AQUASAN MREŽA U BOSNI I HERCEGOVINI

- 11. redovni sastanak -

„Preventivno djelovanje i smanjenje rizika od katastrofa“

Izvještaj

Zenica, 14. 10. 2014. godine

Sadržaj

1. Pozadina i kontekst .................................................................................................................... 3

2. Ciljevi i očekivani rezultati ........................................................................................................ 3

3. Učesnici sastanka ....................................................................................................................... 4

4. Sažetak sastanka ........................................................................................................................ 5

4.1. Uvodna sesija ...................................................................................................................... 5

4.2. Metodologija ....................................................................................................................... 6

4.3. Tematski pregled prikazanih prezentacija .................................................................. 6

4.4. Diskusija ............................................................................................................................... 10

5. Rad u grupama ........................................................................................................................ 11

5.1. Zaključci rada u radnim grupama .............................................................................. 12

6. Naučene lekcije i rezultati sastanka ................................................................................... 13

7. Evaluacija sastanka ................................................................................................................. 13

8. Zaključci sastanka i naredni koraci ..................................................................................... 14

Prilozi

1. Dnevni red

2. Prezentacije

3. Evaluacija sastanka

4. Rad u radnim grupama

1. Pozadina i kontekst

U toku 2010. godine, kroz Projekat „GOV-WADE“ pokrenute su aktivnosti na pripremi i uspostavi

neformalne mreže stručnjaka iz sektora voda i zaštite okoliša u Bosni Hercegovini (BiH) pod

nazivom Aquasan mreža u BiH. Ciljevi uspostavljanja Aquasan mreže u BiH su prikupljanje znanja

i iskustva članova Aquasan mreže u BiH, učenje kroz razmjenu iskustava, saznanja, informacija

i najboljih praksi, doprinos izgradnji ljudskih kapaciteta u sektoru voda i zaštite okoliša, te

intenziviranje saradnje između predstavnika svih zainteresiranih strana, posebno stručnjaka u

sektoru voda i zaštite okoliša. Zbog velikog uspjeha u radu, zainteresiranosti članova, domaćih

i međunarodnih institucija u sektoru voda i zaštite okoliša, kao i uz njihovu pomoć pronađene

su mogućnosti za nastavak rada Aquasan mreže BiH i nakon prestanka implementacija

projekta „GOV-WADE“.

U periodu od decembra 2010. do oktobra 2014. godine održano je deset sastanaka i tri

radionice Aquasan mreže u BiH na kojima su prezentirane aktuelne informacije i projekti iz

sektora voda i zaštite okoliša iz cijele BiH, a koje su izazvale veliki interes okupljenih stručnjaka

sa lokalnog, kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa. Na osnovu zaključaka sa nekoliko

posljednjih sastanaka predložen je da naredni sastanak Aquasan mreže u BiH bude na temu

„Preventivno djelovanje i smanjenje rizika od katastrofa“.

2. Ciljevi i očekivani rezultati

Ciljevi 11. redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su bili:

Razmatranje trenutnog statusa upravljanja poplavnim rizikom u BiH u kontekstu

smanjenja rizika od katastrofa kroz primjenu novih pristupa i metodologija u radu

nadležnih upravnih organizacija, te ostalih zainteresiranih strana,

Razmijeniti informacije i stečena iskustva Aquasan mreže BiH vezana za katastrofalne

poplave koje su se u nekoliko navrata u 2014. godini dogodile u Bosni i Hercegovini,

Informirati učesnike sastanka o najnovijim pristupima i metodologijama smanjenja rizika

od katastrofa, uključujući i poplave, te postići dogovor oko narednih koraka (sastanka

i radionica) i prijedloga ključnih mjera preventivnog djelovanja u slučaju katastrofa,

uključujući i mjere unapređenja postojećeg stanja upravljanja poplavnim rizikom u BiH,

Intenzivirati saradnju između svih članova Aquasan mreže BiH, posebno stručnjaka u

sektoru voda i zaštite okoliša, kroz lobiranje za zajedničke interese i promoviranje

prepoznatljivosti sektora na svim nivoima.

Očekivani rezultati 11. redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su bili:

Povećano razumijevanje učesnika u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, te

aktualizirana potreba za dodatnim unapređenjima postojećeg upravljanja poplavnim

rizikom u Bosni i Hercegovini,

Unaprijeđena znanja učesnika o novim pristupima i metodologijama smanjenja rizika

od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u rad nadležnih upravnih

organizacija,

Unaprijeđena saradnja, komunikacija i koordinacija učesnika u sektoru voda i zaštite

okoliša.

3. Učesnici sastanka

Sastanak su organizirali i koordinirali predstavnici Udruženja Aquasan mreža BiH, a sastanku je

prisustvovalo i na njemu aktivno učestvovalo 65 učesnika, predstavnika:

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH,

- Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH,

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske,

- Fonda za zaštitu okoliša,

- Republičke uprave civilne zaštite-odjeljenje Doboj,

- AVP Jadranskog mora, ured Mostar,

- AVP Sava, ured Zenica,

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK,

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZE-DO kantona,

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona,

- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ/K,

- Ministarstva građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK,

- Grada Prijedora,

- Grada Bihać,

- Općine Travnik,

- Općine Kakanj,

- Općine Tuzla,

- Općine Visoko,

- Općine Cazin,

- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Gračanica,

- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Srebrenik,

- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Bijeljina,

- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Zenica,

- JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Velika Kladuša,

- JP „Vodovod“d.o.o. Bihać,

- JP „Vodovod“ a.d. Banjaluka,

- Ambasade Švicarske u BiH,

- UNDP,

- USAID,

- MDP Inicijative Doboj,

- Udruženja„Aquasan mreža u BiH“,

- Centra za ekologiju i energiju,

- Udruženja Aarhus centra u BiH,

- „Arcoing“ d.o.o. Sarajevo,

- Resursnog centra za vode i okoliš Una Consulting d.o.o. Bihać,

- Univerziteta u Travniku.

4. Sažetak sastanka

4.1. Uvodna sesija

Pozdravnu riječ učesnicima sastanka uputio je moderator sastanka, gosp. Sandi Zulić, a

dobrodošlicu ispred predstavnika Općine Zenica poželio je gosp. Edin Bijedić.

Potom je uslijedilo obraćanje predstavnika Ambasade Švicarske u BiH gosp. Joseph-a Guntern-

a, direktora ureda za saradnju, koji je pohvalio rad Aquasan mreže u BiH i istakao da je Aquasan

mreža BiH postala platforma za podršku svim ljudima koji se bave pitanjem voda i okoliša u BiH

uz želju da se ovakav rad nastavi i u budućnosti. Osvrnuo se na tematiku sastanka govoreći da

problem sa poplavnim događajem s kojim se suočila BiH treba da bude opomena da su se

posljedice mogle ublažiti da se preventivno djelovalo. Također je pomenuo način rješavanja

istih problema u Švicarskoj, gdje je razvijen sistematičan pristup smanjenju rizika od katastrofa,

te ponudio pomoć Švicarske da se u BiH razvije koncept za smanjenje rizika od katastrofa.

Gosp. Zulić se zahvalio gosp. Guntern-u i naglasio da je cilj Aquasan mreže BiH umrežavanje

stručnjaka iz oblasti voda u BiH, razmjena znanja i proširenje kapaciteta, te da je ovaj sastanak

samo uvod za planiranu trodnevnu radionicu. Pozvao je na saradnju sve učesnike i orijentaciju

da probleme rješavamo gledajući šta možemo uraditi u budućnosti i kako da mijenjamo loše

postojeće stanje. Potom je uslijedilo predstavljanje ciljeva, očekivanih rezultata sastanka,

dnevnog reda od strane moderatora.

Slika 1: Obraćanje gosp. Josepha Gunterna

4.2. Metodologija

U uvodnom dijelu sastanka utvrđena je metodologija rada. Sastanak je organiziran kroz dvije

osnovne cjeline:

- Uvodne prezentacije na kojima se naglasak stavljen na posljedice poplavnog

događaja u BiH, te prezentacije g-đe Narraye Carrasco (međunarodne ekspertice za

smanjenje rizika od katastrofa) u kojima je predstavljen osnovni koncept smanjenja rizika

od katastrofa i prezentiran CEDRIG alat koji je razvila Švicarska agencija za razvoj i

saradnju, SDC.

- Radne grupe u kojima je obrađena aktualna tema poplavnog događaja putem SWOT

analize.

Učesnici su tokom prezentacija u vremenu predviđenom za diskusiju imali priliku da iznesu svoja

mišljenja te upute pitanjima prezentatorima.

4.3. Tematski pregled prikazanih prezentacija

Prezentacija 1: „Stanje u Republici Srpskoj prije, u toku i nakon poplava 2014. godine – uzroci i

posljedice, naučene lekcije i potrebe za preventivnim djelovanjem“- prezentator gosp. Nenad

Đukić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Gosp. Đukić je u svom izlaganju dao osvrt na poplave koje su se u maju, augustu i septembru

desile na području Republike Srpske. Pobrojani su sistemi zaštite od poplava u vidu

odbrambenih nasipa, pomoćnih kanala i pumpnih stanica, te dat prikaz količina padavina u

periodu poplava koje su bile enormne i usljed kojih je porastao vodostaj rijeka, navodeći primjer

rijeke Vrbasa gdje je vodostaj porastao za 7m i rijeke Bosne, na hidrološkoj stanici Doboj, gdje

je zabilježen porast vodostaja za 6m. Istaknuta su mjesta u RS-u, Doboj, Bosanski Šamac,

Bijeljina, Modriča, koja su najviše stradala tokom poplava i koja zahtijevaju donošenje

određenih strategija za upravljanje poplavnim rizikom. Prezentacija je završena zaključkom

kojim je dat popis potreba u RS-u kao što su uspostavljanje sistema ranog upozoravanja,

definiranje nadležnosti, donošenje aktivnih mjera zaštite od poplava, metodološka procjena i

analiza šteta, edukacija javnosti, te rješavanje problematike nedostatka hidroloških i

hidrauličkih mjerenja.

Slika 2: Prezentacija gosp. Nenada Đukića

Prezentacija 2: „Stanje u općinama Tuzlanskog kantona pogođenim poplavama 2014. godine,

uključujući pojavu klizišta – uzroci i posljedice, naučene lekcije i potrebe za preventivnim

djelovanjem“- prezentatorica gđa. Mirela Uljić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede Tuzlanskog kantona

Gđa. Uljić je na početku izlaganja iznijela osnovne podatke o Tuzlanskom kantonu i

hidrografskoj mreži Tuzlanskog kantona, a potom se osvrnula na enormne količine padavina

koje su zabilježene na tom prostoru u periodu maj - august 2014. godine. Kao uzroke velike štete

koja je nastala nakon prirodnih nepogoda (poplave, klizišta, grad) na području Tuzlanskog

kantona ona je navela malu propusnu moć prirodnih korita vodotoka, neizgrađene zaštitne

objekte, veliki broj nelegalno izgrađenih objekata, problem smanjenog kapaciteta

akumulacije Modrac, nepravilno izvedenih mostovskih prelaza i djelimično lošeg izvođenja

uređenja manjih vodotoka. Problemi s kojima se suočavaju u Tuzlanskom kantonu, prema

riječima g-đe Uljić, jesu (ne)funkcionalan pravni i institucionalni okvir i nedovoljno održavanje

zaštitnih vodnih objekata. Iz naučenih lekcija se jasno uočavaju potrebe koje je nužno

realizovati u što skorijem periodu, kao što su dorada operativnih planova odbrane od poplava

sa ciljem funkcionalnije primjene na terenu, dovršenje sanacije brane Modrac, provođenje

detaljne analize nestabilnih padina na kojima su izgrađeni objekti, te dosljedna zabrana

gradnje objekata u plavnom području.

Slika 3: Prezentacija gđe. Mirele Uljić

Prezentacija 3: „Primjeri dobre prakse Općine Zenica u definiranju stanja nakon katastrofalnih

poplava i pojave velikog broja klizišta, te planiranju i izvršenju prioritenih mjera sanacije“-

prezentator gosp. Edin Bijedić, Općina Zenica – odsjek za vodoprivredu

Gosp. Bijedić je istakao da su majske poplave koje su zadesile veći dio teritorija BiH rezultirale

velikim štetama na području općine Zenica s naglaskom na najugroženija područja. Velika

količina padavina je uzrokovala pojavu klizišta i po prvi put na teritoriju općine Zenica pojavu

bujičnog karaktera vodotoka. Kao uzroke majskih poplava gosp. Bijedić navodi izuzetno velike

padavine ranga 1/500 godina, neuređenost korita vodotoka, problem podjele nadležnosti oko

održavanja obaloutvrda, neredovno čišćenje i održavanje vodotoka, te nelegalnu izgradnju

mostova, potpornih zidova i drugih objekata. Kao rješenja za unapređenja stanja na prostoru

općine Zenica predlaže redovno održavanje i čišćenje korita vodotoka i izgradnju poprečnih

pregrada u bujičnim tokovima, izgradnju obaloutvrda u naseljenim mjestima, izgradnju zaštitnih

objekata, pošumljavanje goleti i zaustavljanje divlje sječe šuma.

Prezentacija 4: „Smanjenje rizika od katastrofa – osnovni koncept“ - prezentatorica gđa.

Naraya Carrasco, međunarodni stručnjak za smanjenje rizika od katastrofa

Gđa. Carrasco je na početku definirala osnovne pojmove kao što su katastrofa, opasnost,

ranjivost i rizik od katastrofa gdje navodi da se obično rizik od katastrofa ogleda u ljudskim

životima ili novcu. Ovi pojmovi su bitni da bi se shvatio koncept metodologije smanjenja rizika

od katastrofa koji zahtijeva odgovor na tri osnovna pitanja:

1. Šta se može dogoditi? ( odgovorom na ovo pitanje vršimo analizu rizika),

2. Šta je prihvatljivo? (u ovom koraku se vrši evaluacija rizika-donosimo odluku na osnovu

procjene šta to dobijamo, a šta gubimo),

3. Šta je potrebno poduzeti? (kad dobijemo odgovor na prethodna dva pitanja, vrši se

integralno planiranje mjera, ovisno o ciklusu rizika).

Potom je gđa. Carrasco pojasnila na koji način se donosi odluka o mjerama za smanjenje rizika

i naglasila da je bitno tokom donošenja odluka o mjerama za smanjenje rizika voditi računa da

sve mjere moraju biti u skladu sa principima održivosti. Ovakva metodologija zahtijeva

participativan pristup i u nju je uključeno više interesnih strana, a na samom kraju gđa. Carrasco

je istaknula da je smanjenje rizika odgovornost svakog od nas.

Slika 4: Prezentacija gđe Carrasco

Prezentacija 5: „Smanjenje rizika od katastrofa – uvod u alat CEDRIG i primjeri primjene“ -

prezentatorica gđa. Naraya Carrasco, međunarodni stručnjak za smanjenje rizika od

katastrofa

Gđa. Carrasco je izložila sistematičan pristup smanjenju rizika od katastrofa koji je razvijen u

Švicarskoj. Alat koji su eksperti Švicarske agencije za razvoj i saradnju razvili naziva se CEDRIG,

a nastao je kao objedinjenje SDC-ovog vodiča za smanjenje rizika od katastrofa i OECD-ovog

integralnog pristupa adaptaciji klimatskim promjenama.

Kao osnovni ciljevi CEDRIG alata se ističu:

- Povećanje otpornosti i smanjenje negativnog uticaja aktivnosti,

- Poboljšanje kapaciteta otpornosti prirodnih sistema i zajednica,

- Integrisanje klimatskih promjena, okoliša i smanjenja rizika od katastrofa u razvojnu

saradnju i humanitarnu pomoć,

- Prepoznavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, degradacijom okoliša i/ili

tektonskom aktivnošću.

Gđa. Carrasco je pojasnila koncept CEDRIG alata koji se sastoji od 3 osnovna modula i to:

1. Modul I – koji podrazumijeva snimanje rizika i utjecaja da bi se odredilo da li postoji

značajan rizik i da li zahtijeva detaljniju procjenu,

2. Modul II - koji podrazumijeva detaljniju procjenu na strateškom i programskom nivou i

koji stavlja fokus na samu procjenu rizika,

3. Modul III - koji podrazumijeva detaljnu procjenu na nivou projekta i unutar kojeg se vrši

detaljna evaulacija rizika i utjecaja.

Na kraju je gđa. Carrasco navela i primjere zemalja u svijetu gdje je CEDRIG našao svoju

primjenu uz naravno prilagodbu datoj državi, i kao pozitivan primjer istaknula integraciju

CEDRIG-a u državne smjernice u Boliviji.

Prezentacija 6: „Primjer novog pristupa i metodologije za upravljanje poplavnim rizikom na

opštinskom nivou - pilot projekat Bihać“- prezentator gosp. Kemal Hadžić, Una Consulting

Gosp. Hadžić je prisutnima predstavio dva projekta koja su implementirana od strane Una

Consultinga:

1. Kartiranje poplava, istraživanje potencijalnih rizika i koncept mjera - pilot projekat u

okviru projekta GOV-WADE,

2. Tehnički prilozi Kantonalnog operativnog plana odbrane od poplava – izrada

elaborata za 8 vodotoka II kategorije.

U svojoj prezentaciji, gosp. Hadžić je objasnio metodologiju kojom su projekti rađeni, a koja je

preuzeta iz švicarskog iskustva i prakse, s naglaskom da je prvi projekat imao više edukativni

karakter. Također je pojašnjeno na koji način su prikupljani podaci za potrebe projekata s

obzirom da su podloge za projektovanje koje su bila na raspolaganju zastarjele i neupotrebljive.

Prikazan je i način određivanja karata fenomena, karata opasnosti od rizika te mjere koje su

date za poboljšanje stanja kao što su izrada regulacija i nasipa, obezbjeđenje inundacionih

prostora, te prirodnih i vještačkih retenzija, izvođenje zaštite pojedinačnih objekata, redovno

čišćenje i održavanje vodotoka i unapređenje upravljanja prostorom uz napomenu da se kod

primjene svake od ovih mjera mora voditi računa o posljedicama koje iste izazivaju na

nizvodnom dijelu vodotoka.

Slika 5: Prezentacija gosp.Hadžića

4.4. Diskusija

Nakon prezentacije gđe. Carrasco razvila se dinamična diskusija, gdje su učesnici davali svoja

mišljenja, komentare, te postavljali pitanja u svrhu pojašnjenja prezentacija.

Na pitanje koliko uvođenje koncepta smanjenja rizika od katastrofa u projekat poskupljuje sam

projekat, gđa Carrasco je pojasnila da uvođenjem metodologije smanjenja rizika od katastrofa

na samom početku projekta definitivno poskupljuje sam projekat, ali dugoročno gledajući je

jako isplativo, jer je pokazano da ulaganjem 1$ u preventivno djelovanje rezultira uštedom 4-

7$ potreba za sanacijom nakon katastrofe.

Upitana da li CEDRIG alat može da posluži za procjenu rizika od poplava za postojeću situaciju

u gradovima, objasnila je da CEDRIG alat služi za potrebe planiranja, a probleme ne sagledava

samo sa tehničkog aspekta. Za veće gradove se koristi II modul CEDRIG alata koji

podrazumijeva strateško planiranje.

U vezi primjene CEDRIG alata na prostoru Europe, potvrdila je da alat još uvijek nije primijenjen

na nivou Europe, zasad je primjenu našao u zemljama u razvoju kao što su to zemlje Južne

Amerike i Centralne Afrike.

Na kraju diskusije gđa Carrasco je potvrdila da je metoda primjene CEDRIG alata kompatibilna

sa metodama određivanja rizika od strane investitora, odnosno da CEDRIG alat u potpunosti

prati sve internacionalne vodiče i smjernice.

Učesnici su iznijeli svoja mišljenja i prijedloge u vezi sa CEDRIG alatom:

- nužnost primjene ovog alata i kod nas, ali uz političku podršku da se nađe veza između

ovih alata i naših propisa,

- važno je da se utvrdi pravac i da se sagleda kako da se dorade i unaprijede postojeće

strategije i poveća spremnost na ovakve događaje,

- staviti naglasak na preventivno djelovanje, pravovremeno uočiti sve elemente

upravljanja i uzroke katastrofa,

- mogućnost primjene CEDRIG alata na veći broj korisnika, da se osim poplavnih rizika

tretiraju i problemi kao što su prostorno planiranje, poljoprivredna zemljišta i drugi.

5. Rad u grupama

Nakon prvog dijela sastanka u kojem su učesnicima predstavljene prezentacije kojima se dao

pregled stanja u toku i nakon poplavnog događaja u periodu maj, august i septembar 2014.

godine, te prezentacija gđe. Naraye Carrasco o konceptu smanjenja rizika od katastrofa i

uvođenju CEDRIG alata, učesnicima sastanka je pojašnjen koncept radnog zadatka od strane

gđe. Snežane Mišić Mihajlović i izvršena je podjela učesnika u radne grupe. Zadatak radnih

grupa je bio da izvrše analizu stanja – preventivno djelovanje, poplavni događaj i mjere

poboljšanja nakon poplava u BiH kroz SWOT metodu sa posebnim naglaskom na definiranje

mogućnosti za unaprjeđenje stanja. Učesnici sastanka su podijeljeni u četiri radne grupe na

slijedećim nivoima:

Svaka grupa je imala zadatak da SWOT metodu primijeni kroz dole navedene aspekte aspekte

i definira do 5 zajedničkih mjera unapređenja u vlastitom radnom okruženju.

1. Postojeći pravni (zakoni i podzakonski propisi) i institucionalni okvir (nadležni državni

organi i subjekti kojima je povjereno upravljanje i održavanje vodnih objekata i

dobara) za upravljanje poplavnim rizikom u BiH,

2. Preventivne mjere – redovno održavanje vodnih objekata i dobara, prikupljanje

podataka, jačanje tehničkih i ljudskih kapaciteta nadležnih organa,

3. Koordinacija/komunikacija između:

- nadležnih organa u toku i nakon poplavnog događaja,

- nadležnih organa/tijela sa ugroženim stanovništvom i obavještavanje šire javnosti,

4. Procjena šteta i potreba za oporavkom, procjena uticaja na okoliš i interventne

kratkoročne mjere,

5. Analiza cjelokupnog događaja i prijedlog dugoročnih mjera.

Grupa

1.

Državni nivo/ Entitetski nivo – FBiH/RS – entitetska ministarstva vodoprivrede, okoliša, prostornog

uređenja i građenja, agencije za vode i fond za zaštitu okoliša/životne sredine, entitetske službe civilne

zaštite

2. Kantonalna ministarstva vodoprivrede, okoliša, prostornog uređenja i građenja

3. Općine/opštine

4. Javna komunalna i vodovodna preduzeća, donatori, razvojne banke, konsultanti, izvođači radova,

NVO, osiguravajuće kuće, privatni sektor, građani

5.1. Zaključci rada u radnim grupama

Nakon intenzivnog grupnog rada, predstavnik svake grupe je prezentirao rad grupe i naveo

mjere unaprjeđenja koje su kao grupa predložili. U Prilogu 4 Izvještaja se nalaze rezultati radnih

grupa prema zadanoj temi. Bitno je istaknuti da su se sve radne grupe složile da u BiH postoji

dobar zakonski okvir, ali da problemi nastaju usljed neprovođenja istog. Također je dat

naglasak na nepostojanje pravilne koordinacije između nadležnih institucija na svim nivoima te

da je potrebno uložiti napore u doradu operativnih planova odbrane od poplava u cilju

funkcionalnije primjene na terenu. Sve radne grupe su istaknule da je veoma bitno raditi na

povećanju svijesti građana o problemu poplava, te na taj način pokušati djelovati protiv

ilegalne izgradnje i nekontrolirane sječe šuma, ali isto tako je veoma bitno da se stiču nova

znanja i da se vrši njihova razmjena. U BiH postoji određen broj zaštitnih vodnih objekata koji se

ne održavaju pa je stoga veoma bitno da se donesu odluke u čijoj nadležnosti je održavanje

takvih objekata i da se isto redovno provodi, te da je potrebno raditi i na unaprijeđenju tih

objekata i izgradnji novih da bi se zadovoljile sve potrebe.

Slike 6.7.8.9. : Rad u radnim grupama

6. Naučene lekcije i rezultati sastanka

Ciljevi i očekivani rezultati jedanaestog redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su na osnovu

procjene učesnika u cijelosti postignuti:

- učesnici su dobili pregled situacije i iskustava pojedinaca tokom katastrofalnih poplava

koje su se u nekoliko navrata dogodile u BiH,

- učesnici sastanka su informirani i unaprijeđena su znanja učesnika o novim pristupima i

metodologijama smanjenja rizika od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u

rad nadležnih upravnih organizacija,

- dat je prijedlog o održavanju trodnevne radionice na istu temu koja bi rezultirala

prijedlogom ključnih mjera preventivnog djelovanja u slučaju katastrofa, ali uključujući

i mjere unapređenja postojećeg stanja upravljanja poplavnim rizikom u BiH,

- povećano je razumijevanje učesnika u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, te

aktualizirana potreba za dodatnim unapređenjima postojećeg upravljanja poplavnim

rizikom u Bosni i Hercegovini,

- unaprjeđena su znanja učesnika o novim pristupima i metodologijama smanjenja rizika

od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u rad nadležnih upravnih

organizacija,

- unaprjeđena saradnja, komunikacija i koordinacija učesnika u sektoru voda i zaštite

okoliša.

7. Evaluacija sastanka

Na kraju sastanka, učesnicima je podijeljen evaluacijski upitnik sa 9 pitanja vezanih za samu

organizaciju sastanka, kao i kvalitet prezentiranih informacija. Iz komentara učesnika izdvojene

su neke od sugestija i zapažanja:

- Prikazane prezentacije je potrebno dostaviti svim načelnicima i gradonačelnicima RS,

jer su oni predsjednici kriznih štabova,

- Potrebno je kroz Aquasan mrežu u BiH naći način da se uvede CEDRIG alat u BiH,

- Najviše diskusije se razvilo u toku rada u radnim grupama, što je veoma pozitivno, jer su

se na taj način razmijenila iskustva,

- Potrebno je raditi na poboljšanju saradnje vodoprivrednog i šumarskog sektora u cilju

primjene zakonske regulative,

- Postoje mogućnosti da se prevaziđu ili ublaže katastrofe kojima je čovjek uzrok – o

problemu poplava je potrebno pričati i u školama, te na taj način podizati svijest i

educirati građanstvo,

- Zbog ogromnih štetnih posljedica izazvanih posljednjim poplavama u BiH nužno je

adaptirati nove tehnike i alate kod analiza kratkoročnih i posebno dugoročnih planova

i mjera,

- Potrebna nam je pomoć internacionalnih eksperata za definisanje mjera za oporavkom

i upravljanjem rizika.

Dijagram 1: Rezultati evaluacijskog upitnika

8. Zaključci sastanka i naredni koraci

Nakon što je prezentiran rad svake radne grupe sa prijedlozima i mjerama za unaprjeđenje

izvedeni su zaključci sastanka:

1. Potrebna je primjena sistematskog i sveobuhvatnog pristupa upravljanja rizikom i

preventivnim mjerama (primjer CEDRIG alata),

2. Nužno je raditi na izgradnji institucionalnih i kadrovskih kapaciteta sa naglaskom na

razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi,

3. Uključivanje građana i javnosti, podizanje svijesti i educiranje o njihovim uticajima i

mogućnostima u toku poplavnih događaja je od izuzetne važnosti,

4. Potrebne su izmjene i dopune postojećih zakona u cilju njihove funkcionalnije primjene,

5. Procese planiranja je potrebno unaprijediti,

6. Neophodno je raditi na unapređenju komunikacije svih aktera i koordinacije svih

aktivnosti na svim nivoima u BiH,

7. Vodni zaštitni objekti se moraju redovno održavati i unaprijediti, te moraju biti održivi, što

znači da je potreban proaktivan pristup tom problemu.

Kao prijedloge tema za razmatranje na narednim sastancima Aquasan mreže u BiH, učesnici

su predložili slijedeće:

1. Upravljanje poplavnim rizikom,

2. Detaljnije upoznavanje sa CEDRIG alatom,

3. Integrisani pristup problemu poplava i učešće svih sektora, naročito sektora šumarstva

4. Detaljniji i konkretniji sadržaji za upravljanje rizikom, prilagođen općinama, civilnoj zaštiti,

vatrogasnim jedinicama i drugima,

5. Intergalno upravljanje zaštitom od poplava,

6. Razvoj koordinacija sektora šumarstva, voda, prostornog uređenja i zaštite okoliša.