"Arhitekt i njegov nacrt u Starom Vijeku"

Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR

121

Saetak Abstract

Kljune rijei Key words arhitektarhitektonski crtearhitektura starog vijekaEtrurijaRim

architectarchitectural designancient world architectureEtruriaRome

Arhitekt i njegov nacrt u starom vijekuIII. Etrurija, Rim*

The Architect and his Design in the Ancient WorldIII. Etruria, Rome*

U tekstu se obrauje iznimno zanimljiv i vaan medij arhitektonske kulture -arhitektonski nacrt, koji se vee za osobe umjetnika arhitekata. Rad je rezultatiznimnog napora za sintezom informacija i znanja o tom mediju rasutih u mnotvuposebnih djela, studija i prikaza arhitektonske kulture svjetske i hrvatske litera-ture. U treem nastavku obraena je etrurska i rimska antika arhitektura.

The text deals with a very interesting and important medium of architectural cul-ture, the architectural design, which is linked with the person of the architect. It isan outstanding effort to synthesise information and knowledge about the architec-tural design scattered in many books, papers and reviews on architecture in worldand Croatian literature. The third instalment treats Etruscan and Roman classicalarchitecture.

Melita Vilii

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak Original Scientific PaperUDK UDC 721.021.22

72.036.76.77Znanstvena klasifikacija Scientific ClassificationPodruje: Tehnike znanosti Section: Technical SciencesPolje: Arhitektura i urbanizam Field: Architecture and Urban PlanningGrana Branch: 2.01.04 - Razvoj arh. i urb. Architect. and Urban Development

Rukopis primljen Manuscript Received: 20.09. 1999.lanak prihvaen Article Accepted: 29.03. 2000.

* lanak je dio cjelovitog teksta koji je prof. dr. sc. Melita Vilii pripremila za knjigu Arhitekt i njegov nacrt kroz vjekove (ukoautorstvu s prof. emeritus dr. sc. Senom Sekuli-Gvozdanovi koja je obradila druga poglavlja). S obzirom da je rukopisdo danas ostao nepubliciran, urednitvo PROSTORA je, cijenei njegovu vrijednost, integralni tekst odluilo objaviti u nekolikonastavaka, kao separatne lanke koji e biti odvojeno autorski potpisani. Rukopis je dovren 1980. godine, pa u bibliografskompopisu i u nekim tumaenjima nije uzeta u obzir novija literatura.

* The article is part of a text written by Professor Melita Vilii for the book The Architect and his Design Through the Centuries(co-author Professor Emeritus Sena Sekuli-Gvozdanovi, who wrote the other chapters). Since this important paper was neverpublished, the editorial board of PROSTOR decided to publish the entire text in several instalments as offprints to be separatelysigned by the author. The manuscript was complited in 1980, so the list of references and some interpretations do not includemore recent writing on the subject.

M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag. 121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR

122

1. Etrurija / EtruriaJo se uvijek malo zna o tajanstvenom narodu Etrurcima. Kadasu u VIII. stoljeu pr. Krista helenski Dorani kolonizirali Siciliju i junidio Apeninskog poluotoka, srednji njegov dio - izmeu rijeka Arnai Tibera, do Apenina - nastanjivali su Etrurci (na latinskom jezikuTusci, odakle naziv Toskana, ili Tirenci, kako su ih nazivali Grci,odakle naziv Tirensko more, ili pak Raseni, kako su sami sebe nazi-vali).Podrijetlo tog naroda nije pouzdano utvreno. Arhitektonske kon-strukcije i strukture govore u prilog grkoj tezi o njihovu dolaskuiz Male Azije, iz Lidije. Nepoznat im je i jezik. Za nas je osobitozanimljiv najdulji sauvani tekst na etrurskom jeziku, ispisan nakomadu platna kojim je, moda sluajno, omotana egipatska mu-mija iz Aleksandrije, a nalazi se u zagrebakome Arheolokome mu-zeju. Taj je tekst poznat znanosti kao liber linteus Zagrabiensis.Ostao je nerazumljiv premda je pismo proitano. Jo je uvijek tajnakojoj skupini jezika pripada. Tako o njima, kao i o mnogim drugimnestalim kulturama, saznajemo samo iz preostalih umjetnina, iakosu sredinom VII. stoljea pr. Krista imali pismo, to se vidi iz umjet-nina to su ih izvozili ili koje su ostale in situ, iz arhitektonskihspomenika, veinom grobnog karaktera, i iz ostataka njihovih gra-dova.Ekspanzijom su se najvie proirili u VI. stoljeu pr. Krista, u V.stoljeu mo im ve slabi, a u sljedeim stoljeima Rim proirujevlast nad svim etrurskim i drugim podrujima poluotoka.Uloga Etruraca nije osobito bitna ni za opi razvoj europske kulturei umjetnosti, ali je od presudnog znaenja za razvoj arhitekture.Rimljanima su dali, ili prenijeli, elemente konstrukcija po kojima jerimska arhitektura postala velikom. Njihovom je primjenom moglarazviti grandiozne strukture, oblikovati velebne prostore. Bili su to:luk, svod i kupola.Te elemente nalazimo u etrurskim grobnicama. Ponavljaju obliknastambe, to je est sluaj u ranih kultura, u kojoj se oituje eljada pokojnik i u prekogrobnom ivotu uiva blagodati zemaljskogsvijeta. Istog su karaktera i urne s pepelom umrlih (ali tijela poka-paju i u sarkofazima), pa one, poput modela, prikazuju hram ilinastambu. Poznati su elementi njihove religije, proroanstva, ritualipri planiranju gradova. Sve je to od njih preuzela rimska kultura.

SL.SL.SL.SL.SL. 1. Urna u obliku kueFG.FG.FG.FG.FG. 1. Urn shaped like a house

SL.SL.SL.SL.SL. 2. Urna u obliku hramaFG.FG.FG.FG.FG. 2. Urn shaped like atemple

SL. 3. Urna romanizirane obitelji PublijaVolumnija u obliku hramaFG.FG.FG.FG.FG. 3. Urn of the Romanised family PubliaVolumnia shaped like a temple


123

M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.

2. Rim / RomeU I. tisuljeu pr. Krista razliiti su narodi naseljavali Apeninskipoluotok. U sredinjem su dijelu najbrojniji Etrurci, a na jugu polu-otoka i na Siciliji kolonije imaju Grci. Latini to podruje nazivajuGraecia magna. Godine 753. pr. Krista Latini osnivaju grad Rim.Poetni oblik vladavine nalikovao je na vladavinu u Grkoj. Gradovisu bili povezani u saveze. U legendarno doba do 509. pr. KristaRimom vladaju izborni kraljevi, zatim on postaje republikom. Pob-jeuje u mnogim ratovima, najprije etrurske gradove, a do 270. pr.Krista osvaja i ostali dio poluotoka. Taj goroviti poluotok ne stvara,kao u Grkoj, izolirane doline. Malo je prirodnih luka, pa ojaaniRimljani ne postaju, poput Grka, pomorci, ne ire utjecaj koloni-ziranjem, nego izgrauju imperij ratovima. U osvojenim krajevimavladaju rimski zakoni, uvode vlastitu civilizaciju, znanost i umjet-nost. Ubrzo nakon osvajanja poluotoka slijede Punski ratovi. U III.stoljeu pr. Krista osvajaju Siciliju, u II. stoljeu pr. Krista fenikaKartaga u sjevernoj Africi postaje rimskom provincijom. Istodobnoosvajanje Makedonije i Grke (168. i 146. g. pr. Krista) stimulirauvoz grke umjetnosti i grkih umjetnika u Rim. U istom stoljeu- osvajanjem Sirije i panjolske - rimski imperij obuhvaa podrujeod Eufrata do Atlantika, a u I. st. pr. Krista i Egipat postaje rimskomprovincijom, pa i Britanija.To je doba kada nakon Cezarova ubojstva i vladavine trijumviratakao imperator zavlada Caius Octavius i 27. godine poslije Kristapostaje Augustus.Era Augusta najvanije je razdoblje u povijesti Rima. Tada ivepjesnici Virgil, Horacije, Ovidije, povjesniar Livije, arhitekt VitruVitruVitruVitruVitru-vijevijevijevijevije. Cezar August vlada od 30. g. pr. Krista do 14. g. Osniva jejulijevsko-klaudijevske dinastije (vlada do 68. g.), zatim do 98. g.vladaju Flavijevci, kada za Vespazijana, Tita i Domicijana imperijdoivljava vrhunac moi. Osim Augusta, ponosnoga to je Rimnaao kao grad opeka, a ostavio ga je kao grad mramora, Nerona(54 - 96. g.) i Vespazijana (69 - 79. g.), i imena kasnijih vladara poveza-na su s velikim arhitektonskim djelima. Meu ostalima, to su Trajan(98 - 117. g.), Hadrijan (117 - 138. g.), Septimije Sever (192 - 211. g.),Karakala (211 - 217. g.) i Dioklecijan (284 - 305. g.).Socijalne suprotnosti robovlasnikoga drutvenog ureenja tolikosu se razvile da izbijaju este pobune. Socijalni kaos slabi snaguimperija, koji mora braniti vrlo duge granice od napadaja barbarskihplemena. Unutranji sukobi, graanski ratovi i veliina imperijadoveli su do diobe na istoni i zapadni dio poto Konstantin 330. g.prenosi sjedite Carstva u novoosnovanu Romu Novu, kasnije Kon-stantinopol. U to je vrijeme kranstvo ve slubena religija. Rimpada, nije vie politiko sredite Carstva, ali postaje i ostaje duhov-no sredite nove religije - kranstva.U arhitekturi se jasno odraava socijalni ivot robovlasnikogadrutvenog ureenja, ije se bogatstvo temelji na osvajanjima iporobljavanju golemog dijela svijeta. Uz domove za obiteljski ivot- temelj dravnog ureenja, izgrauju se trgovi - forumi kao sreditajavnog ivota i trgovine, bazilike - za sudstvo i trgovinu, teatri - zaprikazivanje drama, amfiteatri - za borbe gladijatora, cirkusi - zautrke, terme - za sport, kupanje i drutveni ivot, slavoluci - za veli-anje ratnih uspjeha, kao i niz opekorisnih graevina: cesta, mos-tova, akvadukta, utvrda, vojnih logora - castruma. Za vjerske potrebe


124

eklektikog karaktera izgrauju se dravni hramovi, jer je vjera diodravnog ureenja, dio dravne politike. Poloaj vladara kao pon-tifexa maximusa, kao glave Panteona - nije znak glorifikacije vjerenego Carstva. Zbog toga hramovi nemaju vanost kao u Grka. Javnesu graevine materijalni odraz rimske imperijalne snage.Uz lokalne modifikacije jasno je naglaen rimski biljeg arhitekton-skog izraza diljem Carstva - od Britanije do Sjeverne Afrike, odpanjolske do Eufrata. Daju ga isti osnovni graevni materijali,jednak sustav izgradnje, jednake konstrukcije, jednaki prostornisadraji uz jednake tenje monumentalnosti kao odrazu veliine imoi.Uz osnovni graevni materijal - mramor, kamen, opeku i drvo kaopomoni materijal primjenjuje se novi rimski beton, to je omo-guilo izvedbu konstrukcija velikih lukova, svodova i kupola diljemCarstva. Te su elemente preuzeli od Etruraca i izvanredno ih uspje-no dalje razvili.Uz etrurske uzore, Rim se ve u doba Republike upoznaje s grkomumjetnou, najprije u dodiru s Magnom Graeciom, u kasno dobaRepublike preko osvojenih podruja upoznaju helenizam, a nakonpobjede nad Grkom Horacije zakljuuje da je svladana Grkapobijedila napadaa. Za kasnorepublikog razdoblja razvijaju sebitna obiljeja arhitekture, ali puni razvoj doivljava nakon uteme-ljenja Carstva.Zacijelo je glavno obiljeje arhitekture tog vremena iroka primjenabetona. Svodovi utemeljeni na konstrukciji luka, osobito krini svods dovoljne etiri uporine toke, oblikuje prostore razliitih oblika,razvedenih u sve tri dimenzije. To naelo ima veliku vanost, nanjemu je zasnovan gotovo sav razvoj arhitekture tijekom daljnjihtisuu godina. Kulminirao je velianstvenim gotikim katedralama.Rimskim prostorima velikih raspona kao to su Karakaline terme(raspon 24 m), Maksencijeva bazilika (25 m raspona) ili kupolaPanteona (43,5 m raspona) nije bilo ravnih sve do XIX. stoljea, dokse nisu poele primjenjivati eljezne konstrukcije.

2.1. Arhitekti / ArchitectsKakav je bio poloaj arhitekata, graditelja tih izvanrednih zdanjakoja zrcale i glorificiraju imperijalnu mo? Premda svi nisu anonim-ni, veinom ostaju nepoznati usprkos velikom znaenju to su gaimperatori i cijelo vladajue drutvo pridavali grandioznoj izgradnji.Klasa graditelja nije bila cijenjena kao u Egiptu, gdje su bili visokidostojanstvenici i miljenici vladara. Gradnja se openito pripisujerimskim carevima. Nisu samo trijumfalni lukovi, slavoluci, stupovipobjeda i grobnice kao arhitektonski spomenici posveeni slavipojedinog imperatora nego i svaka javna graevina nosi ime vladaraza ije je vladavine podignuta: slavoluk Konstantina, Titov slavoluk,Trajanov stup i stup Marka Aurelija, Augustov i Hadrijanov mauzo-lej, bazilike Julija i Maksencija, Karakaline i Dioklecijanove terme,Dioklecijanova i Domicijanova palaa, Hadrijanova vila.Ipak ima nekih zapisa i o rimskim arhitektima. Nekima se znade zaime, a drugima se ak zna poneto o ivotu i radu.Prema izvjetajima rimskih pisaca, arhitekti su izraivali modeleza gradnju (Ciceron) ili su crtali planove na pergamentu. AulusGellius pie o sastanku nekoliko arhitekata pozvanih radi izgradnjekupalita. Tumaili su nacrte na pergamentu za raznovrsna kupa-

SL.SL.SL.SL.SL. 4. Tlocrt rimskoga grobai kueFG.FG.FG.FG.FG. 4. Ground plan of aRoman grave and house


125


lita. Prema piscu Lucanu pojedini su se arhitekti specijalizirali zaodreene tipove graevina, pa se, primjerice, Hippias Hippias Hippias Hippias Hippias spominje kaostrunjak za terme.Arhitekti su u specifinim rimskim prilikama bili osobe ugledna rodai dobrog odgoja (jedan je postao konzul, drugi senator), no bilo jei robova - arhitekata iz osvojenih krajeva. Rimske bi legije dovodileu Rim sve uporabivo pokoreno stanovnitvo. Vladar, kao i svakidrugi Rimljanin, mogao je na tritu robova kupiti sve to mu treba:kuhara ili slikara, kipara ili arhitekta. Robovi su bili osobito traeninakon pobjede nad Grkom. Ciceron je kupio tri ili etiri grka arhi-tekta - roba. Izgraivali su mu vile na mjestima za ladanje poput oneu Tusculumu, sinonima ugodnog doma. Gradili su vlasnicima i kueza iznajmljivanje u Rimu - insulae, ije su stanarine donosile visokeprihode. U nekom svom traktatu Ciceron navodi da mu se svianacrt to ga je arhitekt Cluatius izradio za spomenik Tuli.Plutarh u djelu o Krasu izvjetava o estim poarima u Rimu zbogtijesnih gradnja kua. Stoga je poeo kupovati arhitekte i graditeljerobove, a zatim jeftino kupovati izgorene kue i jeftine susjednekue, sve dok veliki dio Rima nije doao u njegov posjed. Na tim jemjestima onda znanjem robova arhitekata izgraivao stambenekue.Tacit spominje arhitekte Severusa Severusa Severusa Severusa Severusa i CeleraCeleraCeleraCeleraCelera. Za vladavine Nerona iu njegovoj slubi izveli su razliite graevine. Najpoznatije su Mace-llum Augusti, Neronove terme i Domus Aurea. Neposredno nakonvelikog poara Neron je zapoeo izgradnju svoje velebne palaeusred Rima, na podruju breuljaka Palatina i Celiusa. Zapravo jeto bio kompleks palaa, vrtova, bazena, polja i jezera. Nakon Nero-nove smrti Trajan je zasuo nedovrenu palau i na tome mjestupodigao terme. Vespazijan kasnije na mjestu jezera Neronove pa-lae gradi amfiteatar.U blizini Neronove palae dizao se Neronov kolos, visok 120 stopa.Spartian spominje kako je Hadrijanov arhitekt Decrianus Decrianus Decrianus Decrianus Decrianus maknuoNeronov kolos i proveo zamisao svog vladara. Graevina je danasu ruevnom stanju jer je tijekom renesanse bila kamenolom, izvorgraevnog materijala za renesansne graevine. U srednjem vijekudobila je naziv Koloseum, prema negdanjem kolosu. Smatra se daje arhitekt tog velianstvenog zdanja, zapoetoga za Vespazijana,bio GaudencijeGaudencijeGaudencijeGaudencijeGaudencije, moda rob.Martial pak govori o arhitektu RabiriusuRabiriusuRabiriusuRabiriusuRabiriusu. Osim drugih radova, naj-poznatiji je po osnovi Domicijanove palae na Palatinu.Rimska nastamba razvijala se u tri smjera:- kao viekatna stambena zgrada unutar otoka - insule, i ulica koje

su se po pravilu sjekle pod pravim kutom- kao domus ili privatna obiteljska kua- kao vila ili ladanjska kua, bogato oblikovana, esto blia specifi-

nom tipu vladarske palae.Kako se vladarska nastamba uvijek gradila na Palatinu, jednomeod sedam rimskih breuljaka, naziv palaa nastao je prema imenutog breuljka iznad foruma. Poevi od Augusta, tu su svoje domoveizgradili brojni rimski vladari. Sauvani su tragovi samo nekih. Potemeljima se osobito istie sauvana, neko raskona Domicijanovapalaa - poznata kao palaa Flavijevaca, s nizom otvorenih i zat-vorenih prostora. Arhitekt je spomenuti Rabirius.


126

Poznati su i opisi Plinija Mlaeg u kojima s oduevljenjem detaljnoopisuje razliite vile, zbog ega ga mnogi smatraju jednim od prvihpoznavatelja arhitekture, gotovo arhitektom. U profesionalne arhi-tekte esto ubrajaju i cara HadrijanaHadrijanaHadrijanaHadrijanaHadrijana. Vjerojatno je bar djelominobio projektant velikih graevina iz vremena svoje vladavine.Arhitektu u dravnoj slubi bilo je zabranjeno stavljati ime na svojegraevine iako su se arhitektonska djela slavila i arhitekti visokocijenili. Ipak postoji mnotvo inskripcija s imenima arhitekata. Plini-je Stariji spominje grke arhitekte Saurosa Saurosa Saurosa Saurosa Saurosa i BatrachosaBatrachosaBatrachosaBatrachosaBatrachosa: nisu smjelistaviti svoje ime na izgraeni hram, ali su u kamen graevine ukle-sali gutera i abu, simbole njihovih imena.Punim je imenom naznaen Julius LacerJulius LacerJulius LacerJulius LacerJulius Lacer, graditelj mosta kod Alcan-tara u panjolskoj; na ploniku foruma u Terracini stoji: C. PostuC. PostuC. PostuC. PostuC. Postu-----mius C.mius C.mius C.mius C.mius C. F. Pollio ArchitectusF. Pollio ArchitectusF. Pollio ArchitectusF. Pollio ArchitectusF. Pollio Architectus. Jesu li grka imena Filot Filot Filot Filot Filot i ZotikosZotikosZotikosZotikosZotikos,uklesana na bazi stupa mauzolejskog periptera, odnosno na zidusjevernih vrata Dioklecijanove palae u Splitu, imena arhitekatapalae ili barem suradnika u izgradnji?Postoji natpis i na teatru u Pompejima, rimsko-helenistikom graduzatrpanome zajedno s Herkulaneumom 79. g. erupcijom Vezuva,katastrofom koju je Plinije u pismima opisao Tacitu. Veliki je teatarbio vjerojatno izgraen u V. stoljeu pr. Krista po uzoru na grkiteatar, ali je u Augustovo doba obnovljen na raun M. HolconiusaRufusa i M. Holconiusa Celera. Na junom dijelu istonog krila,izmeu dvaju izlaza, stoji ploa s imenom arhitekta obnovitelja: M.M.M.M.M.Artorius M.Artorius M.Artorius M.Artorius M.Artorius M. L. Primus ArchitectusL. Primus ArchitectusL. Primus ArchitectusL. Primus ArchitectusL. Primus Architectus.Poznat je i arhitekt teatra u Ahaerkulaneumu: Publije NumizijePublije NumizijePublije NumizijePublije NumizijePublije Numizije.Teatar je otkopan kao i mnoge druge graevine Herkulaneuma iPompeja.Na naem podruju - u Solinu, drevnoj Saloni, sreditu rimske pro-vincije, pronaen je na podu u termama ostatak imena, modaarhitektova: D M IVLIAE SO... IVLIATERTL... B MOstalo je sauvano i ime osobe kojoj tradicija pripisuje pronalazaksvojevrsnoga centralnoga grijanja prostorija toplim zrakom u kana-lima poda i zidova (hipokaustum), to je omoguilo izgradnju gole-mih terma. Taj se sustav poeo upotrebljavati oko 80. g. pr. Krista.Prema tradiciji, autor mu je G. SergG. SergG. SergG. SergG. Sergijeijeijeijeije Orati Orati Orati Orati Orati.

SL. 5. Ulomci mramornogplanaFG.FG.FG.FG.FG. 5. Fragments of aMarble Plan


127


2.2. Planovi / PlansOsim imena arhitekata, sauvani su arhitektonski nacrti, tlocrtigrobova i kua, tlocrti cijelih gradskih etvrti Rima. Ovjekovjeujuirimske ratne pobjede, vjerske ceremonijale ili svagdanji ivot, slike,mozaici i reljefi realistino prikazuju individualnost, a ne tip kao uGrka. esto su im pozadina pojedinana arhitektonska djela i pro-elja koja se mogu identificirati.Gotovo u duhu dananjih nacrta, realistino je prikazan tlocrt grob-nog spomenika i pokraj njega uvarova kua, zacijelo iz druge polo-vice I. st. Gore u sredini prikazan je tlocrt prvog kata iste kue. Nainnacrta odgovara nainu drugih sauvanih rimskih tlocrta, a dimen-zije prostorija naznaene su brojkama.U to davno doba jedinstven je primjer tono izmjeren grad Rim. UAugustovo vrijeme, tj. u I. st., narisani su tlocrti (prizemlja?) cijelogagrada na buci zidova Vipsanijeva portikusa na Martovu polju. Taje jedinstvena arhitektonska snimka cijeloga grada - urbanistikasnimka, bila unitena vatrom. Pod vladavinom Vespazijana izvedenje drugi plan na zidovima hrama Sacrae Urbis. I taj je u II. stoljeuunitila vatra, koja je esto harala Rimom, pa je plan ponovno nacr-tan za Septimija Severa i Karakale, ovaj put na mramornim ploamas vanjske strane hrama. Plan je poznat kao Forma urbis Romae ilimramorni plan, izveden u priblinom mjerilu 1: 250. Iako snimkanije potpuno vjerna, izvanredno je vana po zamisli i tehnikomdostignuu, s nizom tlocrta prosjenoga stambenog tipa, tlocrtaostalih otvorenih i zatvorenih prostora te foruma. Popratni opis idanas je djelomino itljiv. Na mjestu kasnije podignutog Panteona,uz najstarije Agripine terme iz 20. g. pr. Krista, vidi se dvoranakrunog tlocrta pokraj koje pie:(th) ERMAE (Agrip) PAESauvani su ulomci plana i djelomino su rekonstruirani premapodacima iz doba Konstantina Velikog (Notitia urbis Regionum).Vei je dio pronaen u XVI. stoljeu, ostatak u XIX. i XX. stoljeu.Trajanov stup podignut je u ast careve pobjede nad Deanima.Visok 38 m, ovijen isklesanim reljefima u stotinu zavoja oko 200 mdugih, poput stripa prikazuje pohod na Deane. Prikazano je, prim-jerice, daansko selo u Sedmogradskoj, te pokoreni i osvojen teritorij.Selo se sastoji od niza sojenica, koliba krunog tlocrta i iljatihkrovova, prapovijesnog stambenog tipa. Na taj se tip u Europi pot-puno zaboravilo, dok 1853./54. nije istraeno naselje na Zrikomjezeru, zatim i druge sojenike nastambe te tako ponovno upoznatprapovijesni tip nastambi izgraivan na vodi u obrambene svrhe.Sav je prikaz potpuno realistian, sa svrhom to krae i jasnije prie.Pozadina - arhitektura, jednako je vaan dio prie.Na istom je reljefu prikazan most preko Dunava. Prolazi podrujemkod Kladova u duini veoj od kilometra, podignut je istodobno scestom uz erdapski klanac, upravo radi pokoravanja susjednihdaanskih plemena. Kao i Trajanov stup, podigao ga je Trajanovarhitekt o kojemu e biti rijei kasnije. Velike raspone mosta svladaoje drvenim lukovima na dvadeset kamenih stupova visokih preko15 m. Most je obnovio 328. g. Konstantin, i nazvan je Tabula Traiana1.Taj je most prikazan na jo nekim rimskim umjetnikim djelima.Stiliziran i shematski prikazan luk nalazimo na novcu tog doba, kaoi brojna arhitektonska djela (architectura numismatica).

SL.SL.SL.SL.SL. 6. rtve Marka Aurelijapred Jupiterovim hramomna Kapitolu _ reljefFG.FG.FG.FG.FG. 6. Marcus Aureliusperforming sacrifices infront of Jupiters Temple onthe Capitol _ relief

SL.SL.SL.SL.SL. 7. Trijumf MarkaAurelija _ reljefFG.FG.FG.FG.FG. 7 Marcus Aureliusstriumph _ relief

1 Tabula Traiana, duga-ka 3,60 , visoka 1,75 m ulitici isklesana, svjedo-anstvo je tog pothvata.Kako se na tom terenu po-digla hidroelektrana, a za-vretkom brane nastaloakumulacijsko jezero, ta bise tabula nala duboko uvodi. Da se povijesni doku-ment spasi, isjekao se bloks tabulom teine 200 tonai zajedno sa oko 7 m rim-skog puta podigao oko 25m iznad leita.


128

Izgled nestalih hramova takoer je sauvan na reljefima. Na reljefuslavoluka Marka Aurelija jasno se ocrtava hram Jupitera Kapitolij-skog, jasnije prikazan nego na novcu i jasnije opisan nego to jeto uinio Vitruvije.Nisu sauvani samo arhitektonski planovi, meu kojima je svakakonajzanimljiviji mramorni plan cijelog Rima, ve je taj grad zaranadobio i svoje graevne propise, i to za Augusta i nakon njega, zakasnijih nasljednika Nerona i Trajana. Kada je uz drevni forumizgraivao prvi novi forum (Iulium) ve je Cezar donio zakon ourbanistikom razvoju grada i regulaciji Tibera Lex de urbe augen-da. Preuzeli su ga i proirili kasniji spomenuti vladari.Odreena je visina izgradnje insula i debljina zia od opeke ovisnoo visini graevine. Propisi nisu bili jednaki za cijelo podruje. Bilisu manje strogi za provincije, no u Utici (sjeverna Afrika, grad blizuKartage) sudac je morao posvjedoiti da su opeke nainjene petgodina prije upotrebe tako da su dovoljno suhe.O rimskoj arhitekturi i urbanizmu najvie saznajemo od jednoga oddvojice najpoznatijih rimskih arhitekata - ve spomenutog VitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvija.

2.3. Vitruvije, Apolodor, Hadrijan / Vitruvius, Apollodorus, HadrianMarcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio nije poznat po profesionalnom radu (osimdetaljno opisane bazilike za Fano, danas nepoznate), nego po jedi-nome i jedinstvenom sauvanom djelu iz antike, pisanom od stru-njaka, koje govori o arhitekturi kao umjetnosti, a opisuje i njezinutehniku sastavnicu.U djelu De architectura libri decem 2 pod utjecajem je naela helenis-tikog arhitekta kasnog III. stoljea pr. Krista. Ponegdje spominjekonstrukcijske elemente luka i svoda, preuzete od Etruraca, a uVitruvijevo su se vrijeme uglavnom primjenjivali za openamjenskegraevine i kasnije omoguili rimskoj arhitekturi puni razvoj.Vitruvije ivi u vrijeme Cezara i Augusta. Potonjemu i posveujesvoje djelo, pisano vjerojatno oko 15. g. pr. Krista. U djelu spominjesva imena klasike, veinom grka i helenistika.

SL. SL. SL. SL. SL. 9. Most na Dunavu -reljef s Trajanova stupaFG.FG.FG.FG.FG. 9. The bridge across theDanube - relief on TrajansColumn

SL.SL.SL.SL.SL. 8. Dio Trajanova mostana Dunavu - prikaz narimskom novcuFG.FG.FG.FG.FG. 8. Part of TrajansBridge on the Danube -shown on a Roman coin

2 Vitruvije, 1951.

TihomirHighlight


129


Navodimo sadraje pojedinih knjiga.I. Odgoj arhitekata, temelji arhitekture, planovi koji se sastoje

od tlocrta, vertikalne projekcije - prikaza proelja ili presjeka -i perspektivne slike (upravo kao i danas), euritmija, simetrija,situirana graevina s obzirom na osunanost, ekonominostgraenja, podjela arhitekture koja je u Vitruvijevo vrijeme obuh-vaala graenja satova i strojeva, uz izgradnju privatnih i javnihgraevina, fortifikacijskih i religijskih, urbanistiki smjetaj poje-dinih graevina s obzirom na izloenost suncu i vjetrovima, izborgradilita za javne radove...

II. Razvoj stambene arhitekture od prapovijesti, graevni mate-rijali: opeka, pijesak, kre i posebna vrsta pijeska koji neobinodjeluje, ima ga kod Baja i na gradskim poljima oko Vezuva, a ...skreom i zidnim kamenom ne samo da prua vrstou grad-njama, nego otvrdnu i nasipi pod vodom, kada se gradi u moru(to je graevni materijal koji je omoguio kasnijoj rimskoj arhi-tekturi primjenu enormno velikih konstrukcija), kamen i kame-nolomi, tipovi zia, drvena graa...

III. Simetrija i osnovni tipovi hramova, njihova izgradnja, stupovniredovi...

IV. Postanak stupovnih redova, ornamenti, modul - pod grkimnazivom embates, strane svijeta pri gradnji hramova, neki po-sebni arhitektonski detalji, etrurski tip hrama i razlike premagrkome...

V. Projektiranje javnih prostora - foruma, bazilika, vijenica, kaza-lita, trijemovi i etalita, terme s detaljnim opisom podnogagrijanja toplim zrakom (hipokaustum), palestre i luke...

VI. Gradnja privatnih kua, njihov poloaj...VII. Izvedba, priprema i upotreba graevnog materijala...VIII. Voda, vodovodi, cisterne, zdenci...IX. Zvijezde, Mjesec i Sunce, astronomija i astrologija, sunani i

drugi satovi...X. Razliiti strojevi: za dizanje, crpljenje vode, crpke i ratne sprave

za napad i obranu...Veina knjiga, njih sedam, govore iskljuivo o arhitekturi, osma jeposveena hidraulici, deveta izradbi satova, a deseta izradbi stroje-va, iz ega se jasno vidi dijapazon djelovanja rimskog arhitekta.Za razliku od teoretiara Vitruvija, drugi je najpoznatiji rimski arhi-tekt poznat po arhitektonskim ostvarenjima iako je i on pisao onekim svojim radovima.Apolodor iz DamaskaApolodor iz DamaskaApolodor iz DamaskaApolodor iz DamaskaApolodor iz Damaska, arhitekt imperatora Trajana, najpoznatiji jearhitekt ne samo carskog vremena nego i rimskog razdoblja uope.Trajan dolazi na vlast nakon dinastije Flavijevaca, u doba najveegprocvata Rimskog Carstva. Kao izvanredan organizator Trajan jeza dvadesetak godina vladavine uvrstio granice pobijedivi Daanei Parte, koji su ugroavali granice sjeverno od Dunava i istonogdijela Carstva.Od cara nekoliko godina mlai Apolodor (60 - oko 130. g.) postaoje ve u poetku Trajanove vladavine ne samo njegov arhitekt vepratilac i savjetnik za sve tehnike pothvate to ih je Trajan podu-zimao u miru i ratu - sve je to bila, prema Vitruviju, zadaa arhitekta.

TihomirHighlight

TihomirHighlight


130

Apolodor je podrijetlom iz zemlje bogate kulturne batine - Sirije.Tu su se od davnine ukrtavali utjecaji, dodirivali umjetniki pravciIstoka, Zapada i Juga. Bio je tipian arhitekt helenizma, s razvijenim,gotovo grkim osjeajem za mjeru.Poetkom II. stoljea Apolodor prati Trajana u sastavu njegovihlegija u borbu protiv Daana, sjeverno od Dunava. Tom prilikomprolazi naim dananjim podrujem. Apolodor odreuje lokacijenaselja uzdu Dunava, probija put kroz erdap i podie spomenutimost (101 - 102. g.), o emu svjedoi navedena Trajanova tabula.O tome mostu kod eljeznih vrata napisao je, naalost izgubljen,spis. Djelomino je sauvan njegov drugi spis o spravama za opsje-danje, koje je predlagao kao bre i pokretljivije od prijanjih. Spiso umijeu opsjedanja - Poliorketika napisao je Trajanova nasljedni-ka Hadrijana. Jo za Trajana poboljao je vatrogasne sprave. Naime,usporedno s izgradnjom vodovoda do Rima unapreivala se i vatro-gasna sluba.Trajanov stup podigao je 114. godine usred Trajanova foruma,svoga najveeg djela.Na stupu je prikazan - kako je ve spomenuto - cijeli ratni pohod naDaane.Forum Romanum bio je najstariji sredinji rimski trg, mjesto gdjesu putujui trgovci prodavali robu, noili te hranili i napajali konje.Postao je to glavni reprezentativni prostor Rima, s javnim zgrada-ma, hramovima, bazilikama, kurijama, rostrama... a trgovanje sepremjeta u sporedne ulice. Cezar uz taj najstariji trg podie noviForum Iulium, jo prostraniji forum podie August, pa Vespazijan(Forum mira), te Nerva. Poetkom Trajanove vladavine inilo seda je izgraen sav sredinji dio grada jer su carski forumi dopiraligotovo do padina visokog breuljka Kvirinala. Niz tih carskih forumavelianstvenom je koncepcijom nadmaio Trajanov forum, Apolo-dorovo djelo na terenu veliine 210 x 160 m, zadirui velikim dijelomu breuljak. Bio je to i veliki inenjerski zahvat u teren, iskopan do38 m dubine, i niveliran. Tako se najvei i najraskoniji Trajanovforum smjestio u produetku carskih foruma kao majestetini nizotvorenih i zatvorenih prostora, sa stupom pobjede, te kao helenis-tiki forum u oitoj kontradikciji sa starim, prostorno neorganizira-nim Forumom Romanumom.Apolodoru se takoer pripisuje izgradnja Trajanovih terma, trijum-falnoga Trajanova luka u Anconi, Odeona i Gimnaziona u Rimu, avjerojatno je sudjelovao i u izgradnji rimske luke Ostije.Pripisuju mu se i neke graevine iz vremena vladavine Hadrijana:Hadrijanov cirk i neki drugi. To ba nije vjerojatno jer je poznatoda je pao u nemilost Trajanova posinka i nasljednika Hadrijana.

SL. SL. SL. SL. SL. 10. Reljefi s TrajanovastupaFG.FG.FG.FG.FG. 10. Reliefs on TrajansColumn


131


Rimski povjesniar Dion Cassius izvjetava da je Apolodor pov-ri-jedio slikarsku ambiciju i tatinu budueg vladara jer se u Trajano-voj prisutnosti okomio na Hadrijana rekavi mu da ode slikati svojebundeve. Jo ga je vie povrijedio drugom prilikom, kada mu jeHadrijan poslao nacrt (to, uostalom, potvruje da se Hadrijandoista aktivno bavio projektiranjem) za hram Venere i Rome. Tomje prilikom Apolodor primijetio kako je prevelikima predvidio ki-pove unutar hrama, jer kad bi se oni uspravili, probili bi krov.Zbog tih uvreda Hadrijanovih likovnih ambicija, obavjetava nasDiodor, nekoliko godina kasnije car je dao ubiti Apolodora. Premadrugim izvorima, Apolodor je bio samo prognan i opet je 129. godineaktivan u Rimu. Taj je veliki arhitekt zacrtao liniju izgradnje kasnijerimske arhitekture, koja se velikim dijelom realizira u duhu njegovihradova.Velikog vladara i velikog putnika koji je obiao sav svoj imperij,poznavatelja i oboavatelja umjetnosti i velikoga graditelja Hadri-jana mnogi uvrtavaju u arhitekte i pripisuju mu gotovo sva djelanjegova razdoblja: mauzolej (danas Castel Angelo) i most koji vodido njega; grandioznu vilu u Tivoliju, pa ak i najpoznatije i najsau-vanije djelo rimske arhitekture - Panteon. Dvadesete godine pr.Krista na tom je mjestu Agripa izgradio prve rimske terme, izgorjeleoko 100. g. Preostali se dio terma - portik dananjeg Panteona,zadrava, mijenja mu se orijentacija i dograuje rotonda te velikakupola na krunom tlocrtu, ija je visina jednaka promjeru tlocrta.Bio je to golemi sredinji prostor, iji raspon kupole nisu premailaostvarenja ni Bizanta ni renesanse - sve do XIX. stoljea. Premanekim izvorima, osnovu Panteona izradio je arhitekt Valerije izValerije izValerije izValerije izValerije izOstijeOstijeOstijeOstijeOstije.Zna se ime jo jednoga Hadrijanova arhitekta: DekrijanaDekrijanaDekrijanaDekrijanaDekrijana, navodnosreivaa projekta Hadrijanova mauzoleja.Svi suvremenici i ostali stari autoriteti opisuju Hadrijana kao osobupotpuno upuenu u znanost i umjetnost. Sa svojih putovanja dono-sio je umjetnika djela, divio se grkoj umjetnosti i otpremao mnogemlade umjetnike na studij u Atenu. U tom je gradu podigao nekolikograevina. Bio je jedan od najsvestranijih i najzanimljivijih likovarimske povijesti.Poznata su i druga imena rimskih arhitekata. Vitruvije spominjesuvremenika poznatog vojskovoe Marija (155 - 86. pr. Krista) G.G.G.G.G.MucijaMucijaMucijaMucijaMucija i neke svoje suvremenike: M. AurelijaM. AurelijaM. AurelijaM. AurelijaM. Aurelija, P. MinidijaP. MinidijaP. MinidijaP. MinidijaP. Minidija i G. KorG. KorG. KorG. KorG. Kor-----nelijanelijanelijanelijanelija.Iz drugih izvora saznajemo da je na pregraenom Augustovu hramu- gradu Puteolisu (danas katedrala S. Procula) upisano ime arhi-tekta L. Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa Auctusa.

SL.SL.SL.SL.SL. 11. Ploa s natpisom nazidu kazalita u Pompejima:M ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSFG.FG.FG.FG.FG. 11. Plaque withinscription on the wall ofthe theatre in Pompei:M ARTORIUS M L PRIMUSARCHITECTUS


132

U Augustovo doba graditelj Kokcej Kokcej Kokcej Kokcej Kokcej pretvorio je Lukrinsko jezero uzaljev; Monije Dat bio je graditelj vodovoda u Cherchellu, a FrontinFrontinFrontinFrontinFrontinje bio graditelj vodovoda u I. stoljeu.Poznata su imena rimskih graditelja koji djeluju u Ateni, prije svihKosucijevoKosucijevoKosucijevoKosucijevoKosucijevo. Za PiziPiziPiziPiziPizissssstrata trata trata trata trata je 530. g. zapoet dorski hram Zeusa Olim-pijskog ispod Akropole, 400 godina kasnije izgraen je kao prvihram na tlu Grke, s vanjskom kolonadom korintskih stupova (nika-da potpuno dovren).Marko Marko Marko Marko Marko i Gaj StalijeGaj StalijeGaj StalijeGaj StalijeGaj Stalije obnovili su atenski Odeon, poruen tijekomMitridatova rata.Kao to rimski arhitekti grade u Ateni, tako i grki arhitekti grade uRimu. Treba istaknuti grkog arhitekta Hermodora Hermodora Hermodora Hermodora Hermodora s otoka Salami-ne, koji je u II. stoljeu pr. Krista, nakon zauzea Grke, izgraivaoRim u mramoru: Jupiterov hram, Junonin i Mrtov hram, djela kojasu uzor heleniziranja rimske arhitekture.

3. O rimskim arhitektima / On Roman architectsto o radu rimskih arhitekata saznajemo iz starih izvora? Najviesaznajemo od Vitruvija, ali i od drugih pisaca. Oni nam priopavajuda su osim osnovnih arhitektonskih zadataka - projektiranja i izved-be otvorenih i zatvorenih prostora foruma, bazilika, kurija, hra-mova, teatara, amfiteatara, terma, palestara, cirkusa, stambenearhitekture ... izraivali planove opsada, projekte ratnih sprava,vojnih logora, cesta, mostova, vodovoda, drenae... radove iz djelo-kruga dananjih graevnih i vojnih inenjera.Drava bi za javne zgrade naruila od arhitekta izradbu projektnogelaborata: nacrta ili modela, s tehnikim opisom i predraunom.Graenje je izvodio poduzetnik, koji bi pola svote honorara dobiounaprijed, ali je za posao morao dati materijalno jamstvo. Tijekomradova nadzor nad gradnjom vodili su mensores aedificium, a na-kon zavretka radova dravna bi komisija preuzela graevinu.O odgoju arhitekata najvie saznajemo od VitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvija. U prvoj knjizinavodi:...Obrazovanje arhitekata mora se sastojati od vie nauka i razliitih znanja jerarhitekt treba ocjenjivati i vrijednost djela koja potiu iz drugih vjetina. Arhi-tektura se sastoji od prakse i teorije. Praksa je sposobnost steena trajnomvjebom. Njome se, prema priloenom nacrtu rukama gradi djelo od ma kakvegradnje. Teorija je onaj dio koji na osnovi zakona proporcije umije dokazati irastumaiti zakone izgraena djela. Zato oni arhitekti koji su nastojali bez znan-stvenih studija postati vjeti samo u runom radu nisu mogli postii priznanjeza svoje napore... Prema tome, arhitekt mora biti i nadaren i prijemljiv za nauk.Ni talent bez nauka, ni nauk bez talenta ne mogu stvoriti savrena umjetnika...

Vitruvije zatim nabraja koja su sve znanja potrebna arhitektu. Tosu pismenost, vjetina crtanja, poznavanje geometrije, povijesti,filozofije i glazbe, a ne smije biti neznalica ni u medicini, pravu,astrologiji. Primjerice, on kae i ovo:...Filozofija oplemenjuje arhitekta i ne doputa mu biti uobraen, naprotiv, onaod njega zahtijeva da bude skroman, poten i bez pohlepe za novcem. To je vrlovano jer se doista ne moe stvoriti nijedno djelo bez potenja i savjesnosti...... kad je, dakle, taj nauk bogat i pun tolikih razliitih i mnogostrukih znanja,mislim da se arhitektima s pravom mogu priznati samo oni koji su se od dje-tinjstva penjali stepenicama razliitih disciplina, hranili se znanjima vie naukai vjetina dok se nisu popeli do najvieg hrama - do arhitekture...Ipak ne saznajemo na koji su se nain u Vitruvijevo vrijeme obra-zovali arhitekti. Jesu li postojale kole ili se naukovanje provodiloegrtovanjem u arhitektonskim radionicama? Prema Lampridiju,rimskom povjesniaru iz IV. stoljea, saznajemo da je vladar Alek-

SL.SL.SL.SL.SL. 12. Marcus VitruviusPollioFG. FG. FG. FG. FG. 12. Marcus VitruviusPollio

SL. SL. SL. SL. SL. 13. Apolodor izDamaskaFG.FG.FG.FG.FG. 13. Apollodorus ofDamascus

SL.SL.SL.SL.SL. 14. Car HadrijanFG.FG.FG.FG.FG. 14. Emperor Hadrian


133


sandar Severus poetkom III. stoljea ustanovio neku vrstu kolaza mnoge struke, pa tako i za arhitekturu. U njima su uitelji biliplaeni u naravi. Stoga su u te kole djecu mogli slati i siromanipuani.Prema jednom Dioklecijanovu ediktu iz 301. g. uitelji arhitektureplaeni su, dodue, malo manje od uitelja jezika, retorike i prava,ali vie od uitelja itanja i aritmetike. Napokon, Konstantinov edikt(306 - 337) opisuje tog vladara kao velikog planera izgradnje, za tonije imao dovoljno strunjaka, pa tim ediktom nareuje da se i unajudaljenijim provincijama osnuju arhitektonske kole u kojimabi se putem prakse izobraavali studenti oko 22. godine ivota. Nastudij bi ih privukli izgledi za nagrade i povlastice.O istom problemu govore i dva kasnija edikta, onaj iz 337. i drugi iz344. g. Vegecije, rimski pisac iz IV./V. stoljea navodi da u Rimu nje-gova vremena djeluje mnotvo arhitekata, to je rezultat mjera kojeje uveo Konstantin.Opsene izgradnje u Carstvu nema - barem ne u Rimu. S razvojemuvjeta pojavljuju se novi nositelji povijesti, kulture i umjetnosti,nastaju novi drutveni odnosi. Kao to je helenizam izbrisao gra-nice nacionalnih kultura, umjetnosti i arhitekture te utro put rim-skome univerzalnom izrazu - tako sada rimski izraz ne poznajenacionalnih granica i u Europi stvara podlogu za razvoj jedinstveneumjetnosti srednjeg vijeka.


134

Literatura Bibliography

1. Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph. (1905), Architektur von Griechenland undRom, Leipzig

2. Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj. (1944), Oblici umijea, Zagreb3. Bossert, H. T.Bossert, H. T.Bossert, H. T.Bossert, H. T.Bossert, H. T. (1922), Architektur - Zeichnungen, Berlin4. Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S. (1927), The Architect in History, Oxford5. Burchardt, J.Burchardt, J.Burchardt, J.Burchardt, J.Burchardt, J. (1878), Geschichte der Renaissance in Italien, Stuttgart6. Choisy, A.Choisy, A.Choisy, A.Choisy, A.Choisy, A. (1899), Historie de larchitecture 1, Paris7. Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A. (1962), Arhitektura starog veka, Beograd8. Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N. (1951), Urbanizam kroz vekove, Stari vek, Beograd9. Durm, J.Durm, J.Durm, J.Durm, J.Durm, J. (1910), Die Baustile: Etrusker-Rmer, Leipzig

10. *************** (1959 - 1966), Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb11. Flecher, B.Flecher, B.Flecher, B.Flecher, B.Flecher, B. (1946), A History of Architecture, London12. Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q. (1935), LArte Etrusca, Milano13. Grubii, S.Grubii, S.Grubii, S.Grubii, S.Grubii, S. (1968), Biblija, Zagreb14. Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C. (1902), Geschichte der Kunst I., Stuttgart15. Hamlin, T.Hamlin, T.Hamlin, T.Hamlin, T.Hamlin, T. (1953), Architecture through the Ages, New York16. Hauser, A.Hauser, A.Hauser, A.Hauser, A.Hauser, A. (1962), Socijalna istorija umetnosti i knjievnosti, Beograd17. *************** (1959), Herodotova istorija, Novi Sad (prev. M. Arseni)18. Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M. (1890), Urgeschichte der Bilden Kunst in Europa, Wien19. JungJungJungJungJung (1883), Leben und Sitten der Rmer, Prag20. Lbke, W. - SemrauLbke, W. - SemrauLbke, W. - SemrauLbke, W. - SemrauLbke, W. - Semrau, Die Kunst der Altertums21. Maiuri, A.Maiuri, A.Maiuri, A.Maiuri, A.Maiuri, A. (1960), Pompeji, Novara22. Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi, T. (1968), Dioklecijanova palaa, Zagreb23. Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A. (1961), 40.000 godina moderne umjetnosti (Paris, 1954),

Zagreb24. Neuburger, A.Neuburger, A.Neuburger, A.Neuburger, A.Neuburger, A. (1919), Technik des Altertums, Leipzig25. Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch. (1877), Historie de lart dans lantiquuite, Paris26. Petrovi, .Petrovi, .Petrovi, .Petrovi, .Petrovi, . (1967), Teoretiari proporcija, Beograd27. *************** (1931), Propylaen Weltgeschichte I., Berlin28. Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J. J. (1953), Art in the Western World, New York29. Schuchardt, C.Schuchardt, C.Schuchardt, C.Schuchardt, C.Schuchardt, C. (1919), Alteuropa, Strassburg - Berlin30. Sewall, J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I. (1953), A History of Western Art, New York31. Springer, A.Springer, A.Springer, A.Springer, A.Springer, A. (1929), Kunstgeschichte I., Leipzig32. Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U. (1936), LArte Etrusco-Romana, Milano33. Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P. (1951), Deset knjiga o arhitekturi, Sarajevo (prev. M. Lopac)34. *************** (1929 - 1937), Wasmuths Lexicon der Bukunst, Berlin35. Watterson, J.Watterson, J.Watterson, J.Watterson, J.Watterson, J. (1950), Architecture, New York36. Woermann, K.Woermann, K.Woermann, K.Woermann, K.Woermann, K. (1929), Geschichte der Kunst, I., Leipzig37. Wooley, C. L.Wooley, C. L.Wooley, C. L.Wooley, C. L.Wooley, C. L. (1966), Poeci civilizacije, (London, 1963), Zagreb

TihomirHighlight

TihomirHighlight

TihomirHighlight


135


We do not know the origin of the mysterious people - the Etruscans, but ar-chitectural structures and forms support the hypothesis that they came fromAsia Minor.Their language is unknown, although their script has been read. The longestpreserved text in Etruscan is on a cloth wrapped around an Egyptian mummyfrom Alexandria, today in the Archaeological Museum in Zagreb. This text, liberlinteus Zagrabiensis, cannot be understood although the script has been read.No one knows which group of languages it belongs to.We can therefore learn about the Etruscans - as about many other past cultures- from remaining monuments and artworks, most of them sepulchral, and fromthe remains of their cities.The Etruscans played an important role in the development of architecturalstructures because they used the arch, vault and dome, which their successorson the Apennine Peninsula - the Romans - advanced in their splendid feats ofengineering.These elements can be found in Etruscan tombs, which repeated the shape oftheir houses. The urns in which they kept the ashes of their dead were alsomade to show - like models - their temples or houses. We know elements ofEtruscan religion, prophecies and rituals during planning cities.

The second part of the paper gives us a brief history of the development ofRome with emphasis on how architecture with a Roman stamp developedthroughout the Empire, from Britain to North Africa, from Spain to the Euphrates.There was a prevalent use of the same basic building material, the same systemof construction, the same structures, the same kinds of buildings - all of thembuilt on a monumental scale to reflect the greatness and might of Rome.The basic construction material was marble; stone, bricks and wood weresupplementary building materials - and there was also a broad use of the newRoman concrete that enabled the construction of immense arches, vaults anddomes throughout the Empire. Vaults based on the structure of the arch, espe-cially the groin vault that was supported on only four points, were used toshape various kinds of structures that stretched in all three dimensions. Al-most all architectural development in the next thousand years was based onthat principle.Most of the text is about architects, many of them already very well known,their work, their social position, education, preserved designs and town plan-ning.We learn most about Roman architecture and town planning from the mostfamous Roman architects - Vitruvius, Apollodorus and Hadrian. Vitruvius wroteDe architectura libri decem, a unique book from the period of Antiquity by anexpert who wrote about architecture as an art, but also described its technicalside. He wrote about educating architects, the foundations of architecture, plans,development of residential architecture, building materials, types of buildings,about columns, orders and ornamentation, designing public spaces, buildingmanagement, astronomy and astrology, building machines.In addition to basic architectural tasks architects also designed war machinesfor use in sieges, military camps, roads, bridges, aqueducts, drainage. Vitruviusalso emphasised the need for literacy, drawing skills, knowledge of geometry,history, philosophy, music, and said that the architect must not be ignorant ofmedicine, law and astrology.Constantines (310-337) Edict shows that this Roman emperor was a great de-velopmental planner. He did not have enough experts to bring about his ideas,so he commanded in this edict that architectural schools were to be opened ineven the remotest provinces to educate students of about 22 years old. Theywere to be attracted to studies by the promise of prizes and privileges. He spokeabout this problem later, too. The Roman writer Vegetius, at the turn of the 4thinto the 5th century, said that Rome had many educated architects as a resultof the measures started by Emperor Constantine.

Melita Vilii

Summary Saetak

The Architect and his Design in the Ancient WorldIII. Etruria, Rome

136

M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag. 121-136

PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK UDC 71/72GOD. VOL. 8(2000)BR. NO. 2(20)STR. PAG. 121-288ZAGREB, 2000.srpanj-prosinac July-December

Prof. dr. sc. Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii, dipl. ing. arh. dugogodinja je redovita profesoricaArhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predavaica i pedagoginja, konzervatorica iprojektantica, lanica - suradnica HAZU; umirovljena 1978. godine. U strunimasopisima i zbornicima objavila je niz znanstvenih i strunih lanaka, suraivalaje u Enciklopediji likovnih umjetnosti. Autorica je desetak arhitektonskih projekatai dobitnica pet nagrada za svoje natjeajne radove. Velik dio znanstvenog interesaposvetila je izvaneuropskim kulturama. U sklopu hrvatskog graditeljskog naslijeaosobitu je pozornost pridala gradu Senju i obnovi kule Nehaj.

Prof. Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii, Ph. D., Arch. Eng., has for many years been professor at theFaculty of Architecture in Zagreb. She is a lecturer and teacher, an architect-conservationalist, a writer and designer, associate member of the Croatian Aca-demy of Sciences and Arts. She retired in 1978. She has published many researchand professional papers in professional journals and collections and is a contri-butor to the Encyclopaedia of Fine Arts. She made several architectural designesand won five competition works. She has devoted much of her scholarly interestto non-European cultures. In the Croatian architectural heritage she devotedspecial attention to the town of Senj and renewal of Nehaj Castle.

Biografija Biography

"Arhitekt i njegov nacrt u Starom Vijeku"

Documents

Transcript of "Arhitekt i njegov nacrt u Starom Vijeku"