OPĆINE SALI

PROSTORNI PLAN UREĐENJAOPĆINE SALIIZMJENE I DOPUNE 2021.

ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA

"Službeni glasnik Općine Sali" br.03/21

Nositelj izrade: Općina SaliIzrađivač :

ulica Kralja Tvrtka 323 000 ZADAR tel. 023 492 080

Direktor : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Stručni tim : Stephen Tony Brčić dipl.ing.upp.Ivan Sutlović dipl.ing.el.Jure Grbić, dipl.ing.građ.Luka Predovan bacc. ing. aedif.Zlatko Adorić, građ.teh

T e l : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 0 • F a x : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 8 • e - m a i l : b l o c k - p r o j e k t @ o p t i n e t . h r

Županija:

Naziv prostornog plana:

Javna rasprava (datum objave):

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradio plan:

Odgovorni voditelj

Stručni tim u izradi plana:

Pečat predstavničkog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom

Predsjednik predstavničkog tijela:

Odgovorna osoba:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Pečat nadležnog tijela:

Općina:

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

ovjerava:

ZADARSKA

Odluka o izradi Plana:

Javni uvid održan:

Željko Predovan, dipl. ing. arh.

BLOCK-PROJEKT d.o.o.za arhitekturu i prostorno planiranjeKRALJA TVRTKA 3, 23000 ZADARtel: 023/492-080, fax: 023/492-088, e-mail: [email protected]

Željko Predovan, dipl. ing. arh.

BLOCK-PROJEKT d.o.o.za arhitekturu i prostorno planiranjeKRALJA TVRTKA 3, 23000 ZADARtel: 023/492-080, fax: 023/492-088, e-mail: [email protected]

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SALI - izmjene i dopune

ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA

1. Željko Predovan, dipl. ing. arh.2. Stephen Tony Brčić, dipl. ing. upp.3. Ivan Sutlović, dipl. ing. el.

4. Jure Grbić, dipl. ing. građ.5. Luka Predovan, bacc. ing. aedif.6. Zlatko Adorić, građ. teh.

"Službeni glasnik Općine Sali" br. 4/18

SALI

Vladimir Radulić dipl. iur.

"Zadarski list" 17. 06. 2020.

"Zadarski list" 02. 03. 2020. od: 10. 03. 2020. do: 10. 04. 2020.

Suglasnost za Plan prema Članku 108. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne Novine" br.153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19)

od: 22. 06. 2020. do: 30. 06. 2020.

Broj suglasnosti: KLASA: 350-02/20-11/33 URBROJ: 531-06-1-2-21-5 Zagreb, 12. travnja 2021.

Marijan Crvarić dipl. iur.

"Službeni glasnik Općine Sali" br.03/21

REPUBLIKA HRVATSKAMIN ISTARSTVO ZASTITE OKOLISA,

PROSTORNOG UREDENJA IGRADITELJSTVA

10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20fel: 01137 82-444 Faxi 01137 72-822

Uprava za nrostorno uredenje

Klasa: UP/I-350-02/0B-07/3Ur.br.: 53 t-06-08-3Zagreb. 22. veljade 2008.

Ministarstvo zaStite okoli5a, prostornog uredenja i graditeljstva, povodomzahtjeva "BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. l,zastupan po direktoru: Zeljko Predovan, dipl.ing.arh., za izdavanje suglasnosti zaobavljanje strudnih poslova prostomog uredenja, na temelju odredbe dlanka 8.a stavka1. Zakona o prostornom uredenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68198, 61/00,32/02 i100/04), a u svezi s odredbom dlanka 353. satavka 1. Zakona o prostonlom uredenju igradnji ("Narodne novine", br. 76107), donosi

R . } E S E N J E

I. ' BLOCK-PROJEKT " d.o.o. - u iz ZADRA, 7, Domobranskepukovnije br. I, daje se suglasnost za obavljanje svih struinih poslova prostornogureilenja: izrade svih prostornih planova.

II. Pravna osoba iz todke I. izreke ovoga rje5enja duZna ie Ministarstvuza5tite okoli3a, prostomog uredenja i graditeljstva dostaviti obavijest i dokumentaciju onaknadnoj promjeni uvjeta znadajnih za davar4e ove suglasnosti najkasnije u roku od 30dana od dana nastanka promjene.

' III. Suglasnost iz todke I. izreke ovoga rjeSenja oduzet 6e se ako pravnaosoba prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje sugiasnosti ili ako strudneposlove prostornog uredenja obavlja protivno propisima koji ure<iuju proslornouredenie.

O b r a z l o i e n j e

'BLOCK-PROJEKT" d.o.o. iz ZADRA, 7. Domobranske pukovnije br. 1,podnio je ovom Ministarstvu zahdev za davanje sugiasnosti za obavlianie svih stmdnihposlova prostornog uredenja: izrade svih prostomih planova.

Uz zahtiev ie priloZio sve dokaze propisane dlankom 3. Pravilnika o davanju ioduzimanju suglasnosti za obavljanje strudnih poslova prostornog uredenja (..Narodnenovine" br. 21106 i br. 53/06) i to za slijede6e zaposlenike:

- Zeljko Predovan, dipl.ing.arh.. ovlaSteni arhitekt. br. ovl. 784.- Sanja Bo3kovii, dipl.ing.arh., ovla5teni arhitekt, br. ovl. 3266,- Stephen Tony Brdii. dipl. ing. urbanog i prostornog planiranja- Denis Batur, dipl.ing.grad.. ovla5teni inZenjer gradevinarstva. br. ovl. 3826,- Ivan Sutlovii. dipl.ing.el.. ovla5teni inZenjer elektrotehnike, br. ov|.2126.

Uvidorn u navedenu dokumentaciju utvrdeno je da podnositelj zahtjevaispunjava sve uvjete za izdavanje zalraLene suglasnosti, pt'opisane odredbama dlanka 2.stavka 1. navedenog Pravilnika.

Slijedom izloLenog, a na temelju ociredbe dlanka 202. stavak 1. Zakona o opiemupravnom postupku r.r Republici Hrvatskoj (,,Narodne novine" br. 53191 i 103/96Presuda listavnog suda), riie5eno je kao u todci I. izreke ovog rie5enja.

U todci II. izreke ovoga rje5enja odludeno je u skladu s dlankom 7. stavkom 3.Pravilnika o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavlj anj e strudnih poslovaprostomog uredenia.

Upozorenje iz todke lII. izreke ovog rjeienja u skladu je s dlankom 39. Zakona oplostonronr urederliu i gradnji.

L,'pravna pristojba u drZavnim biNezima u iznosu od 70 kn po TAR. br. l. i 2.Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (..Narodne novine" br. 8/96 i110/04) rialepljenaje na zahtjevu i poniStenaje.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Ovo rjeSenje je konadno u Llpravllom postupku, te se protiv njega ne tnoZe

izlaviti Zalba. ali se moZe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RepublikeHryatske.

Upravni spor pokre6e se tuZbom koja se podnosi u roku od 30 dana od danadostave ovog rjeSenja i predaje se neposredno ili preporudeno po5tom Upravnom suduRepublike Hrvatske.

CA MINISTRICE

e-dipl.ing.arh

Dostaviti:l. "BLOCK-PROJEKT" d.o.o., ZADAR, 7. Domobranske pukovnije br. 12. Evidencija suglasnosti, ovdje3. Spis, ovdje

IZMJENE I DOPUNE PPUO SALI –ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA

Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] Stranica. 1

Članak 1.

Članak 3. mijenja se i glasi:Prostorni plan uređenja Općine Sali (u daljem tekstu Plan), obuhvaća područje Općine Sali kaoadministrativno – teritorijalne jedinice lokalne uprave i samouprave, bez prostora Parka prirodeTelašćica, unutar zakonom utvrđenih granica, a koji se sastoji od naseljenih otoka–(Dugog otoka.Zverinca i Lavdare) sa naseljima: Sali s Lavdarom – općinsko središte, Zaglav, Žman, Luka, Savar,Brbinj, Dragove, Božava, Soline, Veli Rat, Verunić i Zverinac, te nenaseljenih otočića i hridi spripadajućim akvatorijem.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SALI

Članak 2.

Članak 8. mijenja se i glasi:

(1) Planom je određena osnovna namjena površina za cjelokupno područje unutar granica obuhvata –prikazana u grafičkom dijelu 1. Korištenje i namjena površina u M 1:25 000.

(2) Prostor u granicama ovog Plana dijeli se, prema namjeni na:a) površine za razvoj i uređenje građevinskog područja naselja (izgrađeni dio/neizgrađeni dio),b) izdvojena građevinska područja izvan naselja za sljedeće namjene,

· proizvodna namjena (I),· ugostiteljsko turistička namjena (T),· športsko rekreacijska namjena (R1)· groblja

c) površine izvan građevinskih područja:· poljoprivredno tlo (P)· šuma i šumsko zemljište (Š)· ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)· površine uzgajališta (marikultura)· rekreacijska namjena (R2)· površine infrastrukturnih sustava

Članak 3.

Članak 9. mijenja se i glasi

(1) Planom je utvrđeno korištenje prostora i namjena površina za razvoj i uređenje površine naselja(GP) i površine izvan naselja.

(2) Prostor za razvoj i uređenje naselja je građevinsko područje naselja, prikazano s podjelom naizgrađeni i neizgrađeni dio.

(3) Prostor za razvoj i uređenje izvan GP naselja su građevinske površine izvan naselja za izdvojenenamjene, prikazane kao postojeće i planirane (izgrađene, neizgrađene, neuređene) i površine izvangrađevinskih područja.

Članak 4.

Članak 10. mijenja se i glasi :

(1) Ovim se Planom određuje način korištenja prostora, a koji se temelji na tradicionalnim oblicimanjegova korištenja i suvremenim trendovima nastalim općim razvitkom.

(2) U granicama obuhvata Plana prostor se koristi za slijedeće osnovne namjene:

građevinsko područje naselja gdje je glavna namjena stanovanje sa pratećim funkcijama za potrebestanovanja. Građevinsko područje naselja se sastoji od izgrađenoga dijela i neizgrađenog dijela (udaljnjem tekstu GPn)



izdvojeno građevinsko područje izvan naselja:· zone turističko-ugostiteljske namjene gdje je boravak turista i smještaj pratećih sadržaja

turističke aktivnosti osnovna djelatnost (T)· zone proizvodne djelatnosti (I)· zone športsko-rekreacijske namjene gdje je utvrđena mogućnost izgradnje športskih građevina

–sa pratećim sadržajima (R1)· groblja

površine izvan građevinskih područja :· površine poljoprivredne namjene, pretežno postojeća polja uz naselja i maslinici, koje će ostati

u sklopu prostornog plana sa istom namjenom.· šumske površine u sklopu prostornog plana imaju važnu fizičku vrijednost oplemenjivanja

okoliša.· površine za uzgoj ribe (marikultura)· površine rekreacijske namjene bez natkrivenih igrališta ili dvorana (R2)· ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište su površine uglavnom prekrivene makijom ili

kamene goleti prostor koji čini najveći dio općinskog teritorija.

Članak 5.


Planom definirano poljoprivredno tlo, vrijedno obradivo tlo za poljoprivrednu proizvodnju u kojukategoriju svrstavamo: voćnjake, maslinike, livade, vinograde i vrtove.

Članak 6.


Planom definirane šume osnovne namjene su šumske površine zatečene na prostoru unutar granicaobuhvata Plana.

Članak 7.

Članak 12a.(1).Površine uzgajališta su morske površine namijenjene uzgoju riba, a određene su u skladu saProstornim planom Zadarske županije..(2) U ZOP-u se unutar prostora ograničenja (pojas mora u širini od 300 m) ne može planirati uzgojplave ribe



2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 8.


Provedba Prostornog plana temeljiti će se na ovim odredbama, kojima se definira namjena i korištenjeprostora, načini uređivanja prostora, te zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Prostornogplana.

Članak 9.


Svi uvjeti i način kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana,sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Prostornog plana, koji predstavljaju cjelinu zatumačenje svih planskih postavki.

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 10.


Građevine od važnosti za državu na području obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Sali su:1) Prometne i komunikacijske građevine i površine:

1.1.cestovne građevine:· državna cesta D109 (Veli Rat– Savar – Sali)· državna cesta D124 (Trajektna luka Brbinj–Brbinj–D109)· državna cesta D125 (Trajektna luka Zaglav – D109)

1.2. građevine zračnog prometa:· heliodromi (postojeći i planirani) na lokacijama u skladu sa grafičkim prilogom

1.3. građevine i površine pomorske plovidbe:· međunarodni plovni put

2) Vodne građevine:

Građevine za korištenje voda:· vodovodni cjevovod s pratećim objektima kao dio vodovodnog sustava sjeverne Dalmacije.

Građevine za zaštitu voda:· potencijalni sustavi odvodnje otpadnih voda naselja.

3) Posebne građevine i površine:

3.1.vojne lokacije i građevine· vojna podzemna luka – potkop „Paprenica“· vojna podzemna luka – potkop „Zagračina“· vojna podzemna luka – potkop „Bukašin“· LUP – MOL „rt Lopata“· LUP – „Božava“· LUP – „Dragove“· LUP – RP „Vela Straža“· Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-20)· Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-22)



3.2.granični prelazi· sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika,

- sezonski granični morski prijelaz; Božava, Sali (postojeći)

4) Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja:• uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti većoj od 300 m od obalne crte

Članak 11.Članak 17. mijenja se i glasi:Na području obuhvata Plana građevine od važnosti za Zadarsku županiju su:

1.Prometne i komunikacijske građevine i površine:1.1.cestovne građevine

Županijske ceste:· županijska cesta Ž 6059 (Luka – D109)· županijska cesta Ž 6060 (Žman – D109)Lokalne ceste:· lokalna cesta L 63041 (Verunić – D109)· lokalna cesta L 63043 (L63041 – Soline)· lokalna cesta L 63044 (Božava – D109)· lokalna cesta L 63092 (N luka Luka – Dragove – D109)· lokalna cesta L 63095 (Savar- D109 – »Sv. Pelegrin«)· lokalna cesta L 63135 (Zaglav -- D109)

1.2. građevine zračnog prometa:• zračno pristanište bez kategorije – Suvčeno (planirano)

1.3. građevine pomorske plovidbe:· Luke otvorene za javni promet

· luke županijskog značaja:- luka Brbinj, uvala Lučina- luka Zaglav, uvala Triluke· luke lokalnog značaja :- luka Božava, uvala Božavčica- luka Zverinac, uvala Zverinac- luka Dragove, uvala Dumboka- luka Brbinj, uvala Jaz- luka Luka, uvala Luka- luka Žman, uvala Žmanšćica- luka Savar, uvala Dražica- luka Soline, uvala Solišćica- luka Veli Rat, naselje Veli Rat- luka Sali, uvala Sali- luka Verunić, naselje Verunić

· luke posebne namjene koje nisu od značaja za Republiku Hrvatsku :· marine manje od 200 vezova

- uvala Kanalić, naselje Veli Rat (postojeća),· ribarske luke

- luka Sali, naselje Sali· luke u funkciji marikulture

- uz naselje Žman

· plovni put-unutarnji

1.4. građevine elektroničke komunikacije:- odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvangrađevinskog područja- županijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama



2. Energetske građevine :

2.1. dalekovodi od 35kV do 220 kV s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu:- KB 35 kV TS Kukljica – TS Sali- KB 35 kV TS Sali – TS Dugi otok- DV/KB 35 kV Kožino-Ugljan – TS Dugi otok- TS 35/10 kV Dugi otok- TS 35/10 kV Sali

• Ostale građevine:

1.4. građevine planirane na izdvojenim građevinskim područjima regionalnog značaja:

• izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene:- Veli Rat – Svjetionik - T3- 2,4 0ha - (postojeće)- Verunić – Lučica - T3 - 2,00 ha – (postojeće)- Verunić – sjeverozapad - T2 - 3,00 ha – (planirano)- Veli Rat – Kanalić - T2 - 2,00 ha – (planirano)- Veli Rat – Polje - T2 - 4,00 ha - (planirano)- Dragove – Paprenica - T2 - 5,00 ha - (planirano)- Brbinj - rt Utra - T2 - 2,0 ha – (planirano)- Brbinj - Uvala Brbišćica - T2 - 5,00 ha - (planirano)- Savar - Uvala Ilo - T2 - 2,00 ha - (planirano)- Savar - Uvala Ovča - T2 - 2,00 ha -(planirano)- Zaglav - Eko postaja Barbaroža - T3 - 3,00 ha - (planirano)- Zaglav – Trstenica - T3 - 3,00 ha - (planirano)- Zaglav - Uvala Triluke - T2 - 5,00 ha - (planirano)- Sali - Uvala Sašćica 2 - T2 - 4,00 ha - (planirano)- Sali – Rasohača - T2 - 2,00 ha - (planirano)- Sali – Griže - T2 - 4,00 ha - (planirano)- Sali - Uvala Dumboka - T2 - 3,00 ha - (planirano)

3. Zahvati u prostoru, odnosno površine područnog (regionalnog) značaja:

• uzgoj ribe i drugih morskoh organizama na udaljenosti do 300 m od obalne crte

• sidrišta:- zaljev Pantera, naselje Veli Rat- uvala Čuna, naselje Veli Rat- uvala Lučica, naselje Verunić- uvala Bok, naselje Brbinj- uvala Lučina, naselje Brbinj- uvala Striža, naselje Brbinj



Članak 12.

Poglavlje 2.1.1. se briše

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.0. Opći uvjeti

Članak 13.Članak 20. mijenja se i glasi:

(1) Građevinsko područje naselja (GP) je cjelovit prostor koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog –uređenog građevinskog područja i to:

naselje izgrađeni dioha %

neizgrađeni dioha %

Ukupnoha %

Božava 12,04 61,3 7,61 38,7 19,65 100,0Brbinj 23,74 58,3 16,97 41,7 40,71 100,0Dragove 13,82 67,2 6,75 32,8 20,57 100,0Luka 23,13 65,1 12,4 34,9 35,53 100,0Sali (bez Lavdare) 38,98 58,7 27,47 41,3 66,45 100,0Sali (samoLavdara) 4,62 100,0 0 0,0 4,62 100,0

Savar 15,86 62,8 9,41 37,2 25,27 100,0Soline 10,82 61,8 6,7 38,2 17,52 100,0Veli rat 13,56 69,6 5,92 30,4 19,48 100,0Verunić 10,56 64,3 5,87 35,7 16,43 100,0Zaglav 20,17 59,4 13,81 40,6 33,98 100,0Zverinac 9,75 64,5 5,36 35,5 15,11 100,0Žman 22,56 62,9 13,29 37,1 35,85 100,0ukupno 219,61 62,5 131,56 37,5 351,17 100,0

(2) Granice građevinskih područja naselja utvrđene su u grafičkom dijelu 4. Građevinska područjanaselja M 1:5 000

Članak 14.Članak 21. mijenja se i glasi:Granice građevinskih područja utvrđene su u grafičkom dijelu plana i prikazane na katastarskojpodlozi (list br 4 Građevinska područja, mj. 1:5000).

Članak 15.


(1) Osnovna namjena unutar građevinskog područja naselja je stambena namjena.

(2) Pored stambene namjene, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine iuređivati javni prostori slijedećih namjena:· javni objekti (škola, dječji vrtić, vjerski zdravstveni, upravni, socijalni i objekti kulture i sl.)· poslovni, gospodarski objekti i objekti tradicijske djelatnosti (trgovine, tržnice, servisi, zanatske

radionice i dr.)· javne zelene i prometne površine· turističko-ugostiteljski objekti: hoteli, pansioni, prenoćišta i sl.,· sportsko-rekreacijski objekti i sadržaji· lučke i komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja· groblja– uvjeti izgradnje i uređenja kao i u čl. 84. ovih Odredbi



Članak 16.

Članak 23. mijenja se i glasi:(1)Građevine se mogu graditi isključivo na građevnim česticama.(2) Na jednoj građevnoj čestici i dozvoljena je izgradnja samo jedne glavne (stambene, stambeno-poslovne, poslovne ili gospodarske sl.) zgrade. sa pomoćnim građevinama(3)Pod pojmom glavnih zgrada ovim se planom smatraju:

- stambena zgrada je zgrada isključivo stambene namjene- stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja pored stambene namjene sadrži i druge

nestambene (gospodarske, poslovne uslužne i dr.) sadržaje neovisno u kom postotku- poslovna zgrada i/ili zgrada gospodarske namjene je zgrada koja nema stambene namjene

(4) Pomoćnom građevinom smatra se građevine koje moraju biti u funkciji glavne građevine, akoriste se kao garaža, ljetna kuhinja, spremište, drvarnica ili slično, bez mogućnosti prenamjene uposlovne i/ili stambene prostore

Članak 17.


(1) Regulacijski pravac je granica razgraničenja građevne čestice i prometne površine.(2) Građevinski pravac definira udaljenost pročelja građevine od regulacijskog pravca.

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinskipravac definiran je njome.(3) Planom propisana najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijske pravca je 5 m,osim ako za pojedine prostorne cjeline nisu određeni posebni uvjeti.(4) U slučajevima kada se građevna čestica nalazi između tri ili više prometnih površina naprijedpropisana min udaljenost odnosi se na dva dominantna pravca dok se ostali smatraju međom.

(5) Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja u slučajevima kad je građevinski pravac definiranpoložajem susjednih građevina na neposredno susjednim građevnim česticama, interpoliranagrađevina može se izgraditi na udaljenosti manjoj od minimuma utvrđenog u prethodnom stavku,pa čak i neposredno uz javnu prometnu površinu (pri čemu se preklapaju regulacijski pravac igrađevinski pravac), a sve u skladu sa zatečenim stanjem, odnosno udaljenosti građevinskogpravca postojećih građevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

Članak 18.

Iza Članka 24 dodaje se Članak 24a i glasi:

(1)U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina rekonstruirani dio ne smije prekoračitigrađevinski pravac, ukoliko bi time bio prekršen Planom propisan minimum.

(2) U slučajevima definiranja regulacijskog pravca za postojeće zgrade u postupku formiranjagrađevne čestice (zgrade ozakonjenje temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenimzgradama i zgrade izgrađene prije 1968.god.) kada nije moguće poštivanje uvjeta iz prethodnogčlanka bez uklanjanja postojeće zgrade, regulacijski pravac prilagođava se zatečenom stanjuizgrađenosti.

Članak 19.


(1) Građevnom česticom podrazumijeva se čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja jeizgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom odjedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

(2) Građevina se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici (osiguran pristup na građevnučesticu, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto natemelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na



način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu sa urbanističkim planom uređenja za neizgrađenineuređeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodizahvat u prostoru.

Članak 20.

Članak 26. i 27 se brišu

Članak 21.


(1) Svaka građevna čestica u neizgrađenom dijelu građevinskog područja mora imati neposredanpristup na prometnu površinu minimalne širine 5,5 m.

(2) U izgrađenom građevinskom području kada zatečeno stanje na terenu to uvjetuje minimalna širinaiz stavka 1. ovog članka može biti i manja, ali ne manja od 3 m.

(3) Izuzetno, od naprijed navedenog za interpolaciju novih građevina, rekonstrukciju i zamjenupostojećih građevina na kosom terenu (sa nagibom terena većim od 30%) i u jezgrama naselja možese dopustiti neposredan pješački pristup građevnoj čestici u širini najmanje 1,5 m, uz uvjet da jenajveća dužina toga pristupa 100 m.

(4) Prometne površine na koje građevne čestice imaju neposredan pristup su površine:(a) evidentirane u katastarskom operatu sa katastarskim brojem(b) prikazane na kartografskim prikazima (postojeće i planirane)(c) koje se koriste u naravi, a nisu evidentirane u katastarskom operatu ili prikazane u Planu(d) koje se planiraju na temelju provedbenih dokumenata prostornog uređenja ili projektne

dokumentacije, a prema uvjetima Plana

(5) Sastavni dio građevne čestice koji služi isključivo kao pristup građevine na prometnu površinuradi ostvarenja mogućnost građenja u drugom redu građevnih čestica od prometne površine, nemože biti duži od 50 m i uži od 3,5 m (3,0 m u izgrađenim dijelovima naselja).

(6) Udaljenost građevina od linije pomorskog dobra, odnosno granice građevne čestice (međe)prema moru iznosi najmanje 5,0 m. Izuzetno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područjanaselja udaljenost građevina može biti i manja u skladu sa zatečenim stanjem susjednih građevinapri čemu je mjerodavna veća udaljenost.

Članak 22.

Iza Članka 28 dodaje se

Članak 28.a(1) U izgrađenim dijelovima GP naselja u slučajevima kada se zbog formiranja poprečnog profilaprometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) ili evidentiranja nerazvrstanih cestasmanjila površina građevne čestice do 25% od minimalno dozvoljene, za istu je moguće ishoditipotrebna odobrenja za gradnju.(2) Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti i svi ostali uvjeti obračunavaju se u odnosu na određenuminimalnu dozvoljenu građevnu česticu pripadajuće zone

Članak 23.

Članak 28.b

(1) U slučajevima kada je nivo građevne čestice niži od nivoa pristupne prometne površinedozvoljava se priključenje građevne čestice na prometnu površinu preko priključne građevine(most, nasip ili krov pomoćne građevine koja je izvedena kao podrum ili suteren) koju je u tomslučaju dozvoljeno graditi do samog regulacijskog pravca.

(2) Nivo površine za priključenje mora biti u nivou prometne površine uz dozvoljeni max. nagib (do 3%)od zgrade prema prometnoj površini.



Članak 24.

Članak 29. mijenja se i glasi:(1) Visina građevine uvjetovana je brojem nadzemnih etaža i visinom pročelja, a određuje se nadijelu građevine na kojem je veća.(2) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine nanjegovom najnižem dijelu i to:- kod ravnog krova do gornjeg ruba konstrukcije ravnog krova,- kod kosog i višestrešnog krova na mjestu lomne točke pročelja i kosine krova,- kod kosog jednostrešnog krova do sljemena.

Visina ograde kod ravnog krova ne uzima se u obračun s tim da ista ne može biti veća od 1,0m mjereno od gornjeg ruba završnog sloja ravnog krova .Iznimno u slučajevima kada je jednostrešni krov uvučen min. 3,0 m u odnosu na pročeljezgrade visina se mjeri kao i kod višestrešnog krova.

(3) Kod kaskadne gradnje, visina građevine mjeri se na svakom mjestu pročelja građevine, odkonačno uređenog terena, vertikalno uz to pročelje, i na svakom mjestu mora biti u skladu sodredbama ovoga Plana.(4) Planom je određena maksimalno dozvoljena visina za sve vrste zgrada.(5) U visinu građevine (niti u broj etaža) ne računaju se izlazi glavnog stubišta (ukoliko jenatkrivena površina max. 25% veća od tlocrtne površine stubišta zajedno sa podestima) ili oknadizala, kao ni ulazi u podzemne garaže.

Članak 25.

Članak 30. mijenja se i glasi:U smislu odredbi Plana etažama se smatraju ;

Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno ispod kosog krova, čija visinanadozida nije veća od 1,2 m.U slučaju gradnje zgrada s ravnim krovom moguća je reducirana nadogradnja jedne krovne etaže(nadgrađe), koja se računa u ukupan broj etaža (kao potkrovlje), uz sljedeće uvjete :- kut što ga zatvara najviša točka vanjskog ruba nadgrađa i rub ograde krovne terase ravnog

krova ne smije biti veći od 22° i mjeri se u odnosu na sva pročelja- visina građevine mjeri se od gornjeg ruba ograde krovne terase ravnog krova, koja ne

može biti viša od 1,2 m mjereno od završnog sloja krovne terase- max. dozvoljena visina nadgrađa je 3,5 m mjereno od vrha krovne terasa ravnog krova do

završnog sloja krova nadgrađaPodrum (Po) je dio građevine ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnaniteren i smatra se podzemnom etažom (ili etažama).Suteren (S) je dio građevine ukopan do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani terenuz pročelje građevine, ili je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena i smatra se nadzemnometažom.Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 miznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine.Krov može biti kos (jednostrešan ili višestrešan) ili ravan (prohodan ili neprohodan ) i ne smatra seetažom.

Članak 26.

Članak 31. mijenja se i glasi:(1) Građevinska (bruto) nadzemna površina zgrade (GBPn) je zbroj površina mjerenih u razinipodova svih nadzemnih dijelova (etaža) zgrade (S, Pr, K, Pk) određenih na odgovarajući način uskladu sa Zakonom(2) Koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža (kisn) je odnos građevinske (bruto) izgrađenepovršine svih nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.Koeficijent izgrađenosti (kig), koeficijent iskoristivosti (kis), koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža(kisn) čine glavna i sve pomoćne građevine na jednoj građevnoj čestici, osim nenatkrivenih bazena



(3) U obračun naprijed navedenih koeficijenata ne ulaze:- sabirne jame,- cisterne za vodu i- spremnici za gorivo

ako su u cijelosti ukopani u teren ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena- konzolne istake krovišta,- elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena

(prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.).(4) Reciprocitet je (u smislu odredbi ovog Plana) uzajaman odnos susjeda kojima se osiguravaisto pravo građenja na zajedničkoj granici građevnih čestica (međi) ili na udaljenosti manjoj od 3.0m od zajedničke međe u slučajevima kada je jedna strana već konzumirala to pravo, osim kodpomoćnih građevina gdje se odnosi i na novu gradnju.

Članak 27.

Članak 32. mijenja se i glasi:(1) Opći uvjeti primjenjuju se u svim slučajevima ukoliko ovim Planom nisu propisani posebni uvjetiza pojedine zahvate u prostoru. U tim slučajevima primjenjuju se posebni uvjeti u dijelu u kojem supropisani, a za ostalo vrijede opći uvjeti.(2) Uvjeti za gradnju novih građevina primjenjuju se i u slučajevima rekonstrukcije ukoliko Planomnisu posebno propisani.

Članak 28.


(1) Unutar građevinskog područja naselja određene su prostorne cjeline s različitim uvjetima zauređenje i gradnju novih, odnosno rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina a obuhvaćajuslijedeće:(a) jezgre naselja;(b) izgrađeno građevinsko područje naselja;(c) neizgrađeno građevinsko područje naselja;(2) Naprijed navedene prostorne cjeline unutar građevinskih područja naselja s različitim uvjetimauređenja i gradnje prikazana su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana (kartografski prikaz broj4. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5.000).

Članak 29.

Poglavlje 2.2.1. mijenja se i glasi:

2.2.1. Posebni uvjeti za izgradnju i uređenje u jezgrama

Članak 30.

Članak 34. mijenja se i glasi:(1) Prostornim planom se utvrđuju uvjeti gradnje i uređenja kao i smjernice zaštite jezgre naselja kojisu obvezne prilikom zahvata u prostoru, i to:- obvezno je očuvanje prostornih odnosa, volumena i oblikovanja građevina;- budućim građevinskim intervencijama trebaju se pojedine neprimjerene dogradnje iz kasnijih

razdoblja oblikovno prilagoditi autentičnom ugođaju, kao i prilikom restauracije starih građevina;- nove gradnje u pravilu planiraju se tako da njihova gradnja kompozicijski upotpunjuje kompleks

starih građevina;- građevinski zahvati trebaju biti u mjeri starih građevina;- treba izbjegavati željezne i drvene ograde;- krov u pravilu treba biti dvovodni;- pri restauraciji, odnosno izgradnji novih prostora treba koristiti tradicijske građevne materijale.



(2) Za gradnju stambenih, stambeno poslovnih i/ili poslovnih zgrada i rekonstrukciju postojećihodređuju se slijedeći uvjeti:(a) minimalna površina građevne čestice je 250 m;(b) maksimalni koeficijent izgrađenosti kig= 0,4;(c) maksimalni koeficijent iskoristivosti kis=1;(d) maksimalni broj nadzemnih etaža je 3, odnosno najviše V= 10 m;(e) sve građevine se mogu graditi s podrumom, suterenom i potkrovljem a unutar zadane visine(f) minimalna udaljenost od granice građevne čestice (susjedne međe) i prometnih površina iznosi

1m.U slučajevima rekonstrukcije ili gradnje zamjenske građevine dozvoljava se gradnja i kada nisuispunjeni naprijed navedeni uvjeti, pod uvjetom da se zadrže zatečeni tlocrtni gabariti građevine.Iznimno dozvoljava se dogradnja etaža i/ili povećanje visine zgrade ukoliko se na taj način slijedivisina susjednih zgrada na neposredno susjednim građevnim česticama, pri čemu je mjerodavnavisina susjedne niže zgrade.U slučajevima interpolacije unutar jezgre naselja (gradnje na građevnoj čestici koja se nalaziizmeđu već izgrađenih građevnih čestica) dozvoljava se gradnja zgrada i kada nisu ispunjeni uvjetiu pogledu minimalne površine građevinske čestice (uz uvjet da se čestica zadržava u zatečenomstanju) udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se slijedi zatečenostanje i način gradnje susjednih zgrada u pogledu visine zgrade, izgrađenosti građevne čestice iudaljenosti zgrade od granice građevne čestice (međe).

(g) u svrhu nastavljanja i očuvanja povijesne matrice naselja (zgrada + dvor) dozvoljava se gradnjazgrade i pomoćnih građevina na granicu građevne čestice prema prometnoj površini ili premasusjedu (u slučaju reciprociteta ili uz suglasnost susjeda), kako bi se omogućilo formiranje dvora;

(h) najveća visina ogradnog zida dvora je 2 m mjereno od najviše najniže kote uređenog terenaneposredno uz zid.

(i) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina ne može prelaziti 400 m2.(j) maksimalan broj stambenih jedinica je 4

(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka omogućava se:a) u slučajevima kad je građevinski pravac definiran položajem susjednih građevina na

neposredno susjednim građevnim česticama, interpolirana građevina može se izgraditi naudaljenosti manjoj od minimuma utvrđenog u prethodnom stavku, pa čak i neposredno uzjavnu prometnu površinu (pri čemu se preklapaju regulacijski pravac i građevinski pravac), asve u skladu sa zatečenim stanjem, odnosno udaljenosti građevinskog pravca postojećihgrađevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

b) maksimalni broj etaža i visina građevine može biti viša radi prilagodbe urbanoj strukturi ukolikose na taj način slijedi visina susjednih zgrada na neposredno susjednim građevnim česticama, pričemu je mjerodavna visina susjedne niže zgrade.

(4) Sve građevine se mogu graditi kao slobodno stojeće, dvojne i u nizu.

(5) Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina dvojne građevine iznosi najviše 200 m2. Ostaliuvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(6) Građevine u nizu se mogu graditi kao najviše pet građevina u nizu. Maksimalna nadzemnagrađevinska bruto površina građevine iznosi najviše 200 m2 . Ostali uvjeti su određeni u prethodnimstavcima ovog članka.

Članak 31.

Članak 34 a. mijenja se i glasi:Dozvoljena je gradnja novih i/ili rekonstrukcija (prenamjena) postojećih građevina, odnosno izgradnjazamjenskih za poslovnu, ugostiteljsko turističku i javnu namjenu prema uvjetima istovjetnim za gradnjustambenih zgrada.

Članak 32.

Članak 35. mijenja se i glasi:Dozvoljena je gradnja novih i/ili rekonstrukcija (prenamjena) postojećih građevina, odnosno izgradnjazamjenskih stambeno-poslovnih zgrada prema uvjetima istovjetnim za gradnju stambenih zgrada.



Članak 33.

Poglavlje 2.2.2. se briše

Članak 34.


2.2.3. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskih područja naselja (osim jezgri)

Članak 35.

Članak 40. mijenja se i glasi;Građevinsko područje naselja je Planom određeno područje za izgradnju i razvoj naselja na kojemdo građevinskih čestica postoji pristup sa prometne površine, a odvodnja otpadnih voda i propisanbroj parkirališnih mjesta riješeno je u skladu s Prostornim planom.

Članak 36.


(1) Građevinsko područje naselja izgrađuje se i uređuje na način da se u što većoj mjeri očuvajuvrijednosti prostora, gdje se dopuštaju građevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov isl.).

(2) Za gradnju stambenih, stambeno poslovnih građevina, određuju se slijedeći uvjeti:(a) minimalna površina građevne čestice iznosi:

- u izgrađenim dijelu GP naselja 300 m2

- u neizgrađenim dijelu GP naselja 400 m2

(b) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi kig= 0,3(c) maksimalni koeficijent iskoristivosti je kis =1,2; a kisn=0,9(d) maksimalni broj nadzemnih etaža 3 sa maksimalnom visinom do 10 m, sve građevine mogu

imati podrum, suteren i potkrovlje u okviru zadane visine;(e) minimalna udaljenost od granica građevne čestice (susjedne međe) iznosi 2 m;(f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih površina iznosi 2 m,(g) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 3 m;(h) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 4 m;(i) najmanje 20% površine građevne čestice mora se koristiti kao uređene zelene (vodo

propusne) površine obrasle vegetacijom;(j) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine ne može prelaziti 600 m2

(k) maksimalan broj stambenih jedinica je 4(3) Sve građevine se mogu graditi kao slobodno stojeće, dvojne i u nizu, s ravnim ili kosim krovomili u kombinaciji i/ili s potkrovljem unutar zadane visine;.

(4) Dvojne građevine u prostorno oblikovnom smislu podrazumijevaju slobodno stojeću građevinusmještenu na dvije manje građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojnagrađevina može imati površinu minimalno 150 m2, a nadzemna građevinska bruto površinagrađevine iznosi najviše 300 m2 . Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(5) U nizu se mogu graditi najviše tri zgrade. Najveća visina građevine iznosi 7,0 m. Sve građevinemogu imati podrum i potkrovlje u okviru zadane visine. Najveći koeficijent izgrađenosti građevnečestice iznosi kig= 0,3 a koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,7. Maksimalnanadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 250 m2 . Ostali uvjeti su određeni ustavku 3. ovog članka.



Članak 37.

Poglavlja 2.2.4., 2.2.5. i 2.2.6.se brišu

Članak 38.


2.2.7. Uvjeti za oblikovanje građevina i građevnih čestica

Članak 39.


(1) Prilikom gradnje građevine potrebno je u što većoj mjeri očuvati prirodnu konfiguraciju terenagrađevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja a kosi terenuređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Teren oko građevina, potporni zidovi,terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodnootjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina

(2) Površina između građevinske i regulacione linije može se koristiti kao slobodni prostor, vrt i sl., a natoj površini po potrebi se mogu graditi infrastrukturno-komunalne instalacije i sl.(3) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Prilikomgradnje i uređenja građevne čestice dozvoljena su manja nasipavanja i usjeci terena u svrhuuređenja građevne čestice i usklađenja zatečenog terena u odnosu na susjedne građevinskeparcele ili pristupne prometne površine (izjednačavanje visina prema susjedu ili pristupnojprometnici).(4) Planom se dozvoljava gradnja ogradnog zida (nije obveza) na granici građevne čestice (međisa susjedom) i na regulacijskom pravcu unutar zona manje gustoćeVisina ogradnog zida je max. 1,80 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenogterena uz ogradu na nižoj stranVisina čvrste ograde prema pristupnoj prometnici ne smije biti veća od 1,0 m.(5)Planom propisano zelenilo unutar građevne čestice planirati i urediti na način da se okrupni min60% propisane površine.

Članak 40.

Članak 59. mijenja se i glasi:(1) Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi trebaju sadržavati osobitosti autohtone itradicionalne arhitekture.

(2) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz kojusu prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu, s mogućim posmakom, max. 30% dužine zida.

Članak 41.


(1) Građevine mogu imati ravni ili kosi krov (jednostrešan ili višestrešan). Dozvoljene su i kombinacijekosog krova i krovnih terasa. Dopušteni su krovni luminari i prozori u krovnoj plohi (abain).

(2) Kod gradnje novih građevina, krov svojom dužom stranom mora biti paralelan sa izohipsamaterena. Maksimalni nagib kosog krova je 22˚.

(3) Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora i fotonaponskih ćelija na krovu građevine, osim uzaštićenim dijelovima naselja.

(4) Vijenac krova može biti najviše 30 cm istaknut od ruba pročelja objekta a na zabatu od 10 cm.Pokrov može biti od različitih materijala crvene boje.



(5) Horizontalni i vertikalni gabarit građevina, oblikovanje fasada i krovišta te upotrijebljenigrađevinski materijal, trebaju biti u skladu s krajolikom i načinom građenja na ovom području. Puna(zidana) pročelja građevine moraju se ožbukati ili izvesti u kamenu, a moguća je i kombinacija obamaterijala.

(6) Balkoni se mogu raditi kao istaknuti na dijelu pročelja građevine ili uvučeni u obliku lođe.

Članak 42.


2.2.8. Uvjeti za izgradnju pomoćnih građevina

Članak 43.


(1) Pomoćne građevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, bazeni, nadstrešnice, solarni kolektori,foto naponske ćelije i sl.) mogu se graditi prislonjene uz glavnu građevinu na način da sa njom čineskladnu cjelinu, ili se mogu graditi kao samostalne građevine na istoj građevnoj čestici.(2) Dozvoljena visina pomoćnih građevina je 4,0 m, a broj etaža je 2 (Po +P, ili Po +S). Krov možebiti ravan ili kosi ili kombinacija, sa odvodom vode na vlastitu građevnu česticu.

(3) Ukoliko su prislonjeni uz glavni objekt mogu imati i ravan krov sa funkcijom prohodne terase čijaje udaljenost od granice građevne čestice (međe) i/ili regulacijskog pravca istovjetna Planomdozvoljenoj udaljenosti glavne zgrade.

(4) Pomoćna građevina može se graditi i bliže od 3.0 m od granice građevne čestice (međe), pa itako da se prisloni uz među susjeda ako se susjedni objekt također nalazi na toj međi. Najmanjadozvoljena udaljenost bazena od međe sa susjedom je 1 m.

(5) U slučaju gradnje bliže od 3.0 m od granice građevne čestice (međe) nije dozvoljeno otvaranjeotvora na toj strani uz obvezu izvođenja protupožarnog zida prema međi min. vatrootpornosti 2sata.

(6) Najmanja dozvoljena udaljenost svih pomoćnih građevina od regulacijskog pravca je 3,0 m.

(7) Oblikovanje pomoćnih građevina mora biti u skladu sa glavnim građevinama, a premaodredbama ovog Plana.(8) Dozvoljava se gradnja garaža kao samostalne građevine na zasebnoj građevnoj čestici, a premasljedećim uvjetima:- min površina građevne čestice je 150 m2

- min. udaljenost od granice građevne čestice (međe) jednaka je planom propisanoj udaljenostiza pomoćne građevine

- min. udaljenost od regulacijskog pravca je 5,0 m

Članak 44.Dodaje se novo poglavlje i glasi2.2.9. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina u građevinskim područjima naselja

Članak 45.

Članak 62. mijenja se i glasi:(1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojećih građevina u sljedećim slučajevima:a) kada su postojeći lokacijski uvjeti sukladni uvjetima Plana za predmetnu zonu rekonstrukcija

se dozvoljava pod istim uvjetima kao za nove građevineb) kada je površina građevne čestice manja od Planom propisanog minimuma za novu gradnju,

rekonstrukcija je dozvoljena samo u postojećim gabaritima građevine, iznimno, za prizemnegrađevine moguća je nadogradnja jedne etaže neovisno o najvećem dopuštenomkoeficijentu izgrađenosti uz poštivanje ostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnu zonu.



c) kada je udaljenost zgrade od granice građevne čestice (međe) manja od Planom propisane,dozvoljena je rekonstrukcija u skladu sa zatečenom udaljenošću (uz suglasnost susjedaosim u slučaju reciprociteta kada nije potrebna suglasnost) i uz uvjet da nije dozvoljenagradnja otvora prema susjedu, uz poštivanje ostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnuzonu

d) kada je udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca manja od Planompropisane, dozvoljena je rekonstrukcija u skladu sa zatečenom udaljenošću uz poštivanjeostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnu zonu

e) kada je koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od Planom propisanog, dozvoljena jerekonstrukcija uz poštivanje Planom propisanih ostalih uvjeta za predmetnu zonu.Prilikom rekonstrukcije nužno je zadovoljiti Planom propisane uvjete kumulativno (zapostojeću građevinu kao i za dio koji se rekonstruira)

(2) Postojeće građevine koje premašuju uvjete određene ovim Planom u pogledu max. dozvoljenogkoeficijenta iskoristivosti građevne čestice kao i max. dozvoljen građevinske bruto površinenadzemnih etaža (kis, GBPn), zadržavaju se u postojećim gabaritima i ne mogu se povećavati.

Članak 46.Dodaje se novo poglavlje i glasi:2.2.10. Uvjeti izgradnje i uređenja obalnog pojasa unutar GP naselja

Članak 47.

Članak 63. mijenja se i glasi:(1) Obalni pojas u smislu odredaba ovoga Plana obuhvaća područje mora zajedno s pripadajućimpojasom kopna koji s morem čini funkcionalnu cjelinu.(2) Pod pojmom funkcionalne cjeline podrazumijeva se postojeći ili planirani dio kopna u neposrednomkontaktu s morem (javni prostor) koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora (luke otvorena zajavni promet, luke posebne namjene) kao i za turističko-rekreacijske svrhe povezane s korištenjemmora (morske plaže, sportske aktivnosti, šetnica - lungo mare i sl.).(3) Prostor obalnog pojasa u sklopu GP naselja namijenjen je građevinama i sadržajima javnenamjene-

Članak 48.

Članak 64.(1) Unutar obalnog pojasa u sklopu GP naselja Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje:– luke otvorene za javni promet u sklopu kojih je potrebno osigurati komunalni vez (brodica

domicilnog stanovništva), nautički vez, vez u tranzitu i iskrcajno mjesto za ribarice, te prostor iuvjete za gradnju i uređenje građevina i površina za obavljanje poslova tradicijskebrodogradnje (ŠKVER), a sve u skladu sa potrebama i pravilima struke

– luka posebne namjene (luka nautičkog turizma, ribarska luka i sl.)– kupališta (R3). tereni za sport i rekreaciju– građevine maritimne zaštite– šetnice– zaštitni zeleni pojas

(2) Načelno utvrđene zone pojedine namjene u sklopu obalnog pojasa unutar GP naselja ucrtanesu u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz br. 4 "Građevinska područja naselja" u mjerilu1:5000). Dozvoljena je gradnja zaštitne građevine lučke infrastrukture i plaža izvan Planomutvrđene namjene, ukoliko se to pokaže nužnim u postupku izrade maritimne studije. Dodatno,lučko područje i obuhvat plaže i pratećih sadržaja može se planirati i u dijelu građevinskogpodručja na koje se naslanja (GP naselja, GP ugostiteljsko-turističke namjene i sl.)..



Članak 49.

Iza Članka 64 dodaje se:

Članak 64.aUnutar građevinskog područja svih naselja uz obalu Planom se određuje duž obalni javni prostorod ruba obale do ruba građevnih čestica (u prvom redu do obale) min. širine:• na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja 3,0 m• unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja 2,0

Članak 64.b(1) Naselje s pripadajućom lukom mora se tretirati kao jedna urbana cjelina.(2) U prostoru luka dozvoljena je nova gradnja i /ili rekonstrukcija:- građevina u funkciji osnovne namjene (upravna zgrada, manje radionice za popravak i

održavanje manjih brodica na komunalnom vezu, istezališta i sl.- građevina maritimne zaštite- pratećih ugostiteljskih sadržaja (max. površine 50 m2 i max. visina 4,0 m)- infrastrukturnih objekata i uređaja- šetnice- zaštitnog i ukrasnog zelenila.(3) Volumeni građevina moraju biti usklađene s zatečenim volumenima unutar naselja.(4) Planom dozvoljena max. izgrađenost zone luke je 10 % kopnene površine zone.

Članak 64.c(1) Planom se utvrđuje namjena, značaj, djelatnost i max. kapacitet morskih luka unutargrađevinskog područja naseljanaselje lokacija luka otvorena za

javni prometLuka posebnenamjene

kapacitet

Sali uvala Sali lokalnog značaja ribarska luka < 200Zaglav uvala Triluke županijskog značaja - <500Žman uvala Žmanšćica lokalnog značaja - < 200Luka uvala Luka lokalnog značaja - < 200Savar uvala Dražica lokalnog značaja - < 200Brbinj uvala Lučina županijskog značaja - < 200Brbinj uvala Jaz lokalnog značaja - < 200Dragove uvala Dumboka lokalnog značaja - < 200Božava uvala Božavšćica lokalnog značaja - < 200Soline uvala Solišćica lokalnog značaja - < 200Veli rat luka Veli rat lokalnog značaja marina < 200Verunič luka Verunić lokalnog značaja - < 200Zverinac uvala Zverinac lokalnog značaja - < 200

(2) Navedeni kapaciteti odnose se kumulativno za cjelovito lučko područje, a urbanističkimplanovima uređenja ili idejnim projektima će se odrediti optimalni broj vezova (komunalni vez,nautički vez, vez u tranzitu, sportski vez i dr.) ovisno o prostornim i maritimnim uvjetima morskeluke.(3) Vršni kapacitet za sidrišta odrediti će se koncesijom

Članak 64.d(1) Planom su utvrđeni uvjeti uređenja kupališta/uređenih morskih plaža (R3).(2) Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene imorske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog iizmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji)uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.



(3) Na kopnenom dijelu plaže, koji se nalazi unutar utvrđenog građevinskog područja dozvoljeno jepored sunčališta i šetnice gradnja i uređenje sportsko –rekreativnih objekata i sadržaje, te pratećihugostiteljskih objekata.(4) Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje kopnenog dijela plaže u građevinskom područjunaselja uz poštivanje sljedećih uvjeta:- osigurati prohodnost javnog duž obalnog pojasa- urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u

slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje- urediti staze, stepenice i rampe za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru- postaviti infrastrukturnu i komunalnu opremu (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,

niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacija, i sl.)- izgraditi kamene potporne zidove za zaštitu od erozije- nanositi pijesak i šljunak na dijelove plaže (dohranjivanje)- postaviti montažnu komunalnu opremu (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani,

ležaljke, informativne ploče i sl.)- predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim

standardima i Pravilniku za javne plaže- urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m- osigurati min. 30 % površine plaže za zelene površine.- sačuvati postojeće zelenilo i ukomponirati u planiranu organizaciju prostora- posaditi zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu.

Članak 64.e(1) Prilikom gradnje i uređenja obalnog pojasa u sklopu GP naselja potrebno je- zaštititi prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika,- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,- osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra,- sačuvati prirodne plaže, zatečene vrijedne zelene površine, šume, i ostalu autohtonu

vegetaciju(2) Zabranjuje se svako nasipavanje morske obale i izgradnja novih infrastrukturnih lučkihgrađevina (lukobrana, priveza sl.) koje nisu temeljene na urbanističkim planovima, ili idejnimprojektima.

2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja

Članak 50.

Članak 65. mijenja se i glasi:Sukladno odredbama ovog Plana izgrađene strukture van naselja su:1. izdvojena građevinska područja izvan naselja:

· proizvodne namjene (I)· turističko-ugostiteljske namjene (T2 i T3)· sportsko-rekreacijske namjene (R1)· posebne namjene· groblja

2. pojedinačne građevine, uređaji i površine izvan građevinskih područja::· infrastrukturni sustavi s pratećim sadržajima· pojedinačni objekti pod zaštitom kulture i ostale povijesne građevine izvan GP naselja· pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje· pojedinačni objekti i uređaji unutar šumskih površina· rekreacija i nenatkrivena igrališta (R2)



Članak 51.

Poglavlje 2.3.1. mijenja se i glasi:2.3.1. Uvjeti za izradu urbanističkih planova uređenja, gradnju i uređenje zona proizvodne

namjene izvan GP naselja

Članak 52.

Članak 66. mijenja se i glasi:(1) Zone proizvodne namjene izvan GP naselja su izdvojena građevinska područja izvan naselja određenaza izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnihprostora, te ostalih sličnih , te pratećih i pomoćnih djelatnosti(2) Planom određena sva Izdvojena građevinska područja izvan naselja proizvodne namjene prikazanasu na kartografskim prilozima i to:· proizvodna zona (I2) uz GP naselja Zaglav, površine 1,52 ha· proizvodne zone (I1, I2) uz GP naselja Sali, ukupne površine 7,60 ha· proizvodna zona (IH) uz GP naselja Sali, uvala Dumboka, površine 1,34 ha· proizvodna zona (I2) Brbinj površine 19,1 ha(3) zona (I2) uz GP naselja Zaglav, prikladna je, pored uljare, za gradnju i uređenje novih sadržajaproizvodno prehrambene djelatnosti (pekara i sl.).

(4) zone (I1, I2) uz GP naselja Sali obuhvaćaju izgrađen prostor površine 2,60 ha na kojemu jesmješten pogon za proizvodnju ribe, i Planom određene neizgrađene površine 5,0 ha za gradnjusadržaja zanatske i uslužne djelatnosti .

(5) zona (IH) uz GP naselja Sali, uvala Dumboka, planirana je za razvoj i uređenje potrebnih pratećihsadržaja u funkciji marikulture.

(6) zona (I2) Brbinj, je neizgrađena zona. planira za izgradnju pogona i radionica za zanatskedjelatnosti, te građevine i površine za privremeno odlaganje i razvrstavanje komunalnog,biorazgradivog, glomaznog i građevinskog otpada

(7) Unutar neuređenih izdvojenih građevinska područja izvan naselja proizvodne namjene ne može segraditi bez da je donesen Urbanistički plan uređenja.

Članak 53.

Iza Članka 66 dodaje se Članak 66a i glasi:Uvjeti za gradnju i uređenje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja proizvodne namjene su:- minimalna veličina građevne čestice je 800 m2

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,7- dozvoljena visina građevine je max 7,0 m(moguća su odstupanja u visini pojedinih građevina ukoliko je to nužno za odvijanje proizvodnogprocesa)- sve građevne čestice trebaju imati osiguran kolni pristup min. širine 5,5 m



Članak 54.


2.3.2. Uvjeti za izradu urbanističkih planova uređenja, gradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 55.


Zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan područja naselja, određuju se kao:

· turistička naselja ( T2),

· kampovi i autokampovi (T3),

koji moraju činiti funkcionalnu cjelinu

Članak 56.


Planom su utvrđene zone postojeće turističke izgradnje i projekcija nove izgradnje u obliku mogućihgraničnih kapaciteta.

Članak 57.

Članak 69. mijenja se i glasi:Planom su temeljem uvjete iz Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske žpanijebr. 02/01, 06/04, 02/05, 17/06, 25/09, 15/14 i 14/15) na području Općine Sali određene slijedećaizdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan GP naselja i to:Tablica 27. Turističke zoneNASELJE LOKACIJA VRSTA POVRŠINA KAPACITETVerunić sjeverozapad T2 3,00 300Verunić Lučica T3 2,00 240Veli Rat Svjetionik T3 2,40 260Veli Rat Kanalić T2 2,00 100Veli Rat Polje T2 4,00 200Božava uvala Božavčica T2 5,00 600Dragove Paprenica T2 5,00 200Brbinj rt Utra T2 2,00 100Brbinj Uvala Brbišćica T2 5,00 300Savar Uvala Ilo T2 2,00 100Savar Uvala Ovča T2 2,00 100Zaglav Trstenica T3 3,00 200Zaglav Uvala Triluke T2 5,00 300Zaglav Eko postaja Barbaroža T3 3,00 300Sali Uvala Sašćica 2 T2 4,00 200Sali Rasohača T2 2,00 100Sali Griže T2 4,00 200Sali Uvala Dumboka T2 3,00 200



Članak 58.

Članak 71. mijenja se i glasi:(1) Uvjeti za gradnju i uređenje zona turističko-ugostiteljske namjene T2:· smještajna građevina može se planirati samo izvan pojasa od najmanje 100 m od obalne crte· maksimalna visina građevina ugostiteljsko-turističke namjene je 10.0 m, Objekti pratećih

sadržaja mogu biti maksimalne visine od 6.0 metara· maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je 0,3· maksimalan koeficijent iskoristivosti građevinske čestice je 0.8.· uz obalni pojas se može planirati uređena i/ili prirodna plaža· najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti sa parkovnim autohtonim

nasadima i prirodnim zelenilom.(2) Uvjeti iz ovog članka su ujedno i smjernice za izradu detaljnije planske dokumentacije za zonuturističko-ugostiteljske namjene.(3) U pogledu infrastrukturne opremljenosti svakoj zoni iz čl.69. ovih Odredbi mora se osigurati:· neovisnu, kontinuiranu, kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu· neovisnu, kontinuiranu, kvalitetnu i dostatnu opskrbu električnom energijom· odvodnju otpadnih voda sa zatvorenim kanalizacijskim sustavom za pročišćavanjem, koji može

biti i autonoman.· interna prometna mreža unutar zone sa zajedničkim priključkom na javnu prometnicu bez

mogućnosti direktnog priključivanja pojedinih jedinica na istu.

Članak 59.


(1) Kampovi i auto-kampovi mogu se graditi i planirati isključivo u izdvojenim građevinskim područjimaturističko ugostiteljske namjene izvan naselja, ako su predviđeni ovim Planom.

Članak 60.

Članak 74. mijenja se i glasi:(1) Posebni uvjeti za gradnju i uređenje turističko-ugostiteljskih zona T3 - kamp:· prostor mora biti ograđen čvrstom ogradom s jednim nadziranim ulazom uz koji je recepcija· najveća GBP (građevinska bruto površina) objekta recepcije iznosi 50 m2

· ukupna GBP (građevinska bruto površina) jednog zajedničkog sanitarnog čvora i sanitarnihelemenata i objekta namjene trgovine, ne smije preći 150 m2.

· unutar prostora kampa nije dozvoljena gradnja čvrstih smještajnih jedinica niti betonskihplatformi za smještaj tipskih (montažnih) smještajnih jedinica.

· jedno kamp mjesto mora osigurati smještaj šatora, pred prostor za šator, smještaj vozila srednjeveličine i okolni prostor.

· po jednom kamp mjestu ili parceli potrebno je osigurati površinu od najmanje 60 m2.· jedno mjesto za glamping šator mora imati najmanje površinu od 150 m2.· jedno mjesto za montažni objekt za smještaj mora imati najmanju površinu od 150 m2.· unutar kampa mogu se planirati sportsko-rekreacijski sadržaji i površine.· objekti koji se grade za potrebne funkcije kampa mogu imati podrum i prizemlje, završno sa

ravnim ili kosim krovom.· najveća dopuštena visina građevina je 4.0 m.· nagib kosog krova je maksimalno 22º.· moguće je korištenje tavana kao skladišnog prostora, te izgradnja podruma kao skladišnog

prostora gabaritima i većeg od nadzemnog dijela objekta.· dopušta se gradnja postava čvrstog objekta za usluživanje pića, napitaka i hrane,

maksimalne površine 100 m2, uz koji je moguće izvesti montažnu nadstrešnicu.· dopušta se postava montažnog objekta za usluživanje pića i napitaka., maksimalne površine

20 m2.· dozvoljena izgrađenost područja kampa je 10%· najmanje 40% površine kampa treba urediti kao parkovne nasade i/ili prirodno zelenilo· smještajne jedinice i prateće sadržaje udaljiti najmanje 25 metara od obalne crte



(2) Uvjeti iz ovog članka su ujedno i smjernice za izradu detaljnije planske dokumentacije za zonuturističko-ugostiteljske namjene T-3.

2.3.3. Uvjeti za uređenje zona sportsko-rekreacijske namjene izvan GP naselja

Članak 61.

Članak 75. mijenja se i glasi:Planom su određena izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene: R1 (sport) izvannaselja i površine R2 (rekreacija) izvan građevinskog područja:

Izdvojena GP sportsko rekreacijske namjene izvan naselja

naselje lokalitet površina /ha/ vrsta

Sali uz naselje 0,87 R1

Luka uz naselje 0,74 R1

Savar uvala Ilo 0,53 R1

Božava Šipnata 0,39 R1

Soline Saharun 2,80 R1

Veli rat uz naselje 0,82 R1

Verunić uz naselje 1,10 R1

Zverinac polje 0,27 R1

Površine za rekreaciju izvan građevinskog područja

naselje lokalitet površina /ha/ vrsta

Soline uz naselje 0,12 R2

Veli rat Svjetionik 1,24 R2

Članak 62.


(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) izvan naselja nemože se graditi bez da je donesen Urbanistički plan uređenja za cjelovitu zonu.

(2) Unutar površine za rekreaciju (R2) izvan građevinskog područja nije obvezna izrada urbanističkogplana uređenja.

Članak 63.


(1) U zoni R1 građevine sportsko- rekreacijske namjene grade se odnosno rekonstruiraju premasljedećim uvjetima.

(2) visina građevina smije biti najviše do 7,5 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu

(3) Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije,manji ugostiteljski sadržaji), ukupne BRP-e do 100 m2/ha cjelovite uređene površine

(4) Oblikovanje građevina mora biti prilagođeno tradicijskoj arhitekturi kraja, a veličinom, osobitovisinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara



(5) Minimalno 40% površine svake građevne čestice površine treba zadržati u prirodnom zelenilu uzmogućnost hortikulturnog uređenja.

(6) Maksimalna izgrađenost pojedinačne građevne čestice je 30%, a koeficijent iskoristivosti 0,8

(7) Izgrađenost zgradama u obuhvatu cijele zone nije veća od 4%

(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određujuse proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje građevina osnovne namjene

(9) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina, osimgrađevina komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali ipodzemne infrastrukture, te uređenje javnih površina.

Članak 64.

Članak 79. mijenja se i glasi:U zahvatu ovog Plana nije moguće graditi ni planirati golf igrališta, osim mini-golfa u funkciji rekreacije.

Članak 65.Iza članka 79 dodaje se:Uvjeti za uređenje zone rekreacije izvan građevinskog područja

Članak 79a.

(1) Unutar zone rekreacije (R2) izvan građevinskog područja, moguće je uređenje šetnica, manjihnenatkrivenih sportskih igrališta (mini golf, odbojka na pijesku i sl.), morskih plaža i postava sanitarnihčvorova, klupa i rasvjetnih elemenata.

(2) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina, osimgrađevina komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali ipodzemne infrastrukture, te uređenje javnih površina.

2.3.4. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone posebne namjene izvan GP naselja

Članak 66.


Planom su određene postojeće zone i građevine posebne namjene (za potrebe obrane) sa zaštitnim isigurnosnim prostorima i to:· vojna podzemna luka – potkop „Paprenica“· vojna podzemna luka – potkop „Zagračina“· vojna podzemna luka – potkop „Bukašin“· LUP – MOL „rt Lopata“· LUP – „Božava“· LUP – „Dragove“· LUP – RP „Vela Straža“· Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-20)· Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-22)

Članak 67.

Članak 81. mijenja se i glasi:(1) Prostorni raspored zona i građevina iz prethodnog članka prikazan je u grafičkom prilogu Plana nakarti 1:Korištenje i namjena površina, mj 1:25000:



Članak 68.

Članak 82. mijenja se i glasi:Temeljem Zakona o obrani (N.N. broj 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 i 30/18)) i Pravilnika o zaštitnim isigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina (N.N. broj122715) utvrđene su zaštitne zone okovojnih podzemnih luka-potkopa i označene u Grafičkom dijelu 3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora –uvjeti korištenja.

Članak 69.


Trajno perspektivne zone imaju značenje programa za zaštitu na državnoj razini.

Članak 70.

Članak 83a. mijenja se i glasi:Prilikom izrada plana užeg područja potrebno je osigurati mogućnost pristupa navedenimlokacija, te priključke na infrastrukturu i zatražiti suglasnost MORH-a o zaštiti interesa obrane uzahvatu planova.

2.3.5. Uvjeti za izgradnju i uređenje groblja izvan GP naselja

Članak 71.


(1) Planom su određene lokacije mjesnih groblja i područja za proširenje postojećih groblja.

(2) Do groblja se mora osigurati pristup minimalne širine 3,0 m. U sklopu parcele grobljapotrebno je osigurati parkiralište, sukladno čl.149. ovih odredbi te minimalno 30% površinanamijenjenih zelenilu.

(3) Osim grobnih mjesta unutar groblja mogu biti smješteni prizemni prateći sadržaji (kapelica,mrtvačnica, cvjećarnica i sl.) uređene pješačke površine i okupljališta te posađeno i uređenozelenilo. Groblje mora biti ograđeno ogradom.

Članak 72.

Poglavlje mijenja se i glasi:

Uvjeti za izgradnju i uređenje površina infrastrukturnih sustava sa pratećim sadržajima

Članak 73.

Članak 85. mijenja se i glasi:(1) U sklopu površina infrastrukturnih sustava moguće je pored osnovnih infrastrukturnihobjekata i uređaja (prometnica, parkirališta, cjevovod, vodosprema, kolektor, trafostanica, crpnastanica, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, retencijski i akumulacijski bazeni i sl.) planirati igraditi i prateće sadržaje u funkciji osnovne namjene.(2) Formiranje građevinskih čestica za potrebe gradnje građevina iz prethodnog stavkadozvoljava se na način da je:· površina građevne čestice uvjetovana veličinom planirane građevine· max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice 0.8· osiguran kolni pristup



Članak 74.Iza Članka 85 dodaje se:

Članak 85.aPovršina infrastrukturnih sustava iz prethodnog članka sa pratećim sadržajima moguće jeplanirati graditi i/ili urediti na cjelokupnom prostoru unutar granica obuhvata Plana izvan i/iliunutar GP, u svim zonama iako nisu planirane niti ucrtane u kartografskim prilozima Plana,osim unutar neuređenih dijelova građevinskog područja i izgrađenih dijelova građevinskogpodručja planiranog za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju za koje je Planom utvrđenaobveza izrade UPU-a.

Članak 85.b(1) Uz prometne površine izvan GP naselja moguće je graditi prateće cestovne sadržaje(benzinske i plinske postaje, autopraonice i vulkanizerske radionice, te uslužne i servisnedjelatnosti za održavanje i popravak automobila), uz poštivanje sljedećih uvjeta::- min. površina građevne čestice je 500 m2,- max. koeficijent izgrađenost građevne čestice je 0.4,- max. dozvoljena visina zatvorenog dijela zgrade je 4,0 m- max. dozvoljena visina nadstrešnice je 6,0 m- min. udaljenost građevinskog pravca je 5,0 m- min. udaljenost objekata i nadstrešnice od ruba čestice je 3,0 m,i temeljem prethodno pribavljene suglasnost i uvjeta tijela koje je nadležno za prometnicu.(2) Elektro punionice se mogu graditi u sklopu benzinskih postaja i samostalno u okviruparkirališnih površina.

2.3.6. Uvjeti za gradnju izvan građevinskog područja

Članak 75.

Članak 86., stavak (4) mijenja se i glasi:

(4) Izvan građevinskog područja ne dopušta se postavljanje šatora, kamp ili montažnih i mobilnihkućica.

U Članku 86., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:(5) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava sadržani suu točki 5. ovih odredbi.

2.3.6.1. Uvjeti za prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljsko turističkihusluga u seoskom domaćinstvu

Članak 76.Članak 87. mijenja se i glasi:Izvan granica građevinskog područja, unutar prostora ograničenja (pojas kopna udaljen od obalne crtemanje od 100 m) moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenih poljoprivrednih gospodarstava ipružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seoskom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanjepoljoprivrede ili pravnih osoba registriranih za obavljanje poljoprivrede, i to prema slijedećim uvjetima:� minimalna površina posjeda 3 ha (jedna ili više katastarskih čestica ukupne površine od

najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcijazgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha) ;

� maksimalna visina građevine je 5 m;� maksimalna nadzemna površina građevine može iznositi do 400 m2 u što se ne uključuje

površina podruma, dopušta se potpuno ukopan podrum maksimalne građevinske (bruto)površine do 1000 m2 ;

� minimalna udaljenost građevine od obalne crte iznosi 100 m;



� pristup građevinskoj čestici može se riješiti u skladu sa lokalnim uvjetima (tradicionalnipoljoprivredni putovi, šumski putovi, protupožarni putovi i sl.), a koji ne moraju biti provedeni ukatastarskim operatima;

� rješenje komunalne infrastrukture prema lokalnim prilikama (cisterne za vodu, zahvat podzemnevode, sabirna jama, solari i sl.);

� na građevnoj čestici moguća je gradnja otvorenog bazena ukupne bruto građevinske površinedo 100 m2, uređenje otvorenog parkirališta s drvoredom te uređenje ostalih zelenih površina(kao parkovno ili autohtono zelenilo);

.

2.3.6.2. Uvjeti za gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, farme

Članak 77.


(1) Na površinama koje su planom označene kao poljoprivredno tlo (P) i ostalo poljoprivredno tlo šumei šumsko zemljište (PŠ), isključivo izvan građevinskih područja, i izvan prostora ograničenja mogu segraditi građevine za vlastite potrebe i u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta za alate i manjestrojeve te poljoprivredne proizvode, cisterne za vodu i sl.).

(2) građevina iz prethodnog stavka može se graditi na bloku poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu isteosobe koje nije manje od 2000 m2

(3) ne mogu biti veće brutto tlocrtne površine od 30 m2, a trebaju biti građene isključivo u kamenu sapokrovom od kamenih ploča ili kupe kanalice.

(4) Dopuštena je katnost prizemlje, maksimalne svijetle visine od 3.0 m. Podrum nije dopušten.

(5) Zapremnina cisterne za vodu može biti maksimalno 100 m3, sa naplavnom površinom 150 m2

uključujući i površinu cisterne za vodu. Cisterne se grade kao potpuno ukopane. Pokrov cisterne zavodu i naplavne površine treba biti popločan kamenim pločama.

Članak 78.


(1) Gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne i stočarske proizvodnje, farme smatra sefunkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim zemljištem, prvenstveno namijenjenapoljoprivrednoj, stočarskoj proizvodnji ili uzgoju divljači, što se izgrađuju izvan građevinskog područjanaselja i izvan prostora ograničenja i to na površinama koje su planom označene kao poljoprivrednotlo (P) i ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište (PŠ).

(2) U sklopu farme je moguće graditi slijedeće građevine:- osnovne gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske (peradarske) proizvodnje, uzgoj

divljači, čuvanje domaćih životinja i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i slične građevine,- gospodarske građevine za potrebe pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji se pretežno ili u

cijelosti proizvode na farmi;- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.).

(3) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se u skladu s tehnologijomproizvodnje i u skladu s potrebama pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.- najveća bruto razvijena površina svih građevina iznosi 800 m2 , građevine se moraju uklopiti u

krajobraz na načina da svojim volumenom ne narušavaju prirodne vrijednosti- visina građevina je max.5,0 m. (Po+P)- Visina gospodarske građevine izuzetno može biti i veća od propisane ukoliko to traži njihova

funkcija ili tehnološki proces;- najmanja udaljenost gospodarskih građevina od granice građevne čestice (međe) iznosi 10,0 m;- na farmi moraju biti osigurane mjere zaštite okoliša i to posebno u pogledu zaštite tla i zraka.



2.3.6.3. Uvjeti za gradnju ostalih poljoprivredno gospodarskih građevina (staklenici, plastenici)

Članak 79.

Članak 92. mijenja se i glasi:Pčelinjaci su dopušteni, ali se ne smiju postavljati na udaljenosti manjoj od 500 m od naseljenihpodručja, te bliže od 200 m od javnih prometnica.

Članak 80.

Članak 94. mijenja se i glasi:Staklenici i plastenici, pčelinjaci, tovilišta, gospodarske objekti smatraju se u smislu ovog Prostornogplana uređenja Općine Sali privremenim objektima koji se moraju ukloniti ako i kada nastupe za topropisani uvjeti.

Članak 81.

Članak 95. se briše

Članak 82.Dodaje se novo poglavlje i glasi

Uvjeti za gradnju pojedinačnih objekata na šumskom zemljištu

Članak 83.

Poglavlje 2.4. mijenja se i glasi:

2.4. Uvjeti za uređenje morskih plaža

Članak 84.

Članak 100. mijenja se i glasi:Ovim Planom utvrđuju se uvjeti za uređenje morskih plaža sukladno Pravilniku o vrstama morskihplaža i temeljem posebnog programa.

Članak 85.

Članak 101. mijenja se i glasi:(1) Uređena morska plaža je uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem nadziran ipristupačan svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobamasmanjene pokretljivosti.

(2) Prostor je moguće većim dijelom urediti promjenom prirodnog obilježja, te infrastrukturno isadržajno (tuševi, kabine, sanitarni, ugostiteljski i sl. sadržaji) opremiti.

Članak 86.


Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske straneinfrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja



Članak 87.

Članak 103.U slučajevima kad morfologija prirodne obale to omogućava, a planom utvrđena namjena uvjetujemoguće je nasipavanje obalnog pojasa u cilju izgradnje i uređenja uređene morske plaže unutar GP(naselja, zone ugostiteljsko-turističke namjene ili zone sporta i rekreacije) uz obaveznu izradeprovedbenih dokumenata prostornog uređenja kojim će se osigurati poštivanje sljedećih uvjeta:• moguće je nasipavanje obalnog pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u

slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje• obavezno treba osigurati prohodnost javnog duž obalnog pojasa• predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim

standardima i Pravilniku za javne plaže• ugostiteljske objekte planirati u paviljonskom rasporedu uz uvjet da izgrađenost prostora ne

bude veća od 5% površine u funkciji zone• respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu prostornu koncepciju

Članak 88.

Članak 104., 105, 106 i 107 se briše

2.4. Uvjeti za planiranje i razvoj marikulture

Članak 89.

Članak 108. mijenja se i glasi:Planom su određene zone marikulture na području unutar granica obuhvata Plana na kojima jemoguće planirati uzgoj bijele ribe.

Članak 90.

Članak 109. mijenja se i glasi:(1) Na grafičkom prilogu Plana (list br. 1 Korištenje i namjena prostora) ucrtane su zonemarikulture, koje se temeljem Pravilnika o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra zauzgoj riba i drugih morskih organizama, “Narodne novine”, br. 8/99., 56/12.) razlikuju premavrstama i to::- zona Z2 – područja u kojima marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge

djelatnostikapacitet uzgoja odredit će se posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.

- zona Z3 – područja u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblicimarikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostimaMoguće je pored postojećih lokacija locirati i obiteljska uzgajališta bijele ribe i školjkaša nadubini sukladno propisima koji uređuju kriterije o pogodnosti dijelova pomorskog dobra zauzgoj riba i drugih morskih organizama.

(2) U zoni Z3 za uzgoj ribe u količini većoj od 100 tona obvezna je izrada Studije utjecaja naokoliš (SUO), a za uzgoj ribe u količini manjoj od 100 tona ako je udaljenost između dvauzgajališta manja od 1 km.- Uzgoj na otvorenom moru planiran je izvan navedenih zona jugozapadno od vanjskih,

pučinskih otoka, na udaljenosti cca 2-3 km od obale. Za primjenu navedenih tehnologijapotrebno je izraditi Plan korištenja zone.



Članak 91.

Članak 110. mijenja se i glasi:Uzgoj na kopnu (mrjestilišta i uzgajališta ribe i drugih morskih i slatkovodnih organizama) mogućeje unutar Planom utvrđene proizvodne zone (IH) na lokaciji ucrtanoj u grafičkom prilogu

Članak 92.

Članak 111. mijenja se i glasi:Instalacije za uzgoj školjkaša moraju biti smještene najmanje 50 m od obale. Iznimno, moguće je ina manjoj udaljenosti ukoliko nije u blizini GP naselja, zona ugostiteljsko turističke namjene i /iliplaže.

Članak 93.


Nužno je inaugurirati praksu integralnog upravljanja obalnim područjem kao najprikladnijeg odgovorana prepoznate postojeće i dolazeće probleme, uz zaštitu obalnog područja i pažljivog gospodarenjanjegovim resursima, a sve u skladu sa Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja. To znači da će selokacije za uzgoj pratiti i ukoliko se pokaže da određena lokacija ne odgovara moguće je izmiještanjeunutar dozvoljenih zona.

Članak 94.

Članak 113.se briše

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 95.

Članak 114. mijenja se i glasi:(1) Planom se dozvoljava izgradnja objekata gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja uz uvjet danjihovo funkcioniranje ili sadržaji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili nabilo koji drugi način umanjuju kvalitetu stanovanja – nisu bučni ili emitiraju neugodne mirise i plinove.(2) Gospodarske djelatnosti iz prethodnog stavka moguće je planirati u sklopu zona posebne namjenei ili pojedinačnih:- poslovnih zgrada- stambeno-poslovnih zgrada(3) Pod pojmom poslovnih zgrada u smislu ovih odredbi podrazumijevaju se građevine isključivonamijenjene gospodarskim djelatnostima bez stambene površine(4) Pod pojmom stambeno-poslovnih zgrada u smislu ovih odredbi podrazumijevaju se građevine ukojima su pored stambene namjene zastupljene i gospodarske djelatnosti neovisno u kom postotku.

Članak 96.

Iza Članka 114 dodaje se

Članak 114.a

(1) Građevine iz prethodnog članka mogu se graditi isključivo kao slobodnostojeće zgrade nagrađevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup min. širine 5,0 m.



(2) Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava,minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjetda duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

Članak 114.b

Stambeno-poslovne zgrade mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na građevnimčesticama min. površine 600 m2.

3.1. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Članak 97.


Ovim Planom ugostiteljsko-turistička djelatnost primarno se smješta u izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, (na predjelima manje prirodne i krajobraznevrijednosti pod uvjetima definiranima u poglavlju 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja), unutar naseljau za to planiranim zonama, kao i u pojedinačnim poslovnim (hoteli, apartmani i sl.) ili stambeno-poslovnim građevinama unutar GP naselja.

Članak 98.


U GP naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:� ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja ne može

biti veća od 20 % građevinskog područja tog naselja� minimalna površina građevinske čestice je 1000 m2 ,� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,3,� maksimalni koeficijent iskorištenosti je 1,5,� minimalna širina čestice je 20 m,� smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.� kod izgradnje smještajne građevine na odgovarajući način se primjenjuju odrednice koje vrijede

za stambene odnosno stambeno-poslovne objekte, ako ovim Prostornim planom nije drukčijepropisano.

� u sastavu smještajne građevine moguće je planirati i graditi nužne uredske kapacitete u funkcijiosnovne namjene.

� prateći sadržaji otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl. mogu se, uzpoboljšanje komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, graditi ili planirati unutar objekta osnovnenamjene ili kao pomoćni objekti ili kao samostalne građevine. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja(ugostiteljski, javni i uslužni sadržaji) određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazuizgradnje smještajnih građevina.

Članak 99.

Dodaje se novo poglavlje i glasi

3.1.1. Posebni uvjeti za postojeće turističko naselje "Sali"

Članak 100.

Članak 116a. mijenja se i glasi:



Članak 116a.

Za postojeće turističko naselje "Sali" u građevinskom području naselja Sali primjenjuju se posebni uvjeti zaizgradnju nove ili zamjenske građevine, te za rekonstrukciju i dogradnju postojeće građevine, i to kakoslijedi:� kapacitet turističkog naselja iznosi do 150 kreveta,� minimalna površina turističkog naselja je 1 ha,� najviša visina glavne zgrade je 10,0 m, odnosno 12,0 m na kosom terenu.� građevine s pratećim sadržajima mogu biti visine najviše 4.0 metara, odnosno 6,0 m na kosom

terenu.� kod gradnje na kosom terenu dozvoljena je kaskadna gradnja koja će se prilagoditi nagibu

terena� katnost građevina je P+2, odnosno S+P+1 na kosom terenu. Podrum se može graditi unutar

cijelog obuhvata naselja. Gabariti podrumske etaže mogu biti veći od gabarita građevine ispodkoje se nalaze, a najmanje 3 m od granice građevne čestice (međe),

� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,3,� maksimalni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža je 0,9,� maksimalni koeficijent iskorištenosti je 1,2,� obalni pojas uz turističko naselja može se urediti kao uređena morska plaža,� najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti kao parkovno ili prirodno uređena

površina

Članak 101.Dodaje se novo poglavlje i glasi

3.1.2. Posebni uvjeti za zonu ugostiteljsko – turističke namjene u naselju Luka

Članak 102.Iza Članka 116a dodaje se:Članak 116.bZa zonu ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja Luka primjenjuju se posebniuvjeti za izgradnju nove ili zamjenske građevine, te za rekonstrukciju i dogradnju postojeće građevine, i tokako slijedi:� najviša dozvoljena visina zgrade hotela je 14,0 m,.� građevine s pratećim sadržajima mogu biti visine najviše 6,0 m.� gabariti podrumske etaže mogu biti veći od gabarita građevine ispod koje se nalaze, a najmanje

3 m od granice građevne čestice (međe),� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,4,� maksimalni koeficijent iskorištenosti je 2,0� najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti kao parkovno ili prirodno uređena

površina

Članak 116.cPropisuju se dodatni uvjeti za gradnju apartmana (građevina za smještaj i boravak gostiju) unutar GPsvih naselja na području Plana i to:- broj smještajnih jedinica (apartmana) uvjetovan je površinom građevne čestice na način da mora

biti osigurano minimalno 150 m2 površine građevne čestice po apartmanu.- max. dozvoljen broj smještajnih jedinica (apartmana) unutar jedne građevine za smještaj i boravak

gostiju je 6, bez dodatnog poslovnog prostoraPod pojmom smještajnih jedinica podrazumijevaju se stanovi i/ili apartmani (kumulativno) neovisnoradi li se o stambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi



Članak 103.

Poglavlje 3.2. se briše

3.3. Uvjeti za smještaj komunalno-servisne-skladišne-obrtničke-trgovačke i slične gospodarskenamjene

Članak 104.


Ovim Planom dozvoljava se unutar GPn smještaj ostalih gospodarskih i pratećih djelatnosti i to:� manji pogoni proizvodnje obrade i prerade,� obrtništvo,� skladišta,� servisne radionice,� komunalne službe,� trgovački centri� slobodne zone i� uslužne djelatnosti.

Članak 105.


(1) Za izgradnju građevina kao slobodnostojećih zgrada poslovno-komunalno-servisno-obrtničko-trgovačke i slične gospodarske namjene, koja se nalaze unutar građevinskih područja naselja,određuje se:� minimalna površina čestice 1000 m2, maksimalna površina čestice se ne propisuje.� građevinska linija min.10 m od regulacione linije prema prometnici� sve građevinske čestice trebaju imati direktan pristup na javnu prometnu površinu min.

širine 5,0 m.� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,5,� maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,� minimalna širina čestice je 16 m,� sve slobodne površine unutar građevinske čestice, a najmanje 20% površine građevne čestice

moraju se ozeleniti autohtonim biljnim vrstama, sukladno klimatskim uvjetima, veličini građevinai njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima treba prikriti većinu manjihgrađevina. Drvoredi, grmoredi i slični nasadi moraju omogućiti primjereno vizualno odjeljivanje uprostoru, te uređenje prostora pred građevinom i parkirališta za teretna i osobna vozila. Uzobodnu granicu građevne čestice (među), tamo gdje na međi nisu izgrađene građevine, trebaposaditi ili visoku živicu ili drvored.

� organizaciju građevinske čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim procesom koji se na njojplanira

� maksimalna visina objekta je 8.0 m Vidne plohe objekata obraditi prirodnim materijalima, aostale uvjete za arhitektonsko oblikovanje riješiti u skladu sa funkcijom objekta

(2) Kod izgradnje objekata ove namjene moraju se predvidjeti i primijeniti sve potrebne mjere zaštite iunapređenja čovjekove okoline, radi očuvanja prirodnih i izgrađenih vrijednosti, te stvaranja povoljnihuvjeta za život i boravak

Članak 106.


Propisuju se posebni uvjeti za rekonstrukciju zgrade na k.č. 20762 k.o. Sali unutar izgrađenog dijelanaselja Sali u kontaktu sa jezgrom naselja:

� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,8,� maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,5



� udaljenost objekta od javnoprometne površine te susjednih čestica min 1m� ukoliko se u blizini planom predviđa javno parkiralište promet u mirovanju može se osim na

čestici smjestiti i u okviru te parkirališne površine.

4. UVJETI SMJEŠTAJA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 107.

Članak 123.stavak (3) mijenja se i glasi:

(3) Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uzodređene sadržaje (prvenstveno škole) ili kao samostalna namjena na zasebnoj građevnoj čestici.

Članak 108.

Članak 124., 125 i126 se briše

Članak 109.


(1) Kod izgradnje građevina namijenjenih javnim i društvenim djelatnostima lokacijski uvjeti utvrđuju seodnosno planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana:� građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu minimalne širine 5,0 m u

neizgrađenim dijelovima naselja, a unutar izgrađenih dijelova u skladu sa zatečenim stanjem naterenu

� udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od granica građevne čestice (međa) ne može bitimanja od 3,0m

� minimalna veličina građevne čestice iznosi 500 m2,� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,4,� maksimalni koeficijent iskorištenosti je 1,� visina građevina može iznositi najviše 10,00 m(2) Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina vjerskih građevina može biti i veća.

Članak 110.

Članak 126b. mijenja se i glasi:

Propisuju se posebni uvjeti za gradnju vatrogasnog doma unutar GP naselja Sali:� maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,5� maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,2� maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 1,1� dozvoljava se gradnja na granici građevne čestice (međi)� visina zgrade i tornja uvjetovana je planiranim sadržajem i funkcijom građevine

Članak 111.


(1) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene(stambene, poslovne i slične građevine).

(2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se grade kao interpolacije unutar površine izgrađenogdijela građevinskog područja naselja mogu ukoliko uvjeti na terenu (zatečena izgrađena struktura,vlasnički odnosi i sl.) to uvjetuju imati i manju građevnu česticu od minimalno definirane

(3) u slučajevima iz prethodnog stavka koeficijent izgrađenosti (kig) im može biti maksimalno 0,8 akoeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.



Članak 112.Dodaje se novo poglavlje i glasisportsko-rekreacijske djelatnosti

Članak 113.


U GP naselja sportsko-rekreacijska namjena planira se na način da se predviđa izgradnja:� sportskih terena sa pripadajućim objektima,� trim staza i itinerera za jahačke sportove i biciklizam,� objekata sportova na vodi,� bazena (otvorenih ili unutar građevine) na kopnu kao samostalnih sportsko-rekreativnih

objekata,� ostalih objekata maritimnih ili kopnenih sportsko-rekreativnih aktivnosti a za koje nije predviđeno

da se izgrade kao sportski centri.


(1) Sportski centar je površina na kojoj se planira izgradnja više športskih sadržaja u svrhu cjelovito iorganiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole, trening i pripreme športaša, organizacijatakmičenja i sl.).

(2) Zgrade za smještaj sportaša dozvoljeno je graditi u sklopu sportskog centra, površina sportsko-rekreacijske namjene i; ili kao zgrade osnovne namjene unutar građevinskog područja naselja

(3) Sadržaj iz prethodnog stavka može se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene(stambene, poslovne i slične građevine).

5.UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 114.


(1Planom se propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te shematski određuje njihov položaj u prostoru

(2) Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su odstupanja od shematskog prikazainfrastrukturnog sustava na kartografskim prikazima Plana ukoliko je to opravdano stanjem na terenu,vlasničkim odnosima ili kvalitetnijim projektnim rješenjem, a u skladu s posebnim propisima i pravilimastruke.

(3) Podzemnu infrastrukturu u pravilu treba voditi po javnim površinama, po mogućnosti u koridorimaprometnica.

(4) Prometne i druge infrastrukturne građevine mogu se graditi i ili rekonstruirati u fazama, koje seodređuju lokacijskom dozvolom. Infrastrukturni sadržaji mogu se graditi iako nisu obuhvaćeni ovimPlanom ili planovima užeg područja.

5.1. Cestovni promet

Članak 115.

Članak 131. mijenja se i glasi:Cestovna prometna mreža (kartografski prikazi 1. Korištenje i namjena površina) sastoji se od javnih(razvrstanih) cesta određenih Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (N.N. 94/14 103/18) inerazvrstanih cesta



Javne razvrstane ceste na području unutar granica obuhvata Plana su:

- državne ceste:- D109 (Veli Rat– Savar - Sali), dužine 41,93 km,- D124 (Trajektna luka Brbinj–Brbinj–D109), dužine 1,75 km,- D125 (Trajektna luka Zaglav – D109) u dužini od 1,12 km- županijske ceste:- Ž 6059 (Luka – D109), dužine 0,89 km,- Ž 6060 (Žman – D109), dužine 1,20 km,- lokalne ceste:- L 63041 (Verunić – D109), dužine 1,20 km,- L 63043 (L63041 – Soline), dužine 0,70 km,- L 63044 (Božava – D109), dužine 3,54 km,- L 63092 (N luka Luka – Dragove – D109), dužine 1,9 km,- L 63095 (Savar- D109 – »Sv. Pelegrin«), dužine 1,06 km,

Članak 116.


Planom se utvrđuju :- postojeće ceste čije trase se zadržavaju u prostoru, ,- planirane ceste čije trase su shematski određene Planom

Članak 117.


(1) Položaj cesta i cestovnih koridora određen je u grafičkom dijelu 1. Korištenje i namjena površina i ugrafičkom dijelu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže M 1:25000, a način njihove izgradnje i uređenjapropisan je Zakonom o cestama (NN br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. 92/14.i 110/19.) i Pravilnicima.

(2) Ulice i drugi kolni putovi unutar i izvan gr. područja koji nemaju status ceste grade se i planiraju natemelju ovog Plana ili plana užeg područja, što vrijedi i za šumske putove i protupožarne prosjeke iprolaze, poljoprivredne putove te pješačke putove i staze.

Članak 118.


(1) Na postojećoj cestovnoj mreži predviđaju se: korekcije nepovoljnih elemenata trase, dogradnja irekonstrukcija, tj. prilagodba tehničkih elemenata rangu ceste i uvjetima Plan.

(2) Realizacija cesta u planiranom profilu (izgradnja nove ili rekonstrukcija postojeće) može se izvoditiu fazama (po dužini i širini) u skladu sa projektnom dokumentacijom.

Članak 119.


(1) Za izgradnju i/ili rekonstrukciju cesta izvan GP minimalna širina koridora je- za županijske ceste - 50 m- za lokalne i nerazvrstane ceste - 30 m

(2) Koridor je prostor rezerviran za gradnju, planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće ceste.Os trase ceste nalazi se u sredini koridora.



Članak 120.


(1) Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu(ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanjagrađevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom 137. ovih odredbi,dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i uneizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koje nema obveze izrade urbanističkog planauređenja, može se graditi i prije izvedbe prometnice u punom planiranom profilu (tj. priključenje napostojeću prometnu površinu), a na temelju suglasnosti tijela koje upravlja cestom.

(3) U slučaju gradnje građevine iz prethodnog stavka građevni pravac se utvrđuje od ruba planiranogprometnog profila.

Članak 121.


U izgrađenim dijelovima građevinskih područja, ako koridor (za gradnju nove prometnice ilirekonstrukciju postojeće) nema Planom propisanu širinu, a ugrađuje se (interpolira) nova zgradaizmeđu dvije postojeće zgrade (na neposredno susjednim građevnim česticama),udaljenostgrađevinskog pravca nove zgrade određuje se u skladu sa udaljenosti građevinskog pravca postojećihgrađevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

Članak 122.

Članak 138. mijenja se i glasi:(1) Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi temeljem Zakona o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13,148/13 92/14 i 110/19) širine zaštitnih pojaseva javnih cesta i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasaceste sa svake strane iznosi :

kategorija ceste širina zaštitnog pojasa

državna 25 mžupanijska 15 mlokalna 10 m

(2) Za gradnju objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, potrebno jeprethodno zatražiti uvjete Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnoj cesti i županijske uprave zaceste ako se radi o lokalnoj cesti, a sve u skladu sa Zakonom.

Članak 123.


U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanjausluga vozačima i putnicima, a predviđeno projektom ceste. Prije izdavanja lokacijske dozvole za tegrađevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste.

Članak 124.

Članak 140. mijenja se i glasi:(1) Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijelakoje upravlja javnom cestom u postupku ishođenja potrebnog odobrenja za gradnju ili izradeurbanističkog plana uređenja, a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka iprilaza na javnu cestu (N.N. 95/14.).



(2) Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju uvjeta tijela nadležnog zaupravljanje cestama, u postupku ishođenja odobrenja za gradnju

Članak 125.


(1) Prometnice unutar građevinskog područja naselja moraju zadovoljavati slijedeće uvjete:- najmanja širina kolnika dvosmjerne ceste može iznositi 4.5 m širine- najmanja širina kolnika jednosmjerne ceste može iznositi 3.5 m širine- sve prometnice moraju imati nogostupe s obje strane u širini od najmanje 1,5m(2) kada zbog zatečenog stanja na terenu nije moguće izvesti nogostupe, nerazvrstana cesta će seizvesti kao kolno-pješačka površina širine najmanje 5,0 m (5,5 m u neizgrađenom dijelu građevinskogpodručja naselja), s upuštenim rubnjakom na spoju s cestom koja zadovoljava minimalne uvjete izprethodnog stavka.

(3) Šumski i poljski putevi, pješačke, biciklističke i sl. staze, kojima nije dopušten promet motornihvozila, izvode se u skladu sa svojom namjenom i konfiguracijom terena, uz zaštitu šumskih,poljoprivrednih i drugih vrijednih površina i objekata.

(4) U izgrađenim dijelovima GP naselja širina poprečnog presjeka prometnica iznimno može biti imanja od Planom propisanog minimuma u slučajevima kada je to nužno zbog zadržavanja postojećeggrađevinskog pravca legalne građevine.

(5) U slučajevima iz prethodnog stavka širina se određuje u skladu sa stanjem na terenu, ali ne možebiti manja od 3.0 m za jednosmjerne i 4.0 m za dvosmjerne ceste s time da treba omogućiti naudaljenostima od 100 m mogućnosti mimoilaženja postavom ugibališta.

(6) Putovi uži od 3,0 m smatraju se isključivo pješačkim putovima.(7) Ostale zatečene prometne površine (površine koje se kao takve u naravi koriste, i ne moraju bitievidentirane u Planu i/ili u katastarskom operatu) zadržavaju se u zatečenom stanju

Članak 126.


(1) Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem se prizemlju nalazi trgovačko-poslovni-ugostiteljski sadržaj, može se dozvoliti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog predprostora u svezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake unajmanjoj širini od 1,6 m, odnosno 0,80 m ako postojeće stanje ne omogućava veću širinu, s objestrane kolnika, ako površina siječe logičan pješački potez. Ova odredba mora se poštivati prilikomdonošenja općinske odluke o korištenju javnog prostora.

(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran direktan priključak na kolno pješačku površinu

(3) Kolno-pješačkim površinama smatraju se: - postojeće ceste i pristupni putovi,

ceste i pristupni putovi za koje je izdana građevinska dozvola.- ceste i pristupni putovi evidentirani u katastarskom operatu.- ceste i pristupni putovi koji se u naravi koriste, a nisu evidentirani u katastarskom

operatu.- ceste i pristupni putovi koje se planiraju na temelju provedbenih dokumenata

prostornog uređenja ili projektne dokumentacije, a prema uvjetima iz Plana(4) Pristupni putovi su prometne površine kojima se omogućuje pristup od ceste do građevnih česticazgrade, a koriste se kao kolno-pješačke površine. Minimalna širina pristupnog puta je 3.0 m.Maksimalna dužina pristupnog puta je 100 m Na jedan pristupni put dozvoljeno je priključenje max. trigrađevne čestice

(5) Regulacijski pravac se određuje:

- za postojeće ceste i pristupne putove širine u skladu sa uvjetima Plana,(za koje nije planiranoproširenje) regulacijski pravac je rub ceste ili pristupnog puta.



- kod planiranih cesta ili pristupnih putova za koje je izdana građevinska dozvola regulacijskipravac određuje se prema projektom određenom rubu ceste ili rubu pristupnog puta,

- kod postojećih cesta, čija širina je manja od planom propisanog minimuma koje u naravi postoje,a za koje je planirano proširenje te su u kartografskom prikazu Plana prikazane kao planirane -potrebno je osigurati prostor za proširenje postojeće ceste, na način da se minimalna udaljenostregulacijskog pravca od osi postojeće ceste odmakne za pola širine planirane ceste,

- kod cesta ili pristupnih putova koje su ucrtane i/ili izvedene u skladu izrađene projektnedokumentacije regulacijski pravac je rub ceste ili pristupnog puta

- kod postojećih cesta ili putova čija širina je manja od planom propisanog minimuma naudaljenosti od min.2,50 m od osi ceste (uz uvjet da postoji stvarna mogućnost ostvarenjapriključka na cestu)

(6) Za Građevne čestice zgrade, iz prethodnog stavka koje su čeone (do kojih vodi postojeća cesta ilipristupni put koji završava na tim česticama -slijepa cesta), dozvoljava se priključenje na postojećukolno-pješačku površinu ukoliko je širina te površine minimalno tri metra i pod uvjetom da nije planirannjezin nastavak

(7) Unutar jezgri naselja gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, moguće je ishoditi akte za građenje nagrađevnoj čestici zgrade do koje je osiguran samo pješački pristup, širina kojeg zavisi o zatečenomstanju na terenu.

(8) Zbog neusklađenosti katastarskih podloga sa stvarnim stanjem na terenu, priključak građevnečestice zgrade definira se projektnom dokumentacijom zgrade u skladu sa stvarnim stanjem na terenu,a prema uvjetima iz Plana

Članak 127.


(1) Vozila se smještaju slobodno na čestici, odnosno u garaži koja može biti u sklopu glavnog objektaili građena kao pomoćni objekti.

(2) Na građevnoj čestici mora biti osigurano minimalno garažnih ili otvorenih parkirališnih mjesta uskladu sa uvjetima Plana ovisno o namjeni (vrsti) građevine.

(3) Broj parkirališnih mjesta utvrđuje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedinegrađevne čestice.

Članak 128.


(1) Utvrđuje se min. broj potrebnih parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni:

� stanovanje:1 PM po svakoj stambenoj jedinicia najmanje 2 PM na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina

� ugostiteljstvo i turizam:restoran, kavana – 1PM / 25m2 površine uslužnog prostoracaffe bar, slastičarnica i sl. – 1PM / 25m2 površine uslužnog prostoragrađevine za smještaj i boravak gostiju iz skupine hoteli, pansion, prenoćište i sl. - 1 parkirališnomjesto po smještajnoj jedinici;ugostiteljski objekti - 1 parkirališno mjesto na dvije uslužne jedinice (stol i sl);

� trgovine:robna kuća – 1PM na 25m2 prodajne površineostale trgovine – 1PM na 30m2 prodajne površineskladišta i proizvodnja na svakih 1000 m2 brutto površine građevine - 10 parkirališnih mjesta



� poslovna i javna namjena:banke, agencije, poslovnice – 1PM / 25m2

uredi i kancelarije – 1 PM / 50m2

� kultura, odgoj i obrazovanje:dječji vrtići i jaslice – 1PM / 80m2

osnovne škole – 1PM / 100m2

crkve – 1PM / 50m2

� zdravstvo i socijalna skrb:ambulante i domovi zdravlja – 1PM / 50m2

domovi za stare – 1PM / 200m2

� industrija i zanatstvo:ind.objekti – 1PM / 100m2

zanatski objekti – 1PM / 50m2

auto servis – 1PM / 25m2

� šport i rekreacija:športski objekti, otvoreni – 1PM / 150m2

� komunalni i prometni sadržaji:tržnice – 1PM / 50m2

benzinske postaje – 1PM / 25m2

� groblja – minimalno 10PM.

(2) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz prethodnog stavka određen je u odnosu nagrađevinsku (bruto) površinu odgovarajućeg tipa građevine.

(3) U površinu za izračun PM ne uračunava se površina garaže i površina jednonamjenskih skloništa ipotpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

(4) Dozvoljava se i zajedničko rješavanja prometa u mirovanju za više zgrada u postupku izrade UPU-a za pojedine prostorne cjeline.

(5) Svako naselje treba na rubnim područjima planirati javna parkirališta

(6) Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osiguranoza vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu,trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jednoparkirališno mjesto za vozilo osoba s poteškoćama u kretanju.

(7) U slučajevima kada nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta na vlastitojgrađevnoj čestici isto je moguće riješiti na drugoj građevnoj čestici unutar GP naselja u jedinstvenompostupku.

Članak 129.

Članak 150. mijenja se i glasi:(1) Prostor uz kolnik može se koristiti za parkirane osobnih vozila isključivo kao javno parkiralištekad njegova širina to omogućava i kad se ne ometa pristup interventnim i dostavnim vozilima, teprolaz pješaka, biciklista i invalidnih osoba.(2) Parkirališta se u niti kojem slučaju ne smiju predviđati duž postojeće prometnice na način da setime sužava kolnik ili nogostup ispod Planom propisanog minimuma.

Članak 130.

Iza Članaka 150. dodaje se:

Članak 150.a

Minimalna dimenzija PM na otvorenom iznosi 2,3 x 5,5 m.



Minimalna dimenzija PM u zajedničkoj garaži iznosi 2,5 x 5,5 m.

Mininmalna dimenzija garaže iznosi 2,8 x 5,5 m.

Članak 150.bDozvoljava se gradnja garaža kao samostalne građevine na zasebnoj građevnoj čestici, a premasljedećim uvjetima:- min površina građevne čestice je 150 m2

- min. udaljenost od granice građevne čestice (međe) je 3,0 m- min. udaljenost od regulacijskog pravca je 5,0 m, osim u jezgrama gdje se regulacijski i

građevinski pravac mogu poklapati

Članak 150.c(1) Dozvoljava se gradnja i /ili rekonstrukcija benzinskih postaja bez pratećih sadrža, na način da seosigura:- sigurnost svih sudionika u prometu- zaštita okoliša- da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu.(2) Nove benzinske postaje mogu se graditi:- u zonama proizvodne namjene (I1, I2)- uz javne ceste izvan građevinskih područja- u lučkim područjima(3) Gradnja benzinskih postaja uz ceste moguća je uz suglasnost i prema uvjetima nadležnogtijela za ceste, a u lučkim područjima uz suglasnost i prema uvjetima nadležne lučke uprave.(4) Za izgradnju benzinskih postaja regulacijski pravac određuje se od planiranog profila ceste.(5) Plinske postaje mogu se graditi u sklopu benzinskih postaja ili samostalno. Kada se gradesamostalno moraju zadovoljavati sve uvjete kao i benzinske postaje.(6) Elektro punionice se mogu graditi u sklopu benzinskih postaja i samostalno u okviruparkirališnih površina.

5.2. Pomorski promet

Članak 131.


(1) Pomorski promet odvija se putem morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene.

(2) Sve morske luke nabrojene su u točki 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, i ucrtane nakartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina

5.3. Zračni promet

Članak 132.


(1) Ovim se planom utvrđuje potreba izgradnje zračnog pristaništa na prostoru Dugog otoka nateritoriju k.o. Luka u zoni područja Dočić, čija će osnovna namjena biti prihvat i otprema zrakoplovanajveće dopuštene uzletne mase do 2730 kg u povremenom zračnom prometu.

(2) Za odabir mikro lokacije ovoga zračnog pristaništa potrebno je:� izraditi posebnu stručnu podlogu koja će se temeljiti na potrebnim i propisanim uvjetima za takvu

vrstu građevine.� osigurati kolni pristup sa ceste D109 te ostale infrastrukturne sadržaje� ograničiti zaštitnim ravninama izgradnju objekata u zoni zračnog pristaništa.



(3) Postojeći i planirani helidromi ucrtani su u grafičkom prilogu Plana list br. 1. Korištenje i namjenapovršina, a nužni su za interventne potrebe – hitna pomoć, zaštita od požara, turističke usluge i sl.

(4) Omogućava se izvan aerodromsko sletanje i uzletanje helikoptera s mjesta pogodnog za sletanje iuz letanje, a koje nije aerodrom, helidrom ili registrirana površina u skladu sa posebnim propisima

5.4. Elektroopskrba

Članak 133.


(1) Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje mreže električne opskrbe na prostoru Dugog otoka iZverinca kako je to dugoročnim programom određeno.

(2) Prostor Općine Sali opskrbljuje se električnom energijom u sklopu jedinstvenog elektroenergetskogsustava Zadarske županije i to na način da je područje priključeno na 35 kV podmorskog dalekovodaotok Ugljan-Sali i Iž-Rava-Dugi otok. Putem lokalne zračne mreže povezana su sva naselja na Dugomotoku i Zverinac mrežom 10 kV.

(3) Današnji kapaciteti nisu dostatni za povećanu potrošnju el. energije, pa će trebati, kako bi sepoboljšalo stanje, a temeljem programa razvitka elektromreže na čitavom prostoru Republike Hrvatskei posebice otoka, pojačati kapacitete rekonstrukcijom mreže. Na Dugom otoku potrebno je izgraditi 35kV kabelski vod od TS 35/10(20) kV „Sali“ do TS 35/10/(20) kV „Dugi otok“. Postojeće 10 kVdalekovode potrebno je zamijeniti 10 kV kabelima.(4) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata trase iz Plana semogu korigirati zbog prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju naterenu.(5) U slučaju neizbježnog premještanja nadzemnih i podzemnih vodova ili križanja odnosnopribližavanja potrebno je pribaviti odgovarajuću projektnu dokumentaciju za investitora HEP, prematehničkom riješenu dogovorenom s HEP-ODS-om i za nju ishoditi sve potrebne dozvole.

Članak 134.


(1) Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednompročelju i da su uklopljene u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturnouređenje okoliša. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3.0 m, a odgranice građevne čestice (međe) najmanje 1.0 m.

(2) Transformatorske stanice se mogu izvesti i u sklopu novih građevina.

Članak 135.


(1) Priključivanje građevine na električnu mrežu i ostalu komunalnu infrastrukturu odvijat će se premalokacijskim uvjetima utvrđenim od nadležnog javnog poduzeća.

(2) Nezakonite građevine ne mogu se priključiti na elektromrežu i druge komunalne objekte.

(3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljajuograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina.

(4) Izgrađene trafostanice mogu se rekonstruirati i nadograditi. Uz izgrađenu trafostanicu može seplanirati izgradnja nove trafostanice (kao proširenje kapaciteta). Građevina infrastrukture mogu segraditi i unutar područja za koje je utvrđena obveza izrade plana užeg područja i prije nego što setakav plan donese.

(5) Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, dozvoljava se izgradnjatransformatorske stanice unutar površine bilo koje namjene što se neće smatrati izmjenom ovog Plana



(6) Širina zaštitnih pojaseva dalekovoda iznosi:� DV 35 kV - 30.0 m� DV 10 (20) kV - 20.0 m

5.5. Telekomunikacijski promet i sustav veza

Članak 136.


(1) Svaka postojeća i novo planirana građevina treba imati osiguran priključak na telekomunikacijskumrežu.

(2) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) za pružanje javnih komunikacijskih usluga putemelektroničkih komunikacijskih vodova u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice,prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan cestovnogkoridora treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim česticama, odnosnoizvođenje drugih instalacija.(3) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) za pružanje javnih komunikacijskihusluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova odrediti planiranjem koridora primjenjujućisljedeća načela:- za gradove i naselja gradskog obilježja podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih

površina;- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;- za magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica.

Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati iizvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva.

(4) Za izgrađenu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkihkomunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenjezbog implementacije novih tehnologija i i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodećiračuna o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera.

(5) Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjimaovog plana.

(6) Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina navlastitim građevinskim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

(7) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je nakartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25000.

Članak 137.


(1) Lokacije za izgradnju samostojećih antenskih stupova i baznih stanica namijenjenih pokretnojtelefoniji (GSM i UMTS) određuju se u skladu s kartografskim prikazom 2. INFRASTRUKTURNISUSTAVI u mjerilu 1:25000, te da ispunjavaju slijedeće opće uvjete:� ne remete vizure, osobito tradicijske vizure naselja i karakterističnih elemenata krajobraza� izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture� izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji� na udaljenosti od postojećih građevina u skladu s propisima i normativima.(2) Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu treba koristiti više korisnika radizaštite okoliša i racionalnog korištenja prostora.

(3) U kartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25000 određene su aktivnelokacije i planirane zone elektroničke komunikacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa radijusa1500 m unutar kojeg je moguće locirati jedan stup.

(4) Za izgradnju samostojećih antenskih stupova izvan građevinskog područja potrebno je poštivatisljedeće uvjete:



- na novoj lokaciji moguće je graditi samostojeći antenski stup, ili rekonstruirati postojeći,samo takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno tipski projekt koji jepotvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

- ukoliko je na postojećoj lokaciji već izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi, i za istiishođena sva potrebna odobrenja sukladno odredbama zakona, moguće je planirati jošsamo jedan za ostale operatere

(5) Iznimno, unutar građevinskih područja naselja ukoliko se na zadovoljavajući način ne možepokriti planirano područje signalom, a što se dokazuje dokumentacijom za ishođenjeodgovarajućeg odobrenja te uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave,za određivanje detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa, primjenjuju se sljedeći uvjeti:- samostojeći antenski stup ne graditi unutar područja pretežito stambene namjene- samostojeći antenski stup ne graditi na prostorima namijenjenim za zdravstvene

socijalne, predškolske i školske sadržaje- ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog

područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i sl. namjene

- min. horizontalna i vertikalna udaljenost baznih stanica od svih zgrada je 100 m- poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ograničenja- poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti- dozvoljena je izgradnja štapnih stupova visine do 30 m(6) Pri odabiru lokacija za antenske prihvate u blizini škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih ustanova,potrebno je poštivati sigurnosnu preventivnu udaljenost od 400 m.(7) U cilju preventivne zaštite stanovništva, jakost električnog polja (E) ne smije premašiti 6,1 V/m,a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m2 na čitavom području obuhvata Plana.

(8) Dozvoljava se postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme napostojećim građevinama (antenski prihvat) u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenihposebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

5.6. Vodovod i kanalizacija

Članak 138.


(1) Ovim Planom se utvrđuje, u cilju postizanja optimalnih rezultata u zaštiti, prvenstveno vrlo osjetljivaakvatorija, potreba primjene suvremene tehnologije koja se sastoji u izgradnji mješovitih kanalizacijskihsustava za čitav prostor, odnosno građevinska područja.

(2) Svi planirani sustavi odvodnje moraju imati uređaje za pročišćavanje tako izvedene da se u moreispušta mehanički pročišćena voda.

(3) Obzirom na dispoziciju naselja i građevinskih područja međusobno udaljenima, sustavi će moratibiti odvojeni, pojedinačni za svako naselje i turističku zonu.

(4) Za planiranje izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naseljaugostiteljsko-turističke i sportske namjene, među ostalim potrebno je odvodnju otpadnih voda riješitizatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(5) Do realizacije sustava javne odvodnje je moguća realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatomotpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta iliizgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnihbunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost iprema uvjetima Hrvatskih voda.

(6) Potrošači koji na javni sustav odvodnje otpadnih voda priključuju svoje otpadne vode čija jekvaliteta različita od standarda komunalnih otpadnih voda (tehnološke otpadne vode) obavezni suizvršiti pred tretman svojih otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda.



Članak 139.

Iza Članaka 164. dodaje se :

Članak 164.a

(1) Planom su propisane slijedeće širine koridora (zaštitnih pojasa) prema niže navedenim minimalnimširinama i ogračenjima:

- za cjevovode Φ400 mm najmanje 10 m




- za cjevovode Φ200 mm i manje od 200 mm najmanje 6,5 m

(2) Temelji čvrstih ili montažnih stambenih i poslovnih građevina od osi cjevovoda moraju biti udaljeninajmanje:

- 4,0 m za cjevovode Φ500 mm i Φ400 mm

- 3,75 m za cjevovode Φ350 mm

- 3,5 m za cjevovode Φ300 mm

- 3,25 m za cjevovode Φ250 mm i Φ200 mm

- 3,0 m za cjevovode profila manjeg od Φ200 mm

(3) Temelji ogradnih zidova ili ograde bez temelja od osi cjevovoda moraju biti udaljeni najmanje::

- 1,25 m za cjevovode Φ350 mm - Φ500 mm


- 0,75 m za cjevovode manjeg od Φ200 mm

(4) Stabla (drvoredi) od osi cjevovoda moraju biti udaljeni najmanje::



- 1,5 m za cjevovode manjeg od Φ200 mm

Članak 140.


(1) Za područja za koja je predviđena odvodnja kanalizacijom razdijeljenog tipa, uvjet za ispuštanjeoborinskih voda s prometnica i uređenih građevnih područja naselja u vodotoke i bujične tokove, trebabiti isti kao za ispuštanje ovih voda u more, tj. uz prethodno pročišćavanje kroz mastolov.

(2) Za građevnu česticu za koju postoji takva mogućnost, dozvoljava se izgradnja posebnog sustavadovoda i odvoda morske vode za potrebe stavljanja u funkciju bazena u skladu sa propisima izpodručja zaštite okoliša.



6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO –POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 141.


Ovim se Planom utvrđuju kao osobito vrijedna područja krajobraznih obilježja (osobito vrijedan predio -prirodni krajobraz): more sa podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim važnim morfološkimobilježjima, karakteristične šumske zajednice te polja sa svim strukturalnim karakteristikamapoljodjelstva.

Članak 142.


Krajobrazne vrijednosti prirodnih i kultiviranih prostora moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan načinuključene u budući razvitak prostora Općine. Zaštita krajobraznih vrijednosti podrazumijeva ponajprijesljedeće:� očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika,� zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom

djelatnošću;� očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina

obrade zemlje (staze, terase, suho zidovi, loza, tradicijske gospodarske, svjetovne ili sakralnegrađevine i sl.)

� očuvanje povijesne slike i obrisa naselja (naslijeđenih vrijednosti slikovitih pogleda-vizura)što se osigurava ovim Prostornim planom uređenja Općine Sali, planovima užeg područja, te drugimmjerama iz djelokruga Općine Sali.

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 143.


(1) Unutar granica obuhvata Plana područja zaštićena Posebni rezervat Saljsko polje i Značajnikrajobraz Sjeverozapadni dio Dugog otoka.

(2) Ovim Planom određuju se uvjeti i mjere zaštite prirode, i to:1. Sve zahvate planirati tako da se spriječi mogući negativni utjecaj na zaštićena područja te

izbjegavati radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva zbog kojih su ta područja proglašenazaštićenima.

2. Prilikom planiranja i uređenje građevinskih zona koristiti materijale i boje prilagođene prirodnimobilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

3. Prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elementeautohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

4. Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetskimodificirane organizme.

5. Očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti i ne dozvoliti da planiranizahvati u prostoru negativno utječu na krajobrazne vrijednosti područja.

6. Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijemobliku.

7. Na područjima gdje se nalazi prirodna obala sačuvati izgled obale u postojećem stanju.



8. Ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu, staništa iočuvanje područja ekološke mreže.

9. Štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

10. Posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae) te napodručju njihovog staništa ograničiti sidrenje i nasipavanje.

11. Osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.12. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području županije treba sačuvati i vrednovati u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i važećim Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, kartistaništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

Članak 144.

Članak 171. i 171a se briše

Članak 145.

Članak 171b. mijenja se i glasi:

(1) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj: 80/2013 i 15/2018) unutar granicaobuhvata Plana nalaze se područja ekološke mreže .a) značajna za ptice, i to:

- Sjeverni dio zadarskog arhipelaga;b) značajna za vrste i stanišne tipove:

- Luka Solišćica (Dugi otok);- Uvala Golubinka – rt Lopata;- Uvala Sakarun;- Uvala Brbišćica- Zapadna obala Dugog otoka;- Uvala Zagračina- Južni rt o. Zverinac;- Otok Tukošćak i o.Mrtonjak;

(2) Područja iz gornjeg stavka grafički su prikazana na Karti br. 3.2.Uvjeti korištenja i zaštite prostora,a koji je sastavni dio ovog Plana. (Prilog-3).

Članak 146.


Granice zaštićenih dijelova prirode ucrtane su na grafičkom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštiteprostora M1:25 000.

Članak 147.


(1) Prostornim planom se, sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite (NNbroj 66/11 i 47/13) utvrđuje obveza izrade Elaborata Zaštitnih zona izvorišta Žmanskih jezera.



6.3. Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta

Članak 148.


(1) Poljoprivredno zemljište Planom uživa poseban status i zaštitu.

(2) Vrijedno poljoprivredno zemljište predviđeno je za intenzivnu obradu uz primjenu potrebnihagrotehničkih mjera, zaštitu od nestručne i pretjerane upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva.

(3) Nije dozvoljeno gradnjom ili planiranjem gradnje promijeniti namjenu, osim ako ovim planom nijedrugačije određeno.

Članak 149.


Planom su određena obradiva tla, na kojima su pretežno maslinici, njive i vinogradi najčešće terasirani,ponegdje skeletoidni s nagibom terena te sa srednje dubokom ekološkom dubinom tla, od čega seveći dio nalazi u poljoprivredi a manji dio pod zaštitnom šumom.

Članak 150.


(1) Planom su razvrstane i površine ostalih poljoprivrednih i šumskih tala, šuma i šumskih zemljišta. Tosu pretežno vrlo plitka do plitka tla, na većim nagibima, skeletna te sa znatnom stjenovitošću.

(2) Na njima je dozvoljeno vršiti prenamjenu zemljišta.

(3) Ova zemljišta su uglavnom pod šumom.

6.4. Mjere zaštite šumskog zemljišta

Članak 151.


Planom su utvrđene šumske površine

6.6. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 152.


Opća načela zaštite kulturno-povijesnih cjelina na prostoru unutar granica obuhvata Plana su:

· zaštita i očuvanje prirodnog i kulturnog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora

· očuvanje povijesnih trasa putova, načina korištenja i parcelacije (suhozidi)

· očuvanje tradicionalnih naseobinskh cjelina u njihovom izvornom okruženju s povijesnomgraditeljskom strukturom i i volumenom naselja i završnom obradom

· trajno vrjednovanje kulturne baštine uspostavom pravne zaštite na državnoj i/ili lokalnoj razini



Članak 153.


(1) Kulturna dobra na području općine Sali (Dugi otok i Zverinac) se vode u registru kulturnih dobaraMinistarstva kulture .

(2) Popis najvažnijih spomenika povijesno-kulturne baštine na području Zadarske županije.

(3) Popisom su obuhvaćeni samo registrirani i preventivno zaštićeni spomenici kulture, te onispomenici koji bi po svojoj vrijednosti trebali ući u jednu od dvaju kategorija.

Tablica 30. Kulturna dobra Općine SaliPovijesna naselja i dijelovi naselja Stupanj

zaštiteNaselje

Ruralno-urbane cjelinePovijesna jezgra-Porat, Južno selo i Zmorašnje selo R SaliRuralne cjeline-etnobaštinaDvor Šešelja E ZaglavDvor Špralja E ZaglavDvor Čuka E ZaglavRamov Dvor E ZaglavKunčijev dvor E ŽmanDidović Gladić E ŽmanDvor Morović E ŽmanDvor Kišeta E Žman

Dvor Vidulić E ŽmanKuća Šegota E ŽmanKuća Antonina E ŽmanDvor E LukaOstaci tradicijske arhitekture u nekoliko dvorova E SavarDvorovi iznad trajektne luke E BrbinjRuralna cjelina E Veli RatPovijesne građevine i sklopoviSakralne građevine-crkve, kapele, samostaniŽupna crkva Sv.Nikole biskupa (sagrađena 1883.g., obnovljena 1938.g. E BožavaCrkva Sv.Nediljice (17.st.) E Božava

Crkva Sv.Križa na groblju (9. st.) E BožavaŽupna crkva sv.Kuzme i Damjana (17. St.) E Brbinj

Kapela Sv.Blaža u sustavu ljetnikovca obitelj Soppe E BrbinjŽupna crkva Sv.Leonarda (obnovljena 1939.g.) E DragoveCrkva Male Gospe na Dubovici (15.st.) E DragoveCrkva Rođenja BDM E DragoveŽupna crkva Sv.Stjepana (srednjovj.,pregrađena 1882.) E LukaCrkva Sv.Nikole biskupa na obali E Luka

Župna crkva Gospe Karmelske (sag.1679.g,. obn.1900.) E SavarCrkva Sv.Pelegrina (9.11.st., dogradnja 18.st.) na otočiću i mjesno groblje Z-1568 Savar

Župna crkva Uznesenja BDM (1465., dograđ.1670.) R-5046 SaliKapela Sv.Nikole (1583.) u sastavu kaštela Guerini R-1567 SaliCrkva Sv.Roka, 17/19.st. R-5054 Sali



Crkva Sv.Antuna E SaliSvjetionik Sestrica Vela-Tajer R-6967 SaliCrkva Sv.Jakova,ap.(1547.)-zadužbina obitelji Fanfogna (obnovljena1930.g)

E Soline

Župna crkva Sv.Antuna Padovanskog (19.st.) E Veli rat

Kapela BDM od Karmela E Veli rat

Kapela Sv. Nikole E Veli rat

Svjetionik Veli Rat E Veli rat

Crkva Gospe Karmelske (1778.g) E VerunićFranjevački samostan Sv.Mihovila Arhanđela (1458) R-2142 Zaglav

Župna crkva S.Ivana Glavosjeka (1674.) E ŽmanŽupna crkva Sv.Ignacija, isp. (sagrađena 1690.g. obn.1925.g.) E ZverinacStambene građevineLjetnikovac obitelji Soppe(17.st.) s gospodarskim zgradama,parkom ikapelom Sv. Blaža

E Brbinj

Kaštel Guerini (17.st.) s kapelom Sv.Nikole (Sv.Mikule)(sagrađena1583.god)

R-1567 Sali

Kuća Petricioli (17. st.) R-1566 Sali

Kuća Lorini E Sali

Kuća Rančić – Zmorašnje selo (16. st.) R-4950 SaliZgrada stare ribarnice R-392 Sali

Crkvena kuća R-714 SaliRodna kuća Petra Lorinija R-808 SaliLjetnikovac Fanfogna (16.st.) E ZverinacArheološki lokalitetiPodmorski arheološkiRibnjak u sklopu antičke vile u M. Proversi E SaliGarmenjak, između Dugog otoka i Kotnata E SaliOstaci antičkog kamenoloma s pristaništem na Lavdari E SaliKopneni arheološki lokalitetiGradina Kruna (66 m), Božava E BožavaGradina Gračina s bizantskom utvrdom (5/6.st.) E Božava

Nediljno s grobnim humkom E BožavaKosa Vrh s ostacima grobova E Božava

Sarkofag i bunar u Božavskom polju E Božava

Gomilina između Božave i Solina E Božava

Ostaci ranokršćanske crkve na otočiću Utran E BrbinjGradina (220 m) E BrbinjGrobni humci uokolo naselja E BrbinjCrkvina s mogućim ostacima crkve Sv. Stjepana E Luka

Grobna gomila Vela straža na visini od 338 m (promjera 20 i vis.3 m) E LukaGradina Omiš E Sali

Dugo polje-ravna liburnska nekropola (prahist.) E SaliGradina Čuh E SaliVeliki Brčastac E Sali



Ranjovica E SaliGradina Koženjak E SaliOstaci ranosrednjovjekovnog naselja i crkve Sv. Luke E Sali

Krševanje polje E SaliStivanje polje s antičkim ostacima i Crkvicom Sv. Ivana iz 11. st. R-2380 Sali

Citorij s ostacima crkve Sv. Viktora P-3164 SaliMala Proversa s antičkim ostacima villae rustice E SaliGrobni humak na otoku Lavdari E SaliMrtenjak E SaliPećina Remetina peć E SaliGradina (208 m) E SavarOstaci eremitskog samostana Sv. Pavla E SavarPećina Vlakno R-3432 SavarAntički kamenolomi E SavarGradina E SolinePanjorovica kod svjetionika s ostacima iz paleolitika E Veli RatSv.Jelena-ostaci crkve i gospodarskog imanja E Veli Rat

Ripišće s ostacima crkve i starog naselja E ZverinacGradina Gračina E ŽmanOstaci antičke arhitekture u polju uz crkvu Sv. Ivana E ŽmanPodručje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesnedogađaje i osobeSpomenik vezan uz povijesne događajeSpomenik palim borcima R-807 SaliSpomenik potopljenim partizanima na Bludu R-393 SaliSpomenik NOR-u u Polju R-394 SaliPodručje vezano uz povijesne događaje-spomen parkStari škver (Partizansko brodogradilište) u Saščici R-368 Sali

Članak 154.


Planom se daju smjernice zaštite za postojeće ruralne cjeline i to:- postojeće stare aglomeracije ne smiju se njihovom daljnjom izgradnjom podrediti suvremenom

arhitektonskom izrazu;- budućim građevinskim intervencijama trebaju se pojedine neprimjerene dogradnje iz kasnijih

razdoblja oblikovno prilagoditi autentičnom ugođaju, kao i prilikom restauracije starih građevina;- nove gradnje u pravilu planiraju se tako da njihova gradnja kompozicijski upotpunjuje kompleks

starih građevina;- građevinski zahvati trebaju biti u mjeri starih građevina;- projektiranje i gradnja novih građevina u slobodnom (neizrađenom) prostoru treba se temeljiti na

skladnom odnosu s tradicionalnim oblicima u gabaritima, materijalu i oblikovnom elementima,poštujući oblikovne elemente terena uz minimalne zahvate

- prilikom obnove tradicijskog graditeljstva provesti integraciju suvremenih sadržaja na način dase sadržaji prilagode postojećem prostoru

- pri restauraciji, odnosno izgradnji novih prostora od materijala treba koristiti tradicijskematerijale;



6.8. Uvjeti i mjere zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja

Članak 155.


(1) Planski dokumenti užeg područja moraju zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja.

(2) Posebno se štiti odnos izgrađenog dijela povijesne ruralne jezgre s neposrednim agrarnimokolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne dopušta se izmjena strukture itipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje dovode dogubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

(3) Pri uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesne ruralne cjeline mora očuvati lokalniarhitektonski izraz i koristiti odgovarajući građevinski materijal (drvo, kamen, kamene ploče, crijep).

6.11. Mjere zaštite kultiviranog krajolika

Članak 156.


Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednojprovedbi mjera zaštite od erozije.

Članak 157.


Gomile i suhozidi predstavljaju spomenik ljudskom radu i ne smiju se koristiti za proizvodnju tucanika ilidrugih oblika tehničkog drobljenog kamena, neovisno o tome da li se nalaze izvan ili unutargrađevinskih područja.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 158.


(1) Ovim Planom u postupanju s komunalnim otpadom utvrđuje se sljedeće:

(2) Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), a sve prema Planugospodarenja otpadom Zadarske županije, otpad sa otoka će se odvoziti organizirano na kopno, nanajbliže odlagalište, odnosno na centralno županijsko odlagalište (županijski regionalni centar zagospodarenje otpadom).

(3) Na otoku se organizirano otpad prikuplja i odlaže selektivno u standardne press-kontejnere napropisano uređenim transfer postajama i to:- na području otoka Zverinca- na prostoru kod naselja Sali- na prostoru reciklažnog dvorišta unutar gospodarske zone Brbinj(4) Transport komunalnog otpada odvozi se komunalnim vozilima preko trajektnih pristaništa Brbinjodakle će se prevoziti na centralno županijsko odlagalište.

(5) Ovim Planom uspostavlja se sustav uz prethodno propisane mjere izbjegavanja i smanjivanjanastajanja otpada, te sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali, papir,staklo, pvc itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje, te u ciljusmanjenja količine otpada.

(6) Propisati mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, te odrediti visinu financijskih sredstavaza provođenje pojedinih mjera.



Članak 159.


(1) Materijal nastao iskopom za gradnju građevina (zemlja, kamenje i sl.) odlagat će se unutargospodarske zone kod Brbinja, čije će otvaranje i zatvaranje odrediti Općina Sali koja raspolaže svojimzemljištem za tu namjenu.

(2) U sklopu građevinskog područja urediti će se odlagalište korisnog otpada (metal, staklo, papir,drvo, plastika). te organizirati njegovo prikupljanje.

8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.3. Mjere zaštite od požaraČlanak 160.


Planom se određuju sljedeće mjere zaštite od požara:- u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od

susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarnoopterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinuotvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjednegrađevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornostinajmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se naravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ilizavršava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrovakrovišta, koje mora biti od negorivog materijala na dužini konzole;

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini iotvorenom prostoru građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnompropisu, a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko nepostoji, predvidjeti hidrantska mreža ;

- građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područjazaštite od požara utvrđene Zakonom o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) i natemelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđenim posebnimzakonima i na temelju njih donesenih propisa

- ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisimai normama koji reguliraju ovu problematiku;

za zahtjevne građevine izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti mogućeocijeniti odabir sustava zaštite od požara.

Članak 161.

Iza Članak 204. dodaje se:

8.5. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

Članak 204.a(1) Temeljem Zakona o obrani (N.N. broj 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 i 30/18)) i Pravilnika ozaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina (N.N. broj122715) utvrđene suzaštitne zone oko vojnih podzemnih luka-potkopa i to

1. zona zabrane gradnje2. zona ograničene gradnje3. zona kontrolirane gradnje

(2) Granice naprijed navedenih zona ucrtane su na kartografskom prilogu Plana (karta br.3.1.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mjerilo 1:25000).



8.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 204.b

Osigurati zaštitu od potresa VIII stupnja MCS ljestvice na cjelokupnom području unutar granicaobuhvata Plana, a protupotresno projektiranje kao i građenje građevina provoditi sukladno posebnimpropisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima

8.7. Mjere zaštite od rušenja

Članak 204.c

Osigurati evakuacijske putove, te mjesta za evakuaciju svih korisnika prostora, a prometne površinezaštititi od urušavanju zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi idobara

8.8. Mjere sklanjanje ljudi

Članak 204.d

(1) Na području općine nema obveze izgradnje skloništa. Sklanjanje stanovništva treba planirati uzaklonima i u porodičnim skloništima kod individualne stambene izgradnje.

(2) Osigurati mjesta i način zbrinjavanja evakuiranih, te provođenje svih mjera civilne zaštite sadžanihu Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara u općini Sali.

(3) Pri planiranju i gradnji podzemnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevimasklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

8.8. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 204.e

Sve mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća treba provoditi sukladno Zakonu o zaštiti odelementarnih nepogoda (N.N. broj 73/97), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda iratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (N:N. broj 29/83, 36/85, 42/86),Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (N, N. broj 69/16), te Pravilnikom o tehničkimzahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva (N, N. broj 69/16).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 162.


(1) Provođenje i razrada Prostornog plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovimodredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornogplana.

(2) Obuhvat izrade prostornih planova užih područja prikazan je u grafičkom dijelu elaborataProstornog plana na grafičkom prilogu list br. .3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - mjere uređenja izaštite M 1:25 000.



9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 163.

Članak 206. mijenja se i glasi:(1) Utvrđuje se potreba donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU-a), za neuređeneneizgrađene dijelove građevinskih područja u skladu sa grafičkim prilozima Plana.(2) Precizne granice obuhvata provedbenih planova iz prethodnog stavka utvrditi će se Odlukom oizradi plana(3) Na snazi ostaju sljedeći planovi prostornog uređenje;:� Urbanistički plan uređenja Ugostiteljsko-turističke zone “Božavčica” (Službeni glasnik Zadarske

županije broj: 05/11, Službeni glasnik Općine Sali broj: 05/16)� Urbanistički plan uređenja „SAVAR – UVALA ILO“ (Službeni glasnik Zadarske županije broj:

10/12)� Urbanistički plan uređenja neizgrađenog građevinskog područja u Zaglavu–predio „Zaglavski

vršak“ (dio) (Službeni glasnik Općine Sali broj: 04/15)� Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj: 04/18)

Smjernice za izradu urbanističkih planova

Članak 164.

Članak 206a. stavak mijenja se i glasi:

Urbanistički planovi uređenja turističkih zona

Urbanističkim planovima uređenja turističkih zona iz stavka b). potrebno je razgraničiti osnovnesmještajne sadržaje od pratećih sadržaja.

Uz razgraničenje zona planom je potrebno riješiti uličnu mrežu, obalnu šetnicu i mrežu pješačkihstaza, zelene površine, način priključka na državnu cestu te odvodnju otpadnih i oborinskih voda.

Planiranje izgradnje građevina i uređenje prostora unutar obuhvata ovim Urbanističkim planovimaprovodi se u skladu sa sljedećim smjernicama:- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a

osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu

sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,- u dijelu područja namijenjenom za hotel (T1) smještajni kapacitet se planira minimalno 70% u

hotelu i maksimalno 30% u vilama,- u dijelu područja namijenjenom za turistička naselja (T2) smještajni kapacitet se planira

maksimalno 70% u vilama i minimalno 30% u hotelima,- smještajne građevine u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama izvan naselja na prostoru

turističkih naselja ili hotela i hotelskih naselja (T1, T2) planiraju se izvan pojas najmanje 100 mod obalne crte,

- u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama izvan naselja (T1, T2) obalni pojas širine 100 m odobalne crte namjenjuje se za smještaj pratećih sadržaja: ugostiteljskih, zabavnih, sadržajavezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.),

- smještajne jedinice i prateći sadržaji na prostoru kampova (T3) planiraju se izvan pojasnajmanje 25 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu nasvaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene obvezno je osigurati najmanje jedanjavni cestovno-pješački pristup do obale;



- uz osnovne ugostiteljsko-turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih sadržaja kojima seupotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistička ponuda, uz uvjet da pretežiti dio zone ostane uosnovnoj namjeni:

- otvorene površine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazeni i dr.),- građevine (gat) za prihvat plovila,- površina za turističku rekreaciju, zasebnih ili u sklopu smještajnih kapaciteta: športske

dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, SPA, igrališta za djecu i odrasle i dr., plaže i plažnisadržaji,

- usluge, restoran, kafe bar, zabavni sadržaji, trgovina i dr.- prometne površine, parkiralište/garaža, infrastrukturne građevine i instalacije i dr.,

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%,- koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8,- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu saodredbama ovog plana koje uređuju promet u mirovanju,

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,- turistička zona može se izgrađivati u etapama, na način da svaka etapa čini funkcionalnu

cjelinu,- turistička zona ne može se etažirati i mora se koristiti kao jedinstvena uporabna cjelina,- planirane ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj turista moraju biti kategorizirane sa

najmanje četiri zvjezdice.

Urbanistički planovi uređenja gospodarskih zona

Za planiranje, odnosno izgradnju unutar gospodarskih zona određuju se slijedeći uvjeti:- veličina građevne čestice ne može biti manja od 800 m2 ,- širina građevne čestice ne može biti manja od 20,0 m2 ,- koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi najviše 0,4,- najveća dozvoljena visina građevine je 10,0 m, unutar građevinskih područja naselja,- najveća dozvoljena visina građevine u izdvojenim gospodarskim zonama sukladna je zahtjevu

tehnologije proizvodnje,- najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine

građevine H/2 (mjereno od najniže kote konačno uređenog terena uz građevinu do vijencagrađevine), ali ne manje od 5,0 m,

- građevine se mogu graditi na udaljenosti od nerazvrstane i lokalne ceste 5,0 m, od državneceste 10,0 m,

- najmanje 20% površine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovne zelenilo,- građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu,- parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na građevnoj čestici prema odredbama ovog Plana,- prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se

propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćenja zraka, zagađivanja tla i sl.) teisključiti djelatnosti koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša,

- arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskogoblikovanja uz upotrebu postojanih materijala i boja,

- određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih sadržaja uz ispunjenje ostalih uvjeta određenihovim odredbama. Nije dopuštena prenamjena postojećih sadržaja u sadržaje koji bi svojimradom na bilo koji način ugrozili okoliš,

- odvodnja otpadnih voda mora biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom spročišćavanjem, do izgradnje javne kanalizacije omogućava se korištenje postojećih rješenjaodvodnje.

Urbanistički planovi uređenja športsko-rekreacijskih zona

Unutar športsko rekreacijskih zona planira se rekonstrukcija postojećih građevina te gradnja novihšportskih sadržaja u svrhu cjelovitog i organiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole,trening i pripreme športaša, organizacija takmičenja i sl.). Osim športskih sadržaja (športski tereni,



borilišta, trim staze i dr.) mogu se, u postojećim i novim građevinama, osigurat pomoćni prostori(garderobe, sanitarni čvorovi, spremišta i sl.) i prostori za smještaj športaša.

Omogućava se rekonstrukcija ili zamjena postojećih građevina te gradnja novih građevina na način daukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površinešportskih terena i sadržaja.

Najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Članak 165.

Iza Članaka 206.a dodaje se:

Članak 206b(1) Do donošenja urbanističkog plana uređenja na područjima utvrđenim ovim planom ne može seizdati akt za građenje nove građevine.(2) Iznimno od prethodnog stavka, akt za građenje može se izdati neposrednom provedbom ovogPlana za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje zamjenske građevine.

Članak 206c

U izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koji ovim planom nije utvrđenaobveza izrade urbanističkog plana uređenja može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijenitipostojeća pojedinačna ili više građevina neposrednom provedbom ovog plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 166.


Planom se utvrđuju slijedeće razvojne mjere s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete života stanovništva,očuvanja okoliša te razvoja gospodarstva:� kontinuirano pratiti stanje u prostoru i čuvati prostor u skladu s odrednicama ovog Plana� pravovremeno sprječavati bespravnu izgradnju, kao i zahvate u prostoru koji nisu u skladu s

ovim Planom� kaznenim mjerama, koje su u skladu s važećim zakonima i propisima, čuvati tlo, more, vode i

zrak� odrediti kriterije uređenja krajobraza oštećenih nakon izgradnje cesta� ispitati mogućnost navodnjavanja, korištenje postojećih vodnih potencijala, te stvoriti preduvjeta

za razvoj ekološkog poljodjelstva� urediti naselja s naglaskom na podizanje urbanog nivoa� poticanje izgradnje proizvodno-poslovnih sadržaja prvenstveno s ciljem isticanja, promidžbe i

razvijanja prerade autohtonih proizvoda• izgradnja luka i uređenje prostora sa pratećim sadržajima• organiziranje kvalitetnog međuotočnog povezivanja i otoka s gradom• rješenje kvalitetne vodoopskrbe otoka izgradnjom glavnih dovodnih cjevovoda s kopna, mjesne

vodovodne mreže i spoja na centralne mjesne vodospreme• izgradnja sustava odvodnje s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda



Članak 167.

Iza Članaka 207. dodaje se:

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniČlanak 208

Planom se dozvoljava nužna rekonstrukcija postojećih građevina, čija je namjena protivnanamjeni utvrđenoj ovim Planom.Članak 209

Pod nužnom rekonstrukcijom podrazumijeva se obnova krova i svih dotrajalih dijelovazgrade unutar postojećih gabarita bez promjene volumena i vanjskog oblika građevine

9.4. Rekonstrukcija ruševina

Članak 210

Planom se dozvoljava rekonstrukcija zatečenih ruševina unutar građevinskog područja.Uvjeti rekonstrukcije ruševina istovjetni su Planom propisanim uvjetima rekonstrukcijepostojećih zgrada ovisno o namjeni i vrsti pojedine zone.

OPĆINE SALI

Documents

Transcript of OPĆINE SALI