrs Huds.

, '"}

'~'t , , , , ,

'( -:-:-..:-

) , , \

, !,an¢iCe s pupov'ma, 2 klijanac. 3. musk; cvijet, 4 enski cvijet $ dviju slrana. S. otvorerl' lobolac sa slemenkema. 6. sjemenka s kunadfom

Habltus _ lislopadni grrn iii nisko drva do aka 10 (-20) m vi sine i do blizu 50 em u promJeru, sa sirokom i nepravilnom, svijetlom krosnjom, debelih uspravnih grana Kora - lelenkastoslva, u mladosli glatka, kasnije plitko iSPUCB, do oka 2 em debela Korijenov sislem - s centralnim korijenom I jako rszvijenim botnlm povr$insklm kOf!jenima Pupayi _ spiral no rasporeOeni, krupni (do 5 mm), Ijuske gale. !utkaste, crvenkasle iii sVljetlosme­de. evletni pupay; SU krupniji. Llslovi - do 10 em dugi i aka 6 em siroki, na]siri na polovini duzine, 5 lica lamnozeleni , goli i malo sjajnl na nalitju pahuljasli iii glBtki, imaju jako izraienu nervaturu peteljka oko 2 em duga, rub narova~en Iii cjelovlt; zaliscl su kratl od peteljke, bubreiastl, nazubljenl i vetlnom brzo opadaju. lIsta u maju

SALIX CAPREA L

Fam. Salicaceae

,,,

Goal Wi llOW saula des eh'yre5 Sal-Weide saliee. salieone Itua "O~I.~. lipe.\HIIJ

Cvjelovi - musk] u maeama koje su jajaste, 3 do 4,5 em duge i do 2 em debele, prije eyjetan ja omolane guslim. bijelosivkaSl im dlaticama, eyje­tOVI gusto pored ani, imaju 2 slobodna. gala, prasnika; ienski takoder u valjkaslim, oko 6 em dugim macama. Plod - sivomaljavi tobelae. sadrfi brojne sje­menke. Sjeme - veoma silno. sa pamutnom kunadrorn. Klija epigeitno. Biologl;a - dvodomna. anemofilna i heliotilna vrsta. Vrijeme eVj t!la nja - III, IV, mnogo prije IistanJa. Razmnofavanje - sjemenom i vegetativno. Slani§te - kao pionirska vrsta najeesee je za­slupljena na potaristima, sjeCinama i sumskim cislinama, Ie na rubovima suma. Zahtijeva pladna I vlaina zemljista, ali dobra uspijeva i na slabl' jim I suvljim zemljistima. Najtesce je nalazimO pojedinatno Hi u manjim grupama. Penie se do oko 1700 m nadm. visine, Rasp rostranlanosl u Jugoslavl /J - S, H, 8H , Sb Cg , Ma Opea rasprostranlenosl - eljela Evropa i Azija do Dalekog lsloka PrlmJedba - vcoma pollmorlna vrsla. U nasim planlnsklm sumama susreee se velellsna vrbl (Iva) (5, appendleulata VIIL) , (S),n. S grand"ol'~ $er.), koja )e sllfna obitno) Ivi. ima klupmje h~ce I manjeg je uzrasta

67

SALIX PENTANDRA L.

(Syn.: S. lauri/alia Wesm.)

Fam. Salicaceae

Loyor vrba, pra§ljika

Bay Willow saulo laurier

Lo/beel-Weide SllelO odo/eso

IIIl.l ".ruTl"~""KOU.'~. ·"'p"O .. ,",

Habitus - listopadno. srednje visoko drJo sa vi· sinom aka 13(-15) m i premje/om do 60 em i 51-rokom i nepravilnom, jako lisnalom, ali prozrae­nom krosnjom i 5 debe lim nt~pravilnim granama. Kor. - kod mladih grancica je nesla Ijepljiva. kod proslogodisnjih je siajna. kao lakirana. Kod slarljih primjeraka sivosmeda. 2-3 em debels, uzdu~no ispucala. Karll. nov aislem - snaian i dubok. Pupovl - jajasti, pri vrhu slabo usiljeni, vise­manje priljubljeni uz izbojak, pri dnu su zelcn­kasti, pri vrhu crvenosme<li, terminalni su nesla krupniji. Llslavl - aka 5-10(-13) em dug; i 2-4 em ~irokl, na 8-15 mm dugo) peleljei, koja ima mnogo iljez­diea, na pocelku listanja nUe je Ijepljivo ; miris­Ijavo, kasnije Ie koiaslo. jedro, na lieu lam no­zeleno, sjaJno, na nalicju sivo, golo, na rubu silno iljezdaslo, lupO napillano. Zalisei su sllnl, izduieni, brzo opadaju. CvjelOYI - mu~ki u resama koje SU valjkasle, duge do 6 em, imaju 2-5, ponekad do 7 slobod­nih pra~nika, fije su anlere zlalnoiule; ienski u resama, luckevi na maloj dlakavoj drsci. stubie Irna lule. dvodijelne iigove i 2 neklar;je. Plod - izduieno kupasli, goli lobolae, oko 6 mm duiine. Sazrijeva od augusla do seplembra, a rese oSlaju na granama i preko zime. Sleme - silno, line dlakave. 81010glJ8 _ dvodomna, anemotlina, higrofiina i na sluden 0lPOlfl8 vrsla.

1. .. ,ancic;) s pupovlma, 2 peleljka i osoova 1l~la, ~ do, ole Sitanil. 3. dio tub~ liSI;), 4, mu~kl eV'jlll, sprlleda I sa ~1rene S, !cnskJ eVlie1. ~ I,;ju Slt;)na. 6 :'elo sleme $;1

kunadlom

Vrijeme cvjelanja - V, paralefno sa listanjem. ali se cvjelanje produzava I u IJelnim mjesecima. RazmnoZava nje - sjemenom 1 vegetalivno. Slanlste - \(eseli~la. mocvarne i poplavne Suma. cesto zajedno sa crnom johom (Alnus g/u/inosa Gaer/n.) i cretnom brezom (Belula pubescens Ehrh.j i drugim higrofilnim vrstama. Rasproltranjenol l u Jugollavllt - S, H, BH, Sb. eg, Ma Opca rasproslranjenosl - Evropa, srednja Azija, Sibir. PrimJedba - zbog sirokih, koiaslo-sjajnih li510va i dosta vehkih maca, moza naei primlanu u hor­UkullurL

"

1 IiIrantlcll , pupovlm.. 2. kUjllnac, 3. mutkl evlJet. 4 ' , nsk i tvi jllt I dv lJ u str,na

Habitul - listopadni, yearns razgranat. gust grm 1,5-3(- 6) m visine. Kor. - kod grantlca siva, u drug oj godini gusto, kratko dlakava. KorlJanov Illtem - dobro razvijen, Pupovl - pokrivonl sivkaslim, kralko dlBkavim IJuskama. lIl lovl - obrnulo jajaUki, kralko zditjeni, lalas,8: slog i gilno napiljenog ruba, 4-7(-12) em dug. , 1.5-3(-4.5) em siroki, na peteljc; dugoJ do 1,5 em, imaJu (7- ) 10- 15 pari istaknut,ih ner8~8:. gore sivozeleni, bez sja/a, dOIJe pepelJBsloslvl (Ime!). gusto dlakavi. Brakteje dobro (azvljene, ,one su polusrcasle !Ii bubre!asle, po rubu nazublJone. CvJetovl - musks mace do 5 em, a !enske do gem duge , i do 1,5cm u promjeru . Neklarlja du­te ze oko 1/3 dr6ke plodnlka. Plod - lobolac koJi raspucava uzdutno na dva zeklopca. Zrl od juna do jula.

SALIX CINEREA L

Fam. Salicaceae

Baraka Iva

•

Gr8V S~Uow. gray Willow Sellie cendr' Asch-Weide, Grau-Wtidt saHee eenerognolo IIIIa nene.lbuall

SJerne - tulosmede iii iutkaslo, c ilindrifno, g181· ko, sa fuperkom dlafica u osnovi. . . Blologl,. - dvodomna, anamofilna. ha itahlna I hidrofilna wSle. VrlJeme c¥jel.nja - (III)IV, V, prije liSlenja. Razmno.f:av. nJe - sjemenom i lIegelalivno. Slanlll. - uz brdske i pianinske potoka, na via!, nim livadama j treseliil;tima. Najfeste izg raduje fiste zajednice (vrbake) (as. SaUce/urn c/ner(J86 Em.) iii sa drugim vrbama. Penje se mjesl imltno i do preko 1500 m nadmorske visine. R.sprostranJ.nost u Jugo. lavlll - S, H, BH, SII, Cg, Ma. .. Ope. ,asprostranlenoa' _ Evropa , Kavkaz, AZ I)a, sjellerozapadna Afrika. Prim jedba - prema obliku i velitini lisne ploJ~e opisano nekoliko taksona od ranga varijeteta do formi. Poznali su bastardi sa broJn im druglm IIrbama.

SAUX RnlJSA. L Fam, Sallcaceae

VIba pe~lnerka

&iul. 'mous" SNmplblllttlge Weide

ulelo .. ,molllno IIU -ryno.\HCTHU

H8bltUi - polegll grm, kratkih, zbiJenih, ktulih, krivudavlh granelca koje u duzinu ponekad iz­rastu i 2-3 m. Kora - crvenosmecia. glalka, gola, tanka. Korljenov ,Istem - snazan, duboko prodire u pu­koUne raspucahh stiJena. PupovI - sllnl. sjajni, lamnosme(li Ustovl - cljelog ruba III pn osnovi iljezdaslona­zubljeni, tupoyrhi lime!}, zaobljeni iii plilko us/e­~en • nekad i Hslljeni, 0,5-2.5 em dug, i 0.5-1 em tfrokl, ne kratkoj, do 5 mm dugatkol peleljci. Cv)etovl - skupljenl u macama kole imalu kral­ku drtku. Plod tobolac. k011 uzduzno raspucava sa dva zaklopca sadt:b brolne slemenke ....... - yeoma silno. sa bjehtaslom kunadrom. BloIoglJa - dvodomna. anemoilina. heliohlna Yr­aiL Resle Yeoma toporo. doiiv; veliku sunosl YrlJemtI cvJets.nJa - VII, VIII RumnoiaVanje - sjemenom , vegelalivno. SlanJite _ sljenov,lI suntani lereni u subalpin· Skorn I alplnskom pojasu naslh plan ina Zaslup' IJena na kamenjarama. u pukotinama stilena. uz kamenile blokove I Izme(lu njih. na rubovima 6ktapa I vnata. a tesla je oko snjezanika na polusmlfenlm siparima Uglavnom dolazi iznad grantee sume. od oko 1600 m. u pojasu klekovi­ne bora I na planinsk,m rudmama RuproatranJenost u JuVoslavljl - S. H. 8H. Cg. Ma ~~ "'ploslranlenos' - Alp'. Karpall, Balkan,

J "

" "!t '" , / •

, , '::\

-----,

r"l , , ; \\ ,

J

I gra,,~,ce 5 pupov,ma. 2 vrh 'ZtlOlka s hSIOy,ma. 3 mu!k' (;v'jel. 4 ten,k, (;Y'lel

Prlmjedba - polimorlna vrSla. u sjeverozapad· nom d'Jelu areala preovladava Upskl obllk sub$p. retusa, kojl Ima 8-20 mm duge I 5-8 mm Siroke hSlove. a u jugozapadnom dijelu naSe zeml,e zaSlupllena Ie S. ..rpyllliolia Seop. kao dobra samoslalna vrsla lako Ie nekl smatraju podvrstom predhodne Ona ima mnogo manje. 4 do 10 mm duge, u rozelama zbllene. hSlove. U predjelima Alpa i na neklm plan,nama Jugo­;Slotnih Omatlda (Sara i dr.) na nalvislm polo-1:alimn zaslupljene su jos dvije veorna interesant­ne patullasle vrbe Jedna od njlh je tzv -a rbor min I m a _ - najmanJe dIVo - zelJ.sta vrba (S. herb. c.s L I koja Ima palul,aslu puzavu stab­Ijlku I Sllno okruglasto, po rubu fino napilleno Iisce a druga Ie mreiasta vrbe (S. reUculs .. L) kOla tako(ler Ima paluljastu I poleglu stabljlku sa 2-4.5 em duglm IISlovima kO!1 Imaju jako ats­tenu mre!:astu tlmel) neIVsturu

,1 ~, ''''. ,~ , , , ,- -. 1!!-t. •

" 'ltd I . ,

~/~' " ~ ): , V

1 grantic;! S pupovlma. 2 klijanac. 3. h!nSki tvliet 5 properkom, 4 . !onski t\l'lOI. 5 icnsl(i cVljet. UZduinl proslek. 6 mu~kl cvijat S prlperkOrn'

Habitus - IIstopad no. do oko 30(-35) m visako drva, s promjerom debta i do 1 m. Kora - glatka, ako 2 em debela, kod sl arijih prl­mjeraka tamnOSlva, ispucana i izbrazdana. Karijenoy sistem - phlak, povrsinski, ali jako razvljen

Pupovi oko 5-7(-10) mm dugi, sastaje se ad 3 do <I sjajne, ± tjeptjive, svijelJosmede, gate Iju­ske. Vrsni su krupniji. cv;etni pupolJcl su trbu­Sasli, debeli. nalaze se na krstkim izbojelma. Llslo'll - naiZffijCniCnI, U pocelku dlakayj, kas­nlJe goli, veoma va rijabilni, 19(-30) em dug I loko 13 em sIrok1, na vrlo dUg8Ckoj (3- 6 em) i lankol, spl jo~lenoj peleljci, zbog cega IJstovi i pri naj. manjem povjelareu trepere (imc!). Cvlelovi - mu:!lki u 7-10 em duglm, visecim, sl. vovunas1l!n (esama, kOla poslije cvjel anjo pocr­vene tenske mace su tamnosmede, visece,

POPULUS TREMUlA L

Fam. Salieaeeae

Jasika, IrepeUjika

European aspen tremble Aspe. Zll1ererle. Z,tlerpappel ,I piopo tremoto OCII"U

70

Plod - gol i, mnogosjemeni, siv?smed.i" uski 10-bolae, 2-3 mm du1ine, na kra l kOI petelJCI. Sjeme - iulosmede, sa njeznim bijelim dlecl· cama, 0,9-1,2 mm dugo. Biologija - dvodomna, anemofitna, heliofilna, me· zofilna, brzorastuca V(Sla, Vrijeme cvjelanja - III, IV, p rije listanja. RazmnoiavanJe - sjemenom i vegelatlvno. Sianislc - ne bira zemfjisle, ali suva i pjeskovlta. te taska glinovita zemljj~ta tesko podnosi , Na~a· zimo je od ravnica rskih krajeva, na aluvijalnlm priUcno vlaznim Zemljistima, pa sve do skel~lnlh zemljistn subalpinske zone, gdje se javlja pOledl' nacno, iii u grupicama, U tom sirokom raspo.nu nalazimo je primjesanu u hraslovim, bukovlm, srnrcevim i drugim surname RasprostranJenosl u Jugoslavlji _ S, H. 8H, Sb, eg, Ma.

Opee rasproslranjenost _ Evropa, sjcv, Azij s, sjev Afrika.

Prirnjedba - veorna varijabilna vrsta. Najpoznatiji SU oblici var Iremula, kod kOja rnladi izbojci I lislov; nisu dlakavl i var vlllosa Lang .. kod koje su grancice i rnladi trstovi s obje strane prileglo svijetlo d!akavi. Prvi varijetet je vise zastupljen u sjevernom dljelu areala I on ide vIse u planine, dok Ie drug I vatiJetet vise revnicflrski : oba s~ ZaStupljena u na!!oj Zemlj!. Vazno je Spomonuh I sl'lu lopolu (P. x C8 nescens Srn.). kOJu nakl autol! smatrOlu posebnom vrstom, D nokl Ie smatHlfu hlbridom izrnedu trepctljiko I b,jole topole

11

POPULUS ALBA L.

Farn. Salicaceae

Topol. bile,.

Sllve .... l .. f PoPlar J*!pll.,.. bllnc:

SIII,.,·o W,IBpappel II ploppo blanco, g.Ue ••

libereno 1'OaO.Uo cepeGpnCTwA

HabIlu8 - IIstopadnc, oke 30(-40) m visoko drvo, sa prtnlm promJerom debts do oke 2(-2,70) m. KonI - kod mladlh stabale je glalke, sivobjelka­ata do zelenkasta, sa karakteristicnim rdaslO­crvenlm lenl/eelama, oa starijim je lamnija du­boko Ispucana, narofito ns donjem dijelu debta. KorI)lnov alii.". - jako razvljen, 5 dubokim I povr!lnskfm koriJenima. PupowI - Imalu nekoliko smedlh tjuskl, kole su altno bllelo dlskave. nlsu IJepljlve. LiIIovI - dok su mladi, i na lieu I nalifJu su ma­',avl tankl; starlle UAce Ie dosta ko2asto. mi lieu alalno. tamnozeleno, na nalit ju je islo kao i na mladlm Izbojclma I pupolJclma, snJefnObl jelO. CYJttovI - mu6ki u debelim, visecim. 3-7 em du­glm r8l8ma, imalu 7-10 pra6nika, ~ije su anlere JlUrpurnocrvene: zenlke rele IU dule I vUklje. Plod - goll lobolsc ns izr82itol dr!ici, svllello­amide bole. otvara sa uzduzno na 2 zaklopca. 8jtme - oko 2 mm vellko, svijetlo, dlakavo. BloIogIja - dvodomna, entomofilna, mezo/ilna. hellofllna (all podnosi i zaslenu) vrsta. VrI)ema cv)alanJa - Ill, IV.' Razmno1avan .. - sjemenom i vagalalivno. Slanll .. - ne slavlja vellke zahlleve u pogledu kvallteta Zemljilita, ali se nalbolle razvlla na svje­!1m I bogatlm zemlji!itima, a nalazimo je na vial:· nlm lerenlma uz obale rljeka I potoka, najtelics u nlzlnaklm lumama, ali se kod nas npr. u Ma· kedenlll, penle I do 1100 m. Ujepe tlale sastojine bllele lopol. nalaze ao duz nasih vellkih rlleka, npr uz Dunav. Tiau, Savu I dr.

•

~ I

I. grlntlCI s pupovlml. Z. ktijlnlC. 3. tlnskl evllel S

Cripe.kom. 4. mutkl evilet s pripe.kom. 5. olvo"nl lobo· Ie. 6 'Iemankl s kunadrom. 7. ajamenke HI kun,dre

• dvlju bo¢nlh s l.lnl

RasproslranJanol1 u JugoslavlJI - S, H. 8H, Sb, eg. Ma_ Opt. r •• prostr.nlen", - Evropa do sredoJe I zapadne Azije. Prfmjedba - varijabilna vrsta. Kod nas se susrete lip vrsle (P. a. L. var .• 'ba). kod kole su IIslovl lerminarnih rzbojaka. bez iii sa veoma slabo rua­zenrm reZnjAvima. srcaslog su obUka I zaJlljenog vrha. na nalitju blijedodlakavl III goll, IISlovi krat­korasla su ellplltnl. varovllo nazublJenl, na na­IItlu su naJtesce goll III slabo dlakavl. Kod P ... L. var. nlYea Wllld. IiSlov!· lermlnalnlh grantlca su sa 5-7 duboko usje~enih reznleva, a na nall~Ju su guslo blJelo dlakavl: lislovi kratkorasta 8U valovlto nazubljanl. na nall~lu goll. U kurturi se ~eslo nalszl hort lkuJlurna odllka, mu6koga spola, kola Ima usku plramldalnu kro§nju I pravo vlsoko deblo. To je plramldalna b. t (var. boll •• na Lauche).

\ g rantica 5 pupovlma. 2 kliianBC. 3. 2enskl cvile l s priparkom, 4. mu§kl cvije l s prlperkom. 5, o\vorenl lobo. lac. 6. slemllnka bel kunadra. s dvlJu botnlh Sirena. 1 sjemonke 5 kunsdrom

Habitus - lislopadno, oko 35 m vlsoko drvo, do 200(-300) cm prsnog promjera, sl roke, granale i dosla rahle krosnje. Kora - na mlad im stab lima glalka. pepel/aslo­siva, kod slari/ih primje raka je lamni/a, duboko ispuea. do 5 em debela. Korl/anoY alatem - iak, povrsinski sa nekoliko dubokih tila. Ima Jaku Izbojnu snagu iz zila. Pupovi - splralno raspore Cleni. 1- 1.5 em dug I. ljuske gole, sjaJne, pokrivene iuckaslom mlrls­Ijavom smolom. Llalovl - na spljos!enlm, 3-5 em dugim petelJ­kama, pJojka 5-7(-10) em duga i 3-6 em siroka. lIsla u aprilu i majU. laUsel brzo opadaju. Cvjelovl - u valJkaslim vlseclm re5ama i maea­rna dugim 3-6 em; muski sjedeci. prij6 prasenja purpUlnocrveni, lenske maee su na paieilci s kojom su duge i do 14 em.

12

POPU LUS NIGRA L

Fam. Saticaceae

Topols erna, JagnJed

Black Poplar, Willow Pop lor peuplier oolr (I"Europe $chwarzpappel 11 pioppo O~IO TonOAb '1CP"loIil, oco"op~

Plod - kug lastr tobolac, 7-9 mm duzine, zelen­kastosmed, go. Sleme - si tno, svijetlosmede. sa njeinom kunad' rom. SaZrije\la u maJu i junu. KUja epigeicno. 81010glja - dvodomna, anemolilna, heliotilna i higro/llna. brzo rastuca 'usla . Vrijeme cvjelanja - IV (p rile lista nja). Aazmnoiavanje - sjemenom i vegetaHvno. 51anll'8 - aluvijaJna, rahla pjeskovita zemlJi~la ravni(:a rsklh i nizih brdskih podrucja, do oke 300 m nadmorske visine, najcesce na uzdignutijim lerenlma, koJi nisu Iz loie ni stalnim poplavama. Zastupl jena ie u vise zajednica nasih ,itskih suma. Rasproairanjenosl u Jugoslavl/I _ S, H, BH , Sb, eg, Mil.

Opca r. sprOslran/enost _ Evropa, zapadna Azija, Slblr.

PrlmJedba - varijabilna vrSIO. Kod nas se u kulturi su~.rece " J~blan " (P. n. L. vaL pyramldalfs Spac/l), kOJI se odllkuJe uskoplramidalnim habllusom, lan­kim i prema gore usmJerenim granama. Oslm obicnog iablana kod nas se nalazl bie­lok~ri i enskJ jablan (P. Ihevesllna Dode), koji se razl.'kuJa od oblcnog jablana po b/el1caslosivoj kOrl, a lma tenske rese. Danas je u kulluri crnn topola . uslupila mJesto brojnim hlbridima koji SU poznal! pod zaiednlcklm Imenom .. ka nad,ka 10' pola" (P. x euramericana [Dode] Gulniar, koj i sa kod nas uspJesno kultiviraju. Nastall su ukr!Us' nJom crne (evropSke) l opole sa sJcvernoamerlc­kim crnlm lopolsma.

73

ARCTOSTAPHYLOS UVA - URSI (L)

Spreng.

FBm. Ericaceae

Mllvnjak obltnl, madvedje uvo

Common Bearberry Busserole oltlclnal

Immefgrune Birentraube W a d'orao. !,IVa urs ini

TOAo"".""a OO""klioDClUla., ."C'~"'bC ylll~O

Habitus - nlzak, po podlozl polegao, ralgranat, dmzelenl grm, eiJi pojedinl ogranci dostlgnu du­tinu do 1 m. Obrazuje guste lepihe na manJim i ii vetirn powSinama. Ker. - tanka, crvenosmeda, gala III slabe dla­kava. KartJenoy slslem - gust, vise povrsinski, ima izu­zelnu sposobnosl vezivanja zemiji§ta. Uslo,,1 - aka 3 em dugi i 6- 15 mm siroki, kota­Sli, debeli, S obje strane goli, odozgo tamnoze­leni i sja]ni. s donje strane sl/jelliji i 5 izrazilom mrehstom nervaturom, po rubu cjetovlli. CVjetovl - po 3-12 u kratkim visecim grozdovima ns Zajednickoj, kral ko dlakavoj I r ijetko zljezdasloj peleljcL Cvjelne peleljke oko 5 mm duge, gole, u osnovi sa po 2 mala jajasla zaliske. Ca~ka oko 1 mm. krunica 5-6 mm duge: pra§nlka 10, spur­purnlm anlerama. Plod I sjeme - sjaJna i gola, bra§nasla (imel). skerl9l nocrvena, kugtasta, 6-8 mm debele, ko· .§Iunlcasta boba, sa vj~e, 3-4 mm dugih bubreta· stih ko.§tic3, sa po Jednom sjemenkom. Blologlja - jednodomna, entomofilna, heliolilna. spororsstuca vrsta. VrlJeme cvjetanja _ IV-VII , vee prema nadmor­skoj vlsini. Razmnoiavanje - sjemenom, ali vi.§e vegetallvno. Sianli le _ u sjevernim (borealnim) diJelovima areBla ova vrsta nasel/ava dolinsko livede I vri· ! !Ino, dok se nn jugu, penje i do preko 2000 m ~lsl.no. Kod nas se prele.!no jsvljs u svijollim boo rovlm !umams. na gornjoj granici Au me, u zoni

1. cv!jel 88 slrane, 2. cvljol , u~du!nl presJak. 3 prdniei. 4. sjemenka s dvlju boenlh 31rana, S. plod. OdOl gO, 6. plod, popr. presjek

klekovin9 bora iii u vegetociji planinskih rudina. gdje obr~zuJe guste vrl!lInske zajednlce (npr. oplSana Je na na!im planinama· asoc. Arc/as/a­phyle/urn din8ficurn Slel.). Nalezimo je ne suhim, raslresilim, topllj lm skelelnim zemljlMima. Rasproslranjenosl u Jugostavljl - S, H. BH, Sb, Cg. Ma . Opea rasprosl ranjenosl - Evropa, sjev. Azl/a, Sjev. Amerika. PrlmJedba - ad davnina poznala kao Ijekovila bUjka. U tu svrhu se skuplJaju lislovi. najboljo od apriln do june, Ie keo suva droga (Folia Uvae ursi) se korisli ze ¢ej, pilule I druge preparele protiv kronl¢nih kalara mokra¢nlh puteva (Cys/I· lis). U drogl Ima uglavnom mnogo Irestovina, glu· kozlda arbutina, ursona, melilerbu lina i 6rikolina. Kod nas S9 namitlca aksploe t l~e na prirodnim $lanl ~tlmB .

I cvijOI. S8 sirano, 2 cvijel. uzdutnl presjok, 3, eVije!. OdOlg0, 4 pr(l ~nik, 5, plod. odoZIIO, 6. siemenku

Habilus - lislopadni grmic, sa kratkim, do 45 em dugim grancieama, koje pollje'-u po zemlji i ka~ menlu, Korijenov sislem - povrsinskl, iz poleglih granci­ea izbija advenlivno korijen;e. Llslovi - Janeetasl i, najcescc 3- 4(- 6) em dugi j

oko 1(-1,3) em Siroki. po rubu osJro nazubJjeni, S donje sl ran'c sivozeleni. U Jesen pop rime pur­purnoervenu boju. Cvjelovl - u kralkim , visecim. 2- 5-evjctnim groz­dovima, zelcnkaslobijeJi, rjeae ervenkasti, 4,5 do 6,5 mm dugi, imaju 10 prasnika. Plod - kuglasla. mesnata, ko!Uunif:;Jv;J boba, u pocelku zelena, zatim crvcnkasla, a u zrelom slanju modrikastocrvena, sjajna i gola: s(ldl ~ j 5 kosties, Zn od avgusta do oklohra . Sjeme - tamnolJubltaslo, oko 3 mm dugo. 81010glj8 Jednodomna, cnlomofilna vrsla ,

ARCTOUS ALPINA

(L.) Nledenzu

"

(Syn .: Arctostaphylos alpina lL.J Spreng.)

Fam. Ericaceae

Mlivnjak planlnskl

Alpine Bearberry Busserole alpin Alpen·B o. rentraube Arbulo alpino. corbeuolO delle Alpi

Vrijeme evietania - V-VII, vee prems nadmor· skoj visini. Razmnozavanje - sjemcnom j vegetativno. . Stanisle - najeetee na neutralnim do slabo klse­lim, svjctim humusnim zemlj itlima, preleino na kreenjaku, u svijetlim arisevim sumama, u kle­kovi ni bora, ili iznad gornje granice sume, n3 stjenovifim policama, kamenim gromadama, pia· ninskim sipnrima. kojima u jesen daJe ~ivopisa~ izgled karakterislienom bojom Ilstova. 2ivi naJ· vise na hladnijim ekspOzlcijama i na mjeslima na kojima so du~e zadrzava sniJeg , U nasoj tlori, planinski mJivnjak najvise raslo sa sljcdecim vrslama; Vaccinium gaullherio ides, V. myrlillus, Loise/euria procumbans, Empetrum her· maphroditum, Homogyne alpina, Lycopodium se· lago, RhododOndron hlrsulum, Salix relusa ild. Planinske p lice rado se hrane plodovima Ove vrSle i tako doprinose njenom rasJjavanju. RasproSlranjenos\ u JugoslavljJ _ S, H. BH, Gg Opea ra sproslranJenosl _ Evropa, Azij s, Sjav Amcrika, Grcnland.

75

CAUUNA VULGARIS

(L ) Hull.

Farn. Ericaceae

V,II ... k, vrlt l, v,n

Common heather, li ng bruyj:r. commune. Wtruee

Hl idekrlul , Besenhelde Ilepe<:K oI5L1 IUIOIIC " "L1i<

H.~ltus - nlski zimzeleni grm 30-60(-100) em vlslne, grane su mu tanke usp ravne. polegle ill poI/Ilene, ~ibol i ke. guste, lako lomljille. Kora - slvosmeda, lanka. KoriJenow slslam - gusto razg ranJen, otezsV8 razvoj drugih biljaka, Ie S8 zbog toga vrijesak smalra opasnlm korOl/om, narotil o u sumskim kullurama. Dale braine izdanke iz iila. U, IOYi - nasuproln i, poredani u 4 reda (unak rs­nl), ± prilegli uz izbojak, sitni, Ijuskavi, trobridni, lupl, gall, ake 2 mm dugi i 0,3- 1 mm sireki, olvo­reno zelene boje, zimi smedastocrvenkasl i. CvJelovl - u grozdast im, do 20 em dugim evasl i­rna, oblf no su okren ul i na jednu slranu, pojedini cvJetovl su lvonas!i, imaju ~etvorodjelnu ruti­~aslu III bjelkaslu ( t . alba Don.) taSku, koja je lnalno duta od vjentiea i JoS poscbnu van jsku ta!ku od pricvjeln ih listova: imaju 8 prasnika; plodnlca je nadrasla. Cvjelovi su medonosni. Plod - vj~sjemeni , okruglasll catvorooki tobo­lac. Slama - vrlo sitno, smede. Blologlj8 _ jednodomna, enl omofflna, heliolilna i acldollJna vrsta Vrlj' ma cvjetanja - krajem IIeta i u jesen (VII) VIII- IX. Rl zmnozavanje - sjemenom I vcgala1ivno. St8nll ta _ slaba. siromasna i kisela :zemljista, cesto prekriva og romne pOVfsinc degradiranih podzolasl ih terona :zv. ~vriSt !ne .. - :zajednlca Cal­lunoto- Genistelum Horvat (najtesce u Gorskom KOlaru i u lici), koje imaju poseban saslav i Ii-

1. c~ljel . sa stranl'l, 2 eviiel, uldu!nl presiek, 3. cvljOI. odozgo. 4 lu~lIk. 5. pla~nlk. 6. sjemenka

zionomiju, a nalazimo je i u svjeUijim Sumama. sumskim progalama i \!vadama. Zastupl jena u brojnim acidolilnim su mskim asocij aci jama. Rasprostranjenol l u Jugoslavlj l - S. H. BH. Sb. (u Srbiji je na istotnoj granici). Opea ra&prostranJenosl - Evropa, M . Azljs, lS­padn! Sibir, Ural, sjev Alrika, sjeverozapad ne primorskc oblasti Sje~. Amerlke. Prlmjedba - u nasadima se uzgaJaju brojne hor­tikulturne lorma vrijeska.

, , ($'.'. ~ . ,

1. lislovi, 2. evljet. $,<1 stranc. 3. evijet. uZdulni pre9jek. 4. cvijet, odozgo, 5. mladl plod, 6. mladl plod, popr. pre-5jek. 7. Sjl:lmenka, dOlje : uldutnl presjek

Habitus - zimzelenl grm aka 30{-50) em vislne, puzavih iii uspravnih stablj ika i laka lomtjivih granCica. KOla - tanka, svijetlosmeda. Korlj.nov slstem - dobra razvijen, sa brajnim zilama, odli!!no vete zemljiSte. lislovl - po 3-4 u p rsljenima, geli. iglicasti, za· sll jeni, dugi aka 5-9(-10) mm i 0,9-1 mm sireki, sa liea spljosteni i tamnozeleni, sjajni, s nalicia svjell iji , jaka alkloojen l od izbojka; bez palistica. Cvjetovl - dvospolni, po 2-4 u pazuhu najviscg lisea. valJkastl, sulalieni, imaju zeljaslu (:asku, koja je dva pula kraea od vjcncica, vise na sa­vijenim peteljkama, erveni SU, r jeCle bjelkaSl i, praAnlcl su prirasli za evjeli5te. tu~ak Ima jadsn vrsl s jednlm !igom. Plod - vl~es jeman j celvo rooki tobolac kojl se olvara na taj nacin da se zoklopel o lkidaju 5(0-

dinom samih okaea.

ERICA CARNEA L

Fam. Erieaeeae

Crnju!ia rumena

bruyere incamata Frilhllngs-. Schneeheici Scopa camicine n.cp<:<:. nc~CK

Sjeme - vrlo silno, smede boje. Blbloglj. - jednodomna, enlomo/ilna, kaleililna vrsta. VrlJeme cyjetanja - (I) II-III (IV-V). RllzmnQill"lInje - sjemenom i vegetalivno. Stanltle - u bazilitnim ~umama cmog i bijelog bora, krivulja, Ie u cmograbovoJ sum; (Querco, OSlrye lu~ carpinifoJiaa Horvat); izrazlla kalei'ilna vrsta, all sa sem na krecnjsku j dolomilu testQ javlja i na serpenlinu. gdje prekriva velike po­vrSine. Penje se i do 2000 m nadmorske visine. AasprOslranjenost u Jugoslavili _ S. H, BH, Sb, eg, Ma (jadino na planini Jablaniei, na jugoslo­vensko-albanskoj granici). Opt.a rasproslranJenOSI - prosior ad Alpa do Karpata, Apeninsko j Balkansko poluoslrvo. . Prlmjedba - u horlikulluri su poznali brojn; vrlm obtici, kojl se Iraze, naroeilo za ozelanjavanje kamenjara. U na5em Primorju su zaslupljene sljedoee vrSle ovog r?~a : drYol.ikl (velikl) vrijes (Erica arborta L.), kO]1 Ie u na~lm uslovima visok. do 4 m: wlJes pozemljuA (E. ver1iclllata Forsk.), to je nizak, po­legl.', 20-80 c,:" visok grm, kojl je kod nas n~' rOCIIo zaslupl,en u makiji. pseudomakiji ; gart· zima (sveza Cislo-Ericion H-Ie) i. najzad, mnogo. cvjelnl vrijes (E. multi/lora L.), kOji ima ukotene, usp ravne Izbo/ke i visok Je 30-60(-100) cm.

17

ARBUTUS UNEDO L

Fam. Erlcacea8

PlanlkII. IMglnJli. JqodnJak

strawb«ry-trM . rboul.er

!rdbMrblum alMtro. eOrHuolo ~IIIPIHOc .t.epe1lO

H-.. - zimz.lenl grm, rJede nlsko drva, ako 5m vlline I do 15cm deblJine, uspravnlh grana I gulte kroinje.

Kora - kod Izbolalta crvenosmaCla, kod starijih grana I n. deblu )e aivosmecfa ill crvenkasta, IJult1 .. u usklm uzdu!nim Ijuskama.

KorQencw 811tem - ,azgrana!. odillno se prila­god's",. krel:!nl.~klm kamenjarlma I pukotinama IUJana. LIItowI- splrarno rasporedeni, kohstl, sla)nl aka 7(-8) em dugl I 2-3 em &Irokl, nalaze se na 3 do 10mm dugal. crv.nkastol, petelJci. CyJetovt - u terminalnlm. oka 5 em dugirn. vise· 6lm grold •• Um cvastima, vrl!aslog ill zvonastog obllka. bll.1I IU ill crvenkasti, S 5-t'! lanim periJso-10m. Plod - vlleal_mana, aka 10-20 mm debela bobe xvan. -maglnl ... , kOja Je u unutrB!inJosti mesnalo brlinJava, solna, na povriinl bradavilasto tolka· Ill, l.sUva; od nje se prired'uja pakmaz. pravl .. I'fIklja, vino I dr. Sazrijeva nakon godinu dana. te .. plodovl u zralom stanju mogu vldleU u Isto vlllame sa novim cvJelovlma. lJeme - sllno. Izdu!eno. smad's boje. IIDJogIJa - Jadnodomna. sniomolllna, hallomna vrsla. Podnoal dobro suiu I posollcu. Ima laku Izdt.nalku snagu Iz panja. YrIJeme cvJahlnJa - X-XII . Rumnomanla - slamenom I vegelatlvno (raznl· camalz proilogodlinjlh Izdanaka).

1. kli Janac. 2. cvlatov'. 3. cv'I.!. uZdu!n. preslak. 4 cv;­jet. bez vJenClta. S. plod. pOpr. p,,,jak. 6. sjemenkl. doll' : uzdu! nl praslak

Slanlll. - kserolarmnl leranl na krelnJaku. Sa· stavnl dlo erniki nlh §umB I u makljl. R.lprol lr.nJenol t u Jugol lavlll - S (rijalko). H, BH , (Hercegovina) ; od Islre do jutnog Prlmorja, kako na oball taka i na otoeima. narotllo Mljalu. Braeu, Kortull. Sipanu, l okrumu, poluoloku Pe­Ilelieu ild. Opta ,alproltranJ.nolt - Medllaran I. u allant­skom podrutju zapadna Evrope. PrlmJadba - zbog dekoraUvnlh osobina Ira!ana u hortlkulturL U naiol lIorl je zaaluplJana I greka planlb III "go ¢ovlak .. (A •• ndrachM L.) koja Ie ,asproslrs­njana u jutnol Dalmaelli I Makadonlji (Konlska Reka zapadno od Devd'aliJe I u tjesnacu erne Reke). Odllkuja sa lajastlm Ilstovlma na dugim petaljkama I glatkom. crvenkastom korom debl" kola sa [julU poput kore kod platana.

('I I I , ! " ~'" t , v

~ r •

0 , ~. K .\w' '+ -, ) '7 :;;

1 cvijel.odOlllO. 2. evlJe1, sa slraJle. 3 l U~Dk. 4 pra!nlk, 5. ueli lobolBC. 6. sjemonka s IrIJu sl.ana

Habitus - zirnzeleni grm, festo do 1 m visok, sa gusUm uspravnim granama, Ko,. - siyosmed'a, tanka. Lislovl - Ivrdi, kotasll. prosjecno 1,5-3,5 em du­gi, 0,5-1,0 em sirok;, po rubu goli, all nesta pa­vijeni, oa lieu lamnozeleni, goli j sjajni, na nalicju POsul i ok,uglim tljezdaslim Ijuskama, koje su u pocetku tulozelene, kasnl]e rd'aslocrvene (imel). Cvletovl - sakupljeni u cvatove POput gtozda, koji su najeesee 6- 10-cvjelni. Plod - loboiac, koj! puca na pel dijelov8. Sadr!i veliki bro) sJemenki. 51.me - aka 1 mm dugo, svijellosmede 81010gll. - jednodomna. enlomolilna, praleino heliofilna vrsla Yrllem e cvJelanla - (V) VI. VII , prems nadm. vlslnl. RazmnofavanJe - sjemenom i vogelalivno.

RHODODENDRON FE RRUGINEUM L

Fam . Ericaceae

RdasU slee, rdas!i p/enlsnlk

"

Rusly-Ieaved Alpeoroso laurlor roso des alpes. rhododendron lerruqmoux Raslblaueroge Alpenro$~ Rodoaendro : ptJ.\u.\CU,\POIi

Slanll le - u klekovini bora, u svijellim smrcevim. arj~evim I eembrinim 5umama, od montanog do subalpinskog poJasa. Prelotno nO! svjctim humol' nim, dubokim, neutralnim do kiselim zemlji$lima na slilkatnoj podlozi. Re. prosirenjenosl u JugoslsYi;i _ S (Julljske Alpe, Karavanke, Pohorje), H (Klek, Velebit). Sb (Kosmet: Sar pl.). Ma (Sar pl.). Opcs rasprostranjanost _ Pirineji, Jura. Alpe, Apenini, Balk. pol. Primjadbe - u na~oJ flori, osim rdas!og slec~: zastupljen je dlllkevi slac (R. hlrsulum L.), kOli ima :.:imzelene listove ei/i su rubovi !repavjeaSIO dlakavi. RaSle veelnom na krecnjackoj podlOll uglavnom u sjeverozapadnom dijeiu na$e zemlje. a postoje eksklave izvan glavnog areala (npr Vranica u BoSni), Cesto se nalazi bastard izmedu navedena dva sleea: R. x Inlermedlum Tausch U flori Slovenije, oa mal om broju lokaliteta (oko­liea Bostanja. Brusnice kod Novog mesla) za' stupljen jc i utl alec (R. luleum Sweet. Syn.: Aza' Ica pontics L.), kod kojeg IiSlovl u jesen opa· daJu, a prekrasni zuli eVJctovi se javljaju od m8)a do juna. U Makedoniji, na vrJo ogranieenom prostoru (Ja· kupiea- KaradZlcil) javlja se karpatsko-balkanska vrs ta R. kolschyl Simonkai, koji 11vi na vismi ad 2 1S0-23OO m na silikalnoj podlozi

..

YACCINIUM MYRTILLUS L.

Fem. Erlcaceae"

<»»2,.. borovnlc.

Whortlerbeny, blue berry Myrtilllll

IWldelbeerll Mlrll1Io

'ftPIIHIt8

HMHu. - listopadni, do 50 em vjaok grmic, gu­still. lank/h. Oilrouglastlh granl:ica. koje su la­mo-amo saYljene. korI- zelena, tanka, gola. sjajna. Korijenoy .. 'em _ dobra razvijen, povr~inski, lz korlJena razvija duge podzemne izdanke. PupowI - nalzmjenicni, do 3 mm dug!. sa dvije bliJedozelene. sjajne Ijuske. UeIovI - Ok, uglaslo lajastl, n il. vrhu "asilJenl, pil OInO\lI zaokru!eni III pli tko srcasU, gall, os lubu fino pliUlo nBzubljeni, oa vrlo kralkim pelelj­kamL ~ - poled!na!!ni, na kralkim peleljkama, vlH6J. 4-7 mm dugi. zelenkaslobijeli iii erven­kasto nahukan!. ~aAka 5-dijerna, rjede cetvero­dlJalna. Pra6nlka 8 ill 10 koJI su kraei ad lucka. Plod - okrugla, p'avocrna, socna. mnogocvjelna boba. Zr' u julu i avgustu. ....... - polumJesetasto. smade, oko 1.2 mm .... BIoIogIja - enlomolilna, uglavnom aeidolilna ' ..... Vrq.,n. cvJel.nl. - V. V I. Rumnobv.nja - sjemenom i vegetativno. BllnlMa - ima dosta Airoku ekoJoAku amplitudu: ll8c!e se na klselim 1 podzolastlm zemlliAtlma, a na vl6im nsdmorskim visinama lakoder ns sma­dim podZolastim zamljiAtima iii na pJanlnskoj cr­nlel. I<lseloll zemljlAta na kojem borovnica rasle Ie pH = 3.4-6,4. Nalazimo je u brojnim zaje~nl. elma Iveze Rhodoreto _ Vaccinlon. ZnacaJnu ulogu Ima u planinskim vriAtJnama I u subalpin-

1 kllJanac. 2. cllijel sa Slrane. 3. cllijvt uzduinl p.nlek. 4. p.a!nlk, S. _j emenke, uzduinl p.esjek, 6 plod Odozgo. dolje: pop •. p.esjek

skim acidofilnim zajednicama, gdje testo guslo obrascuje velike povrsina. Rasproslranjenost u Jugoslavlll - S, H. BH. Sb, eg, Ma. o pt. ,asproslranlanost - eljels srednja i sjev . Evropa, Kavkaz, M. Azlla. sjev. Azlja. SJev. Ame­rika od Kolorada do Aljaske. PrlmJedba - slalkaslo kiselkasli plodovi Imaju mnogoslranu upol rebu : jedu se S~ie:fi. a od njlh se spravljaju kvalilelni Bokovl. SirUp/. kompotl. dtemovi i dr. Imaiu primjenu u narodnoj I slu.!­benoJ medlclnl (Fructus Myrtllfl). Plodove rado jadu razne plice I lako doprinose raznoAenJu sie­mena.

1. c~llei sa "rane. 2. c~ilel , ~ldutni presJek. 3. prdnlk, 4, plod, popr. preslek, 5. plodovi. 6. Slemenka

Hebltus - zimzeleni, nisk), 10-30 em visok grmi06, sa !ankirn, okruglastim, poleglirn granCiearna. KorlJenov alatem - dobro razviJen, povrsins~i. . Lla'ovl - tvrdo ko~asli , 0,5-0,75 mm debell, cJe-10viiOg ruba, s gornje slrane lamnozeleni, sjajni. odozdo mat svlJeliozeleni, sa markanlnlm smedim ta¢kastim ~Iijezdama. CvJetovl - u termlnalnlm, bogati.':'l' .g rOzd!'lsllm evastima; vien¢i~ 8-10 rnrn dug, blJel III rutl~aSI ; prasnika ima 10, koJI su prJ osnovl dlakavl. Plodovl - na po¢etku bljeH, zatim skerlelno erve. ni, sjajni, mnogosjemeni , nose na Ijemenu, oslat. ke ~aske, gorkastog su okusa i bra!injastl. ZrlJu u septembru i oklobru. Sleme - crvenosmede, 1,5-1,8 mm dugo. Blologlle - entomofllna, aeidofllna vrsla, V,IJeme cVje'anja - V, VI (u nl~lm polotaj/ma cesta je poJava ponovnog evjetanJa I plodono­

VACCINIUM VITIS_ IDAEA L.

Farn . Erieaceae

Brusniea

Red Whoftlefberry Alrel/e rouge Preisse·lbeare Vigna dorso, vlte dl monte tSPI'CItUKa

RazmnofavanJe - sJemenom i vegetativno, Stanl'te - u na~lm krajevima brusniea se ~aj· ¢e~ce nalazi U smr¢evim, bjeloborovim I knw­Ijevim sumama, ¢esto zajedno sa obi¢nom bort>­vnlcom. Cesto se susrece na visinama i preko 2000m Rasproslranlenotl u Jugosl.vljl _ S, H BH, Sb, eg, Ma (rijelko). , . Ope. ,.sprostr.nlenost _ sjev. Evropa, AZlja I Slev. Amerika. Prlmjedba - opisano ie nekoliko mikrosislema~' skih obtika. Osim navedenih vrs!a roda VaCCI' nfum u nasol flori je zaslupljena crelne borovnlCI (V. uJ/glnosum l.) . To je listopadni, 80(-90) em visoki grm sa plavi¢astozelanim listovima; bob~ erne sa plavl¢astim pepeljkom. Sarno ime gOVOIl da rasle na treseUstima. Sli~na joj je V. gaul1he· rloldes Bigelow (Syn.: V. u!iginosum L. subsp, mierophylfum Lange) koja rasle u vegalac lji pia· nlnskih vrlSlina, sa brojnim acidofilnlm vrstama To je nlski, do oko 15 em vlsok, grm. , U flori SIOvenlje (Gorenjska. LJubljansko barla, Slajersko) susrece SQ mehovnlce (Oxycoceus pa· IUatrla Pers.) (Syn.: Vaccinium oxyeoccus L). koja tivl u vegetaciJI nadlgnulih crelova sveze Sphag' nion fuscl 6r.-BI .. gdje raste na gusllm lepislrna raznlh vrsta roda Sphagnum. Oslm tlpSkog obtlka subsp. paluatrla, rjade je zaslupljen subsp, mi· croeerpua (Turez.) A. Berlin. kO)1 se odrikuje mao nJlm dlmenzljama svJh dljelov8, Ie golom evJa!· nom drskom (kod IlpSkog obllka evjetna df~ka je ± dlakaVa)~. ____________ _ L-_____ _ §enja) .

.,

TlUA CORDATA Mill.

(Syn.: T. parvlfolla Ehrh.)

Fam. Tillaceae

Batt-smill-l •• ved lime lilleul

Wlnter-, Waid-linde, Ilglio ITIUemmano. Ullo

Sely.lieo MeAKOIIHCTlI ••• 3HIoIII ••

AIi Ra

Hablius - fislopadno drvo visoka do aka 25(-30) m. sa iirokom I guslo razgranjenom, duguljasto jaJolikom krein/om. Kol'II - kod mladih primjeraka 91a\ll.a, zelenka-8Ioamed'a; kod Slarijih staba]a do 2 em debela, duboko uzdu2:no izbrazdana, crnkaslosiva. ~orlJ.nov lI.tem - jako razviJen : sasloji sa ad VIle I.~ih verlikalnih i bro/nlh botnih lila. Aaz­viJa ektolrofnu mikorizu. Pupcm - do aka 5 mm dugi, najeesee u jednoj ravnl polo.2:eni. pokriveni su sa 2 lamnocrvenka­stosmede. gole IluBke. koje su nejednake velicine. UIIOvI - aka 4-7(-10) em dugi. islo lolika iiroki; na IIcu gall, tamnozeleni, ns nalicju svijeliOzeleni I s. tupetclma sviJellorClaslih drafiea, u uglo­vima Usnih netava; petellka 2-4 em duga. C¥ittovl - dvospolni. fufkastolelenl: 5-7(-11) u PaAtltastoJ evastl, kola je svojom drskom prira­sla za krllatl zalisla\(.. Zalistak ima izrafenu drsku. Plod I I )eme _ vi§asjamani. okruglasli oraMic ke)1 sa moJ:e bez teskoca prslima zdrobiti, spolja ~huIJa8t. bez rebara, slabo bradavieall ; do oko

mm u dijametru. BIoIogIJa - jednodomna, enlomolilna, polulcio­Iltna, bnoraslufa vrSla. Ima jaku Izdanatku sna­gu Iz korijena. Vril ... e cvletanJa _ u Junu, najkasnije od svlh na6lh Upa (imel). RlZmnofa"anle - sjomenom i yegetaliYno. ~~nllte - nije narotilo izblrlJiva u pogledu kya-~la Zemljlsta, ali najbolje uspieya na dubokorn,

ra 10m I bogatom kreenjafkom zemljlstu. Kod

1. gran~lea 5 pupovima. 2. kilianac. 3. evilal. uldulnl preslek. 4. ora!~i¢1 , krll."lm zaliSkom, S. orat¢l¢

nas je zastupljena preteJ:no u montanoj zoni bu­koyih suma, Ie u mjesoyilim liiifarskim sumarna I lugovima, najte:1ice u :r:ajedniei kllnjaka i obifnog graba (Ouerco-Carpinetum crostfcum Horvat) I dr. ali 5e javlja i u lermolilnim zajednicama sveza Ostryo-Carplnlon orientalis Horvat. R.sprostrlnlenol' u Jugol le,,111 - S, H, BH. Sb. eg, (Ma: neslgurno i vr to rijel ko). Opt. rllprOl lranlanOI' - EYropa, evropski dio SSSR-a, Krlm, Kavkaz. Primladba - veoma yarijabilna vrsta. BUska maloUsnoj t. je T. cauc.llca Rupr .. koja se odtikuje Izrezlto ervenlm mladicama I IIstovlme kojl su na nallelu bjelifastosiYI j t ill su zupci iz­razilo kom!aSIO Izvueeni. Kod nas je konst&tovana u BH. Cg i Ma. Malollsna I. je veoma medonosne 1 cjenJena u pfelatslvu, a evjetoyl (Flores TJlise) sa upotreb­Ilavaju u Ijekovile svrhe.

~ t!·., . : . ._ - _ ~"",7 , r .' \ I ,~. ",~ 'J, I

~ . )11\"" *' .~. ~ l ""'-cA . .1

I~ '1 ::.... - ~

"' 1 ' , grant lea s pLpovlma, 2. kliJanac . 3 cvilci odozgo, 4 Q",~¢,,:;i S k"'astim ~allskom. 5. ora~¢Io!

Habitus - listopadno drvo i do <\0 m visoko, pra­vog debla i sa sir'okom, vOluminoznom kroSnjom. Kor. - do 011.0 3 em debela, llzdutno grubo ispu­ea, sivoervenkasta. Korljenov sistem - jako razvijen splet. naroeito botnog korijenJa, kOle prodlre duboko u podlogu. Pupovl - do 011.0 7 mm dugi, rasporedeni kao kod predhodne vrste: pokriveni su sa 2 lamne, ervenkaslosmede, gole, Ijuske. nejednake velitme. Lislovi - Yeti od lislova kasne lipe (preko 8 em) i nalaze sa na 3 - 6 em duglm potoljkama, na lieu obitno goli iii vrlo slabo dlakavi, tamnozo· loni, na nalitju su svjclliji i sa tuporeima bijelrh dlatiea u uglovima lisnih nerava, Cvjetovi - dvospolni, bijelo:!utl, mlri~ljavi; po 2--3(-6) u paWtasloj evasll . Zalisei su bez drske, sledecl IIi, rJede, sa dr~kom. Plod vi~esjcmeni okru91asll Ivrdr orastic (no mOIO so t.droblll prshmtJ), koji je spolja pokriven

TILIA PlATYPHYlLOS Seop.s. lat.

•

(Syn.: T. grandifolia Ehrh.)

Fam. Tiliaceae

Lipa ve1elisna, ralll

Large leayed lime TillcLlI ~ grandes leuillrl Sommer-. Friih-Linde Tiglio noSlrale KP\'",'U.,IICTlla •• _,eTl' 1lI .\IlIl3

gustim smedim dlaticama i lma 5 jasno izbote-nih uZduznih rebara. . 8 10109118 - jednodomna, entomo/ilna. mezol11na

brzorastuca vrsla. Doiiyi veliku starost. d a VriJeme cvjelanja _ pocetkom juna; ako 14 an prije kasne lipe. . RazmnOfavanje _ sjemenom i vegetallvno. Sl anl! le - Iraii hranljiva. rahla, blago. humusn~ mineralna zemljista u podrutjima sa vise zracn

vlilge, , la' Kod nas je zastupljena najvise u brdskom I P ninskom regionu, gdje je primije!:an~ u ,brolni:' mezoilinim sumama, prete:!no ~ za~t!ce~l"! ~: I lama, Tako je nalazimo u ziljedmci kttnl8, m obitnog graba (Quafco _ Carpinatu", croallCU

Horvat) , a dopire I do pojasa mijesane ~UkO~~ -je\ove sume, Nije rijetka i na specilitnlm sa nistima, u meduneevim sumama, b Rasprostranjenost u Jugoslavlji _ S, H, 8H, 5 ' eg, Ma, r Opea rasprostranJenost _ Evropa, zapadna AZ J8 Krim , Kavkaz. .' Prlmjedba - veoma varijabilna vrsta. Osim dVllu navedenih lipli!, u nasoj Ilori je zastupljen~ nek~ liko vrsla lipa, od kojih je najpoznallja bljelS I, srebrnssl a I, (T, argcnlca Desl ; Syn . T. /omell/05 aucl. vix Moench) Odlikuje se siroko src~slll", zaslljenim listovima, ko;i su po rubu ostro I pr~ vii no leslaras!i, osim pri olnovi, gdJe su ejclOVIU, na lieu Sll tamno.t.eleni sa rije!kim zvjezdas!liTI dlatieama, na nali tju su srobrnasti i zviozdnslo dlflkavi, bjelltasli CVlola knsnlja I od kosne lipe

83

BUXUS SEMPERYIRENS L

Farn. Buxaceae

Simi lr. zelenlka

Common box buls b~nlt

lIemeiner Buchsbaum bosso. bono verde

I<:I"I<;n""" O C,-'MIIIIlT

Habitus - zimzeleni, gusto razgranaU grm. oka , m visok, iii manje drvo, koje, npr. na Kavkazu. gdje obrazuje citave saslojine. dosl i;!e visinu i do 15m i p romjer do 1,5m. KOf. - tanka, iuckaslosiva, sllno i plitko ispuca. Mlade grancice si l na dlakave, ceivorobride. Korilenoy aistem - sirok, dobro razvijen. Usloyl - ko~asti, sjajni, gall. do 3 em dug!, na kratkim peteljkama, na lieu l amnozeleni, na na­lieju blijedozelenl. Ostaju na granama 8-12 go­dina. ~1.loyi - jcdnospolni, zelenkaslolutl. u lopta­slim cvasl ima, smjeslenim u pazusima lisleya. U jednoj evaS!i se nalazi jedan ienski i vi§e mU&kih clIJetova Plod - kotasla, sll ijellosmeda, 6-7 mm dug a caura (tobolac) sa Iri pregrade; u svakoJ pre­gradi su po 3 sjemenke. Plodovi sazrijellaju u jesen I ostaju na stablu preko cijele zime. Sleme - eliptlcno, Irobrido, crno, sjajno, golo, 5-S mm dugo. Blologlj_ - Jednodomna. enlomoWna. spororastu­eft IIrsta. dotivi starost i do 400 godina. Podnosi dobro mrazelle i togu, duboku slenu. ali i punu Slljellosl. Yr ljeme evjetanja _ II - IV (V). Rllzmno.t:.v. nje _ sjemcnom, ali u praksi pre­letno lIe90lalivno. Stanllle - kod MS naicc~ca nn krecnjaku i do­lomJIU, all i na serpenlinu i drugom mal icnom 6upstl alu, plcle.i:no do 1200m, ali se na nokim planinama penja i do 1600 m nadm visine (Jaku-

1. klijDnac. 2. IIran~iea s dljalom US lovs i S pupol/lma. 3. evast U pazuhu IIsta, 4. prdnlk. 5. tensk' eviler. 6. lDnskl cyllol bez ocvIJe~a. 7. mulkl cyllet. 8 prDtinac tobolea, unu lra!nla Slrana. 9 slomonka

pica), Najvi§a je zaslupljen u cl flobOl ovim I bja­lograbovim zajednicama. u zajednici :;a make­donskim hraslom. bukvom, pilomim kestenom i dr. vrSlama. Preletno se jallija u vidu §ibljaka. Rasprostranjenosl u Jugoslavlj' - Ma (prema H. Em-u, nalazi sa na IIi odllojena podrucja: naj­vi$e Izmedu Polo$ke i Tilovele$ke Kotl ine. u kli­surama Treske I Pclnje, a ne$\o manje u demir­kapljskom i ohridskom), Cg (okolina Oani!ovgla­da' Siallne, Kl esovina). u oSlalim krejevima nese zemlJe $Imsir je cest u kulluli, I podivljao. Opea rasproslranjenost - Ju~na Evropa, zapadna Azlja. sjov. Alrlka. Prim jedba - od davnlna veoma cijenjena vrslS U hOIUkulluri, 10 se sllugdjo suslcce U Slarijim par· kovima, III lovimo, nerocilo na grobljima Prema habilusu, IOlmi I boli lislova I dlugim osobinama. poznato je mnogo vrUarskih lorm'.

1 evesl (cyllth/urn). 2 plod. 3. sjemenka

Habitus - lislopadnl grm do 3 m visine, siroke krotnje, kratkih, tibolikih g rana koje se granaju vllicaslo (rasljasto). Kor. - smec:Ja do c rvenosmeda, sadr!i obilje ml jecnog soka, kao i granclce. KartJenov II,tem - dobro razvijen, prodire du ­boko u pukotine krecnjatkih stijena. Lillovi - jednoslavni, lancetastl, cjelovilog ruba, gusto skuplJeni prema krajevima izbojaka, zelene boje : u vrijeme Ijetne suse poipu no opadnu , a s jesenjim kitama ponovo proJistaju , Cvjetovl - sacinjavaju narotUe sku pine tzv. ciati­je (c yslh iumJ, kole se sastoje Iz Jednog sredlsnjeg !enskog evijeta , koji je opkoljen s 10 iii vise vrlo jednoslavnih muskih evjetova, saslavljenih iz po jednog jedinog pratnika u vrtastom cvjeli stu, kOje na rubu ima 4- 5 i.lijeZda ; vrat tucka je Is­cljepan iii razdijeljen na Iroje. Plod - lobolae sa 2-6 sJemenkl, ponet to spl jo· iten, gladak.

EUPHORBIA DENDROIOES L.

•

Farn. Euphorbiaceae

Mljecika drvenasta

Wood spurge euphorbe lig neu~ Bauml<S rmlge WoUsmll~h eulo/bia arbo lea

Sjemenke - avalne, lamne, glalke. Blologl18 - jednodomna. heliorilna, termoksero­f ilna vrsla. Vrll.me cvjetanJa - ad kasne jeseni pa sve do mjeseca maja. RazrnnoZavanja - iz sjemens i vegelativno. Stanil l e - naseljava pukotine okomitih raspuca· IIh krecnjackih slijena koje se izdizu iznad mora Rasprostranjanosl u Jugoslavljl - H, eg . (opr.: Koreula, Palagruza. otocie dubrQva¢kog arhlpe­laga. Sv. Nlkola itd.), Ie na nizu lokalitela litoralne zone jui.nog Jadrana Opca rasprol lrBnlenos! - zemlje aka Sredozem­nog mora.

85

DAPHNE ALPINA L Fam. Thymelaeaceae

Ukovac alpsld

Daphne Ilp lne Bflrg-s.ldolbut Llllr.,l •• rplne

tt.bItus - IIstopadnl, ake 40(- 100) em visok, veoma razgranJen grm. KGI'll - mladlh IZbojaka crvenkasIO$met1a, dla­kava, kunije gola. siya. korq.nov alstem - dobra rszviJan, snaino pro­dire u pukollne slijana. lIItovf - obrnulo jajollkl do elipli¢ni, 1- 4 em dugl, 8ledef l. S obje slrane dlakavi, naroeilo oa donjol atranJ, slvozeleni, cijelog ruba. CYJetovI- po 6- 10 u lerminalnim glavicama, ake 0,9 em dugl, sledeer, miri~IJavi. faska spol]a sllno mall_va Plod - narani:aslocrvena okruglasto-Jajasta, ma­IJava, 'ednosJemena kostunica. S,feme Izdu!eno jajasto. IloIogJja - jednodomna. enlomolilna, kalcililna hallofiln. vrsta. Olrovn., kao I 05181e vrsle ovog rolla Yrtjeme a'.18n)_ - V, VI. RazmnobvanJa - sjemenom i vegetalivno. Slanllte - najteMe raSle u pukoUnama kreC­nJ.eklh stllena, ali nije rijelka nJ medu kame­nllim blokovima, keo I nil skelelnim rudlnama. Nalazlmo Ie od monlanog do subalpinskog poja­sa, ave do preko 2000 m nadmorske vlsine. "-'Phlilranl.nas, u Jugo, lavlll - S, H, BH Sb Cg , ,

Opta ,asploatranj.nost _ Jutna Evropa , planine ~~rI:,"eja do islo¢ne Jugosiavlje, M. AzIJe, sjev.

PrlmlllClba - oalm lipske vrste kOja je zaslupijena U sleverozapadnlm kraJevima nm zemlle, u lu-

•

I. (;vijlll sa . I'8n8. 2. r8zrfllan eviler. 3. gr8ntlca s plo­dovlmll .•. siemenka

golslotnim Oinaridima nalaze se broini prelazni obJici ka zimzelonoj juznob<llko.nr;;koj vrr;; t i D, olco­Id •• Sch reb, koja je kod nas rasptoslranjena naJ· vise u Makedoniji. Od paluljaslih wsla roda Daphne na nekim na-9im planinama se mogu suslesU jos: brlla¢lea (0, en.orum L.), koja ima ruti¢asle do crvenkasle cvjelove, zalim D. slrlala TraU. kOja t ivi na pia­nlnama slovenal:klh Alpa na vis!ni od 1500-2000 metara_ Donekle je slitna prelhodnoj, lako se od ove dobro razlikuje po nekim morloloskim karak· lerisllkama. Posebno je inleresanlna crnogorsko­·bosanska endemiCna vrsla Malllll\' IIkovac ID. malyana Bletic), koJa je opisana sa nekih slanisla u sllvu riJeke Pive. Nedavno Ie uSlanovlJeno da je ova Inleresanlna vrsla, kOja tlvi u pukoUnama le4ko pristupatnlh, okomlUh kreCnjaCklh stllena, zaslupijena na neklm lokalltellma u jugolslotnoj Bosnl.

1 gfan¢lcQ s pupov,ma, 2. klljanac, 3. ra~lren cVIJe l . ~. plodnica, 5 uzdu!m presjek plodnlce, 6. pra!nlk. 7. gran¢lca s plodovima, 8. plod, uzdu!nl prasjek, 9. 5]8-menka

Habitus - od 30-150 em visok listopadni grm, sa sibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim 9ra­nama. Kor. - relalivno debe Is, mekana, u mladosti zuckaslozelenkasla, kasnije sivosmeda, glatka, sa dugim vlaknima svilenkaslog lika. Korllenov alstem - dobra rBzvijen . Pupov] - sitoi, terminalni (lisnl) pup la/ollk, bocni (cvjetni) pupoljci kuglasti, IJuske smeCfezelenka­sle sa smeCflm fubovima, oa rubu Irepavi¢aste. Llsloyl - dugul jasto-Iancctasti, dugi 7-9 em i 2-5 em si roki, spiral no rasporeCfeni, smje!ilenl prl vrhu izbojaka. CvJetoyl - 'leoma mlrisni ; najce!ee grupisani po 3 postrance na proslogodlSnjlm izbojcima. Plod - skerlelnocrvena, sjajna, duguljaslo Ja­jasls, soena, jednosjemena ko~tunica, koja je on

DAPHNE MEZEAEUM L.

..

Fam. Thymelaeaceae

Oblenl IIkQvac, vutJe liko, haJducka opul.

Mezereoll, dwan tlay ml\zertion SeidelbaSl, I(elilllhais F!or dl 5teccO, meuerEO II(U'I.,IlK oI5l.1KIIOllellm.rii, DO.I'I1.e .11.11<0

donjem dlJelu zsokruzena, a na gornjem zaluplje­na, velika kao grasak (oko 8 mm promjera), sjedi na lankim izbojcima, sazrije'o'a u junu i julu. S/eme - 9010'0'0 okruglo, 5 - 6 mm u promjeru. 81010gl/a - jednodomna, hermafrodilna, enloma­filna vrsla. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dije­lovi bilj ke, a naroeilo kora i plodovi 'o'eoma olro ..... ni, izmedu oslalog sadde olrovni Olikozid da/tlin i smolu mazerein. DOlivi slarosl do 15 godina. Vrl/eme cvjetanja - ranD proljece (prije lislanja): II-IV, u visim nadmorskim visinama kasnlje. RazmnoZavanje - iz sjemena i vegelalivno. Slanll l e - u svijetlim sumama i sikarama, ruba­vima !uma i progalama brdskog, monlanog, a ceslo i u subalpinskom i alpinskom pojasu naSl1l plan ina, gdjc sa penie i do 2300 m, dakle, ma­zemo ga nacl od hra;;lovog pojasa pa sve do pojasa klekovine bora i planinskih rudina, pl~' telno u zajednicama svezA Fagion iIIyricum, PI­ceion excelsae, Pinion mughi, a oa plaoinama Makedonije (npr. Rudoka, Sara i dr.) redovnO 58 nalazl u saSlavu plaolnsklh vriMina sveze Bruck­enthalion. Javlja se oa plodnim, svjefim , I rall­lim zemlji!'itima. bogatim vapoom i blagim humU­som, ali c::eslo i na skelelnim terenima. Rasproslranjenosl u Jugoslavlll _ S, H. BH, Sb, eg, Ma. Opca rasprosl ranjenost _ Evropa, M. Azija, Ka~­kaz, sjev. Azlja, Prlmjedba - zbog lzrazonlh eslelskih svojs t(l~a uzgaja se u parkovlma i vrlovima. Poznato Je ne­kollko kullivara, koji su veoma cljenjeni.

87

DAPHNE LAUREOLA L.

Fam. Thymelaeaceae

LovortlCII, lovorollsnJ IIkovac

Spurge laurel Laurier des bois

Lorb8'er,SlIldlllbasl Laurlola

IIOA<Ie.ro .... H1K AlDPOAlICTHloIfi

Habit ... - zlmzeJeni grm 50-120 em vlslne, de­bellh. uspravnih, savitlj ivih grana. Kor. - relaUvno debela, makena, go la, lamnc­smeda iii sivosmeda, le!ko 58 kida zbog duglh vlakana svilenkaslog lika. KorlJenov aI.tern - dobro razvijen, povrsinski. ~ - sa vrlo kralkom peteijkom, dugutjastl III obrnuto laneetest l, 5-8(-13) em dugi i eka 1.5-3(-4) em !iroki, kofas!i, odozgo lamnozelenl , slajnl. odozdo svjelliJI. goll. pri vrhu kralko za­AIiJeni. cjelovitog rub.; slariji lislovl podsjecaj u na IIstove lovora (oluda lime!). Na mladim Iz­bolclma rasporedeni su naizmJenieno, dok je na starlj lm granl:icama vilie lislova zbijeno u rozete. CwJetowl - 5-tO u grozdastim rljetkim evastima u Pl1u§Clma srednjih i gornjih IiSlova, t utozeleni , bez mirisa, aktinomorln i, sa Izdubenim cvjetl­i lem kOje ie ejevasto produteno, Imaju a pra~­nlka od kojih su 4 prirasia na gornjem rubu evje­lilia, a 4 nelito nite u cvjeti~tu : antere zutonaran­taste. Plod - duguljasta, jajllstll, sotna kott .... nlca. na PO¢elku zelena. u zrelom stanlu erna, slaJna. SazrlJeva u Julu. BloIoglle - jednodomna, hermafrodilna. entomo­IiIna, sciofitna vrSla. Svi diJetovi blljke, a naro­tllo kora I plodovl, veoma olrovn!; Izmedu aSia­log sadrie olrovnl gllkozid delnln. YrlJeIM cvlehlnl_ - III-V. RumnotevenJe - iz slemena I vegelalivno. 8!&nllte - nej(:e~te u bukovim sumama brdskog I monlanog pojasa (do 1400 mI. na rahllm, svle-

1. IIslovl. 2. r",~i ren evllel. 3. evljll 18 I lrene, • . Ijemenka

.tIm I bogalim zemljistima pretetno na kre¢nja¢­koj podiozl. Alede je zaslupljena i unutar termo­IiInih sasloj ina. Novija istra tivanja pokazuJu da lovorollsnl likovac u nasoj flori ulazi I u sastav medlleranske ~umske vegelaci je (poluOlok Istre). npr. u zajednici ernog graba i jesenske saSike (Sesler;o-Oslfyetum). Tu se ana natazl u rasponu od 190 pa do iznad 800 m, prelefno na IliAu, no 1510 lako i ns kre¢njaku. Predpostavlja se da su ova S lll"I ~'a (ellklnog ka raklera (Sugar-TrinaJsl ic. 1970). Aallprolltrenjenol t u Jugoillavill - S. H. BH, Sb. eg, Mo. Opce rallpro. lranlenollt - zapadna do jugo!sto¢ne Evrope. Ie Sicilija, Korzlka, zep. AzlJe. slav. Afrika.

· ,

I tvljet sa slrane, 2 ra~lren cvlJet. 3. ptodnica

Habitus - niski, puza ... i i potegli zimzeleni grrn do 30 em visine. Kor. - u mladosti zelenkasta, kasnije tam no­smeda, tanka, kalasla, sa dugim vlaknima svilan­kastog lika. Korljenov sislem - dosla razgranal i brojan, do­bra pavezu je zemlji!He. Llsloyl - obmura jajollki, zatupastog vrha, ko­iasti, glalki. slajni, 3-6 em dugi. na lieu tamno­zeleni, na nalitju svjaUiji, spiralno parMani na Izbojku, najte{>ce na nJegovom vrhu nagomilani poput rozete, narotllo na lertilnim izbojcima. Cvjelovl - tuckastobijeli, 1160ma mirisni, zbijeni po 10-20 u gusle lerminalne glavice, okruieni Ismnozetenlm lislovima: eljevi cvJeli~la aka 1,5 em duge, lzvana oskudno dlakave.

Plod - crvenkastobijcl, mesnet poput bobe, sa jcdnom sjemenkom.

DAPHNE BLAGAYANA Freyer

Fem. Thymelaeaceae

Boriks, jeremleak, 8laga/ev IIkovac

Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta. U karl i plodovima nalaze se jako otrovne maleriJe (npr. glikozid dalnin i dr.). VrlJeme evjelanja - rano proljece: III, JV (-V). RazmnoZavanje - iz sjemena, ali prelei:no vege­tativno. SlanJlle - rasirena na krecnjacima, dolomitima ali je na serpentinima najobilnija. Najce5~e je narazimo u sikarama. svijetlim crnoborovim ~u· mama, od monlanog do subalpinskog pojasa, penje se u visinu do preko 1600 m. Aasprosl,anjenosl u Jugoslavijl _ S, H. BH, Sb, eg, Ma . Opea ,asprostranjenost _ Jugoslavija. Rumul'lija, Bugarska, AJbanija. Prlmjedba - olkrio ju je jos 1837. godine grol Bra gay na brdu Sv. Lovrenca nad porhovim Grad~om u Sioveniji, a naredne godine oplsao botanl(~:ar Freyer. Borika je zasticena na svim slovenackim lokaU· lelima keo i na rijelkim hrvatskim nalazi~tima ~ Sa",lOborsk?m gorju Trebalo bi je z3stlti I n3 neklm druglm stanislima. Zbog dekoralivnih svojstava uspjesno se primje­njuje u hortikulluri.

811

RUIUS IDAEUS L.

Fam. Rosaceae

Raspberry 'rambols!, r

HimMele 'rambos.

Ma.\HHa oGlol~HH&II . MlI.\.KKIl ,\CCIIU

Hlbltut - IIstopadni 9 rm oka 1 ,Sf -2) m visi ne, 61bollkih. pravih iii l u~no sayijenih, kolJencasl ih okruglih Izbolaka. Kor. - zelenkastosiva, sa tutosivim uzduinim progama. Grancice u potetku dlakave. inace sa kratklm bodtjikavim cekinjama. Korll.nov .Istem - dobro fazll ijen. brzo osvaja teren. Pupowl _ spiralno rasporedeni. sjedeci, konicno zaillianl, pokrlveni sa nekoliko svijellosmedih I golih IJuskl. lItlovl - perasli, sastavljeni od 3-5(-7), po rubu neravnomJarno leslera51ih lislies, odozgo giatki, S donie Sirane bijelopuslenasti; imaju nilaSle pa-118Iu~e. CV)etovl - u metlicastim iii grozdaslim cvsstima . pravltnl, pelotlsnl, bilelr. ::c- -koilunitavi zbirni plod (maUna). na ispup-

J nom plodi~lu . sotan. lako se raspada na po­

edlne plodu:e. Zri VII-VIII S..,... - SYijetlosmede. s mrezasto rasporedenim lIdublJenjirna i Ispuptenjima Blolo"lla - Jednodomna. heiiofilna vrsla. Slabt)ike adurn'tu (uginu) u drug oj godini. nakon slo do­nsau plod. '"rlJeme cv}etanja _ V, VI (-VII. u v;~im predje·

rna). Razmno!avanJ. _ sjarnenorn i vegelativno. 811nlll. _ testa vrsla u ilumama. na sumsklm 'letin_ma i poZariillima. medu kamcnim blOko· virna Najtesce obrasta veca povrslne monlanog i lubalplnskog pojasa. Karaktsri$litna vrsla reo

1. grBn¢icB S pllpovlm~. 2 pup. pogled sa strone. 3. tvi. je t. uzdulni ptesjek, ~. pta$nlk. $ dvlju straM. S kO!III­niCavt Zbltnl plod, uzdu!ni pre'Jek, 6 sjemenkll. 5 Clviju s1tana

da Epllob;elalia angustlfoliae. Tra~i dublja, rahla i svjeia zemljiSt8. dok suva i plitka iZbjegaya. Rasproslranjenosl u Jugo,lavl)i - S. H. BH. Sb. Cg. Ma. Opea ralprollranienoll - ima sirok areal u Ev­ropi. Aziji. na Orijentu i u Sjcv. Ametiei. PrlmJedba - plodovl mallne kao Fructus Rubi Idao; sluie ze spravljanje soka, pekmez-a i slelke. a odlitni su i u svjc.tem Slanju. Suhi plodovi se upotrebljavaju kao sredslvo za znoJenJe. a od listova so spravlja taJ. Cvjetoyi mallne da/u obi­Ian nsktar i sadr.to mnogo porena. Iz tih razloga veoma je cijenjena u naprednom ptetarstvu U sgrikulluri su poznate broine sorte. koje se od­likuju posebnim svojstvima nsrotlto krupnoei plo­dova, kolitlni neklara I polena. rezislenlnosli na razns bolesll lid. Postoje I sorle sa .tuUm ptodo· virna

I. dio oranCiee s trnovima. 2. evl)et. uzduini prasJak. 3. pratnlk. .t. kottunlCllvl zblml plod, desoo; uzduZnl preajek

Habitus - oko 1-2 m vlsok grm, eiji su izbojcl veoma dugi (ime!) i pri vthu savijeni; pokriveni su brojnim, nadolja savijenim bodljama. Kora - tanka, zelena, na osvljetijenim stranama Ijubicastocrvena. KorlJenov slstem - dobro razvijen, ± povrsinskl i horizontalan. Pupovl - dug! I zasil jeni, dosta (ijetkl, pokri'leni sa nekoliko dlakavih Ilusaka. Llstowl - na lieu tamnozeleni, na nalieJu kudravo bijelo dlakavi, dugo u zimu ostaju zeleni. Cvjeto.1 - oko 2 cm u dijametru; ea~ka dlakava; 'Ijancie bijel iii ruiitast. Plod - kostunlea'li zblrni plod (kuplna), sotan, go, lako sa raspada na pojadlna plodlee. Sjeme - dosla sitno, svljetiosmeOc. Dlologlja - jednodomna. entornolUna vrsta. VrlJem. evjelanJa - VI. VII.

RUBUS DISCOLOR Weihe & Nees

(Syn.: R. procerus P. J. MUll. ; R. macrostemon Focka).

Farn. Rosaceae

Kuplna

Bramble. rasp-ber/)' Ronce. mOrier SiissfrOchllge 6rombeell! Rogo, rovo

Razmnoia.anje - sjemenom i vegetativno. Slanlit. - sikare, iivice, rubovi sum a, uz puteve i na drugim, slicnim stani~tima, kako na kref· njaekoj. lako i na silikalnoj podlozi. AasprOalranjenoat u Jugoslavlji - S, H, BH, Sb, eg. Ma. Opt. r •• proslranjenosl - srednja I Juina E'lropa. Ubanon. Prlmjedba - plodo'li kupine imaiu mnogoslranu upolrebu: u svjeiem stanju sluie za ielo, od njih se dobi'la 'Iocni sok, kompol, pekmez, 'Ii no ild U nasoj 1I0ri je zastupljen vellki broj crnoplodih ~rsta ovog roda, koje se eesto, mada nela~nO, lmenuju zbirnim imenom R. !ruticasus L. s. slr.et auet. Vrste roda Rut>us L. su veoma varijabilne i, bel svake sumnje. 'leoma zamrsene i teske za de­l erminaciju. Osim. ernoplodih kupina, u nasoj flori je ~e$ta oslruga (A. caeslul L.), tiji areat obuhvaca Evro­pu, srednJu ~ziju i M. Azlju. To je niskl, do oka 4?(-70j cm. vlsok grm, koji je kod nas ~est u hlgromezolilnlm sumama niiih potobja, all lak(}­de~ i'.:est kao korov na njivama. liSlovi ostruge su obli'.:no ~-djel~i •. sa jajastJm I po rubu dvostrukO I~stera~tlm, ilsllclma. Plodovi su piavii'.:asti, sa slvkasllm nahukom. U subalpinskom pojasu nasih plan ina, od Alpa pH do makedanskih plan ina, fivl kuplna kamen/ark. (~: .ax8~m. ~ .l, i'.:ije je stablo poleglo po ze".lij~ 811ell . C'lleto'l! su sakupljeni u rahle evasll. Zbl!1II plod Ie soean, sjajan, crYen.

91

ROSA CAN INA L.

Fam. Rosaceae

Pula ruia, lipak

00g· r058

Rosier des chi ens. Eglantier

Hunds Rose pooa COOa'-lbR.

p03a K311HII3'

Habitus - IISlopadnl grm do 3 m vlslne. duglh. dosta debelih, uspravnlh. razgranallh grana. Kora - na slarlm granama je smedesivkasla, a na mladlm IzboJelma je glalka I mrkozelena, eeslo ervenkasla. Trnovl jakl, u osnovl slrokl, srpaslo prema dolJe, povljenl, rje(le pravl. KOriJenov alstem - veoma razvljen, duboko pro­dire u zemlJillte. Pupovl - splralno raspore(lenl. jajollkl, sa broj­nlm tamnozelenlm III smedlm Ijuskama. Uatovi - obleno 7-9 em dug I, neparno perasll. sastavlJenl od 7. rje(le od 5 III 9 Iistiea, kojl su ~oll, iii na nalieju rljelko maljavl. 1.5-2,5 cm dugi I 1,0-1,5 cm slrokl, sjajni. Lisna peleljka iljez­dasta, bodlJlkava, sa zallskom. Cvl.tovl - pojedlnaenl III po 3-5 zajedno, 2 do 8 em u promJeru, boja 1m Je svljetloruileasla ill blJela a rJMe lamnoruileasla. Plod I aJeme - zblrnl plod (slpak) : 1,5-2 cm dug. sadl1l u sebl veel broj uglasllh dlakavlh oraselca. Zrl u septembru I oklobru. BIoI09I/a - enlomolilna vrsla. Vri/em. cvletan/a - V- VII. RlZmnOiavan/e - sjemenom I vegelallvno. St.nlit. - u raznlm Ilpovlma hraslovih suma, na olvorenlm povrslnama, slkarama, ilvlcama, rubo­virna suma I dr. Nlje Izblrljlva na zemljlsle. Ve-61nom rasle poJedlnaeno IIi u mallm grupama. PenJe se znalno vlsoko. RllproatranJenost u JugoslaYIJI - S, H, BH, Sb, Cg, Ma.

1. grantica 5 trnovlma i pupovlma , 2. kHjanac 3. cvijet , uzdu~n l presjek. 4. tui!ak, 5. ~ Ipak. uzduini presjek. 6. oraA{;ic~:

Opea rasproslranJenosl - Evropa, znalan dio Azi­je, Krim, Kavkaz, M. Azlja, Iran, sjev. Afrika. PrlmJedba - veoma polimorfan oblik. Opisan je vellki broj podvrsla. varljelela I formi, kao I ne­koliko hlbrida sa drugim ruiama . Sloena prelhod­noj vrsll je R. dumetor~m Thull': NeSto je lermo­fllnlja od R. canina, a Ioslovi su )0) s donie slrane uz nerve maljavi. Plodovl (sipcl) divlje rUle imaiu mno~oslr~ku prlmjenu u narodnoj I sluibeno) medlc,"I, I) . u farmaceulskoj Induslrljl: od njih se m?gu. spr~v­Ijali: pekmez, vin~, Ilker I dr., a naroello )e cl)e­njen eaj iz suhih slpaka,.poslo u suhom plodu ima dosla vitamlna C, kO)1 se ne razara "' prlll­kom kuhanja.

1. JednogodlinJI Izbojak S pupol/lma I trnOl/ima, 2. pup, pogled .. &lrane. 3. el/llel. uzdu!nl presjek, 4. prdnlk. 5, d lo tdke, 6. lu tak. 7. i lpak

Habitus - iistopadan grm, do 1 m visine, stan­kim, uspravnim granlicama. Kor. - tanka, gusto pokrivena pravim i lekinja­vim bodljama. KoriJenov sla.em - dobro razvljen . Pupovl - spiralno rasporedeni. okruglasti. Ustov( - neparno perssll, 4-6 em dugl, imaju 5 do 11 listles, kojl su okruglasU, dvostruko tests­rasll, obltno gall, na lieu tamnozelenl, na nali ~ju svjetliJ I. Cv~1OV1 - pojedlna~ni, 2-5 em u prom/eru, mno­gobro/nl. Plod I sjeme - okrugll iii kruskollkl zbi rnl plod (lipski, erne boje, go I sjajan, 6-14 mm dug, sa­drii nekollko oraiitiea. Zr' u agustu i septem­bru. BlologiJa - entomofllna, hellofilna vrsta. Vrlleme CYJe .. nJa - V, VI .

ROSA SPINOSISSIMA L

(Syn.: R. pimpinelll­tolla L.)

Fam. Rosaceae

Ruia

Rosier 11 nombreus's 6plnO$ Relchs t~ch ll ge Rose. PlmplneUrose po3.J KO.\IO'leiiwJ .

Razmno&nnje - sjemenom j vegetativno. S"nllte - kratke kamenjare u zan; sveze cmog! i biJeloga graba (Ostryo-Carpinion orienta/is Hor· vat). Cesto obrazu je, vece IJi mania, gusto olr rasle t ibljake. Ra."rostranjenos. u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma. O~a , asproslranj_nos. _ Evropa. zapadna Azlj!. Prlml.dba - dekoratlvna IIrsla, koja 58 moze upolrijeblU I za f ivice. Opisano je nekoliko inr~a: Specljsklh oblika u nasoj flori a poznali SU broJru hibrldl sa raznlm vrstama ru~a , naro~i lo sa alp' skom rutom (R. pendullna L ).

ROSA ARYENSIS Huds.

(Syn.: R. sllvestrls Herrm.; R. repens

Scop.)

Fam, Rosaceae

HUla dht,a. pollska

Rosier de. chimps Feldrosfl

PQM~ ... u ..

fIIIIHuI - IIstopadn l grm do 1,5 m dullno, sa potegllm III naslonJenlm, duglm I vitklm granams, kol_ na lebllmaju krlvo bodlje. ICira - tanka, zelena. ~ _tern - umjereno razvijen. PtIpiwI- splralno raspore" eni, sarii. riJetkl. LIiIo¥I - naparna persall. saslevlJenl oblcno ad 5-7jlJutlh do ellpUcnojaJastih Ilsliea. koji su oka -3.5cm dugl I eke 1 em ~I rok l, {esleras!i, na lIeu golf, ns nallfJu sllna drakavl, imalu uskc "'~ke CWltkwI - oko 2,5-5 em u promJeru, skupljeni po nekollka u cvasl! ill poJedlnac!ni, bez iii sa llablm milisom; stublel srasli u strseci snopi¢. Plod I t}eme - okruglast. gladak. tamnocrvon Zbimt plod Itlpak) na dugoj peleljci, ciio Iz· dubeno evJetilt. obavlla brajne Izdu!ene jodno· S\:for:- ora6CICe. Zrl U oktobru. V.......,;;;.: - entomolll na vrSla . ....... cvJetanj. - VI, VII .

...... noIn.nJ. - sJemenom I vegela livno . ......... - prvenslYeno 10 obll no zl1slupljena u -dopJ IInlm I termofUnlm hrasloyim iiumama. no

re do poJasa bukoylh §uma. Syuda Jo tesla pO lIk1rama, u mettama t druglm slltnlm slan[-111m. ~l'OIlran"noal u Jugo.lavlll _ S. H, BH. Sb . .... Ma. GP6t rasproatrl nJeno. 1 _ EYropa, Zap. Ukrajina. PrlIIJtciba - yeoma pollmorlna Yrsla. Poznat ie ~ brol Infraapacijsklh oblika. Mofe nacl pr!­...,..IU u hortlkulluri, narotlto naki njan! hibridi.

1. grontlcn s ,rnovlmll. 2. cvjlltlAlII B tBlkom. J lap ~n!kll. 4. ilpcl. S. IilpDk. uldutn preslek

"

~~ :'! ,

" :' ,

l. gran(:ica s \rllovlmll, 2. cvi)e \ odozgo. 3. cvJeli~ l(J 5 ¢dkom 1 pra~nlclmll. uzdufnl plBsjek, 4 lul:ak , 5 lapov]

Habitus - lisl opadni grm cd 20-100 em .... isine, gustih, cesto zbijenih razgranatih grana. Kera - kOd starijih grana sivosmeda, tanka, ob· rasla dvojakim Irnovima: j<:ldni su veci i duli Sf­paslo pavljenl prema dOlje IIi ravnl, d rugl su mnogo kra{;1 i lanji ali su .... eoma brajnL Kod mladih izboja ka kere je svijetlozelena pokrivena gustim svijet losmedim I rnovima. Korlienoy sistem - dobro razvijen, dubok. PUPOy] - spi ral no rasporedeni, jajestokupasti, po­kriveni sa nekoliko zelenkastocrvenih Ijuskl. Li l loy) - nepama perasti 7-8(-10) em dugl, sa­stavljeni cd 7, rJede cd 5 iii 9 listi¢a koji su do 25 mm dugi i aka 12-15 mm Sirok1, po rubu dvo­sltuko testerast1: IIstovl, petel jka i ostali dijelovl zljezdasto dlakavl, IjeplJivl (ime!). CvJetO'l'1 - na duzo] lljezdaslo dtakavoj I IJepl]l­va] peteljci, poJedlna~nl ill po nekoHko za]edno, dOSla krupni, rulll:asli

RO SA GlUTINOSA

Sibth. & Sm.

Fam. Rosaceae

RuZa Ijepljlva

•

Plod i .jeme _ dosla krupan zbirni plod (sipak) koji i e spolja ob rastao krutim ';Ijezdaslim dla· kama i Ijepljiv je, u sebi sadrii veei broj brida· stih, svijetlosmed ih ora~~iea. Biologija - entomofilna, heliolilna I kserofitna vrs ta. Vrl/eme c'I'jelanja - V, VI. RazmnoZavan/e - sjemenom i vegetativno. Slan'''e - krec n j a~ke kamenjare. kamenjafSki pasnjaci mediteransko-montanog i submedileran· skog podru~ja. Zastupljena u brojnim zajednica' ma otvorenlh stanista. Penje se u visinu preko 1800 m. RasprOSlranjenolO t u JugoslaYijl _ H, BH, Sb eg, Ma. Opea rasprostranJenost _ i sto~nr i centralnl Me­diteran, Balkansko poluostrvo. PrI'!Iledba - pOlimorfna Yrsta. Opisan yeliki blO) obllka. ad kOjih je u na~oj lIori z8stupljen subsp· dalmatlca (A. Kerne r) G. Beck. Dosta (iJelka vrsla.

..

ROSA GUUCA

Pourrel

(Syn.: R. rubrilolia Viii.)

Fern. Rosaceae

Rub modrollsna

Rosier glauque BerGlne Rose

po;» Kpacl lOA.ll CTllaa

HIIbHus - IIstopadni, 1,5-3 m visoki grm sa us­pravnim I. narot:ito pri vrhu, razgranJenim gra­nama. Kora - kod starlJlh ogranaka lamnosmeda, kod mladih izbojaka, ns suncanoj stranl, crve.nos~e­(la, Inate sa modrikastim nahukom: Irnoll, dIlO)8-kl: jedn! su krupni, srpoliki. kratki, drugi su man]1 I makanl, na cvjetnim granama Ih najtesce nema. Korl}enow ... tem - dobra razl/jjen, razgranjen. PupovI - spiralni. sitni. LIItovI - neparno perasl i, 7- 12em dugi, najtest~ aastavlJeni od 7, (Jede 5 IIi 9 lisliea, koF su dugl 20-45 mm I siroki 15-25 mm, po rubu ostro zub­eaall, na 05nOY[ cjeloviti , . sivomodrlkasli (ime!) ceslc vl§e IIi manja s crvonovioletnim napuhom. CVJeloYl - po 2 iii vite zajedno, veoma lijepi, 2,5-3 em u promjeru. Plod I .Ieme _ okruglasl, rjede jajasl zblrni plod (Ilpak) do 15 mm u promjeru , kofast, svijetloer­van, sadr.2:i veel broj orattieB. BIologlJe - entomolilna, hellolilna vrsla. YrI}eme cvlelenje - VI, Vi I. RazrnnohvenJe - sjemenom i reznieama. Slanlite _ najtelee na lerenlma montanog i SUb: alplnskog pojasa. Aasla na t umskim tislinama I kamenjarama, pOjedl nat no m u manjim grupama, prele!no ns kretn jaku. RaaprostranJenos, u Jugos'avlll - S, H. BH, Sb, eg, Ma. Op6a ' ''prostranlanos' _ eenlralna i ju!na Evro­p • .

,

1. gl1ln~jea , trnovlma, 2. evlle t bel vjen~l~e. 3. illpovl. 4. ~Ipllk.

Prlmledba - zbog izvsnrednih estelskih svojsla­va: IlJepog uspra'mog habilusa, krupnlh, IlJepo obojenlh cvjetova, Ie modrlkaslozelenlh Ilslova koJI imaju crvenovlolelan nahuk. cesto se kultlvl­r u parkovima i vrtovima. Kao i kod ostalih rula, plodovl su vitamlnoznl, sadrle 2;7 % askroblnske klse1ine.

. ,' .

1 grllnl!lclI S pllpovtma t lrnovima. 2. cvie lni pupoljak. 3. evlle!. -4 lap o!a!ke. 5 !ipak

Habitus - IIstopadn l grm, rijetkih i uspravn lh grana do 1 m yisi ne. Kora - svijetlosmeda do ervenosmeda, tanka , sa rljetklm bodljama , sjajna. Korllanoy alstem - dobro r8zvijcn, snai.no pro­dire u kamenj aru. Pupovl - spiralno rasporedeni, jajasto-kupasli, sitnl. L1slovl - neparno perasti, sastavljeni od 7- 9 ( - 11 ) eliplienih 1isliea, koji su .po rubu dvostruk~ lesterasti, goll ill silno dlakavl, 2- 4( - 6) em dug I i 1-3 em siroki. Cvlelovl - pu rpurno erveni, dost~ krupni,. poje­dinaeni, rijetko po 2-3, na duglrn pctcljkama, kole su nakon evatnje savinute. Plod I aleme - oko 15- 25 mm dug, viseei zbirni plod (slpak), kojl u sebl saddi brojne medusob­no slobodne oraseiee. BlologlJa - enlomolilna, holiofllna yrsta.

Vrljeme CYletanje - V-VII .

ROSA PENOUUNA L

(Syn.: R. a/pins L)

Farn. Rosaceae

Ruia alpska

Rosier des Alpes Felsenrose, Alpen-H;,grose lIumOlllUtK :r."M,i,c~tu1

Razmnoi a.,anje - sjemenom i vegetativno. . Stanille - najeesee se nalazi u subalpinskom t

alpinskom regionu , na eistinama u pojasu buko­vih, srnreevih, molikinih, krivuljevih suma. Ce~la ie vrsta iznad gran ice sume u vegetaeiji plant n­skih rudina, mec1u kamenim blokovima, na rubu sipsra itd. Dopire u visinu do 2000 rn . Raaproat,. nJeno., u Jugoalevll l - S, H, BH, Sb eg, Ma. Opt. raapro. tranlanoat - centralna I )ulna Evre­po. Prlm)edba - opisan je veel broj oblika; ZbO~ dekoratlvnih osobina ima primjenu u hort .. k.uIlU11. Osim navedenih divljih ruza, u nasoj flon Ie za· stupljen veliki broj vrsta ovog roda, koje z~ ogranicenosti proslora ne molemo ni n.a bral~tt. Jos samo spominjemo jednog predstavntka Z I~­zclenih rula. to Ie : R. sempen'iren! l., koja Je kod nas zastupljena u sumi crnike i u makiji. I m~ kolaSle lislove, bijele evjetove, a stabljika pUZI iii se penjc po ostalom grmlju iii po podlOZi.

SIIIRAEA CROATICA

Deg.

(Syn,: 8.la8'1lg8t8 (LI Mum. var. croatlc8

[Degen] DOrner)

Fam. Rosaceae

HabHuI - do 1 m visok, razgranat listopadni grm. KOftI - crvenosmeda, glatka, sjajna, kasnije 51-¥Olmeda, plilko ispuca, lanka. KortJtnov slatHi - dobro razvljen i j8k, prodire I U IUIJufe puko!!ne kretnjackih slijena. ~ - saslavljeni od nekoliko crvenkasto· amedlh kofasllh, na rubu trepljavlh Ijuski. koja Itt PrilleJ:u sasvlm jedna na drugu. dugi 4-6 (-9) mm I Ilroki oko 2 do 3 mm. LIIIovI - naizmjenltni oko 5(-9) em dugi i 11 do :2(-18) mm !iroki, pri vrhu zaokrugljenl, 5 ma· 1m lIekanim 0,7-0,8 mm dugim ~picam, testo ~taJu IZbojak suhokoiitaslom osnovom. _,........ - taAlca i krunJca pelotlsne, 6-7 mm ~ dijametru, sa malim okruglaslim, bijellm, 1,5 do

mm dugaekim laUcama i t8~kom dugom 2-6 mm, LaUee I prainici prirasll n8 rubu vrtaslo Izdubenog CVjeliita, koje obevija prj dnu medu­IObkono arasle plodnlce. SmJe~tenl su u rahllm, ~10cm duglm lerminalnim mellicama. _

- meiak (mJehur) sa vlie sjemenki. - avljellosmede, 2,5-3 mm dugo.

BioIogIJI - vrsls sa dvodomnlm iii hermafrodil­~~etovima. Opralivanje je entomofilno.

CYJ ... nJa - VI, VII. IlMnlnolaYanl. - sjemenom. _lite - aubalpinska zona, u pojasu klekovine ~ra. Na Velebltu se lav[la na vlslnl izmedu 970 .... ~ m, • n. hercegovatklm planinama: Cabuljl, :::_nICI optlmaln. atanl~ta se nalaze na vlslnl _"etJu 1500 I 1800 m. 2:['11 u pukotinama raapu­callh kretnlatklh stllena, all se teslo nalaze

•. i:,an~lca 5 pupovlma. 2. kllJanac. 3. IISIOY!. 4. mulkl t:vl at sa strane. 5. lalica. 6. plod. 7. sjemankl u IfYlju bo nlk ~Irana, dolla: popr. pfesjek

primjercl I u vegelaeiji polusmifenlh sipa,a medu kamenlm blokovima i gromadama. Ralprol'ranJenol t u Jugo,lavlJI - Hrvalska: sjev. i juinl Velebi!: Hercegovina : nekoUko nalaziita na plan In I Cabulii i Cvrsnicl. Opt. r.,pro.lr.njanol' - andemlcna vrsla Ju­goslaviJe. PrimJedba - terCijarnl rallk!. Otkrivena Ie prvl put na Velebilu 1904. godlne, gdJe ju je prona­!ao preparator S. K 0 C 5 I a, a godinu dana kas­niJe noAllo je ornllol09 O. R If I $.. r na pi. Ca~u­Iji. Srodniel hrvalske slblraje nalaze se u cen­tralnoj Azlj/. To su alt.JlkII (S •• 11a.nll, (I.axm.) C. K. Schneider) I Ijantanlka (S. tlanlCh.nlCII (Krassn.) A. Pojark.) slblleJa, Izmedu kojlh posto­Ie male morioloiike razllke. Sva, Inaee rllelka, slanl~ta hrvalske slblrele, kao I poledlnatnl prl­mjelel nalaze se pod zaiitltom dr2:ave.

c.)~ , ~t I . gr. ncie •• pupovlm •. 2, eV'J81, uldutn, presJok, 3 tv· e.k, 4. plod, S. IJemenk' • dvlJIJ slr,n,

Habitus - listopadni glm , do 1,6 m visine, sa raz-granlenim, uspravnlm, okruglaslim granama, KOI. - lanka. l:ulosmeda, kasnije tamnosmeda Korllenov slslem - dobro tazvijen, Pupovl - jaiasli. zasiljeni, 1,5-2 mm dugi, sa veclm brOJem s1Vosmed l" Ilusaka. Ustovl - eliplicni do eliplicnodugulJasll, plojka 2.5-5 em dutlne. soble slrane gala iii kralko dlakava, u gornioj polovini grubo napilje,na, a na cvjelnim granama cjelovltog ruba, s donJe slrane po narvima I na rubu dlakava. Cvjelovl - u gustim poluloPI.asl lm g ronjama .. ea: slcnl lisliel sUjssto Irokulasl l 1,2 mm, a krunlC~m oko 3 mm dugi. PfocI - mlehurie sa viAe sjemanki, ns ptednjo! strani izbo~en. dlakav ill go. SI.me - vretenaslo. oko 2 mm dugo, svijeUo­smede 81010111. - Jednodomna, enlomofllna vtSla

Yrljeme cvJelanja - V. VI

SPIRAEA MEDIA

F, Schmidt

Fam. Rosaceae

SrednJa suruflca

T:lllO.\"" Cpt:.\1!1l

RazmnO!avanje - sjemenom i vegetatlv~o. Slanlt l. - kod nas najle§ce na krefnjaku, g.~le obrazuJe guste §ibljake na suncanim, toplilim stjenovilim slanistima A.sprostl.nlenost u Jugoslavili _ S (rijetko), H, BH, Sb, Cg, Ma. , Opfa lasprost,anlenosl - isloene i jugoislO ne Alpe, Jugoslavija, Madarska , karpalske lemlje ! prostor od jutne Rusije preko Sibira do Amuf~ Prlmj. dba - prema dlakavosl i i nazu blje~OSI' I~ stova opisano je nekohko oblika; var, media, kO!3 ptaovladava u zapadnom dijelu areala, a od!lkUJ~ se golim iii golovo golim lisnim peteljkama I naJ' fesce s obe slrane golim listovims. Egze~plaJi koji imaju gusto obraslc lisne peteljke I IIstove koji su s obje sirane, vise iii manje, stalno. dl~' kavI, pripadaJu v.:u. molUs (Koch & BOllch.e) K. Schneider POSljednj i takson je zastupl!en u nasoj zemlJi najceste u Bosni, Srbi;i i C. Gon U nasOj 1I0ri zaslupljeno je jos nekoliko vrsla ovog roda, 10 su bre.tollsna . urutiea (5. Chi' maedrylolia L. , Syn S, Ulmllolia Seop.), siva sur~' tic. (5. cana Waidsi . 3. Kit), a u tlori Hrvalske I

Siovenije rljetko se susrete vrbolisns suruclGl (5 .• allclfoUa L.). Jos rjeda je polegla surutici (5. decumbens KOCh), kOja je poz-nala na nsklm tokahlel lma u SIOveniji (okotina Breginj"'), te S. crenal. L rijelko zasluplJena u MakedonlJi U vrlovima I parkovlma se uzgnjaju brojne egzo­I It~ne vrsle suruciea sa visokim dekorat1Vnim sVOI' slvima

AMELANCHIER OVALIS Medik.

(Syn.: A. vulgaris Moench,

A. rOfundifo/la (Lam.) Dum. - Cours.)

Farn. Rosaceae

Rul vlca, kozla jabutJca, mera'a

June-be!ry Amtilanthler. ntiUler des

roehera Felsanbirna, Fluhblrne

Pe!o cONlno. salei-aguolo "p,a "p\'r.W.'''CTIla.

Habitus - listopadni 9rrn visok 0,5-3 m. Kora - sivosmeda, kasnije polamnl. Korll.nov sistem - dobro razvljen, ± horlzon­lalan, Pupovl - pokriven! crvenkaslosmedim, sjajnlm Ijuskams. koje su 90le I Olklonjenlh vrhova. . .. lIltovl - jejolikl, obrnulojajoliki. okrugla511 III elip'h~ni, 2-4 em dugi, 2,5 em slroki, s okruglom ill slabo srcaSlom 05novom; ns rubu S nepravil­nim zupcims, na lieu lamnozeleni, na nalieju svljeiloplavicaSlozeleni, u pocelku pahuljaslovu­nasi I. kasnije ogole, oslm uz srednjl nerv. Cvletovl - hermalroditni , oko 26-32 mm u dl­jametru, sakupljeni u gustim, 5-8-cvjelnim gro­njama: laliee 13-16 mm duge i 2,5 mm slroke, Plod - oko 8 mm u dljametru, soean. sladak, ern, s modrikaslim nahukom. Zri u avguslu. Slem. - srpasto savijeno, sjajno. Siologl j_ - Jednodomna, enlomofilna, kseroler­molilna, hellolilna, kaleilllna vrsla. Vrl/eme cvj. 'anla - IV-Vi. RazmnoZavan/e - sjemenom I vegelatlvno. Slanll l. - zestuplJena u brojnim zajednlcama sveze Osfryo - Carpi%n or/eofalis Horvat, zalim u bazllUnim ernoborovim surname. 1510 lako tlvl I na Olvoren lm kamenjarama, ns plilkoj krecnjac­koj podlozl. sve do klekovlne bora. Praleino u manjlm grupama III po jadinacno. R.l prol tranlenol l u Jugollavll l - S, H, BH, Sb, Cg, Ma. Opta r.aprol lranjenolt - srednje I Juina EVropa , M. Azija, Krlm, Kavkaz, sJav. Afrika,

1. g!an¢lca s pupovlrna. 2. kfljanae, 3. osnoYa p!!laljka 1\910 sa lallsclrna, 4. eYljel odozgo, 5_ slamanka s dyJlu botnih Slrana, 6. plod oaozgo, 7. plOd sa slrane. 8 plod, ulduin; (gore) I popr. (dolla) p!esllll<.

Prlmjedba - veoma vsrljabllna vfsla. Oslm lip-5kog oblika, U na~oj flori su poznal i sljedeei tak­soni: vaL dalmaUca G. Back, koji ima $lroko oval­ne III okrugJe, do 4,5 em duge, lislova, koji su u donjoj Ireelni ill polovl n! eljelog ruba: var. grossedentata (Aoh!.) K. Maly, sa sirokoellpillnim IIstovima, krupno napillena III dvoslruko natub· llena ruba; var , macrophylla Vandas (syn.: var. granell/olla Ba/ei.) kola Ima ovalno-Jajolika, 4 do 9 em duge i 2,5-4,5 em slroka, ± nepravilno na­piljene lislove, kojl su dugo u Ijeto dlakav!. Po­sljednJI takson zauzima znacajno mjeslo u lIor! jugoistocnog dijela nase zemlje (BH, eg, Ma). Prelpostavlja sa da je na neklm planlnama Jutne DalmaCije, Hercegovlne I erne Gore zaslupljena I krelaka rulvlc. (A. cr.tlc:a [Wllld.1 DC) Ato bl svakako jos \rabalo provjerlti.

.. 1 I. \lrlmtlCtl s pupovima, 2. kI1Jan~e. 3 c~ijel bez vjtln¢l¢a. uzdu!nl pres/8k. ~ . plOd. u%du!nl presJek. 5. s!emenka, lIont. uzduln , dOl Ie: popr. presjok

Habitus - listopadni grrn oka 3- 4 m visok iii drvo koje rijetko nStasle do 10 m, ?;iroke. nepra. vilne J prozrafne krosnje. Kar. - aka 1 em debe la, sillosme<1a, dugo we­mena ostaje gtalka, u starosl i plilko Ispuca. Korijenov , Islem - dobra razvijen, srcasi . Obra­luje e klotrolnu mikorizu. Pupovl - dOSls silni, pokriveni sa vise crven­kastosmec:lih, lijesno priljublJenih ± golih Ijuskl; kratkorasti debell, prslenaslo /laborsn! i tesla zsvr&avaJu Jakim, izrazi!lffi trnovlma. Ullov! - aka 3-5(-6) em dug! i aka 2-4 em si­rokl, po obllku dosta varijab.iJni: na r~bu gru.bo nazublJem ; u mladOSli vunastodlakavl. n~ licu tamnozeleni, ns nSlh! ju blijedozelen!, bez sJala Cv)etovt - bijeU JI! ru.!!taSli, skupljeni u malo­cvletnim cvaslima n8 kr8Jevima kratkorasta, ta­tica oko 5-6 mm duga, lalice 1,3-2 cm duge.

MALU S SYLVESTRiS Mill.

100

(Syn .. Pyrus malus subsp. sylveslris Aschers. & Graebn., Malus acerba M~ral)

Farn. Rosaceae

Dlvl ja, ~umska jabuk!

Common Applll Tree Pommier SaUY3g8 wilder Aprelbaum II mala salvaHc(I HlholtH .wcuaH .• \"Kat

Plod - kuglast iii jajollk, prosje~no 2-:2,5(-41 cm u promjeru, .!u lozelen, ns suncanoJ stram testo crvenkasl, na peteljci ; kiselog ukusa. Sleme - tamnosmede bOje. Blologlla - jednodomna, enlomolifna , mezotllrm' na. spororastuca vrsta. Vrlleme cYJetenJa - (IV), V, VI. RazmnofavsnJe _ sjemenom. . . Stanlt te - najtesce 1.1 mezofitnim suma~a I A,ka· rama, usamljeno na livadama, pasnjaclma, m~ d'ama ltd. od ni.!eg do brdskog reglona. Rsaprostrsnjenoat u Jugol lavlll _ S, H, BH, Sb, Cg , (Ma?). Opes ru prOl lranjsnost - EVfopa. . Primj_dba - 1.1 nasim krajevima sa susrec~ I M. pumlla Mill. kOja je sliena prathodnoj vrsll. Do­sti.!e visinu do oko 10 m, ali sa javlja i ka~ grm. Ima dvostruko napiljene iii krpasto naplljene, vise elip\icne !lslove, kO;i su na oko 3 crn dugOJ dlakavoj pateljci. Cvjetovi su nesto veei nego kod vfste. M . sylvestris, a pupovi SUo za razHku od ove, sa dlakavim Ijuskarna U jugoistoenlm krajei,o;ma· na~e zemlje (Sb, Ma) zastup)jena je i batkanSko-apeninska vrsta M. florentlna (Zucc.) C. K. Schneid. (syn.· M. G(8)88· g/lOll8 Koehne), koja se javl;a kao nlsko drv.o S okrugtom kro~njom, a lma sirokojajolike. naJte­~ee 3-feznjevite Iistov9 (sticne gtogovim). Vrsta roda Malus su veorna komplicirane za de' tarmlnaclju, s obzirom da su S6 brojni oblici ~um· sklh (divljih) vrsta ukrstili sa raznlm kuilUrnll1l sortarna

101

PYAUS PYRASTER

Burgsd.

(Syn.: Pyrus communis L. var.

pyraster L.)

Farn. Rosaceae

DIvIJa krulka

Common Plar Tree poi rier sauvaoe

Hollblrn •• Birnbaum

1'p\'UJ.a AeCHa., rpywa AII"aI

Habitus _ listopadno, oko 15(-20) m yisoko dNa, Airoko piramidalne, guste krolnje i kralkog. do­sla praveg, masivnog debls. Kora _ oka 2 em debels, tamnoslvosmeds, u mla­datil glatka, u starija) dabl duboko, uzduino I paralslna Ispuc • . Korll.nov ala' am - jako razvijen, dubok I sreast. Pupovl _ dos!s sitni, pokrivenl tamnirn IJuskama; kratkorastl (kratki IzbojCij zavriavaJu j8dnim pu­poljkom, dok se vrhovi dugor.slB redovno za­vrlavaJu lednlm Jakim Irnom. liltovl _ aka 2-8 em dugl, n. lieu lamnozelenl i sjajnl. na nali t ju svjellijl, n. rubu valovito napilje­nl: na pocelku pahuliasU. kasnije ogole; nalaze se na duglm lankim peteljkama. koje su jednako duge, iii nsAlO dule od lisne plojke. CVlalovl - hermafroditni. do 3 em u promJeru, na­laze Ie u maloevjelnim gronjama : bljeU: prdniei Imaiu ervene anlere. Plod - zblrnl iezgrlcasl i plod koji se sastojl Iz debelog, mesnalog evjeliMa. koje oblluje zadeb­IJanim kamenim ceUjama; okruglasl. ,"uckasloze­len, na oko 5 em dugoj, lankoj drAel, oko 2-3.5 em debeo. Zri U oklobru. Slama - erno, sl ajno, plosnalo. Blologlla _ jednodomna. eniomolilna, mezolilna, spororasluea vrsta. Dolivl slarost do oko 150 godlna. Vrllame cvlatanla - IV. V, pa,alelno sa IislanJem. Rarmnohvan!e - sjemenom. Stanllta - oajte!!!e U mezoli1nlm I kselotermnlm lislopadnlm Aumama, od ravnlea do pralplanln-

()

1. graro¢lea • pupovlma. 2. killaroae. 3. evllet uldu1rol prujak. 4. plod. IlJevo: popretnl. de. no: uldu.tnl pratjak, 5. 51emanU

skog pojasa. ZaslUpljena je u brojnlm Aumsklm zajednicama. Penje se rijelko iznad 1000 m, ali se pojedinatna slabla na julnim padlnama na!lh planlna mogu nael I na 1500 m nadmorske vlslne. Halproltranlanol ' u Jugollavlll - S, H, BH, Sb. Cg, Ma. Opea ralplostranlanost - Evropa, zap. Azija. Prlmjadba - veoma varijabil na vrSla. U na§oJ lIori ie poznalo neko1iko obllka. kao npr. subsp, pyraster (L.) Hegl kojl Ima okruglasle IIslove I tlli se plodovl nalaze na 20-40 mm dugim dr!kama ; var. ovata TerpO, Ima ovalne lislove; var. nyara­dyana TerpO, Ima elJplitne lislove, I plodove os kralklm dr!kama. Poznall su brojni prelaznl obUci I kri lanci sa 18Z­nlm druglm vrslama kru&ak8. Dlvl]a kruAka sa korlsll u vocarslvu kao podloga 1a kalemljenJa plemenilih sortl kruAaka.

I grlo~ica $ pupovima, 2 cvi;el, uldulnl prllsJek, 3. II' I'CII , -4 s JcmeOka, S. plod •

Habitus - listopadno drvo do oko 6(-8) m visoko, izrazilog debla i gusto razgronale, kuglaSle i ne­pravilne krosnje, s Jako Irnovilim granama. Vrlo cesto se javlla kao grm. Kore - c rnkasts. uzduino i poprecno Ispucara, oko 1 em debela. sHena kori oblcno kru§ke: mladi izbojei smedl, dlakavi, kasnlje ogole, Korljenov 1II Iem - dobro razvljen. duboko I siro· ko prodire u skoletno zeml jisle. Pupovl - sitnl. oko 2 mm dug!. pokriveni su za­Aillenlm. tamnosivosmedlm, stlno dlakavlm Ijuska· ma. Vr§ni su krupniji od boenih. Llstovl - naizmjeniem, usko oliptieno duguljastl, 3- 7 cm dugi, prj osnovl kUnolikl : plojka ie napri· Jed sitno pilsSls, iii 9010vo cjolovita, u m ladosti slvopustenasla, kasniJe gore ogoli i postane sjaj­no zelena, na donlOI slranl ill viAe plavicasla, peleljka tanka, 1-3 cm duga.

PYRUS AMYGDAl. lFORMIS

ViiI.

(Syn.: P. parv/lloaJ Desl.)

Fam. Rosaceae

Krulka !rnovaca, glogulja, krulvlna, slanopalfa

Almond·lqaved peal pol rill r DUX fcuilJes d 'amande Mand efblattrlge ailne

Cvlelovl - bijeli, 2-3 em u dijametru , sakupljenl po 8- 12 1I §Iitastim cV3stima. PlOd - zbi rn i jezgri~astl plod, 2-3 cm sirok, U zreiom stanju zulosmed, Ivrd: zri u oklobru. Slame - cadavocrno, spljosteno, oko 5-6 mm dugo i oko 3 mm 5iroko. BlologlJa - jednodomna, enlomofiln3, kseroter· mofilna, heliofiloa , kalcifilna, spororastuca vrsla. Podnosi veliku zegu i susu. Vrlleme eVietanle - IV, V. RazmnofevenJe - sjemenom. , . Stanille - n8jeeste u lermolilnim su rnama I !~ karama medlteranskog i submediteranskog po.~: rucja. ZaSlupljena je i u makiji i u pseudornaklJI Rasprostranlenost u Jugoslavlll _ S (rijelkO : lsi' raj, H, BH, Sb, Cg, Ma. , Opee rasplostranleno' t _ Juina EVfopa (zemlJe SredOzemlja), M, Azija. PrlmJedba - pOieljna Je na nasem krsu, jer po~' nosi sve ekslreme krskog pOdnebl ja, Ie se pn' mjenjuje za vezivanje lerena sklonih eroziji. U vo­carslvu sluii kao podloga za kalemljenje pie' menltih vocki. Za floru MakedOnijo (Skopska Crna gora) nllv~i se I .vrsla p, elaell9rllolle Pall., koja rasle u vldu manJeg dNela, iii kao grm. Ima okrugle III kr81~o krusk:olike plodove, k011 su do 3 em u dijarnelrU, tutozeleni. U n,ekim nasim kraJevlma zastupljena je i ja~O mal Java , P. nlvalll JacQ. I to posebn lm laksonom var. I lavoniea (Kit.) Terp6.

103

CRATAEGUS MONOGYNA

Jacq. s. lalO

Fem . Rosaceae

Glog Jednokol tlta"l, 9109 bllell

Monogynous t\awthorn, may Iree

tpine blenche Eingrillellger WelBdo, n

biancosplno (iQ.p .... u"",,

OA,I.onC(:T"'I,.1,oI1i

HabUus _ listopadni grm 3-6 m visine iii manje, rijetko, do 8 m visoko dlVo. Kora _ pepeljastosiva. u pukoUnama crnkasta, do 1 em debela. ns mladlm grsnticama bJelke-stosiva ii i zelenkasta. glatka, gola iii ne pofetku dlaksva. Tmovi najte!ce sarno 1 em dug!. Korit-nov sl.tem _ dobro razvijen, kako u dubi­nu, tako I u §lr inu. Pupovl _ oko 3~4(-5) mm dugi, sasl8vljeni od vlte, tiJesno priljubljenlh, tamnocrvenih Ijuski . lIstowi _ veoma polimorfn i, na oko 1-2 em du­gim peteljkama, imaju 3-7(-9) duboko razdvojenih retnjeva koji prelazB sredinu §ir ine lisla. CloJetovi _ bljeli iIi rutic8sli, u pramenasUm. do 5 em !'Ilroklm, 10- 18.evJelnim gronjama. TucaK sa­mo jedan . Prasnlci erveni. Plod'"- prividan plod (glog1nla), 7_ 10mm dug, erven (rjede tut (vsr. Ilanthocarpa Lge.] ill bIJel). Siame _ po jedno u plodu (imel), ja]8510, oKo 4(-7) mm dugo i 5 mm :!;Iroko, svijetlosmede. Blologlja _ jednodomna, entomolilna, prele:!no Kserolermna, polusciofilns vrs ta. Vrljeme cvje'anja _ V, VI, oko 14 dana Kasnije od viteKo!tlcavog gloga. Razmno!a.,.anje - sjernenorn. Stanll ' e _ u IISlopadnirn, rnje!'lovitim, rjede u ce­linarsklm surnama ns sKelelnirn livadama, UZ: rubove sums. U 'j~ieama I dr., od nl!.ln polotaja do gomJe granlee montanog polesa, dosezucl po­kelkad i do 1500 m nadmorske vislna. R.,pro' lranJeno,' u Jugo. lavljl - S, H, BH, Sb, eg, Me

1. grlln\!l.:a S pupovlmll, 2. klllll""':. 3 . .:vlJet SII slrane, 4 . .:vlJ I!I o<!ozgo, 5. sjernonka. odozgO (g(> re) I sa s\rllnO (dOlle)

Opea r •• pro.lr.njano, ' - Eyropa ; Kaykaz 58 prostororn do Arrnenije, Sibira, Himalaja i Sirije: sjev. Afrika. Prlmjedb. _ u okyiru prostranog areala ove veri­jabUne vrste oplson je veel broj infraspeeljskih oblika. Na nasem podrucju pollrnorlnost Oyog 9109a je yeorna oyidentna. Oaim subsp. monog,­n. i subsp. Intermedle (Fuss) Jayorka, ko]i su zasl uplJenl preleino u sjeverozapadnim I sjeyero­isiocnim kraJevima neso zemlja. na Dinarsklm pla­n1nama je zaslupljen subsp. Inzengaa (Benolonl) Fuk., koji objedinjuJe u scbl nckoUko varljeleta i tormi. Jeden od lih yari jetela - var. tren.alplne (A. Kerner) je karaKlerislican za medllOranske I submedileransko krajeve, gdJe se jaYlja na I/u-10m kr!;u. To /0 nizak, veoma bodljikllvi grm, kojl Ima kotasle, 1,5-2,5 em duge l islove, koJI su na lieu lemnozoleni i slajnl, n8 nallcju sivodlakaYI

1, a1antaU S pupovlrna I IrnOYlrna. 2 klilanac:. 3 c:vilel. Uldu!nl pr •• jak. 4, pralnlc:l. 5. plod. urduln l pr85,ek e ovl,a kotllc:e II jednag ploda (gloglnje). 7. unulla~n ji Ilrani jedna kolUc:e

Habllus - listopadnl grm sred nje vellfine, ill manle drvo, koje u povoljnrm uslovima mole Il' l aslll do 12 m I poshei debljinu I do 50 em Ko,. - kod mladih grantiea ervenosmeda. u po· felku dlakava, kasniJe gola, sa sitnim lenlieelama. Trnovl najCe6Ce 0,6- 1,5(-2) em dugt. KorlJenov slstem - dobro raz'o'ijen, povrAinski Pupovl - oko 2-3 mm dugi. saslav!Jeni od vise glalkih i sjajnih ervenosmedlh, i'.l fokih tjuski, Uslovl - na oko 8-15 mm dugoi , dlakavoj iii go-10j peteljci, ns lieu l amnozeleni. na naliclu S'o'i· Jellopla'o'ifaslolelonl. Ul nerve slabo dlakaYI Iii goll. Plolka Ima 3. rJede 5 phlkih tapo'o'S (relnje· va) , brakteje Jajasle do laneelasle ill potusreasle. naplilene, gole, CYJelovl - biJeli iii ruiitasll. sa 2··3 (rijelko 1) tuCk. aakuplJeni u 8-10-e'o'JOlnim 9fonJnma

CRATAEGUS OXYACANTHA L.

Farn. Rosaceae

,.

G109 vlhko~li ca yi , 9109 c~eni

Common hawthorn AI,Jb{:p,ne blanCM Sll,Impfgelapplcr WlllBdorn, Zweigr,f1ellger WO IRdo", biancospino (i.o~I'I~"'''''K IiIHIQ<lIl;L Ct. 061>1"H"U~"" .. uj

Plod - do eke 12 rnm u dijametru . erven, prividan plod (910gl"ja) (,jede iut iii bjelicasl)_ S, ..... - aka 5 rnm dugo. svijetlo sme<leiuto BlologlJ. - jednodomna, enlomo/ jlna, higfomeZo­tilna vIsta. Doiivi s tarost pleko 100 godina V,I'_me cvletanl. - V, VI RazmnofavanJ. - sjemenom. Slanlt te - humusna. 5vje.ta do umjereno soha Zemlj iAta U Syijetlim, II$i Opadnim, mje~ovllH", rjeas Celinarslum, Aumama. na aluvi jalnim !lima R.'pro,tr' nJenos' u Jugo, lavlll - L, H, BH, Sb. eg. (Ma?) Opee ,a'prc,tranlanost - Evropa. Prlmledba - yeoma yarijabilna vl sla U makedonskoJ lIori zastupJjen je istoenl !llo~ (C. orlenlali, Pall.) koji naraste oka 3(-7) m visln~ a IisloYI su 'flU peraslo ulezani , jako dlakavi. dD 6 cm dugi. Ima okrugle, do 2 cm debele. Raran· tasloclycne plodove. Slican prcdnjoj yrSli. a mnogo qedl. zaSlupJJen u flori Mokcdonije jl! I hel.dralhov glog (C. heldrelehll 8 0Iss.). .' OSlm Ctvcnop1odnih 91090va. u nasoj zemlji 1M I neke ~ISIC sa crnlm plodoYirna. kao npr. panon· ski c rnl glog (C. nigra Walds!. & KIt.) kojl se 181-IJn kno glm lit Risko dlvo do oko 7 m yisine Pr" vldan plod J(! Ok,uglast, oko a mm u dijameti li. satan I mekan . ZastuplJlln jc u Hlyatskoj I Sib' u vla/nlm sumama. nn adilrnn I Ul vcce rijch.e No !>uvlJlm i 10pli,InI Icronima nASlh hraslOI sumo u (BI~?), Sb I Ma livi obl t nl elnl glO'l (C. penlagyna Walds l &. Kit ) kOjl Ima paras' l(!inJ(lvlto lisco i Oy,llno plodove, sa 3 4 ko~11r

105

COTONEASTER INTEGERRIMA

Medlk.

(5yn.: C. vulgaris Lindl.)

Fam. Rosaceae

Muimullca oblfna, dunJ.rlca

Coton'''I'' II leullin enll',es

Gemelnll Bergmtspel

" .. ;\ .. ,,1.11111< ue.\WIOKPW;"""

HabHus - IIstopadnl, aka 0,5-1,5(-2) m vlsok grm. s uspravnim i razgranatlm granama. Kor. - kod mladih grantica sme(lecrvenkasla, pri leglo vvnasto dlaksva; starije grancice tam no­crvenkastosmede, gale. Korll.nov alstem - dobro razyi]en, preleIno po­vr!lnski. Pupovl - dosta Sitni, pokrlvenl crvenkastosme­dim, golim iii slabo dlakavim Ijuskama, izmedu kOjih, vee tokom zime, IZblJaJu guslo dlaka ... i mla­dl listovi. Llslevl - na cvjelnim granama Sirokajajas!i do okrugli, (t l 2-4(-5) em dugi i 0,5-3 em Sirokl, s okruglom osnovom; na lieu gall, pokatkad s rijetkim dlaflcama, bez slaja, tamnozeleni; na na­lifju bjelkasto iii sivopuSlenssti; r,a rubu cjelovlti; peleljke dlakava, 2-4 mm duga. CYJelOyl - dyospolni, bjeUfastorutlfasti, po 1-4, najfe!ce po 2 zajedno; ta§ica gola. Plod I I jeme _ okruglast. jajoiik III obrnuto jajo­Ilk priyldan plod, 8-1' mm dug, gol, ± brdnjav, 5a 2-4 trouglaste ko!tlce. Sazrljevaju u avguslu i seplembru. Blologl ja _ jednodomna, enlomolilna, heliolllna vIsta. Vrljeme cvjetenja _ IV-Vt, zavisno od nadmor­ske vlslne. RumnofavanJe _ sjemenom i vegelalivno. Slenll te _ olvoleni kamenjarskl paSn/acl u pret­planinskom I planlnskom podrufju. Zaslupljena u rijelklm crnobofovlm $umama na krecn/aku I do-

1. grenl:lce 5 pllpovlma, 2. tvllal, 3. tvll.!. lItdll!nl pr.­s!.k. 4. lallca. 5. plod. 6. plod. gore: poprel:n l . dole: lIzdu!nl pres!.k, 7 .• J.m.nka • dvljll ,'rana

lomitu, gdje rasle sa brojnim termolll nim vrstama, a testo je naiazlmo na ogoljellm lerenlma Iznad grantee !ume, cak i do oko 2.000 m nadm. visine. Tu se javtja kao polegli, ispod 0,5 m visoki grm. Rssprastrsnjenoet u Jugal lsvlll - S. H, BH, Sb, eg, Ma. Opes rSlproltranjenol ' - EVropa, zap, Azlja, Krim, Kavkaz. Prlmjedbs - veoma polimorlna vrsta; oslm Up­skog oblika u na!ioj 1I0ri je, sem druglh obllke. Z8slupljen I lakson: val. Inlennedle C. K. Schn., koji Ima, u odnosu na tip, znalno manje IIslove; li/elko kad dufe od 2 i !'lIre od 1.3 cm, a cvje-101'1 su mu na/fe!ce pojedlnafnl, IIi po 2 zajedno. Oval lakson je zasluptjen u viAim nadmorskim visinama na!;lh planina, u vegelaeill otvorenlh ka­menlara, medu kamenitlm blokovima I na njlma, Ie na vrtafaSlom lerenu I sllfno.

.­,r

P"'~ ~ \J'

\ cvjjel, uzdufni presjek. 2. latlca. 3. plod, 1118'10: sa strane. dC3no: odozdo, •. 5jemenka s dvlju strana

Habitus _ listopadni grm ake 1-2(-3) m visok. Kor. - smedecrven.!l, kod mladih grancice zue­kaslozelena, 9u51a, pokrivena vunasUm maljama. Korilenoy 5istem - povr~lnski, dobro prodlre u kameni lu podlogu. Pupov! - dosla silni, pokriyoni crvenkastosme­dim dlakavim Ijuskama. Li.I~'11 - sirokOjajasti do slrokoellp\icni, 3-6 em dugi i 2-4,5 em siroki, pri vrhutupi iii ~aostreni: na lieu tamnozeleni, u mladostl dlakavl: na na· litju bijelo iii sivopuslenaslL CvJeloYI - dvospol~i ! blJ,c1i iii r~i:icasti, U vis.e6im (1) 3-12-cvJetnim s!llovlma; cv,etne drske I ca­sica 9U51O pustenaslc. Plod I slame - eke 7-8 mm dugi, ± lil canodla~ kavi ptividaf'l plod: sjeme oko 4- 5 mm dugo I oko 3 mm §iroko, svje\losmec:le Biologija - jednodomf'la, ef'llomolilna, kalcililna vrsla.

COTONEASTER TDMENTDSA

(Ait.) Lind!.

Fam. Rosaceae

Mu§mulica (dunJarlca) pustenasla

106

Cotoneaster tomenleu~ Filzige Bergmispel Klt3U,\b!I1IK noii,\o'lltloln

VriJeme cvjetanJa - (IV), V, VI (neslo kasnije O{j

obicne muSmulice). R.zmnozavanje - sjemenom i vegelativno. Stanit l e - karakleristicna vrsta u zajednicama crnog bora. ali je islo lako cesla na olvere.n.lm slanislima, gdje se uvijek javlja pojedinaCno lit u manjim grupama. Najcesce je nalazimo .na k~ec· njackoj podlozi, ali je, isla lako, zasluplJena t na drugim supslralima, R • • pro. tranjenosl u Jugoslavi ji - S, H. BH. Sb, Cg, Ma. Dp¢a r •• pro.tranjenost - jugoislocna Evropa, zap. Azija. Prlmjedba - dosla varijabilna vrsla. Oslm navedenih dviju musmulica nase !'Ore, ~a­slo se u nasadima sirom zemlje uzgajaJu broJne egzolicne vrsle ovog roda, koje se odlikuju izu­zetnim dekorativnim svojstyima. To su: C. horizontalls Dene .. cija je domovina Kina. U na51m uslovima 10 jc poluzimzeleni glm. poleglih razvedenih grana, s dvorednim, poslla­nim izbojeima i s veoma sltnim. 0.5-1,2 em d~­gim listi{;ima: C. adpressus Boiss. predslavlJ~ niski, svega do 25 cm \'isoki, uz zemlju prileglt grm iz zapadne Kine: C. humilusa Duth., zimlala­ni uz pedlogu poleglJ grm. takoOer iz Kine : C. dl­"arlcatus ReM. & Wits .• kineski IJslopadni glm. do 2 m visine. s veoma inleresantnim elJpsoid nlm: do 8 mm dugim. sjajnim, crvenim plodovima, kO]1 oslaju ne granoma dugo posHje zronja. Sve navedene vrste su posebno prikladne za Ole­len,avilnje i ukras kamenjara i sljenovilih mjast8

SORBUS ARIA (L)

Crantz

(Syn.: Aria n;vea Hos!)

Farn. Rosaceae

Mukln). oblfna

WhUebean MounUlln~ sh

Alisicr blanc Mehlbeelbaum

II sorbo moniano, /laUe

pr61IUJ ~Pll ~. f'~r","., 1<1'1\"1 ,\U "'L III" ~

Habllu. _ IiSlopadno drvo do oko 12(-15) m vi­sine, pravog debla, a testa Ie i kao grm. Kot. - do oko I em debe la, dugo vreme na glat­ka, tamnosivosmeda. sa blJelim pjegama, kod mladih grantica je ervenkastosme<la do mas!!­naslosmeda, sa bro jnim bjelkastozutirn lenlice· lama, Korlienov . I. tem - dubok , jako razvijen, Pupovl - oko 8- 10 mm dugi i oko 5 mm ~iroki, sastavljent od nekoliko zelenkaslosmedih do cr­venkastosmed lh Ijusaka. koje imaju t. ijel , resa­sto dlakav rub U.tovl - oko 6-12(- 14) em dugi i 8··9 em Siroki. Yeoma variJabi lni, koiasli, na lieu lamnolcleni, goli. slaJni, na nali t ju slebrenasti. gusto dlakavi: rub lista dvostruko napll jen (obitno bez Iragova ret njeva); peteljka I -3 em duga. CVjetovl - hermalroditni, oko 10 mm u dijametru, na dlakavoj drsci, skupljeni u guste, terminalne, krupne gronje. Plod - prividan. do oko 15 mm dug i oko 10 mm SIrok. Sadrii 1-3 sjemenke. Zri. u VII-IX(- X), Sleme - izduteno, tamnosmede. Blologl). - jcdnodomna. cnlomofilna. heliolilna (ali podnosl i zasjenu), protezno kaleililna vrSla. Yrljeme CYletanja - v, VI. Razmnolavanje _ sjemenom j vegelntivno, Sianlite _ sljonovili loreni u pojasu bukovo Jelovlh suma, aU losto i nite, Nalazimo Je I u lermofUnlm Aumskim zajed nieamn, U sibljaclma i na olvorenlm kamenjarima, Penje se do oko 1700 m nadm. vlsine.

<l ,

i~ A

\ i '~ (If) I. ',... ~" :r , , , ,,;. ~ .......a. ' .. ' ' .1 ... -<- ,~ ,>, ,

, .. ~ p -' .' • ' .. ~J • . ~:.;-

A . i~ ' .<:'

cf} [0 J <.e-r-, I Igr;ln/,:ica s papavima, 2. llli !lInll<::, 3, cviiet 0(1019°, 4 cVllet, azdulnl prcsjell, S. Inllea, 6 lap, 7. pled, . uzdu~nl (90HI) i popre/':ni (doIIO) plosjek. 8. sjomonka, dollC. pop, prcsjell

Rasprostranjenost U Jugoslavijl - S, H, 8H , Sb, eg, Ma. Opea rasprostrsnjenOSI - Evropa. Primjedba yeoma polimorlna vrsta. U nasoi Ilori je zaslupljeno nekoliko laksona, prelaznlh vrsta i hibrida Osim drugih, brojnih infraspecijskih oblika ove yrsle za flolU Makedonije (I susjodnih krllJevs) Ie ksrakteristiena grfka muklnja IS. graeea (Spa~h) Koischy; syn. S. ariB (l.) Cr.B,nIZ ":8r. eroflca Lind!.]. Izrasle kao slabaoee. III vec, grm. I ",!~ dosla varljabitne IIsloye, naJeeSee okrugle III Okrugl8slocllpl icne, oko 5--10 em ~ug<: i 4-10 ~.m sirokc sa slabo izraienim retnJevlma III bez nJlh. na lieu su tamnozeleni, na nalieju gusto bilelo­vunasli Zbog veorna dekorativnih lislovn i plod ova. obit­na mukinJa Je cijenjena u hOl tlkulturi.

,

1 gr"nelca s pupov,ma. 2. cvijet b(!Z vjenti¢a. uZdu!ni preSlek, 3. lallea. 4 lap. 5 plod, uzdu!nl prCSJCk

Habitus - hSlopadni grm iii drvo, koje u povolj­nim prilikama izraste i do 20 m. Kora - lamnosivosmeda. do aka 1 em debe la, ostaje dugo vremena glatka, dug, izbojci su iuto­smcd" slaJni. sa sltrllm lentlcelama. Korl/enov 8islem - dobra razviJcn, ± povrSinski. Pupovi - manji i u~i nego kod muklnJe objt';n~. ali su 5iljal lji. SaslavlJenl su od vIse zelenkasl lh iii crvenkastosmedih, sjajnih Ijusaka. kOle su na rubu Irepavl¢ave. Lilloyl - veCi cd lislova mukin)e abiene (8-1 1 em dugi i <I -9.5 em siroki), na rubu re.?:njevili j grubo pi/asl, kOlastl. na lieu lamnozelem, na na­li¢ju blJelo pus\cnastl. peleljka 1,5-2 em dugs CyJetovi - bijeli, 12-15 mm u dijam~lru, sakup­IJenl u guslo lermlOalne gronJc, latlce 5-7 rnm duge. Plod okruglasl . prlvidan. oko 10-13 mm u dl-jamClfu

""

SORBU S AUSTRIACA (Beck)

Hed lund

(Syn,: S. mougeolli G. Beck & Aucl., non Soy. Will. & Godr. subsp. austrlaca [Beck) Hayek)

Fam. Rosaceae

Muklnja planlnska

5jeme - tamnocrvenkastosmede, bez Sjaja, golo, S oba kra ja tupo u~iljeno, oko 6-6,5 mm dugo I 2.5 mm ~iroko BIOl09 ij8 - jednodomna, enlomofilna, kserolerm· na, heliolilna, kalcililna vfsta. Rasle sporo. Vrljeme cvjatanja - V, VI. Razmnofavan je - sjemenom i vegelativno. 51aniile - najce~ce u pretplaninskoj bukovoj ~v­mi, ns rubu klekovine bora. na otvorenim k~m~' nja rama. a cesta je j u pukolinama raZdroblJeOlh stlJena Uvijek so javlja pOjedlnacno ill u gm­picama. Dosete nadm, visinu i do oko lSOOm. RasproSlranjenost u JugoslavJjl _ S, H, 8H, Sb, Cg. Ma . Opea rl!lsprostranjenOl1 _ jutni diJelovl sredn]e I istocne Evrope Prlmjadba - veoma polimorfna vrsta. Za razJl~u od srodne, S. mougeolii Jlstovi ove vrste su ne' ~ to Slri, U osnovi ~iro~okhnastl, grublJe I dubJJe retnJeviti. alma i nesto krupnije plodove. Zbog povoJ)nlh eSlelskih svojslava primjenjuje se.u hortikulluri, kao soliler iii u grupama. Lljepa Je i u drvorodima. U subaJpinskom pojasu nasih pJanina, najce~t!. u pojasu klokovlne bora, od AJpa do Makeclofllje, zaSluplJcna je Izv. muklnjiclI (5 . chamaemesp1JUS (L.) Crantz] kOja izrasle kilO grm do oko 1-3m vismc. Ima jednoslavno, elipticno, do oko 8 em dugo i 2-4 em ~iroko. nil rubu pIJasto, sable Slrane golo I sjaJno lisee, Cvjetovi Su U gronjama ru.tlcastl iii bije1otutkoSli. a prividan plod je (lB­rantaslocrven. do oko 10 mm u dljnmelru.

109

SORBUS TORMINALIS (l.)

Crantz

(Syn.: Cr8tBegus lorminalis L.)

Fam. Rosaceae

Br, klnj_

Checkertr •• Mounl8inash "1I, rar lorm'nal

Elsbearbaum ,o.bezlol0,

II clavardello pl&iHa r.'omlll"'~.

6epeKa AC',c(iIl:lR

H. bltut - listopadno drva 5 pravim deblom i j~ko razvijenom guslom okruglastom krosnjom, elle su grane usmjerene prems gore. Dosltie vi­sinu do 16(-25) m i promjer debla j do 70 em. KOla - tamnosiva, do aka 2 em debela, uzduzno plltko Ispuca, Ie se Ijusti; kod mladih grantica Je f utosmeda do crvenkaslosmeda, glalka. sjajna I 811no dlakava, sa sitnim bJelkastim lenticelama. KOriJenov , I, 'em _ vearna razvijen, u dubinu i Ilrinu. u mladosti ima f:ilu srcanicu, kasnije po­stala sreasl. Pupovf - oka 6(-8) mm dugi. zeleni do smedi. gall, slalnl; IJuske su na rubovima ervene iii tam­nOlmede bole. Termlnaln! pup Ie uvijek najveli. UtIOYl - po obliku veoma varijabilni: dugi oko 10-12(- 15) em I 5-10cm ~irokl , duboko urezani (ralnjevlli) na 5-7 dlJelova: ns lieu goli. sjsjnl, nl nalifju feslo dlakavi , Iisna peteljka oko 2 do 3 em duga, usko zlJebasta, u poeetku dlaksva. 0tJeI0vI - hermafrodltni, bileri, oko 6_8(_10) mm U dijamelru, skupljeni u uspravnim, terminalnim gronjama_ Plod - kru!ikolik, okruglast iii Airoko jajolik, do oko 10(-12) mm u dljametru ; sadr!1 po 2 sje­menke_ U pofelku je ervenkastoiut. u uelom SlanJu (VIII- IX) zalvorenosmed, sa svijetllm tae­k/eama. Sl ..... _ IZdu!eno, zao!itreno. tamnosmede. BiologlJa - Jednodomna, entomofilna, potusklo­IItna, mezofllna J na studen olporna vrSla. Raste lPOIO, a dollvl starost nsAto viAe od 100 godina. Tiara izdanke Iz panla.

1 9rBn~!ea II pupovima. 2. evlJet bez vjeneiea. uzdu!ni presjek, 3. evrJet odozgo .•. liP, 5. latle ll. 6. Dlod, UZ­dutnl (gore) I popreeni presJek (dolje). 7. sJemen~a s dvlJu boenill strana

VrlJeme cvjalanJa - V, VI. Razmno!avanje - u prirodi sjemenom. u kul-luri - i vegelallvno. Slanllte - ravniearske i brdske sume, gdje se jaYlja pojedinafno !Ii u manjim grupama. Kod nas Ie najeesee zastuplJena u raznim sumama hra­stoya (sladuna i cora. kltnjaka i graba ild.), kako no krefnjaku, laka i na siHkal ima. Tra!i duboka. bogata i syjelija zemtjista. Dose!e do oko 1500 m nadmorske visine. Ralprol tr. nlenolt u JugOllavll1 - S. H, BH. Sb, eg. Ma. Ope. ra.prol tr.nlenolt - srodoja I ju!na Evropa, M. Azlja, Krim, Kavkaz. sjev. Afrika. Prlm}edba - dosta polimorfna Yrsta. I u nawj /lori je opisano nskoliko inlraspeeijsklh obllka.

1, granflca II pupovlma. 2. klll.nac. 3. evll,l bez vlen­tit •. uldutnl pre'18k. 4. lap. 5. lallea. 6. plod. UZduin1 {gorel I popreClI1 pre5jek (dolle). 7. sJamenka $ <lvllu botn h Itrana

Habllus - listopadno, oko 5-10 m (u povoljnlm prillkama i do 16 m) visoko drvo. KOf. - eke 5 mm debels, sivozelenkasla, glatka, u starosli uzdu.1:no, plitko ispuca. KoriJenov s'.lem - dobro razl/jjen, duboko pro­dire u zemljiAle. Pupovl - eke 8-15 mm dug! i 5 mm siroki, po­krlvenl manjlm brojem prileglih, kotastih i sjaJno­crvenih do c rnoljubicastih Ijuski, koje su na po­vrilni i ns rubol/lma sUno dlakave, a na rubovlma uviJek nesto lamnije. L~'ovl - oko 10-20 em dugi, sastavljoni od 9-10(- 17) IIslica. ev}e'ovl - hermalrodilni, bijeli, do 10(-15) mm u diJametru , sabrani u gustu termlnalnu gronjastu evast; priJatno mlrl§u. Plod - okruglasl iii elipsoldan, do oko 10(- 15) mm dug, prividan plod, koJi sadr!1 2-6 sJemenki.

SOR8US AUCU PARIA l. •

Fam. Rosaceae

Jereblka

110

European MounlBina1h. Qulck·beam Sorbier des olseleurs, lhymier Vogolboere, Ebere1th, II sorbo degl; uccellaloti pl6ltua oCiblKIIODeHua.

Sjeme - plosnato, 3-4 mm dugo. tamnos~e~e. 81010glja - jednodomna, entomolilna, hellofllna (all pod nos I I sjenu) vrsla. Vrljeme cvJetanja - (V)VI. VII. RazmnoiavanJe - sjemenom. . Stanli ta - raste na razlit ltlm planlnskim kretnJ8' tklm iii slilkatnim zemlji~tima, ali joj najvi~e o,d' govaraju svje!a I hranljiva zemljfSta. U n~$rm uslovlma raste pojedinacno, u zaJednicl 58 11511)­padnim i tel inarskim vrstama. od MontanO!! do subalpinskog pojasa, u brojnim zajednlcama svez;\: Fagion iIIyr;cum Horvat, Piceion exce/sae Pawl., Pinion rnughi Pawl. I u suml molike. RasprostranJenolt u Jugoslavlii _ $, H, BH, Sb, Cg. Ma, Opea fasprostr.nlanost - Evropa, M. Azija, Krim. Kavkaz, sjev. Afr ika Prlmledba - jareblka Je dosta polimorJna vrsl&; pozna!i su: subsp_ aucuparla, koj a Ima jednogl)­d lSnje g rancice, cvast l i nalicje lislova rljelkO ras· treslto dlakave : subsp. glabrala (Wlmm. & Grab.) Javorka (syn. : var. slpes/rls Wlmm.; var. glabrat. C. K. Schn.) koja Ima jednogodlsnje grant Ice, na' licje IIstova i evastl gotovo ill potpuno gote (Irr;el

).

Ovu podvrslu nalBzlmo u subalplnskom POllSU kao karakterlsticnu vrstu u smrcovlm sumama I U klekovlnl bora. Takson subsp. lanuglno58 (KII) ima jednogodl§nJe grant lee, nalicje Uslova. PUp) ve I evasti dlakavo (imel). Zo.slupljon js u n' !Im ~re~jo.lima I vlso u Jufnom dijelu arool8. PI)­stoJI I hlbfld Izme(lu mukinje obicne i Jareblke -IS. x lemlplnnala (Roth.) Hadl.].

111

SORBUS DOMESTICA l.

(Syn . PyfUS d. Sm , P. s01bus Gaerl n.)

Fam Rosaceae

Oskoruia

Sorvlce treo. cheQuo trell

cormier. sorbIc. Spol!l, lo ng. Sperber II sorbo domCS11eO.

S. comunc

"_CO",, .. ,\<"''''''''RII

Habitus _ hstopadno drva s pravirn deblom i pravilno razvijenom sirokom kroSnjom. IZlasle ake 15- 20 m yisoko. KOl. - eka 2 em debe la, crvenkaslosmeCla, du­bako ispucaia. gruba. plocaslo so Ijusti, kod mla· dlh slabala je crve nkasto smcda. gla lka. Kerll_nov alstem _ dobro razvijen. ima dubok centraln i kerijen PIIpOYI - goti (ii i polugoli) (ked jarCblke su dla­kayi). !uloze lem. Ijepljivi. 8-12 mm dugi, 4-6 mm i lroki ~I.IOYI - noparno perasl!, 15- 18 em dugi. saslav­IJent ad 13-21 lislica. koji su dugi aka 3-5 em I 1,5-2 cm sircki i imaju osi ro i grubo nazub­Ijen rub, na lieu $U goli, na nalicju u pocel ku pahul/8sli, kasnije ogole, CVjalovl - hermal rodi tni. do oko 15 mm u dija­melru, sakuptjeni u gusl im, do 10 em si rokim, dlakavlm gron,ama. Plod - mesf\al. kruSkollk, prividan plod, do oko 3 em dug, u pocelku zelenkast, kasnijc ervenka-8Iola~kast . u zl elom stanju sivkastosmcd. Sadrii 5- 6 sjemenki. Zri u IX-X Sl ...... _ duguljasto, po whu zao!'; trcno, lam no-8mede. Biol~IJa - jed nodomna, enlomolil na, hellolil na, kalcl ' tlna vrsta. Rasle sporo, dollvi slarosl i do oko 500 godina. Tlel a izdanke iz panJa J .ti la. Izdrti temperaluru i do - 30" C. VriJeml evjl' l nll _ IV, V. Rlzmnofa.,anla _ lil emenom i vegetal ivno.

. . •

R'

1 gran¢ica 5 pupov.mll, 2. kliJal'lDe. 3 cv.jol bel vJel'l' l:.c~, uldulni PH'$ICk, 4. lap, 5, laliea. 6 plod, I,Izdu!ni prcsJek. 7 8Jemcnkn s dviju bo¢nlh Slran~

Staniste - kao sredozcmno-srednjoevropska vrsla oskoru!';a je zastupljena u kSCfOlcrmnim sumama i !,;ikarama nizag hlaslol/og pojasa. kod nas na j­cesee u Primorju i u submediteranskom podruCju. Uvijek se jal/lja pojedinacno ill u manjim gru­pama. ZahtlJeva dobra i plodna zemljis ta Rasprollranjenost u Jugol/IVI!I - S, H. 8 H, Sb, Cg, Ma. Opea rasproalranjenost srcdnja i juzna Evropa, Pcrzija, sjel/erozapadna Afrika Primjedba poznatc su Jorma U odnosu na ob· lik i veli¢inu plodova, npr '- pomlfera (Hayne) Rehd, koja Ima plodove sli¢ne jabucicama. I. pirllera (Hayne) Rehd. sa klu~kollkim plodovima ltd. Od plodova oskOlu!';e spral/ lje se rakija, mar· ",clad a, kompol , pa se zbog loga ¢esto ulgaja, veelnom uz naselia. Ku llivira se ¢esla i u deko­ralivne Sl/rhe

1 ktijanaC, 2. cvijet bez vjentl¢a. uzdulnl presjek. 3. pratnl~ 5 dvlju stranB .•. lap. 5. l allce. 6 ko~lIcil s Irlju sl,.ne

Habitus - zimzeleni, jako razgranat i bodljikav, do 2,5 m visok grm. Kora - kod mladih grantica siva, posuta malja­ma; kod ovogodi!lnjih izbojaka najte!lce sme(l:e· ervena, gola. KoriJanov slslem - dobro razvijen. Pupovl - sitnl, u!liljeni, pokriveni sa nekollko smedeervenih Ijuski; postojl razlika izme(lu pu· pova oa kratkorasl ima i dugorastima. Lls,ovl - kotas!i, jajoliki IIi kopljasli, goll, slalnl, os lieu tamnozeleni, ns nalltju svjelliji. u mlado­aU slabo dlsksvl, kasni je ogole; po rubu napiljen!, 2-4(-5) em dugl; imaju jajollka, do 1,5 em duge, zallske, CvJetovl - bljeli, oko 8 mm u dljamelru, sakup­Ijenl u gustim i t;irokim (oko 2-4 em) gronjama. Plod - pfIVidan, do oko 5-6 mm u dljamelru, sa· dr!1 5 ' l emenk!. Zr! u septembru I oklobru i osla­Ie na granama preko zlme.

111

PYRACAN THA COCCIN EA Roem.

(Syn.: Mespi/us pyracantha L. Cotoneasler p. Spach)

Fam. Rosaceae

Plrakante, divlja trnovl na

Fiery thorn buisson ardenl gemeiner FeuerdOrn eg3zzino 11111':1.1[311r.1 RP":O":p3CIIlI

Sleme - golo, oko 3 mm dugo i 2 mm siroko, na leClnoj sl rani zaobljeno, na suprotnoj trobrido, do pola duiina slamnaloluto, druga polovlna smeda. 81010glJa - jednodomna, entomofilna, kseroler· molilna, heliol ilna, kalcililna vrsta. Vrlj. me cvjetanja - V, VI. Ra.tmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno. Stanl! ,. _ kamenit i, suhi suntani lareni medile' ranskog podrutja. Sasla~ni tlan termomnih svi· jetlih suma i sikara U Makedoniji je zaslupljena u as~cijaclji prns ra i bjelograba (Cocci/era -CsrplOel.,!m). Ie u nakim drugim zajednicama. U ovom dlJelu na!le zemlje dopire u visinu i dO 700 m, ~asproslranl.noSl u Jugoslaviji _ H. 8H, eg. Ma. (mate veoma testo kullivirana i subspontana). Opi:~ rasp~OSlranjenosl _ juina Evropa (Sredo­zemIJe), Knffi, Kavkaz, prednja Allja. Prlmj.d~. - u ~rajevlma s toplijom klimom teslO ~e ylgaJa kao Izvanredna dekorativna vrsta, pI)' Jedmatn,o u . vrlovima, a jos tesce u iivica.ma (po~n.osl o~lItno orezivanje i da sa lormirall u rallible obllke). Na posebnim polotajima uspje~' ~o . se uzgaja i dublja u kontinentu (mo~e izdr' Z~II temperaluru i do - 25° C), NJana dekoral ivnosl sa narotllo ispoljava krol ilvoplsnost vatrenocrvenlh plodova, kojl oslaju na gra~ama preko cijela zime U horllkulturi je poznalo nekoflko ukrasnih ob­IIka.

118

CERASUS MAHALEB

(L.l Mill.

(Syn.: Prunus mahaleb L)

Fam. Rosaceae

Ad.flu

Mahaleb cherry. roekchefry

bols de Sainte-lucie Felsenk'fsche.

Mallalebkirsehe elllego canlno. clilego

nano qrp.iIol~'l\iI a,n,mKa.

MaI';l.\c/jKa

H. bI .... - lislopadno slabaoce, do ake 10 m vi­toko, ~ vrlo kralkim, do eke 35{-40) em debelim deblom i ill~oko razgranjenom, okruglom i 5vi· jetlOrn kroAnJom. Cesto se javlja kao grm. KOla - keSI~njaslosmeda. sjajna. dugo vremena glalka. kasnlJe izbrazdana, eka 1 em debera. KoriJenov a'stem - vearna (azvijen i u sirinu i u dublnu ' rupovl - eke 5 rnm dugi, pokriveni sa vise svijet­oamedlh, pI! vrhu dlaksvin IJuskl.

Llllovi -. na lieu sjajni, lamnozeleni ; na nafil:ju em Jirak.; po rubu sil no irjezdasli pilasli' pe­fellka lisla duge do 2 em. bez ilijezda, iJi sa' 1-2 J:lijezde pri vrhu , tv(,"'OVI :- skupljeni u stilaslim cvaslima po 12

- 14) la,edno. mlrisljavi. ',loci - koAtunica neprijalnog okusa (gorka), - 10 rnm duga j oko 8-9 mm siroka. U pocelku

futa. latirn crvenkasla, a u zrelom stanju (junl­avguGt) crns. Slim. - ~ l ljedoJ:uCkasta 6-7 mm dug a i 4 mm slroka kotllcs. kOja ie na povrsini glalka. 8101og1J. - jednodomna. enlomolilna, kseroler­molilna, heliolilna, kalci lilna (ali i na serpenlinu) "'rala Olporna ns mraz i sU5U YrlJem. alet. nj • . _ IV, V, prij~ listanja. ltumnoflv.nj. - Slcmenom SlIInlll. - ne stavlja velike zahljcve u odnosu na ~~mIJl ite . Rasle ns 'leoma loplim i suvim zemljl. ~ rna na krecnjaku, ulazeci u saSlav su ma I 51-dUra sveze Orneto·Os/ryon kao Izrazils subme-

eranska vrsls. Zalazl duboko I u unulrssnjost

, grant)c" 5 pupovima. 2 pup II dviju st rana. :I. klijBnac. 4 " vi lct bcz vlcnti~a. uzdutnl preslek. S. latica. 6. plod. dolje' uzdu!n, plesjek. 1. ko~lIca s (lvlju Dotn,n Sl1aM

kontinenla, gdje je zastupljena samo ns najtop­lijim, jutnim padinama. U visinu doselO i do oko 1500 m. javljaiuCi se lada u obJiku pOJedinacnih grmaslih egzemplara. Rasproslranjenosl u Jugoslavij l - S, H, BH, Sb, eg. Ma Opea tasprosl ranjenosl - jut na Evropa, K:'tvkaz. M AzIJa Perl.ija. Turkestan PrimJedba - ima veliku primienu u kucnoj radi­nosH od nie se prave clJcvI za lule, muslikle, cibuci, stapovl i dr. Sluti i koo podloga za kalam-Ijenie Iresnil ivisnii . U vrtlarstvu ie pozneto i nekoliko ukrasnih formi f. pendula (Dipp.) Sokotov sa visecim grancicama, f monllrol8 (Kl rchn.) Sokotov sa kompak lnom. okruglaslom krosnjom; r. ehrysocarpa (Zbl) Soko· 10'1 sa ~utim plodovima, I alblmarglnala (OIPP) Sokolov sa bijelo obrubtJcnim Iisiovima lid

1 g lsnfles s pupovlms. 2. pup. 3. klllanae, -4 . evlle' sa SIlane. S. evile!. uzdutni presJek. 6. lap. 7. lallea. 8. plod. 9. ko"lcs. dolj. : uzdutn; presjek

Habitus - lislopadno drvo. koje u povoljnim uslovima mote izrasti i do 17 m visoko i eije deblo moze biti i do 40(-60) em u promjeru. Kor. - ernosmeOa. gtatka (u starijoj dobi uz­dutno i poprecno ispuca) - stiena korl tresnje. Kora s karaklerislicnim neprijatnim mirlsom ku­marina. KortJenov sislem - jako razvijen, pretetno hori­zontalan Pupovl - oko 6-9(- 13) mm dugi i 2- 3 mm §i roki, pokrivenl brojnim zagasilosmedim, prl dnu neslo tamnijim, a na rubu nesto svjellijim< Ijuskama. Ll l lovi - eke 6-12(-15) em dugi i 7 em siroki: na lieu tamnozeleni, bez sjaja, na naticju svjetlijl, u pazuhlJ nerava dlakavl; pelelJka 1-2 em duga, sa 2 zelene tUjezde. CvJalovl - sakupljenl u 8-12 em dugim i 2,5-3,5 em ~i rokim visecim grozdasllm evasllma

'1<

PADUS AV1UM Mill.

(Syn. : Prunus padus l., P. racemosa larn.)

Fam Rosaceae

Sremza

Bi rd -cherry ee.lsler • grllppes Trauben-Kifsche ciliago pado, eilleglo, grappoli "epCM\'X:I 06I.o1KIIOIICI!H31

Plod - aka 7-8 mm u dijametru , okruglasla me­snala kostunica, sjajna, u zrelom stanju erna. Siame - aka 4-6 mm duga i 4-5 mm siroka kostica koja je na pavrsini rapava j mrezasla. BlologlllI - jednodomna. entomofilna, higr0n:'e· zofJIns, u mladosti brzorastuca vrsla. Ima vellku izbojnu snagu iz panja i tila . Vrljem., tvj.'.nj. - (IV) , V, VI , paralelno sa Ii· stanjem. Razmno! ••• nle - sjemenom i vegetat ivno. Stanilia - prvenstveno se javlja na bog8Um alu· vijalnim zemljisl ima, u rijetnim doll nama, U vlal­nlm surnama, cesto u zajedniei sa crnom jaham. Ie u poplavnim lutnjakovim ~umama. U Alpama se penje i do 1500 m nadm. visine, i lu naselja~a vlatnlje doline i uvale. RasproslranJenosl u Jugoslavl]1 _ S, H, (Bosna: sjev. dijelovi i rub Kupre~kog polja) . Opea rasproslranJenOSI - Evropa, Azija, Kavkaz, M. Azija, Avganlstan, Hlmalajl. Prlmjadba - plodevi sremze se upolrebJjavaju za dobivanje likera i raznih napitaka. Cesta je u hor\ikulturi, gdje se susrecu razne vrlne lorme keo : I. pendula C. K. Schneid. s visecim granama; I. pyramidalis hort. 5 navi~e usmJerenlm granama: f. (o58l11or. Sim. s ru ticaslim evjetovima ; f. teueD­carpa C. K. Schneid., s bljelim plodovlma ltd U naslm parkovima rjeOe se susrecu tzv. kasns S. (Prunus serollna Ehrh .) Iz Istocnlh dljelova Sjav Amerike, Ie virdtinska s. (P. virginian. L.) Iz srad· nje I iSloene Sjev. Amerike.

116

CERASUS AYIUM

(L.l Moench

(Syn.: Prunus 8vlum L.)

Fam. Rosaceae

Cherry, IIlln. sweet cherry

clr's'I' diS bOis. cerlsler VOllllklrsc:he.

KlrfChblUm elliego. ,lIIago monta no

'll:pcw,,"

Habitus _ IIslopadno drvo oka 15-20 n'I visoko tije dablo mote imali precnik i preko :>0 em. Kor. _ kobsl., tanka. 'leoma ;):itava. Iju~li su u horizontalnim prSlenastim trakarna : Ima ~i roko ' ''.sta lentlcel.: U slarijo) dabi silno ispuca KoriJanov alstem - veoma plastiCan, srcast. Pupovl _ aastavljeni od ako 6 goUh, usiljenlh crvenosmedih Ilusaka, debalog kofastolj rubll. POSIOjl (.zUka izmeCiu pupava na duglnl i krat­kim izbojcima: dok su na dugim izbol cima poje­dinatni, na kralki rn su uvijek u vscirn Sku pi nama. L'-tovl _ aka 10 em dugi i oko 5 em siroki; pe· tallka aka 2 em duga, prl vrhu sa 2 Izrazile crven­kasle f lljezde. pri dnu sa jednim parom kSl sklc· risti(:nlh zallstaka (vldi erte.!!) koji rano opadaju. CVJelovl _ na dugim peteljkama, sakupljeni u gustim AtitasUm evastima. Plod _ mesnata koAtuniea do oko , em u dija­metru, pred zrenje ervena, u zrelom Slanju erna, bljeAtavo slajna, ukusna. Plice ga rado jedu, Ie tako doprinose rasiJavanju treAnle. Sjeme - obla, glatka, svijelloSmeda koAluniea. Blologlja _ jednodomna, entomofilna, mezolltna, hehoillns, prilitno brzorasluca vrsta Vrlleme cv}etanJa - IV. V. paralelno sa IIstaniem. Razmnol:avenle - sJemenom. SllInltle _ naitdce u mczofllnim sumama (klt­nJaka I graba, monlane bukve, gorskog javora I bijelog lasena i dr.), rubovim8 sum a, u madama I dr N8JboIJ!! rasta na bogalom, :t.. neutratnom

• •

• o t. IIrant,ea /; pupov,ma. 2. kll.anat. 3 Olnova list •• pl,! ' tl:ljKa , ",pule (tIlIISC.), 4. ey •• II, uZQulnl prasjlk. S. plod. 6. s,emtnk.>

zemljistu umjarene vla.!nosti, ali nlje tijetka I na suntanlm psdlnsms ns suvljem zemljlltu. Poj .. dmatna stabla doplru i do 1700 m u visinu. Raaploatranlenoat u Jugoslavlll - S. H, 8H, Sb, Cg,Ma Opea ,aspl oalranlenost - Evropa, M. Azija, Krim, Kavkaz. Iran. Prlmjedbl. - polimorfna vrsta. U vocarstvu Ie poznal vallki broj razhtilih sorti. Kao vocka, u na!OI zemli i la uzgaja po baAeama i vrtovlma, ¥tt nja (Cerasua vullilaria Milt ). kola je porijeklom iz M. Azlja. Ima kohstije IIlto'l8 od Iresnje . Lisna petellka Je obleno bez llijezda. a plodovi 'lll I':rvenl m crni. Kao posebne I na da­lako poznala sorta vi6nje kod nal u Dalmaeljl gajl sa vlln]a .. ma,aska", till $a krupnl I soeni plodovi upotrebljavaju za pravljanje vo6nlh 10ka­va I likera maraskln • .

, gran¢i(;3 S pupovima, 2. cvijel. 3. cvijet. uzdu!ni pre­slek,. prdnik. 5. plOd. uzdu!rll presjek. 6. kO!lica

Habitus - lislopadni grm 1- 4( -5) m vi sine, 5 veoma gushm razgranalim i trnovi l im granama. Kora - kod mladlh grancica siva do lamnosiva, sa sitnim maljama i bjelicaslim len l icelama, 51a. tfie grancice Su lamnosive iii crnosive, kratki fz­bOlei se redovno zavrsavaju crnim jakim Imam. Korl jenoy sislem - jako razvijon, prodire dobra u dubinu j u sirinu. Pupovl - oko T -2 mm dugi. dlakavi iii gOli. po­krivenJ su sa vise tamnih sivosme<1ih Ijusaka. Llslovl - naizmjenicni, a na kralkoraslima u cu­petcima, oko 2-6 em dug;, 1-3 em sireki, S 4- 5 (-7) pari bocnlh nerava: peleljka do TO mm duga. CvJetOVI - snje:fnobijeli, 1 ~1.8 em u dijameltu. na kralkim peleljkama, pojcdinacni, rjede po 2~3 zajedno, Plod - crnoplava ka~lunica sa sivkaslim nahu­kem, 10- 15 mm u dijamelru, sa zelenkaslim, kj­selkastim. veama Irpkim, mesnalim dijelem, Zrj

PRUNUS SPINOSA l.

Fam Rosaceae

erni Irn, trnjina

Sloe. black'lhorn ~plne Mire. prunelher Schwa'ldorn. Schlehdorn prugnOlo. pruno selvatrco c.""'" KO.llO"J_, I!.I" TCPII

u julu i avguslu; oSlaju na granama sve do pro· Ijeea. Kad promrznu dobri SU za jelo. Sieme - oko 6-12 mm duga i 6-8 mm siroka koslica, SVijet!osmeda, nesto spljoslena. 61010glja - jednodomna, enlomolilna, heliofilna vrsla. Obilno Ijera izdanke iz panja i ~ila. Vri jeme ev/elanJa - III -V (zavisno od nadm. vis.), prije listanja. Aazmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno. Slanlsle - prelezno u niZlOskim i brdskim polo· tajima u svijeltim hraslovim sumama i sikarama. cesto rastrkan po zapuslenim pasnjacima i u iivicama. Ima siroku ekolosku .amplitudu: raste n~ higromezofiJnim, mezofllnim i kserofilnim stanl­slima. NajbolJe uspjeva na dubljim zemljistima, ali je cest i na skelelnom zemljislu nateg krsa. Najtesce se ipak javlja u gustim sibJjackim for­macijama, gdte ulazi u saslav nekih zajednica unutar reda Prune/alia spinosae Tx. (red oQu, hvaca ~ibljake kontincnlalnih krajeva. od umje­reno suhih do dosla vlaznih stanista). Ralprostran/enosi u Jugollavi ji - S, H, BH, Sb, eg, Ma Opea rasproslranJenos, _ Evropa, Tunis, M. Azija. Iran. Primjedba - ptodovi crnog tina ( .. trntine,,) imaju prim,enu u mediclnl, a od njih se spravlja i ukusno vlno. Ova vrSla ie pogodna za ~Ive ograde, a zbog obilja ~irako razvedenog korijenja, slu.!i za za­!,t(lu strmih I jalu~astih ICrena od croli/o_

117

CERA-TONIA SIUQUA L

Fam. Papillonaceae

Carob Ir •• eBroubler

JohannisbrOI-blum \I calfl/b)o

uap" rpa.lc)(lIc CTpy"Klt , u. PO"'~II

Habitul _ vlsokl zimzeleni grm, iii nisko, veoma razgranalo d rvo, koje mote da naraste do 12 (- 15) m vislne (na s!anli!!ma sjavernog PrlmorJa je viie grmollk). Kor. _ kora debls u mladosti tanka i glatka, pa­paljasta. kasnije hrapavB, crvankasls IIi siva, ko­ra ns granficama siva boJe. Ima u sabl mnogo tsnlns Korll . nov II.tem - jako rSIvijen, sa Jakim boenim korljenlms. Llsloyl _ parno persall, ,astoJe se od 3-5 Nrdo ko.tastih, lamnozelen lh, slroko jajolikih Ilsllfa. ko­JI IU cjelovitog ruba. Cylltovl _ dvospolni I jednospolni, u usprsvn)m cvasl ima poput grozdova III maca, naupadlJlv1 I sltnl, muski imaJu 5 pratnika Plod _ ylleca 10-20 em duge I preko 2(-4) em ~i roka, yecinom netto svinuta I plolnata mahuna, koja je Ivrda I ko~asta , na povr!inl neravna, glal­ka, pomala sjajna, lamnosme(la I IJublessl lm pre­livom. Usplo<3e manjlm dljelom melnalo, slalko I zbog toga su plodovl rogaea jastiv!. Treba mu gotovo godina dana dok sazdja, a nakon saHt­JavanJa mahuna opadaJu sa stabla. Sjama _ jako Ivrdo, jajaslo, spljo!iteno, sjajno, sme(leerveno: Ima Ih 10-15 u jedno) mahunl. Blologlja _ enlomoUina , spororestuca vrsla. 00-flvl starost do 200 godlna. Tdko podnosl nlake temperature I oitre , hleone vjetrove, Yrljama (:vjal anja - IX. X, paralelno sa zrenjem plodova.

to'

I ( f J ~ I

\~'" ' . 1. hntkl evll.t, 2. pre' I.~ hn.k~ evll.lI. 3. mu'kl evl­leI • • . vrh mahune urdu~no I popr. pr.rttan, 5. Ijemenka. uzdu!nl (gore) I popr.enl (dolje) p".jek

Razmnola ... anle - sJemenom I VGgGtatlvno (na dlvlJI rogac se kaleml pl loml). Slanllla - Irati l opllje lerene, a nalbolle uspljeva na krecnjacktm zemljlf;llma, Mote nacl prlmjenu kod pO!iumljavanja krta uz morsku obalu. Ralprollranlanolt u Jugol lavlll - H (sredn)1 I juI nl dljelOvl Oalmaclje), celiO sa uzga)a po clja-10m Prlmorju. Opc. r.lproltr. nlanolt - Sredozemlje ($panlje. Portugal. Tunis, Altlr, na obalama Llgutlje, u lut­no) Iialiji I AnadoUjl). PrlmJadb. - plodoyj rogaca se jedu clJati 111 la· mljevenl, a slute I kao krmlyo. SadrJ:e !iecara I do 6 %, Iresloylna, muti, voska ltd. lmaju prlmjenu I u medlclnl.

'\ \

/~ ! •• - . 1. klijanac, 2. cvije t bel vJenf;I~ 8 . uzdulnl presJek. 3 ['vl­jO! bel l:dke I Vlen{:i¢a, 4. ~as ' llv;ca. 5 mehuna, 6 sle­menka

Habitus - listopadni grmic. oke 3~-SO em (u kul turi i do 1,5 m) visine, sa gustim, scboli1<.im, uspravn im i uzdutno izbrazdanim grancicamA Kor. - ta nka, zelena. Korljenoy slsl em - dosl a dobro razl/ljen Pupov] - silo i, naizmjcnicni. Llslo ... 1 _ eliptitni iii lancelas!i, 1,5- 4 em dugi i 3-6(-10) mm sl roki, po rubu i uz srednj i nefV no donjo) slrani fino dlakavi. Cvjel oy] - U gust im, 2-6 em dugim Icrmlnalnlm grozdovima; ca{;ka 5(-7) mm duga, gola. vjnneic 8--15 mrn dutine Plod __ mahuna. 2-2.5 em duga I 3-" n,m imDka, gola, uela mrk05me~a, sa 6 do 10 sjemcnkl Sjema - okruglasloelipticno, smelle, pofusjs,no, 2.5 mm dugo i 2 mm Siroko. 8 1010gi j8 _ jednodornna. enl omofilna vrsta. Vrljeme cvjel anja - (V) VI- VII (-VIII ).

GENISTA TlNCTORIA L.

'"

Farn Papilionaceae

2ul i1lca, tulica

Grccnwcd Gantl bat~rd Farber Gmslel Glnesl,ina .lpoK KpaclI.u"","

Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno. Stanlsl e - vriStine. sUl/e livade. zajedno sa nskim drugim tutilfcama (npr. sa : G. germanlca L.. G. sagi/lalis L. i dr.). sa vrijeskom. Ie u ~umama i slkarama hrastol/og i bukovog pojasa, najtdce na umjt:lreno vlaznim, svjezim. pjeskovitim ttima Rasprosl ranjenosl u Jugoslavij i - S. H. BH. Sb. eg. Ma. Opea rasproslranjenClsl _ Evropa. Kavkaz. Azije. Primjedba - veoma varijabilna vrsta u odnosu n8 habitus. oblik i velit':inu lislova. dlakal/ost ild. Osim tipskog obHka subsp. tinclorla, u nasoj lIori Ie zas tu~ljen subsp . elallor (Koch) Simko (Syn.: G. t. L. subsp. elilla [Moench] Domin). koja se odUkulC viSim uzraslom (ime!). veeim. piramidal· nlm grozdovima. a zastupljena je najt':esee kao karakteristlcna vrsta u poplavnim sumama hrests luznjaka (asoc. GcmiSlO olalae-OU6rcelum Horvat). SJlens wsti G. linc/oria L. kod nas raste i IZV. jajasl ollsna zuliliea (G. ovata Walds!. & Kit .. Syn G. I. L. var ove/a [Walds\. & Ki!.] F. Schultz). Ova vrSla Ie man Ie!! uzrasta. sa elipli t':nim ill jajoJikim. 2,3 em dugim i 0.5- 1,5 em ~Irokim dlakal/lm listo' vlma i dlakayjrn, do 4 em dugim. mahunama OSlm navedenih vIs ta u na!l;oj !lori su zastupljene brojne vrste ovog roda. Sporninjemo samo : G.ger­maniea L. koja naseljava lleidolilnc !'lume. sikarfl i vr ii- tme, a 1m .. IrnoY! le granciee; G. p1l058 L. sa poleglim QI 8nama i svilasto dlakavlm listovims. taskama i rlmhunama. G. j8nuensi5 Viv [Syn.: G. /flangu lafls Kit.), kojo ima Irouglasto okrUJana grant':iee.

119

PETTERIA RAMENTACEA (Sieber) Prest

(Syn. : Cyllsus wefdenil Vis.;

Genis!. r. BriQ.)

Fam. Papllionaceae

Tllovln., III., u novlj_', negn]1I

Welden's Laburnum "'r1cdultende Pellerle,

W,ldenacher a.llS-kl ••

Habitus - listopadni grrn oko 2(-3) m visine, vii· kih. gustih, uspravnih izbojaka . Ko,. - starlJlh graneica prljavosiva, debro s vre­menom popriml crnosivu boju kore, koja je uz­dufno "mrefasto izbrazdana. KorI)enov ."' em - jako razgranjE:n, odli{:no veie zamtJllt. I lUll g8 od erozlje. Ime ~ negnjil ~ je u vezi sa Ir.Jnoieu korijena kada biljka ugine. Pupovl - sivkaslodlakavi, spiralni, cosl i, pokrl­vanj sa dve lamnocrvena, mesna!a palislica. kojl s gornje sirane zayrbvaju jednim iiljkom. U.tovl - slolenl od 3 IiSl iea ko]1 su na oko 4 em dugoj peleljel: onl su na nalitju uz glavnl nerv dlakav!, kesnije goli, eijelog ruba. 2-2.5 em dugi. srednjllislie ndlo veei od oslalih. CYJalovj - do 2 em dugi, skupljeni u jajasle i du­guljasle, uspravne. vrsne grozdasle evalove. duge do 8 em: taska ± ejevasla iii zvonasla. gomja usna duboko usjetena. donja Irozuba. Plod - mahuna 4- 5 em duga I do oko 1 em si­roka, spljoAlena. srpaslo povijen •. gola !II malo dlakava, smede boje. Zrl]e u avguslu i seplembru. a rnahune ostaju na granama i preko zime. S.a - oko 3- 4 rnm dugo. bubretaslo. sjajno. lulosmede do lamnosmede boje. Bioiogil. - enlomofilna. hello!llna. lermo/ilna vrsla : podnosi jaku Insolaeiju. Y, IJame cvjalanje - V. VI. RazmnO.f:a.anje - sJemenom i reznieama. Slanltt. - zeml]isla na kretnjatkoj podlozi. izu­zelno na zemljlsllma naslalim na Skril]eima I llisu. Prema F u ka r e k u I llovina ja ~diferenel j al-

•

1. grantlea a pllpovima. 2. kilianae. 3. evljel . 4. rdlrena talk •. 5. tutak. 6 plod (m.hllna). 7. al,menka s dviju botnlh 5',ana

na vrsta posebne subasoeijaeije zajedniee me­dunea i blelograbica (subasoe. petlefl%sum Fu­karak) u kojoj sa javl ja u velikoj mnoiini". obra­zujuei jednolicne i gusle sibljake na vecim po­vrSlnama. Penje se do preko 800 m nadmorske visine. Ralprollranjenol l u Jugol la. ljl - o a. He. eg. Prema Fukareku. areal se protete -u subme­dileranskom podrueju. od rijeke Cetine. kroz Oal­maeiju. Hereegovinu i ernu Goru do sredn]e AI­banlje ... Dolinama rijeka prod,re dosta duboko u kopno. te eeslo natazimo izolovane stanisla. iz­van kompaktnog areala. Opee ralprol l ranlenolt - ilirsko-balkanski ende­mit (Jugoslavlje, Alban l]a). P,lmjedba - ima veliki znataj za posumljavanje krsa. a vaine je kao krmna biljka i kao paAa za peele. Mote naci primjenu I kao parkovna WSla na zasticenim mjestlma.

1. klijanae. 2. rdlreni CV'jel, 3, rdireni pra~niei, 4, ¢a. !ka, 5. z"'lvorena mahuna, 6 Olvorens m~huna, 7, sjo' menka, dole: uldulnl ploSjek

Habitus - 'leoma razgranat 1-2(-5) m visok grm sa gustim. uspravnim, sibolikometlicastim, golim izbojcima, koji su okruglasti j pfi tko izbrazdani. Kora - kod debla zulozelenkasla, kod granciea Svi,etlozelena, lanka , I stablo ! grane imaju 1 do 2 stoja palisadnog asimilaeionog Ikiva, koje obav­Iia asimilaeiju, narocito nakon opadanja lislova_ Korllenov . 'slem - dobro razvijen, stili zemljisle od crozije, abogaeuje zemljiste nltratima posred­slvom kvriica ad bakterija, Pupovl - spiralno rasporecJeni, mecJusobno jako udal,eni, prekriveni su osnovom Jisla iii neslo zadebljalim lisnim jaslutieem lIalovl - linealni, silni (2-4 em dugi I 1-1,5 em siroki), gOIOvo sjedeci, matobroJni su, u susnom periodu opadaJu Cvlelovl - zigomorlni, u rasutim vrsnim virna , na tankim pelel/kama, 2-2,5 em

SPARTIUM JUNCEUM L.

12,

Fam. Papllionaceae

2uka, brnislra

Spanish broom gen(il d'E$pagne Spanlscher GinSlel gineslra MeTe,'LIIII!!;

teplirasl oblik; gornja latiea je naiveea i obrazuje Izv. zastavicu (vex ilium). dvije bocne lalice su uie i Obrazuju tzv. krlla (alae), a dvije najdanje srasle su svojim rubovima u IZv. lacJicu (carina); imaju 10 prasnika, koji su medusobno srasti u jednu eijev; lapovi caske srasH u petozup¢aslll eijev, caska na vrhu suhokozicaSla; evjetovi mi· riSljavi. Plod - oko 4-8 em duga i 0,5-0,8 cm sitoka, Slvoerna, sjajna mahuna, koja sa uzdutno olvara sa dva zaklopca. Sjeme - po 6-9(-18) u jednoj mahuni, okrugla­SIO jajasto. keslenjastoiute bola i sjajno. Blologija - jednodomna, dvospolna, kserofilna vrsla. lake podnosi SU5U i buru, ali Je osjetljiva prema hladnoei. Vrljame evjelanJa - V-VII. Ralmnoiavanje - sjemenom. Slanllle - najcesce u makiji, garizima i kamenja· rama. a javlja se i na preJaznim podrucjima ad zimzelenih primorskih do listopadnih ktaskih ~u· ma. Nama veJikih zahtjeva u pogledu kvalilela zemljisla, all je najbujnija na svjetim zemJjislima RasproslranlenoSI u Jugollavll! - $, H, 8H (He), eg. Opea rasproltranl.nOII _ obalnl poles Sreda· zemlja i Jadrana Primjedba - iz vlakana kore prave 5e mrete i ko' nopei, a mlado granciee se upotrebllavaju u razli­cite svrhe kossre, oliraci. za v8zivanje vinove loze i

121

CORONILLA EMERUS L

Fem. PapllionaCeae

Ilblka

Scorpion u nn. Coronille -

Nguenaudier Siraucllwieka,

Stravchllli ICronwiek. Emera. Elba cornett •.

Glnestr. di bosco

HabHus - lislopadni , najcesee aka ~-2(.-~) ~ vlsok grm, uspravnih, bridastih, ugl85llh, vltklh I tankih grana. . Kora - ked mladih izbojaka zelena (ima i 8Slmi­leclonu ulogu), do zelenk.slalute, gala, kasnije zalenoalv • . Korljenov al,tem - dobra prod!re u malicni sup­slrat. Pupavl - zelenkastosmedi, puslen.sti. doSla sllnl. Uslowl - naparna per.sli, sadrta 7- 9 ob~nul~ jajasllh. 1-2 em dugih, ,vijellozelenlh, 90llh h­stlca. Cvfelovl - oka 2 em dugi, nalceAte po . 2-3 (-4) (rjede do 12) zajedna u stitesloj c.llaS!!, ns dugoJ zajednltkol peleljci. Caska maslmastoze· lena, sa kratkim zupcima. . Plod - vJS8~a mahuna, 5- 10em du!lne I oko 2 mm Airine, masilnastozelena. raspada sa na paladins segmente. Sleme - aka 3 mm duga, tamnosmede do ern~. 81010011_ - jednodomna. entomoillna, kserolerm­na wsta. Vrlleme cv}elanJa - IV, V (easlo I kasnije) . Rumnolavanle - sjemenom i vegelalivno. 'lanilla _ naJce§~e u lermolilnlm zajednieama lVeze Os/ryo _ Carpinion orion /alis, Ie na kame­nJaraklm painJaelma medileranskog .~ s.ubm~.dl­teranskog podrucja, rjede u makljl. NIJe IzblrlJlVa u pogledu zemlJiMa : 10 su vecinom suha I plltka lamljiAla na kreenJaku. He.pro •• ranlanost u Jugoslavlll - S. H, BH, Sb, Cg, Ma.

. ~ '"

1. granflca • pupovlm., 2. evlll'. 3. nll.vlel. 4. prdnlel, 5. mohuna. 6 <1 10 mlhunl I )eonom Illmlnkom, 1. I)e­menke I <lvlJu Ilrlne

Op~a rasprostranlanOal - jutna Evropa, Krim, M. Azija, Sirlja. Prlmladba - prema obliku I valieini IIstova, la broju cvjelova u cvasU, oplsano ie nekoilko In­fraspecijsklh obllka. Osim lipske vrsle za nas Ie najvatnija subsp. amaroid" (Boiss. & Sprunar) Hayek (Syn.: C. e. L var. mul/illora Ce/ak.) kod koje su cvjetovl samo 15-18 mm dugl u 5-8 (e ne u 2-3(-4J-cvjelnim ililaslim cvaslima, sa ± 2 em dugom peteljkom. $Iblka se Casto uzgaja kao ukrasna vrsta.

:~ , . ~ , '

Q

1 d!je(ovi vjen~ic8. : ZlIstllviclI. krilce, tunic, 2". rll~lrena ta~ka. 3 Ireta mahuna. 4. $jemenka

Habitus - listopadni grmic, oko 30-100(-120) em visine, poleglih iii uspravnih. tankih graneiea. Kor. - lanka, pri osnovi izdanaka ta mnozelena. Korljanov sistem - povrsinski, dosts dug. Pupov! - naizmjenieni. 2- 3 mm dugi, gusto siv­kaSIO dlakavi, pokriveni ma!im brojem (juski. Llslov! - Irodijelni, pOjedini lisl iei obrnulo.jajo­liki do e!ipli¢ni, ± 1- 3 em dugi. Cvjetovi - oko 2,5 em dugi; po 1- 4 u boenim ki tieama u pazusima listova. Plod - mahuna, oko 2.5- 4 em duga i 6- 8 mm siroka. po eijeloj povrsini ima gusle, duge dlske. Siame - meleno. sjajno, golo, ervenkasto2UIO. 8 fologlja - lednodomna, enlomolilna. kseroterm­na vrSIa. Vrljeme cvjelanja - III - V( - VI). Razmnoia\l8nje - sjemenom i vcgetatlvno. Stanitte - svijetle, kserotermne sume siksre od don log do subalpinskog pojssa.

CHAMAECYTISUS HIRSUTUS (l .) link

(Syn. : Cylisus hirsulus l. )

Fam. Papilionaeeae

Zanovijet dlakava

Cyt ise hOri~s {t

Behaa,lllr Ge,ssktee

Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb, eg, Ma. Opea rasprostra njenost - Evropa, Kavkaz. Prlmjedba - veoma polimorfna vrsl8. U vezi ~a velikom visinskom i ckoloskom amplitudom IZ'

dlferencirao se veliki broj oblika . Tip vrste : subsp. tlirsutus se odlikuje visim uzrastom (preko 1 m), listovima koji SU sa obje strane gusto dlakavi, a matlune i izbojci SU mu gusto vunasto kudravi: subsp. polylrlchus (MB.) Mayer se karakleri~e manjim, vise poleglim, uZrastom i manl im .. di· menzijama svih dijelova, Ie guscom i meka nllom dlakavoscu; subsp. cilialus (Wahlenb.) Mayer ima habitus priblizno kao tip vrsle, a mahune su m~ gole iii samo po rubovima dlakave. U na~?1 1I0ri je zaslupljen veei broi zanovijet i, od kOj!h spominjemo sarno neke: CyUsus nlgricans l. sa cvjelovima smjestenim na vrhu grana u goJim, dugim, uspravnim grozdovima ; C. procumbe.ns (Waldst. & Kit.) Sprengel, ima pojedinaene eVle· love iii su oni u boenim kilieama ; C. decumbens (Durande) Spaeh je mali grmic do 20 em visine. a zastuplJen ie na n8sim kamen jarama ; crv~na zanovijet (Chamaeeytlsus purpureus [Seop.) link) ima veliku krunieu koja ie svijalloervena do crvena. Od onih v;s ta zanovijeli kod kojih SU cvjelovi smjesleni u vrsnim glavieama za nas su interesantne· Chamaeeyllsus austrlacus (l. ) Unk. kOla Ima tu te evjelove, u zbijenim stltlls tim eva· stimB, s visoka je 30-50 em i C. suplnu8 (l.) link (Syn .. Cyrisus eapiraws Scop.) koja izraste do oko 1 m vlslne, a ima t Ula evjetove.

.23

COLUTEA AABORESCENS l.

Fam. Papilionaceac

Puc.line, groholuia

Bladdernut tree baguanaudlar commun

Bfuenstr3uch Calvlea. 5enna 'atsa

U\' Jf~r>llll~ ,\pcowult.t)II,oIH

HebUuI - lislopadni grm, 2-4 m visine, uilkih, fi,bolikih Izbojaka Kot. - na mladim izbojcima zelenkaSla, s bijelirn dlaclcams. na starlJim granama Ie sivkasla I

ulaknasto S8 Ijust! KoriJenoy I lltem - snazno razviJcn. pa so radi loga ova vrSla upotrebljava kod Z38ftte zemlji~ta od erOZl,e Pupovl - spiralno rasporedeni. sitni. zatupljcni. pokriveni tutosmcO'lm Ijuskama. U. lovl - neparno peras!l, do 15 em dugi sa 7 do 11(-13) jajolikih do siroke eliplitnih listiea, koji su dugi 1,5-3(-4) em i ciJelog ruba, na vrhu plil­ko uSJ8ceni. CvJetov' - dugl oko 2 em, u oskudnlm uspravnim grozdasl im cvastima, u pazuhu Iistova Plod - mahuna, naduvcna poput mjcsinice, u po· tetku zelenkasla, kasnije svijetlosiva, ko~asla, 6-8 cm duga, sazrijcv3 od juna do septembra, ostaJe ne grmu dugo poslijc opadanJa IiStov3. Sleme - oko 2-3 mm dugo, bubrc~aslo. tvrdo, Slvocrno. U JednOJ mahuni ima oko 30 sjemcnki. Blologlja - eniomoillna, kserolltna vrsta. Vlileme evjetanja - V-VIII(-IX), Razrnnoiavanje _ sjemenom I vegetatlvno. Stanltle _ najtosca u submedilerenskim I topll· Jim sumame u unUlraSnjosll. zatim u slblJecima i kamenJarama, na krecnjatkof podlozi , Tu je u z8jodnlcama svoze Osrfyo - Cafplnion of/en/ol/s. AJedo so SUSrece i u makili R •• prOl lranjenolt u JuggslavJ IJ - S, H, BH, Sb, Cg. Ma

~

•

\ --;-~ .. /. r\ . :t'"_ . ..J " &

1 IIran¢,ee s pupov,ma. " klllan~e , 3 ¢a!ka. 4 evil'" uzdulRi p".!~Jek. 5 evile! bez vJen¢,¢a. uzdufnl p.eslek 6 prdnik , 7 Sleml.!nka S dV'Ju Str81'18

Opea ralilprOlil lranjenosl - srednJa I juina Evropa, slev. Alrika, M, AziJa, Transkavkazija. PtimJedba - na lopliJlm slanlsllma upotreblj3v3 SO kao parkovna vrsta

f ~ "; I •

•

1 .. ~ !J 1. gr.nelc. I pupovlma, 2. pup. pogled aprllada (gar') I ., lIran, (doll'), 3. evil'!. pog lad Iprl j.dl, 4. evils!. uldulnl presj.k. 5 tu¢ak, uZdulnl presJak, II, platnlk, 7 alvOrtn. lTI.hun •. 8 .• j.m,nk •. I 111/11 llran.

Habltu. - IiSlopadnl grm III manje dIVa do 8 m visine. &Iroko granate kro!;nje J krivudavog debla. Kor. - crvenkaSIB iii sivocrna, tanka, sllno (as· pucala. ked mladih gran¢lca smeO'ecrvena I slalne. KoriJ.noy . I.tam - dobra razvljen, snalnc pro­dire u kre¢nja¢ke kamenjare. Pupovl - pokrlvenl tamnosmed lm, uAHjenim Iju­skama. prilegli uz gran¢icu. Vr!nl pup koso na­krivljen. LI.lov] - nalzmJenl¢n i. okruglo - bubretasti I pri dnu duboko srcasU, cljets ruba, goli. ake 9 (-15l em 6Irok!, odozgo tamnozeleni, odozdo $vi­jallijl. CY)etovl - skupljenl u grozdove. purpurnorufJ­Calli III blJeli (var. alba Wesl.), krupnl. do 2 em dugi. v8clnom Izbljaju Iz pro61ogodllnjih grana.

CERCIS SIUQUASTRUM l.

114

Farn. Papilionaeeae

Judlno drvo, judlt

Juda.s tree erbre de Jud6e Jud.sb.um elbero dl Glude&. II slilquastro iil' ....... m ,l.epe80

all eesto iz slarljih grana iii iz gornjeg dljels deb· la (kaullflor/ill ). Plod - do 10 em duga SPljo~lena mahuna. svijel· I05mede boje. Sazrijeva u Jesen. ostaje na slsblll sva do prolJeea . Slama - po 8-tO u jednoj mahuni, lamnosmede, elipsaslo, do 0,5 em dugo, Ima jako Ivrdll sje­menjalu. Blolo;lla - enlomolilna. loploljubiva vrsta. Vrlj.ma evj.lanJa - III-IV(-V), prije IISlanja. Razmnolavanl. - sjemanom. Stanltt. - topfJji lerenl na kretnJatkoj podloz l. Prema Adamovieu, judlno drvo obrazuje po' seban tip lermokseroilinih Albljaka medlleransko-5ubmedlleranskog podrutja Balkana. U kulluri ga nalazimo duboko u kontinenlu, na razlitit im zem' IjiAUma R.lpreatranl.nolt u Jugealavlll - S, H (u osla· lim republikama kulllvlran). Opt:a raaprol tranl.nolt - jutns Evrops I zspad· na Azlja (lest u zemljama oko Sredozeml ja). Prlml.dba - .... eoma eljenJena kao dekoralivna vrsla. zbog ranog e .... jetanja. Jljeplh evJetova I dekorativnih plodova. U parkovlma sa susreta I kan_dlko judlno drvo (C. canadanll l L.l tije II IiAee pri vrhu naglO I kralko zaAlij eno I plica 5reasto.

125

PUNICA GRANATUM L.

Fem. Punicaceae

Pomegranate GfOnad'er

Grana'apl.'baum II melograno.

g'analo rl'~"aTnoe ACpCIIO

Habitus - IiSlopadni grm ill manjc drvo, 2- 4 m vlsine. usprevnih i r8zgranatih grana. Ko,. - crvenkasta, kasnije siva, la nka, Iju~li sa u mleshm trakama. Korl"nov Iistem - dobro razvije n, sna!no pro­dir. u kamenJsfu. PUPOYi - polukuglasli, 1- 1,5mm dugi, sa siro­kem osnovom i usifjenim vrhom, lamnosmedl. namJasto vrsnog pupa nalazi sa siljak. lIlto~1 - naspramni, na kratkim peteljkama, cesto po VISe "jrh z8Jcdno, 3-8 em dug! i 0,6-1,6 em ii.oki. CvJelovl - hermafrodilni, oko 3 em sircki. p re­talno sa nalaze 1-3 zajedn o u pazuhu listova. Caslca i CvjeMte su debeli, krunicnih lislica ima 5-7, prdnlka valik; broj, pladnik je podcvjetan sa mnogo slemenih zamelaka. Plod - velika boba zvana "nar~ III ,,~Ipak", koja Ie lamnOClvena. velil:ine /abuke. Ima koiasl omolal: kojl Ie unutra prog radon lankim bljelim pregradama, medu koJlma so no laze bro/no sje­menke. Plodovl se nalaze na glanama svo do po· talka zlme Sleme - Iupo bridaslo, velitlne Zlna kukuruz8, Spolja je sot no, klselkaslo (ill slalko kod pllomog nara), clvenkaste boJe. Blologlle - jednodomna, entomolilna, lermolllna vrsla Vrljeme cvjetenJa - VI. VII( X). Razrnnol:avanje - sjcmcnom I vcgClal!Vno. Stanlite - kod nas Je nar cest u pOdrucJu sledo­zemnlh topliJih ~uma I ~/kara, na slil9nama, ka-

1 graoflc3 S pUpOy,mll. 2. kloj;'louc, 3. pltlsjek cvljela Del IlIlfcp. 4. provldol plod, llZdu}o, p,osJak, S. $/cmcoke, S mznth Slrano

menjarama I slicnim slanlSlima. Najtesce Zaslup­Ijen u maklji, a u vegolaciji lipa .~ibtJaka .. rasle zaJedno sa PaliulUs spina-Christi, Poriploca gr<lr!c:J. Petleria ramon/nees, Zizyphus jujuba i d r Allsproslranjenosl u Jugol 'avljl - H, BH, eg, Ma. Opca ralprostranjenosl - Modtleran, prcdnja i jui.na Azlja. Kina. Australija i Jui.na Ameflka. Smatra so da je porijektom iz zapadne i julne Azijc, i da Je u mnogc zemlJO prenesen Prlmjedba - u diy!Jem slanju ova vrsla jo nila. Irnovllija, sa lolalivno manJim I kisolirn plodoYi­m:J (y.1I sponlanea K. Maly). Nasuprol lome. pilo­mi nOI (var. saliva K. Moly) 1ma jotl i veei tarasl, krupnijo plodove koji su slatki I vcomo eijenjeni Od davnina poznala kao Jjekovila vrsla Za hlO­cenje so uzima kora slabla, grana I koriJena. a upotrcbljaYll so prollv tlakav,co I keo edsilingens. emmenagogum ltd

"1''''>· ¥J.r .... ~;" '~ -_ -3 _ - .,'" "... - .J "-

, ~ -:" ~. Jjb'9-., ~ f) ) Cl J , CY" ~'

= 1. kil janac. 2. evi]e r odozdo, 3 laUca. 4. prl!nik. 5. evile' bel prdntka I le!!c l , 6. plo d, 1. $Iemenka 5 dylJu botnlh sl'lIn8, dolle: uzduJ:n1 ples)ek

Habitus - zimzalen; grm ake 4-5 m vi sine, gu. slih, zbijenih i usp ravnih izdanaka. Kar. - svijetla. crvenkasta. kasnije pepeljasto­siva, lJu~U se u du.! im l ankim Ijuskama. KorlJenov slstem - dosla dobra razllijen, snetna prod ire u krecnjackj kamenjar. Lll lovi - jednosl8vni, ko.f:asl i, cijelog ruba, bez palisl icB, s kratkom peleljkom. nasuprotni. Tjede po tfi u prsljenu , usko ialas!'. prema vThu suzenl, usiljenl, pri dnu kl!noliki, oa lieu tamnozelenl. odozdo svjeUiji. sjalni, mirisljavi. 1- 3 em dug; i 0.5-1 em sl roki. CvJelovl - dvospolnl, p ravilnl (aklinomOrlnij, nJei­ni, do 12 mm §iroki, na dugoj lankoj i vl l koj peteljki, poJedina~ni. u pazuhu hstova, mlri§ljavi, petodiJelni, imaJu mnogo pratlnlka, tui!ak Ima 1 vra! 5 njutlkom na vrhu,

MYRTUS COMMUNIS l.

Fam. Myrlaccae

Mlrta, mrca

MYlle myrle de Talenle klelnblallrige Myrte mlrlO, morlella. morlelhna .\urPT o(jLlKHo~nnlJli

116

Plod - okruglasta iii ovalno jaiasla, soi!na , boba, velitine g raska, modrikastocrna. rjede bijela, na Ijemenu okrunjena caskom. ugodnog i slalkastog ukusa, sauijeva u novembru , Sjeme - bubreiasto, kostano. Blologlj. - entomolilna, heliorilna vrsta, Svi bi ljni o rgani sadrie veea iii manje koli~ine eteri tnih ulja. Otporn3 proliv morske posolice i n,'l studen, Snaino tjera iz panja , Vrileme cvjetanjll - l okom Ijeta. Razmno.f:av.nJe - iz sjemena. Slanll l e - saSlavni dio zimzelenih suma ; kod nas u makiji, svijeUim i prorijedenim sumama alepskog bora , u sumi crnike (Orno-Querceerum III/cis myr­terosum H-ie); tu se uvijek nalazi sa oslalim lipie­nim predslavnicima makije. Rnpro.tranjenosl u Jugol levljl - S, H, BH (Her­cegovina), Cg Opee relprol lrenjenoll _ Sredozemlje. PrlmJedbll - u horlikulturi se razl ikuje yeti broi oblika. prema velieini, obliku i boji lislova. Jma p rimjsnu u cvjeearstvu. Iz listova se desWacijom dobiva "mi rllnO ulje".

127

PISTACIA LENTISCUS L.

Fam. Anaca rdiaceae

Tri lla

Lentlsk Plat.che lenliSQue

MDSli~bilum

II lenUsco ",(l.CTII K:l

Habitus - zimlsleni g rm iii nisko drva, visine do Sm. Kor. - zelenosiva, u mladosti glatka, kasnije mrkolelena I ispuca na sitne Ijuske: aka se zare­i e, Iz nja cu ri mirisljavj smolast! sok IV. masliks, koj i S8 korisU u medicini i industriji, a kojeg naj­viSe Ima u kullurnoJ od lici var. chi. DC., uzgaja­noj u tu svrhu narotllo oa nekim alocima Egaj­skog mora, adak!s sa godi~nje izvazl aka 200.000 kllograma. Karllenoy ailtem _ dobra razvijen, prodire dosla duboko u skeletnu podlogu. Lliloyl - zimzeleni, kotas!i, sjajnl, goli, parna pe­rastl, dugi 5-10 em, sa 3-5 pari jajoHkolancelo­stlh liali ta, tupih vrhova, 2-4 em duiine i ako 1 em §irlne, na lieu lamnOleleni na nalleju svjel­liji, sa splJo~ tenom (okriljenom), iljebaslom glav­nom peleljkom: imaju karakteristican mlris, 011_10'11 - l amnoerveni, sitni. lbijeni u resaste evalove koji sa razvijaju na mladlm grancicama U pazuhu lislova, cvjetovl imaju jednoslavno oC'li­jece sastavljeno iz 3-5 listica, tueak ime jeden vral, ko]i je u gornjem dijelu Irodljclno razdi­jeljen. Plod - kostunica, okruglasta, 2-3 mm u promje' ru, U potelku crvenkasta u stadlju zrenja crne boje, sadrti dosla masnog ulja, Sleme - jajaslo-okrugtasta koliticB, po jedna u plodu. 8101051118 - dvodomna, entomolilna, ksarolilno vrstn. Pod nos! 'leliku tegu, susu i zasjenu, kao i posolieu i zaslonjena zemlji~tll. Iz tlh razloga

" , -r- d! ~,f; f ;~ ., .' ........ ~ ~~' ,

, /<0,

, , I -I. .,,- • I, klljanac, 2. mll~kj evljet, 3. pra!nlk 5 trilll straM, 4 fenskl cvlJol. 5_ ko~tunica, 6. ko!tlca s dvljll strann

moia se s uspjehom koristili pri ozelenjavanJu terena uz morsku obalu, Vrijeme cvjalanja - (III) IV, V. Ralmnoi.avanje - ugla'lnom iz sjemena. Slanlsle - ulazi u sasta'l makije. all Je zaslup­Ijena i na suneanim, sljanovitim slani!ilima, eume· dileranskog podrucja: uspije'la na plitkim i ske­letnim zemljislima Rasprostranjenost u Jugoslayl]1 - S, H, 8H, eg. Ope8 rasprol tranjenost - zemlje oko Sredo· zemlja Primjedba - masi/ks iz I.!ilja spada u najslarije balzame. 8io je poznat jo!i 400 god . prije n. e .. poznavo!i su ga i upolrebljavali slad Grc! I Rim­Ijani, a bio je poznal u Egiplu, za 'lrijeme la­raona. Upolreblja'lao sa kno Iljek prOllv raznih oboljenja. Dan as se mastiks nalvl~o upotreblJo'la u induslriji, ze sp/ovljanje lekovo, Jirnisn. kile i dl_

, : \'\' \~~v,~, . .-• ,;:+- -- , •

.• >

• 1 'lI ra ot,ca I pupovlma. 2 muik l cvljet . 3. lanlki cvljet, 4. pralmk I <lv'Ju Ilrana, 5. kotlunice. 6 kotUcll

Habltul - listopadni grm iii nisko drvo. do 8 (-14) m vislne i Pt. ptomj. do 1 m. Kora - u mladosli gl8lka. kasnije mrefaslo ispu­ca. lamnosmeda. sadrzi oko 25 m/o lanina. Ie se upolrebljava u kofarSkoj induslrij i za Alavljen je kote. KorlJenow ,I,tem - dobro razvilon. irna sposob­nost p rodiranl8 u pukotine raspueanih krel:njal:­kih sl lJena. Pupovl - j8J8Sti. spiralno r8sporedeni na izbojku. zeleni ill ervenkasil. lupo z8~iIJen i . L1ltovl - neparno perasll. 9- 16 em duline. sa­stavljeni vecinom od 7 duguljaslo-lajolikih. golih. luaZllo Slajnlh. na l.eu lamnozelenlh. na nahclu 8vljellozelemh. golovo sjedeClh. 3-6 em duglh i 12 1,8 em ~IfOklh lishea I sa okruglaslom (ne­okrllJenom) petel/korn. Na lislovima sa ceslo po­javljuju tijke Bllena rogal:u ( .. Judtnl togat"'>. koji nastaju ubodom Insekla Aphis pistacia.

12'

PISTACIA TEREBINTHUS l. .

Fam. Anacardieceae

P,imorska smrdljlka

Torcb'I\lh P'SI3ChO tli,~blnthc

TClcb,nlhc 01 ICrCb,nlO

C':"' '''

CVjelowl - i:uckaslozelem, U 5- 15 em dugim uspravnim cvaslima, mu~kr sa 3-5 kralkih, go· lovo sjedebh pra~njka i vehkim anlorama, ien' ski S okrugfaslom plodnicom i kralkim trodljelnim vratom . Plod - okruglasla iii jajasta koslunica valltine aka B mm, kOla js u pocetku lclcna, U siadiju zrenJa smeda do grimizno modra, dozrijeva kra· 18m oklobra U nJoj lma aka 37 n/D masnog ulja Siame - okruglasla plosnals kosllca, po jedna u kostuniCI, Klija druge godine nakon sjelve. BlologlJa - dvodomna, entomof,lna. ksero1ilna Yrsla. Vrll.me cvJetanja - V- VII Razmnotavanje - ug lavnom iz sjemena 5tenllt. - najte!ice u zoni hslopadmh (i zimze­lenih) primorsk.h !iuma i ~ikara (makij:r. pseudo, maklja). n8 suhim. loplim. kamenilim i sljenovi' lim mleSI.ma. Uz rijecne lokovo (npr, NerelvD. Vardar i dr.). zalazi dublje u kopno. Penjc se mjostimlcno do 700 m nadm. visine. Rasproi tranienosi u Jugol lavili - S, H. BH, eg, M. Opee fa i prai tranienosi - SredOZSmlje. Primjedba u pnmorju, kao u 5vim zomljornA Sredozemlja kulhvi~e se u vnovima l2.v. pr8va trilla (P. vera L.J. koja je pmodno rasproslranjC' na u M. Aziji. Si.ili, MezopolamlJi. To je IIslo~ padno drvo do 8 m vismo. lisiovi nopnrno poras!! sa 3-5 jaluslo okrugIOS\lh. sjodocih i soble silane maljavlh IIslu~a. Sjom(!nko shl:no bndomO­vim, poznalo u IIgovll11 kao ~slriiskl OrasiK.

' 29

COTINUS COGGYGRIA Seop_

(Syn.: Rhus colinus L.)

Fern. Anacardiaceae

Rul, rujevi na

VOllO!! '''$Ih:: bois de 'uste t

P8lucken~uauch

regno QiAlIo CK\·""" ~. It<~\lHHU''K

HahllUt - najccijco grm, riMe manie drva, do 5 m YiSine, S.bol,kih uspravnih grana. Ko ... - crvenkastosiva, U starosli Ijuskasra, ispu­cata. KoriJenov sislem - dubok do 1,5 m. dobra sa za­korjenjuJe u svakarn zemljis l u, Ie se upotreblJ8va za sanaeiJu erodi ra nih lerena Hi za vezivanje terena podloinih elozi,i. Pupovl - spiralno rasporecl'eni, maleni, zaostreni, tarnm, Ijubicastomrki iii crvenosmedi. Uttovl - aka 3 do 8 em dugl i 4-7 em Sirekl, sa 2-3 em dugorn peleljkom. cjefovi tog ruba, goll, naizmjenicni, na lieu tamnozelenl, na nalielu plll­vieastozeleni, U Jesen intcnzlvno pocrvenc, ne­ugodnog su mirisa, aromaticnl. CvJ-tovl - dvospolni (qed'e jednospolni), Sl l nl, u rahllm term inalnim metHcama, imaiu casku s 5 lapova I vjenci(; s 5 latica, na istim primJercrma nalaze se i dvospolni i slerllni cVJClovi ; postije cvatnje su stapka stcrilnih cvjetova produiene i prekrivane modrocrvenkaslim dlacicilma, Plod - kruskolika i duguljasla suha Jednosjeme. na kostunrca, oko 5 mm duga, spljostena, mra­tasto naborana, dozrijeva u julu I avgusl u, Stem. - bubrobSIO, sivosmcdc, tvrdo, klija dru­ge godine, 81010gll _ _ enlomolHna vrSla S hcrmaJroditnim POligamnim cvjotovlma, iuazil tormoli! i ksorollt, kalcUiL Vrljeme cYjelanja _ V, VI. Rumnofavanje - iz siemens i veoetiltlvno (pre­tetno korijonovim Izdanclma i povalJonicama),

• •

,(,) , I lI.an¢le .. ~ pupo.imu, Z. kllj~oae, 3. mulki evlJel sll SI.lIne, 4 mu~kl eviler, Od01g0, 5. dvospolni eV'let, 6 ptod $ dV'I" sl.lIn., 7. plod, Illdu!ni P'8S10k

Slani"_ - na toplim sta nistima, najce~(;e u zoni Icrmotirnih IiSIOpadnih suma i sikara cmog i bi­ielog graba i u nekim zajednicama cmog bora, gdje obrazuje gusle sibljake, na otvorenim kame­nJilrama iii u rijetko sklopljenim sumama, penje sa do proko !DOOm IIlsine, na jces(;e so susra(;e na kracnjaku j dolomitu, ali nija .,i,adak ni na serpcntlnu, dobro podnosi plltko i skalelno 110. RluiipfOslranjenosl u Jugo.lavlll - S, H, 8 H, Sb, Cg, Ma Opea raspros!ranjenost - Juina Ellropa, Krlm. Kallkaz i Cenltalna Azija. Primjadba - zbog lIisokog poslol ka !anlna u Ii­SIOVI(M ( 11-23%) i kori, upolrebljava sa u ko­i.arskoJ mdus!rij ;, za slslIlJenje koie. Osim loga. upotrabljBIIB se i u bojadisarslllu. posto se u drva­lu na!Sll maSliio pooodno Z8 bojenje lIune I koie U naranc';astu, skorlelnu iii smed u boJu.

1 granl:i<;a s pupovima, 2, mu!ki <;vile l , pogled odozgo, 3 mul;ki cvije l , pogled sa strane, ~ , ienski cvilet, pogled sa slrana, 5, zreli plod, 6. kol;llca

Habitu$ - listopadni grm 1-3 m visine, eiji poje­dini ogranei mogu bili debeli i do 5 em. KOla - tanka , mrkosiva, kod mladih izbojaka gusto zljezdastodlakava. KorlJanov alslem - povr§inski, sa gustom mreiom boenih korjenova. Ima veliku izbojnu snagu iz iila. Pupovi - poluloplasli, obrasli guslim svijcllosme­dim dlaeiea ma llstovi - nepamo peraSli, 12- 20 em dugi, sastav­Ileni od 11- 15 eliplienih listica, duzine 2-4 em, kOjl su na donjoj slrani somolastosivo dlakavi. Glavna peteljka je spljoslena i uskoknlata. CV)etovl - zbijeni u gusle mellieaste, do 25 em duge evasti pri vrhu grana, jednospolni. zelen­kaslobijeli Plodovl I sJeme - plosnale okrugle kostuniec oko 4- 6 mm promjera srasla u erven] dlakavi kJip,

130

RHUS CORIARIA l.

Fam. Anaeardiaeeae

Grozdasli ruj , sumak, smak

Sicilian sumach, lanners' sumach sumac Gerbersumach CV"':!." KO)KCDClUtt,u1

iljezdastodlakave, opore, kiselog ukusa. Sazrije­vaju kasno u jesen i ostanu na granama eak do proljeca. Sjeme sit no, erno. Biologija - entomofilna, heliofilna, kserotermrr filna vrsta. Vrijeme cvjelanja - VI, VII. Razmnozavanje - sjemenom i vegetalivno_ Sianii te - javlja se u sikarama. kamenjarama, oa sttrOim stjenovitim mjestima, u jarugama, bujit­n1m i rue terenima mediteranskog i submediteran­skog podrucja. U pog ledu zemljiiita grozdasti ruj nije izbirljiv, ali se najce~ce nalazi na vrlo siromaiinim i ispraOim zemlji§tima, kako na krec­njaku, tako na sllik<:ltu i laporu , Visinska ampli­tuda je izmedu 210 do preko 1000 m. Na planini Kozuf se penje do 1300 m. Rasprostranjenosl u Jugoslaviji - H, (Hercego­vina , rilelko), eg, Ma. Opea rasprol lranjenosl - zemlje Sredozemlja, i dalje, na istok, sve do Irana i Avganistana. Primjedba - sluzi kao sirovina za ekstrakciju 101-ninskih malerija. Kod nas se jo~ uzgajaju u par­kovima i vrlovima: kiseU ruj (R. Iyphina l.) pori­jeklom ;z istocnih dijelova SAD, i rjode otroynl ruj (R.loxicodendron LJ takoder porijeklom sa iSlokn SAO. Obje vrSle su veoma dekorativne.

131

STAPHYLEA PINNATA L

Fam. Siaphyleaceae

Kiokotlka, kloko~

Bladdernut tree. serpel'll slick. shrubberies I laphyllar pennll.

ne~ CQUpe

&ehl. Plmpernuss tlali lea, plslacchlo ,also.

naso mozzo " ... .,Ka .. "., "",011<''''

Habltut - IiSIOpadni grrn, iii manje drvo 2-5 (-7) m visine i do preko 20 em debljine, lormir. rijetku i prozratnu krolinju, grancice su joj okru­g18, zelene i glatke. KOf. _ plavi taslosmeda, upadljivo bijelo pruga­sta, tanka. Korljenov alstam - dosla razgranal. Pupovl _ nasuprolni , jajoliko-konicni, za§lIjenog vrha, Imaju po 2 zagasilo zelene iii la,mnocrven; gola Ijuske, vrsni pupovi SU po 2 zaJedno, nal­krupnlJi su i jednake velieine. LI. tovl _ naspramni, neparno perasli. 10-15 em dugl, sa 5-7 IIslica, koji su izduieno jajasti, za­!iiljanl, vrlo tlno leslerasli, jarko zeleni, 5-9 em dugi I 2,5-3 em sirokL CYI.tovl _ u visecim grozdaslim evaslima na izrazllo dugim peleljkama, dvospolni, zvonasll, taska krunicolika, zelenobijela, kruniea bijela, testa roskasla, taAitnih i krunicnih IIslita ima po 5, praAnika lako~er po 5, l ueak s nadraslom plodnicom, koja je duboko dvokrpasla lI i Irokrpa­sla, lueak Ima 2-3 produzena vrala. Plod _ viseti naduveni dvokrpasll III Irokrpasll, lulozeleni lobolae, do 5 em duzine, razdljaljen na 2-3 prelinea ... kojimo so "alazi po jedno sjeme. Siame _ oker-smede boje, velitine graAka, na jednom kraJu spljosleno, Inace okruglaslo, 9.010 sjaino, sa jake evrslom sjemeniatom, Jestlvo, kliJa u drugo] godlnl nakon sjelva, s8zrljev8 u oklobru. BlologlJa _ Jednodomna, heliolllna, enlomofilna vrSla, kliJa epigeltno,

1. granflea s pupov;ma, 2. klljanae, 3. evil'at 4. evljct uufu!nl prasjek, 5. pra!nlel, 6. plod (desn dio IC raz· rezen), 1. sjcmenka

Vrljeme evjelanJa - V. RazmnoZavanJa - sjamanom. Slanllla - svjals, bogala, prelezno krecnjatka zemljisla, obieno neulralne i slabo klsele reakeija u sumama kilnjaka i obienog graba (QU8rca­Carpine/urn) I montanom po jasu bukovih suma, penjuti se u visinu do oko 700 m, Re. pro. trenjano.t u Juga. levill - 5, H, BH, Sb, eg, Ma. Opea r •• praSlranjenast - sradnja i juina Evropa, pripada juznoevropskom 1I0rnom elemenl u. Primj.dba _ u horllkulluri sa lI7Qfljfl naji::este u manjim grupama, III kao soli tar, U parkovlma sa ceslo uzgaJa srodna vrsta, pori­jaklom sa Kavkaza (Swphyl •• colchle. Slav.),

1. gra.n~lca S pupOlllma 2. klilanac. 3 zenskl CII'IIl I. od· OlgO. 4. mu!ki clIlJe t, odozgO. S. plOll

Habitul - do oko 20 m visoko lislopadno drvo iii veci grm. Debl o ima debljinu do 60(-80) cm. Kota - svijeliosiva, hrapava, Iju~ti se mrezaslo, OkO 1 em debela. Mlade gran¢iee maljave, cesto po dutini sa plutaslim rebrima (kod var. sube­rOl um Aog. granciee su sa izrazlom plutasllm rebrlma). Korljenov I isi em - sreas\, jako razveden Pupovl - sltni. bjeli¢aslo dlakavi, sa vi~e ~Iroko­jajo(lki h svijel losmedih do ervenosmedlh Ijuski. Lillovl - oko 4 do 7(-10) em dugl, lisna peteljka do 10 em duga. :I: dlakava i ervenkasta Cvjetovj - u uspravnim (kasni)e viseclm) ~ti l a­Slim evasl lma, u Kojima ima 15-20 iuckasloze­Ie nth dvospolnlh i jednospolnih eVjetica. Plod I . jeme - okriJjeni pueavae (kalavae). kOji sa u zrelom stanju raspada u 2 perulke kOle su potpuno opru~ene (pod uglom od 1800

), izvana su puslenasle (var. campestre , Syn var. leiaear'

132

ACER CAMPESTRE

l. sensu lat.

Fam. Aeeraeeae

Kljen, klan, polj&ki javor

Common maole AcMallie Massholder. Feldahorn 1"0Doio. teslucchio. 100PlO K '~II nO.lcooit

pum (Opizj Wallr.) iii sasvlm goJe (var. erlccar­pum Wallr.) ; 2,5-3 em duge. 8101091]a - )ednodomna, enlomo/llna vrsla. Do­bro Ilera izdanke iz panja i korijena. Vrijeme evietanja - IV, V, nesto prije lislania, istovremano sa lislanjem iii posliie lislania. Razmnoiavanja - s)emenom i vegeialivno. Stanlste - praleino u !i~earskim, mje90vitim hra· slovim sumama. Posebno ga ima u naplavnim ~umama lui.njaka i pOIJskog jasena, te u ~umama kitn)Bka I obicnog graba, cera i sladuna itd. Najbolje uspi)eva na rahlim, dubokim i mineralno bogatim zemlji~tima S blagim humusom. Rasprostranjenost u Jugoslavlji - S, H. BH, Sb, Cg , Ma Opfa rasprostranjenosl - Evropa, Krim, Kavkal, M. Azijs. sJev. Perzija, Turkestan , sjev. Afrika. Primjedba - veoma polimorfna, skupna vrsla. Prema Fukareku (1965) moze se reel da su na na~em podru¢ju zaSlupljene dvije vrsle ja­vora iz ove sku pine. To su: A. campeslre L. sensu slrleto, sa pelerolapim hstovima, kOji )e raspro· stranjen u cijalom arealu na umjereno do sred­nje vlatnim iii prilicno vlai.nim slani~tima i A, marslcum Gussone (klenic iii suklen). koji ima trolape i koi.aslije listove. a rasprostranjen je u )ugoistocnoj Evropi I M. Aziji. Obe ove vrslS su veoma varijabilne i na naSem terenu zastupljene sa vi~e podvrsta. var/jetele i tormi. U okollnl MO· slara u Hercegovlnl naveden je hibrid Izmeclu A. campestfe L. i A. monspessulanum L., koji je opisan kao A. x bornmueilerl Borbas.

ACU •• ~ •• IJ •• " •• '.'UlJll"-4HUII

L . _uno t..n non Starnb )

1

, -"

, , ~. ;.. ~

'.'.

. f\l., . .

1. grsntlea 5 puPovlma. 2 klljanae. 3 rnuiki evrlel odo:· go .... ienskl c::vlJel sa sIlane. S. plod. 8. lilerne, uzdu!n i presjek

Habltua - listopadno drvo do 20{-35) m visoko, sa dosla guslom. izduzeno jajastom krosnjom i pravim. okruglim deblom. KOfa - oko 1 em debela, lamnosmeda s brojnlm silnlm I plitklm, uzduzn im, mrezsslim, brazdama. KOfllanov s'stam - s8slavljen pretezno od dobro razvijenih botnih zila. koje ne prodiru mnogo u dublnu, ali talo zahvalaju veliku pavr§inu. Pupovl - slajnl, smeClecrvenl. aka 3 mm dugi: Ijuske po rubu silno dlakave. LI. lovl - na 4-21 em dugim, lankim. najfe§ce crvenlm peleljkama; lisna ploJka s obje slrane sjajnozelena, gala, iii je duz nerava na donjoj slrant. fino maljeva, 5-16cm dugs ' I 8-25em i .roke. Iz preklnutlh peleljkl I Ilsne nervalure IuIplje bljell mljeenl sok (Ime!). CVI.IOYI - jav1Ja/u se kao: !enskl, mu!kl I her­mafroditnl. Boja m je !utozelena, a javljaju se u uspravnlm cvasllma,

ACER PLATANOJOES L

Farn. Aceraceae

134

Mlijec, mlee, mljeCik

Norway·map le !:rabln plane, plaine Spl1z·Aho ,n aCUfO , icelo ,,'e ll QCIpo.,n('1"UWrl, " . '"mJpoIIIIAII ",n

Plod I _jeme - krilali pucavae (kalal/ac), koji se u zrelom stanju raspada u 2 perulke. Kri lca ploda su pod lupim uglom cd 1800, a sjeme je pIOSMIO. 81010gll_ - jednodomna iii dvodomna, enlomo­Iilna, u mtadosti brzorasluca 'IrSla. VrlJeme cvjetenJe - IV, V, prije listanja. Rezmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno. Slenll le - za rBzliku od gorskog j8110ra, mljet Ima optimum u nitem regionu hraslovih i brd· sklh bukovih suma, a penjc S9 i vise, do poj8Sa cel lnarskih sums Trati bogata, rahla i svjeil,8 zemljista. Ne obra­zu je nikad eiSle saslojine: javlJs se pojedinacno. iii po nekoliko slabala zajedno u brojnim ~um' skim zajednicama. Vidno mjeslo, npr" ima u asoeijaeiji gorskog ja· vora I bi/elog jasena (Ace';.Fr8xinelum eroalicum Horval i A.·F. serbicum Rudski). nasprostranjenosl u Jugoslavljl - S. H. BH, Sb. eg. Ma Opea rasprostranjanost - golovo cljels Evropa. zapadna Azlja, Krim, Kavkaz. Prlmjadba - na prirodnim slaniSlima ne pokazuje variranje kao oslale vrSle javora. Medulim, horti· kullura pozna/e brojne vrlne oblike. koji su yeo­ma dekoralivni i nalaze §iroku primJenu u vrlno! arhllekturi; npr. I. schwadlerl K. Koch eiji su Iz' bojei crveni, a lislovi pop rime lamnoelVenozelellU boju, dok su lisno peleljkc i lisni nervi eIVani; I nrlegatum West., sa bijelo prosaranim Uslovlma; I. pendulum Niemelz. sa visccim granama. la broJne druge forme.

135

ACER HELDREICHII Orph.

Fam. Aceraceae

Habitus - srednje visoko tistopadno drvo, ~eslo do preko 30 m ",!sine j prsn. pre~nik8 preko 100 em, pravog stabla j §iroke, okrugle, razgranale krolnje, Ko,. - eke 1 em debera, lamnosiva ili crveno­sm8(l'a, plilko, nepravilno ispucana. JednogodisnJi Izbojci su crvenkasti, glatki, sa mnogo markanl· nih lenticela. Korljenov . I. tem - Jako razvljen, duboko prodire II zemIJI&ta. Ne st rada od vjelroizval8. PUpOVI - oka 5 mm dugi, s vise crvenkastih i go­Uh Ijuskl. Ualovl - do 14 em dug I, 3-5~dlje l nl . sa veoma duboko odvoJenim bofnim rel:njevlma (golo'o'o do peleljke), na gornjoj st ra~j gall, lamnozeJeni, do­Ije 51'0'1 do sivozereni i sa pramenovima rdasllh drafica medu naNlma. CV}lltovl - u duglrn visetim grozdovlma, koji su u potelku uspravnL Plod I aleme - ahenije, kole stoje pod ostrim uglom, krlla 1m se teslo preklapaJu (var. macrop­lerum Vis.). Ahenije duge oko 5-6 cm. Sazrijeva­lu u seplembru, Blologlla - eniomoillna, jednodomna, acldolilna III acidolllno-neuirolilna vrSla. Vrijeme CYletanla - V, VI (poslije lislanja iii za vrijeme IIslan/a). Rumnofe,an}e - sjemenom. StanlAte - u zoni telinarsklh r subalplnsklh bu­kovih tuma, Ie u zonl subalpinskih vri'llna, kako na kretnjatklm lako na si \ikaln im masivima I na razlitltlm Upovlma zemtjlAla, od organomineralnih

.• ~ fJ rl V; 1. IIr.nelc. s pupovlma. 2. mu§kl eviJe!, 3. plod

rendzina do kisetlh smedih zemljiAla i podzola. NajC::e~ce na sJevernim ekspozicijama I udollna­rna, na mjeslima gdje se dute zadrfava snljeg. Javlja se u rasponu od 1000-2000 m nadmorske vislne. Resproslrenlenoat u Jugosle,111 - BH, eg, Sb, M •. Opee raaproalrenlenoat - eodem Balkanskog po­luoslNa : Jugoslavlja, (Alban!la?), Grtka, Bugar­ska. Prlml.db. - u zavisnosli od ekolosklh laktora i geogralske udaljenosU Izdilerencirao se vecl brol obllka, od ranga podvrsle do silnlh lorml. Popu­laclje u /u!nom dl/elu areala Imaju mania listove I perulka i pripadaiu Upskom obtiku subsp. hel­drelchll. Sleverna podvrsta ima vece IIslova I perulka i prlpada obllku subsp. vlalanll (Nyman) Maly (syn.: A. fflaCropterum Vlstani).

k ..

9' ,_, pupov,mll 2 killan .. c:. 3 mu~kl CYIJet 511 n • J.,"." eVII.,1 5 plod

Habitus - Jls\opadno drva oko 25- 30(- 40) m vi-,io.. dosta nepr3vllnog debla koje mole Imal i

Clab ,Inu do oko 1( -2.5) m Kera oko I c;m debeta u pocelku gJalka, kas­n " ~ Ica u obhku ~,roklh. nepravilnlh. tanklh, .:rvenkaslosmedlh, IJuskasllh ploea KOlijl!nov sislem u mt .. dostl Ima lliu srtanicu. k .v' , duboktl botne. vcoma razgranale. llle Pupovi sa broJnlffi maslmaslolelenim. Siroko .'~ .,~ 1m , kral~, l z3sll)emm lJuskama. kOle su po 'lJbu t Illosmed~ lislO'" okO 8 16 em dugi I do 20 em ~HOk,. na duguOOJ I,etellc, na heu lamnOlclem na nalu~lu .• ,. 'C'U , dUl nerayS dlakav. pahsllci lez1I::3511 - It 1 ze en. brlO opadaJu l.5ta u aprllu

C"Jelovj hermalrodlln. all &u testo , )edno-

" Plod I Sierne 10.,,1/11, puca.,."c (kalavac). 10.01' se .... r vm SUOJu ,aspad" u 2 perulke, tlJ8 knl8

136

ACER PSEUDO PLATANUS

L.

Fam. Aceraceae

Gorski (bijeli) javor

Sycomore Erab!e sycomore. layx Sycomore 8o,q·Ahorn. Urlo acero (I. montagna

~ I~II ""op. ".Ie" O\O"'"UII,I;lT;lUOIfI.n

za klapaju oSl ar ugao, a unu trasoji rubov; su -l: paraleloi. S,eme Ie na popr. presleku okruglasto, 81010glja ledoodomna, eo lomolilna, mezohlna vrs ta. Dosl r'e starost do oko 400 godina . Vrijeme cvjelanja IV. V. poslr/e 0lisI8vanja Razmnoiayaoje - sjemen om Sian isle - d uboka. svjeia. rahla i humusom blr gata zemlJlsla, prelezno u monl8oom i subalpin­skom pojasu u reglonu bukve. te u mjesovilim ~umama liscara i tetrnara Kao karakteristltna vIsta sveze bukovlh sum a (Fagion Jl/yrrcum Hor­vat) zastupljen u bro/nlm Z8jcdnicama Kao e~llr ­kator dolazl u asocljaciji javora i gorsk09 (bl/e~ log) jasena (Ac(3n-Flaxinetum Cloal/cum Horvat I

A.-F. serbicum Rudskl). a pojedinatno ga nala­zlmo u mjesoviloj bukovO"lctOIlOj $umi (Abie/I­Fagelum). sve do pOJesa subalpmske buklle Rasproslranjenost u JugoslavlJI S, H, BH, Sb, Cg, Ma Opea rasproslranjenost zapadna. srednja I lut-na EYropa. Kavkal. slev dllelovl M Azije Prlmjedba veoma pollmorlna vrsta. Ie lB. prem~ obhku I dlakavoslI IrSIOIiCi I plodova, opisan veel broj taksona PoslOle brojne hortlkullurnB odlike, koje S8 te­SIO III(lSJU U vrlovlms, parkOlilma I aiel sma. kao npr f 81ropurpureum Spath. cijl Su listolli na gor­n,oJ stram lamnozelem, a na dOnjoj Ijubil.:asto­purpum!. I variegatum West ciji 5U izbojcl CNe· nl. a 11510VI Sllno b1lelo prosaranl. I, IIayovarle" 981um Hayne. kod kojeg su IlsloYI 1ul0 pro~aranl. I bro/nl drugi obhci

.37

ACER OBTUSATUM Kit.

(Syn.: A. opa/us Mill. $ubsp. obtusatum

(KIt.1 Gams)

Fam. Acerac'eee

E •• ble p. ;ntftnnicr Fruhllngs·Ahorn

lopl'lO, acoro neapoUlano

H.bltus _ lislopadno dNO visoko 15-25 m. l:ij i pre{::nlk mofe dostici i do 100 em. Kon. _ kod mladih g rancica je crvenkasla, po­kliv8, '8 b foj nim sitnim izdutenim iii ovalnim len­ticelama, kod slarijih primjeraka Ispuca i plo­casto sa Ijusli. Korljenov . I. tem - dobra razvljen. Pupovl _ aka 3- 4 mm dugi, sa brojnim, kratko usilJenlm Ijuskama. eiji su rubayl sivkaslo dlakavi, a ImaJu po sebi lamniic smec1e i svJelllje sive povrSlne. LlstOYi _ veoma v8rijabilni. Pete1jka 5-12 em duga, debele, zelenocrvenkastB iii zelenosmeOa, lisna plojka na lieu gola, tamnozelena, na nalicju gu-510 sivo maljava, oko 10 em duga I do 12 em !llroka Cv}elovl _ u vlse¢im !ltltaslim metlicama, svijetlo­tul l. P&od I . jeme _ okriljeni pucavac (kalavac), 2,5 do 3,5 cm dutlne, kojl sa u zrelom slanju raspada u 2 perutke, kole su pod veoma o!ltrim uglom I ¢lja su krila u osnovl vrlo sutena. Zri u oklobru. ~ Iolog lja _ jednodomna, entomolllna, termotilna I heliofllna, brzoraslu¢a WS\O. YrlJeme aJetanJa _ V, paralelno sa IislanJem. Rumnolavanje - sjemenom. Stanille _ pretetno na te,enlme ne!'ieg visokog kr!la, gdJo se ;avlJa pojedlna¢no iii u grupama u termolllnim hraslovim. crnograbovim I crnoboro­vim !umama, dopirutl do donJe gran ice bukovog regiona lod 500- 1200(-1600) mi. Zaslupljen ;e u brojmm tumsklm zajednlcama

1. granelca , pupovlma, 2. kl1janllc. 3 tenskl evllcr. 4. plcdnica 5 \uekom. 5. mU&ki evljcr. 6 prdnlk s dviju Wana, 7 plod

Vidno mjeslo ima npr. u tumi Fagelum Cfoaricum ses/ericlosum Horvat. a u srednjo j i zapadnoj Bosni opisana je zajednica gluvata i bukva (Ace­ri obtuslJtI - Foge/um Fab., Fuk. & Slel.). Rllaprostfllnlenos, u Jugos1llvili - S (rijetko : jui­ns Siovenija), H, BH, Sb, eg. Ma. opts r85prostrllnlenost - Jufna Evropa, sjav. Afrika. Prlmjedba - veoma variJabilna vrsta. SpominjemO I zv. bosanskl Javor (A. o. Kit. var. bosnlacum K. Maly) koji sa odlikuje gustom, krat­korn dlakavo!'itu ovogodi!njih izbojaka I IIsRih pelcljki (dok su kod \Ipskog obtlka polpuno gall) . Klasi¢no Ralazl!ta je na Igmanu kod Sarajeva. ali sa ovaj takson nalDzi pojcdina¢nO u cijolorn arealu vrstc. U lIallji, jufnoj FrancuskoJ 1 sjav. SpanlJI zastupljena Ie srodnn vISta - Acer op.­lU I Mill. (Syn. : A ila/um Lauth.), koja se Rcznnl no razllkuje ad gluva¢a

, i ,antic. I pupovima. 2. kilianac. 3 !enskl evijal , 4. mu ki c;vijat, 5. lap. 5 taUca, 1. plod

Habitus - Ustopadni grm jlj dIVa nepravilno raz­granate kro$.nje, koje izrasle u visinu do aka 8 (-12) m j s prsnim p romJ. debta do 9Ocm. Ko,. - dugo vremena glatka, u mladosli svijetlo­siva. kasnije poprimi tamnosivtJ boju j pl ilko uz­dutno ispuca, naraeilo u donjem dijelu. Korllenov . Islem - jako razvijen, sreas!. Pupovl - vrlo si l oj (do 3 mm dugi), pokriveni brojnim, ovalnim. tamnosmedim Ijuskama. Llslovl - os 2-5 em dugoj pClel jci, dvostruko i nepf81/ ilno nazubljena ruba, ponekad :!" neupad­Ijivo lapovlU (rdojev;li): 5-10(-12) em dug; i 3 do 8 em $.iroki, os lieu goli. tamnozeleni, oa nallcju svjeWji, po neNima sUno maljavi. Cvjetovl - poligsmni. u usprsvnim, 5-10cm du­gim mc1hcame (slicnlm grOldovima). koje se raz­viJaju ns whu IZbOjaka. krunicnl listlel oko 4 mm dugi, bjelicasll, ne~to dlakavi Plod I a' .,.,e - oko 2-3 em dugs kri lala ahanija. sa paralelnim krilcima kOJi su ne~to savijenl je-

ACER TATARICUM L.

Farn. Aceraceae

1~

tesllka. leilia, iesla

!:fable de Tarlarle SCllwllrzf'og-Ahern, Talaf lscher Allorn XA"" T3T3PCX""

dan prema drugom. Prije sazrijevanja su pro­zral:no crveni, kasnije rdaslosmedi. Blologlla - jednodomna. enlomolilna, pretelno mezolilna vrsta. Kllja epigeicno. Yrl'eme cvletanJa - V, VI, poslije listanja. Rumnouvanle - sjemenom i vegetativno. Stanll te - vrsta ravnica rskih I breluljkaslih kra­jeva gdje raste na vlainim i dubljim. hranljlVim zemljlilima. Podnosi dobro zaslanjenu podlogu Zastupljena je u brojnim asoeijaeljama, a naro­ei to je cesta u zajednieama lu~njaka i poljskog jasena (Ouerco·FralCinefum Rudskl), cera i .sla' duna (Ouereelum farnerro-eeffis Rudski). kilnjaka i obicnog graba (Ouerco·Cafpinelum Horvat) i dr. Ra.pro. tranleno., u Jugoslavill _ S (rijelko: ju­gozapadno Oolenjsko). H, BH, Sb, eg, Ma. Opes r •• proslranl. nost _ jugoislo{:na Evropa, M Azija. Armenija i Kavkaz. PrimJedba - dosta varljabilna vrsla. U na~im krajevima, oslm vaf. ta' . rleum (Syn. : A. I. L. var. genumum RaeibOrSki), zastupljen je i var. hebe­e.rpum Schwerin tlje su ahanije ± maljave (kod tipskog obllka su najte~ee golel), te brojne.for­me. 2:estlku clJene u horlikultur; , gdje dotazi do punog iZrAzaja kao Solilcr. Slitan zes!iki, U 08' ~im parkovima se rjede uzgaja klneski ill man· f urskf Javor (A. ginnala Maxim.), kajeg nek; sma­Iraju sama varijelelom od A. IflIOficum L. Domo' vine mu je u srednjoj i sjev. Klni. Japanu ; Man' tunji. lIslovl su mu sa 3 izrazlta re~nja, od kOjlh je srednJI najveel, a krila plods su mu gOloVO paralelna.

139

AESCUlUS HIPPOCASTANUM l.

Fam. Hippocaslanaceae

Keslen dlylll

Common I\orsecheslnut buCkctyfl

maHOrln,er d'indc. mal.oole.

rDu~-chtlll1,gnie'

geme,nc Rosskaslan;a CUII' lIno d'lndlll.

,ppocaslano ~"'LlJtat! 1(01l(:1",;i

Habltua _ lislopadno dlVo do 2S{-3D) m vislne i pr , promj. do 100 em, SllOko rozgranalO, kroSnja okruglasla, guslo lisnala, voluminozna i kompakl-

"' KOla _ na mla(lim izbojeima glalka, sivkaslosmc-d8: na starijim slablima ernkaslosiva silno ispuca I lju'ti se u lankim Ijuskama, 01(0 1 em debela, KofIjenov alatem _ jako razvijen, povr~inski , u mladoslr se !ormlla glavnl korijen, kasnlje se obrazulu brojni botni kOljenovi Pupovl _ pokriveni velikim I sirokim, u$iljenim, smolasloljepljiv im IJuskama ervenosmede boje, Terminalni pup je najveei (do 2,5 em), botni su nasuplOlni i vrhom su jacc olklonleni lIalO'lI naspramni, Imaju 3-7(-9) Irslica nu zajednitkoj dugackoj pelcljci, dugoj 15-20 em, ad njlh je srednji nalveci, ° donja dva su nBjmanji, SVI ani su do oko IS em dug i Cvjalovl u vehklm uspravnim. pi ramidalnim evaSllmo, dugim '0-30 em, ZI90mOilni (mOnoSI-metlltni). flared dvospolnlh. nBlaze se na iSloj biliel redovno I jednospOln, eVjCIOVI Plod ok/ugll lobolac II promieru oko 6 em. S van,ske slmnc S mokanlm bodljama (Jeiasl) I dl~k;,rma, u nlomu se nBlazc malobrOJne (1 ·3) ~I1Omftn'\l' nakon salfijeVanlil puca ns III alicia Sleme ilrupno. okruglsslO I ne~lo spljosleno. DaVIS-loa mu Ie pokrlvana tVlslom. smedom i Sj3jnom luprnom, neplljslnog Je ukuS8 I vrlo gor­ko rado g3 jedu IlvollnjO (OVCC, 5vin!e I dr). Ima rluhtllu IIrlm,onu Turci su upotrebllsvalt sleme kao Irlek za konJe (Ime l).

I grane'ca s pupoy,ma. 2 cvijsl, 3. cv;jel b<!1 lolita . • gron~lca s plodov,ma

BlologlJa _ enlomohlna u's!a. 5 poligamnlm cuje­toulma. mezoll!. podnosl dobra sjcnu, toplolJubiva all podnosi dobra i hladnocu i sui1u Vrijeme evJetanla - V, VI, odmah poslije list&nja. Razmnoi.avanje - sJcmenom Stanltle preletno duboka i humozn1l remlji§.ta u kllsur(lma I dollnamB ,ijeks, gdje dolaz; u sa­slavu priobalmh tuma. R'lu.pro,lranJenosl u Juga.laulll - prirodno sarno u Makedonl]1 shu Drimo od Otuidske kotline do SIOgovil i Blslle, oko Izvorl$Ia Iljeke Treske Ope!! rasprollranjenotl endem ju.tnog dijela Balknnskog P01UQ!l lr'.lfl Jugoslavlja (Mokcdonija), Bugalska, TesalrjO, Eplr, Albanll" Prlmjedba Ibog Izvaorednlh dekorativnih oso­blna dlvljl Kesten sc mnogo upolrcbljava kao ukrasnn vrSIa u parkovlma kao SOhtCI 111 u gru­pama, Ie u drvoledlma Postoje brojnl horllkul­l ur"i oblier.

1 ilbojllk s Hsnlm I cvjelnim pupovimll. 2. klijllnac. 3. cvi jftl, 4 cvlJet uZdu!ni presjek. 5. pra~nici. 6, plod. popr. presjek. 1. plod. uzdutni prcsjck

Habitus - listopadni grm, iii manje slabalee, oko 6(-9) m visine. sa zaobljenom guslom krosnjom. Ko,a - Siva iii tutosivkasta, u mladosti glatka, kasnije raspueana, i Ijusl i se U obliku sit nih Ijuski. Mlade g rantice su zelenkaslosmCdc i vccinom f ino dlakave, Korljenoy aislem - dobro razvijen, duboko pro­dire u podlogu. ".. . Pupoyl - dyo/aki ; lisni su mali, koplJ8Sto za§I IJenl, poknveni su S8 dvije tuekaSle, fino maljave Iju­skc; evjetn; su znalno krupniji. a pokriveni su brojnim zelenkastozu tlm Ijuskama i nalaze S8 uVljek na krfl tkim ilbo/cima. U aloyl - nasuprotnl, oko 4(-8) em dugi. §iroki oko 3 em, sa 3-5 srpaslo povijcnih nerava, U

uglovima boenih nerays na nalieju lista nalaze se t uperei bilelih dlatiea CYjeloYI - Sllnl, dvospolni, llatnoiuti, u stilastlm evaSllma koje pri dnu imalu telvorolisni tutkasli

CORN US MAS L.

Fam. Cornaceae

DrlJen, drenJ

Comol Iroe cornouillier Kornelkirsche. Judenkirsche il corniolo. comalo

KIO" " ""CTO."UI"

lOll

0'0'0;. Cyjetovi se pojayljuju yeama rano, prije listanja. Plod I ajeme - kostunica (zvana dranjina) oka 12 mm duga i 5 mm siroka, sa elipsoidnom, na povr§ini gOlovo gla tkom, do 10 mm dugom ko­sl icom. Sauijeva POeelkom jeseni (VIII-IX). Ima kiselkasl i \rpak ukus. 8iol091ja - entomolilna, heliofilna i termo-ksero· fitna vrsta. Rasle sporo i doiiui slarost preko 200 gOdina. OdJitno tjera il:danke iz panja i ko· rilena . VriJeme eyletsnJa _ Jr, III. RumnoZayanJe - sjemcnom i korijenovim izdan­clma. 51anlste - testa vrsta u podrutju listopadni.tr hrastovih suma, uzimajuei vidnog uce§ea u broj­nim zajednicama i njihovim degradacijskim stadJ· jima Penje se do oko 1300 m nadmorske visine. Najbolje uspiJeva na krecnjackim, loplim i suhim stangUma, kOJa nlsu izloiena kasnim mrazevlma. ZadoVOljava se i plitkim lemljis!em, a podnosl jaku inSolaelju. RasprolStranjenolS l u Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb, Cg, Ma. Opea rasproslranjenost - Srednja i ju<':na Evropa, M Alija. Krim i Kavkaz. Primjedba - im;! pJlmjenu u horlikul1uti. Drva drcnovine je jako tvrdo. tesko i <':ilavo, Ie S8 upotrcbljav<l u razlicite svrha. Drenjine su cijenj~­ne za tjudsku ishranu. bilo da se konzumlrDJu si, ove iii so od njih prireduJu razlititi specljalitell kao: voenl sok, kompot, slatko, liker. a najtc~te pckmez.

141

THELYCRANIA IANGUINEA

(L.) Faurr.

(Syn.: Comus sangulnea L.J

Fam. Cornacese

SVlboYlna, aYlb

Common dogwood, bloody !wig

cornouiller Slinguin Glmline Hlririegili.

Hornslfauch .Ae)leH Jl;pouItO-XpIlC"Lln

Habitus - listopadni grrn ako 3(-5) m visok sa &Ibollklm duglm granama. Kor. - kod Slarij ih prlmjeraka ie smada I guSI~ uzduf I poprljeko Ispucsls, mlade grane su PrI-18010 dlakave, preko zime lamnocrvene (imel). Korll.nov alstem - dobra razuljen, povrsinski. Pupovl _ vrlnl 5U pojedinseni, botni ,su mno9? manJl, Izdu!enl, priljubljeni uz grantlcu. pokrl­venl su sa 2-4 lino dlakave zelenkastofule 'tuske. U,tovl _ sli t nl drenovim, aka 6 em dugi i o~o 3 em IlrOki, ns peleljci ako 1 em dU9oj, 1"!"81U 3-4 para srpaslo povijenih ne rava. )ednOhCno prileglo dlakavl, ali bez (;uperaka dlSCJC~ u uglo­virna nerava na nalicju . U jesen poprimaJu lamno-ervenu bOju. . . Cvjetovl _ u bogal1m, 6-8 em ~iroklm, ~IJ la~hm cvastlma, pr j vrhu ovogodl~nIlh lisnallh 9ra~~lca, na bazi nemaju lisnalog ovoja, kao kod drlJena. PIocI I . Ieme _ erns. okrugla ko~lunlca pret~ika oko 7 mm. koja sadrii jednu okruglastu kotllCu. ZrJ u septembru. . 81010glle _ enlomolilns. spororssluca vrsla, rl­iSlko dotlvi starost preko 30 godina. Dobro pod­nosl jaku zasjenu , Ima jaku izdanacku snagu. Vrlleme cvlel8nj. _ svlbani (imel), poslije.lisla­nJa. a cesta je pojsvs cvjelanja ponovno u !esen. Aazmnolavanja _ sjsmenom i korJjenovlm Izdan­clma 8lanlite _ najceAte ns svjetJm zemlii~Uma ni­zma. u razUt illm tlpovima hraslovlh $uma .me~o· IIInog karaktera . npr. u asocijacijl kltnjaka , obl.C­nog grabs (Ouereo _ Carpino/urn) , u poplavnlm

1. grantica $ pupovlma. 2. ki llanac. 3 cvljal OdOlgO. ~ . lufak I fil$kp . 5 plod , 6 ko!tlca sa strano

luf.njakovjm $umsma i dr. Najbolje, uspijeva ,na raslresitom, bogalom, svjelem zemljlMu. Zslazi u visinu do preko tOOO m. R.lprol ,rsnJenol t u Jugol 'avlll - S. H, BH, Sb, Cg, Ma. Opes raaproalranlenol ' - Jutna i srednja Evropa. zapadna Aziis. Prlmledba - ima znacaj kao dekoralivna vrsta. U horlJkulluri S6 cesto primjenjuju rszlleile agzo­Ilene vrSIE!" ovog roda, sa vaoma dobrim uzgojnim i esletskim svojstvima, kao npr. Thalycranls alba (L.) Pojark. sa smedecrvenim granama; Thaly· crania atolonllars (Mlchx_l Pojark. I dr. 5vibovo dNO Ima istu primjanu kao I drenovina

1 kliJanae. 2. cviJl,l1 sa strane, 3 cvije\ Od02g0, 4. plod odolgO, 5, plOd sa s tran&, 6. siemenke, 1. sjemenka bez sjemene Ijuske s dviju b<lo!nlh Si rana

Habitus - drvenasta zimzelena penja~jca iii puza­viea; penjuci se uz stabla, dostigne visinu i do 30 m j debljinu preko 20 em ; p r j penjanju pri­cvrscuje se adventivnim ("v8zdusnim") korijenjem Z8 podlogu (zidove, slljene, debla drugog drve­ca ild.), cesto puze po podlczi. Kor. - pepeljastosiva. Korljenov sislem - razgranat, povrsinski. U stovl - zimzeleni, naizmjenlcni, bel zalistaka, koias!i, na lieu tamnozeleni, sjejni, na nalicju 1ulozeJeni, dok su mladi, obrasll su dlacicama, kasnije su goU, listovl IIsnih Izbo/aka imaju 3-5 Ispeve, a listovi cvjetnlh izbojaka su jajoliko-rom­bieoi, zasiljeoi; kod brsljana se javlja skolski pri­m/er hereTofili/e. Cvjelovl - pravilni, tulozeleni, mi risljavi, dvospol­oi ill jednospolni, u poluloplaslom 5lilu. Plod - bobs velieine manjeg graska, mesnals, ISpoeetka zelona, U He 10m stanju modrocrna, ns

HEOEAA HELIX L

Fam. Araliaceae

BriUjan

Ivy bil'ldwood. El'Iglistl Ivy Ilerre

142

Eleu. Gemell'ler Efev

edera. ellera n.\1011I oGt.I,wo""lII,wil

povrsi ni glatka, sazrije ..... a u proljece, ima neugl>­dan okus, gorka je, Ie djeluje kao purgallvnO sredstvo; plica ga rado redu Ie lako pridonose njego ..... om rasijavanju. Sleme - u jednom pradu nalazi se 3-5 sjemenki,

"bub rezaslog oblika, 5-6 mm dutine: klija api· geieno. 81010glle - enlomo/ iloa, melO/ilna vrsta, podn~s! jaku zasjenu, ali i puno suocevo svjetlo; do!1V1 duboku slarosl od nekoliko sto\ina godina: ima veoma spor priras!. Vrlleme evietsoje - jesen: IX, X(-XI). . Razmnof evanje _ sjemenom i vegetativno: rezm· cama i polotnicama. 51anilile - javlja se na vlainim i humoznim zam: Ijislirna, all dobra padnosi skelelna, kamenita I krecnjacka zemljista; \loli vlazan vazduh. Rasproatranjenost u Jugoslsvljl _ S, H, eH, Sb, eg, Ma. O~{:8 rasproslranjenosl _ sredoja i juins Evropa. Kflm. Kavkaz. sjev. Afrika . ~rimJedba - kod brSljana se javlja poseb~n ob· Ilk preobraienog advenlivnog karijenja, to Ie tn'. kori!enJe za penjanje, koje mu sluii za prHw8' canle za podlogu po kojoj se penje. Keo izvan redna dekoralivna biljka primjenjujo se m!",logo u vrtlarSlvu. Z8 OZelenjavanje zidova, gO!I~ Slljena. na grobljima ild. Posloje mnogobrOlnl horllkultumi oblici. Caslo se uzgaja lorma uspral'­nog br!'iIJana (H. helix L. var. arborea hort.), 18 broj.n j obllci sa tuto i bijelo pana!'iiranim listovl· rna I dr.

,43

ILEX AQUIFOLIUM L.

Fem. Aquifoliaceae

Botikowlr,., z.~nlka

Engl ish Holy hOI/x

Slechpalme, Hulsen

1"011109 110 "My<>

Habitus _ zimzateni grm iii nisko drva, do 5, izuzetno 10m visine i prsn. promjers do 30cm: u atlantskom dijelu areala dosliie vece dimenzije. Ko,. - (amnazelena. lanka, kasnije pro~rano pepeljastosiva, raspucana. KorijellOY ,'slem - j8k i rszgrana!. Pupovl - kratki, u:!.i ljeni. lIt lOYi - ko;t:asti . na lieu lamnazeleni, SJa)O!, na naUc::ju olYoreno zeleni, 5-8 em dugi i 3-4,5 em siroki, na gornjim gfanama su manje bodljasli. Cvjeloyl _ b lijedotu(:kasti, imaju iii zakrZljal~ plodnice IIi neplod ne prasnike, pa su sarno pn­vidno dvospolni, ali su stvarno jednOspolnl i dvo­demni. Stoje u pasl ilastim cvastima. Plod _ koslunica. velicine gra:§.ka, sjajna, sadrii 4~5 sjemenki, stoj l na 7~8(-10) mm dugoj pc­telj ci. Sazrljeva u novembru j decembru, oslaje na granama do prolieca. SI ..... ~ oV8lno, s jedne slrane bridaslo, u~duz­no plilko Izbrazdano i Isprugano, Ivrdo, sVIJetio. Klija lek 2 godlne nakon siolve. Blologlla ~ enlomoli lna, scioillna vrsla (ali dobro podnosl i svjello). Rasle vrlo spor~ i moze do­tivjeti Slarost od vise slotina godlna. Yrljama CYJetanja - V, VI. Razrnnoia,anJa _ sjemenom I vegelativno. Slanlll. _ p releino u planlnskim kraJevima. i 10 prvenslvono u tamnim bukovo·jelOvim I bukovim sumama: I rati dublja, rahla 1 bogala krcc.~jacka ZO,mljltla. ~eslo Je nalazimo u vidu manJlh ~u­mica gdje guslo pokriva povrsinu od nekohko slotlna kvadralnih melara, Inace Je nalazlmo po-

I. fenskl cvijet OdOlYO, 2. mu!ki cvlJet. 3. mu!ki cvljel, uzdutn' presjek. , . tutak. uloufnl presjek, 5. plod. 6 plod. popl!~tni I uldu!nl presjek. 7. sjemenka

jedinacno iii u manjim grupicama. Penje sa do '200 m nadmorske visine. RaSpro&lranjenosl u Jugosls,iji - S, H, 8H, Sb, eg, Ma. Opta ra.pro. lranlenos! - Evropa, M. Aziia, Per­siia, sjoverozapadna Alrika (Tunis, Altir). Pripada allanlskom Ilornom elemenlu. Primledba - zbog inleresanlnih zimzalenih lislo­va, kompaktnog i pravilnog habilusa. te zbog crvenih plodova, koji se preko zime zadrtavaju na grantlcama. 'leoma cijenjena vrs ta u hortikulturi. Casto se uzgaja u parkovima i vrlovima, a upo­treb'j iva je i za tivice. Dobro podnosi gradski klimat.

v~ ') J' !3

~~(~ II' V . ') J~ ••

'" [il • • ,~' ' , ~

""~'" ~. O· @ If -~ ,

• • . -y

, granl:lc8 5 oupoY;ma. 2. kli/anac, 3 I;vl/er odozgo. 4. ocyao CY;ret OdOldo. 5 CVlj\J t sa 8"lIn .... 6 cyljol. uzdu!nl presrek. 7. Olvoron; lot)olac. 8. sremenka boz DIHus~. desno: uldu!nl plesjok

Habitus - tis topadnl g rm ill omanje drvo do 6 m visoko. rijetke i p rozracne k ro~nje. Kor. - kod sl arijin primjeraka smedesiva i uz­dutno ispueana Mlade granclce zelcne. cesto 4-brrdaste, sa uzdu!nim plu !astlm krilima Hi bez nJin Ko,ljenoy slstem srednje razvijen, povrsinski Pupoyl - zeleni. sa vi~e zasiljcnin Ijuski, koje imaJu ervcnkaste rubove i crvenkaSle vrhoye_ LI.loyl - naspramni. izdutcno jajasl i. do 10 em dugi I do 4(--5.5) em siroki, pri osnovi okrugli iii klinast;. na vrhu zBSliJGni, a po fubu pll\ko teste­rasl l. na 5-10 mm dugim peleljkama. Cvjeloyl - u pazusima lislova u paslitastim eva­Sllma po 3-9 zajcdno, dyospolni, zelenkastobljelL Plod - oko 1-1.3 em slroka. 4-oka kotas!a caurs (tobolac), kOja u svakom okeu 1m3 1-2 sjcmenke. Zn u seplembru i oktobru

EVONYMUS EU ROPAEA L

(Syn : E. vulgaris MilL)

Fam. CelaSlraceae

Kut ika cbicna

Spindle - tree. prickwod Fusain, chcrme PI~Uen.k~pehen . i(appchon FU$~da

I.

(>cr""" 'CT ellp"n"AcxMii

51eme - aka 6-7 mm dugo, bjelicasto, obaviJeno narandzasl im arilusom (ovojem) . . Blologlja - jednodomna, enlomalilna, mezohlna do hig fomezofilna, brzorastu¢a, otroyna vrsla. Do-iivi sta rOSI do 80 godina. . . y,'jeme cvJetanla - III- V, paralelno sa I!slanrem. Rllzmnoiavllnje - sjemenom i vegetativno Stanlsle - preteino u zoni hrastovih suma; U sikarama, iivicama, uz rijeke i patoke, na bO,9.a· l im, slIjeiim rastresi l im humoznim i pjaskOV1" m ilovasl im, neulralnlm zemljisllma, najl:e~te na krecnjaku Penje sa u visinu do oko 1000 m Ruprostr.njanosl u Jugoslayiji _ S, H, BH, Sb, eg, Ma. k Ope. r.sproslranjanost _ Evropa, Kr im. KaY az, M Azija. Primjedba - prema obliku i velitini IiS(Ova .. Ie veli¢in; peteljke j drugim morfoloskim karak(ell.ma opisano Ie vj~e taksona. Naj¢escc je zaSlUplJen subsp. auropae. (Syn: vaL genuina Rouy at Fou' Caud) koji ima elipti¢no lance taste, 6-7 em duge listove, 2-4-evjetne cvastl I taure srednje ye~. tine (do 13 mm u dijamctru). Unutar ov09 la . sona opisano je nlz varijelela i formi. Druga pod· vrsts subsp. bulgerica (Velen.) Fukarek (syn. E. bu/gariea Velen.) zaslupljena je vi~e u jugo­islocnim dije(ovlma Jugosravije. a odlikuje sa siroko Clipti¢nim, 5- 10 em dugim i 3-3.5 em ~I' rokim listovlma. kojl SU S donje strane uz nerve + dlaksvi I na 8- 10 mm dugim peteljkoma Neki au tOri (retiraju ovaj takson keo posobnu Yrstu, II neki sarno keo jednu ]ulniju geogtajs~U rasu od E. eUfOpaco L.

EVONYMUS LAnFOLIA. Miller

Fam, Celaslraceae

KurlkIIllrokottl na

Plalyphylloul Spindle -,,~

FUNin " I,rges leuiUIIs Von.IPM-5plndalllrauch.

Brallblitrige Spindelstrauch

HIbHua _ IIstopadni. srednje visok grm, rjetle manle stabaoce do oko 6 m visine. razgranate, pl'OZlllene kro§nje; debljlne do oko 20 em. ICorII _ masllnastozelena do crvenosmeda (naro­etto na atranama okrenutim svjellu). gola, glalka. ~ alstem - povriinski. Pupcm - zelenl, do oko 2 cm dugi, cesl~ zavinu­tL M Cvrato prileglim. tupovrhlm, gollm Ijuskama. LIIIowI - dugi do 14 em i do 6 cm si rokl, na 5 do 15mm dugoj peteljcl, po rubu vrlo lino pllasli. na lieu tamnozelenl na nalltju svjettijl, pred opada-01. poprime tamnocrvenu. 'leoma prljatnu, boju. CIJeio¥I - u pattitasUm cvaslima. dugim do aka 15 ern, dvoapolni, tamnozelenl. Plod _ oko 2 cm Alroka. S-oka, kofast. caura sa ktfletlm bridovlma. Zrj u aeptembru . ....... - 011.0 7 mm dugo, bjelicaSlo, obavljeno oaranfaatlm arilusom. 1JoIosti .. - jednodomna enlomolilna, mezolilna. actofJIna vrala. Yrljeme ajelanIa - IV, V. Rezmno&vanje _ sjemenom j vegetativno. 1IIn1", _ oe svjezim. humoznim zemljistima ne­utralna reakelle. ne ajanovillm. rjatle osuntanim polofajlma u IIstopadnlm I mje! ovitim sumama ReIprot;lranjenost u Juga.lavlll - S. H, BH. Sb. CO, Ma. Opt. raprOlI,. nJano. 1 _ Evropa, Krim. Kavkaz, tot Azlla, alev. Perzlja, sjev. Alrika. Prlmjedba _ zbog IIjepe boje listova j Inlars­M ntnlh karmlncrvenlh plodove, !Irokotlsna kurika Ie ulgaja u dekorallvne 8vrhe.

1. gran¢ica , pupovlma, 2. CVI/1I1 OdOlg O. 3 . c;vllll i Od Ol ' do, . $Jomenk~, 5. IODolac; . gote; popr. pUll/ilk •

1 gran¢lce I pupOy;ma, 2. klll'nac, 3 evijel odozgo. • fatka OdOldo. 5. olvonmi loboh:i , 6 sJemenka

Habitus - IIstopadni grm 1-4 m visine (rijetko I do 6 m), lankih rBzgrsnatih izbojaka. Kor. - kod mladih izbojaka zalena, tanka, po­krivena tamnlm. plulaslim bradavicama (imet). stanJe grane imaju uzdufno ispucalu sivu koru Korileno¥ 1II Iem - povrSinSki. dobra razvijen, Pupovl _ Silni, sa vise zelenkastosivih Ijusaka, koje su po rubu smade boje. VrSnl pup Je krup­nli'-Lilloyl - n8spramni, po rubu sllna testerasU, eka 6 em dugi i aka 3 em siroki, na 2-3 mm du­gal peteljci, Ul nerve na donJo] slranl dlaksvl. Liste u marlu i aprilu. ev)elowi - po 1-3 u pastil8stim CVBstima smje­itenim u pazuslma IIstova; dvospotni: krunicnl listu!i zeleni, gusto punktuanf smedlffi ta¢kieama. Plod - Ispod 1 em Siroka, 4-oka kotasta taura (Iobolac). u uelom stanju crvenkast Zrf u avgu· slu i septembru,

146

EVONYM US VEARUCOSA Seop.

Farn . Celastraceae

Kurika bradaviCSSla

Warted Spindle - II" Wan:en·Splndel·stra~ch

6cpeCK,\CT 6opoAAB'I3T1om

Siame - okrugJasto, do 5 mm dugo, erno, sjajllo, do polovlne obavijeno crvenim arilusom. Blologlje - jadnodomna, entomolilna, kseroler­molilne, polusklolitna, spororaSluca vrsta. Ima jaku izdanacku snagu iz panja I korijena. VrlJame cvjalanja - IV, V. Razmno.f:avanje - sjernenom i vegetativno. Slanllle - kod nas u podrucju toplih listopadnih suma. U vislnu se p .... nje do oko 1300 m. Nije il­birljiva u pogledu zemljista; uspijeva na dubo­kom iii plltkom, rastresitom iii zbijenom, suvom III sVje!em, bogatom iii sirornasnom, slabo be· zicnom iii bazicnorn zemljJStu, preleino na kret­njatkom Supslratu. Ruprostranj_nost u JugoslaviJI _ S, H, 8H. Sb, eg, Ma. Opea resproslranjenost _ Evropa, M. Azije, Prlmjedba - u induslrlji va!na sirovina ze debi­vanje gutaperke, kale u kod korijena ime oka 16%. Osim navadene Irl aulohlone vrste. kurlka u ne­Slm, naroeilo prirnerskim, vrlovlma I parkovlma, eesto susr8cemo Japansku kuriku (E. japonlca L. I· To Je zlmzeleni grm iii siabaoce do oko 8 m vi­sine, golih zelenlh IzboJaka i !iroko obrnulojaja­slih, kohstih I sJaJnlh lisIov8, kojl su dugi do oko 7 em. IS.IO tako. ~ vrtovima se rjede uzga/a i E. radlcans Slab., pOrtJeklom IZ Istoene AziJe To je polegit grm IIi peojatica. koja 58 penja uz podlogu UZ

pomo~ edvcntivnih korjenova,

147

PALIURUS SPINA _ CHRISTI Mill.

(Syn.: P. australis G • • rtn., P. acufeatuB

Lam.)

Fam. Rhamnaceae

Dr,e., dlraka

Ch,i, l". -thorn pallur.,

'plne du Chrlsl Chrillusdorn

paUuro. ,...rruca AeP*HAepeltO.

Teh!H('k

Habit. - aka 3(-5) m vlsokl, \/rlo razgranjen IIstopadnl grm. Ko,. - kod IZbojaka sivosmeda do tamnosmeda, Ij8lna. KorI)enw a.tam - jako ,azl/ljen. Pupovl - spiralno rasporedeni, ovalnojajoliki, altno mallevl, smjdlsnl izmeCiu jednog para luena savll.nlh, jakih smedih trnova, od kOJlh Je Jadsn dull, a drugi je unazad sal/ljen. Uttovl - IsJasli. splralno rasporsdeni. cjeloviti Iii bl.gO tesler.stl, 2-4 em dugl i 1,3-1.5 em &Irokl, sa lueno povljenim narvima. CVJelOVI - :luti iii zelenkaslo2ut l u si!nlm groz­dasllm Gvastima u pazuhu tlsla, s.elanl. PIodovt I aJama - drvenest • . dlskolika koMunlca, Okrlljena !Iroklm valovllim krllcetom \/ellf ine oko 2.5(-3) cm; obifno sadr!1 po dvije slemenke. Biotogiia - jadnodomna, dvospolna, enlomolilna, hellolllna I kserolarmna vrsta. Otporna na nl8ke temperature. VrlJeme ev)et.nla - V-VII I. Rumnoluanje - sjemenom I reznlcama. • tanlite - najfa!~e na pralazu I;:medu zimzele­nih I tarmofilnih IIstopadnih 6uma, gdJe faslo obrazuje na vellklm proslranstvlma guste I ne­prohodne Ilkere obuhva~ene zajednlcom Pa1/ufa­tum edt/at/cum Horvall~, aa nekolil;o subasoclJa­clja I razllfillh feclase (najfelee su laclesl ovJh Yrsta : JunIperus oxycedrus, PIstacla tereblnthus. Frex/nus omus, Quercus pubascens, Pelte/la ra­m'ntacea I Pun/ca granatum). Ova Ilkare naslaju toko'm degradacljsklh sladlja t um. I Alkara a8ocl-

t . grenelee I Irnovlml I pupovlme. 2. kllJlnee. 3. d lo grlnflee I IIllom I eVI,'ovlme, • . evil" OCIozgo, 5. evl le ' OdOldo. 6. pr.lnlk, 1. plod, uzdu2nl prn Jlk .•. IJemlnka $ Ir; Ju str81'18

jacije bjelograba (Carpinalum orianlalis croal/· cum Horvalie). U krajnjem atadlju neataju ele­mentl !.ume. e uz drafu zastupljenl au broJnl element! !lbIJaka. ft.apro8trsnlanoBt u Jugoalavlll - S, H, BH, Sb. eg, Ma. Ope. r.BploBtranienost - cljela ju!na Evropa, zapadna AzIJa do TranskavkazlJe I Perzlje .

1 gran¢ica s pupovima. 2. killanllc, 3. cvllet. uzdufnl presjek. 4. evi;et odozqo. S. cvi 0\ Sit stran8. 6. pra!nlk, 7. plod, uzdufni presJck, 8. sJemenka 8 dvlju strana. 9. sjemenka, uZdu!ni preSiek po tiro] (goro) I utoj (dalje) slrani

Habitus - lislopadni grm 1-3 m visak, r jeCfe _ manje drvo, do ako 7 m visine. Kara - sivosmeda do crvenkaslosmeCfa, sa izdu­:!:enim sivobijelim lenlicelama, i2:nutra zuta. Korijenov . Islem - dobra razvijen, ~ iroko raz­veden. PUPOy] - bez Ijuski, sastavljeni ad smezuranih, dlakavlh, tamnotulosmedlh Ilslo\l8 . Lislovl - ako 4- 7 em dug I I oka 3(-4) em !;iroki sa po 6-9 bo~nih neraya, po rubu cjelovili , gaiL CVjetovl - dvospolnl, 5-(.:lanl, po 5-10 zaJedno u pazui§cu listova, ns stapkama dugim do 12 mm, zelenkastobijelL Plod - okruglasta mesnats kostunica, ispocatka talana, kas niJa crvana, u zrelom stanJu crnoIJu~l­casta, gola, oko 8 mm u promjaru, sa 2-3 sJe­menke. Zri u soptembru.

148

FRANGULA ALNUS

Miller

(Syn.: Rhamnus f,angula L.)

Farn . Rharnnaceae

TruslJlka oblena, kruslna

Alder bucktllorn. berry·bearlng alder Irangula, narprun bourdaine Faulbaum Irangula, Iragola "P\,UII"Hl. ,\OM""". Kp\,wmtH 0 .\bXOOII,\II3"

Sleme - !jiroko, Irobrido, oko 5 mrn dugo i 2 mm debelo. sa dugackom, vrJo uskom brazdom. sjal' no . .tuokasle boje. 81010g118 - jednodomna, enlomofilna, mezolilna vrsla. Dofivi slaros! do 60 godina. Vrljeme c."jetanja - V-VIII. RazmnOlBVanje - sjemenom i vegetativno. Sianliite - najeesce u nifim poloiajima, u ~a· jednici sa vrbama j croom johom, Ie u brdSklm mezofilnim surnama. T rail svjeza i vlaznija zam· Ijista . U visinu zalazi do oko 800 m nadm. vislne. Rasprostranlenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb, eg, Ma. Opca rasproslranje.oost _ Evropa, M. Azije, Kav, kaz, srednja Azija. Primjedba - dosla varijabilna vrsla. U sluzbenoj medicini, kora trusljike (co'le~ Rhamnl Frangula6), je loS od davnina u upotrebl kao purgativno sreds\vo Osim obicne IruSl jike, ~ nasoj 1I0ri je zas1upljena i Irut ljlka kamenjarka (Frangula rupeslris [Scop.] SChur) (Syn.: Rhamnus rupeslris Scop.), eiji areal pokriva jugoistoene Alpe, Balk, pol., Transilvan' ske Alpe i Karpate. Razlikuje se od prelha,dne vrste po znalno niiem fRslu (0.5- 1 m). lisla.,,1 su joj oliplieni iii golovo okruglasti, 2-5 em d~~I, fino nazubljeni III golovo ci jelog ruba, na nalt~Ju po nervima dlskav;' Stanollnik je 10plijeg primorskog iii prelaznOQ submedlleranskog podrueja, gdJe na]ce~ce dO' lazl u vegelaciji kamen/ara Iii , jos eesce, u pukO' tinoms okomitih krcenjacklh s!ij ena.

149

RHAMNUS CATHARTICA L.

Farn. Rhamnaceae

Pudrljen, krkavlna, pliJakovln.

Commol'! Buckthorn Nerprun purgalil.

nolrprun Purgier-t( reuzdorn

,.mno catartico, .pino carvlno

IIp\lwm,a c.,a(j"n,.\~HaM, lI<OCTep

HabHus - IIslopadni grm, rastresite. nepravllne krolnje. koji izrasle do ako 3 m, ali na povoljniJim stanislima mo;\:e da se razvije i u manje drvo. do 8 m vlsine i aka 20 em u promjeru. Kor. - kod mladih izbojaka je svijetlosiva do tutallva, sja;na I glatka, kasnlje mrkosmeda, tjusti sa u horizontalnim trekama, 51ieno kari Iresnje. KOriJenov alstem - dobra razvijen, prodire znal­no duboko u podlogu. Pupovl - pokriveni sa vise crvenosmedih iii sme­decrvenih Ijuski sa svjetllJim rubovima. Terminal­I'll pup ne postaji. vee se il.boJak zavrsava jakim, kralklm Irnom. ~1'lovl - veoma varljabllni, oko 3-6(-9) em dugl I oko 3(-5) em siroki sa 3-4(-5) lutno savljenlh botnih nerava I na pelel/kama dugim oko 1 (-2.5) cm; zalisci kontas!i, znatno manji (2-3 pula) od IIsne pelel/ke, brzo o!padaju. Cvjelovl - jednospolnl. maleni, veCinom I!etvoro­dle!nl • .tulozelenl, razvljaju sa u pazusima !istova na novlm izbojelms po 3-5 zajedno. Plod - sotna i mesnata ko$tunlca 6- 8 mm u p:romjeru. u potelku zelena. u zrelom slanju crna. rlede .tula. sadr.t i obit no 3-4 sjemenke. Zri u seplembru I oklobru. SINne - oko 5 mm du.tine. Irobrido, tamnomrko. sa uzdutnom brazdom na ravnoj slrani. Blologlla _ eniomolllna. heliolitna. spororastuca V(lI la. kola do:!lvl slarosl do oko 100 godlna. Yrllama cvJetanJa - V, VI. Razmnofav.nje _ sjemenom I vegelativno.

1. gr8rltlea s pupovlma. 2. kUjanae. 3. 2enBk i evljel. uzdu2nl presjek. 4. mulki evljel. uZdutnl presjek. 5. ia­lice i prdnlk. 6. plod. 7. sjemenka

51anille - u nasoi zemlji prelelno u kseroter­mnim sumama hraslavog pojasa. a javlja se u taz­nim zajednicama. To su uglavnom slanisla ns toplim I prisojnim psdlnsms n8 kretnjaku sa do­sla siromasnim zemljlslem. Rasproslranjeno. 1 u Jugo. lavlj l - S, H. BH, Sb. eg. Ma. ope. r.sprollranjeno. 1 - Evropa, zapadna Azlia, sjev. Al rlka. Prlmjedba - veoma pollmotfna vrsla. Cesto hibrl­dlzira sa oSlalim vrstama sekcije C8/1lispina DC. Tako /e u sklopu planina Magtlcs. Volujaka i Zelengore oplsana Rh. x mal)'ana Karpall, kao hl­brid izmedu Rh. cathartlca L. i Rh. orblculata Bornm. Pasdrljen Ima prlmjenu u medlcinl: ueli plodovi slu:!e kao purgalivno sredstvo. a ISla svoJ­Siva, samo znatno slabiJa. ima I kora mladih gra­na. Od kore se dobiva lula boja.

I mu~ka evast, 2. peterottanl mu~k; cvlJct. 3 teIVcro. til"" mu~kl eVIlel, desno pop'. pres]ek. 4 ten$l(i evilil!. 5 lutak. 6 popr presjek plodniee, ]. plod, 8 sJcmenke $ 1rllU SHana

Habl1us - zimzeleni manji grm, 4-6 m vi sine iii manjC slablo visoko do 8 m, okrugJasle, gusle krosnje. KOfa - gtalka, lamnosivomasli nasta, kasniie sme. decrvena, sa svijetlim sarama, dosta debeta Korllenoy 1IIIem - siroko razo.'edcn, povrsinskl. Ll i loyl - naizmjenltnl oko S{-7) em dugi i do 3 em si roki, goh, odo%go tamn02eleni I sjajni, odozdo tuckaslozeleni, kozasti, na rubu slabo I nepravilno naZubljeni iii cjelovlti, sa 3-5 pari bot nih ncrava, na peleljei dugoj oko 1 cm. CV,aloYI .. pOligamnl, silni, u grozdasllm cV8stl­rna, zelenotu l i, S-clani. nep rijalnog mirisa Plod - Jajaslookrugla iii kruskollka mesnata ko­Alunica, na pocclku c rvena, kasnije erna, 58 3 sJemenke Siame - svijetlotuto. sjajno, sa brazdom na rav­noJ Sirani

RHAMNUS AlATERNUS l.

Fam. Rham naceae

Trsljlka, monjen

8111((111 privet elalernc Alnlornbaum. immcrQruner K.euzdorn alalerno. (II alro

150

8101091j8 - en lomofilna, heliofilna. kserohlna vrsta, sa jako izratenom kseromorfnom gradom Vri jeme cvJetanja - (II) III-IV. Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno. 51anil te - u zimzelenim sumama cesvine iii erni· ke (Orno·Querco/um ilicis Horvalic), u makiji i grmovilim garizima. na naslm otOcima i uskom obalnom pojasu. To su obicno kameniti lereni, sa oskudnim. degradlfanim zemljislem. RalproslranJenost u JugoslavlJi - H, eg. Opee ralproslranJenost _ Medileran, na istok sve do Siriie i Armenije. Primjedba - u nekim krajevime Jufne Dalmac1je, na roclto na otoku Mljelu, trsljika je veoma ciie· nlena kao brst za stoku. a plice I domaca perad rado jedu zrele plodove, Ie se zbog toga smatra da ova vrsta postepeno izumirB iz na~ih krajevB Tr~ljika se cesto moze vidjBti u vrtovima I parka· virna Primorja.

lSl

RHAMNUS SAXAnLiS Jacq.

Fem. Rhamnaceae

Inerprun de, roc hers Fell8n-Kreu,dorn Ramno lasulile

lItecTep eKa.l.~HwA

....... u. - listopadni grm. gustih krivudavih, tvar­novaUh. easlo po kamenju poleglih iii , do 90 em viSOklh. uspravnih, Jako trnovi tlh grantica. Kor. - kod jednogodltnJlh izbojaka, ± svijetlo­crvenosme(fa, kasnije srebrenoslva Iii maslinasto­Imeda, tanka, IjulU S8 u vearna tan kim Ijuskama. Korll-nov slatem _ ima sposobnost jakog prodi. ranJa u kamenite lerena. Pupoo,t - spiralni, Siloi, sa vite smedih Ijusaka. lJatooiI- ovaino okrugli iii si roko jajoUki, 1-2(-3) em dugi I aka 0,5-1,5 em siroki. CyJMoYi - poligamni. 4-5-dJelnl, sitni. Plod - okrug lasta iii kruskollka, 5-7 mm debeie, masnele koAlunica, erne boje, sjajns. $1 ..... - smede, sjajno; po 3-4 u jed nom plodu. B'ologlja - ~ntomolllna, kserotermna, heliolilna (all podnoal l zasjsnu), kalcllllna vrsta. Vrlje .... aJ ... nj. - (IV) V-VI(-VII). RazmnolavanJe - sjemenom I vegetativno. ShiniAl. - termolilne zajednice brdskog pojasa; u likarama, na rubovima tuma, suvim IIv<,dama ill kamenjarsklm paAnJaclma. a u subalpinskom po­laau najt:e§Ce na kamenjarama I u pukotinama kreOnjaOkih gromada. Ra'PIOl lranjenoll u Jugol lavll l - S. H. 8H, $b, Cg, Ma. Opta ,alprOl lranlenOl 1 _ Alpi. Pirine]l, Dinarldl. KarpatL PrlmJedb. - polimorlna vrsta. BUska ovoJ vrsti, undo] flori, preletno u istot­nom dijelu zamlls, zaSlupljana ie boladi .. raka krkavlnl (Rh. Unclor'l Walds!. &. Kit.), koja izrasts

1.mu!kl cviJet 88 staHle, 2. mU!ki evll·lI!. uzdulnl presjek. 3. prdnlk, ~. fen~kl evlj!!I, uzdu!n preljek, 5. letlca. 8. plod, 7. sjemenka s dylJu strana

do oko 1,5 m visine, a ima visa uspravne. mnogo manje bodljikave grant ice I veee lis tov~.

Da bismo upotpunlll pregled bodljikavih. niskih krkavina u nasoj flori , spominiemo Jot wsle : orlenlka krklvlna (Rh, orbiculate Bornm.) - iIIr­sko balkanskl end em, koji je zastuplJen na nekim planinama Bosne, Hercegovine, erne Gore, Make­donlie (I AlbaniJe), a odllkuje se crvenkaslosme· dom. sj1!.jnom korom I okruglasl im listovlma: prl_ mor. ka krklvlne (Rh. Intermedll Sleud. & Hochsl.). kOja Je zastupl]ena u vegelaciJI primorskih kame­njara, a ima Jako t rnovlte grantice i si lne. okrug­laste listove ; fodopl ke krkevlna (Rh. rhodop •• Velenovsky) sa rasprostranjenjem u jugoistocnim dlJelovima Balk. pol. Kod nas u makedonSkOj flori, u kserotermnim zaJednicama i !ibIJacima. Za floru Makedonije sa navod! i Rh. mecedonlCI Olap., ali se smalra da je (0 sarno jedan od eko­!ipova. veoma varJjabUne Rh, rhodope8.

r "

'Y I , ) ~0 •

1 1iI'lIn~iCII s pupovimo, 2. mu§kl cYlje t odozgo. 3. 1cnski cvi let, uzdu1n; prcsjck, 4 plod. 5. sJcmcnka

Habitus - polegli . 5-20 em visok listopadni grm. KOfa - prljavQsiva, kod mladih izbojaka ± gusto ob ras!? uspravnim sivobjelicaslim dlacicama. Korljenov sislem - Ima sposobnost prodiranja u na)sllnije pukoline slijona. Pupovi - sjajni, goli, Ijuske po rubu fino treplja­ve , rjede gale. Lislovi - veoma polimar!ni (1) 1,5- 2,5 (- 6) em dugi, s abje sl rane lina dlakavi iii palpuno goli i sjajni sa (3) 7-12 (-16) mm dugom pctcljkom: Sl ipuic nakon evictanja opadaju. Cvjelovi - silni, l elramernl, rjede penlamerni, os cvjClnim peteljkama dugim 6-8 Mm. Plod - erna, gala boba, sa 3, rjede 4 sjemenke. Siame - Irobrido, S Jednom uzdu2:nom lam nom pukolinom, oker2:ulo; endokarp sa sjemenkama se nalazi u 9010vo bezbojnoj sluzavo-Ijepljivoj masi. 81010glj. dvodomna, pclrofilna vrsla_

152

OREOHERZOGIA PUMILA (Turra) Venl

(Syn_: Rhamnus pumila Turra)

Fam_ Rhamnaceae

Pat uljasta Ijigovina

nerprun nil ;n Zwerg-Kreuzdom

VrlJeme cvjelanjB - (IV), V- VII. RazmnozavBnJe - sjemenom. Slanl!.\e - pukoline okomitih, u vet in i slucajeva lesko pristupacnih krecnjackih i krecnJacko-do­loml ticnih stijena. Ima znatnu ekolosku ampll tu­du . Natazi se u rasponu od (100) 200 do preko 2000 m: Na hercegovackim lokalitetima utazi u sastav endemicne zajednice Heliospermo relzdoll· l iani - Oreoherzogielum il/yricae C. Sili e, kao ka­rakleristicna vrsta. RasprOSlranjenosl u JugosJaviJI - S, H, BH, eg, M,. Opca rasprostranjenOSI _ Jugoslavija, Alpe, Au­stnja, Njemacka, Italija, $vajcarska, Jura, Fran­cuska .. Pirineji, $panija, sjeverozapadna Afrika, Albani)a, Sardinija. Primjedba - veoma varijabilna vrsta , koja je pIe­rna monografu W. V e n 1_ u rasclanjena na 3 pod­vrsle i veliki broj manjih l aksonomskih jediniCa, Na na5em pOdrucju je zastupljona subsp. veluun.a (Bornm.) Venl sa ± dlakavim lislovima (Slovenl-ja, Hrvatska), dok su novija islrazivanja pokaza1a da ie na planinama hercegovackog endemicnoq c~ntra (prenj, Cvrsnica, Piasa, Cabulja, Bok~e­Vlca, kanJon Rakitnice) zastupljen endemicni tak­son . subsp. lIIyrica C. smc, kojl so JOS nalazi .na neklm crnogorskim i makedonskim praninama (IIJ AlbanIJi) . Odlikuje so potpuno go lim i izral 110 sjajnim IiSlovima.

OREOHERZOGIA FAI.lAX (Bolss.) Vent

(S),n.: Rhamnus lellex Bolss.; R cern/olica

A. Kerner)

Fam Rhamnaceae

Ulrska Ijlgovlna, amrdlJlka

Habit", - razgranjen i uspravan IIstopadni grm. oko 2- 3,5 m vlslne. Kora - crvenkaslosme"a. mtade grancice sivka­SIOSmede. gole. prugaste. posute brojnim ovat­nlm I svJetlljim tenticetama. KorIJtnov alalem - dobro ra2:viJe n. testo u ne­poarednom konlaklu sa mal icnim supstralom (krel!nJal!ke Stijene) u kogs snai.no prodirc. Pupoyj - do 12 mm dugi pokriveni krupnim sme­decrvenkasllm. polusjajnim tjuskama. UaloYi - do 15 em dugl I do 7,5 em siroki, rijetko vet:!. sa 10-20(-22) jako izrstena nerva: po rubu Iino testerest! I sa petetJkom dugom do 2 cm. Cy)elOYI - u skupinama po 3-7 u pazu$.cima Ii· stova, na kralkim. golim petelj kllma ptod -: okrugla iii kruskolika, glalka. gola. socna kO§lunlea oko 5,5 mm u promjeru. crne boje. S}eme - jajasto, ovalno. glalko i sjajno, svijello­fUIO, sa Izrafenom brazdom na jedno] slrani. Blologll_ _ enlomolilna, dvodomna, kalcifilna vrSla Yrljeme CYJetanJa - V-VII Aazmnolavanje _ preleino sjemenom. SlanlAte _ najc!este u zoni jetovih i bukovih suma na krec!njac!kim i dolomilnim btokovima. u vege­tacIJi kOja pripada svezi Calamagrosti-Aoiotion Horvat I u kojOj je smrdljlka. uz vrste: Sorbus a/Js/f~aea. Lonicera alpigena i dr. Jedna ad karak· tenstl(';mh vrsta To su tereni sa sl rmim pad!na· rna. na rubu vrtaca i ambisa. na raskidanim ka· menlm blokovima. ns kojima su razvijene rend· lIOe I skelclna lemljisla

, . yrantlca , pupovlml1. 2. !,nskl cvllet odozgo. 3 mulkl cvl et 0(10190, 4. la-Ilea- I pra~nik , 5 plod, 6. 5jemenka s dvl)u SHima

Kada se U2:me u obzir da ilirska Ijigovina raste i na planinskim siparima i toCitima. kao pionirska vIsta, onda se mo~e sagledati kollka je ekoloska amplituda ovc vrSle. U pogledu verllkalnog ras­proslranjCnja \jigovina sa nalazi u rasponu izme"u 300-2000 m nadm. vi sine. Raspro&lranlenosl u Jugo.lavlli - S, H, BH, Sb, eg, Ma. Opea ru pro.lranlenosl - juini dijelovi istoc!nih Alpa, Jugoslavija. jugozap. Bugarska, Albanija, Gr~ka. na jug do Parnasa. PrlmJedba - prema obliku i veli~lni listova opl­san Je veliki broj manjih sisle.malskih _~bli~a. a navodi se i bastard sa patul\astom IJlgovinom (0 . x mulleyana [FrItsch .] W Vent). koji je konsla­lovan no jed nom lokalitetu u Sioveniji. Kora Ijigovine. poznata kao Cor/sx Rhamni l als­cis, danas se mnogo Ira~i na Irli$.tu. pa se kod nas mnogo eksploa t i~e.

I. ml.da blljtlca oa domatinu (neke laze razvoja). 2 pre­sjek ml li tne grana sa clpkama (hIlUS/Otl/llma). 3. 2eo!lka cvas.. 4. tenskl (vijet bez perijan,a, 5. hOllkl cVilet. uzdulnl prl.llk, 6. plodovi. 7. IIjemenkll II dviJu botnlh Ilr,na

Habitul - zlmzeleni, veoma granal, okruglast grmlt. do 100 cm vislne, krhkih grana. Kora - tanka, glatka, iutkasI02elena iii masli· nastozelena. Llilowl - kotast i, tvrd i, gall, dug i 3-4(-8) em i Ilrokl oko 1,5(-3) em. CV)eto,1 - silnl, Jednospolni I dvodomni, sloje po 3-5 u pBzu!eima 11510'0'8, u ug10vlma grana dVo­godlAnJe bUjke : tutak nema vrala, vee je njutka (fig) sjedeea: pral niea se olvara mnogobrojnlm rupleama. Plod I

I I I

I

Ima oblik loplasle i soene nalaze po 1-3 srcollke,

obavijene sluzavom, 6e upotreblja.va kao IIje­

Plodovi sazrijevaju u zimu godlne.

156

VISCUM ALBUM L

Fam. Loranlhaceae

Imela bljela

M,stletoe gui (blanc) Weisse Mistal VISCO. Vlschla

81010gl1a - poluparazi lska, dvedomna, enloma-­Illna vrsla. Parazlllla na prake 50 raznih vrsta. narotito na vrstama i2 po roolce Rosaceae i Sa· I/caceae. Prilikom klijanja sjemens najprije se rszvije organ za pritvrseivanje biljke na granu domacina. Kasnije naslaje kupasla sisaljka. koja izlutuje encime i na laj naein rBStvara celiie kore. Sisaljka prodire krez periderm u parenhlm kore I cljelim sislemom erpki (hauSIorija) uplja 1~ drvela domatina vodu S olopljenim mineralnim malerijams. Uz pomoe hlorollia sarna za sebe slvara asimliale, Ie je zbog loga imela lipltnl predSlavnik poluparazita. Prekomjernlm prisuslvom grmlta na domacinu imala peslsje opasna. slo sa s vremcnom odr~' 2:ava na vilalnOSI I ejelokupno zdravstveno statile domaeina Vrlleme cvletanla - II. III (ienski se cvjelOvi olva· raju prlje muskih) . Razmnofavanle - sjemenom. Ra. pro. tranJeno. 1 u Jugol lavl ji - S, H. BH, Sb, eg. Ma. opea fa.proltranlenolt - gotovo cijo!a Evropa, Kavkaz, M. Azija, sjev. Alrika. Indo_Himalajsk9 oblast. Malezlja. Japansko-Kineska oblast. PrlmJedba - opisane su Iri podvrsle: subSP· album (Syn.: subsp. mall (Tubouf] Janchen) -parazitira na dikoilledonama , subsp. abletis (Wiesb.) Abromeit - parazilira na vrslama roda Abies: subsp. aullrlacum (Wlesb.) Wollm. (syn subsp. pin; IWlcSb.] Abromeit) _ parazilirn na vrslama rodova Pinus i Larix

157

VINCA MAIOR l.

Fam. Apocynaceae

Velika payenks, mui ka pay. nk.,

zlmzelen

Oreater pe"wlnkle Grande pervenche

Grosses ImmEl.grijn pervinca maggiore

Habllus - zimzeleni polugrrn. ked kojeg slorl lni ogranei puze po zemlji. a piodni se uspravljaju i dostizu visinu 10-30(- 80) cm. Kor. - lanka. zelena. KorlJenov ai. tern - gust. pOII,sinski. Ust"vi - kotasli. dlakavog ruba, inace goll. do 5 em dugi j eke 2 em sirek!. Cvletovi - pojedinacni, 3-5 em u promjeTU, na krat kim peteljkama. Plod - sastavljen iz dva mnogosjemena mjchura. SI_me - eliptitno, golo, smede. Blologll_ - jednodomna, enlomelilna vrsta .. Vrijeme cvjetanj. - tl l-V (cesta je pojav8 ponel/­nag cvjetanja u jesen). R.zmnof.vanl_ - sjomenom i v8gcta tivno. Stlnllte - §ikare i svijetle §umc medlteranskog podrutja . Ra. pro. tranleno. t u Jugo. ,aviji - S, H, eg. Ma (I subsponlano). Opea ra. pro. lranlenosl - jutna Evropa. zapadna Azija. PrimJedba - lijepa dekora!lllna IIrs!a koja se teslo susrete u IIrlOlilma i parkollima primorskih krajeva. Poznate su brojne horlikullurne odlike, naro¢ilO prema obojenosll IIslolia. Najvi§e so ko­rlsll f. varlegala Loud . ( = I. eleganlisslma Nichols.). koja ima lute mrlje i lutO obrubljene listove. Od dSlinina se prlmjenjuje u narodnoj medicini. U nasoi lIori, osim ollih dviju IIrsta roda Vinca. rjede je zaslupljena zeljasla IIrs!s V. herbaeea Weldst & Ki t

10 j :IiP

A J , , ~

1 evictnl PUPOI/llk 83 fo~kom. 2 krunlee 8 pla~n elms, 4 tufak

I

dlo <':,,~ke : lap, 3_ eilev

•

1 c~;jnl, 2 c~ije!. uzdu!nl prcsJck. 3 dVII ploda mjohu.a (me~kll) sa tdkom .•. plod, uldulrll presjek, 5 siema. dolle: popr. prosJek

Habitus - Zimleleni polugrm tije sterilne gran~ tiee polije!u po zemlji j duge su 20-30 em, a ferlilne su ± uspravne, 10-15 em visoke. Kora - tanka, zelena. KorlJenov lIilllem - dosla gusl i razgranat, po­vrilinski. Pupovl - naspramni, kupaslojajoliki sa viAe gOlih ervenkastolelenih Ijuski. Lislovi - kohsli, goll, na kratkim peteljkama. Cvjelovl - pojedrnatn;, znalno manji od evjetova pavenke velike. Plod - saSlavljen iz dva mJehura, koJI sadr!e 2-3 sjemenke_ 5Jeme - eHplicno, lamnosmede, 6- 9 mm dugo_ BlologlJe - jednodomna, enlomofllna, mezolilna vrsla_ Vrl/eme cVletenje - Ill-IV (rJede ponovno evjeta u jesen)_

1511

VINCA MINOA L

Farn. Apocynaceae

Mala payenks, ienska pavenks

Common periwinkle peWe pervenche Gomeines Immergrun pervlnca

RazmnozavanJe - sjemenom i vegetativno. .. Stanis!. - prelezna na svjeiim i bogatim zemlJ~ slima. Najce!lce u iiumama i sikarama hrastov~ pojasa (npr. u asoe. QuereD-Carpine/um croal!· cum Horvat) . Rasprostranjenost u Jugasls."ij; _ S, H, 8H. So. Kavkaz, M. Azija. PrlmJedba - vearna cesta ukrasna biljka u vrt/r virna, parkovima i grobljima. Ima sposobnost

brzog obrastanja zemljisla; obrazuje guste lepl­he. Prema boii cvjetova i drugim morfolo~~I~ karakterima apisan je veel broj hortlkullurnlh oblika, od kojih su najpoznalijl: f. rosea Rodegher sa Ijubicastocrvenim cYjelovima, f. alroviolacU Vol kart, sa ernoljubicastim evjelovim, f. c.up~. color Fr. Zimm. sa cvjelovima bakarne bOle, . alba Venanzi sa bijelim cvjetovima. Mala pavenka Ie poznata kao Ijekov/la bUlka. Na· roCito su Ijekovili I/siovi, koji su gorkog ukusa.

FRAXINUS ANQUBTIFOLIA Vahl.

(Syn : F. oxycarpa Willd .)

Fam. Olaaceae

PoIJakl JaHn, lutkoJaa.n

HabHua - IIslopadno drvo kole najfeAce ima vi­slnu oko 15 m. ali u povoljnim ptlilkama In asla I do prake 25 m lima pro premjer oko 1 m. Kro!.­nla duguiJaslo ovalna, zaobljena. 58 ralalivno gu· slim granama. Kora - kora dabla na poeelku glalka. l anka. kas· nile odeblja I Ispuca uzdulno i popriJeko u male vllekutne ploflce, I postale siva. Korlilinov alai", _ dobra razvijen. Airok. Pupovl _ manl' od onih kod bijelog lasena, 5vi­lello do lamnosme4i. rjade z8gasllo crnkasli, PUstenasU, termlnalnl najvecl. a boenl su vrlo eesto po 3 u prAIJenu. U,tovl _ neparno perasll, saltavljeni od 1-7 (-11, pari, veoma pollmorlnlh IIstlea, koli su P'?­lukotaall, 1- 10 cm dugl. 0.5-3 cm Alrokl, s gornJe sirane gall. s donje strane redovno uz ,?snovu glavnog nerva sa fuperclma svijetlosmealh dl.­Clca III gall. ns tubu nejednollko, krupno I ne­pravllno pllastl. CYJetovi _ bel" taliice I krunice. narazl! sa u ra· stresltlm. razgranalim. matlieastlm cyastlma (znal­no du!lm nego kod bljelog iasena): crvankaslo­smed!' Plod I IJlLmll _ yeoma varijabllna. (prams velieinl I obllku oplseno nakoliko lorml), ovalno kopljasla III usko kopllasta parutka. s uliiljani~, z~okru~e. nlm III IzrublJenlm vrhom, u osnoyl kJlnollka. SJe­menke uyljek du!e od polovine pe.'ulka. (dok su kod bllelog Jasena Jadnake iii manJa od poloYlne perutke, 8loIogJJa anftmnlilna. hiQrolllna vrsta

I. g r8n~IC8 s pupovlm8. 2. klilanac. 3. dlo ".nog ruba. • dvospolnl cvljel. 5. ne kollko obllkl piodoV8 (plrulkl)

VrlJeme cwlel.nJa - (III). IV. V. prije IIslanja. RumnolavanJ. - sjemenom. Sian Iii. - u priobalnim $umame. Prlmorje., u slavonskoj lu!njakovoj iiumi (as. Genisto - Quer­celum loboris Horvat) III srpskoj lufnjakoyo-jase­novol iiumi (as. Querco·Frexlnatum serb/cum Rud­ski) i druglm zajednlcama Raspros lra nle nOl1 u JugoalaYll1 - S, H, BH. Sb. eg, Ma. Opta ra.prOl lranJenolt - Evropa (Sredozamlja. Panonija) , zapadna Azlja. sJev. Alrika PrlmJedba - poljski Jasen Je veoma pollmorlna vrsta. Opisan Ie Yetlkl brol sllnlh siSlematskih kalegoriJa. Primjerci Iz PanonlJe (F. s. Vahl. subsp. pannonlca Fukarek), razllkuJu 58 od primorsklh.

•

J 1 grantu;:a S pupovlma. 2 kliJanac. 3 evijel odozgo, • evilel sa slrlnl. S. fa!..,e" vJ'Jle,e sa prainlclma i lutkom 6 ~Iemenka s dvlJu botnih sIrena

Habitus - IiSlopadni razgranati grm, 1-3 m vi­sine. sa rnnogobrojnirn sibolikim , slabo razgrana-11m i:I:bOjcima Kor. - siva iii svijeJlomrka. gola, sa sviJ8t11m lenhcelama. tanka Ko,lJenov alslem - dobra razvijen. Pupovl - naspramni. 18jolikokonltni. dosla silni. zaAlljent imaju 4-6 smedecrnih iii zelenkasto­Ijubitaslih Ijuski Vrtni pup je krupniji ad boenih. U atovl - dugulJ8Sh ill lancetasl i, (3)5-7(-10) em dug', CljOlog ruba. poJuko}:asll . cesto ostaju oa granema do pocelka zime. a eeste i prezime Cvjelovl - u gushm meWcama. bileli, neugodna mlrlsa Plod - kuglasla. 5 10 mm duga, sja jna boba. Sazrijeva krajem tjela pretezno prezimljuje na granoma Sjeme eliptu!nojajasto, oko 6 mm dugo. smede

LIGUSTRUM VULGARE L.

Fam.Oleaceae

Oblen. kalina. zlmolez

Provet Troon!! . trOuille

Ralflweide. 8einllo lz

L'gU5tIO. olivello

(}"I'IO"""a oG'~""U"C"H~A

16,

BloIO;lj. - /ednodomna, enlomofllna, mezolilna vi sta. Irna vrlo dobru izbojnu snagu iz panja t ila. Vrlj. me cvjelanja - (V)VI-VII. Razmnofavanje - reznicama i sjemenom. Stanil le - najeesee u sumama i sikarama hra­sloV09 podrueja. Pretelno na svjetim humusnim. r~hhm . all ISlo lako i na suhim zemljislima. 00-plre do oko 1000 m nadm. visine Raaproalranienoat u Jugoalavill _ S. H. 8H, Sb, eg. Ma. Opea ,aaprOltranJenoat _ zapadna j juina Evro­pa, sjev Afrika, zapadna Azija. P,lmJedba - u hortikulluri veoma cijenjena vista. Poznali su brojnt val jletel i i forme. vee prema habllusu, obliku i boji Jislova, boji plod ova itd. DOSia I ratena i cijen jena vrsta. koja se upolleb­Ijava narOetlo za 1ive ograde, jer dobro pod nos: razanle. Kod nas se U vrlovima j parkoY/rna cesto susrece I poiuzim2eiena fapanska vrsta L. ovaU· folium Hassk, koja ima jajohke dl) elipl itne Ii· stove a 1.1 vriovirna j parkovirna naSih loplijih krajeva uzga,a se zimzelena vista L.Japonicum Thgb .. sa jako raZgranalom kroSnjom I 4-8 em dugim ItSlovima

163

FORSYTHIA EUROPAE" Oeg. & Bald.

Farn. Oleaceae

aalk_Rska 'or. ltlla

Habllu8 - lislopadni, dosla razgranjen, uapr.· van grm. 3-5 m visine. Kor. _ ns sibolikim i;r:bojcima lulozelena, pro­Aarana velikim brojem ovalnih. bradavi~asl lh lenticela, na starim granema svijet loslvosmeCla. Korll_nov al.tem - dobra razvi]en. Pupovl _ naspramno rasporsCleni, 2-3 mm dug I ± !iereni. Ijuske IU trepavicasle, jajollkog obllka: cvjemi i terminalni pupavi IU kfstko kupasti; sri grancica jasnc pretin/ena. Llalo ... 1 _ jedrlOstavni, cijelog (na cvjetnlm Iz­bojcima) iii nepiljenog rubs, elipl itni III jajoliki, na vrhu zaAiljenl, svijelioZelenl, gon. sa pravilno mrefaslom nervBlurom. 4-8 em du.tine i 2-3 em ~'lirine. Cvjetovl - 1-3 njedna, na whu kratkofasta, ta­Aiea i vjentic tel vorodijelni ; vjentic l amnotut. fazdije ljen na 4 fetnja kojl IU znalno dulji od nje­gove cllevi: 2 praAnika koj i su relativno venk!. Plod _ vliesjemeni izduteni tobolac (capsula); djell se na 2 prelinca. Slemenka _ ulko okriljene, spljoAtene, sivosme-(Ie boje. . Blologlje _ jednodomna, lermolitna I hellolilna V(8Is. Vrljema cvjellinja - IV (prjje lislania III paraletno 18 liltanjem). Razmno1evanje - Iz siemens 1 vegetalivno. SlIInlt " - javlja se ugtavnom na ogoljehm tere­nima ns serpenlinskoj podlozl, gdje form Ira gu­ste tibljake, pretetno na vlslnl Ispod 1000 m; na loplijlm ekspozicljama penje se I vlte.

, •

\\ 1. IIfantlca I pupovlma. 2. lil t. IIjevo: I neplOdnt lI,ane. de.no: I plodne IIflne. 3. plod. uZdu1ni pre_iek. ~ Ill­mltnke, 5. plod

fteaproatranjenoat u Jugoalevlll - Metohlja : Gu­bavac kod Pecke P!!lrijari ije, _Koznik, okollna ~rahovea , ernl kamen, Pelka, u dolinr (ijeke Ere· nlk (Ponoievae) itd... (Sletic Tatie Krasnlcl 1965/66). ." Ope. raapr~at~.njeno~~ - endem Balkanskog po­luOloka: Ir. I 51. AtbantJa, Jugoslavija. Prlmj.~b. - lercljarni relik!. tije se srodne vrsle s~mo~lklo nalaze u Istotnoj Aziil. U natlm parko­vIm a I vrlovlma uzgaJaju Ie najte~ee : klneaka 10fl11iJ. (F. auapana. Vahl.), zalena 10laltll' (F. vlrldlaalma Lind!,) kao i njihov kri~anac (F. x Int.r· media Zab.). S.ve one, kao i balkanska forsili Ja. odllkuju se visokim dekorativnlm svoJstvlma. Na svojl":1 prirodnlm. stanistima Balkanska forllhja se nalazl pod zatlltom drtave kao prirodna. ri­jetkost.

1 ra!lren vleno!ll: 5 prll~nlclm(l . 2. eYll'ct, 3. tul:llk. utdutnl prcsjek. 4. plod. popr. i utdu!nl pres Ilk

Habl1ul - zimzeleno drvo eka 10(- 20) m vi sine, wlo razgranalog i krivog debla . Korl! _ u pocelku glalka, sivkaslB, kasnije polamnl i ispuca u lamne ijuske. Korljenov sislem - sna~an, dobro razYijen, Irna razvijenu endotrolnu mlkorizu. Lisloyl - duguljasti, ko!asti, cijelog i podvijenog ruba, sa garnjc strane tamnozelonl, a sa naliOja srabrnastcsivi, na kralklm pe leljkama. Cvjetovl - dvospolni, pravllnl, aktlnomorfni, U bocnlm uspravnim grozdovima, bijeli. Plod I I Je me - jednosjemena (rljelko dvosjeme­ne) ko!'itunica, u pocetku zelena, kasnlJe erven­kasla, u uelom slanju je zalVorcnoplava, gOlovo erna, gola, sjajna. Iz plod ova se doblva poznato jashvo .. masllnovo ulja ~. KoMlca Jako Ivrda, eu­njast8. svijetlosmecla, slamo cliptieno, 9- 11 mm dugo. Plodovi zru u novembru f deeembru .

OLEA EUROPAEA L.

Fam.Oleaceae

Masllna , ulJika

Olive tree Ollvlor

'"

Oolbllum. Olive I·olovo, olo,u tro MaC.' It" " CODOIICnCK""

81010g11a - jednodomna, cnlomoriln a, he liorilna i spororaSlu ea vrsta . Dot iv! veliku staros! I do preko 1000 godina. Sirada od niskih tempe ralura. Vrljeme cvjelanja - IV. Razmnohvll nje - sjemenom i vegetativno. Slanlsle - oloci I ut e obaino podrueje, rijelko prodlre dubljc u kopno. Gornja graniea vertlkal· nog rasprostranjenja je u zavisnosli od klim(lt· skih jaklora, lako u sjevernoj Dalmacijl dosefe do 100-150m, u srMnjoj 200- 250m, 8 oko DubrO\l­nlka do 400 m vi sine nad morem. Rasproslranjenosl u Jugoslavljl _ S, H, BH, (Her­cegovina) eg. Opea fasproslranjenosl _ zemlje SredozemtJa, sjev. Afrika, (vjerovatno porijeklom Iz Palestine I M. Azlie), inaee kullivlrana l ns drug im konti­nenlima. Primjedba - u Primorju sa ceslo sus rece diy­I]a masHna (0 . B_ L. subsp . o lea,ter (Hoflmg. el Link] Fiori) kOja rasto na suvlm kamenitim mja­slima. Odllkuje se manjim Jislovima, okruglostlm plodovlma. ko]] su vrlo gorki. Ie jako Irnov1tim granoma. Nasupro l ovoL pltoma masll na (O. e. l. subsp. saliva [Hollmg. et Link] Fiori) odHkuJe so znalno veeim, najcesce 2- 3,5 em dugim plodo· virna, veeim Ilstovima, a grane joj nlsu Irnoyne. Selekc ljom I oplemonJivanjom uzgojono Je blil U 30~ raznih kulurnlh sorli koJe se uzgaJaju !iirom svlJela.

165

lONICERA IMPLEXA Ail.

Fam. Caprifoliaceae

Bofje drvce

Interwoven honeysuckle ctlevreleuille II tiges

jmplc~es yorschlungenes

Galssblan

Habitus _ zimzelena, jako granats poviju!ia, rjede grm. Kore _ zelenkastosiva, lanka, gala. Izbojak nile ~upalj. KOttl_nov a'stem - povrsinski, dobra prodire u kamenjaru . Llslo'l l _ zimzeleni, kOZBSli, o(loz90 sjajni. lam no­zeleni Od02do modrik3stozeleni, jajoliki i ii eliptic­ni, najee§t':e 5jedeti. aka 3- 8cm dugi: na cvjet­nim grancicama lislevi osnovama srasli, taka da ih slabljika sreelinom prorasla. Cvjato'li _ dvospolni. izr8Zlio zigomorfni, sa elvo­usnatlm, 3-4,5 em duglm vjenci¢em, ko]i Ie fuc­kaslobijel, ceslo CNeno nahukan. Cvjelov; su sjedeel, sakupljani u glavicasle cyasli popul cu­peraka. Plod _ mesnata okfugiasla bobs s Yi~e sjemenki. Sleme _ syijellotulo, 4-5 mm dugo, golo, sjsjno, s jedne slrane blago zaobljeno s druge skoro rayno. 8101091ja _ jednodOmna, enlomofllna, heliofilna vrs ta. Vrl)eme cvjetanja - V. VI. RazmnoZayan!e - sjemenom i Yagetatiyno. Stanille - kao karaklerislicna Yrsta ulazl u sa­Slay klimazonaine asoeijaeije crnog jasena i cas· vine (Orno-Dueree/urn //leis Horvalic). R.lproltranlenolt u Jugollavljl - H. 8H, Cg. Opt. ralproltranjenolt - zemlje SredozemljA. Prlmjedba - sliCna Oyoj yrsll, u na§aj lIorl Je za­stupljer\3 IIY. zaplellna (L.. etrusca Santi). koja je zastupljena u lermolilnlm zaJednleama ad okol1ne

1. vr~ni dio cvJelne grantice. 2. dio gran/,;jce sa plodo­virna. 3. sJemcnka !I lrlJl1 bol:nlh slrona

Gorice, Islre do Makedonije, kao karakterJslicna vrsla syaze Quercion i/iels 8r.-BI. I reda Queree­lalia (/ie/s 8 r.-8I. To je zimzelena iii poluzlmzelena poylju§a III grm do 4,~m Yislne. Ima obrnu to jajolike, 3-8em duge ) 2-6 e.m ~iroke. n.~ nalicj~ sivo~lakaye Ii­stove, od kOJlh su goml) parOYI na bazi srasli oslali su na kral kaj peteljei. Cvjetoyi su u vrsnl"'; glavicama, po 6 zajedno na stapei dugoj do 4 em. :luckaSII, miri§ljavi; babiee ervene.

,. gran¢iCQ s pupovima, 2. klijanac. 3. vJen¢i¢. uldutnl presJek {desno lu¢ak). 4 cvijel. lIzdlllni presjek. 5 plod

Habitus - lislopadni g rm visok (0,5)1-2(-3) m. uspravnih, rjede poleglih granCiea. Kor. - glalka, sivosmeda !II pepeljastosiva. kod starijih grancica se uzdutno IjuttL KorlJenov sistem - dobro razvijen. prilagodava se raznim lerenima. Pupoyi - goli, svijettozeleni, celvo rouglasli sa brojnim smedaslim, za~ilienlm IjuskemB. lillO'll - oko 12 em dugl 1 oko 5 em sirokl. cesto 1,2-1 ,8 em dug, slajan, antera crvene. uz nerve dlakavi, po rubu, hno Irepavlcavo dla­kaYi; lisna peleljka 1-1,5 em eluga. Cvietovl - dvospolni, izrazito zigomorlni sa dvo­usnatim vlencicem, po dve zajedno ne uspravnoj zaJednickol, golol, 2-5 em dugoj peteljcl, Yjencic 1.2-1,8 em dllg, slejan Plod - po dvile mesnate bobe, koje su srasle gOIOvo ciJetom dutlnom, vellejns oko 8 10(- 12) mm, kuglastojajaslo, sJajne, lamnocrvene.

LO NICERA ALPIG ENA L.

(Syn.: Caprilolium alpinum Lam.)

166

Fam. Capriloliaceae

Planinsko pasje groide

pe", bois Arpen_HQcken·Kirsche corlOllCer(lSO C,1I693 d'alpe

Sleme - na/cesce 3-4 mm dugo i islo toliko ~i: roko i oko 2 mm debelo, jajasto, na jednoj Slranl nesto konkayno , tulosmede 8iologlja - jednOdomna. entomofilna vrsla. Vrijeme evjetanja - V. paralelno sa lis lan/em, RazmnoZavanje - sjemenom, Sianii le - preletno u brdskim i pJaninskim S'li­jellim sumama na krecn jaku KaraklerisU(':na v(Sla sveza. Fagion illyricum Hor­val i Berberidion vulgaris Br.-B!. Ked nas se penie u visinu i do preko 1800 m. Rasproslranjenosl u JugO$lavij i - S, H, BH, Sb, eg, (Ma: kao L. fOfmanekiana Hil lacsy). Opcs ralproslranjenOSI _ srednja i jul.na Evropa. Primjedba - u Jutnim dijelovima Batkanskog pol. (kod nas: BH (?l. Cg, Ma] zaslupljeno je i lor­maneko'lo pasje groid e ]l. lormanekiana Ha­laesy: La. L. sul>sp. f. (Halacsy) Hayek] koje .se odUkuje visim uzrastom i Ciji su listo'li nf! d~nJ~J slrani tljezdaslodlakavi, a ptodoYi se dodlruJU samo malom povrsinom, Na nekim planinama na lromcdi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore (Or­jen , Biiela Gora) kao i na nekim hrvalskim pIa­ninama (Velebit, BiOkovo) , raste i na!'ie endem'~­no Ijepl jlvo puJe grozde (l. g lullnosa Visran~', kOle lma gusto, kralko dlakavo, 1.lJezdasto·,Jiep1w vo (ime r) litce i vjencic k011 je tuckaslobrJel sa ervenkaSlim prelivom i potpuno srasle skorletno­crvene plodove,

,.7

LONICEMA XYlOSTEUM L.

Farn_ Capriloliaceae

CrY.no pesle groide

FI~ honeysuckle ch6vreleulUo

Rote He<:kenkirsche glsHosteo

>t<" .. O\OCTL OOJ.l''''OIlCII1I3R

Habitus - lislopada n grm, uspravnih III ra~irenih grana, eko 1- 2(- 3) m vlsok. Kor. _ lanka, siva, najrnlade granclce su svljet­losivosmede, dlaksve i $uplje. KorlJenov a's'em - povr$inski. dosta dobra raz· vilen. Pupovl - oke 5-10mm dugi, sast8vljeni od neke­like puslenaslo dlaksvih, svijellosmedlh Ijusaka. Llslovl - oko 3- 6 em dugi i oko 2-3(-4) em !i­wki : na 2-6 mm dugoj peteljci: na lieu i nali¢ju mako dlakavi, a po rubu trepavU:ast i. CVjetovl _ dl/oSpOloi, izrazito zigomor1ni. u parc­virna, na , -2 em dugoj, fino dlakavoj peleljci : vjencic bjeli¢aslotul. Plod _ po dvije mesnale bobe ... eliCine gra§ka na zajednlckoj peteljci, dodi ruju se samo donjim dijelom. Sazrije ... aju u julu i avgustu. SJeme - oko 3 mm dugo, elipl itno, svijellosme(l'e. BlologlJa - jednodomna, enlomolilna, mezolilna. seiolilna IIrSla. Ynjeme cvjetanja - V, VI. RazmnolllvanJe - sjemenom. Stenllta _ najcesee u mezolilnim !'iumama i si· karama brdskOg regiona buk ... e, rjeO'e i u sumi bukve i jele, dopiruei u visinu j do 1450( - 1600) m. Ralproltranjenolt u Jugol lavljl - 5, H, BH , Sb, Cg. Ma Opea ral proltranjenol t - Evropa. sjevernl dije· lovi M. Azije, Kavkaz , zapadni Sibi r do Allaja. PrlmJadba u na5im sumama (mjesovlla suma bukve i jele. smrceve sume, sve do klekovine bora) zaslupljenO je i erno puje groi (l'e (L. nigra l.). To

". ".

" ? 1\ " .

t . grantlea s pupavlma, 2. kllillnae. 3. vlentlt Uldu!nl p,eS!!'k. , evas! bel vjentlt: •. 5. plodav,. 6 tiemenlla s dv IU ,t,an,

je lislopadni, do 2 m visok grm, tije su granciee gole, lisc~ jajastolaneetaslO, 4- 6(-7.5) em dugo, 2-3 c~ siroko, na oko 2-5 mm dugoj peteijei . golo III na nallt ju po nervlma dlakavo. Vjentic lamnocrvenkasl. oko 1 em dug. a boblee su po· lusra.sle .. 3-4 m,"!, debe Ie. plavicaslocrne, injasle Na visokim planmame zapadnog dijele nde zem­I/e naleesee u kiekollini bora ii i u smrcevim Su­mam~..iavlja se plavo palje grofde (L coerulea l.) CI )I su eVJetovl tuckastobljeli. a bobiee oko 1 em debele, ernoplavicaste sa sivkaslim pepelj· k~rn . RazllkuJe se od veoma srodne (vlkarne!) t . borbe.lena Degen po spolja golo] krunlei (kod L. coerulea l., k. je spolja dlakava), ]ajasUm, na vrhu zalubasllm, gollm IiSlo ... ima koJI na na1ieju ~rnaJu iSlak~utu mreta.slu nervaluru, ZasluplJena Ie u subalpmskoj zonl, pretetno u jugoistoenim dijelovlma nase zemlJe.

( J

•

1. granl:io;a 5 pupovlm ~. 2. evije. 511 s trane , 3 yjcn~I~. uldulnl praslek (de,no tutak) . ~ . pratnik, 5. grao¢lca s prolasllm listovima I plodovlma, 6. 5jcmllnka $ dvlju suana

Habitus - lislopadna. grmoJika penjacica, koja se povijs (uviJek na lijevu stranu) uz nite grana drveca. dostituci visinu do ako 5-10 m, KOf. - na stablu svijeliosmeCla. olkida se u tan­kim Irakama: mladl izbojci SU $yjjetosmedi, malo dlsksvi, 5uplj i. Korllenov ,I. tem - povrsinski , horizontalan. Pupov] - sa smedim iii zelenkastosivim, trbu­sastim i kotasllm Ijuskama. Ll l loYI - naspramni, si rokoeUpticni. 4-8(-10) em dug i, 3-4(- 6) em siroki, lupovrhl. goli, cjelovitog ruba. na lieu lamnozeleni, ns nalicju siv kasto do plavicaslozeleni, Nekoliko gornjih pari IIstova medusobno su sresli osnovama, te ih stabljika sredinom prorasta. Cvjetovl - dvospolni , izrazilo zigomorfnl, sakup­Ijenl pri vrhu u glavicQstim eva5ol ima, poput ?:u­peraka, sjedet!, vlen?:i ?: 4-5 em dug : mirlsljav,

LONI CERA CAPRIFOLIUM l.

168

(Syn.: Periclymanum i la /icum Mill., Caprl/olium rOlundilolium Moench)

Fem. CapriloHaeeaa

Orloyl nokll, kozokrvlna

Gonls/eal s, woodb ine chOvreleullle des jard;n!, ch. d'l1alle JeHingorJetileber madreselv8, abro.ccla-bo$co lKn.\"J,\OCTI, , I\' IIIIICTU,

I<UIIPU<j>o,\L

Plod - kera lneervena, oke 8 mm debeta, elipsoid­na boba, od kojih je 5-6 grupisano na zajedni­tkom proraslem duplom lislu . ZrI u avgustu. Slema - ovalno, sptjosleno, zulosmec:1e, oko 4 mm dugo . Blologlla - jednodomna, entomof1lna, sciolilna vrsla. Vrl j. me cvjelanja - V-VIII. RazmnoZayanje - sjernenom i vegetatlvno. Slanll le - najcesee u mezolilnim i kserotermnlm hraslevlm su rnama 1 sikarama, rubovirna !luma, t ~ u zivlcama. Penje se do eko 1500 m (rijetko / vise). Raspreslranjenosl u Jugoslavlll - S, H, BH, Sb, eg, Ma. Opta rasprofi lranJenosl _ jugoistot na Evropa, zap. Azlia (Krim, Kavkaz). PrlmJedba - veoma varijabilna vrsta. Koristi so 1 u hortlkulturi. O5oim navedenlh nasih vrsta ovog roda, u parko­virna i vr tovima si rom na!le zernlje uzgajaju sa brojne sl rane vrste, kao npr. L. plleala Oliv. jz Kine. To je zimzeloni, si roko razvedeni, do eke 30 em vlseki grm sa vrio sitnim lislovlma: L. nltlda Wits, lakoder Iz Kine. Ima zi mzelene, 6- 12 mm duge IisHee, 8 u nasim uslovima naraste oke 1 m visine ; L. lalarlca L" porijeklom !z jutne Ausije, do AUaja i Turkestana. To je listopadni, 3(- 4) m visok grrn, sa lancelastim do loneetasteovalnim, 4-6 em dugim IIstevima. Ovo Je jedna od nai­~est!h egzoli t nih Lonicer-a kod nas, a Z8StuP­Ijens je u obtlku razlicilih vrtlarskih obtika

,.9

VIBURNUM l iNUS l.

Fam. Sambucaceae

Lemprlka, lopoc lka

Leur8sllne laur!er lin

lmmergrliner Schneeball 18uro Ii no "'''-'''']itT,

K8"""" BC .. "03C"C"3~

Habltu. _ zimzeleni, loplasli iii piramidalni. dosts ,azglsnati glm do 3 m visine. Kora _ kod slarijlh grana i debta siva, kod iz­bojaka crvenkaslosmeda, sa smedim dlal\icama. Korll.noy . lllem - dobro razvijen, prodire dubo­ko u pukotine krecnjackih stijena. Llslovl _ naspramni, cijelog i Irepauicas!og fuba, ± dlska ... i, S liea sjajni, lamnozeleni, s nalicja plavkaslozeleni sa tupercima dlatiea u uglovima nerava. dugi 4- 12 em, 2-5 em SilOki" na 1-:',5 em dugoj. sUnD dlakavoj peleljci, kozasll : nervi lucna sal/ijenL Cwj.,ovl _ brojni, skupljeni u .gron!~sl~ cv~tov~. bijeli. spolja neslo crvenkasll , mlr!Snl,. vjentlc zvonaSI, duti od taske, ima 5 prasnlka I l utak s najtesce Ir' sJedeca 1.lga. Plod _ jajasla. pri vrhu zasilJena kostunica s jed­nom sjemenkom, tamnoplava. golovo crn~, ~e­talnosjajn~, malo sotna, 3-4. n:'n:' duga. Zn U. Je­sen. Upot rebljava se u medlclOl kao purgallvno sredstvo. Sleme _ nepravilno izbrazdano. plavkasto. 81010gll_ - jednodomna: dvospolna .. enlomol~na vrsta. podnosi kratkotraJnu studen I do -16 C. Vrljeme cYjete"ja - II VIII. Razmnohvanje - sjemenom i zeljaslim reznica-

rna. l' Stanltte _ kod nas u cijelom podru"'Ju medUe­ranskih sume, testa u makiji; naseljav8 kamenile larene na kretnjaku i dolomilu, testo u podstoj-

j elati.

1 khjanae. 2. evlje1. 3. plod. 4. plod. uZdu!nl (gore) i popre¢ni (dolje) presjek

RQsprosltanjenost u JugostavljJ - S (juzno Prj­morsko), H, BH (Hercegovina). Opta rasproslranlanosl - zemlje Sredozemlja. Prlm/edba - izvanradna dekofativna vrsta, Ie sa testo uzgaja u parkovima i vrtov1ma ns o tocima i uz obalu Jadrana. Praporufuje sa i Z8 posumljavanje krSa.

1. grsotles s pupovlms. 2. kniso(le, 3. evlJar odozgo. 4. eviJat sa straoa, S. pradovi, 6. sjemeoka , dviju boenlh straoa

Habitus - oko 4(-5) m visok listopadni grm I pre­ko 15 em u promjeru, siboliki h, usp ravnih grana. Kor. - na starijim granama sivosmeda I tanka. Korl jenov l il tem - dobro razvijen, horizonlalan. Pupoyl - pokriveni sarno sa dvije gole zelenka­stosmede do crvenkastosmede Ijuske, pri osno­vici su suzeni, pe se C::ini keo de su na kralkoj peleljci; vrsnog pupa redovno nema, pe se na vrhu izbojka nalaze po dva botna, izmedu kojih se nalazi suhi osletak vrha izboJka. L1l loyl - naspramni, svijeUozeleni (u jesen erven­kesti) glatki, uolapl, na naliC::ju maljavo plavo­zcleni, s grubo nazubljenim rubom, sa Zaoblje­nom, ponekad kl!no1ikom iti plitko srcastom ba­:lom, plojkn 6-10(-11) em duge, islo lako siroka, lisna pelelJka duga 20-25 mm sa zelenkasUm silnlm ztijazdame pri vrhu, e pri dnu sa svake slrene Ime po jedan II! dve mala zatlska.

VIBURNUM OPULUS l.

170

Fem. Sambucaceae

Bekovi na, crvena hudika

Snowball tree, cranberry vlome obier gemaioer Sehoeeb311, Sehwelke vlbumo, palloI'! di I'!ave K(lMma 06b1Kllope ,m(l1

Cvjeloyl ~ u terminalnim stitasl im kisobranaS,tif!! cvastima, bijeli; oni pO obodu evasti su stefllm, sa veclm vjenticem, a u sredini cvasli nalaze se mnogo sitniji, zuckastobijeli, dvospolni, zvonastl evjelovi. _ Plod - okruglasla koslunica s jednom kostlcom, 8-10 mm u promjeru, sjajna, sa ostatkom tuC::ka na tjemenu, sazrijeva u jesen (IX-X). nije jestiva: sotni dio ploda ima specifiC::an miris: piodOVI oslaju na granama ponekad eijelu zimu. . , Sleme - spljosteno, glatko, srcoliko, uSllJeno, crvenkaslo, klija epigeiC::no. , 8101091ja - entomofilna, mezolilna, brzorastuc.a vrsla; u rnladosli raste brzo, kasnije zoatno spon­je, dotivl starost do oko 30 godina. VriJeme CYjetanJa - V, VI, poslije IIslanja. Razmnoiavanje - sJemenorn i vegetativno. Stanlile - vlaina rnjesla, na obaiama rijeka. u vla1nirn surnama tistinama i rubovima suma. obit no u nizina";a. a (jede je nalazimo ~ pia· ninskim 5umama (do oko 1200 m) ne sVJe1e~ zemlji!;tu·. Cesta vrsta brojn!h zajednica popla~nlh terena sveze Alne/o-Ulmlon Oberd. iii s~ele Fa· gl~n silva/ieee Br.-BI. RalprOllranjenost u Jugosla.,,!jl _ S, H, BH, Sb, Cg, Ma. Opea rasprostranjenosl _ 9010vo cijela Evropa, M. Azija, Kavkaz, sve do Sibira, sjev. Afrika, Prlmjedba - postoje ra2ni ukrasnl obliei, od ko· jlh je naJljepsl i najtescl onal kOJi ima kuglasle. POput snjeznlh gruda. sleritna, visate bijele C~I1' love (V. 0, l. f. sterile DC).

171

VIBURNUM LANTANA L.

Fam.Sambucaceae

Udlka (hudlka) ern.

Way/aring Iree viorne lanlana

Wolliger Schneel)llI I<0l.'1t1t3 rop.\oll,,,,a

Habitul _ listopadni, aka 3(-5) m visok grm, Ai ­bohkih izbojaks. Kor. - siykaSla, lanka. KerlJanov slstem - dobra razvijen. Pupovl _ bez Ilusaka, iuckastomaljsvi, kao i iz­bojak prekriveni Ian kim brasnavoyoslanim slojem, koji S8 laka skids: jasno se razlikuju lisni i cvjel ­nj pupoljci , l isni su naspramni, dugi, sastavljeni ad smeiuranih lislava i nemaju Ijuski: evjetni su vrlo krupni, redovno SU ns vrhu izbojaka, oni su okruglasli, na kratkoj peteljci, im8Ju dya smeiu­rana, nasupro tna lisl lca. a pokriveni SU kratklm Ij uskama_ Llstovl _ naspram ni. 8-15 em dugi i do 7(-8) em siroki, debeli, po rubu nazubljeni, na lieu zeleni i hrapavi. na naliclu bjetkastozuckasti i pahuljasli; peteljke kratka (-2,5 em), debela i pahuljasla. nema palis!ica_ Cvletovl _ u terminalnim. zaravnjenim groniama ;!uckastobijelj, mirisnl. Plod _ iaiasla. splo~tena ko~tuniea. 7-8 mm duga i 5-6 mm ~iroka. U pocetku zelena. u potu­zrelorn staniu ervena, slajna. a sarno u zrelom stanju erna , nije jest iva. Zri krajem juta_ SI8me _ plosnato, do 8 mm dugo, svijellosmede, uzdu;!no izbrazdano-Blologlja _ jednodomna. dvospolna j enlomofilna, heholilna vrsla poonosi dobro studen i SU5U. Ima jaku ,zdanacku snagu, a odlikuje se brzirn

rastom. Vrlleme evjet.nle - IV-VII. Razmno!av.nle - sjernenom i vegelativno.

I. gran~,ca s pupovlma. 2_ khjanac. 3. cyijel OdOlQO ~. cY'lel sa silane. 5 plOd, IJZdu!nl (gole) i pOPletn; (dol)e) pres/ek, 1) kO~llca s dVI)u bo~n'h slIana

Stanitle -: su~i, suncani i kameniti lerent, pre­leino na JuinOJ ekspozieiji, u surnama i sikarama hraslovog . poj~~a, no cesto se nalazi i na visim nodmor:;k'm VISInOmO, do prako 1000 m. Ra.proatrsnlanolt u JugoaJavili - S H 8H Sb Cg, Ma, " , ,

Opea raaprostranlenoat - Evropa i zapadna Azi· 10 . Primledba - cesto se uzgaJa u nasadima kao ukrasnl grm_ ' Na masivu Cvrsniee. u Hereegovi nl opisan Ie V8r. naronilanum K, Maiy, Na nekim na5im pianinama Hrvalske. Hereegovlne i Crne Gore tivi endemic­na. lzv: orle.naka hUdlka (V. macuJalum Panlcesek), ~oJa .Ie s!tcna erno] hudikl. Za razilku cd nle hSICVl su 10J s donje slrane rd aslobjellcasll.

Y·i 60 .- ;'~

1. g,.n(:,ca 11 pupovima, 2. kliJanac, 3. oeV80 evijat sa suanll, 4. eVIJllt OO01gO, 5 .. 181vol8nl evljel sa IItrano, 6. plodovl. 7. kO!ltl(;8. odolllO I sa III bo(:ne sl .ana

Habitus - Ii$topadni grm, ako 2-3(-5) m visok, sa zbijenom i nelilo piramidalnom kro$njom. Kora - kod sla rijih primjeraka rt:lastosiva, ispu· cala, pokrivena brOJnim, malo uzdignutim lenli­celama: na mtadim granticama js zelenocrvenka­sla, gtal ka i pomalo sjajna (srtevina je si ra, okrugla, rahla, rdastosmeda iii lutosmeda, za raz­hku ad erne zove kOd kOje je bijela). Korijanov 1IIIem - dobro razvijen, !iiroko razve· den, povr!iinski. Pupovi - debeli, crvenkastoljubi tasti, imaju broj· ne IJuske koje su pri osnOVl Irbusaste i prosirene. gole, vrsn! pup je gOlovo redovno zakrt ljao, tako da se na vrhu izbojka nalaza dva krupna boena pupotJka, madu koJima se nalazi ostatak suhog vl snog dijela Izbojka. U slovl - Imaiu 5-7 listiea, koji su 7-10 em dug! i oko 3em siroki, sa 8-10 blago povijenih narava.

SAMBUCUS RACEMOSA l.

Fam. Sambueaeeae

Crven. 2011'S (bazga)

European Red Elder su.e~u (l grappes Role. Trauben -Holunder G\':llll'" Kp"CIl3ll

CVjelovl - skupljeni u le/minalne, uspravne, gU·. ste, jajaste, oko 6 em duge grozdove (raee,mas.a!), tatka se sasloji iz 5 malih lapova, prasmka Ima 5, a tutak ima podraslu plodnieu, .. Plod - koslunicasla boba, do oko 5 mm u d1la· metru skerlelnoervena, sadrti 2-3 sjemenke. Sjeme - splosleno, svijetiosmede, nije siajno, do 2 mm veliko. BlolO9lja - iednodomna. dvospolna, entomotilna vrsl a. Tjera snazno izdankc iz zila i pania. Yrllama cvj" lanla - (IV)V-VL Razmno!avanje - sjemenom i vegetalivno .. Slanllt. - testa na cislinama, sjetinama I su~· skim poiaristima, insee se javlja 1I planlnsklm sumama, najcesee u pojasu mijesane sume buk: ve i jele (Abieto·Fagetum), a Irati svjeta, railia I humozna zemljisla, suntane polotaje, iako dobro podnosi i zasjenu. U visinu se penje do okO 1700 m, Rasprostranjenolt u Jugollavill _ S, H, 8H, Sb, eg, Ma. Opt. r.lprol tr.nJ. nol t _ Europa i zap. Azija. PrlmJedba - rjede se kullivira u de~orativ~e sv~ he, Postojl i nekoliko hortikullurnth obllka. nasoj lIori zastuplJena je jos jedna vrsta zove, to je tzv. aptovina (5, ebulul L.) koju nalazimo cesto u vccim skupinama na sumskinl eistlna~a,. uZ pulove. livicc na bogatim humoznim zemIJlstl!1l8. To Je do oko 2 m visoka. Irajna zeljasta biljka, ~~ zeljastom, supljom stabljikorn; ima jednOSIBvne I parno peraslo lislove. a eljela blljka Ima jako na­ugodan mifis.

173

SAMBUCUS NIGRA L.

Fam . Sambucaceae

Crna lOYD (bezge)

Common elde, bourl'ee $uroau nOlf

sChwarze. Holunde. sambuco no.o

(i\.,,,U;1 ""l'''aM

Habitus - listopad ni grm iii nisko drvo koje u povol jn im prilikama dostigne visinu od oko 8 m i p recnik oko 50 em, sa zaobl jonom, jajolikom, te-510 lan ju raslom, dosta rijetkom k rosnjOffi. KOn! - na star ijim p rimjercima sivosmeda sa uz· duino ispucalom p lutom: mlade granc':ice imaju sivosme(l u do sivozelenu kOHl, sa jako uocljlvim, okruglBslim. ispupfenim (bradavic':astimJ lent ice­lama KorlJ.nov . Istem - jako razvijen, uglavnom povr­Ainski. Pupovl _ duguljasl i, gotollo pri ljubljeni lU izbo­jak. imaju 2-4(-6) kofastih i su,:,ih,. u!i;iljenlh Ijuski. koje su 8-15 mm duge, tamnoIJubu::osle. Lli loyi - naspramni, neparno perasll. imaju 5 d o 7. odozgo lamnozelenih, odozdo svjellij ih, :l: dis· kavih , listlca, na duga(;l(.oj, zaj~dni(;koj, s gornje !trane u21i jebljenoj peleljel : on,l su 4-12 em ~u,g i i 3-6 em Si roki i sa 5-6 bocnlh ne rava, vr~n! Je obicno najveci. CyJeloyi - u Mllasloj, do 20 em Si roko;' zarav_ n janoj i uspravnoj evaS!I, pojedini evjelovi su 5-dijelnl, imallJ ~ISk,,! podraslu ~Io~nieu, jako su midsni; upotreblJavaJu se u medlelnl (Flores Sam­buci), za spravJjanje eaja. Plod - sakupljeni u bogata I slroke, visece, plod­ns gronJe, 10 su okrugle, 5-6 mm debele ko§l unl­cave bobe, koJo su sJajne, erne, soene (sok erve­noern) naj(;e~ce 5 I ri prelinea i s jed nom sje­mcnko~ u svskom prelineu S82fiJeva u avguSlu i septembru I lada poslopono opeda U narodu, plodovl se upoueblJevaJu u razllei!o svrhe' Z8

·9 1 Qra"tic& s pupo~jmll, 2. kUJpnac, J. l arvo .e"i j Olvo. fen, cV.IIC! sa S1fane, 4. cviJol, odozgo, 5. plod, pop. j uzdutn, p!csjck, 6. plOdovl. 7. ko!tica. OdOlgO i sa I fl bo~ne 51.ane

spravljanje kompola, soka, stalka, pekmeza i dr. Imaju Ijekovila svojslva. 5j. me - sivozulo, jajoliko, do 4 mm dugo, po po­vrsini sil no mro.taSlo; k llja epigeiCno. 81010glla - entomo/Hna, mezolilna vrsta, pOdnos! umjeranu zasjenu. Otporna na niske temperature. Vrlleme CYjelanJa - V, VI, poslije listan ja, Razmnoiav8nje - sjemenom I vegetativno. Slanlt le - voli vlazna i humozna, duboka Z9m. Iji~la, bogata azotom. Susroes se u ~ikarama, zivieama, na fubovima ~uma, sumskim sjecinama i dr Ide u visinu i do 1200 m. RalprOllranlenOl 1 u Jugollavlll - S, H, BH, Sb, eg, Mn Opea ralproslranjenOl t - Evropa, M Azlj a, Kay­kaz, zapadni Slblr, sjev A/rika. PrlmJedba festo sa uzg<lJa u nasadima kao ukrasn. vrstn

1. kUjanllc , 2 cviJet sa s l.ane, IJZdU;tn ~ preSI'ek, , rd l renl Ylen~I~. S. plodnlca, uldutm pre! ek

3 ea~ka .

Habitus - nizak grm iii polugrm, sa drvenaslim poleglim iii uspravnlm tetvorouglaslim izbojcima, 20-70(-90) em visine, ugodna mlrisa KOfa - zelenomal, vise-manje !ilcanodlakava, na donJem dijelu izbojaks ~e$to neslo 'o'iolelno abo­lena Korijenov 5islem - dobra razvijen, ima sposob­nost snaznog prOdiranja u kamenjaru, Ullo"i - puslenasli, silno nazubljena ruba. hra­pave povrsine, debell, 2-9 em dugi i 0,5-5 em siroki. ns 1-5 em dugoj pereljci, aromaticnL Cvjelovl u klas8stim prividnim prSljenj~a, 2 do 3(-4) em dugi i ns 2-4 mm dug~J pelelje!. Plod i s jame - orastic kuglaSlcj ajastog oblika, 2-3 mm dufine, l amnosrnede oOje, 61010gl)a - jednodornna, entornolilna, ksefolerrn­oa I hehotiln8 vrsla, sa jako iZlaienom kserOrnorf_ nom gradom

Vrljeme cvjelanja - V-VII.

SALVIA OFFICINALIS l.

Farn. Labiatae

23111j3, kadulja

Shop - sage Sa"ge, serve Edler Salbei Salvia. erba savi~ lila '<j'Clt , Wal.l,'llt'

'"

Razmno!avanJe - sjemenom i vegetativno. Slanltte - na nasem podrucju ulazi 1,1 sas.tav ~re· dozernnih kamenjarsko-pasnjackih zaJedn~ca, obuhvacenih uglavnom svezorn Chry~~po~om -Satureion (npr. Stipo - Sa/vielUm olllcrna/IS HOI' vatic). To su pretezno vrlo kame ni la, skelel~a , ekstrernno degradirana stanista, sa oskudnlm zernljislem medu grubim krecnjackim skele~?m: Na samom terenu se mogu zapaziti broini la?lleSI i razvojni stadiji 1,1 zavisnosti od lokalnih klimal' skih i edafskih faklora . Dopf/ e I do viseg medl' teransko-mon lanog vegetaci js kog pojasa. R .. proltranjenoll u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb, eg. Ma. Ope. r. l proslranjenosl _ elemenal sredozemne flore (mediteranski dio Evrope od Spa .n~i.e do 8a!: kanskog POluostrva), M. Azije, sjev. SIrtJa. Y ku luri je nalazirno 1,1 cijeloj Evropi (do Jrske I Juine Skendinavije) i Sjev. Americi. _ PrimJedba - veorna varijabrina vrs ta, ?pi~allO b~ nekoliko obllka karaklerisllcnih za pOJedlOe 0 Jasti. . Kadulja je od davnina poznala u narodnoj m~dl­cini: za Spravljanje caja i zatlna, a islo tako Im8 primjenu u slutbenoj rnedicini, Ij. u farmaceulskOj industriji, za dobivanje etericnog ulja i ra z.nlh lie­kovilih preparata Nalazi primjenu i u horllkultufl a vatna je kao Odllcna pcelinja pasa,

175

ASPARAGUS ACUTIFOL.IUS L.

Fam. liliaceae

Sparozi na, belus

spitzbllill;ger Spargel I'asp~rago splnolo.

COfruda

Hab itus _ zimzelens penjatica sa poluuvijenom, izvijenom, izbrazdanom. drvenastom slablJikom, visine do 1 m, Kor. - tanka, zelana. Korljenoy sisl em - u obliku dobra razvijene pod­zemne stabljike - podanka. e ."

f p

t i 1\ ~' ~"l..:l

LlI IOyl - maleni, Ijuskavi, kofllali, u njihovlm sa pazu~cima nalaze tuperci iglitastih, bodljikavih. 5-10 mm dugih ida 0,5 mm debehh preobraienih ogranaka, IZII. filokladija (prividnih listova) Cvjelovl _ zelenkasli, zvonasli, o(;vijece se sa- 1 khjanac. 2. evrlel, 58 5l'ane. 3 lul':ak .•. plod

stojl ad 6 lisl ica i 6 pra~nika . Plod _ sitns. okrugla, mesneta, ern a boba. BlologlJa _ vecinom dvodomna, entomoldna vrsta, kserolH , sa jako izra~enom kseromorlnc.m g,a­dom, VriJeme cvJetanJa - VII - IX Razm noZavanie - sjemenorn i vegetatl~no . 5 tanll te _ testa u surnama crn ike i u makiji. RasprollranJenOlt u Jugo,lavlJi - S, H, BH, So, eg, Ma Opea rasprollranjenost - zemljc SredozcmljB. PrimJedba - rod Asparagus zaslupljen je u nMol 110ri sa nekollko zeljaslih vrsta koje rastu u slo­bodnoj prirodi.

rv, ~i~'

~l, ~~' .;~';. , d,

0 j 11,

~ (Yy \. •

I kllJ8nnc. 2 slnbljlka. popr prosjok. 3. mu$k, cvilOl, I !ons~1 CV'jot 5 Iisl pOllgonn s pra$n,kom, 6 plod, uzdu!nl , popr, proBJck

Habitus zlmzeionH penjacica sa vitkom, kuka­slo-bodilikavorn slabljikorn cile su Inl ernOdijo tarno-amo savilene, I brioastun I bodljikavim gran­cicama 25m duZine. Uz pomoc vl tiea i bodlji povlla se i penlc oka slabAla i grana Ilao i po sl ijenlu I kamcnirn ogradama KOHl lanka. zclona Korijenov s lslcm dosta dobra razvljen USlovl - sreasti ill kopl jash, ko1asli, Ivrdi, cesto bodljasti na rubu i na 1iHcama, ponokad bijelo IIi erno pro~nrnnl. sa vilicama na pctoljci. Cvjetovi zelonkasto blJolt u klasovima, imaju ocvljece 11. 6 listie a I 6 pla~nika, Plod I sleme okrugla crvena boba do 6 mm u promjeru sa I -3 sjcmenkc DOHlJcva U febru!Hu I morlu BloJoglja prelo.tno dvodomna, ontomoillna, kse. rotcrmna vrsla

VriJeme cvjelanJa - Vltl, IX

176

SMILAX ASPERA L.

Fam. liliaceae

TeilvJka

Sa,sapmlile sm'ln~ ,u(lO IIsol plquanl Slechwlndc smllace rO(jo cervone l'''l"<';:!''OIp'''',

RsxmnoZavanle - sjcmenom i vegclativno. Sisniste - testa u ~umama crnike, u makiji, si· karama i na og radama primorskih krajeva, gdje je naJteSte zajedno sa drugim pcwijusama. Aspa· ragus Belll/loNus. Tammus communis, Lonice:IJ .mploxiJ i drugim grm!jem. Rs sprostranienost u Jugoslavi)1 - S, H, BH, Gg Opea rasprostranjenosl - podruCt9 Medilerllna do Sirije. Prlmledba - kod nas se r ijetko susretc uz obalu mora I Smilax nigra Willd. sa srcoliko produfe­nim i oskudno bodljastim lislavima i sa crmm bobama.

177

RUSCUS ACULEATUS L

Fam. Liliaceae

Veprina (bodljikava), kostrika

Bulcher's broom Iragon plQuan!.

houx-lrJqon Mauscdom. Bruslwuf~

BrUSCQlo. sp'uncggio

.".""," ,oe",

Habilus - zimzeleni grm 30-80(-90) em visine sa razgranatim i uspravnim slablom. Kora - zetena, lanka Kafijenoy slslem - veoma razvijen. bez izraienc iite srcanice. Prodire u zemljlsle aka 70 em Lislovi - silni ko1asti, Ijuskavi, nalaze so na zelenim, krulirn na vrhu bodljikavim, do 2,5 em dugim lilokladijama kaje oblikom podsjccaju na lislove. evielolli - neugledni. silni. zelenkasto-bijeli, jed­naspolni i dvodomni, a nalaze se po 1-2 na gor­njaj sirani lilokladij8, muski imaju 3 prasnika ko­ji su filamentirna srasli u cijcv, a ienski imaju tueak, koji je omotan ovojem s<lstavljenim iz me­dusobno sraslih zakr21jalih prasnika Plod _ boba, oko to mm u promjeru, koja Ie raz­vijena u sredlni ti lokladije. Sjem@ _ okruglaslo, velitine zrna kukuruza, SVI­,el'ozulo, po 1-2 u jed nom plodu Biologlja - dvodomna, enlomolilna, kseromorlna vIsta U vo..:i S redukciJom lisiova doslo je do preobraUlja kralkih ogranaka stabla u posebne lislolike organa zvane /ilokladije ill kladodije, ko­je su ograniccnog rasla Vri jeme cvjc tanja -HI, IV. Razmno;i:;3VanJc sJcmenom i vogelalivno Stanlsle - cesla u primorskim sumama: makiji i garizimU, nn boljul) zcmljlstlma I u zasjeni, 1510 tako. nalallmo Je II kserOlermnim i umjerenim hr<lstoy,n\ !lumnma u unulla~nJosll nase zcmlje. narocllO po obodu Panonlje. Panje se j do 1000 m nadmorske VISon(!

Q ,

1 ~Iolanac , 2. stablflka, popr prl!sjek, 3 muski c V'l el odozl0. I sa slrane, ~. ien3k, CV' lct. 5. plod, 6 plOd, uzdu n, presJck. 7. s]emenka

Rasprostranjenosl u Jugoslavil; - S, H. Bt-1. Sb, eg, Ma ~pca raSproslranjenosl - zapadna, juzna, jugo­Istocna EVfOpa, M. AZljS, Krlm. Kavkaz Ir," oJ·" Afrika ' ,".

Primjedba - dekorativna vrsla koja se masovnO upolr~br,aV<l za. izradu posmrtnih vijenaca U nfl­rodno) medicinl se Upolrebljava kao diurClicl;o sredSlvo

~ ~ ,

O'Q 1. slabljika, popr. presjek, 2. mu!kl evl)s1, 3 ptdnlk. •. vanjski IIs\ perigon., 5. unulraSnj! list perlgona. 6. plod. 7, sjemanka s dvlju bo¢nih slrans

Habitus - zimzeleni polegH grm, sa proslim ill slabo razgranjenim slablom, visine 20-40(-60) om. Kar. - svijetlozelena, tanka. uZduino izbrazdana . Korljenoy sllte m - osrednje razyijen, puzajuci. U s loyj - IjuskaSl i, lancelasli aka 15(-25) rnm du­gl I aka 4(-10) mm ~iroki, najsirl u srednjem di­jelu, uslljeni, nalaze se na sred/ni etiplicnih iii lancetaslih, ko:!astih, na vrhu u!!ilJenih, ali ne bodljasl ih, 5-12cm dugih 11,5-4cm siroklh me. kanih ,tlokledila. C'"jelov! - neuglcdnl, po 3-5 U pazuhu listova. Perigon zelenkastobijel, aka 3 rnm dug, Plod - jarka CfVena boba, do 12 mm u promjeru. Sjeme - po 1-2 u jednom plodu, velitine una kukuruza. svijetlosmede. Blotogl jll - dvodomna, entomollina vrsta. DObra podnosi zasjenu.

17,

RUSCUS HYPOGlOSSUM L

Fam. liliaceae

Veprlna mekollsna

Haderoblan ur.\ltUa l1QAe.l3b1~UU

Vrljeme cvjet.nja _ IV, V. Razmnof. v . ... ~ _ sjcmenom i vegetativno. Sianli le - sjenoyite listopadne sume montanog pojasa. Najbolje uspijeva na bogatom humoznom zemljiitu male kiselosti. RasprOllranjenoal u Jugoslavlji _ S, H, BH, Sb, Ma. Opee rasproslranJe nOSI _ srednja i jufna Evropa, M. Azlja, Krim, sjev. Arrika, oslNo Madeira. Prlrnjedba - veorna lijepa dekoralivna vrsla, koja se mofe kullivirati u vrtovima I parkOYima. na sjenovilim mjestima.

LlTERATURA

(za detaljnije izucavanje dendrotogijel

AKAAEMHH HAYK CCCP, 1949-1954: Al'pc'lJMI II K\'CTa plllllm CCCP, MOCKBa-A CIIIII II p a \ .

AMANN G , 1956. Baume und StrAucher des Waldes, Neudamm. ANte M, 1946. Dendrologija, $umarski prirucnlk I, Zag reb. BE1SSNER L, 1909 ' Handbuch der Nadelholzkunde, Berhn. BEISSNER L. & FITSCHEN J .. 1930: Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin. BLEele V. & HORVATIC S , 1967: GymnospfumBC, Anali tlcka flora Jugoslavlle, Sv. prvi, br.l ,

Zagreb. BOPOAHIIA A. H. II ,\p., 1966: Acpclll.~ .. K\o.: IaPIIIII;:n CCC P, M ocK ua. BOHNERT E .. 1938 : Die wLchllgsten Erkennungsmerkmale der Laubgeholze 1m wlnterlichen

Zustande. StuUgart. CSAPODY I. & CSAPODY V & ROn F .• 1966: Erde! f6k as cserJek. Budapest t.IEPIISlBCKH 11 ., I1AOlltAKOBA A .• HEASIAKOB C. & AHMHTPOB ltB ., 1959: A"bp-

ucro II xpaulI lJ IUpll1C 11 <1 S\lapml. CU<!>ml. DALLIMORE..JACKSON, 1961. A Handbook 01 Coniferae, London. DEBAZAC F. E., 1967 : Pnrucnlk 0 ¢ehnarima, Beograd (prevod s Irancuskog). DIPPEL L, 1889-1893 Handbuch der Laubholzkunde. Berlin DOMAC R . 1950 . Flora. Zagreb DOMAC R , 1967. EkskurzijSka flora Hrvalskc i susjednih podrucja. Zagreb DOSTAL J, 1950: Kvetena eSR, Praha. EGGER H. 19418: Ole wichUgsten sommergrunen Laubholzer im Wmterzustand, Wien. EISELT M G 1960: Die NadelgehOlze Radebeul. ELWES & HENRY 1906-1913: Trees and Shrubs of Great Britain and Ireland. Edinburgh. EM H I 1967 Pregled na dendrollorata na Makedonlja. SkOPJe ERKER R., 1957 Opis gazdnoga drevJa In grmOvj8 (Dendrograllja). LjublJana. ETTINGER J ,1890 Sumsko drve¢e I grmlJe. Zagreb FENAROLI L . 1967 Gil Alberi d 'Ualia Milano. FIORI A, 1925-29 Nuova Flora analltlca d·Ualia. Flrence FITSCHEN.aOERNER. 1959' GehOlzflora, Heidelberg FOURNIER P , 1951 Arbres arbustcs et Fleurs de plelne terre. I- III, Paris. FRANCO A J. 1943: Dendrologla lIorestal, Llsboa. FUKAREK P, 1959' Pregled dendroflore Bosne I Hercegovme. Narodni §umar, Nr. 5I6.

SaraJevo FUKAREK P . 1965 Na§e IIstopadno drvece i grmlJe I (raspoznavanje vrsta prema izbojcima

I pupovima), LJubljana FUKAREK P. 1967 Inlernalional dendrology society, Yugoslav tour 1967 (Maps of areals).

Sarajevo GIPERBOREJSKI B. & MARKOVIC T , 1952. oendrologija Sarajevo HARLOW W M & HARAR E S, 1950 Textbook of Dendrology New York. Toronto London HEGI G 1906 31 lUustrlerte Flora v. Mlttel·Europa, Ml!nchen HEMPEL G. & WILHELM K .• 1889 99 Ole aaume u. Slraucher des Waldes, I-III. Wlen. HICKEL A • 1932. oendrologle forestlere. Pans. HOFMAN J , 1951 Llstnace v late, Praha. HORVATIC S .• 1954. lIustriraR! bilinsr. Zagreb. JAVORKA S . 1925. Magyar Flora (FIOl a HungaflcB). Budapest. JEGLIe C. 1948 Kako prepoznamo golo drcvje. Ljubljana JOVANOVIC B , 1951 Prlrucnik La od red ivanje dendroflore I. (Comletae. SaIiCQC8ae).

Beograd JOVANOVIC a . 1967 oendrologlJa sa osnovlma tltocenologlje. Beograd KLE IN L 1910 u n5tUe WaldbOume. SlrAuchor und Zwor9holz90w.ii.&che. Heidelberg KLIKA J 1951 oendrologie. Na~e dfevmy. Lesmclvi. Oil I. sv 2. Praha KLIKA J 1930 Oendrologie. Praha. KLIKA J 19.17 Pupam, 7vlaAln i ol1sk z Naui:neko slovnika lesnickega, Brno. KLIKA J 1947 Lesm dfevmy. Pisek KL IKA NOVAK·$IMAN·KAVKA. 1953' Jehll¢nalo. Praha KNJIGA 0 TOPOLAMA (prevod sa njema{;kogl. Beograd 1957.

1~~t1~~~~:~.1 Oendrologle, Stuttgart. , ~ Ole LaubgehOlze, Berlin.

Die Nadelgeh61ze. Berhn. Handbuch der Laubgeh61z9, Bd. I. 11 . Berlin und Hamburg. Blume Europas. Berlin und Hamburg.

Ai::'!i~~~:~J~: (sa saradnlcimaJ, 1969: Mala flora Siovenije. Ljubljana. ' i spontane dendroflore Siovenlje. Gozdsrski veslnik, 5t. 6~7,

SILVA SILVA TAROUCA E

Wien

drvece 1 !lblJe UU~~~~I~::;;;~~~i stramy a kel e ~, a parkO. Praha. lesO a

der Blume C . 1923 Unsere C., 1923 Unsefe C . 1923 Unsere

CTEcz,AHOB S . 1934: ACUAj)O\OrllSl , Co~ml. CTECI>AHOB S., & rAH4EB A, 1953' AAHAPOAOru., CO<j>II •. CVKAQEB 8. H. t 1934: ACII;\po.\OntR, AemlHrp1\A. SVOBODA P., 1946 lesni rostllnstvo, v Pisku SVOBODA p. 1949 Llstna~e v Zlma, Praha SVOBODA P ,1954 Les", dfeviny a Jejich porosty, Cast I-Ill, p,ah •. SUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1, 2. Zagreb, 1963. UGRENOVle A., 1953 Trsteno, Zagreb. VESELl 0 , 1951 Osnovi lumarske botanlke, Sarajevo WALTER H . 1954. ElnfOhrung In die Phltologle. Bd.lII. Stuttgart.

der Zenl raleu ro·

Bd. I, II. Jena

Wien- Leipzig. WieR-leipzig.

. Leipzig-

WILLKOMM M , 1880 Deutschlands Laubholzer 1m Winter, Dresden. WILLKOMM M., 1887 ForsUiche Flora von Deutschland u. Oesterreich, Leipzig.

183

RJECNIK"

botanleklh 'ermlna, Imana Writ. I varl)a'a.a, dlJagnostleklh .lrIb ..... t. porlj.kle Iman. rodov., upot,ablJanlh u ovoJ knJIzt

AlII .. : Ime za Jelu kad Riml)ana: Acer: Ime za javor ked Aiml'ana, vjerovatno cd lat. dcer = oltar, illjat, zbog obllka IIsnlh

refnleva; lIeldon"n ('cidus klseo. gr. phllos = prlleteli): koll voll klselu podlogu, druglm rij.elm.:

koil Indlclr. Isprana i siromaAna. apodzoljen. zemij!!ta: aculeillua: bodljikav; acutlf61lua: !.lIjastih lislova; adl.rlngens: sradstva, IIlek koji ima o&obinu da steie povriinu sluzokofe i povrlje(fene ko!e: Aasculua: cd lat. eSCB = ielo (stoena hrana) ; Gtel I Turcl au ad davnlna upotrebljavall sjema

kao Iijek za konja (A. hlppocastanum - kanlskl kesten): Htnensla: po pla!)lnl Etna (3269 m) na Sicilljl; agrlkuHurII: poljoprlvreda, zamljoradnja; .... nll. (achaenlum): roika - dveplodnlcki, podrasll. suhi nepucavac 8 )ednom sjemenkom,

kola nl)e tyrslo srasla s usplodem; .kUnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe = obUk) ; cvljet koll se mole podllelltl sa vile od

2 uzdufna presjeka u pribl1fno jednake dljelove (radijalan. multilateral an) ; .lblmargln6tul: bljelO obrubljen; albUl: bilel : alkaloldl: cine grupu organakih spoleva blljnog porljekla. koll se odllkuJu Jakim flzlololklm

djelovanjem ns covjBeljl I !lvOlinlski organizam. Onl djeluJu jako bazlcno zbog prlsustva atota;

AInu.: Ime za johu. kod Rlmljana; vJerovatno od kellsklh rljecl lusjed I voda. u vazl sa vlafnlm stanl§tem joha;

al.,.trll, alp6lter •• lpHn: alpakl; altH .... : a!tajakl, sa Altaia; eluvlalnl: nanosnl, naplavnl : Amel6nchler (gr. melon = jabuka, .gch.'n = akuplj.tI. nalme grlo) : plodovl Imaju opor ukus; amplexlc6ulll: koll obuhva6a atabljlku; Mnplttuda (lat. obujam, vem~lna) : proslranstvo, Ilrln., opseg; am,plofcln: sllean bademu; a .... robljll: flvol mlkroorganlzama u odsustvu vazduhs; anlloglla: sllcnost Izmedu dvlje stvarl iii polava: Andr6medll: Line ju je nazvao po mllskoj Andromedl, k6erl etlopskog kralla Cefeusa I Kaslo­

pale, kola se takmlella u Ijepoll sa Junonom; andreceum [androecaum1 (gr. anar, gen. andros - mUf. olkos = sian) : kolektivna oznaka za

mulke cvJetne dlJelove; anemofllno, anemogamno (gr. anamos = vletar, phllos = priJalelj): prllagodenoal nB oprall-

vanje pomo6u vjelra: anemohorno lirenje (raallavanje) /dispergar/o anemochora/: rasljavan)e sjemena iii plodova

vj_IrOm (npr. sa krllatlm plodovlma: Betula, Fr8x/nus, Acer; krllallm sJemenkama: PInus, Ables, Plcee; s prlplodnlm _aparalom_ za lelenje: Tilla, Cot/nus I dr.);

antera (gr. antMros = koJI cvjeta): pralnica, koja nosl pralne keslce, IJ. mlkrosporanglfe; anthelmlnlleua: sradstvo za istjerlvanje gllsta; .panza: grbavo zadebljanje na Ijuskama Allarkl kod berova (Pinus): appandlcul6lU1: sa prlvjesclma; aqulfollum: aquila = orao, lolium = list: .rbOrMceRS. arb6reua: drvenast ; ArbotUS: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rimljan.; Arceuth6blum (gr. arkeuthos = kleka, bios = 2.lvot): kojl iivl na klekl (JunlpfJrU$ 8KYCedruS);

• PrJ .. ,lavll.nlu ovoa rlltnlk' l ulor .. koriltlo , Ijl dltlm d)ellm. : IJHrner F., tatchlnw6rtl rbuch dlr bolanlachen Pltenzennemln. Blrlln und Hamburg. all,le V •• lf153: EUmololkl botenltkl r.tnlk. SarlJlvO. H .. I a., 180&-31: !IIultrllrte Flore v. MIIIII·Europa. MOnchen . lchuMrt R. a W .. ner a., 19112: Botenltchl Pll l nzlnnlmin \lnd Fachwlrt. r. Lllpzlg. Wlt"",hn R. H . .. stitzel P., 1055: Oil botanl,chln Pltanzlnnamln. GtlUln. z.,ncMr R., Eneltl .... IlItchhelm G •• 1114: Handw6rterbUch dot Pllan:r.lnnamon und Ihrl Erkllnmgen, BWUgart.

1-grozd) : tanlle je navodcno da. mcdvjedi ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed. staphyle

I1(ttplqau crvene plodove, ..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle, .. ~. erebrnastoblJel 1irI .. ~ grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) . 1IO.ut: ~rllus suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony­

IIIUS) ltd ......... ' poll.kl , IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerlle u jednom organizmu. eij l je rezulial izg radnja slotenih

matarlJ. Iz prOSI'Jlh • ..... 1 .... : produktl aslmllaclje; IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima U sipku, limunu,

nlranel, paprlcl. per!unu ltd.: .-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim

UorlstlCklm sastavorn). MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo

danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e; ..,.kt: Izgled, .aper; hrapav, teklnjast:

izbljam; zbog sposobnosl i Ijeranja iZ·

IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus aucupar/a L .•

..... "111' lufnl, IUSIrfacus: austrljskl : autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvijck pOSloji oa

jednom mJestu, u jednoj oblasti ; autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez uces~a stanisnih laklora , lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen); ..,.. .. 0: abelanski (Abella grad u Kampaniji - lIalija) ; lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama:

babyl6nlcus: babilonski, blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba); balzam: melem. ba.lard: kri!anac, hibrid bazJftlln (gr. bllSls osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu : Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 plod ove btllke. za koju se smatra da su je Arab­

Ijanl prenijeli iz Berberije u Alrici ; lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Plini ja

naziva 1 »arbor galliea .. : biocenou: flvolna zajednica; blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjskih vrsla

na zemljl. $10 zna¢1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorijski razvoj. bloIoglJa : u Alrem smlslu nauka 0 21vim blC~tma uopste : blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odlikuje specifienim

komplekSom ekoloAklh 'aktora. bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranjskl rodoljub, koji je imao velikog inlo·

resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao botanicaru H. Freyeru na delerm inaclju, koji joj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv vol~ln (Daphne blagayana Freyer);

Borbaslana: Vincze T61 B 0 r b as (1844 - 1905), pozna!i madarski botanicar; bornmuellerl: J , B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad

u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qrijenta; boInlacus: bosanskl : braldela (bracteatus) ' zalistak; brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media ; bUigiricus: bugarski, IC.xus (ocI gr. pyx~s - kUllja) ' jer se u starom vijeku simSJrOVo drvo upollobljavalo za prav~

IJenje kutiJa Z8 liJekove:

canius; sivoplav, callunl (od gr kallunein cishll, mesl l) ovabitjka se upOlrebljava za pr.lvl janjc motli ; camputrla (Iat campus ravnica. polIO): pol,skl, campyl6podus : krlve, zavinute stabl,ike; Mn6t:cenl: slvkastobrlel: cinua: pepelJastoslv; upltitua: glavicas!, .reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama, oaprifoIlum (capt" koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle, GIl ... rod Alleva (carero casali); biljka je UPOhcbljavana za nbanjo i Slruganje:

.ciJJcUI: Iz Kan)8 (pokrajlna u M. Azlji), Cimen; crven kao meso; AroIlnlinus, ClllOllnltnlll: karollnskl (USA) ; carpfnlfonUl: sa lislovlma kao kod obltnog graba (Carpinus betulus); carpinus: Ime za grab kod Rlmljana; CiI.ti .... (gr. k.sf.non = keslen)' u:zelo valida Iz armenskog - kaskenJ. III molda po Kaslanu

nB Crnom Moru, odakle je kesten od davnlna poznal ; CIIthirthiCII: kofi t isti, olVara, caucilllcus: kavkaskl, CeJtil:. od gr keJ/o - gonili, tJarall, Izvedeno ja kelUs onal koj l tjera. tj. bit; upotreba

tvrdog drvela za Izradu itapova za blO; cephlll6nlcua: prema oloku ((ephalonia (Grt ka); cern ... : ime potlte Iz kurdsko-iranskih Jezlka, gdle oznaOava u prvom redu treinJu (Cerasus

avlum (L) Moench] ; Ceratonla (gr. keras rog): obllka mahuna popUI raga, C'rdI (gr. karkis = tkaOkl eunak) : zbog oblika mahuna; c6rri1i ( .. c{mus.): Ime za jednu vrstu hrasta kod Plinlja i Kolumele; chlmaeclrlf6llua: zbog listova kao kod dupeaca (Teucrium chsmaedrys l.); cMmaecyparill (gr. chamai nisko, po zemljl) I Cupressus; chalm ...... apllua (gr. chamai - nisko. mespllos - muimula) : dakle paluljasta muimula; charUecytlaua (gr. chamai - nlsko, polaglo) : dekle, niski. patuljasti Cytlsus; ch&orocirpus: sa zelenim plodnlm Ijuskama; ehrysocirpus: f utih plodova: claVI (cyathium) (gr. kyafhos posuda slitna §oljl): naroeile skupine cvjetova. veoma sliOne

pojedinaOnlm dvospolnlm cvletovlma; dll6r1a: lrepljav; dn6reuI: pepeljastoslv; Clatus: od anliOkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. cistus; CI6malla (or. klema = vrtlka): Ime razli¢illh povlju!a kod Grka; coccfneua: grimltnocrven; coeriileua: plav: coggygrla: itnakafena grOko Ime biljke .. kokygea .. , odnosno latlnsko »coccygea- ; colurna: lijeska; Colute.: kolutea, kod Teolrasta Aib koji navodno ne padnosi kresanje (kolouein). Za prenos

Imena na danaAnj i rod bila je presudna svakako sliOnost sa gr. kollos = Aupalj (zbog mJehurasllh plodova). C. arborescens L - pucalina. grohotu§a;

commun" : obiOan: co",'rtua: tbljen. skupljen. stileinjen: corditus: srcollk: corl*rlua (Iat. corium - kola): zboO Jiic!a sa tanlnom, za ! tevljenje; Cornua (Iat. cornu = rog) : upuc!uje na tvrdoc!u drveta: comlitua: rogal: ColOnUla (lat. corona = kruna) : zbog izgleda evasll ; Coryllua: ime od gr6kog kerys-Alem, u vezl sa zelenlm ovojem koji pokriva plod; CoOnua: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg sa dobivala purpurna boja; COto .... ster (lat. cydonia = dunja, ad pridjeva cydanlus izvedena coton.us, t.mu je dodato

lat. aster slitno, nelik) If. nalik na dunju; crataeglf6llua: s trnovitim listovima (Izvodenje od crsteegus vrlo neodredeno); Crataqua (gr. krataios = t vrst, izveden anliOkl nazlv gr. kretsigos) : oznaf avao je vrstu ovog

roda (C. azsrolus). oile je drvo, kao i kod ostallh vrsta, pri obradl Ovrsto ; ere",,'ua: tupozubljen, narovaian; c'"'UC ..... eNten"': kretski ; crfspus: kovreav, kudrav; croaUcus: hrvatski : CUP''''''': antiOki nazlv za. Oempres, kod Grka kyparlssos, a kod Rlmljana cupressus; CyUsus: od antltkog nazlva za Vl'8tu Medlcago arborea, kofi je uzet za ovaf rod ;

dalmllUcua: dalmallnski: Daphne: u anliOko doba, kod Grka, naziv za lovoriku (LauruS nobllls) uzet za oval rod: declduua: kojl lako opada: decumbens: lefec!I, polegll; dendro(dea: drvenssl; Dendreloglla (dendrogral1is) (gr. dendron = drvo, logos = fijeO. nauka i gratein = plsatl):

nauka 0 poznavanju drvenastog bilja, Ij. drvec!a i grmlja; delrltua: skup djellc!a nekog lIjela poslije lizit kog i mehanickog raspadanla ; dlhaziJa (gr. dIs - dvaput, chss;s = pukotlna) : cimozna cvast kod kOje glavna csovlnG pro­

Izvodi dva ogranka: dlscotor: razlicito abojen, §eren: dlurMIcua: sredstvo kOje tjera nB mokrenje;

dWarlc6IUI (dlvarlcira reilrltl)- raAlren. strte~I. br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu

-J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) . ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu: dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno

molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.); dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evljel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne

(tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .

ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus}; .. laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sli­

Jena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja; edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sa-

llaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro· l%Vode u zajednlcl najveei uticaj" (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz· radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat. 11149) •

........ : r .. prostren)en; epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak; egzoWi: slrana vrsta. BoIogI .. (gr. olko. = okolina. Iredina; logos = nauka): nauke koja proueava odnose orga·

nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea,

_ja,naglb; ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama

korljen •• VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove spolja~nje zidova (vidi pOd »miko· r/u-);

....... : 'lIsak, naotll; 6!egana: Izabran. ukusan, kleen; 6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag; ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju: il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste ; endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto

Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) : endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e: encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane

totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, ¢esto na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus, Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr);

endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodiru u 6elija korlenova. gdje se hrane uglje· nlm hldratima (Yldl pod .. mlkoriza,,) .

eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata: epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer bi ljka rasta pretetno na stje-

novilim lerenlma; epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog

Iklva. eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi·

JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.): er.c. (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked anti¢kih pisaea, molds od areiko = lomim;

zbog lomnih grana, ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda; ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije

oCYjetavanja - Vletrogon; .... 11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rije¢na, ladenjacka i

eollka erozlj.); "l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma; aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): . ~a: "aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.: ....... : evropskl: ....,... .. (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u.

a plod Ie donekle otroYan; .oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) : ..... : vllok. 'ilaknut;

...... : Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln lastl; Zbog plodova za lelo) · _'I...... . fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) : ,.... .... : late villne, usko obllkoyan:

~IJaI nauk. kola 8a bayl proutavanJem poleva per/odltnostl, apeclJalno poJeva u ftvom ,vljatu; ~M"': r4881, crvenosmed; &rIIlnoet (fflrtllts) : plodnost ; PIcuI: Ime ze smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana. naslul:uje sa da Ie rijet uzeta ad Fenleane;

gr. sykon, dovodl se u yezu sa Ileus; "laldldlfa (klldocIlje) (gr. phyllon list. kladOB granOlca); listallkl organl (analognl 1181U)

nastali metamorfDlom stabljlke, "pro kod Ruscus (leu/aatus i dr.: ntocenou: bill". z_ladnrca. prlrodne skuplne u koj/rna su bllJke gruplsane na odredenl na.

ern, ne slueajna vel: zakonomJerno. u toku dugotrajnog istorilskog procese uzaJamne borbe I prilagodavanja keo I adaptaclJe ne fizitko-hemijske uslove SpOljne sredlne:

ftIogeogratlla: proutav. rasprostranjenost poled/nih biljnih vrslll I flora, kao I nllhov Istorllskl razvo/: •

mo.ocrologlJa (litocenologlja): nauka 0 biljnim zajednicama; fftmmula: vjerovatno od lat 114mma plamen, zbog ukusa billke Clematis lIammu/a, koil

pall; Mra: cl.'okupnost svlh biljnlh vrSla neka oblastr; ...,,. pltno: s pumm cvJelovima; no,.nUnua: iz Flrence (ltallja); 'aUdlulmua: lako smrdljiv (protriJano liMe); 'olltlua: lianat; 'ormanekllnll: prama fe§kom bolanlfaru E. For mAn e k - u (1845-1900), koji Ie lalrativao

I floru nallh kraJeva; Forsythl.: William Forsyth (1737-1804), proslavljenl engieskl vrtlar, dlrektor kraljevskog

vrta u Kensingtonu; trtgIlla: loman, krhak; Irtngulus: krhak Frtxlnus (gr. phraxls = plOI, ograda, od phrasso ogradlli) : poliO sa drvo jasena upotreb-

Ilava za ogradlvanle ; lrutIc6lU1: grmolik, grmast; Iuacus: smed ;

"llbulus (Iat. galbulosus) : boblfasta Ail arka; Glrlp: (s. juga Francusk. po narodnom nazivu za prnar Quorcu3 coccI/era) _ vegela-

oila nlakih zlmzelenih f bunova I polutbunova, oblfno ne vllih od 1 m, ve61nom obrazuju vrlo razrlledene zajednlce; predstavllaju daljl slupanj degradacije zlmzelenih Ivrdolisnlh Auma I eeslo nastalu kao razullat prellerane jspaN. U natoi fiori, vegetacila garlga pri­pada poaebnol andamnol svezl Cisro-Eric/on Horvatl6;

Genii": naziv ove bllJke kod RlmlJana (genesIs iii genist.) izveden Ie ill od lat. genu - ko-Ileno. Jer su mlade grane kolJanaste, iii od keltskog oen fbun;

genulnu.: pravl, prlrodan; germAnlcus: germanskl, njema¢kl; g.nKlum [gynoeceumJ (gr. gyne = tena, vlkos ku¢a) : ko[ektlvna oznaka za !enske cvjet-

ne dlJelove; glnntll: slbirsko Ime I_dne vrste javora; gliblr, glibra: gladak, gol ; gl6ucua: plavozel.,n, sivozeien; glukozldl: predstavljaJu va!ne darivate saharlda (Ia¢era) , Onl su vrlo rasproslranJanJ u prl-

rodl. Ve¢/na npr. blllnih plgmanala pripadaju glukozidlma; gluUn6tua: IJeplllv; graefll.: vllak, skladan; grHeua: grekl; grlndlf6l1us: vellklh listova; gronl' (corymbus) : cvasl sllfna grozdu, gdle poledlnl cvjetovl lefe u Istol ravnl, !ito znael da

1m Ie cvletna petalJka razllelte duflna (npr. kod vrsla roda Crstaegus I dr.); IIrOSHdenUllul : grubo nazubljen:

u .. .,.rb: masa sfi6na Ivrdom kaufuku. Dobiva sa koncentrisanJem mljefnog soka bilJaka II (npr. u korl raznlh vrsta roda EvonymuB 1 dr.). Dobar je Izolalor toplole Ie Ima prlmlenu u

elaktrotehnlcl;

htbitua (Ial hAblrus - Izglad. oblik): obllk. spolja!njost. spoljalnjl Izgled (op§ti Izgled slabla): hale.,.na.a: po gradu Alepu u Slrljl; haloPle: bllike koja su pril~godene ,fivotu na zaslanjenim zemlJlltlma; hau.torlja (haurlre crpsll) : organl za slsanJe kod parazlta: hlbtCirpu.: pahulJaslih plodova: tlJcltra: (gr hedra - pOdloga. tlo) Jar je bUlka prl fvr!¢ena za podlogu. Drugl navoda

41 Je od kallskog hedes ute, na kole brlljanovo ,Iablo donakle Uei; ..... relahlh prama njemafkom bOlanlfaru T. von He I d ra I ch u (1822- 1902);

he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one ne podnoae zasjenu;

HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle papU.,

"'11x: zavoJlt, splralan: herb6ceul: zellast, hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet; heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!

razliullog obllka. heterophjllua: razllOllih listova; hlbrlcl: krlmnac, bastard ; hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima

veama vlafnlh stanlAta. hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju

ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom: hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten ; hlralitul: oporo dlakav; hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na

svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih: holandlcuI: holandskl: Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. Uzro~nik ove bolesti

Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J. Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie ,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osu§ilo oko 30-SO °la brio jestova,

Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim cvJeto .... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice;

horizont6lll: horlzontalan, vodoravan; hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo: hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetn ik i botanitar: humUlllus: nlsko polegao: humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna , organska materlja u zemlji§lu u svim sladijima

malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama: hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod

Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla,

Idaeus: sa brda Ide na Krell: lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): preno§enje Imena ustijedilo je

zbog sh6nostl hslova: IIIjrtcuI: Ilirskl ; Impl'xua: upleten, zaVlnut. IncilnuI: slvobijel. pepeljast : Indlkator: (lat indicator pokazivaO •• ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U

ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild: InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste : Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Cijelog ruba ; Inlenn6dlua: srednli : Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen·

cals (nodlla), It61lcuI: lalijanski:

)ap6nlcua: iapanski : Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze

muAkl i tenski cvjetovl : ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ i ii sarno

plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ): J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _

orah obl6nl (Jugfans regia l.) . '(lnceul: kao sila (Juncus sp ). JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv:

kalclflll: vrsle kolima Ie ~a uspJe~an .razvol .' oPslan~k pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod. lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez njega

Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum. blalfuga: bUJke kOle izblegavalu kre~nlak. JJauItrIorll.: (Ial caulls slabll lka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi na-

lue neposredno na slabllma. 1d1dDdQe: vldl fIIokladlla

kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama. U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa tete. relalivnog mirovanja;

konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca; konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno ' euvar zbirke. onal kOjl se brine . •. ; konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti . kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear; kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zem­

Illtta (blljke suAnlh stani!ta) : kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma; kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smje§ten plod; nastaje

razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem pl~ dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III loptaslog. odnosno ± jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povr§lna kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima;

kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.);

IHVis: gladak. ravan ; lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ; L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta; latlt6l1ua: iirokolistan: lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa li§Cem lovora /Laurus nobllis/): lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis); Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor; lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle); lelodrpus: koilima glatke plodove: leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod; leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori: Ugllatrum: od lat. ligare = vezati. jer su vilke grane pogodne za pletarstvo; IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu; litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ; Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar

1 bolaniear. autor djela .. Flora Gallies_ (1828) ; Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru; A. lo nil z e r (1528-1586) : Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla: IliIeua: lut; L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvoto¢lnu:

.... ced6nlc .. : make<fonskl; mBCl'OCllrpus: krupnoplodl: m.crophjllua: krupnollstan : IMcr6stemon: sa vellkim pra§nlclma; macu16'us: pjegav: mih.leb: arapsko Ime raHllke ICer"3us mahaleb (L) Mill.]; milor. mij .. : veel : maklJa: (pO korzikanskom nazlvu za formacllu); vrlo gusta, zatvorena formacija raznog zima

zelenog fbunja (Erica-vrste. Arbutus unedo, C/stus-vrsle, Smilax aspers ltd.). obleno naa stala degradacljom S.ume easvine;

Mil .. ' od antiekog nazive (gr. ma/on) za ovu biljku I lat. malum njen plod; .... IyIIM: po Karl M a I y - u (1874-1951), istaknutom i plodnom Istraflvaeu bosansk~herc.

gova¢ke flore, dugogodllnJam kustosu ZemalJskog muzeja u Sarajevu i osnivaeu sarajeva skog Botaniekog vrta:

mandchllrlcus, .... ~urtcus: mandlurskl; m'a m'aculus: muAk.; maillm: (gr. mastiche) smola od trAlje. upotrebljava se za lijepljenje; med16l1a: srednji : megilatrobllusJ: f enski strobilusl iii -lenaki cvjetovl_; M6apllua: ime za mu§mulu kod Rlmllana; mez6reum: mofda od latinizovanog arapskog mezerium - ubijali. u vezl sa otrovnoi eu bUjke

Daphne mezereum; mezokllrp (m8S0eBrplum): srednje oplo"e (npr. srednji. mesnati dio jabuke. IreAnje, vllnje

I dr.); mezome: (gr. menos = srednji, phylon = bUlka) ; biljke priiagMene na umjarenu vle1:nost

vazduha i zemlllAta : mlcfOCirpua: sitRoplodl ; mk:fOphtllus~ sltnolistan;

~~~~~r£.~~~i'f:h:/za korlJen), UlJIV8 ako korllena III u korljenu mnogih v;~ih znal!aJa za nJihovu Ishranu (mikotroll/a), (vldl takoder pod

u kolaj na.taiu polanova zma, Ij. mlkrospore; III _mulkl cvjetovl-:

I (pO Monpeljeu u Francuskoj);

vanlSku I unutra§nju gradu biljaka; elzaAki florlsl., brlOlog I Ijeker:

I plodova i Iistova kod borovnlce obJ(!ne (Vaccinium myrtil. communis);

-;;:;ii~;USP'jevatl): nazlv za ovu bllJku kod Homera pod myrtos, a kod n Nekl smatraju da je ad gr. myron - balzam. jer su list i plod

MinuI: vrlo mali (palullast). ntranltanum: neretlJanskl (po naziyu za rijaku Neretvu). nebrod'nlll: po planlnskom maslvu Nebrodl na sJeverolstol!noj Sicilljl; nektarlJ: tor nektar = pit a bogoya) , medne .flijezde cVJetova (mednlcl): nfger. nlgrl, nlgrum: ern. nlarielM: crnkasl (koji poslaje ern) . nlveUl: snjelnoblJal. n6bllll: olmlan. gospodski, ugledan . nodlum: evor, nodll. kolJence. n~x: orah III oraiClc,

obtudtul: zatupljen. occldentiUI: zapadn.. zapadnlacki. offlclntUI: upotrebljlv. Ijekovil. Ole.: od gr 8/am, a lal oliva maslina; omorlka: naAe narodno Ime za vrslu Picas omoflka (Panelc) Purkyn6: Ophlosloma ulml: Vldi pod .. Holandsks bo/esl brIJestovs .. ; 6pulul: kod RlmlJana Ime za Acer campestre, preneseno na Viburnum opu/us zbog slicnosii

IIslova; orblcularll, arblculat.: krutl~asL Oreoherzogla: prema prof. drT. Herzog-u. profesoru bolanike Univerzitela u Jani (ODR).

Pozna! po broJmm naucmm ekspedlclJama Izvan Evrope Autor djel4: "Analomla der Lebermose- (1925), -Geographie der Moose .. (1926) i brojnih druglh briolot;kih studija.

orlenltlll: istocnl. IstocnJackl. 6rnuI: Izvodenje neslgurno, treba da je u vezl sa gr. oro/nos _ gorski; O.lryl: (Dr oslraon AkolJka) zbog izgleda plods ' 0.9r11: nRZIV ove blilke u Grtkol. ali ne po eglpatskom bogu Ozirisu : oVlllf6l1ul: laja811h Iistova. ovtlll. ovalul: jaJast; olqletnthul: (gr oxys _ oitar): sa o§tnm trnovlma ; ox,cedrl: Jar flvl oa Juniperus oxycedrus (mlsll sa oa Arceulhobium 0); oXfc.drul: Ime za §mriku (Juniperus oxycedrus L.) (gr oxys oMar): Ox,"c6ceuI: (9r kokkos boba): zbog boblcasUh plod ova;

po rllecl Pad (PO) u sJav ltallJI : aoUckl nazlv za ovu vrslu od gr. parln - opel I uron mokrat a (III od gr. pallo _ I uron). jer sa ova blljka uzima1a kao sredslvo za lul:eoje mokrate;

p.pll;;·;-iP.;,~i,!.~;~; papilozan - bradavlcasl) . bradavicasto Izbol:em spoljni zidovi epider-

l:eAaIj). l:eAljast ;

namelolk {.f:lvoUnla iii blljka kola livi u Ujclu

Parnasa. (2459 m) u Grl:koj. sjcdisl3

pedoIogIJI: (gr. ped~n = zemlla, logos = nauka): nauka kola se bavl proueavanJam zamllilta: zakone nlegovog postanka, ilvota, evoluelj_ I geogrefskog ruprostranjenja:

ptdllnculul: cvJelne drlke, stapka; p'hdulul: vlsetl; pentimerll: (gr. penta = pel. maroa = dlo' u ovom slutalu. pataroelenl evlalnl krug ; penUndru.: sa pal pratnlka: perlclfmenu.: vrsla kozJe krvl (Lon/cera): periderm: (gr. derma = kola); sekundarno pokorltno Iklvo kole preuzlma funkclju epl-

dermlsa: perlnrp: wrdl ovoj. npr. kod IIjeske: Perfploca: (gr. perl = ndokolo, gr. ploke/n = ovijatl, povllatl) ; zbog stablj ika kOja sa pavl)a; petlol'tus: sa drAkom petraau.: kojl rasle na sljanovltlm mlaatlma; Pelt'rla: po amaleru florlslll uljltallu lazlka u Dalmaelll: Pelaru (Franz Petle r 1798-1853), peuce: (gr. peuke) smrlja; Phloml.: (gr. phlox = plamen): jer su vunasn IIstovl naklh vrsta upotrebllavanl kao fllilJI u

svJeUlJkama; phoenlceus: jarko crven: Pice.: ad lat. pix = smola, nazlva za jelu kod Rlmljana, ler sadril smolu: plomant: bola blljnog iii livotlnjskog porljakla; pll6tu.: makano dlakav; pfnnaUflduI: parast, perasto rascllepan; plnniitul: parast ; Plnu.: Ime za bor kod Rlmljana: PII.llela: luodl S8 od gr. plssa ::; smola I akeoma/ ::; IzlIJeelti. dakle blljka sa Ijekovltom smo-

10m; Ime mofe bill slrijskog porijekla ; PIA'lnuI: antltkl nazlv za P. aeerl/olia, od gr. platys = iirok : zbog na~lna grananja, kao I

obllka I Izgleda IIstova; plalanold.l: slltan platanu; pla'yphjllul: Ilrokolistan: plldtus: naboran: pneuma.olora: polava korjenova zs disenje, u vezl sa anaerobnim uslovima zemll/Ala, putem

kOJih se korllenov slstem snabdlleva klseonikom Iz vazdui ne sredlne : pod6l1cu.: Iz Podolia (jufna Ruslja): pollgamnl bllJka: (planta polygama) blljka sa fenskim, mulkim i dvospolnim cvijetovlma

(Fraxinus excelsIor, Aeer p/alanoldes I dr.) (vldl pod - jednospolan- I -dvospolan_] : polulkloiline bllJke: au one koje nalbo/le uspiJevaju u utlovlma pune dnevne svletlostl, all

podnose Iluiestan atepan zsaiene; polycirpu.: mnogoplodan; polyphjllul: s mnogo ".Iova, mnogoll. tan; polflrlchul: mnogo dlakav: pomlf. ruI: jabuljaat: p6nllcul: ponlski: po atarom nazlvu za Orno more I zemlje oko njega (Iat. Pontus): populaclJa: grupa organlzama ledne vrste kola (grupa) U datom trenutku nasellava odre4enu

oblast, odnosno stanllte; P6pulul: antlljki nazlv ovoga roda kod Rlmljana, porijeklom vjerovatno od gr. pa/pallomal =

traperlU, drhtetl, u vezl sa leko pokretlJlvlm U!tem vrste ovoga roda : pr0c6rul: Izdufen, vlaok, vltak; procumbenl : letetl, povaljen ; PnlnuI: od antll!kog naziva ze IUJIvu gr. prumnos, a. I. prunnuB, ze cljelu blljku. Posloll I mit.

Ijenle de Ie nazlv od lal. pruma, u znaljenju mdak, pepeljak, pa!lIIo zrell plod ! IJlve Ima bleliljaatu vo6tanu prevlaku:

puudopI61.n",: lu nl platan (polto IIslovl ovoga javora podajetaJu na lislove plalana), Pseudo".: (gr pseudos = Idan I Tsuga) : Japansko Ime za drvo; puIMICen. : pahuliast: umino, pumlll.: patuljast. mall, nlzak; ~unlca: ad I. punlceus = jarko crven,. kao 110 Ie I bola cvljeta I ploda ove vtste; po druglm

Ime roda po punljl sada!njem TUnlsu: purgaUvum: sredslvo (lilek) ze l!IAtenje crljeva : purpurauI: purpu,'!o erven, plrlformll: kruAkohk; Pyracllnlha: (gr. pyr = vatra I eeanlhos ::; bodlja, Irn): zbog vatrene bOje plodova: pyramld•

" •• pyremld6tu.: piramldalan:

p9r .... r: p'lrus - krulka, nastavak .. asler .. znsl!1 manje vrljedan kod biljaka: dlvlJl, dlvlj. kruAka:

Pf'1'UI. PlruI: nazlv za kru!ku kod RlmlJana:

Qu'rcuI: ime za neke vrale hrastova kod Rlmljana, od mnogih Izvo"enja Imena vjerovatno Ie 11 kellsko9 quet = lijep I cuer = drvo, iii Iz gr. kerehe/n = blti rspav, svaksko zbog kore

: -P~~P'!"a, truruav. ~~:ii:';;k~; noy), sad.lnll, danalnJI. Iz nslieg doba;

oatRtak nekadunje drevne flore iii drevnog roda;

~~w~~;t:"'~ = Irn, lrnall grm), nazly kod Teof,asts i Dloskoridesa za vIsta

~~~=:~:~~~~:t~~AOdOP8' (odnO$i S8 na masiv Rodopa); drvo). zbog cvletova crvenih kao ru!a - pjenisnik. slee. da Je nazlv ad gr. rhus - drva za Itavljenje. Drugi navade da je od gr.

tetl, tto hive kad S8 kora zaslJete. Iii ad keltskog rhudd .c- crven, zbog

ribas, oznacavaju IjakoYllu biljku Rheum ribes. Po osvajanju Spanije. blla Arapl su nJen nazlv prenljell na rihizlu, odnosno njen plod ;

, Rob I nJ (1550-1629), vrtlaru Henrika IV i LuiS XIII u Parizu, kOli • _ •• C.~~ ••• n, .. , .. -~ ... : bilJku iz Virginije u Perlz;

RoemIIrfn .. ; mlrisav Postoll I

ova bUJka rasle I po rotuadlf6lluI: okruglohstan; rubrtfollul: c:rvenih listova;

l8 oval rod. smatra sa da je izveden ad indogermanskog

"",m.";,, ' •• vjeruvatnu ad gr. rhups = i:;lb , tbuniC: , myrtnos lal ros = kap. rosa i m8rinus = morski , posta

R6buI: ad lat. ruber - crven, ,er vi§e vrsla ovoga roda imaju crvene plodove; ........ rupatrta. rup'.lre: onaj koil raste na sl.jen8ma; Ru.cus: naziv kod Rlmljana za vrsle ovoga rods, ad IUS selo i scora _ metla, posta mogu

poslu!lIl za tl§cenje •

.. bini. ublnl6ft11: po Sabin,ankama; ugltliUa. "ultilul: slreIU!:ast • .. lIcllollus: IIslova popul vrbovlh (Salix SP,), .. UellnI klMlln.: u prlrodl se nalul vezan. u glukozldu .. sa/icinu .. kojeg ima u karl i liscu

vrba (Salix). Denvall sallcilne kiseline se upoireblJ8vaju, npr., za pravljenje hlekova: ad najva2m"h dertvata Ie acelil..sahcllna kisehna, pozna!a pod nazivom .. aspirin .. , koji se upotrebljava kao IIJ.k protiv raznlh bOlova.

S6Ux: n8%IV kod Rlmljana za vrsta ovog roda. a kod Grka h.lix = povijen, uviJen, jer su im grano savltljlv • •

S61v11: nazlv kod Riml,ana za S. offlclna/iS od I sal1l8f9 = spasti spasavali, izlijeC!ili, jer sa upolrebljava u I,ekarstvu,

HlwlHf6U .... sahllNllus: sa listovlma koji su slilm omma kod vrst_ Salvia omainalis: Samb4cUII: ad gr •• mbyx, nazlva 2a crvenu boJu 010vn09 jedinlenja mmlJuma, na koju naiici

clVanl $Ok ploda • .. nacIJ.: (Ialsanetlo lijee&nje), Izljeeenje, ozdravlJenje. pobolJ'anje, Sredenje; AngulMUl: crven kao krv. HIIYuI: allan. galen • ...... 1 .. : kojl rute na slljenama. stjenoljubiv. 8C6ber. K6br .. SCIIbrunt: oAtar: achnelderl: Camillo (Karl) S c h n e Ide r (1876-1951) poznatl dendrolog. autor klasic!:nog

dials - lIIustri.,tes Handbuch der Laubholzkund .... Sohwecllerl; Schwed ler , vrtnl lnspeklor u Gorn,oj aleziji;

rimsko Ime bilJk.: poluperast, zimzelen, uolah (1770 1843), poglavica Ch.roke Indijanaca _ Ime za mamulovac u

i~[~::::~~::~: kOli su slienl listovlma majlme dutice (Thymus sp.):

=:r.~i~~~~;(GramlneaeJ. prama Imanu leonahard Sa s J a t a venaciJanskog Ijekara i 18 stollelu.

dr$ka, - Sibil), po javl,anju U iufnoj Slblriji;

~~;,~~:5;:~~~~;sa IJuskama ski. = siena phyton = blilkal, blilke .Iene IJ blljke kola ne podno ..

puna osvjetl)enJe i nBlaze se u uslovlma ve6e III manle zasJene LIlt. (sensu 'stlore) u Ilrem amlslu . 'lYOnlcus: slavonskl. Smllo: anUl:kl nazlY za OYU i nekollko sasvlm razllMlh bllJ8ka. solhr' (Iat sollrfJrlus - osamlj_n poJedlnac!:an) (u oyom slueaju) pojadinst an. usamljen S6rbUI: antitkl nazlY za S domestica I Storm/nalls, vJerovatno ad lat. sorbera = jestl. gu ...

tatl poliO se plod ad S domestics Jade. Sp6rtlum: ad gr sparlo, - pop iel. ufarl)s time su nazlvane barske bUjke kole S8 mogu

upotrajebltl u pletBrstvu . pt el .. : vrsta Sph. gnurn: rod mahovina 6118 vrste .fIve na vlatmm ,tanlltlma. tresetlAtima pretpostavlja

88 da Ie u vezl 98 gr spoggos - sunder apulya IPlnl ·chrfl ll: Hrlstov 1m . plnolt .. lmul: vrlo trnovlt • • plnosus: trnovlt Splr • • a: od gr speirs zavojlto uvojito. Jer Je S ulmarls (FIIJpendu/s u.) sa takvom ~aurom . spont. n.us: (I sponllmeus dlvlJi. samonlkao); samonlkao, prlrodan; 1. l tr.: (sensu stnchore) u utem 8mlslu. Staphyl.a: (Od gr. slaphyle - grozd): Jer J8 cvas! grozdasta I t. rlUS: ,alov neplodan sUpula: (sllpula _ slama) zallstak ler Oesto Ima slamast obllk Itolonlfer, stolonlf.ra: s vnJeiama stoma: gr stomus _ USia) olvon veclnom na naliOju !lstova. koll slute za razmJenu gasova: strobllusl: homolognl organi cVletovima. na prlmjer kod golosjemenlaoa; subalplnskl: pretplanlMski subsp. = subspecies} podvrsta' l uke.l lja: promlena blljnog poknvaOa na lednom staMlilu supfnus: natrag savl,en l upl trat. podloga sylvitleul, sylv •• ter, sylvi.trl.: Aumski

takeln a ka Old sadrtan u neklm dllelovlma lis. (Taxus): ,.klan: slstematska Jedlnlca Ti marlx: nazlv kod PI n la pod tamanscus III lamance za ovu bl1lku ' l anlnl lres ov ne) najva.f:mJI predstavmci hemilsklh jadlnlenla ugljanlh hldrata sa aromat-

k m kisellnama koJi se SUSfecu u prlrodl Sluze u kozarskol Industnll za stavlJenJe kote; tatirlcus: tatarskl T. xOdlum: od gf taxos _ tlsa I g, eldos shOan zbog shOmh hstova TixuI: gr lasso _ redam) zbog pravllnog rasporeda Ighea Terra rO, I.· eNemea . tereblnthu.: moida u vezi sa gr teleo - builm jer kora od Pistac/a telebinthu$ buienJem i

zas lecanlem dale lerpenl," termlnarl n (termmIJIIS): vrAnl terminologlll: skup Izraza kOJI se upotrebllavalu u jednoj naufnoj oblasti Iii u umjelnosti; telrem.,an. (gf tetla - Cetlf! meros - dlO) l:etvorol:lam cVletnl krug. thev.sllna: po alfirskom gradu Tebesu (antlckl nszlv Theveste). Tille: ant fkl nazlv za T tomentosa od gr II/os vlakno ler su u upotrebi blla IIkina vlakna. tlnctorlul, tlnclorum: upotrablJlv za bojenJe UnuI: rimsko Ime lempflke (Vtbumum linus l.); tomentolul: pustenast l orm!ni lll: (tolmma srdobolja) upotrebljiva protlv srdobolje tournefortl1 : prema Tournelortu (Joseph Pilton To urn ef 0 rt. 1656- 1708) francuskom bo-

tan l:aru kojl Ie naplsao Hlslo.,e des plantes .. toxleodltndron: (tax/cum - otrov gr dendlon drvo) otrovnog dNeta. tr' mulul: kO)i drhte trepell trl.nguli rls: trobnd t,lIobuI: sa tr refnla tf phlnul: obllka rogoza (Typha);

ullglnolu.: kO!1 raste na motvarnlm stamAtlma, ulmliollul: brestollstan OlmuI: me kod Rlmllana za brlJesl unHO: kod PhnlJa I Kolumele nazlv za maglnlu (plOd od Albulus unedo): po

n.,."no lef se mote 2'8SIIIII kada sa sarno ledan (unus) plOd pojede (edo iiVa-6tll • grotde medvleda (Jer medvledl lobote rado Jedu plOdove),

Plinlju lako Jedem).

Iel,ll."og I. beets = boblca. antlCk! naZIY ze vrsle ovoga roda, elll Ie

bl'jne z8JedOice kOle pOknV8jU neku ablast : razmnofavanJe bliJaka vegetatlvnlm orgaOlma (npt reznicama,

::~~~~~~~~~~;z~a;v~.~OlP~U~/1US~0f:d~,a~'~';lbi'i.:=~Vezivatl , svezati, pleSh. poste sa izmedu sabe slrtne, a koje se po drugu zamJenJuJe (npr Saxifraga

piOdoV8 ove bllJke kod Rlml,ana od I. vlscum = Ilepak, IJepak ze plree. zbog IJepljivih

vlrglnfinus: VlrdtlOsk, (USA). vltilbll: b,elocYJetna vltellUl, vlt.Ulnus: tut keo zumanac. vIUdll.: deminutlY od vltex loza vi", ldaea: loza sa brda Ide n8 Krell yulg'ri., yulgituI: obu!an. Op!tl. !Iroko rasprostranJen .

weldilnll: L F v Welden (1760-1853), vellk. IluMe!) pnrode Na nJegev pOdS!iC8J prislo se osmvanJu neklh parkova i poznatlh vrtova, kao npr. u Zadru, alpmetuma u Insbrucku (Austria), osnlvan)e vrta SChlosberg u Gracu (Austn/aj. Njegov herban/um se naiazi u posjedu Botamckog dru!tva u Regensburgu (Zapadna NJemacka).

xyI6s'eus: (9r xylon odsle~eno drvo osteon kOSI) kao kOSI tvrdog drvela.

zlgomorfan: (9' zygon - Isram, morphe - oblik) . organ (u ovom sluCalU cVljel) kOjl se moze podlJahtl na dva slmelTiona dljels sarno jednlm preslekorn (mOnOsimetri¢an).

Zlzyphus: ad zizuf jedne staro-femcanske njeci ad cag a treba da je naSlato lattn sko Jujube .. I francuska " JUJube

zoohorlja (dlspergatlo zoochor/ca) rasprostlranle slemena I plodova posredslvom .lWOllnis (vldl endozOhOojs)

SKRACENICE IMENA AUTORA CITIRANIH U ATLASU

Abbrevlatlones auctorum

(ovdJe au Iznesene skr&cenlce J puna imena Butora, Ie ukrslko oanovn! podael 0 njlms)

Abtom,It: "BROMEIT J (1857-IMS), nl"meek! botanltar. Ademo'f'!c: ADAMOVIC LuJo (11184-193$'/: poznati bolanle&r, PrQ'.lor Velika I1kola u Beogradu Aulor brojnlh

upet.nlh radova I: bllln8 g809r.IJe I ah!llemallka NaroeUo pozna, po monogr.'IJI 0 mezlJlklm zam­IJama (18091

Alt.: AITON WI lIam {1731-17931. dlreklor Kew Gardens kod London • . Pille . HortUfI KewfHIa'._ Anlolna: ANTOINE F (1815-1886). dlrekl or vrla SchOnbrun u BeCu. Amokl: moguce pseudonlml AtcM,.,: ASCHERSON Paul Friedrich (1834-1913). dugogodil1njl kualo. bOlanfCkog muzeJe u Berlln-Da"­

'em·u AUlor brolnlh lIorlalh~klh I ,.logeogr" lklh dlela. Aach.' ar.: ASCHERsON P F. I GROEINER K. O. P. p. aulorl dlala -Synop,/e der mltte/eulop""hen Flo­ra- (18l16-1838).

"Id.: BALDACCI Anlonlo (rOden 18871. laUlan.kl bOlanlfar. aulor brojnlh Ilorl lllllkih djela od kojlh ae neka odnolo I na naao kralovo.

Beck: BECK GOnthor von Mannagolla u nd Lorchenau ,'850-1931). profalor botanlko / dlraklor bOlanltkog vIta njemaCkog un/ven:llala u Pragu. Autor dlala . F ora Bo,no. HO/cegovlne I NovopazarskOQ Sandta"a. lu 3 knj/ge) / blo)nlh dluglh radove ko)i ae ednoaa na lIoru nalih klajava. POlobno la v.J:na nlegova monograflja 0 lll rakim zeml/ama

"rlolonl: BEATOLONI Anlonlo (1775-18691. prolelor botanlke u Bolognl. Aulor dial • • Flora ltaIIC,_ (1134 do 1854).

I',alow: BIGELOW Jakob (1781- 1879). ajevelnoamerh~kl bolanlCat. profelor botanlke u Boalonu (USA) Aulor dlela ·Floruf. Boaton/en,/a .. I dr.

llelIIolI: BLEele Vllollie [1911 1981) plolasor bolallIka na Unlv91ll laiu u eaograllu Plsac blolnlh dlala Ii oola'lI lIorUtllka alilamailke I IIlocanologlle. kala '0 pralotno odnoso na e mu OOIU

III. : BLUME Karl Ludwig (1~IM2J. diraklor drJ:avnog Haroarllume u Laldan-u (Holandije). Autor dlale . Flora Javae· I dr.

IIytt· BLYTT Melthlea Numlon (1789-1M2). konzarvalor BolanlCkog muzaja u Oalu (Norveaka) Solei.: BOISSIER Edmond Plarra (1810-'888). Iyajcarakl prlrodnlak. Pluc dlala .FIOI. Ollanlall ... (u II

knJlga) 11881- 18841 10""': BO"RBAS T61 Vlncza (1844-1905). poznall madarakl bolanlear. piNe brojnih radoya. Cd kOJih II

nakl odnolO I n. naaa krolava 8ottdI.1 80RKHAUSEN Morllz Baltha.ar (1180-1806). nlamaCkl botanlCar. plaae brojnlh dial. iz oblaaU

l umaralva I bolanlke IJornm.: BORNMOLLER JOlaf Friedrich NlkolaUI (tIe2-1948). kUllo. harbara Haullknacht u Walmar.u

Odlillan poznavalac 1I0ra Sradozomlje I Orllanfa ~: BORY de 81. Vlncenl. J D M (1118--114O). f,anculkl prlrodnjak. ~ I Chaub.: DORY da S. V. I CHA\JBARO L. A. (1185-18541 Bottoh'1 BOUCH£ (181'»-1881). njamafkl vrtla' 1M BRAUN Alexander (1805--18n). profalor bOlanlka I od 1851 dl,aklor Bolanh~kog vrta u Berllnu . • r -II • BRAUN·BLANOUET J . (1884-). po:nali 'rancuakl nauCnlk •• olac_ 'Uy,emane nauka 0 bll/nlm za •

• jlldnlCama (mosoc/olOfllla III IltocanO/OfIlIa), dlraklor Intarnaclonalna Itanlee za IlIIrdlyanle v-slalacl,e MedUarana I Alpa u M"onlpamaru {Ft.nculka,.

Brlq.: BRIQUET JOhn I.aac (1812-11132). Ivalcarakl bolanlCar. Aulor d jal •• Prodrome de la FI0/8 cor .... (u 3 knllga) (1810)

Clu'et· CHRIST Hermann {1833-1933J. Ivalcarakl pravnlk I bolanlhr. c,...li· CRANTZ Helnr Johann Napomilk Yon (1122-1799). ilJaCnlk I plolelor botanlke u BaCu. OgotCanl

prollvnlk L1nn6·a i Jacquln·a AUlor djel • ..$t/rp81 AU61liacae .. (u 3 kn/Iga) [1782-17171 CZ8C&Olt: CZECZOTT H : pol/Ike bOlanlllarka. pozna .. 0 eludljama 0 avroplklm V1IIIma bukvl (Fagu.)

Calak' CELAKOVSKY L J .\1834-111(2). eelkl bolanlCar Cam!,- CERNJAVSKI PavIa 1l1li2-). cd 1931-11150. kUllol PrlrQdnJaCkog muzoJa IIplke zamljo u aaogtadu:

.a;adnlk Inl mull D e kologlju I blogaoglalilu SAN: pro/8IOt Sumarakog fakuUa" u BltOgradu: cd 11150 11'11 I radi u Bugarako! Aulor brolnlh radova Iz obla.1I palaObotanlke I !ltoelnologlJI nallh kra/eva

Ceml .. Jov • CERNJAVSKf P I JOVANOVIC B. Colli!' COLIC B Dulan. dugogodllnJI dlraklor Zavoda " "IUtu prlrodnlh rl/alkolll SR SIbil_ I uradnlk

C.lopl ••• za.ma pllrod ... Aulor bro/nlh radova I: zume prlrode I dr.

David' DAVID Arma nd (112&-1800). franeulkl miliona, u Kin!. DCM.i DECAISNE Jo.-ph (181)>-1182). pored broln,h druglh dja'a pllac _La 'a/dln /rullfal du Mu •• um. (u 1

knjlga, DC' DE CANDOLLE Augultln Pyramu. (1178-1141). Iva/carakl bolanlCar. aulor d/a'a . Plodromu. Sy., ..

'inatla nalurall. Regnl Vegelablll •• lu 11 knjlga) 11824-1874' . DC A ' DE CANDOLLE AfpMn.e (18115-1193). l in prelhQdnog. lYalearlkl botanleer. plnc djall Alono­

·gl.ph,a d Campanu/ac8aa ••• Dber ctan. IJraprunfl da, Pllan:an ••• Ragaln d.1 bOlanl.chan Nomenkl .. lUI- j dr

D89 • DEGEN Arp.d von 118116-1934'. poznali madarakl bOlanlhr; plol.lor p"lan.kog evauCili l1l Porad bro/nlh radov. kOjl la odnol. I lIa lIoru na.'h krajava. aulor oplatnog dlala .Flola Va/.b/tlca. (4 d .. bela .vnke) 11 __ ,93111· kola )a lazullal 'Ilrelivania ocI , ... do 1813 .• "ekla. puna dvlja decanlle Del." laid.: oEGEN A I QALOACCI A.

U Edlcljl PRIRODA JUGOSLAVIJE lzeile au aUjedete knjlge:

1. C. !!;i1ie: ATLAS DRVECA I GRMWA 2. C. !!;i1ie: !!;UMSKE ZEWASTE BIWKE 3. C. !!;i1ie: ENDEMICNE BIWKE 4. R. Lakusie: PLANINSKE BIWKE 5. R. Lakusie,

W. Misie: LlVADSKE BIWKE 6. C. !!;i1ie: UKRASNO DRVECE I GRMWE

U prlpreml au alljedaee knjlge:

1. A. Scfradtija, Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE

2. T. Vukovie, Z. Poemjle, E. £lurovie: VODOZEMCI I GMIZA VCI

3. J. Gragort Z. Korene: PTICE

4. A. Sofradtlja: LOVNA DIVWAC 5. A. !!;pan,

B. Antolle: BIWNI SVIJET JADRANA 6. A. !!;imunovie,

D. Zavodnik: BESKRAWE!!;NJACI MORSKOG DNAJADRANA 7. I. Jardas: RIBE I GLA VONO!!;CI JADRANA