časopis za književnost, kulturu i znanostMatice hrvatske Sisak

Utemeljen 1969.1-4/2014.

časopis za književnost, kulturu i znanostMatice hrvatske Sisak

Utemeljen 1969.1-4/2014.

NakladnikMatica hrvatska Sisak

Glavna i odgovorna urednicaĐurđica Vuković

Urednik Andrija Tunjić

UredništvoBranko Skrbin, Nataša Nježić, Iva Pavušek, Alma Trauber

LektoricaNevenka Klasić

NaslovnicaDimitrije Popović

OblikovanjeDarko Vuković

TisakMANIKAPetrinja

Uredništvo Ogranak Matice hrvatske Sisak, Rimska 9, 44000 SisakTelefon +385 44 524 556E-mail matica.hrvatska.ogranak.sisak@sk.t-com.hrInternet www.maticahrvatskasisak.hr

Uredništvo prima srijedom 17 do 20 sati. Rukopise ne vraćamo. Cijena pojedinog broja 60,00 kn. Godišnja pretplata 180,00 kn. Ovaj broj tiskan je novčanom pomoći Grada Siska, Županije Sisačko-moslavačke i Ministarstva kulture RH.

USKLIČNIK1 Jure Zovko / Kultura između ideologije i prakse

ESEJ5 Mirna Rudan Lisak / Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleista35 Biserka Goleš Glasnović / Croatia preromanica

JEDAN AUTOR39 Marina Tenžera / Majstor kista i literature43 Razgovor / Smrt se ne može spoznati47 Dimitrije Popović / Marilyn Monroe48 Dimitrije Popović / Predosjećaj građanskog rata49 Dimitrije Popović / Medeja se sprema ubiti svoju djecu 50 Dimitrije Popović / Danaja52 Dimitrije Popović / Proces Kafkinog preobražaja...

TEMA BROJA57 Tomislav Rališ / Organski glumački proces ili Scenski govor kao sve ono čime glumac govori sa scene73 Miroslav Međimurec / Hrvatski emigranti89 Amir Bukvić / Igra sjena 109 Miro Gavran / Byron133 Rajko Bundalo / More137 Rajko Bundalo / Preludij za četiri djevojke

PROZA147 Amir Bukvić / Posljednji zapis Solomonova pisara151 Ivana Šojat - Kuči / Lađe155 Acija Alfirević / Prelijepo za ubojstvo159 Siniša Matasović / Ono o ćemu su nas naučili Amerikanci161 Mirjana Mrkela / Dvije priče165 Josipa Petek / Ljepotica i zvijer171 Nataša Nježić / Tajni zlatnik srca173 Włodimierz Odojewski / Putujmo, vraćajmo se

POEZIJA177 Katja Bakija / Pogled na hrvatsko pjesništvo u Mađarskoj197 Ljubica Benović / Nenaglašeno I.201 Sven Adam Ewin / Dobra pjesma217 Nataša Nježić / Sunce za Malu M.225 Andrea Pongračić / Sve je odjednom što će biti229 Josipa Marenić / Plan grada 235 Nikolina Dolfić / U kojem sam to filmu ostala? 241 Ida Pavlić / Rupa pod oblacima247 Goran Gatalica / Projekcija duše251 Vinko Drača / Htio sam ljubiti tvoju pjesmu255 Paško Romić Croatovski / Suicid na rate

STIHOVNICA SISKA259 Jasmina Bosančić / Poljubac se ljeska u odrazu vode261 Marija Dejanović / Kao Janus sa dva lica 267 Biserka Rozer / Želim nasititi svoju gladnu dušu269 Igor Petrić / Ponuda275 Marijana Petrović Mikulić / Izdaje se edikt o srcu 279 Mirjana Pejak / Budna u snu 283 Antonija Ugarković / Afrička priča287 Željko Maljevac / Nokturno

PRIKAZ291 Marija Lamot / Pitanja bez upitnika

FOTOGRAFIJA293 Renato Baretić / Ruke – Igora Tomljenovića

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

ri

ječi

5

Mirna Rudan Lisak

Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha

von Kleista

„Razgovorisprirodomzasvakogumjetnikaostajuconditio sine qua non.Umjetnikječovjek,isamprirodaidioprirodeuprostoruprirode.

Onoštosemijenjanakonštosečovjekrasprostreuokvirutogprostorajestsamobrojivrstaputovakojitudaprolaze,iuproizvodnjiiusnjompovezanomproučavanjuprirode.

Putovičestoizgledajuvrlonoviadatouosnoviinijetako.Novajesamonjihovaveza,ilisupakzapravonovisamobrojivrstajučerašnjihputova.Bitinovuodnosunajučer,uvijekjerevolucionarnaosobina,čakiakotimevelikistarisvijetjošnijeuzdrman.Stoganemapotrebedaradostzbognašenovinebudeokrnjena,širokogpovijesnogpodsjećanjatrebalobisečuvatisamoondakadagrčevitapotragazanovinomimazacijenuprirodnost.“1

PaulKlee

Kratke biografije umjetnika i uvod

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (Moskva,6. siječnja1872.–Moskva,27. travnja1915.) ruski jeskladateljipijanist,kojijepočetnorazviovisokolirskiiidiosinkratskitonskijezikinspiriranglazbomFrédéricaChopina.ZarazlikuodkasnijihRoslavetsaiSchönberga,Skrjabinjeprekomisticizmarazviorastućiatonalniglazbenijezikkoji

jeprethodionagovještajućoj12-tonskoj ljestvici i drugoj sljednojglazbi.Možegasesmatratiprimarnomfiguromruskogglazbenogsimbolizma,kaoipraocemserijalizma.

Skrjabin je glazbeni talentnaslijedioodmajke, pijanistice LjubovPetrovneŠčetininekojajeumrlasamogodinudananakonnjegovarođe-nja,stogamujeočevasestraLjubovAleksandrovnaSkrjabinapružilaprvuglazbenupoduku.Godine1882.počeojepohađatiprivatnunastavuklavi-rakodGeorgijaEduardovičaKonjusatejeistegodineupisaoMoskovskukadetskuškolu.Istodobnojepohađaonastavukodruskogpijanistaipeda-gogaNikolajaZvereva.Usvojimranimgodinamatakođerjebioopčinjendramskomumjetnošću,pakadajekaodijetenapoklondobiominijaturnureplikukazališta,odbaciojemogućnostdaslijediuputedrugihautoratejesamostalnopisaoiizvodiovlastitekazališnekomade–sveodredatragedije.Godine1888.ZapočeojestudijkompozicijenaMoskovskomkonzervato-rijukodSergejaTanejevaistudijklavirakodVasilijaSafonova.Studijkom-pozicijetrebaojekasnijenastavitikodAntonaArenskog,alijezbognesu-glasicasnovimprofesoromodustaooddiplome.Unatočtome,svelikimjeuspjehom1892.diplomiraoklavirizanagradudobiomaluZlatnumedalju.

1 Klee(P.),Zapisi o umetnosti,Esotheria,Beograd,1998,str.25.

Skladateljev portret iz 1902. godine

6 riječi

esejesejesejesejesejesejesejesejesejesejesejesej

Premdajeskladaoisimfonijskadjela,Skrjabinjepretežitoskladaozaglasovir.Svremenomjenapustiotradi-cionalnopoimanjetonalitetnostitejestvoriovlastititonskisustav,osobitoiskazanunjegovimsintetskimakordima.Jedanodnajpoznatijihtakvihakordaupravojemističniakord.Budućidagajeobilnorabiousvojojposljednjojdovr-šenojskladbiPrometej:Poemavatre,poznatjeipodnazivomPrometejev akord.

VjerujesedajeSkrjabinbiosinestezistkojijepojedinetonove‘vezao’uzodređeneboje.Takoje,primjerice,uPrometejuskladaoidionicuzasvjetlosneorgulje.Težioje,poputWagnera,idealusveobuhvatnogaumjetničkogdjela(Gesamtkunstwerk)tejenjegovnedovršeniMisterijtrebaobitisintezasvihumjetnostigdjejezamisliouporabučakiodređenihmirisa.

SvojeskladateljskoposlanjeSkrjabinjeshvaćaokaomisaonuslobodu,kaotežnjupremavišemstupnjuljudskesvijesti. Uposljednjemsedesetljećusvojegaživotapotpunopredaomisticizmu–djelomičnopodutjecajemteozofskihfilozofa–uronivšiudekadentni,egzotičnominucioznistilkojije,nanekinačin,zvukovnimekvivalentomtakozvane‘noveumjetnosti’.Njegovenajznačajnije skladbesusonate,preludiji, etide,mazurke, valceri inokturnazaklavir;Koncert za klavir i orkestarufis-molu,op.20(1896-1897);Sanjarenje,simfonijskapjesmaop.24(Rêverie,1898);Prva simfonijauE-duru,op.26(1900);Druga simfonijauC-molu,op.29(1901); Treća simfonijauC-molu,op.43–Božan-skapoema(Divin poeme,1902-1904);Poema ekstaze,simfonijskapjesmaop.54(Le Poeme de l’Extase,1905-1908);Prometej:Poema vatre, simfonijskapjesmaop.60 (Prométhé:Le Poeme du feu,1908-1910) iMisterij (1914-1915,nedovršenodjelo).2

Heinrich von Kleist3(FrankfurtnaOdri,18.listopada1777.–Berlin,21.studenoga1811.)njemačkijedramatičaripripovjedač,kojisepoduhuistilukrećeizmeđuklasikeiromantizma.Usvojimdramskimdjelimauklanjaojegraniceizmeđutragedijeikomedije,stoganjegovokazališnopismopronalazisvojemjestonaonom„teškoodredi-vomgraničnompodručjugdjesekategorijeslijevajujednaudrugu“,točnijegdje„komedijetendirajupremagroteski,adramekobnihsukobapremapomirljivomrješenju.“4

Neustalivšiseniujednomdramskomroduisadvazaživo-ta praizvedena kazališna komada, dramatičara Kleista mogli bismonajsažetijeokarakteriziratidvjemaosobitostima:nezaustavljivimtra-ganjemza isključivoosjećajnompotkomkaopovodomza junakovodjelovanje,tegotovofobijskimpronalaženjemparadoksalnostiunutarsituacija,zbogčegajunakovasudbinazavršavatragično.VelikibrojKle-istovihanegdotaprenosidogodovštineizvojničkogživotaitemeljisenaautentičnimratnimzbivanjima.NaimeKleist,podrijetlomizpruskeplemićkeobitelji,pristupioje1792.godine–sukladnoobiteljskojtradi-ciji–3.bataljunugardijskogpukauPotsdamu,tejesudjelovaouvoj-nompohoduprotivFrancuske1792.-1793.iuopsadiprvegrađanskerepublikenanjemačkomtluuMainzu.Kleistjeuslužbiostaosvedo1799.godine(1795.promaknutjeuzastavnika,1797.upotporučni-ka),kadaje,sukobivšisesobitelji,odlučioposvetitiseznanstvenomstudijuiknjiževnosti.

Godine1810.KleistjeuBerlinupokrenuodnevnenovinepodnazivomBerliner Abendblätter,kojesudonosilelokalnevijestiičijajesvrha,kakojenajavljeno,bilapružanje razonode svim slojevima puka i poticanje nacionalnog osjećaja.Novinesuizlaziledoproljeća1811.,kadajezbogpooštrenihodredbicenzuretiskanjeobustavljeno.SamjeunjimaobjavioZaratustrinu molitvu, Razmatranja o svjetskome kreta-

nju, Pismo slikara sinu, Najnoviji odgojni plantesvojeanegdote.Međunjima,učetirinastavka,irazgovorO marionet-skom kazalištu.

Sdrugestrane,nužnojespomenutidaKleist,nepodređujućisepraksikojaseuvriježilaunjegovihsuvre-menika,nijeostavionikakavčistilineprijeporanestetsko-programskispis,veććemonjegovumjetničkicredomoratiprikupljatiizraznovrsnihanegdotalnih,estetskih,filozofskihilipolitičkihzapisa,čestoineznajućikamoihtočnosmjestiti,dalikaoliterarnopismoufikcijuiliuneospornopragmatičnijeoblikefeljtonističkogiliepistolarnogpisanja.Stogauželjidaseskazališneilutkarsko-tehnološkestranepribližimoKleistovomrazgovoruO marionetskom kazalištu

2 PopissvihSkrjabinovihdjelavidiu:Hull (A. E.), A Great Russian Tone-Poet Scriabin,Kegan,Paul,Trench,Trubner&Co,NewYork,1918,str.278-281.

3 OvojeskraćenaiprilagođenaverzijaSkrjabinovebiografijeod:Trojanac(D.),Pogovorhrvatskomizdanjuu:Kleist(H.V.),Omarionetskomkazalištu,Scarabeus-naklada,Zagreb,2009.,str.89-109.

4 Njemačka književnost,Ur.Žmegač(V.),SNL,Zagreb,1986,str.84.

Anton Graff: HEINRICH VON KLEIST, c. 1808.,Kügelgenhaus - Museum der Dresdner Romantik, Dresden

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

ri

ječi

7

neophodnojeproširitihorizonte.Naime,tajnevelikiestetskizapistumačenjedodanasiestetskiiantropološki,aliilutkarsko-tehnološki,tejesjednestraneinspiriraokazališneestetičarepoputH.Jurkowskog,dokjesdruge,usasvimpraktičnomitehnološkomsmislu,nadahnuolutkare-praktičarepoputO.Schlemmera,F.H.BrossaiA.Roseranakon-struiranjedrukčijeiosebujne,reklibismo‘autorske’vrstemarionete,nakojojsedanastemeljisuvremenomarionetskokazalište.

Kleistjenapisaoosamkazališnihdjela:sudbinskudramuRobert Guiskard (1802.-1803.),fatalističkutragedijuObitelj Schroffenstein(1803.),komedijuRazbijeni vrč(nastalu1803-1806.,kojujeuDvorskomkazalištuuWeimaru1808.godinepostaviosamGoethe;komedijaisprvanijeimalauspjeha,akasnijeseipakuzDabrovo KrznoG.Haup-tmannaiKapetanaizKöpeningaC.Zuckmayeraubrajalameđutrinajboljenjemačkekomedije),komedijuAmphitryon (1807.),dramuHermanova bitka(1808.),tragedijuPenthesilea(1808.),viteškudramuKätchen von Heilbronn(1807.-1808.),tedramuPrinz Friedrich von Homburg(1809.-1811.).

UzbircipodnaslovomMistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleistausvakomsuesejuumeđusobniodnosdovedenapodvaantipoda,sciljemdasedijalektičkomsintezomodranijihnepovezanostiostvarinovakreativnacjelina.Oslobađajućisegranicakojejerazumdaomašti,smionimsparivanjemžestokihsuprot-nostitežilasamspoznajiprividnonemogućestvarnosti,zatojersesrazizmeđumarioneteiakordaodvijausukobuzaumjetnikadvajupodjednakosuštinskihpodručja:realnogasvijetafizičkogtijelaiimaginarnogasvijetaumjetičkogdjela.Pritomsameksperimentiralauvjerenadavlastituproduktivnuaktivnostmoguučinitireproduktivnom,stogamojazbirkaumanirireproduktivnihumjetnostiusebisadržiizvorniKleistovdijalogO marionetskom kazalištu,doksveštoseuznanstveno-umjetničkomsmisluokonjegazbivasačinjavamojuinterpretacijuiizvornogKleistovatekstaiodabraneSkrjabinovetonskecjeline.ZbogtogajeKleistovaanegdotajedinavizualnoizdvojenakurzivom.

Estetiku,pratiteljicuumjetnosti,proučavalasamkao jednuodbrojnih filozofija koje slijedenačelouniver-zalnosti.Promišljalasamotomezaštoječovjekosuđennafragmentarnostvlastitashvaćanjateukakvojjevezitaograničenostspojmomljepote.Pritomsamistraživalametodekojeumjetnicikoristekakobivlastitimdjelimaiskazalisvojetvrdnjeosvijetu,tesamnastojalarazjasnitimoželiseumjetnostikakoosloboditimimeze–čovjekovepotrebezaoponašanjemprirode.MuzičkuproporcijukoristilasamkaoočitovanjenajvišegRedaprimjenjivognasvapodručjaumjetnostiuopće,akasnijimuvođenjemkompleksnijihodnosanaraziniharmonijeifigureupokretuproblematikusamsvjesnozakomplicirala,uciljudanaprimjerujednemarioneteijednogmuzičkogakordarasvijetlimštosedoistadogađautrenutkuukojemuseočitujunajvišiZakoniRed.Povezujućiznanjeizpodručjaznanostiibrojnihgranaumjetnosti,pronašlasamočištenoveperspektiveteizoštrilapoglednavećpoznatustvar.Utomsesmislusvakiraz-matranipojammožesmatratijošjednimmojimkorakomnaputuodantikepasvedodanas.Takavpristupomogućiomijeanalizupostupakamodernihumjetnika,ujednoobjašnjavajućištozanjihpredstavljaklasičnaumjetnost,asvekakobihnatemeljuprošlostiisadašnjostiukonačnicipokušalazakoračitiubudućnostumjetničkogizraza.

Ljepota kao fragment Apsoluta

Kada je Heinrich von Kleist zimu 1801. godine provodio u M..., jedne večeri susreo je u parku gospodina C..., koji je odnedavno u tome gradu bio namješten kao plesač u operi, požnjevši izniman uspjeh u publike.

Kleista je začudilo što je gospodina C... već više puta zatekao u marionetskom kazalištu, koje je bilo sklepano na tržnici i koje je uveseljavalo prost puk kratkim dramskim burleskama s pjevanjem i plesom.

Gospodin C... uvjeravao je Kleista da neobično uživa u pantomimi tih lutaka, jasno pripomenuvši da bi plesač koji se želi obrazovati mogao štošta naučiti od njih. Upitao ga je ne smatra li i on da su neki pokreti lutaka, osobito onih manjih, u plesu vrlo ljupki.5

Premdajeestetikadefiniranaiprimjenjivanakaogranafilozofijekojasebaviumjetnošćuidojmovimakojeonaizazivanovijegpodrijetla,filozofimaočitonijebilanužnatariječdaraspravljajuolijepom,ljepotiiumjetnostima.Jed-nakokaoštosuHeinrichvonKleistigospodinC...oljupkostiraspravljalinatržnici,ifilozofisutočinilitijekomopćihrazmišljanja,bezpotrebezazasebnomrubrikom.Nemaplatonovskeestetike,primjećujeYvesMichaud,iakosuideja

5 Kleist(H.V.),O marionetskom kazalištu,Scarabeus-naklada,Zagreb,2009,str.7.

8 riječi

esejesejesejesejesejesejesejesejesejesejesejesej

olijepomirazlikaizmeđuumjetnostiiznanostiusamomsredištuPlatonovemisli.Nemaniaristotelovskeestetike,„premdajeAristotelraspravljaoopoetici,retoriciiumjetnostima.Imačakfilozofazakojelijepoiumjetnostniujed-nomtrenutkunisubilipredmetomrazmišljanja:Descartes,LockeiliRussel,naprimjer.“6Pojamestetiketekjesredinom18.stoljećauuporabuuveonjemačkifilozofAlexanderGottliebBaumgarten.Sdrugepakstrane,usprkosčinjenicidajesvakanovaraspravaprethodnojpridodalaopisjošponekogočitovanjaljepote,teškosejeotetidojmukakosamaljepota,unatočneupitnojprisutnosti,ostajezagonetkombezmogućnostidefinicijeiobjašnjenja.

SvakinašpokušajstvaranjabilokakvedefinicijeUmbertoEcosmatratragičnim,jerjeosuđennaneuspjeh,naparcijalnoshvaćanje.Uskladustim,umjetnicisuprvonastojaliuočiti,potomrazumjeti,atekondaprihvatitiraznanačelaljepote,kojasuzatimuključivaliuvlastituumjetničkuaktivnost.Nautvrđenimsupravilimapotomidrugegranemoglerazvijativlastitekoncepte,paselikovnaumjetnostističekaoprimjerkojipokazujedajejošuanticijednaumjetnostbilaoplemenjenamudrošćuposvedrugediscipline.Naime,učenjeoproporcijama,čestisinonimzaklasič-nulikovnuumjetnost,zapravojeproizašloizpodručjamuzičketeorije.Najstarijividtakvihformula,onajnajdubljihtemelja,biojeuvijekcongruentia,brojkojijevlastitopodrijetlopronašaojošupredsokratovaca.EcopišedaseprekoPitagore,PlatonaiAristotelatouosnovikvantitativnoshvaćanjeljepotečestopojavljivalougrčkojmisli,autermi-nimapraktičneprimjenjivostiprimjerenojeiutvrđenouPolikletovuKanonuiunačinukakogajezatimprotumačioGalen.FilozofijuproporcijaizantikejeusrednjivijekprenioBoetije,itounjezinuizvornompitagorejskomvidu.Onjenastaviorazvijatinačelooodnosimaproporcija,paEcozaključujedajezahvaljujućiBoetijeovomutjecajuPitagorazasrednjivijekpostaoprvimizumiteljemmuzike.PoBoetijujemuzičarteoretičar,„poznavateljmatematičkihpravilakojavladajuzvukovnimsvijetom.“7

Uneutralnimnumeričkimjedinicamačovjekjepronašaoapstraktniključzadešifriranjesvihpojavakojepro-izlazeizprirodeipredstavljajuprirodnifenomenegzistencijeisvijeta.StogakadaOswaldSpenglersvakukulturuunjenojishodišnojtočkiodređujebrojem,itonebilokojim,negoonimbrojemkojijeiztekultureponikao,isamjeposegnuozapomagačemkojimjenajjednostavnijeprotumačitisveproceseljudskogpostojanjaunutarraznihspo-znajnihciklusaiciklusauređenihdruštavatečitavihcivilizacija.

Pritomsenesmijezaboravitidasumatematikaigeometrijaproizvodljudskoguma,aneBožjeideje.Onesusredstvokojimječovjeknastojaoformulirati,racionalizirati,pojednostavniti,ureditiiopisatisvušarolikoststvarnosti,izatoihjeoduvijekkoristiokaoskelukojujepopotrebipremještao.Takvasepraksapokazalanužnom,jersesubjektivnaiindividualnaprosudbaumjetnikanijepokazaladovoljnomkakobisedobraproporcijaocijenilakaodobra.Ipak,ostajenejasnozaštočovjeksvijetokosebespoznajetekdjelomično,odnosnozaštoimapotrebuusitnjavatiiondakadasečinikakonimikroskopnemožedubljeprodrijetiumateriju.

ObjašnjenjejepokušaodatiHegel,kojismatradarazumnijeumogućnostishvatitiljepotuzatojerstalnoističerazlikeizmeđunjenihelemenataiodvajaihjedneoddrugihkaosamostalne.Povrhtoga,usvojojanegdoti‘Omarionetskomkazalištu’Kleisttvrdidasutakveparcijalnosti,kojeonnazivapogreškama,neminovneotkadasmojelisastablaspoznaje.

Ali raj je zaključan, a kerubin iza nas, pa moramo krenuti na put oko cijeloga svijeta da vidimo je li negdje odostraga možda opet otvoreno.8

PritomzaKleistanepostojimogućnostdaduhzalutatamogdjeganema.

Stoga bi cijeli krug trebalo zatvoriti kako bismo se od neznanja, putem sveznanja uspjeli vratiti natrag u raj, promišlja gospodin C....

Međutim, koliko god gospodin C... spretno izvodio svoje paradokse, Kleist mu ipak nikako ne može povjerovati da u mehaničkoj lutki može biti više ljupkosti nego u ustroju ljudskoga tijela.9

Tobiujednoznačilodaizlomljenostspoznajnogsaznanjaučovjekuizazivavećenespretnostinegoštoćeihulutkiikadaizazvatipotpuninedostatakbilokakvogaznanja,uopće.

6 Michaud(Y.),Umjetnost u plinovitu stanju,NakladaLjevak,Zagreb,2004,str.85.

7 Eco(U.),Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici,Institutzapovijestumjetnosti,Zagreb,2007,str.67.

8 Kleist(H.V.),O marionetskom kazalištu,Scarabeus-naklada,Zagreb,2009,str.11.

9 Kleist(H.V.),O marionetskom kazalištu,Scarabeus-naklada,Zagreb,2009,str.11.

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

esej

ri

ječi

9

Gospodin C… reče da je čovjeku jednostavno nemoguće u tome dostići lutku; samo Bog bi se na tome polju mogao mjeriti i materijom, te je to ono mjesto gdje se uzajamno dodiruju oba kraja prstenastoga svijeta.10

UkolikojegospodinC...upravu,fragmentarnabispoznajačovjekapostavilausamosredišteizmeđuapsolut-nog(Božjeg)sveznanjaipotpunog(lutkinog)neznanja.Stogajeneminovnozapitatisepostojilizačovjekamoguć-nostzatvaranjaspoznajnogakruga,teštobizapodručjeumjetnostimogloznačitiiskazivanjeuniverzalnogZakonaputemtakomalenogpredmetakaoštojejednamarioneta?Drugimriječima,možemoli,kaoJamesJoyce,utakositnojstrukturipostićiogledalosvijeta–umjetno,alispektakularnoreduciratistvarnost–sposobni,kaoštojerekaoEco,svakustvarstavitiurelaciju,itouvrijemedanašnjihmetodologijakojenamtakođeromogućujudefiniranjeopetpar-cijalnihvidovastvarnosti,dokistovremenonegirajumogućnostjednekrajnjeipotpunedefinicije?

Bezobziranasvenedoumice,Boetijenaspodsjećadasutemeljiuzrokasvihpojavaunjihovimzajedničkim proporcijama.Onudušiiutijelučovjekavidipodvrgnutostistimzakonimakakviravnajuglazbenimpojavama–kojepakpotječuizharmonijesvemira–paseunjegovimočimamikroimakrokozmosprožimaju,itomatematičkiiestetskiistodobno.Skladse,dakle,usvakomstvorenjunalazipodjednako,aliipaknekaofizička,negokaopsihološkapropor-cija.11Stogacijeliproblemkaodajeniknuoutrenutkukadaječovjekizgnanizraja,kadje–prisiljenilisvojevoljno–napustioprirodukaodiosebeizauzeodistancupremanjoj.

Sandro Botticelli: ROĐENJE VENERE, c. 1485., Galleria degli Uffizi, Firenca.

Umjetnost kao priroda

Hegelprirodnuljepotusmatraprvomljepotomuopće,jeronuprirodividinajbliskijeutjelovljenjeideječovjeka.Akadasepromišljaoljepoti,pritomsenemislinužnonaapstraktnipojam,većsečestopozivanastvarnaiskustva.Zatosusvifilozofiuprirodividjeliizvorizkojegaječovjekspoznavaorazličitekategorijeljepote,kojesuumjetnicipotomsustavnougrađivaliusvojaumjetničkadjela.Zaumjetničkuće ljepotuHegelrećida jeuduhurođenaiunjemupreporođena,iupravoćezbogtogaumjetničkilijepopostavitiiznadprirodnolijepoga.No,tajsevišipoložajumjetničkogdjelaranijeosporavao,jersetumačilodaprirodainjezinetvorevineprijesvegapredstavljajuBožjedjelo,proizvedenonjegovomdobrotomimudrošću.StogasePlatonsvakomoponašanjuusprotivio,opisujućiumjetnostteksjenomsjenerođeneizBožjeideje.

HegeljePlatonovotumačenjeopovrgnuopodsjetivšidaBogtakođerdjelujeiučovjekuiprekočovjeka,paseopsegBožjedjelatnostinemožeograničiti isključivonaprirodu.Zaključnojeupozorio:„Topogrešnouvjerenjemoramoodbacitiakoželimoprodrijetidopravogpojmaumjetnosti.“12Štoviše,Hegeljeumjetničkilijepoistaknuokaojedinupravuljepotu,kojakaoidealpredstavljaistinskipredmetestetike.ZatonijeneobičnodaBenedettoCroceniti

10 Kleist(H.V.),O marionetskom kazalištu,Scarabeus-naklada,Zagreb,2009,str.12.

11 Višeotomuvidiu:Eco(U.),Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici,Institutzapovijestumjetnosti,Zagreb,2007,str.34.

12 Hegel(G.W.F.),Estetika I,Beogradskiizdavačko-grafičkizavod,Beograd,1975,str.31.

Rijeci_2014_final