LIST KATOLIČKE UDRUGE MLADIH "BL. IVAN MERZ" KAŠTELA GOD: VI, BROJ: 6ZAJEDNICA MLADIH ŽUPE SV. PETRA AP. KAŠTEL NOVI BOŽIĆ 2005.LIST KATOLIČKE UDRUGE MLADIH "BL. IVAN MERZ" KAŠTELA GOD: VI, BROJ: 6ZAJEDNICA MLADIH ŽUPE SV. PETRA AP. KAŠTEL NOVI BOŽIĆ 2005.

ISSN

133

3-4

298

ANIMATORI UDRUGE "BL. IVAN MERZ"

ANIMATORI UDRUGE U VEPRICU

gurkgurk

02Vjera je kao sunčeva zraka; ne vidiš je

ali znaš da je tu po tome što nema mraka oko tebe.

nadbiskupom Muenchena i Freisinga, 28. svibnja ardinal Joseph Ratzinger, dosadašnji posvećen je za biskupa te je postao prvi prefekt Kongregacije za nauk vjere, dijecezanski svećenik nakon 80 godina koji je predsjednik Papinske biblijske komisije i Kpreuzeo pastoralnu službu velike bavarske Međunarodne teološke komisije i dekan nadbiskupije. Na konzistoriju 27. lipnja 1977. Kardinalskog zbora rođen je 16. travnja 1927. u papa Pavao VI. imenuje ga kardinalom. Papa Marktlu na Innu, Njemačka. Za svećenika je Ivan Pavao II. imenuje ga 25. studenoga 1981. na zaređen 29. lipnja 1951. Njegov otac, policijski čelo Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom časnik, potječe iz pobožne tradicionalne obitelji

Papinske biblijske komisije i Međunarodne zeml joradnika iz Donje Bavarske. teološke komisije.Mladenaštvo je proveo u Traunsteini, a Godine 1980. predsjeda 5. općom posljednji mjeseci II. svjetskog rata pozvan

skupštinom Biskupske sinode, 1983. je je u pomoćnu službu protuzračne predsjednički delegat na 6. sinodalnoj obrane. Od 1946. do 1951., kada je

s k u p š t i n i . V i c e - d e k a n o m zaređen za svećenika i počeo Kardinalskog zbora postaje 6. predavati, studirao je filozofiju i

studenoga 1998., a 30. studenoga teologi ju na Sveuči l iš tu u 2002. i dekanom. Predsjednik je Muenchenu i višoj školi u povjerenstva za pr ipremu Freisingu. Doktorirao je teologiju Katekizma Katoličke Crkve te je 1953., te četiri godine kasnije novi, nakon 6 godina rada (1986-postao sveučil išni profesor. 92), predstavio Svetom Ocu. U P redavao j e dogma t i ku i Kuriji je obavljao službe u fundamenta lnu teolog i ju u Državnom tajništvu (drugi Freisingu, zatim u Bonnu od 1959. odsjek), Kongregacijama za do 1969., Muensteru od 1963. to istočne Crkve, za bogoštovlje i 1966., te Tuebingenu od 1966. do sakramentalnu stegu, za 1969. Od 1969. profesor je

evangelizaciju naroda te katolički odgoj, kao i pri dogmatske teologije i povijesti na Sveučilištu Papinskom vijeću za jedinstvo kršćana i Regensburg. Bio je već dobro poznat 1962. Papinskom povjerenstvu za Latinsku Ameriku.godine, kada u 35. godini života postaje

savjetnikom koelnskog nadbiskupa kardinala Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2. travnja 2005., Josepha Fringsa na II. vatikanskom koncilu. na prvim konklavama u trećem tisućljeću izabran Između brojnih njegovih publikacija ističe se je u utorak 19. travnja za 264. Petrova "Uvod u kršćanstvo" iz 1968. nasljednika, uzevši ime papa Benedikt XVI.U ožujku 1977. papa Pavao VI. imenuje ga

Kardinal Joseph Ratzinger, dosadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, predsjednik Papinske biblijske komisije, Međunarodne teološke komisije i dekan Kardinalskog zbora, rođen je 16. travnja 1927. u bavarskom mjestu Marktl na Innu

ŽIVOTOPIS PAPE BENEDIKTA XVI.

krug - LIST KATOLIČKE UDRUGE MLADIH “BL. IVAN MERZ” KAŠTELAIZDAVAČ: Zajednica mladih Sv. Petra ap. Kaštel Novi, Milivoja Koludrovića 1, 21216 K. Stari

tel. 021/230-246, Godina: VI, broj: 6. Računalna priprema: Ivan Drnasin.Tisak: JAFRA - Print d.o.o., Split Odgovorni urednik: župnik Luka Vuco.

Animatori udruge mladih: Vesna Babić, Antonija Bralić, Ivan Drnasin, Danijela Duišin, Marko Gotovac, Ljube Jurčev, Ivana Jurić, Ivica Jurić, Marijana Jurić, Maja Klarić, Tomislav Leko, Divna Lukić, Tomislav Ljubas, Tomislava Ljubas,

Ljuba Mandić, Ivana Mirić, Katica Radačić, Ana Radunić, Mario Radunić, Iva Spaić, Anton Vujina, Mario Žuvela. Aforizme ispisuje: Mario Žuvela. Cijenom od 10 kuna pomažete rad udruge mladih. Hvala vam !

Naslovnica: katedrala u Kolnu, Njemačka.ISSN 1333-4298

NA KORMILU LAĐE POMOGLI SU RAD UDRUGE I TISKANJE "KRUGA"

GRAD KAŠTELA

KNJIŽARA

SKRIPTAK. Štafilić

03Ako ne možeš pomaknuti brdo to nije znak da ne diraš niti jedan njegov kamen.

“Odgoji starijeg, a mlađi će se sam naučiti!” kaže jedna arapska poslovica.“Koga su bogovi mrzili odredili su ga za učitelja” kaže i jedna grčka.“Od kolijevke pa do groba prati te - droga!" ili "Popu pop, bobu bob - meni dop!" ili "Ne možete me toliko kazniti koliko ja mogu loš biti!” kažu pjesnici po zidovima današnjice. Sve učitelje, vjeroučitelje, odgojitelje danas možemo usporediti sa Sizifom. Oni guraju kamen odgoja vlastitim svjedočenjem do vrha učeničkih glavica želeći uistinu pripremiti nove generacije za stvaran život. Ta briga za pravilnim odgojem mladih danas poprima dramatičnu bitku. Ratujemo strijelom i praćkom protiv tenkova i bombardera. Sjeme ljubavi koje bacimo među mlade neprijatelj uništi prije nego dotakne zemlju. Nudimo im post nakon raskošne gozbe koju im priprema svijet. Pokazujemo samo veličinu svoje nemoći u svemu tome.

Što činimo na tom planu odgoja samo je Bogu znano. Grijeh nije samo propust u odgoju već i minimalizam koji ulažemo u njega. Nikoga danas nije briga što se radi na kulturi nenasilja i mira. Gledaju samo koliko smo nemoćni u suzbijanju “kulture” nasilja.Ovoj jadikovki možemo još produljiti život, ali netko mora reći: Dosta!

O našem radu govorit će plodovi. Malo je reći govorit, vikat će! Isus je rekao da ništa bez njega nećemo moći napraviti. Sudeći po plodovima moramo se zapitati jesmo li istinski sa Isusom ili samo svojom voljom širimo Radosnu vijest. Kršćanska radost nije početak turnira života već završnica turnira, nije proljeće već jesen, nije uzrok već posljedica, nije pup nego plod. Je li nam se kršćanska radost pretvorila u kršćansko "cerekanje". Zato, dragi moji i poštovani učitelji! Uzmite tu kršćansku radost iz Svetog pisma i molite Duha. Isti Duh koji će vas voditi na tom putu, otvarat će i srca mladih. Ispišimo naš grafit:“Velika nam djela učini Gospodin, opet smo RADOSNI.”(Ps 126,3).Kako znamo na trgovima organizirati svečane dočeke našim sportašima, organizirajmo svečani doček Isusu koji želi doći u naša srca i ovog Božića.

Na kraju još i to, sretno vam i radosno Mlado lito!

Uredništvo.

ŽIVOTOPIS PAPE BENEDIKTA XVI. ................ 02UVODNIK ......................................................... 03ŽUPNIK: DOMOLJUBNA MAGLA .................... 04ŽUPNIK: KRIST JE DOŠAO ZBOG LJUBAVI .. 05IZ POVIJESTI: ŽUPNICI ROĐENI U K. NOVOM 06IZ POVIJESTI: GODIŠNJICE............................ 07ANKETA KRUGA ............................................. 08BOŽIĆNI SIMBOLI ........................................... 09 VIJESTI IZ UDRUGE ....................................... 10IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ...........................11IVAN MERZ - KONCERT I FEŠTA .................... 12IVAN MERZ - O. BOŽIDAR NAGY .................... 13FOTO UDRUGA ................................................ 14ŠTOVANJE B.D.M. ............................................ 15KARIZMATSKI POKRETI ................................. 16IZAZOVI NOVE RELIGIOZNOSTI ................... 17PRAVNI SAVJETI ............................................. 18HODOŠAŠĆE U KOLN ..................................... 19LJUBAV NA DALJINU ....................................... 23POTPUNO SLOBODAN ................................... 24STVARNOST ILI UTOPIJA ............................... 25KOME JOŠ TREBAJU HOROSKOPI ............... 26PA DA MI JE I DOLINOM SMRTI PROĆI.......... 27MUDROST DJETINJSTVA .............................. 28DIJAGNOZA: OGOVARANJE .......................... 29RAČUNALNI MITOVI ........................................ 30ROCK GLAZBA U LITURGIJI ........................... 31VJEČNO PITANJE ............................................ 32MEDIJI - POSREDNICI ISTINE ........................ 33BOLJE NAPISAT’ NEGO PUKNIT’ .................... 34TAKO SE OBRATILA AMERIKA ....................... 35MLADENAČKA SVJEŽINA CRKVE ................. 36PRIČA ZA KRAJ ............................................... 37KRIŽALJKA I ŠALE .......................................... 38IGRE I ŠALE .................................................... 39

“SIZIFOVSKI” ODGOJ I KRŠĆANSKA NADA“SIZIFOVSKI” ODGOJ I KRŠĆANSKA NADA

Nakon Kolna idemo za Sydney, a prije toga nećemo propustiti Pulu, 29.-30. travnja 2006. na Susretu hrvatske

katoličke mladeži.

Slučaj eventualnog prelaska plivača Duje naročito bivši DDR koji je ponekad imao ponekad Draganje pod zastavu Katara podigao je veoma više medalja od Amerike pa je ipak propao jer se veliku domoljubnu prašinu. A on je samo jedan od od sportskih rezultata ne živi. Živi se od uspješnih milijuna Hrvata koji su otišli pod tuđe zastave iz privrednika koji znaju uvesti u zemlju kapital i ove zemlje, bilo da su tražili potrebnu podlogu za podići sposobne ljude da zemlja proizvodi. Tu se život, bilo da su im tuđe zastave davale bolju iskazuje sposobnost ili genij nacije, a ne u tome životnu budućnost, a oko njih se nije podizala hoće li netko uspjeti dati više golova ili brže plivati. nikakva prašina.

A takvi nisu kod nas na cijeni.Odlazak naših uspješnih i manje uspješnih bila je

Tko su oni koji dižu galamu i kuknjavu zbog i jest već stoljećima naša sudbina. Draganja se

plivanja Draganje pod tuđom zastavom? ionako nikada ne bi vratio iz Amerike. Tko jednom

Uglavnom oni koji svojim nezasluženim ode i uspije u stranim zemljama, ne vraća se. Tko

aristokratskim plaćama i penzijama potapaju ovu se je povratio u demokratsku Hrvatsku danas od

zemlju, a istovremeno predbacuju izdaju onih domoljuba koji su slomom «Hrvatskog

Domovine onima koji ne žive na njen račun. proljeća» 1971. pobjegli u svijet? Nitko, ili još

Svakako da je vjerojatni odlazak plivača bolje, nekoliko njih koji su vidjeli svoju priliku

Draganje pod tuđu zastavu čin koji se ne može dolaska na vlast. Svi drugi veliki domoljubi po

hvaliti, ali se može razumjeti, jer je jedan u nizu svijetu drže hrvatske slike u svojim stanovima, ali

tisuća uspješnih Hrvata koji su napustili svoju se nisu povratili. To znači da je ljudima domovina

Domovinu, a o tome sanja tamo gdje im je dobro, ma kako to

mnoštvo mladih. Mnoštvo mladih materijalistički zvučalo. Pa tko

ljudi izvan nastave je na sportskim danas brani boje naše nogometne

terenima, a nije u dodatnom nacionalne vrste? Uglavnom

obrazovanju jer tu vidi svoj uspjeh. sinovi naših radnika, ili bolje reći

Radije se moramo zapitati što iseljenika, koji su rođeni u

učiniti da već od najranije dobi Njemačkoj. Odazvali su se jer bi

mladi zavole svoju domovinu i da inače došli u sukob sa svojim

im ostanak u njoj bude preči od obiteljima. Niti jedan ne želi u

većih materijalnih plaća vani. Hrvatskoj živjeti, jer su odrasli

Trebaju im biti uzorom oni kojima izvan Hrvatske. Njihova domovina

je ova zemlja ispred materijalnih nije ova zemlja. Jesu li oni predstavnici hrvatskog

koristi, kao i oni koji su se povratili u domovinu građanina ili unajmljenici? Ako su nam oni uzor

usprkos manjim plaćama. A jesu li? Nisu, jer ih onda se naši mladi odgajaju da uspješan Hrvat

nitko ni ne zna. Zašto je domoljublje danas na može biti samo onaj koji Hrvatsku napusti. Što

nižim razinama nego pod komunizmom koji ga Hrvatska ima od nekih sportaša u Americi i

nije volio. U našoj povijesti nije u tako kratkom drugamo kojih je puna naša televizija, a ne će se

vremenu toliko ljudi napustilo zemlju kao za nikada više ovdje živjeti. Njemci su imali nekoliko

naše samostalne države. Zar nije bolonjski nogometaša koji su rođeni izvan Njemačke, ali su

sustav visokog školovanja zamka da nam svijet pozivom u nacionalnu vrstu doselili u zemlju.

uzme najbolje koji će otići na studije vani. Tipičan je pokušaj dovođenja u nogometnu

Gospodin ministar Primorac mi u jednom reprezentaciju Argentinca Biloša, kome je

slučajnom susretu reče, da studenti neće moći Hrvatska pri srcu jednako kao i Tunguzija, ali mu

produžiti studije vani. Lijepo čuti, ali tko će ih je dobro došlo skupo trgovačko nadmetanja

prisiliti da se vrate? Nitko! Hrvatska sa ovakvom našeg nogometnog vrha da bi isposlovao poziv

privredom, koja čeka da nas Europa pokrene kad argentinskog izbornika. Što uopće Draganja ili

to ne mogu političari, ne će moći zaustaviti novi Biloš mogu učiniti za Hrvatsku? Mogu podignuti

odlazak naših najboljih od kojih će se možda svojim rezultatima nacionalnu euforiju koja će

poneki vratiti ako im se dade ministarska fotelja.trajati nekoliko dana. Komunizam je volio (objavljeno u "Vjesniku", studeni 2005.)sportske rezultate kao dokaz svoje uspješnosti, a

DOMOLJUBNA MAGLA

04Istina je kao grana; u svako godišnje doba drukčije izgleda,

ali zapravo uvijek ostaje ista.

ŽUPNIK LUKA

Tko su oni koji dižu galamu i kuknjavu zbog plivanju Dragan je pod tuđom

zastavom? Uglavnom oni koji s v o j i m n e z a s l u ž e n i m a r i s t ok r a t s k i m p l a ć a m a i penzijama potapaju ovu zemlju, a istovremeno predbacuju izdaju Domovine onima koji ne žive na njen račun.

05Veliki ljudi ne čine druge stvari od malih ljudi, oni ih čine za druge ljude.

ist mladih naše župe “Krug” obično izlazi u Euharistija nas želi očistiti i posvetiti. Iz nje izlaze svi predbožićno vrijeme i već je mnogo puta bila riječ sakramenti koji to na svoj način čine. Ako slikovito to o Božiću. Međutim Božić je tek početak objave prikažemo onda je Kristova žrtva slična deblu stabla, a mi smo L

Božje ljubavi prema nama. Bog je uzeo naše siromašno grane koje rastu iz debla i donose plodove. Naš život iz ljubavi tijelo i postao čovjek na malenom svemirskom tijelu Božje nužno rađa žrtve kao nadopunu ili plod Kristove žrtve. prozvanom Zemlja. Nije došao da nas kao gost zabavlja Bez ovog ploda Kristovoj bi žrtvi nešto važno manjkalo. U nego usmjeri nas u pravcu života. Nije došao samo kao sv. misi Isus prikazuje svoju žrtvu križa, ali i naše žrtve koje su učitelj nego i spasitelj koji je uzeo sve naše grijehe na plod njegove žrtve Bogu za spas svijeta. To se simbolično sebe i svojom žrtvom na križu uništio ljudske zločine. iskazuje u ulijevanju u kalež vina kao simbola Kristove žrtve i Njegova žrtva na križu se stoga ponavlja po njegovoj malo vode kao simbola naše žrtve, što sve Isus u ime svih ostavštini na svakoj svetoj misi da svi mogu imati prinosi svome Ocu za naše nakane. Bog nam pri tome pristupa tom najvećem svemirskom i povijesnom povjerava mnoge milosti, ako primimo njegovu ljubav u događaju. Ovom godinom završava euharistijska godina sv. misi, koje mi svojim nakanama upravljamo za sebe i koja je posvećena upravo ovom događaju u euharistiji. potrebe drugih. Tako i mi sudjelujemo u dijeljenju Božje ljubavi Skoro su svi narodi prinosili božanstvima žrtve da ih drugima. umilostive ili zapriječe kaznu. Žrtvama se htjelo odvratiti bogove od kazna. Kad je riječ o Isusovoj žrtvi onda se Zato je sv. Misa najvažnija molitva i čin koji se uopće može ovdje ne radi o tome da mi nešto Bogu dajemo da se on dogoditi u kojem nam Bog pruža svoju žrtvu da se uvjerimo promijeni, nego Bog daje nama svoje tijelo i krv koje je kako je grijeh strahota koga se moramo čuvati i kako je dobar sam Isus prinio svome Ocu za grijehe svijeta da se mi Bog koji kažnjava sebe zbog naših grijeha. On nam tu ljubav obratimo i promijenimo. Kristova žrtva je izraz najveće daje na ruke da učini naše duše bogolikima te se tako po nama ljubavi koju netko može izraziti dajući svoj život za druge. širi cijelom zemljom i čistilištem. Kad to shvatimo onda za Zato je Njegovo Tijelo i Krv koje se za nas predaje i nedjelju ne moramo spremati toliko naše tijelo i odijelo, nego prolijeva objava najveće Božje ljubavi prema ljudima. prije svega našu dušu za dolazak Božji k nama koji je počeo Više od toga Bog nije mogao dati. na Božić kada se Isus rodio kao izraziti siromah, imao svoj

vrhunac na križu, a nastavio se kroz Crkvu, u prvom redu po U Euharistiji Isus sama sebe prinosi kao žrtvu Bogu za Euharistiji i sv. sakramentima.nas te nam pruža svoju ljubav pod prilikom kruha i vina da nas ona promijeni. Bog uvijek daje, a mi smo U tom duhu čestitamo svima Božić, porođenje Gospodinovo i primatelji. Prihvaćajući Kristovu ljubav ona nas tako radost koju Isus daje onima koji ga prime u svoj život. mijenja da donosimo plodove svoje žrtve u životu. Vaš župnik

POSVETA OLTARA

KRIST JE DOŠAO ZBOG LJUBAVI !KRIST JE DOŠAO ZBOG LJUBAVI !

Novi oltar u našoj župnoj crkvi sv. Petra apostola - Kaštel Novi posvetio je splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić na podjeli sakramenata sv. Krizme na blagdan Duhova, 19. lipnja 2005.

SRCE I VRHUNAC NAŠE ŽUPNE ZAJEDNICE

Iz tiska izlazi druga knjiga našeg župnika Luke Vuce:

Dramatičan moralni putopis mlade države.Može se nabaviti kod župnika za simboličan iznos.

"Hrvatsko nastajanje ili nestajanje"

06Djela i riječi su kao dvije polovice jednoga mosta;

ako su spojeni vrijede mnogo, ako su razdvojeni ne služe ničemu.

SVEĆENICI ROĐENI U KAŠTEL NOVOM

Sedam obitelji dalo je 41 svećenika: Arambašin, Cetinčić, Hrelja- Vuletin, Katalinić, Poparić, Studin-Studić i Zaneta. Ostalih 17 obitelji dalo je 26 svećenika.

Četiri svećenika: Ivan Hrelja (Vuletin), Ivan Poparić, Ivan Vuletin Đani i Petar Zaneta bili su zajedno 150 godina župnici u Novom.

1. Antičević Vicko kraj 17 st. U 1746. 37. Metličić Petar početak 18. stoljeća, trogirski 2. Aranza Mihovil Početkom 18 st. kanonik3. Aranza Ante R 1849. U 1875. 38. Metličić Ivan sredina 18. stoljeća4. Arambašin Miho početkom 18 st. 39. Pisturić Ante R 1821. U 1860. tragično umro 5. Arambašin Petar R 1726. U 1784. Župnik Novog pavši sa zvonika u gradnji

19 godina. 40. o. Pisturić Anton R 1850. U 1911. dominikanac, 6. Arambašin Ivan R 1768. U 1817. Župnik Novog prior samostana

11 godina. 41. Poparić Ivan R 1840. U 1906.7. Arambašin fra Vicko R 1828. U 1917. 42. Poparić Ante kraj 19 stoljeća8. Bužančić fra Kažimir R 1897. 43. Poparić Ante R 1866. U 1943. 9. Cetinčić Mate R 1655. U 1740. 44. Poparić Bare R 1865. U 1948. prof. 10. Cetinčić Marko kraj 17. stoljeća. talijanskog jezika i povjesničar11. Cetinčić Petar 45. Radunić Ante R 1807. U 1866.12. Cetinčić Ivan kraj 17. stoljeća. 46. Radunić Miljenko R 1906. U 1936. sagradio crkvu 13. Čipčić Ivan kraj 17. stoljeća. sv. Vida u Zelovu.14. Cippico Ivan sredinom 17. st. bio biskupov 47. Radunić fra Stipe R 1865. U 1924. benediktinac

generalni vikar 48. Studić Mate15. Grgin Ivan R 1860. U 1932. 49. Studić fra Frane16. Grgin Mate R 1914. U 1981. Bio je 30 50. Studin Ante okovan na galiji 1740.

godina župnik u Štafiliću i 51. Studin fra Dujo sredina 18. stoljećageneralni vikar nadbiskupije. 52. Svetinov Ivan sredina 18. stoljeća

17. Hrelja Vicko U 1682. Župnik Novog 15 53. Svetinov Matij sredina 18. stoljećagodina. 54. Šantić Mate R 1781. U 1858. kanonik

18. Hrelja Luka R 1658. U 1694. 55. Šantić Božidar R 1897. U 1976. isusovac19. Hrelja Marko sredina 18 stoljeća. 56. Šimeta (Šimetin) Anton R 1658. U 1726. 20. Hrelja Petar početak 18 stoljeća generalni vikar trogirskog 21. Hrelja Anton početak 18 stoljeća biskupa22. Hrelja Jure st. R 1690. 57. Scotti Feliks Venancije R 1726. U 1795. 23. Hrelja Markantun početak 18 stoljeća Imenovan je šibenskim 24. Hrelja Mihovil okovan na galiji 1740. biskupom 1784. 25. Hrelja Jure ml. početak 18 stoljeća 58. Vuletin Ivan R 1759. U 1836. za vrijeme 26. Hrelja Ivan Francuza pobjegao na Maltu27. Hrelja Ivan reč. Vuletin R 1681. U 1754. 59. Vuletin Arturo R 1849. U 1928.

Župnik Novog punih 46 godina. 60. Vuletin Ivan - Đani R 1874. U 1943. Župnik u (1708. 1754). Novom punih 35 godina (1908.

28. Hrelja fra Dominik 1943.) bio je počasni kanonik 29. Katalinić Ivan početak 18 stoljeća Makarskog kaptola i kapelan 30. Katalinić Ivan R 1864. U 1934. prof. Papa Pio sv. kuće u Loretu.

XI. imenovao ga kanonikom u 61. Vuletin Ivan R 1862. U 1891. koralni vikar Šibeniku i mitronosnim opatom šibenskog biskupa FoscaSkradina 62. Zaneta Petar R 1778. U 1859. Župnik u K.

31. Katalinić Ante R 1865. U 1945. prof. dr. Starom je bio 20, a u K. Novom moralne teologije punih 30 godina ( 1829. 1859.)

32. Katalinić Ante R 1916. isusovac 63. Zaneta Petar, ml. R 1857. U 1917. svećenik 33. Katalinić Radoslav R 1872. U 1930. barske nadbiskupije34. Jurčev Ivo R 1912. U 1944. mučenički 64. Zaneta Ivan kanonik ninske biskupije

ubijen od četnika 65. Zaneta Justo R 1850. U 1910. svećenik 35. Ljubas Stipe Rođen 1962. Posljednji zadarske nadbiskupije

mladomisnik u župi 1988. 66. Žanić Pavao R 1918. U 2000. Mostarsko- Dekan je Triljskog dekanata duvanjski biskup.

36. o. Medić Leon fra Josip R 1873. U 1951 67. Žanić Karlo R 1918. dominikanac

07Ljubav jest s prosječnom količinom ludosti raditi iznadprosječne količine gluposti.

sadržaja među kojima p os e b n o m j e s t o zauzima knjiga sv. ođen 09.9.1906. u Kaštel Novom gdje je i Terezije iz Lisieuxa.» I završio osnovnu školu. Završava gimnaziju u R naučio je od sv. splitskom sjemeništu i teologiju u splitskoj Terez i je potpunu Visokoj bogoslovnoj školi. Mladu misu služi u Kaštel predanost; u smrtnoj Novom 22.09.1929. Postaje župnik na Zelovu pod bolesti htio je živjeti Svilajom (1930.-1935.). Obnavlja župnu kuću. Ruši samo ako će njegov staru dotrajalu crkvu, te izgradi za 200 dana iz temelja život biti koristan novu od kamena na čast sv. Vida mučenika iako nije u drugima. Miljenko se početku imao dovoljno novaca za gradnju. Svojom molio: «Bože, ako Ti molitvom i marom Zelovljana je uspio. Uspio je otvoriti i v i d i š d a m o j i m pomoćnu školu i prosvjećivati djecu i narod. Potiče daljnjim življenjem domaću radinost izrade poznatih zelovskih lula. Piše neću, bilo mojom ili crtice iz seoskog života u tadašnjim glasilima bez moje krivnje, «Danica», «Obitelj» i «Gospe Sinjska». Zbog napora koristiti drugomu, diži obolio na pluća i prešao 1935.godine u Kaštel

me što prije… da što prije steknem milost Tvoga Kambelovac. Umro je u 30 godini života 20.07.1936. u nebeskog poziva.» Zadnje molitve bile su upućene obiteljskoj kući u Kaštel Novom. To nije sve. Ne pamti Bogu za svoju majku udovicu neka joj dade snage da se svećenik zbog nekoliko biografskih podataka. podnese njegovu smrt. Njegovi Zelovljani podigoše Drugi su svećenici tog vremena možda još više mu spomen ploču već 1937. godine. Prošlo je 70 napravili od don Miljenka, ali ga puk Zelova još rado godina i još nije zaboravljen. po predaji ne zaboravlja. Isticao se skladnom, mirnom

urednošću svoga duha. Služio se još kao bogoslov sa 4 jezika. O svakoj pročitanoj knjizi napisao je svoje mišljenje u bilježnicama s ukupno 200 stranica. Zelovo je udaljeno 14 km od Sinja i u to vrijeme nije bilo nikakvog prijevoznog sredstva, a župa nije imala ni škole, ni pošte , ni bicikla. Već dulje vremena nije imala ni župnika dok Miljenko nije došao. Piše u dnevniku: « Pošto ovdje na Zelovu nemam duhovnog vođu nastojim uz ostale knjige čitati i one duhovnog

OBLJETNICE100 GODINA ROĐENJA I 70 GODINA SMRTI

don MILJENKO RADUNIĆ

50 GODINA KRŠTENJA 50 GODINA BRAKA 25 GODINA BRAKA

TEŠIJA SLAVKO MELVAN JOSIP (K. Novi) SLAMIĆ JERKO (K. Novi)KUZMANIĆ IVANKA KONSA IVANKA(K. Novi) SAMARDŽIĆ NEVENKA

VULETIN MARIN VINKO 11.02.1956. (Ogorje)VULETIN JASMINKA 14.02.1981.

FABJANKA ABAZA BLAŽ (K. Novi)ČAVALA ROKO DUJO MARIJANOVIĆ KATA LUKA DUIŠIN (K. Novi)

TRIVA PETAR (Gradac - Šibenik) MARIJA LJULJ (Vrlika)BOTIĆ ANTUN 13.02.1956. 13.06.1981.

BOTIĆ MARKO ANĐELKOIVKOVIĆ MIRJANA MUNJIZA ANTE (Ljubitovica)

DUIŠIN ROKO STRIZE MARIJA LJILJANA (K. Novi)

17.10.1981.

CVITKOVIĆ MIRKO (K. Novi)SKELIN NADA (K. Novi)

24.10.1981.

piše njegov pranećak Mario Radunić

don IVAN POPARIĆ (1840. - 1906.)

Obljetnica 100 g. smrti. Rođen u Kaštel Novome. Župnik u rodnom mjestu punih 37 godina (od 1869. - 1906.). Bio i upravitelj pučke škole. Sudjelovao u izgradnji župne crkve sv. Petra ap.

MLADI SU BIRALI NAJVEĆU VREDNOTU U ŽIVOTU- NAJVEĆE VREDNOTE SU VJERA U BOGA I LJUBAV -

Sredinom srpnja ove godine na otoku Krapnju okupilo se četrdesetak mladih (uzrasta od završnih razreda osnovne škole, srednjoškolaca, studenata do starije mladeži) na jednoj šestodnevnoj duhovnoj obnovi za mlade u organizaciji katoličkog pokreta Malog tečaja kršćanstva- Kursiljo. Jednog dana ponuđena im je anketa o vrijednostima i ponudilo ukupno 23 opće vrijednosti (vidi popis). Morali su među ponuđenima odabrati samo 3 za koje smatraju da su im baš sada u ovom trenutku najvažnija. Nakon izbora morali su 10 bodova rasporediti (glasovati) na te tri odabrane vrednote. Poredak vrednota na popisu je prema postignutim bodovima (glasovima).

UMJESTO ZAKLJUČKAKad se mladim ljudima ponudi mnogo vrednota i kada je svaka od njih ujedno i ljudska i pozitivna onda ne čudi da vrednota poput unutarnjeg mira zauzima visoko treće mjesto. Vrednote poput domovine, privlačnosti, strpljivosti, jednakosti, poniznosti i avanture nisu dobile ni jedan jedini bod (glas), zdravlje se nalazi tek na 9. mjestu, a novac dobiva tek jedan jedini počasni bod.

?1. Od novog pape očekujem da će biti: a) liberalniji 12 % b) konzervativniji 5 % c) slijediti put Ivana Pavla II. 73 % d) svejedno mi je 10 % (glasovalo 21.800 ljudi)

2. Meni je Uskrs: a) najveći kršćanski blagdan 54 % b) šunka i jaja 21 % c) odmor od posla 15 % d) baš ništa 10 % (glasovalo 11.538 ljudi)

3.Opasnost od ptičje gripe je: a) medijski senzacijalizam 32 % b) farmaceutska zavjera 21 % c) ozbiljna prijetnja 30 % d) ptičja briga 17 % (glasovalo 16.770 ljudi)

4. Lažete li? a) uvijek 10 % b) ponekad 83 % c) nikad 7 % (glasovalo 10.500 ljudi)

U TV emisiji OTVORENO:

1. Jeste li depresivni? da: 86 % ne: 14%

2. Osjećate li se izvaranim nakon ovogodišnjih lokalnih izbora? da: 93% ne: 7%

08 Ljubav je prilika da se bude Bog na čovječji način.

ANKETA KRUGA

REZULTATI

1. VJERA U BOGA2. LJUBAV3. UNUTARNJI MIR4. SLOBODA5. ISKRENOST6. PRIJATELJSTVO7. OPRAŠTANJE8. RADOST9. ZDRAVLJE10. TJELESNA KONDICIJA11. POŠTIVANJE DRUGOG12. LJUBAZNOST13. USPJEŠAN SEKSUALNI ŽIVOT14. OTVORENOST15. POTPORA OBITELJI16. SIGURNOST17. NOVAC18. DOMOVINA19. PRIVLAČNOST20. STRPLJIVOST21. JEDNAKOST22. PONIZNOST23. AVANTURA

766425241917111109070605

0404030201000000000000

OS

TA

LE

ZA

NIM

LJIV

E IN

TE

RN

ET

AN

KE

TE

09Ognjište nije ništa drugo nego prvo nebo.

Pod božićnim drvcem u suvremenome obiteljskom stanu središnje mjesto često zauzimaju jaslice, likovni prikaz okolnosti Kristova rođenja ili događaji koji prethode tom činu ili ga slijede. U naše dane to je najčešće od papira načinjena biblijska scena. Može se kupiti u trgovini i bez mnogo novca i napora postaviti pod božićno drvce. Te, danas prilično prozaične i komercijalne jaslice imaju, međutim, svoju originalnu povijest. Njihovo prvobitno mjesto je u crkvama. Obično se spominje legenda o svetom Franji Asiškom, koji je 1223. god. u šumi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola. Povijest jaslica kazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vjere baš zato što zorno predočuju Kristovo rođenje. Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života.

Kad bi predvečer svi poslovi bili svršeni, gospodar bi otišao po pripremljenu slamu pa bi je na leđima unio u kuću. Od trenutka kad je slama unesena u kuću za obitelj je počinjala proslava Božića. Ulazeći u kuću i unoseći slamu, gospodar bi izrekao pozdravnu formulu, a ukućani bi mu odgovorili. Tada bi djeca položila slamu ispod stola po podu. Malo slame stavili bi na stol i prekrili je stolnjakom. Nakon večere, kad su se smjeli udaljiti od stola, svi bi ukućani posjedali na slamu. Pučko tumačenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami.

Božićno žito uvijek sijemo u našim domovima. Tokom 10 dana pratimo kako se ono razvija. Žito se najranije sije na dan svete Barbare (4.12), a najkasnije na dan svete Lucije. Djelomično rok sadnje ovisi o mjesnoj zimskoj temperaturi tako da se u nekim mjestima pšenica već sadi na dan svete Katarine (25.11). U pojedinim krajevima osim žita se upotrebljava i ječam, raž, zob, kukuruz. Sadnjom žita u obitelji se unosi dašak obnove života.

Zelenilo svake vrste prkosi zimskom umrtvljenju prirode pa su u njemu ljudi vidjeli životnu snagu.Sve do 19. stoljeća običaj kićenja drvca nije bio poznat u Hrvatskoj. Pučko tumačenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami. Napravi ga se u kojem kutu sobe, gdje je najmanje na putu, a imućnijim i odličnijim kućama postavljaju čitavo božićno drvce na pod sobe ili na stolić, usadivši ga u drveni stalak. Takav način ukrašavanja božićnim drvcem nosi naziv «KRIZBAM». Na nj objese svašta: jabuka, naranča, pozlaćenih oraha i lješnjaka, različite stvarce od sladora i papira, stakla, itd. Urese ga još šarenim lančićima svakojake boje i oblika, lampašićima izrezanim i gotovim kupljenim, zlatnim i srebrnim nitima i koječim drugim, što se u dućanu kupi. Na istaknutim mjestima po granama postavi se tu i tamo koja svjećica, koje se u svečanim trenucima zapale. Pred božićnim drvcem naprave se i jaslice.

BOŽIĆNI SIMBOLIBOŽIĆNI SIMBOLI

JASLICE

SLAMA

ZELENILO

ŽITO

priredila Ivana Mirić

10 Informacije o nebu i dalje ostavljaju na zemlji; vjera u nebo odvodi gore.

VIJESTI IZ UDRUGE

RAD ZAJEDNICE U K. ŠTAFILIĆU IX. ŽUPNO - ŠKOLSKA VJERONAUČNA OLIMPIJADASudjelovalo 77 ekipa s 290 vjeroučenika od III. do VIII. razreda.TEMA: «VJERA RODA MOGA» i životopisi bl. Ivana Merza i pape Ivana Pavla II. Natjecanje provedeno kroz igre: MILIJUNAŠ, PISANI ISPIT, TOMBOLA I NAJSLABIJA KARIKA. Organizirana III. sabirna akcija sakupljanja starog papira na kojoj je sakupljeno 6.500 kg papira. Ove godine imali smo 6 pobjednika po razredima. Konačni poredak izgleda ovako:

U župi Bezgrešnog začeća BDM Kaštel Štafilić, djeluje Udruga mladih “bl. Ivan Merz” koju vode animatori Ljuba Mandić, Tomislav Ljubas, Maja Klarić, Marijana Jurić, Tomislava Ljubas i Anton Vujina. U okviru zajednice djeluje VIS Benedictus.

PAPAFEST 2005. ( 2.10.2005.) OTKRIVANJE BISTE IVANA MERZA U U povodu sedme godišnjice posjeta pape Ivana K. GOMILICIPavla II. Solinu, u nedjelju 2. listopada u 19 sati, U nedjelju 8. svibnja u Kaštel pred prepunom gradskom dvoranom u Solinu, Gomi l ic i kra j župne crkve održan je po sedmi puta festival duhovne glazbe, sv. Jeronima postavljeno je i zvan popularno Papafest. Na festivalu je blagoslovljeno poprsje bl. Ivana nastupilo 16 glazbenih sastava iz Solina, Splita, Merza koje je izradila akademska Šibenika, Omiša, Zagreba i Kaštela. Dva od tri kiparica Ljubica Dragojević-Buble glazbena sastava iz Kaštela, uz "Signum", bili su u zelenoj bronci. Umjetnica je VIS “Benedictus” i VIS “Ivan Merz”. nastojala i uspjela izrazit i

duhovnost bl. Ivana koja zrači iz ŠKOLA ANIMATORA VEPRIC ovog uspjelog umjetničkog djela.

Šest članova Pop r s j e b l . I va n a M e r z a naše udruge blagoslovio je postulator o. Božidar Nagy na kraju pohađa školu glavne župne mise koju je predvodio u animatora koja koncelebraciji s mjesnim župnikom don Božom se u sklopu Renićem.nadbiskupije, o d r ž a v a u PRVA MMNL TKS. V e p r i c u . POBJEDA MINISTRANATA IZ K. GOMILICE.

Prva ministrantska malonogometna liga TROGIR-Predviđeno je KAŠTELA-SOLIN održana je na proljeće 2005. 6 susreta, koje Sudjelovali su ministranti iz 10 župa: Okruk, K. Štafilić, v o d e K. Novi, K. Stari, K. Kambelovac, K. Gomilica, sv. Kajo, salezijanski animatori iz Splita i Zagreba. Voditelj Gospa od Otoka Solin, Stobreč i Kamen. Na velikoj škole je don Alojzije Čondić, povjerenik za završnici koja se održala 30.03.2005. na igralištu

pastoral mladih.Srednje škole «Braća Radić» u Nehaju ekipa K. Gomilica je pobijedila K. Kambelovac sa 3:2.

11U životu možete dati sve od sebe samo, ako svaku sekundu budete davali sve od sebe.

IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE

U udruzi realizirano ukupno 779 sati različitih aktivnosti te utrošeno 30.000 kuna (u proteklih 7 godina rada ukupno oko 3.700 sati). Najčešće aktivnosti i važniji događaji u udruzi:

01. Ukupno održano 177 tjednih susreta po razredima i interesnim grupama u župama Kaštel Novi i Kaštel Štafilić.

02. Sudjelovanje na šestodnevnom XX. Svjetskom susretu mladih sa sv. ocem u Koelnu u kolovozu 2005. (40 mladih)

03. Dva župna glazbena sastava SIMBOL i IVAN MERZ ukupno održali 88 sati proba, 6 nastupa na raznim koncertima. Nastup sastava IVAN MERZ na VII. Papafestu u Solinu. Sastav BENEDICTUS postao treći glazbeni sastav koji djeluje u udruzi.

04. Održana dva velika duhovna koncerta 10.05. i 10.07.2005. (vidi 12. stranicu KRUGA)

05. Održana 43 sastanka i susreta za 20 animatora udruge. 6 animatora pohađa II. Školu za animatore pri Uredu za mlade Splitsko- makarske nadbiskupije.

06. Održana jedna šestodnevna obnova i tri jednodnevna izleta za članove udruge na otok Krapanj kod Šibenika, dva planinarska izleta u Labin, te izlet u Sinj-Klis-Solin.

07. Treću godinu nastavljamo molitvu krunice pred obje nedjeljne sv. mise. Svakog 10. u mjesecu molimo u župnoj crkvi molitvu za kanonizaciju bl. Ivana Merza.

08. Realizirali smo IX. školsko-župnu vjeronaučnu olimpijadu na kojoj je sudjelovalo 290 natjecatelja raspoređenih u 78 ekipa. Sakupljeno je ukupno 6,5 tona starog papira (u proteklih devet godina sudjelovalo rekordne 553 ekipe s 2.047 natjecatelja)

09. Održano 18 likovnih radionica.

10.Pet članova udruge sudjelovalo na trodnevnom Ministrantskom ljetu u Vepricu u srpnju 2005.

11. Sudjelovanje na hodočašću u slovensko svetište Brezje.

12. Realizirano 12 radio emisija- svake prve nedjelje u mjesecu na radio postaji Kaštela.

13. Realizacija zabavno sportske fešte «Adio, školo 2005!»

14.Sudjelovanje u organizaciji prve malonogometne lige ministranata Trogira, Kaštela i Solina te turnira IVAN MERZ u svibnju 2005.

15. Promocija i prodaja lista naše udruge KRUG broj 5.

16. Sudjelovali u Kaštel Gomilici na otkrivanju biste bl. Ivana Merza 08.5.2005.

17. Sudjelovanje na Tjelovskoj procesiji i procesiji Velikog petka sa barjakom udruge. Nastavili suradnju sa štićenicima Centra MIR u Rudinama i staračkim domom GERONT.

OD 04.10.2004.DO 03.10.2005.

VIJESTI IZ UDRUGE

Udruga mladih djeluje i dalje u dvije župe; Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. U K. Novom ima točno 100 članova s plaćenom članarinom, a 12 članova u K. Štafiliću. Udrugu ponekad pohađa još 20-25 mladih koji nisu članovi. U udruzi su trenutačno 22 animatora. Petkom navečer su susreti VII. i VIII. razreda, a subotom poslijepodne za IV., V. i VI. razrede. U udruzi postoje sljedeće sekcije

1.glazbena sekcija koja obuhvaća 3 glazbena sastava: SIMBOL, IVAN MERZ i BENEDICTUS i organizira razne koncerte duhovne glazbe.2.novinarska sekcija koja priprema jednom mjesečno radio emisiju na radio postaji Kaštela (u tri godine 36 emisija) i jednom godišnje radi na tisku lista naše udruge KRUG (u 6 godina, 6 brojeva)3.likovna sekcija koja djeluje 2 godine i izrađuje čestitke i ukrasni nakit. Prodajne izložbe su preko ljeta.4.dramska sekcija koja pr iprema svečanosti povodom blagdana u župi. Djeluje od ove školske godine.5.ministrantska sekcija pr iprema ministrante za nadbiskupijske susrete i ministrantsko ljeto u Vepricu6.vjeronaučna sekcija pripremila 9 župno školskih olimpijada na koje smo posebno ponosni. U pripremi je jubilarna X. olimpijada koja će se održati zadnjeg tjedna siječnja 2006.7.edukativna sekcija koja priprema radionice i savjetovališta za VII. i VIII. razrede, priprema plan za tjedne susrete i organizira poduke iz matematike.8.sportsko- rekreativna sekcija obuhvaća članove koji u slobodno vrijeme igraju stolni tenis i stolni nogomet, priprema najveću zabavno-sportsku priredbu «Adio, školo!» i organizira hodočašća i izlete.9.molitvena sekcija predvodi pobožnost molitve krunice nedjeljom prije župnih misa, pobožnost križnog puta, molitvu svakog 10. u mjesecu za kanonizaciju Ivana Merza i telefonski lanac molitve.

VRATA UDRUGE ODŠKRINUTA SU I ZA TEBE !

12 Ne postoji gotova vjera; svako prima glinu koju oblikuje.

DOGAĐANJA

U sklopu ovogodišnjega kaštelanskog kulturnog ljeta, katolička udruga mladih »Bl. Ivan Merz« iz Kaštela organizirala je 10. srpnja u Kaštel Novom večer katoličke udruge mladih i večer duhovne šansone. Cjelovečernji program započeo je u 19. 30 sati koncertom duhovne glazbe na kojem su nastupili glazbeni sastavi mladih iz Kaštela. Tako su svoj glazbeni repertoar izveli VIS »Simbol« i VIS »Ivan Merz« iz Kaštel Novog i VIS »Benedictus« iz Kaštel Štafilića te VIS »Signum« iz Kaštel Lukšića. Svaki od glazbenih sastava predstavio se s pet pjesama, a u velikoj završnici zajedno su otpjevali prvi MIX duhovnih šansona u trajanju od 25 minuta, autora Marija Žuvele, vjeroučitelja i predsjednika Udruge «Bl. Ivan Merz».Te su se večeri održala i športska natjecanja u dječjoj alci, pikadu i potezanju konopa učenika 4. razreda kaštelanskih osnovnih škola, čije su ekipe vodili učitelji ili vjeroučitelji. Konoba »Sv. Jure« iz Kaštel Novog priredila je osvježenje za natjecatelje i goste koji su se počastili ribom s gradela te osvježili pićem. Na prodajnim štandovima Udruge mogli su se nabaviti različiti suveniri: ukrasni nakit, kalendari, majice i list Udruge «Bl. Ivan Merz». Više od tisuću mještana i njihovih gostiju zabavilo se do 24 sata uz duhovnu glazbu, šport i ribu nahranivši tako dušu i tijelo. Tijekom večeri održana je i velika nagradna lutrija, čiji su sponzori bili Veterinarska stanica iz Kaštela, grad Kaštela, KKU »Poklade«, konoba »Sv. Jure«, udruga mladih »Bl. Ivan Merz« i drugi. Sretnici su za kupljenu lutriju od 2 kune ponijeli kući knjige, bicikl, športske torbe, lopte, rekvizite za plažu ili slatkiše, a glavna nagrada je bila televizor i hodočašće u Zagreb i Ludbreg za dvije osobe. Nezaboravnu duhovnu večer katoličke udruge mladih «Bl. Ivan Merz» otvorili su župnik Luka Vuco i dogradonačelnik grada Kaštela g. Ante Šiškov.

U okviru održavanja «Dani bl. Ivana Merza» u organizaciji Katoličke udruge mladih «Bl. Ivan Merz» iz Kaštela, u nedjelju 8. svibnja u večernjim satima održan je ispred župne crkve u Kaštel Štafiliću na otvorenom koncert u čast blaženog Ivana na kojem je nastupilo desetak glazbeno instrumentalnih sastava mladih iz Kaštela, Solina i Splita. Protekle godine koncert je bio održan u Kaštel Novom, dok je ove godine održan 8. svibnja ispred crkve u Kaštel Štafiliću. Pokrovitelji koncerta su bili: grad Kaštela, župe Kaštel Štafilić i Kaštel Novi, Osnovna škola «Bijaći» i Postulatura bl. Ivana Merza.

Na koncertu su s po dvije pjesme nastupili: VIS “Ivan Merz" K. Novi, VIS "Papa band" Solin, VIS "Simbol" K. Novi, VIS "Via crucis" Split, VIS "Gospa od zdravlja" Split, VIS "Singum" K. Lukšić, VIS "Sv. Izidor" Split, VIS "Sperantes" Split, VIS "Benedictus" K. Štafilić i "Zvuci Bijaća" sastav OŠ-Bijaći. Pozornica je bila ukrašena slikom bl. Ivana Merza, a koncert se održavao pod pokroviteljstvom i uz materijalnu pomoć grada Kaštela čiji je gradonačelnik preko svoga osobnog izaslanika pozdravio ovu vjersko-kulturnu manifestaciju. Izvođače i publiku pozdravio je i postulator o. Božidar Nagy koji je u prijepodnevnim satima predvodio sv. misu i blagoslovio poprsje bl. Ivana Merza ispred crkve u Kaštel Gomilici. U svome pozdravu postulator je istaknuo kako je "blagopokojni papa Ivan Pavao rekao da svima nama daje Merza kao svjedoka vjere i Kristova sljedbenika, a upravo ste vi, Kaštelani, prvi odgovorili na Papin poziv da osnujete zajednicu mladih koja će nastaviti činiti ono što je radio blaženi Ivan Merz".

Voditeljica programa između svake točke čitala je misli blaženog Ivan Merza i prikazivala je glavne karakteristike njegove svetosti i duhovnih svojstava koji mogu biti uzor današnjoj mladeži. Proslava «Dani bl. Ivana Merza», a u povodu njegova blagdana, za što je posebno zaslužan učitelj iz Bijaća g. Mario Radunić, održavat će se u Kaštelima sve do 14. svibnja raznim manifestacijama i natjecanjima među mladima. Udruga mladih «Bl. Ivan Merz» prva je udruga koja je odgovorila na Papin poziv iz Banja Luke da bl. Ivan Merz bude uzor mladima, te njihov «program života i djelovanja». Zajednica štovatelja bl. Ivana Merza djeluje od drugog pohoda Svetog Oca našoj domovini, a od 4. listopada 2003. godine nosi ime "bl. Ivana Merza". Udruga radi po načelu manjih skupina kojih ima dvanaest s ukupno 150 članova u dvije župne zajednice.

13Čovjek bez ruku je malko osakaćen, ali tek čovjek bez snova je potpuni invalid.

je poziv i opomena svima nama da još bolje Na sinodi biskupa u Rimu u listopadu ove upoznamo novoga blaženika i poruku koju nam Bog godine bl. Ivan uvršten je među 18 najvećih preko njega upućuje.svetaca Katoličke crkve koji su se odlikovali U studenom mjesecu posjetio je Zagreb i Banja Luku u štovanju Euharistije. U Francuskoj se sve prof. Thomas Gueydier, generalni koordinator

više širi njegovo štovanje. teoloških studija u Caenu U Francuskoj. On je veliki štovatelj bl. Ivana Merza, zaslužan je za objavljivanje

Protekle jeseni 2005. zbila su se dva važna njegove disertacije u Parizu ove godine. Prilikom događaja, ne samo za promicanje poznavanja i svoga boravka u Hrvatskoj i BiH održao je niz štovanja bl. Ivana Merza, predavanja u Banjoj Luci i nego i za pripremu njegove Zagrebu. Na Sorboni u Parizu kanonizacije. p isa t će svoju dok torsku Radni dokument XI. Sinode disertaciju, a da bi to mogao biskupa Katoličke Crkve koja se u uspješno obaviti počeo je učiti listopadu održavala u Vatikanu hrvatski jezik kako bi mogao čitati navodi kao uzore euharistijske tekstove bl. Ivana u originalu!!! I pobožnosti navodi 18 izabranih Hrvatska televizija je dva puta svetaca iz povijesti Crkve. Uz te d on i j e l a i n t e r v j u s p r of . velike svece kao što su bili Gueydierom i istaknula činjenicu sv. Augustin, sv. Benedikt, sv. da uči hrvatski zbog bl. Ivana Toma Akvinski, sv. Franjo, sv. M e r z a ! N a k r a j u s v og a Katarina Sijenska i dr. pribrojen je predavanja u Zagrebu prof. i bl. Ivan Merz . To je veliko Gueydier je rekao: «HVALA VAM, priznanje svetosti bl. Ivana HRVATSKI KATOLICI, ŠTO STE Merza, priznanje i Crkvi u Hrvata NAM DALI IVANA MERZA!»da ima što izvesti na svjetsko «duhovno tržište», ali isto tako to

o. Božidar Nagy

BL. IVAN MERZ U VATIKANU I FRANCUSKOJ PREMA KANONIZACIJI

BL. IVAN MERZ U VATIKANU I FRANCUSKOJ PREMA KANONIZACIJI

BL. IVAN MERZ U VATIKANU I FRANCUSKOJ PREMA KANONIZACIJI

IZ CENTRA "MIR" RUDINEIZ CENTRA "MIR" RUDINE

Violeta je jedna od najradosnijih štićenica iz Centra "Mir" Rudine, kojeg naši članovi udruge rado i

često posjećuju.

POSTANI I TI PRIJATELJ UDRUGE«BL. IVAN MERZ» KAŠTELA

1. Svi prijatelji dobivaju besplatno list KRUG u kojem objavljujemo njihova imena i prezimena.2. Svakog 10. u mjesecu molimo za prijatelje i njihove obitelji u župnoj crkvi K. Novi pred župnu misu.3. Godišnja članarina je 30 kuna. Obavijesti na tel: 231-792, 230-753

Prvi prijatelji udruge "Bl. Ivan Merz" Kaštela su:1. Iva Miše - Split 3. Katica Balić - Split2. Toni Balić - Split 4. Miro Ivandić - K. Novi

POSTANI I TI PRIJATELJ UDRUGE«BL. IVAN MERZ» KAŠTELA

www.ivanmerz.hrwww.kriz-zivota.comwww.skac.hrwww.mladiplus.comwww.katolici.org

OBAVEZNOPOSJETI

NA INTERNETU

7. GODIŠNJICA UDRUGE

ADIO ŠKOLO 2005.

KONCERT U K. ŠTAFILIĆU

KR

UG

NA

KR

AP

NJ

U

LITNJA FEŠTA U NOVOME

PO

BJ

ED

NIC

I TU

RN

IRA

HODOČASNICI 7 KAŠTELA

ŽUPNIK PREDVODI MLADE U KOLNU

VELIČA DUŠA MOJA GOSPODINAUznesenje blažene Djevice Marije (15. kolovoz)- dogma o našem narodu je ukorijenjeno štovanje Djevice Marije. Po

cijeloj Hrvatskoj ima bezbroj njenih svetišta, posvećenih joj tjelesnom uznesenju Marijinu proglašena je tek 1950. god., ali je u crkava i kapela. U našoj župi se također nalazi jedno od U pobožnosti vjernika i u liturgiji nazočna još od davnine. Polazi se od

najstarijih svetišta u cijeloj Hrvatskoj koje potječe još od 1189. činjenice da je Marija rodila Isusa koji je Bog i da je vrlo tijesno godine. O ovom prikazu se žele naglasiti neke bitne stvari koje su povezana s njegovim djelom spasenja, te zaslužuje da i prva od potrebne da bi se ispravno štovalo Mariju te da bi se produbila ljudi bude primljena u nebesku slavu. Ovom svetkovinom se sama pobožnost prema njoj. Štovanje prema njoj je sasvim osobito posvješćuje da se ne spašava samo jedan dio čovjeka, nego čitav te se razlikuje od poklonstvenog čašćenja Boga. Ono treba čovjek.podupirati čašćenja Boga. Uvijek treba imati na pameti da kada Bezgrešno začeće blažene Djevice Marije (8. prosinac) - ova god štujemo Mariju preko nje častimo Boga te nas takvo svetkovina nas podsjeća da je Marija od prvog časa svog začeća razmišljanje treba očuvati od svakog krivog pretjerivanja i od bila očuvana od svake ljage istočnog grijeha. Dogma o prevelike umne skučenosti. Gospa i pobožnost prema njoj Bezgrešnom začeću je proglašena 1854.god., ali je prisutna od zauzimaju izvanredno mjesto u životu svakog kršćanina. Presveti 11. stoljeća. Oltarski Sakrament i pobožnost prema Majci Božjoj su dva izvora iz Blagdani su:kojih crpe snagu svi kršćani. Pobožnost Majci Božjoj ima četiri Pohođenje bl. Djevice Marije (31. svibanj) - ne podsjeća samo na ogranka: susret Marije i Elizabete, nego i na susret Isusa i Ivana Krstitelja.

Uveden je 1389. od pape Urbana VI. s nadom da će se po zagovoru Mariju ljubiti - Mariju ljubimo jer je lijepa, ljubezna i dobra. Njena Marijinu opet uspostaviti jedinstvo zapadne Crkve.duša je lijepa, bez ljage, puna milosti, puna kreposti i vrlina. Uzalud Rođenje blažene Djevice Marije(8.rujan)- u Crkvi se slavi sva Marijina ljepota ako nije pristupačna. Sve razumije i sve rođenje samo triju osoba: Isusa, Marije i Ivana krstitelja. Podrijetlo shvaća. Ono malo ljubavi, što je teškom mukom izbijemo iz našeg ovog blagdana je posveta Crkve Rođenja Marijina u Jeruzalemu. srca kao iskru iz tvrdog kremena, ona rado prima i bogato Sagrađena je u V. st. na mjestu gdje je Isus ozdravio uzetoga i gdje nagrađuje. Ako pogledamo tijek našeg života, nećemo li se sjetiti je po predaji bila kuća Joakima i Ane, Marijinih roditelja.trenutaka u kojima se očitovala posebna dobrota i zaštita Marijina? Obvezatni spomendani(oni slave poseban vid ili naslov Marijin te Gdje bi bili i što bi bilo od nas, da nismo od svog djetinjstva pod su plod teološkog razmišljanja ili krajevne pobožnosti) su:njezinim okriljem? Blažena Djevica Marija Kraljica (22. kolovoza) - pridaje joj se

naslov Kraljice još od 4.st. Blagdan je 1954. uveo Pio XII.Mariju štovati - Treba je štovati jer je Majka Božja. Štovanje se Blažena Djevica Marija Žalosna (15. rujan)- pobožnost prema daje onome koji je nad drugima uzvišen. Marija je uzvišena nad Marijinim žalostima je nastala u 12. st. Ovdje se promatra Marija sve ljude i svece jer je Majka Božja i najsvetija. Ona je majka osobe pod križem i njezino sudjeelovanje u Sinovu trpljenju. Marija je tu Isusa Krista, a jer je ta osoba Bog, ona je Majka Božja. Ona je bez znak Crkve koja tada nastaje kao nastavak Kristova djela.istočnog grijeha. Štujemo je uzvišenim mislima i osjećajima,a i Blažena Djevica Marija od Krunice (7. listopad)- velika pobjeda izrazima vanjskog štovanja. kršćanska mornarice 7.10. 1571. god. kod Lepanta nad turskim

brodovljem pripisana je moljenju krunice. Papa Pio V. je za Mariju zazivati - Trebamo je molitvom zazivati jer može pomoći. obljetnicu toga ustanovio ovaj spomendan. Želi se označiti Marijin Ona je majka Svemogućega. On je pak toliko ljubi, da joj molbe hod s Isusom i življenje radosnih, žalosnih i slavnih otajstava.neće odbiti. Ona hoće pomoći. Hoće nam sve najbolje jer nam je Prikazanje Blažene Djevice Marije (21. studeni)- izvor za ovaj majka. Trpeći zajedno sa Sinom, Marija ljude rađa na novi život, Marijin spomendan je apokrifno Jakovljevo protoevanđelje. Počeo postaje naša duhovna majka. Ne po tjelesnom rađanju, nego po se slaviti u 7. st. u Bizantu, a na Zapadu se počeo širiti u 14.st.odanosti, nježnosti i ljubavi i dobrohotnosti. Ona je dobra majka i Bezgrešno Srce Marijino (subota nakon 2. nedjelje Duhova)- ustrajna zagovornica. seže u 17.st., a širenje su pridonijela ukazanja u Fatimi 1917. god.,

i posveta cijelog čovječanstva Srcu Marijinu (Pio XII, 1942.god.).Mariju nasljedovati - Od nje možemo naučiti živu vjeru, savršenu predanost u volju Božju, požrtvovnost i nesebičnu ljubav. Neobvezatni spomendani:

Blažena Djevica Marija Lurdska (11. veljača)- povezuje se uz Već od najstarijih vremena Blažena Djevica Marija se štuje pod ukazanja Bernardici Soubirous 1858. god. Poziv je na obraćenje i nazivom Bogorodica, pod čiju se zaštitu utječu vjernici u pogiblima i molitvu.potrebama. To štovanje prema njoj je poraslo od Efeškog sabora Blažena Djevica Marija od brda Karmela (16. srpanj)- ustanovili 431. god. kada je proglašena prva marijanska dogma. Najstariji su ga karmelićani 1380. god. Tog se dana prema njihovoj predaji oblik Marijina spomena u litugiji su biblijski marijanski tekstovi, npr. Blažena Djevica Marija ukazala njihovom preporoditelju Veliča iz Lk 1,46-55. Rimska litugija od davnine ima Marijin sv. Šimunu Stocku i predala mu glasoviti karmelski škapular.spomen u euharistijskoj molitvi, a vezan je uz utjelovljenje Posvćenje bazilike Svete Marije (5. kolovoz)- odnosi se na Gospodinovo. posvećenje bazilike u Rimu nakon proglašenja dogme o Marijinom Marijini najstariji blagdani, kao poslušne Djevice- Majke su pravi i bogomajčinstvu na Efeškom saboru. Sve do 14. st. je imao mjesno najstariji Gospodnji blagdani: Božić, Navještenje i Prikazanje značenje. Tada se raširila legenda o čudesnom snijegu koji je pao Gospodinovo (Svijećnica). Obnovljeni rimski kalendar sadrži za 5. kolovoza i označio papi Liberiju gdje da sagradi crkvu. Odatle i cijelu Crkvu sljedeća slavlja blažene Djevice Marije: 3 svetkovine, pučki naziv Gospa Snježna.2 blagdana, 5 obvezatnih i 5 neobvezatnih spomendana. Presveto Ime Marijino (12. rujan)- nastao je u Španjolskoj u

14. st., a proširio ga je na cijelu Crkvu papa Inocent XI. 1684. god. Tri svetkovine su: za zahvalu za oslobođenje Beča od turske najezde.Svetkovina svete Marije Bogorodice (1. siječanj)- ove Marija je živi model Božji i svetaca. Ona nam daje da možemo svetkovina izriče sve što o Mariji božićna liturgija sadrži u strpljivo i veselo nositi križeve. Marijin nam primjer uvijek rađa u naznakama. Ona je rodila čovjeka koji je u isto vrijeme Bog, te se s duši raspoloženje da živimo s dubljim uvjerenjem svoje krštenje punim pravom smije nazvati Bogorodica. kao ucijepljenost u sam život Isusa Krista.

15Ljubav je uskladiti korake i s nekim tko je možda sporiji od vas.

pripremila: Ivana Mirić

su istaknuli doprinos Katoličkog karizmatskog pokreta roblem je nastao davno prije kad je jedan mudrac obnovi Crkve. Osobito su isticani smisao za zajedničku i rekao da je šutnja zlato. I možda je to bio jedan slučaj privatnu molitvu, povratak kontemplaciji, osobno doživljeno naspram milijun drugih slučajeva koji su dokazivali Pkršćanstvo, susret s Kristom, intenzivno čitanje Svetog suprotno, ali taj je postao poslovica. Štoviše postao je i pisma, predano služenje braći. Gotovo u svakom obraćanju mudrost. Od tih riječi sve je pošlo naopako. Milijarde ljudi papa primjetna su i ozbiljna upozorenja. Iako ne izričito, ali postali su profesionalni šutioci. Čak više, nadopunilo ih se s stalnim pozivima da se ne djeluje izvan ili mimo mjesne atributom „mudre“ šutnje. Međutim, okrenemo li se samo na Crkve ili župne zajednice, pokrete se upozorava na tren oko sebe, ne samo da bi morali govoriti, štoviše morali opasnost separatizma u Crkvi. Zatim, posve jasno se bi i vikati. Ali kad čovjeka jednom takne Duh Sveti sve se

upozorava na pretjeranu važnost koja se mijenja! On ne može ne činiti ono u što pr ipisuje emocionalnom iskustvu vjeruje! Tek tada se on stvarno mijenja. božanskoga, neobuzdano traženje Karizmatska obnova sinonim je za takvu nečeg spektakularnog i izvanrednog, te promjenu.opasnost zapadanja u fundamentalizam Karizmatska obnova nije samo svojstvo zanemarujući u čitanju Svetog pisma Katoličke crkve. Radi se o pojavi prisutnoj biblijske znanosti potrebne za tumačenje u svim kršćanskim konfesi jama, teks tova. Tu je i opasnost od Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi te u ekskluzivizma u molitvenoj i duhovnoj reformiranim i pentekostalnim Crkvama, praksi te se voditelje poziva da upoznaju pa se stoga može govoriti o pokretima raznovrsnu duhovnu baštinu Crkve. kar izmatske obnove. U području Karizmatski pokret obnove nesumnjivo duhovnosti zajedničko je isticanje podsjeća Crkvu da njezina prava slika iskustva Duha, primanje darova (karizmi) nije samo hijerarhijski i pravno uređena Duha, intenzivno čitanje Svetog pisma i

društvena struktura nego svaki biblijski usmjereno dušobrižništvo, pojedinac sa svojim potrebama. osobna i zajednička molitva koja se Budući da Duh ne isključuje naš spontano očituje, naglasak na duhovni i kulturni moment i naša doživljaju, integracija emocionalnog osobna svojstva, potrebno je stalno u molitvi i naviještanju. Jednako tr i jezno prosuđivat i kol iko u tako pokreti dijele i određena očitovanju iskustva ognja Božjeg teološka uvjerenja: naglašavanje Duha gore naša ljudska svojstva duhovske dimenzije vjere, kritika od r e đ e n a d u h om v r e m e n a . pretjeranog racionalizma u teologiji, Suvremene lovce na doživljaje uvjerenje da Duh osim kroz razum i daleko će prije privući izvanredni volju djeluje i kroz emocije i darovi. Ne treba zaboraviti da pored tjelesnost.proroštva, dara jezika i iscjeljenja, sv. U kršćanskom govoru, karizma Pava o n a b ra j a i s l u ž e n j e , znači milosni dar. To je nezasluženi poučavanje, hrabrenje, opominjanje, dar spasenja. Po sakramentima dijeljenje, revnost, milosrđe. Ovi stojimo u osobnom odnosu s Bogom, d a r o v i i z b i j a j u u n a š e m a s tim darovima Duha stojimo u svakodnevnom životu i onda kad ih odnosu prema drugima. Često smo ne registriramo sviješću. Osim toga skloni karizmama shvaćati samo Duh se ne mora ponavljati u izvanredne moći i očitovanja Duha

dijeljenju darova. Svetoga: dar jezika, dar iscjeljenja, proročki dar a Svakako, prisutnost i djelovanje Duha treba molitvom i zaboravlja se da pomaganje, služenje i ljubav jesu najveći meditacijom približiti svijesti i moliti za darove kojima će se darovi. Sve te karizme su u službi zajedništva, izgradnje Krist najjasnije i najsnažnije približiti našem svijetu. Isto Crkve. Karizmatska obnova je potreba Crkve. Papa Ivan tako ne smijemo gubiti iz vida ni prosudbu prema plodovima XXIII. je 1959. molio da se Pedesetnica dogodi u naše Duha: "Plod su pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, vrijeme.uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost." Sve su Iz brojnih nagovora papa Pavla VI. i Ivana Pavla II, za čijih je to veliki darovi od Boga, ali na koncu ostaje da je ljubav, upravljanja Crkvom nastao i razvio se Katolički karizmatski ipak, najveći dar. Koliko je ona prisutna u našim životima, pokret, mogu se razabrati pozitivna vrednovanja i kritička toliko je svatko od nas karizmatik.upozorenja upućivana vođama karizmatskih grupa i

pokretu u cjelini. U najkraćim crtama rečeno, obojica papa

KARIZMATSKI POKRETŽivimo u svijetu u kojem se mnoge statistike ne poklapaju, te se odmah po novinama ispravljaju netočni navodi, po medijima prozivaju oni koji barataju pogrešnim informacijama, te slijede ispravljanja do najsitnijih detalja. Nije pregrubo reći da bi čovjek bez ijednog osjetila ipak primjetio nepodudaranje čovjeka koji jedno govori, a drugo čini. Kako onda objasniti milijarde i milijarde ljudi koji vjeruju i ispovijedaju jedno, a pokazuju nešto drugo? Poklapa li se tu bar nešto?

16 Ne upiri prstom u križ koji nećeš pomoći nositi.

donosi: Mario Žuvela

Jednom su mudrog Sokrata njegovi sumještani priupitali nije sol zemlje i svjetlo svijeta, a prema Isusovim riječima upravo bi to Crkva trebala biti. Ako to više nismo, onda nije čudo da novi zašto voli šetati tržnicom, a da ništa ne kupuje, na što im je on religijski pokreti imaju uspjeha, jer i oni nude upravo to što bismo lijepo odgovorio: „Volim doći vidjeti koliko mi toga u životu mi trebali biti. Drugi izazov je potreba da iskreno, ali i kritički ne treba.“ Svaka čast, Sokrate!promotrimo nove religijske pokrete i vjerske sekte i otkrijemo očigledne ili, što je češći slučaj, skrivene zamke i opasnosti u vidu anas su naše tržnice, supermarketi, prodajni centri puni novih ovisnosti što se kriju u pojedinim vjerskim sektama.kojekakvih artikala, ali su još puniji gladnih i nezasitnih Novi religijski pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednost Dljudi. Nudi se sve i svašta u lijepim ambalažama s još afektivnosti nad razumom, što znači da kod većine dominira neka ljepšim prodavačicama koji vas obasiplju beskrajno lijepim čudna misterioznost, razni zanosi, često puta na granici riječima, a sve to s ciljem zarade. U šumi tih današnjih ponuda histeričnog ponašanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju takozvano pronalaze se trgovci i nečega što se ne može imati. Zvuči fundamentalno, nekritičko tumačenje Biblije. Izvlače riječi iz apsurdno. Kako kupiti nešto što ne možeš posjedovati? Lukavi konteksta i tumače ih po svojoj volji, često ono sporedno trgovci pronašli su ipak nešto što je ljudima daleko potrebnije: pretvarajući u glavno i obratno. Većina ovih pokreta imaju živog čovjekovu težnju za duhovnom dimenzijom zaviti u jednu novu karizmatskog vođu, koji je vrlo autoritativan i često traži ambalažu, povezati s ugodom i prodati. Iskoristiti čovjekovo posvemašnju poslušnost. neznanje, naivnost i žeđ za pravim Bogom, pronaći „slabosti“ Ipak, one nekim djelom nisu nastale bez naše krivnje. nekih velikih religija i tu provući svoju ponudu. Pa tko voli, nek Tradicionalne religije tako su strukturirane i organizirane da izvoli! No, tko to i što prodaje?nemaju dovoljno prostora ni vremena za svakog vjernika kao Već je Adama i Evu Sotona uvjerio da učine ono što im se sviđa, a pojedinca. Zamislimo npr. samo jednu veću župsku zajednicu u koliko je tek do danas napredovao u tome. Tijekom povijesti uspio Katoličkoj crkvi. Ljudi dođu na misu, jedno vrijeme se zajedno je mnoge ljude privesti ateizmu. Ali duboka težnja u svakom mole, a onda se razilaze a da se nisu ni upoznali. Ljudi ne žele biti čovjeku za Bogom omela mu je taj plan te danas pokušava Boga anonimna masa, broj ili član bez lica u gomili. Vjerske sljedbe pokazati drukčijim nego što On jest izmišljajući krive slike Boga. I prilaze svakom vjerniku pojedinačno, nude ljudsku toplinu i tako nastaju nove religiozne skupine. Stotine njih i tisuće. Svaki osiguravaju mogućnost da se razviju osobni potencijali svake vođa pokreće svoju grupu. Takvi pokreti Boga degradiraju na neku osobe. To ljudima godi i mnogi povjeruju kako će u ovim sljedbama neosobnu kozmičku silu, a čovjeka proglašavaju bogom i onda uvijek tako biti primljeni, voljeni i poštovani. Međutim, nakon nekog imamo svijet kakav imamo.vremena i tu se stvari promijene.Novi religijski pokreti su zajednice vjernika koji su se odijelili od Slika Boga koju nudi nova religioznost prisutna u tim religijskim svojih, već postojećih velikih religijskih zajednica i samostalno pokretima velikim dijelom je iskrivljena. Pa ipak, za to nisu krive nastavili vlastiti put prema Bogu izabirući nove vođe i stvarajući toliko sljedbe, koliko društvo koje je proizvelo potrebu za takvim sebi nove dogme, odnosno nova vjerovanja. Ima ih na svim sljedbama i religijskim pokretima. Netko je rekao da ne treba kontinentima u svim zemljama. Nemoguće je ne doći s njima u mijenjati bolesne ribe u zatrovanoj vodi, nego treba mijenjati vodu. kontakt! A što onda?Treba mijenjati društvo, njegov mentalitet, njegovu ideologiju, Nova religioznost koja se širi preko raznih sljedbi veliki je izazov treba mijenjati duh ovoga svijeta. Trebamo mijenjati sebe!Crkvi jer se predstavlja kao alternativa kršćanskoj poruci Na nama je danas da izaberemo spasenja po Kristu. Naime, novi religijski pokreti nekršćanskog kojim ćemo putem krenuti. Postoji porijekla izričito govore kako čovjeku ne treba spasenje po Kristu, duhovna hrana koje već dvije nego mu treba samo prosvjetljenje ili mu treba samo guru koji će tisuće godina vodi svijet ga dovesti do prosvjetljenja u kojem je spasenje. Čak i neke naprijed - Euharistija i sljedbe kršćanske orijentacije ne naviještaju više Krista kao nitko se nije pokajao što jedinog Spasitelja. je uzeo nju za temelj Novi religijski pokreti i vjerske sekte za svoga života. Tko nije nas su veliki izazov i prema njima ne pronašao nju ide od možemo ostati ravnodušni. Ovaj izloga do izloga i fenomen je za sve dvostruki izazov: s traži bilo materijalni jedne strane on nas izaziva da b i l o d u h o v n i ozbiljno preispitamo sebe, proizvod koji će svoju vjeru koja je, možda, zadovoljiti njegovu i z g u b i l a s n a g u glad, i možda ne kvasca , koja čuje Sokrata koji mu m n o g i m a se sa strane izdaleka više smije.Ljudsko srce se ne može

smiriti osim u Bogu, i oni koji mogu prevariti čovjeka

tim novim putem ne mogu prevariti njegovo srce. U

konačnici srce će ipak prepoznati pravoga Boga i u njemu se smiriti jer kako kaže psalmist „samo je

u Bogu mir dušo moja, samo je u njemu spasenje“.

Mario Žuvela

17Nije najgore lutati, najgore je lutati a gledati cilj.

TRENDOVI

NA TRŽNICI NOVIH RELIGIOZNOSTI

18 Na cesti za budućnost nalazi se samo jedan znak; samo istina prolazi naprijed.

1 . P R A V O N A M I R O V I N S K I S T A Ž NEZAPOSLENOM RODITELJU

4. PRAVO NA VRAĆANJE RADNE KNJIŽICE RADNIKU

2. ZABRANA PUŠENJA NA RADNOM MJESTU

5. PRAVO POSJEĆI GRANE I KORIJENJE TUĐEG DRVETA

3. PRAVO NA DODATAK NA PLAĆU ZA PREKOVREMENI RAD

doneseno u većini sklopljenih kolektivnih ugovora. Prekovremeni rad poslodavac ima pravo uvesti u

Prema odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju slučaju izvanrednog povećanja opsega posla i to obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske najviše 10 sati tjedno. Bitno je napomenuti da dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno slobodni radni dani nisu zakonit način plaćanja osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski prekovremenog rada.državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj!Iz te odredbe proizlazi da nezaposleni roditelj, koji ispunjava propisane uvjete, može ostvariti pravo na Prema zakonskim odredbama, poslodavac je dužan mirovinski staž za trajanja prve godine života djeteta. u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa Taj staž se upisuje u radnu knjižicu i bitan je za radniku vratiti sve njegove isprave, primjerak odjave s ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te Jedan od tih uvjeta, određen člankom Zakona o mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti poslova mirovinskom osiguranju, je da nije obvezno osiguran koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Na dan po drugoj osnovi, što znači da nije u radnom odnosu prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan kao radnik, službenik niti namještenik, odnosno zaposleniku vratiti radnu knjižicu. U protivnom čini obrtnik, niti obavlja neku drugu samostalnu djelatnost najtežu vrstu prekršaja za koji se predviđa visoka iz koje bi proizlazila obveza osiguranja po toj osnovi. novčana kazna. Taj staž se može ostvarivati i više godina ako se rađa Ovo je bitno napomenuti jer se susrećemo sa više djece. Rođenjem sljedećeg djeteta prekida se situacijama u kojima poslodavac ne želi vratiti radnu staž priznat za prvo dijete, ali se nastavlja priznavanje knjižicu i tako ugrožava te krši njegova prava. U tom staža za drugo i svako sljedeće dijete. Prijava za slučaju radnik dospijeva u nezgodnu situaciju jer osiguranje podnosi se mjerodavnoj područnoj službi odjave od strane poslodavca nisu izvršene te on ne Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. može ostvarivati pripadajuća prava. U svrhu zaštite

svoga prava treba zatražiti da se izvrši inspekcijski nadzor o provedbi odredbi Zakona o radu, pozivajući

Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac je dužan se i na odredbe Zakona o državnom inspektoratu te prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od na odgovarajuće provedbene propise, kako bi djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje postigao da se naredi ispunjavanje poslodavčevih na radnim sastancima i u radnim prostorijama, osim u zakonskih obveza i tako ostvario svoja prava.onima u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dopušteno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje. To može biti posebna prostorija namijenjena samo za pušenje ili, Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim eventualno, prostorija u kojoj rade samo pušači, dakle pravima, u dijelu koji govori o susjedskim pravima, u kojoj ne borave drugi radnici nepušači ni stranke. propisano je pravo posjeći grane i korijenje tuđeg Nepridržavanje odredbi o zabrani pušenja je prekršaj drveta. Vlasnik je po zakonu ovlašten iz svojega poslodavca pa će se kaznom od 10.000-20.000 kuna zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i kazniti za prekršaj poslodavac ako na propisan način ostalog raslinja, kao i odsjeći grane tuđeg drveta i dio ne osigura zabranu pušenja i ako ne utvrdi i ne označi debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad u kojim je prostorijama pušenje iznimno dopušteno. njegove nekretnine i zadržati ih za sebe ili se njima

služiti, na primjer, ubirati plodove s njih.Vlasnik ima pravo i na naknadu štete koje su prouzročile žile, korijenje ili grane tuđeg drveta, a koja

Prema Zakonu o radu, puno radno vrijeme iznosi 40 ne bi nastala da je njegov vlasnik postupao dovoljno sati tjedno. Radnik ima pravo na povećanu plaću za obzirno. Dakle, ovim pravom se uređuju odnosi među prekovremeni rad, s tim da zakon ne određuje koliko. vlasnicima susjednih nekretnina.To znači da se postotak povećanja treba odrediti kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu. Inače, uobičajeno je da se prekovremeni rad plaća 50% više i takvo rješenje je

Vaša pravnica, Iva Spaić

PRAVNI SAVJETI

(Šmichehe) i Frielingsdorfa. Ostatak večeri svaki je hodočasnik večerao u obitelji domaćina i proveo slobodno vrijeme s njima.

Srijeda 17.08.2005. Prvo jutro započelo je u 7:30 sati zajedničkom molitvom u tri crkve u mjestima gdje su smješteni naši hodočasnici. Autobus je za nešto više od pola sata sakupio sve hodočasnike i odveo ih u dvoranu Forum u Leverkusenu koja je bila udaljena 20 km od Koelna. U toj dvorani je u 9:45 sati započeo program za sve hrvatske hodočasnike koji su došli na svjetski susret mladeži. Tog jutra bilo nas je preko dvije tisuće. Katehezu je imao i Ponedjeljak 15.08.2005. misno slavlje nakon toga slavio hrvatski Polazak u 22 sata s autobusne stanice Kaštel biskup, mons. Marin Srakić. Poslijepodne smo Novi autobusom tvrtke Slavka Zlatunića iz proveli u Koelnu razgledavajući poznatu K. Lukšića. U autobusu se među 39 mladih katedralu i vrijeme proveli uz jedno jezero na hodočasnika nalazi voditelji putovanja župnik glazbenom pikniku. Počeli smo se i gubiti pa je Luka i učitelj Mario te 4 animatora Udruge one najupornije u tome morao taxi vraćati u mladih bl. Ivan Merz Kaštela. Tu su i dva Lindlar. Raspoloženje je podigao nogometni vozača Leo i Denis. U autobusu ima još 5 rezultat iz Splita (Hrvatska: Brazil 1:1). S slobodnih mjesta koja nismo uspjeli popuniti.vjerom da ćemo sutra ujutro svi biti na molitvi Utorak 16.08.2005. Granicu Republike stigli smo na noćenje u Lindlar iza 23 sata.Hrvatske prešli smo oko 4 sata ujutro. Prije

toga smo pokupili hodočasnicu iz Zagreba Martinu Šijak koja je tražila svoju ekipu u Koelnu. Nakon sat vožnje ulazimo u Austriju. I dok je župnik Luka duhovito vodio brzinski tečaj njemačkog jezika u autobusu, djelatnici carine Zoll su nas proganjali jer navodno nismo platili porez za prijelaz putnika preko njihove države, te smo morali platiti 10 eura po putniku. Iznos od 410 eura podmirio je župnik.Nakon 20 sati putovanja eto nas u Lindlaru. Desetak minuta poslije 18 sati ispred mjesne

škole čekala nas je ne baš mlađahna, a l i v e s e l a i n a s m i j a n a l i c a domaćina na čelu Četvrtak 18.08.2005. s a R o b e r t o m Drugo jutro u Lindlaru je započelo jutarnjom V a g n e r o m , molitvom kao i prethodnog dana. Došavši u najzaslužnijim za Leverkusen i Koeln bezuspješno smo tragali naš smješta j u za hrvatskim hodočasnicima. Mladi su dobili L indlaru. Nakon slobodno vrijeme za razgledavanje i poneku f o t o g r a f i r a n j a kupovinu. U 14 sati bili smo već na obalama

slijedila je naša raspodjela po obiteljima iz rijeke Rajne i čekali dolazak svetog Oca. Lindlara i dva susjedna mjesta Schmitzhoehe

vijorila dva naša hrvatska barjaka i ukazivala gdje se nalaze «naši». Koliko je zabava bila dobra govori i podatak da su se pri povratku u domove naših domaćina te večeri mnogi zaboravili na kojoj stanici moraju izaći pa ih je ljubazni vozač Leo do dva sata ujutro vozio autobusom.

Petak 19.08.2005. I trećeg jutra smo u 7:30 sati molili na tri različita mjesta u Lindlaru sa svojim domaćinima. Već u 9 sati bili smo u Forumu u Leverkusenu na posl jednjoj katehezi za sve hrvatske hodočasnike koje je predvodio kardinal mons. Josip Bozanić. Naš kardinal je pozdravio mlade iz svih hrvatskih biskupija. Mlade iz naše Splitsko- makarske nadbiskupije predstavio je naš župnik Luka riječima:»Koliko je na nebu zvijezda toliko je i mladih iz Splita došlo na susret.» Stvarno. Veliki dio hodočasnika bio je na nogama. Zastava naše udruge bl. Ivana Merza vijorila se u prvom redu dvorane. Nakon kateheze mladi su našem kardinalu odlučno postavili nekoliko zanimljivih

Trebali su nam kišobrani, ali ne zbog kiše već zbog prejakog sunca. Najodvažniji su se i okupali. Papa Benedikt XVI. je brodom prošao pored nas u 17:10 sati i održao prigodni pozdrav. To je bio naš prvi susret s njime. Sutradan u listu Bild osvanula je fotografija sa dočeka na Rajni koja je upravo prikazivala našu skupinu hrvatskih hodočasnika. Dugo smo nakon susreta čekali gradski prijevoz i umalo se vratili u Lindlar. Ipak nas je jedan poluprazni tramvaj odveo na Energiestadion nogometnog kluba Koeln na kojem smo se zabavili na prigodnom glazbenom koncertu. Poseban gost koncerta bio je slavni brazilski nogometaš Pele. Mogli smo birati

pitanja. Slijedilo je misno slavlje kojemu su između sjedenja na tribinama i plesa sa nazočili tri hrvatska biskupa i pedesetak tisućama na samom travnjaku na kojem su se svećenika. Naš župnik Luka je čitao evanđelje na tom misnom slavlju. Poslijepodne smo se veselili promatrajući vlakove, koji vozeći do 200 km na sat jure i doslovno lete oko nas. Odlazak vlakom u Bonn nije nas baš obradovao kako zbog kiše tako i zbog programa koji je navodno trebao biti za nas Hrvate. Rock- koncert u crkvi nije nam sjeo kao ni vožnja tramvajem iz Bonna u Koeln gdje smo morali stajati na 40-tak stanica. Zbog prometnog kolapsa u Koelnu morali smo izaći na jednu ledinu i tu smo jedva dočekali naš autobus koji nas je do 20 sati vratio u Lindlar. U župnoj crkvi

na kojem se treba održati susret sa svetim ocem. Oko 16 sati i mi smo krenuli put Marienfelda. Bili smo 12 km udaljeni od tog mjesta kada se naš autobus parkirao u mjestu Ahe. Dva i pol sata pješačenja nam je brzo prošlo jer nam je prirodni okoliš bio zanimljiv. Preko ulica gradića Sindorfa do prirodnih ljepota njemačkih šuma, livada, jezera i potoka stigli smo na polje susreta dok je sveti otac Benedikt XVI. već predvodio večernje bdijenje koje je trajalo do 23 sata. Naše polje B18 već je bilo popunjeno pa smo se smjestili uz mlade iz Splita na polju E12. Čudili smo se kako na ulazu nije bilo nikakvog osiguranja i kontrole. Ni veliki broj mladih, kažu više od milijuna, ni hladna i maglovita noć gdje nas ni deke ni vreće za spavanje nisu mogli ugrijati, ni miševi koji su izazivali paničnu ciku ženskog dijela ekipe, ni izostanak večere nisu mogl i umanj i t i veličanstveni dojam da samo Katolička crkva i Sveti otac mogu okupiti ovoliko mladih ljudi na jednom mjestu. Ime Ivana Pavla II. i te kako se izgovaralo ova dva dana na Marienfeldu.

Nedjelja 21.08.2005. Jutro. Šest je sati. Magla. Hladnoća. Tišina.

imali smo tada zajednički križni put koji su u naše Stotine tisuća nepomičnih vreća za spavanje ime predvodili župnik i animatori udruge. Još poredane jedna uz drugu. Slika koju sam tada jedno ugodno iznenađenje pripremili su nam naši vidio oko sebe podsjetile su me na završnu scenu domaćini u Lindlaru te večeri. Organizirali su smrzavanja iz filma Titanik. Ali ovdje na party u školi uz glazbu uživo, pečene kobasice, Marienfeldu nije vladao duh nemoći već moćni pomfrit, pivo i sokove. Ipak, umor je učinio svoje, te Duh Sveti koji je za sat-dva pokrenuo sve te vreće smo se nakon sat i pol zabave poželjeli odmoriti u u veliku košnicu mladih ljudi koji su oko 10 sati posljednjoj noći u kojoj ćemo spavati u krevetu jer pozdravili novog papu na njegovom prvom nas je iduće noći čekalo bdijenje sa svetim ocem.

Subota 20.08.2005. Tog smo jutra mogli ostati duže u krevetu. Tek smo se oko 11 sati počeli okupljati, svaki oko crkve u kojoj smo tri jutra imali molitve. Tu smo se i oprostili od naših dobrih i brižnih domaćina i zahvalili im na svemu što su za nas napravili prethodnih 5 dana. Napustili smo Lindlar oko 12:30 sati i uputili se put Koelna gdje smo imali tri slobodna sata. U gradu je bilo jako malo mladih. To je ukazivalo da je većina već bila na Marienfeldu, polju pokraj Koelna

20 U sutonu je mnogo više zore nego noći. 21Ne naučimo li se boriti za svoje snove, snovi će se izboriti za neke druge ljude.

ponovo u našoj domovini. Dolazimo pred zagrebačku katedralu. Zajedno sa našim župnikom Lukom sudjelujemo na sv. misi u katedrali koju predvodi pomoćni biskup mons. Josip Mrzljak. Prva jutarnja, domaća kava i nastavak putovanja autocestom za Kaštela. Stigli smo u Kaštela oko 14 sati. Tako smo nakon 21 sat putovanja od Marienfelda stigli natrag našim obiteljima uz obećanje:

putovanju izvan Vatikana. «Benedeto! Benedikto!» odzvanjalo je Marijino polje kod Koelna. Papine poruke u propovijedi mogle bi se sažeti u pozivu mladima na revoluciju koja će nasilje pretvoriti u ljubav, a smrt u život. Papa je pozvao mlade da se vrate temeljima katoličke vjere i odbace sekularizam i new-age religije.

«Vidimo se u Sidneyu». Još dugo će se prepričavati zgode i nezgode našeg hodočašća. Možda do Sidneya nećemo stići sve prepričati. Ma nije naš smisao ostao na Marienfeldu, niti će biti u Australiji. Morat ćemo itekako svjedočiti drugima što smo dobro i plemenito donijeli sobom sa ovog putovanja.

«Pametno iskoristite slobodu koju vam je Bog dao jer živjeti u slobodi znači živjeti po mjerilima istine i dobra za druge»- istaknuo je papa Benedikt XVI.

Misno slavlje završilo je oko 12:30 sati. Za tri godine mladi će se ponovo naći u Sidneyu- Australija. Slijedio je povratak u autobus uz trosatno pješačenje. U 17:10 sati, nakon ručka iz torbe, krenuli smo prema Austrijskoj granici koju prelazimo u prvom satu iza ponoći.

Ponedjeljak 22.08.2005. Već u 6 sati smo

Luka Vuco Ana Dobrić Marina GrgićMario Radunić Jelena Dobrić Ivana GlibušićDanica Ergovac Željana Kunac Marija ČorićMarina Fiamengo Milena Kunac Jelena ŠpikaNikola Milić Branka Božić Nataša MijačTomislav Đapić Lucija Mandac Ljube JurčevJelena Radić Vesna Babić Josip BuzovMaja Trogrlić Tomislav Leko Frane SmoljoMaja Milan Josipa Leko Tomislav KovačMarin Rudić Danijela Duišin Marinko JukićIvna Lipotić Iva Spaić Sanja LozančićMarija Žilić Rozana Domić Martina ŠijakJoško Botić Maruša StamaćMarija Damjanović Ivana Hrabar

Amor vincit omnia.

Ljudsko biće uvijek ostaje razapeto između dviju težnji: težnjom da putuje, otkriva novo, istražuje, da je vječno u pokretu i težnjom da se smiri, nađe svoj dom i skući se. Pjesnički rečeno čovjek je kao cvijet koji ima korijen, a ujedno i kao ptica koja ima krila. Između te dvije mogućnosti nalazi se život svakog čovjeka.

Suvremena sredstva prijevoza srušila su sve granice i barijere te tako sad čovjek može proći više u manje vremena. Želja za novim poznanstvima, prijateljstvima, kontaktima vuče sve ljude u nepoznato, u rizik, te se nije za čudit kad se dogodi ljubav na daljinu. Klasična situacija dalje obično izgleda ovako: dvije osobe su se upoznale sebi i prema onoj s druge strane „žice“, trebala bi kritički negdje na (pro)putovanju, na velikom skupu ili možda preko preispitati nije li ipak posrijedi jedan od sljedećih motiva:novina. Premda osjećaju uzajamnu privlačnost ili su možda idealiziranje, tj. neprihvaćanje samoga sebe, nedostatak već otišle korak dalje, prostorna udaljenost im ne dopušta realne slike o samome sebi, te strah da će je druga osoba češće susretanje. Ne ostaje im drugo nego komunicirati odbiti. Jedan od razloga može biti i život zasnovan na preko raznih sredstava komunikacije i na njima bazirati avanturizmu, nesposobnost uspostavljanja dugotrajnih, svoju vezu. Ali koliko je moguće uspostaviti puno uravnoteženih, zrelih i odgovornih odnosa, iluzija da vješto zajedništvo putem tih sredstava i da li je uopće to moguće? iskorištava druge, te neizlječivi egocentrizam (sebičnost) i

narcisoidnost (samodopadnost).Ono što dvije osobe zbližava nije vrijeme koje provode skupa nego Međutim prava l jubav teži kvalitet njihovog međusobnog ujedinjenju, zajedništvu. Ljubav odnosa. Tako dvije osobe koje se ne znači samo sreću, užitak, povremeno viđaju i kvalitetno primanje, bezbrižnost, sigurnost, provode svoje zajedničko vrijeme nego i trpljenje, neizvjesnost, mogu biti daleko više povezane davanje bez naknade. Samo ona nego osobe koje su neprestance ljubav, koja - kroz izazove i kušnje - zajedno, a istinski se ne otvaraju položi ispit zrelosti, je prava, jedno drugome. Međutim, kada stvarna, opipljiva, ukorijenjena u udaljenost postaje zapreka vezi? životnu stvarnost. Ljubav ljudi koji Sve što čovjek ima na dohvat ruke su emotivno blizu, a prostorno ubrzo mu postane dosadno, a ono udaljeni je po svojoj naravi veoma što je daleko od njega poprima problematična i u nekim slučajeva obrise tajanstvenosti. Međutim, propada.kada ljubav koja je konkretna i jako prisutna stvar može biti nešto što je daleko a samim time Međutim, mogli bi nabrojit i neke „prednosti“ koje ljubav na postaje apstraktno? Sama za sebe, udaljenost daljinu daje: ne živeći zajedno, nema svakodnevnih podrazumijeva dugotrajnu nostalgiju, osebujnu maštu kojoj konflikata oko običnih sitnica, vlastita autonomija i životni se mora dati oduška. Dok u tzv. normalnim okolnostima prostor ostaju nepromijenjeni, svjesno i ciljano se izbjegava mnoge stvari postanu jasne same od sebe, u slučaju lošija strana svoga karaktera, te odatle opasnost da druga prostorne udaljenosti najčešće se plovi u oblacima, gradi se strana ne uvidi pravo lice. Međutim, postoje i rizici kad na nestvarnim predodžbama, fantazijama, avanturama. nerealna, a neizrečena očekivanja vezana za svaki susret Jednom riječju grade se kule u pijesku. ne urode plodom kakvim se očekivalo. Također dugoročno

postoji opasnost od zahlađenja odnosa, osjećaja Kakve bi trebale biti osobe da bi veza na daljinu uspjela? usamljenosti i otuđenosti. Pa sami odlučite prije nego se Prije svega ne treba zaboraviti činjenicu da je uvijek lakše upustite u tu pustolovinu. Sretno!voljeti nekoga tko je daleko, odnosno tko nije s nama dan i noć. U tom se smislu opravdano postavlja pitanje: je li to

pripremio: Mario Žuveladoista prava ljubav, ili tek puko zadovoljenje mašte? Ukoliko zainteresirana osoba doista želi biti iskrena prema samoj

23I od leda se čovjek može ugrijati ako ga ima s kime razdijeliti na komadiće.

TEMA

LJUBAV NA DALJINU

djelovanja. Poticaj je ujedno i prvi znak života: ne Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite primamao li od nekoga nikakve poticaje znači da je i vi njima. (Mt 7,12)osoba već umrla.Još je davno sv. Katarina napisala: “Sadašnji je atkada kad pomislim kako silne posljedice trenutak uvijek Božji trenutak.” On mora biti prostor mogu proizaći iz malih stvari u iskušenju sam prepušten Bogu. To je trenutak prepoznavanja Božje pomisliti da nema malih stvari - rekao je Bruce Kvolje u našem životu. Taj trenutak je trenutak gledanja Barton, svjestan ili ne kakvu reakciju može izazvati iz perspektive vječnosti, budući da vječnost nije drugo ružna riječ, krivi pogled ili samo ignoriranje nekoga. Te nego vječno “sada”. To je jedini trenutak promjene istine svi smo svjedoci koji smo bezbroj puta budućnosti. Doista, kada mi taj trenutak pokušamo negativno reagirali na poneku možda i nenamjernu prisvojiti samo za sebe ostajemo nezadovoljni onim sitnicu koju smo doživjeli. I kao da je u nama taj dijelićem života koji smo time odabrali. U njemu se obrambeni mehanizam namješten na najniži stupanj rađa naša budućnost ali i ostaje naša prošlost. tolerancije kad se osjetimo ugroženi. A pitamo li se U tom razmaku, prostoru između poticaja i reakcije, koliko smo sami poslali negativnih poruka ovom emocije koje su dio obrambenog mehanizma treba sv i je tu , sv jesno i l i

preplaviti Duh Božji, a to nesvijesno. samo od sebe n i je U povijesti čovječanstva moguće ako se čovjek za otkriću vatre ipak bi mogli to ne pripravi. U tim pr ibroj i t i još jedno trenucima čovjek uviđa da epohalno otkriće. Ono je u životu nema trećeg puta: manje senzacionalno, ali ili se odlučuje za ljubav iz daleko više značajno. koje slijedi oprost onima Sadržano je u jednoj koji su negativno utjecali jednostavnoj rečenici na naš život ili se odlučuje koja g las i : “Postoj i za mržnju iz koje slijedi razmak, prostor između osveta, oko za oko, zub za poticaja i reakcije.” No zub, vratiti svakome onom što to znači? istom mjerom kojom je on U prvom redu znači da nas obdario. Ali kako da sami možete odlučiti Duh Božji preplavli biće? k a ko ć e okol n os t i Svaki vjernik zna da je za djelovati na vas. Između

to potrebna samo ustrajna molitva, istinski razgovor s onoga što vam se događa, tj. podražaja i vaše reakcije Bogom i potpuno predanje Njegovoj svetoj volji.stoji vaša sloboda ili moć da izaberete reakciju. U Trebamo imati na umu da nas ne povređuje ono što okviru te slobode stoji sposobnost stvaranja u mislima nam se dogodi nego naša reakcija na to što nam se nečega što nadilazi trenutačnu stvarnost te svijest o dogodi. Dakako, možemo pretrpjeti fizičku ili načelima koja upravljaju našim ponašanjem, a ne ekonomsku ili neku drugu štetu ali naš karakter time samo trenutačni nagoni za samoobranom pa makar ne mora biti oštećen. Štoviše, naša najteža iskustva oni bila neophodni. Međutim teško je biti potpuno pretvaraju se u sredstva jačanja našeg karaktera i slobodan od svih tih utjecaja jer su oni duboko razvijanja unutarnje snage te slobode da izađemo na ukorijenjeni u navikama svakog pojedinca. kraj s teškim okolnostima u budućnosti. „Što me ne Od ranog jutra čim se probudimo, pa sve do počinka uništi, ojača me!“ kaže poslovica. naše tijelo prima poticaje iz svijeta u kojem živi, bilo Možda sve ovo zvuči pomalo apstraktno, ali ovo je izvanjske, bilo nutarnje. Poticaji mogu biti pozitivni ili nešto s čime se svi ljudi svakodnevno susreću. Po negativni. Sve s čim dolazimo u kontakt na neki način ovom principu gledaju nas drugi ljudi jer time gradimo vrši utjecaj na nas bilo putem naših razmišljanja, svoju budućnost. Sve ovo završio bi jednom molitvom osjećanja, ili naših djela. Mogli ili ne mogli utjecati na koja najbolje ocrtava kako bi se u kojem trenutku to, prisiljeni smo prihvatiti stvari koje nam se trebalo postaviti: „Bože, daj mi hrabrosti da događaju. Bili zadovoljni ili ne, život nameće svoje. S promijenim ono što mogu, smirenost da prihvatim ono poticajima čovjek raste, razvija se, stari i umire.što ne mogu promijeniti i mudrost da to dvoje znam Poticajima je podvrgnut, također, biljni i životinjski razlikovati.“svijet, te je on kao takav jedini uzrok njihovog života i

POTPUNO SLOBODAN

24Prozor neke tamničke ćelije nekome je puno veća sloboda

nego drugome širom otvorena sva vrata svijeta.

PSIHOLOGIJA

Mario Žuvela

ZAPOVIJEDI SUPRUŽNIKAZAPOVIJEDI SUPRUŽNIKAPRVA ZAPOVIJED TREĆA ZAPOVIJED različitosti i dinamici koju ona unosi u Poštujte i visoko cijenite jedno Opraštajte jedno drugome! - vaš život Ne suprotstavljajte im se - drugo! „Jer gdje ti je blago, tu će ti "Opraštajte jedan drugome, kao stoje blagoslovite ih i njegujte kao i svoje biti i srce“ (Mt 6,21). Doista, ako i Bog vama oprostio u Kristu!" (Ef specifičnosti!svoga partnera tretirate kao blago, 4,32). Ljudi smo sa svim svojim dragocjenost koja vam je darovana, i pogreškama i potrebama, i često PETA ZAPOVIJEDpoštujete ga umjesto da ga griješimo. Tvrdoglavost i ustrajanje u Očekujte najbolje u životu... Od kritizirate, brak će vam cvjetati! ljutnji guše brak, dok ga ljepota i Boga! - "Samo je u Bogu mir, dušo

dobrota praštan)a čine stabilnim, a moja, samo je u njemu spas“ (Ps DRUGA ZAPOVIJED p a r t n e r e z a d o v o l j n i m a i 62,2). Ljudi postaju jadni jer očekuju Nikad ne idite u postelju ljutiti! - zaljubljenima! užitak, te ispunjenje i rješenje svojih "Neka sunce ne zađe nad vašom problema od drugih ljudi, često od srdžbom!" (Ef4,26). Bijes i ljutnja su ČETVRTA ZAPOVIJED poslovnih, a još češće od bračnih ubojice ljubavi. Ako ste tijekom dana B l a g os l i v l j a j t e č e s t o v a š u partnera. U braku ne smijemo sve imali neki prijepor, izgladite ga prije jedinstvenost i zahvaljujte na njoj! - očekivati od partnera, sve svaljivati večeri i u postelji ponovno budite "Hvala ti što sam stvoren tako na njega. Bog kroji naš život, a sretni i strasni. U suprotnom bi vam čudesno, što su djela tvoja predivna!" partner nam pomaže da kroz ovaj brak mogao biti ugrožen. (Ps139,14). Nerijetko nakon braka život lakše prolazimo.

pokušavamo partnera promijeniti i prilagoditi sebi, izbrisati njegovu divnu jedinstvenost u svemiru. Činite upravo suprotno, uživajte u njegovoj

25Povijest grade ljudi koji znaju da se snove ne smije podcijeniti ali ni precjeniti.

pripremila Ivana Mirić

STVARNOST ILI UTOPIJA ?

ije teško bilo predvidjeti na dobro osigurali svoje obitelji i koji od lijepi. Stotinu puta slušamo kako je kakvu reakciju će naići vizija toga ne bi imali nikakve koristi. A u naša zemlja lijepa, a ljudi je mladog čovjeka o otoku Čiovu prvom redu treba imati na umu da naš napuštaju. To nikako ne ide zajedno. N

kao novom Manhattanu. Kažu da bi to narod izumire i to ponajviše zbog Nešto je tu krivo, jer nitko ne bježi od ugrozilo srednjovjekovni grad Trogir. iseljavanja. Sve ono što može ljudima ljepote. Nije ljepota samoj sebi svrha. Čime? Otok Čiovo nema ništa ovdje donijeti zaposlenje ima Ona je lijepa ako je ljudima i korisna. zajedničkoga sa već izgrađenim i prednost pred svim čuvarima To uhljebljeni kritičari i krojači naših zaštićenim starim gradom u Trogiru. prošlosti i sadašnjosti. Što će nam sudbina zaboravljaju. Hvala Bogu ako Kao da i danas otok Čiovo i bez prošlost, ako nas na prostorima je Hrvatska zanimljiva svijetu. nebodera ne nadilazi stotinama prošlosti neće biti? Tko je uništio tolike Normalan čovjek i domoljub bi rekao: metara gabarite trogirske katedrale? tvornice uz obalu koje su mogle bez Dobro došao svijet u Hrvatsku, ako će Tipično je za malu sredinu, provinciju, štete za turizam i danas privređivati? u njoj privređivati da mi već jednom ne kakvo je danas, nažalost, ovo Ljudi koji su primali privilegirane plaće moramo u svijet! područje, uvijek suprotstavljeno uništili su podlogu života desetinama Treba pozdraviti san mladog čovjeka novinama. Umišljaju da će nova tisuća ljudi prisiljavajući ih još mlade koji pusti otok Čiovo vidi kao pokoljenja moći živjeti od turističkog da isele, odu u ovisnost i mirovinu kad Manhattan. Jedina bi moja primjedba ra z g l e d ava n j a d j e l a p r o š l i h su najsposobniji za rad i stoga uništili bila što se bojim da je to ipak utopija. generacija ili načinom života i dostojanstvo tolikih ljudi koji su cijeli Ipak bez snova neće nikada biti nove privređivanja koji je otjerao posljednjih život radili pa pod starost moraju stvarnosti. Ljudi vizije i snova stvaraju stoljeća najveći dio obitelji u daleki gladovati. Danas imamo svakog dana život, a oni koji toga nemaju svijet. Tipično je za male sredine da 400 novih prijava mladih ljudi za prekopavaju grobove prošlosti. uvijek ostaju male jer se zatvaraju iseljenje u Australiju. Tamo su ljudi Upravo stoga što Hrvati nisu dali pred civilizacijom. Primitivna plemena imali snove i vizije pa su pretvorili mjesto ljudima snova kroz cijelu ostaju trajno primitivna u džunglama polupust inje u gradove pune prošlost su iseljavali u zemlje snova.jer ne žele civilizaciju. Na svoj način je zadovoljnih ljudi. Kad bi Australijom to slika i malih provincijalnih sredina upravljali naši zabrinuti čuvari okoliša i Župnik Luka Vucokakva je naša. Tko su ljudi koji prošlosti Australija bi i danas kao i odlučuju kako će ljudi živjeti uz obalu i Amerika bila prazna polupustinja.

Djelomično objavljeno 11.12. u što smiju, a što ne smiju primati od Govorili bi kako je lijepa. Možda, ali

Slobodnoj Dalmacijisvijeta. Glavnu riječ vode ljudi koji su pusta. Kao da njihovi gradovi nisu

H O Ć E L I Č I O V O P O S T A T I M A N H A T T A N ?H O Ć E L I Č I O V O P O S T A T I M A N H A T T A N ?

26 Nema drugačijeg sutra, postoji samo drugačije danas.

rimjećujete da u našem listu nema stranice horoskope i sama sebe uvjerava u njihovu vjerodostojnost može polagano svoj život početi posvećene horoskopu. Odsutnost shvaćati kao nešto što je uvjetovano zvijezdama, pa „pogleda u zvijezde“ nije slučajna. Radi se Pnesreće i svoje loše poteze pripisivati nečem o stavu nastalom na temelju oderđenih, čvrstih neizbježnom i time umanjivati odgovornost za svoje uvjerenja.postupke. Tada osoba može upasti u potpunu Čovjek je neobično znatiželjno biće, uvijek teži za kontradikciju, jer s jedne strane vjeruje da je sve novim spoznajama. Ta težnja za novim otkrićima "zapisano u zvijezdama" i tako unaprijed određeno, a unatoč pozitivnim i proizašlim blagodatima bez kojih s druge želi doći do tog znanja kako bi nešto u svojem ne možemo zamisliti današnjicu ima i negativnu, onu životu izmijenila, čime se ipak pretpostavlja slobodna tamnu stranu. Čovjek razmišlja otprilike ovako: „Čim ja volja i mogućnost da se mijenja ono "zapisano". Ovdje nešto spoznam i upoznam, manje se toga bojim, tako ne želim počiniti pogrešku i horoskope prikazati kao ću lakše moći ovladati time, a naposlijetku i proizvod kojim se može obmanjivati lakovjerne manipulirati.“ Čovjek želi postići apsolutnu neovisnost pojedince, a iza kojeg ne stoji nikakva duhovna (od siromaštva, drugih ljudi, neovisnost od autoriteta). stvarnost. Naprotiv, horoskopi mogu postati vrlo Postoji nešto čime čovjek ni približno nije uspio sklisko tlo i odvesti u mnogo opasnije vode - ljudska ovladati. Radi se o vremenu. Nepredvidivost žeđ za kontroliranjem budućnosti iz već poznatih vremena, svojstvo nepovratnosti i činjenica da ono razloga ne može biti utažena dnevnim horoskopima. ograničava današnjeg čovjeka više no išta drugo, Ljudi žele preciznija i moćnija znanja o onome što dovodi do toga da svi žudimo privoliti vrijeme da nam dolazi. Negdje u tom trenutku u igru vrlo spremno postane saveznik. Čežnja za uvidom u tajne vremena

ulaze i nečiste, zle duhovne sile. Evo i još nije nešto neprirodno ili samo po sebi jednog argumenta zašto horoskopi nisu vrijedno osude. Posve je razumljivo da se pravi ključ za razumijevanje misterija ljudi žele barem nekako osigurati u ovom vremena. Svaki pokušaj da se budućnošću današnjem vremenu i mnogo toga može zagospodari u samoj svojoj srži ima doći iznenada, a isto tako može uništiti ono presudnu pogrešku. Radi se o pretpostavci što čovjek gradi čitav život. Opravdava li da se iza dimenzije vremena ne nalazi sve to posezanje za horoskopima? Možda ništa, ili bolje rečeno, nitko osoban. Vrijeme je bolje postaviti pitanje: jesu li horoskopi se shvaća kao sila, energija, sredstvo koje pravi ključ za razumijevanje misterija vremena?

može biti podložno ljudskom upravljanju. Međutim, Najčešća izjava osobe koja iščitava svoj horoskop je: kršćanin vjeruje da je vrijeme netko stvorio, da nad „Ma ja to ne shvaćam ozbiljno. To je više iz fore.“ To je njime netko doista ima kontrolu, da ga taj netko vjerojatno i donekle točno. Najveći broj ljudi osmišljava; štoviše, da cjelokupna povijest ima svoj cilj horoskopima pristupa kao lakoj, ne obaveznoj vrsti kojeg je odredio taj Stvoritelj. Dakako, i kršćanin želi razbibrige. Većina zna da su horoskopi gotovo uvijek doznati nešto o budućnosti - no, on neće posegnuti za napisani tako općenito i maglovito da praktički i ne horoskopima nego za Biblijom, jer tamo nalazi opis mogu pogriješiti. No ranije spomenuta težnja za završne točke ove naše ljudske povijesti. Preostaje pogledom u budućnost i nadzorom nad vremenom nam pitanje - kako onda zadovoljiti svoju želju za mnoge zavede i oni počinju svoje dnevne ili tjedne znanjem o našoj neposrednoj budućnosti. Kako se događaje čitati u svjetlu navodnih predviđanja, postaviti prema onome što nas iščekuje sutra? Kako ispuštajući pritom ona zbivanja koja su tako drukčija živjeti život usprkos neizvjesnostima? Biblija nas uči od njih da se nikako ne mogu uklopiti. Tako se događa kako kršćanin može živjeti bez straha jer zna što ga da mnogi inače racionalni i razumni ljudi gorljivo tvrde čeka na kraju puta, a isto je tako siguran da njegovu kako u horoskopima "ima nešto", a zapravo previđaju svagdašnjicu ne kontroliraju neke hirovite, koliko su te "istine" rezultat pukog nagađanja gdje se nepredvidljive sile, već naklonjeni Bog.uvijek nešto može "pogoditi". Ipak, daleko pogubnija

je opasnost izbjegavanja odgovornosti za svoje postupke. Naime, osoba koja dovoljno dugo prati Marijana Jurić

ASTROLOGIJA

anašnji odnos ljudi prema Bogu najbolje je ilustrirati riječima: „Kada bi Isus danas došao na zemlju, ljudi ga ne bi razapeli. Pozvali bi ga D

na večeru, slušali bi što im ima reći i smijali se tomu“. Neprijatelji svetoga uvidjeli su da je Božju iskru u svakom čovjeku nemoguće negirati ali ju je moguće dobro ismijati. Zatim, kad od nekoga napraviš budalu onda si od te osobe načinio živog mrtvaca za sredinu u kojoj živi. I onda, po zakonu mase, nitko ne želi braniti onoga poniženoga jer se boji iste sudbine. Ostaje svima „ceriti se“ onoj jadnoj žrtvi. I tako se na silu smijati sve do plača, i onda opet natrag. Profesionalni rugači, kako svakodnevno uočavamo, dobro obavljaju svoj posao. I premda su manjina, potlačili su onaj dvotisućljetni duh vjere mnogih naroda. Mediji su njihova atomska bomba. Znaju kad treba potpalit požar i pustiti majci prirodi da sama sebe uništi. No, gdje prestaje njihova rušilačka moć?

može biti poticaj za razmišljanje o ljepoti življenja. Na koncu, najveće čudo može biti saznanje da sam se i ovo jutro probudio i da mi je darovan još jedan dan za život. Na meni je što ću od njega učiniti. Sve ovo ilustrirao bi jednim istinitim potresnim svjedočanstvom. U siječnju 1986. ubrzo nakon starta eksplodirao je svemirski brod Challenger i odnio u smrt sedam muškaraca i žena. U bazi na zemlji zaprepašteni tehničari mogli su preko zvučnika čuti što se još događalo u svemirskoj letjelici. Iz obzira prema rodbini vrpca sa zadnjim rečenicama posade je u javnost dana tek nekoliko godina kasnije. Na njoj se jasno razlikuju muški (M) i ženski (Ž) glasovi:

M: Što se dogodilo? O Bože, ne,ne! Ž: Oh, dragi Bože! (vriskanje) Tako je vruće (jecanje). Ne mogu. Ne reci mi… Bože! Učini to! Ž: Ne daj da ovako umrem. Ne sada, ne ovdje. M: Tvoja ruka… Ne… Ž: Gubim svijest. M: Još nismo mrtvi. M: Ako se ikad… Ako sam si želio čudo! (krikovi) M: Ona je… ona je … Prokletstvo! M: Nemam zraka. M/Ž: (krikovi) Isuse Kriste! Ne! M: Ona je bez svijesti. M: Sretnica… M: Bože. Vode. Mrtvi smo! (krikovi) Ž: Do viđenja. (jecanje) … Volim vas. M: Biva točno kao kod prisilnog spuštanja u more… M: Točno tako. Pozitivno misliti! M: Isključeno.! M: Daj mi svoju ruku. M: Vi tamo unutra, jeste li budni? Ja…Ja… M: Oče naš… M: Sveti se ime Tvoje… M: Vi… tamo prijeko? M: Gospodin je pastir moj, ni u čem ja ne oskudijevam. Na poljanama zelenim on mi daje odmora… Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer si Ti sa mnom… U domu Gospodnjem prebivat ću… Znamo da Bog uvijek ima zadnju riječ za sve, ukljućujući i Tišina… Mrtvačka tišina… njih. I kad dođu posljednji trenuci života na zemlji, sve

stvari se počinju mijenjati. Ona Božja iskra razgara se sve Šest tjedana kasnije pronađeni su posmrtni ostaci posade. više. A nekadašnji „pobjednici“ bježe od uloga koje su prije Mnogo kasnije u dubinama oceana otkriveni su ostaci igrali te svoje nekadašnje žrtve sada podižu na pijedastal. svemirskog broda.Bolni su susreti s Istinom. Već je sv. Ivan od Križa govorio:

„U predvečerje života bit ćemo suđeni po ljubavi“. A što Ovim sam člankom samo htio ukazati da Božje ime ako se cijeloga života odbijalo tu ljubav? Strah postaje veći neizostavno prati konac čovjekova života. Pokazati, da je time što i znanost pomalo počinje pronalaziti odgovore na naš život u konačnici samo prag života. S Bogom smrt „svjetlost s kraja tunela“. prestaje biti nepoznanica, a postaje jedno novo rođenje. Poznato je da čovjek ne voli sebi priznati činjenicu da će Ovdje smo samo na proputovanju, naš cilj je zbilja negdje umrijeti i da nerado priznaje svoj strah od smrti. Međutim drugdje. U domu Gospodnjem prebivat ću kroz dane postoji poslovica koja kaže da je „čovjek mnogo naučio ako mnoge! je naučio spokojno umrijeti“ a to je moguće jedino s

Bogom. Strah od nepoznatoga je jak, ali vjera može biti Mario Žuvelajača. Sva ova priča o umiranju nije prizivanje smrti, već

PA DA MI JE I DOLINOM SMRTI PROĆI...

27Na času smrti čovjek se ne bi trebao opraštati od života nego od smrti.

„U predvečerje života bit ćemo suđeni po ljubavi“

Uzmite bilo koje Sve što trebam znati o tome kako valja od t ih pravila, živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam još dodajte mu teške i u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu odrasle i zvučne planine, na kraju dugog uspona riječi, primijenite školovanja, nego se krila u pješčaniku na život svoje dječjeg igrališta. A evo što sam tamo obitel j i , posao, naučio.državnu politiku, Sve podijeli s drugima.svijet u kojem Igraj pošteno.živimo-i vidjet ćete Ne tuci ljude.da će pravilo ostati Svaku stvar vrati gdje si je našao.jasno, točno i Počisti za sobom.čvrsto. Pomislite, Ne uzimaj što nije tvoje.

koliko bi bolji bio naš svijet kad bismo svi Kad nekog povrijediš, ispričaj se.oko tri popodne pojeli malo keksa, napili Peri ruke prije jela.se mlijeka i zatim prilegli da malo Pusti vodu u zahod.odspavamo. Ili kad bi se sve države Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.pridržavale pravila da svaku stvar vrate Živi uravnoteženo: malo uči, malo onamo gdje su je našle i da počiste nered razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj za sobom. Kao što je istina, ma koliko smo se i radi - svaki dan od svega pomalo.već odrasli, da je, kad izađemo u svijet, Svakog poslijepodneva odspavaj.najbolje držati se za ruke i ne udaljavati se Kad izađeš u svijet, budi oprezan u od svog druga.prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od

svog druga.Ne zaboravi da čudo postoji. Sjeti se one sjemenke u plastičnoj čašici: korijen je krenuo u dubinu, stapka u visinu, nitko ne zna zašto i kako, ali tako je sa svima nama.(...)Sve što trebate znati sadržano je negdje u

Robert Fulgumovom popisu. I zlatno pravilo, i ljubav, i

Sve što trebam znati naučio sam temeljna pravila higijene. Ekologija i još u vrtićupolitika, ravnopravnost i zdrav život.

SVE ŠTO TREBAM ZNATI O ŽIVOTU NAUČIO SAM JOŠ U VRTIĆU

28Put prema cilju sastoji se od jednog koraka prema naprijed te devedeset i devet koraka neodustajanja od toga koraka.

MUDROST DJETINJSTVA

budući da je ogovaranje najomraženija karakteristika vaki čovjekov razgovor je razgovor o nekomu ili o čovjeka. Moraju se razotkriti hvale vrijedne osobine duše, a nečemu. Međutim, osnovna je razlika u motivaciji, ne njeni loši atributi. Prijatelji moraju previdjeti međusobne Sinteresu i cilju razgovora o nekome. Ne možemo mane, greške i više govoriti o međusobnim vrlinama, a izbjeći razgovor o drugima, jer oni čini naše životno izbjegavati nedostatke. okruženje. Besmisleno je onda reći da ne bi trebalo govoriti Postoji priča da je Učitelj jednog dana, u pratnji svojih o tuđim propustima ili lošim potezima, jer i oni određuju učenika, prošao pored leša mrtve životinje. Jedan od njih je puno toga u našim životima. Svi naši životi se međusobno rekao: „Kako je trula ova životinja!“ Drugi je uzviknuo: “Kako isprepliću. Polazno bi pravilo bilo osuđivati čin, ukoliko je se deformirala!“ Treći je povikao: “Kakav smrad! Kako uistinu za osudu, ali ne i osobu. Suzdržati se od konačne mrtvački izgleda!“ Ali Učitelj reče: „Pogledajte njene zube osude. Nikada neosobno promatrati, ne biti hladni sudac sa kako su bijeli!“ Razmislite o tome kako On uopće nije strane. Isus je uvijek osuđivao grijeh ali ne i grešnika.gledao na mane te životinje, On je dobro pretražio dok nije Pitanje se odnosi uvijek na nas same. Kako se mi želimo našao lijepe bijele zube. Primijetio je samo bjelinu zuba i postaviti prema toj osobi, što želimo od nje, imamo li snage

previdio u potpunost i prihvatiti je ili nam služi da u n a k a ž e n o t i j e l o , p reko n j en ih s l abos t i raspadan je organa i prikrijemo svoje nedostatke.odvratni zadah. Naposljetku Dobar su primjer npr. rekao je i grešnici „Idi, ni ja odgovorni roditelji: puno te ne osuđujem!“razgovaraju o svojoj djeci, o

njihovim uspjelim, manje Sve ovo završio bih jednom u s p j e l i m i l i p o t p u n o poznatom pričom:promašenim potezima. To nikada nećemo nazvati Jednoga dana dođe neki o g o v a r a n j e m i z čovjek sav uzbuđen k jednostavnog razloga jer mudrom Sokratu. «Čuj svako uv iđan je d ječ je Sokrate, ovo ti moram slabosti ili čak grijeha u njima ispričati, kao tvoj prijatelj ti budi spremnosti založiti se, to moram reći... «pomoći, pokušati razumjeti. « S t a n i ! » p r e k i n e g a Traže se rješenja za dobrobit Mudrac, «Jesi li to što mi djece. Oni ih toliko vole da ih

želiš reći prosijao kroz tri sita? Da vidimo, je li to prolazi sva ne žele prepustiti okolnostima koja se oko njih događaju. tri sita. Prvo sito je Istina. Jesi li siguran da je sve što mi želiš Ukratko: kad nam ljubav prema bližnjima bude takva da reći istina?» neki potez našeg bližnjeg neće u nama probuditi suca već «Ne! Ja sam to čuo kako se okolo priča...»bližnjega, koji traži kako biti blizu riječju, djelom ili «Hm, hm... ali sigurno si onda prosijao kroz drugo sito, kroz zauzimanjem za takvoga, koji je tada očito u nekoj potrebi sito Dobrote. Je li to što mi želiš reći, kad već nije 100% tek tada možemo govoriti o drugome. Tada ga ne istinito, barem dobro?»ogovaramo, već ga kao čovjeka zagovaramo. A i potreba za Oklijevajući, odgovori mu došljak : «Ne, to nije nimalo dobro, dobrim glasom je temeljna ljudska potreba. Ista će nam naprotiv...»ljubav pojasniti kako to izvesti.«Hm», prekine ga mudrac ponovno, «Dakle da vidimo hoće Kažu da je ljubazan govor magnet je za ljudska srca. li proći barem kroz treće sito, naime sito Nužnosti, pa da Međutim, zašto se toliko ljudi skuplja da bi slušalo neke vidimo je li to nužno što mi želiš reći.»tračeve, priče ili kojekakve izmišljotine? Koji motivi tu ljude «Hm.. Nužno baš i nije... «privlače? Poznato je da najčešći motivi ogovaranja jesu: «Dakle» nasmiješi se mudrac «Kad to već nije niti istinito, mržnja, zavist, želja za isticanjem i omalovažavanjem niti dobro, još k tome nije ni nužno, pusti neka ostane drugih, zatim ismijavanje i zbijanje šala na tuđi račun.neizrečeno i ne opterećuj me s time!»Nadam se da će vjernici u Boga potpuno izbjegavati

ogovaranje, te svaki srdačno hvaliti drugoga i vjerovati da je Idi i ti čini tako !!!ogovaranje uzrok Božjeg gnjeva. Ako osoba ogovara, čak i

jednom riječju, može poremetiti sve odnose među ljudima Mario Žuvela

„Bolje se poskliznuti na cesti nego na jeziku“ (Sir 20,18)

29Ne možemo poslati Bogu poruku a da je ne pošaljemo preko čovjeka.

DIJAGNOZA: OGOVARANJE

LIJEČNIK U ŽUPI

„Iza leđa se ljudi najbolje upoznaju“ kaže jedna narodna poslovica. I zbilja ne možeš vjerovati sve što čuješ o sebi na mjestima gdje se samo „bezazleno“ razgovaralo. No zašto su ljudi toliko skloni ogovaranju? Znanstvenici kažu da je ogovaranje ispušni ventil kojim se osoba oslobađa nekih negativnih doživljaja. Ali zar čovjek nije osoba a ne nečija vudu-lutka? S druge strane poznato je da tko govori o drugima loše stalno živi u strahu da će to drugi saznati. Što je istina o svemu tome?

internet. I... Problemi? Disk Doctor nije pronašao Magnet oštećuje vaše podatke?? apsolutno nijednu pogrešku, a i podaci su nam Za stare diskete ova bili netaknuti. Čak je većina toga ostalo tvrdnja vrijedi. Uzeli sačuvano poput teksta u Wordu koji je napisan smo staru 3.5 inčnu neposredno prije isključivanja. Iako ne nekad disketu koja se još potpuno, nego do točke zadnjeg snimanja što p o n e g d j e Word čini sam s vremena na vrijeme. Znači, u p o t r e b l j a v a i nema razloga za brigu!postavili pokraj nje

magnet na nekoliko sekundi. Magnet je uništio podatke na disketi. Hakeri mogu uništiti podatke na mome Moderniji mediji poput memorijskih kartica koje kompjuteru??susrećemo najviše na digitalnim fotoaparatima imuni su na magnetsko polje. Izvršni direktor CompactFlash asocijacije Bill Frank kaže nam da jedino magnet koji je dovoljno jak da povuče krvne stanice može oštetiti i njihove memorijske kartice. Stoga nema razloga za brigu. Isto vrijedi za tvrde diskove. Jedini magneti sposobni za uništavanje podataka s tvrdog diska su laboratorijski demagnetizatori.

Strašne stvari se događaju ukoliko ne isključite kompjuter tako da napravite Shut Down u Windowsima...

Danas većina virusa, crva i ostale kompjuterske Ne dirajte taj botun na gamadi (ne ljudi ) NE briše podatke. Iako su kompjuteru!!! Sudeći takve stvari danas relativno rijetke, one su noćna prema riječima iz mora broj jedan za onoga koji koristi internet. U Microsofta, tvorca novije vrijeme svjetsku internet scenu zdrmao je n a j k o r i š t e n i j e g crv MyDoom.f koji je na kompjuteru tražio Word i operativnog sustava Excel datoteke te slike koje je potom uništio ili ih na svijetu Windowsa, samo oštetio. Današnjim hakerima nije cilj ukoliko se kompjuter uništiti podatke, nego više doći do njih. gasi mehanički, tako što ga isključite preko Kompjuterski virusi su poput bioloških virusa prekidača, on će usporiti, podaci će biti oštećeni, ako domaćina ubiju prerano, to i za njih znači a na kraju biste mogli i ostati bez podataka. smrt jer se ne mogu dalje rasprostirati. Paralelno Možda upozorenja iz Microsofta, eventualno, s time, današnji virusi i crvi više su okrenuti stoje, no prema nama, ipak ne. Napravili smo prikupljanju informacija o interesima korisnika. bezbroj ponavl janja nasi lnog (he-he) Kad se jednom prikupi dovoljna količina isključivanja pet kompjutera s Windowsima XP. podataka, hakerova djeca šalju mu prikupljeno. Svaki put prije isključivanja ostavili smo otvoren Na osnovu toga dobivamo i najvećim dijelom Word, Excel, Outlook, te internet vezu uključenu. neželjene e-mailove- spamove!Nakon svakog isključivanja pokrenuli smo I zato, surfajte po "netu" i gasite kompjuter koliko Norton Disk Doctor od tvrtke Symantec i provjeru god želite bez straha od kvarova!! No, ako se diska koji je integriran u samim Windowsima ipak što dogodi, javite se meni pa ću tužiti Billa kako bismo provjerili ošteti li se uistinu Gatesa.kompjuter, odnosno tvrdi disk. Ponovno smo

Blagoslov i do čitanja, pokrenuli aplikacije koje su bile otvorene prije vaš Tomislav Ljubas.isključivanja, a spojili smo se i ponovno na

30 Život nije ništa drugo nego sprječavanje ratova nekim drugim ratovima.

BITOVI U NAŠOJ GLAVI

obogati većom svečanošću. A Crkva odobrava i u Božju službu „Sačuvao te Bog zla susjeda i početnika na violini“ kaže jedna narodna poslovica. Nije bez razloga da ova poslovica u pripušta sve oblike prave umjetnosti, obdarene potrebnim

svojstvima" (SC 59). isti rang dovodi zlo i lošu glazbu. Svima je poznat utjecaj koji Koji bi to bili oblici prave umjetnosti kad je riječ o pastoralnom radu i ima glazba na ljude. Njenu moć da promijeni nečije emocije, teološkoj refleksiji? Dakako, prije svega se misli na gregorijanski razmišljanje, da potakne na djelovanje iskusilo je mnoštvo koral, zatim musica sacra stvarana za orgulje i druge instrumente ljudi. Već su i stari Grci govorili da se glazbom može i država dopuštene u sakralnim prostorima; i, na kraju, liturgijsko-religiozno srušiti. Koliko god to bila istina, jedno je sigurno, ona je narodno pjevanje. danas postala sveprisutan čimbenik u sredini u kojoj živimo.

U objektivan odnos prema glazbi nemoguće se postaviti jer Blagopokojni papa Ivan Pavao II. podupire ovakav način je ona sama po sebi izraz nečije duše upućen svakom od razmišljanja, govoreći da "glazba za euharistijske susrete mora nas. Rijetki su pojedinci ravnodušni prema njoj; od gorljivih biti prava umjetnost i treba uvijek imati kao svoj cilj svetost kulta." protivnika određene vrste glazbe do obožavatelja koji su Papa u svom razmišljanju ide korak dalje te kaže kako ne smije biti spremni cijelog sebe podložiti svom idolu nema puno diskriminiranja drugih vrsta glazbe. Ove bismo Papine riječi mogli razlike. I dok je za jedne glazba sam simbol života, drugima razumjeti kao mogućnost otvaranja i prema drugim glazbenim ona postaje obična potrošna roba. Istina je da „kad ništa ne pravcima; bitan preduvjet jest da se glazba shvati kao "element

pomaže, glazba jedina suze obriše i srca obodri“ jer njen proslave Božje, kao izričaj i poticaj za molitvu, kao sredstvo

spektar obuhvaća najsnažnija iskustva ljudskog života od otvaranja srca sudionika, kao znak slavljenja koji svi mogu

rođenja do smrti. Ovim člankom dotakli bismo dva razumjeti".

pojma: liturgiju i rock. U kakvom su oni odnosu i mogu li se uopće dovesti u međusoban odnos.

Sv. Pavao u svojim poslanicama opisuje kako Duh Sveti podjeljuje različite darove i svakoga poziva k njegovoj životnoj Liturgija je službeno i javno bogoslužje neke vjerske zadaći. Cilj darova Duha Svetoga nije istobitnost kršćana, nego zajednice. U katoličkoj crkvi ona uključuje slavljenje sedam jednakost svakog individualno obdarenog kršćanina i kršćanke u svetih sakramenata, liturgiju časova, pokornička međusobno obdarenoj različitosti. Doduše, sv. Pavao među bogoslužja, blagoslove i ostale oblike zajedničkih slavlja. milosne darove ne ubraja i glazbu. Ipak, temeljna misao različitih Ona uključuje riječi, simbole i radnje. U darova obuhvaća prostor cijele zajednice. Zašto onda Duh Sveti ne konačnici ona omogućuje zajednici kao bi mogao biti prisutan i u nekim drugim, tzv. sekulariziranim cjelini i pojedinim članovima da glazbenim oblicima, a ne samo u zvuku crkvenih prodube svoj odnos s Bogom. A u orgulja? Ne bi to bilo prvi put u povijesti da kršćanski svemu tome veliku ulogu ima izričaj dobiva svoj vlastiti oblik i putem liturgijsko pjevanje koje crkva drugih kulturnih i religioznih sadržaja. posebno njeguje od samih svojih Afrički kontinent je pravi primjer za to početaka do danas. gdje je nezamisliv način slavljenja Boga

bez bubnja i plesa.Rock-glazbu u bi t i pogrešno razumijemo, ako je smatramo samo Međutim, mnogi ljudi Crkve govore da bilo koji vrstom glazbe. Povijesno gledano rock kao drugi glazbeni oblici, osim klasičnoga, izvanglazbeni simbol predstavlja jedan vrijeđaju Boga i nemaju ničega zajedničkoga prosvjedni simbol mladenačke pobune protiv s naravnim stvoriteljskim djelom Božjim. Ovdje postojećeg svijeta odraslih. Sredinom prošlog se postavlja pitanje kako zaključiti koja se vrsta stoljeća bilo je to vrijeme kada su mladi Amerikanci glazbe Bogu sviđa. Tako pogled na sveopću počeli pokazivati nepodnošljivost prema svijetu odraslih, koji povijest kršćanstva i liturgije jasno pokazuje da u cijeloj im se činio dosadan i zaostao. Na zapovijedi roditelja odgovarali Crkvi nikada nije bilo ujednačene liturgijske glazbe. Tvrdnja o su odlučnim "ne", sanjajući život slobodan od svih prisila i objektivnoj liturgijskoj glazbi samo je spekulativna nadgradnja koja nametanja odozgor. U takvoj buntovničkoj atmosferi rađa se jedna je trebala služiti učvršćivanju gregorijanskog korala koji svoju nova vrsta glazbenog izražaja. Od samih početaka rock'n'roll je raširenost u Europi može zahvaliti rimskom obredu. bio nešto drukčije, nešto novo, ono što u čovjeku izaziva pokret, što ga poziva na ples. Zbog takve neobičnosti nije ni bilo teško da Ni jednoj crkvenoj zajednici ne bi smjeli biti važni samo vlastiti upravo on postane predvodnikom prave revolucije. Međutim, interesi, jer Crkva Kristova nije Crkva samo jedne rase, jednoga mnogo je primjera kako su neke rock-zvijezde svojim naroda, jedne kulture. Ona je sveopća, katolička! Ovaj argument pobunjeničkim imidžem postali vodiči i idoli milijunima mladih, koji se posebno odnosi na pobornike klasične crkvene glazbe, koji su se dali zavesti njihovim prevratničkim porukama. Glavni je često svisoka gledaju na sve ostale glazbene pravce unutar problem bio zapravo to, što mnogi interpretatori rocka područje zajednice vjernika. popularne glazbe prljaju moralno dvojbenim tekstovima pjesama, zatim sumnjivim životnim stilovima te uzdizanjem seksualnih Crkvena glazbena umjetnost i popularna rock-glazba trebale bi se nastranosti, čime doslovce postaju promicatelji nekršćanskog " - ako se radi o mladima - nadopunjavati i razumjeti kao različiti novog morala". darovi u istom "Tijelu Kristovu" budući da svi ljudi drugačije

doživljavaju Boga, zašto ne dopustiti i da ga na drugačije načine Kako sad ovo dovesti u vezu? Drugi vatikanski sabor u konstituciji slave. Rock glazba je jedan od tih načina.„Sacrosanctum concilium“ posebnu pozornost posvećuje liturgijskoj glazbi te u VI. poglavlju kaže: "Sveta će glazba biti to

Pripremio: Mario Žuvelasvetija što se tješnje poveže s liturgijskim činom, bilo da ugodnije izrazi molitvu, bilo da promiče jednodušnost, bilo da svete obrede

"S lav i t e Boga moga s bubn jev ima , Gospodinu pjevajte s cimbalima! (Jdt 16,1)

31Život je jedna muzika koju mnogo više ljudi gleda nego je čuje.

„Plakala sam što nisam imala cipele, dok nisam susrela čovjeka koji nije imao nogu!“

tama pojačava osjetljivost na bol. Jedino tako kad su nam «duhovne oči» otvorene i prosvijetljene Božjom riječju zamjećujemo veličanstven plan ljubećega Boga u misteriju patnje, te životne nedaće i bolesti tada ne samo da postaju

Svakodnevno se susrećem u umornim ljudima. podnošljivije, nego dobivaju i puninu značenja.

Preopterećenim. I ti isti ljudi, kad ne znaju kako više dalje, Krajni uzrok ljudske patnje jest pad. Međutim zašto pate

samo malo „našminkaju“ svoj umor te krenu onako umorni i nevini? Mi znamo da Bog koristi nedaće da nas očisti.

opterećeni ispočetka. Usporedimo njihov život sa Preko bolesti čistimo se od «nereda» kojemu smo skloni,

pokvarenim autom. Oni ne osjećaju potrebu da svoj „auto“ koje smo naslijedili od praroditelja. Slikovito bi mogli reći da

odvedu do mehaničara, da pogleda njihov kvar, već ga On obrezuje sve naše navezanosti na

vuku, od svoje kuće do svakog one stvari koje nisu istinski plodovi, jer to

od r e d i š t a k u d a ž e l e p o ć i , su zapušten, divlji i nerodan izdanak

opravdavajući se „takva je sudbina.“loze koja crpi našu energiju potrebnu za

Čovjek, kada se nađe u tim rast. Obično težimo za svjetovnim

problemima, može pitati samo dva uspjehom, čašću ili slavom. Skloni smo

pitanja: što je uzrokovalo taj kvar i koji osloniti se na naravne talente i ljudsku

je smisao toga kvara. Uzrok kvara mudrost. Privlače nas bezbrojna

brzo će se pronaći te popraviti, bilo on svjetovna zadovoljstva i materijalno

sam bilo netko drugi, ali na ovo drugo bogatstvo ili luksuz. Tu nas Bog uči

pitanje teško bilo tko pronalazi pravim vrednotama i ispravlja patnjom.

odgovora. Jeste li ikad primijetili kako patnja može

Zašto patnja? Koji je njen smisao? pročistiti i srediti vaš osjećaj za ono što

Jedina su pitanje koje postavlja ama vrijedi, što je uistinu važno u životu?

baš svaki čovjek ovog planeta otkad je Gubitak kuće u požaru ili oluji izgleda

života na zemlji uopće! To je pitanje gotovo nevažno u usporedi s činjenicom

koje čovjek sebi postavlja i prije pitanja da ste vi i vaša obitelj ostali

tko je on sam. Svi veliki dođaji vezani nepovrijeđeni. Gubitak zaposlenja ili

uz život nabijeni su patnjom. Njen veličanstveni snovi razbijeni na

početak i kraj pokazuju njen vrhunac.stijenama neuspjeha mogu dovesti do

Pronalaženje uzroka neke bolesti toga da više vrednujete ono što vam je

lakše je nego pronalaženje njezine preostalo. Tome savršeno odgovara

svrhe. Pronalaženje uzroka ljudske narodna poslovica „preko trnja do

patnje uglavnom je uloga medicine, zvijezda“!

psihologije i drugih znanosti. One Posvećujući nas preko patnje, Bog traži da dođemo do

otkrivaju uzroke patnji u destruktivnim silama prirode, zlobi korijenskog uzroka skrivene pokvarenosti u našoj volji,

povrijeđenih ljudi, psihotraumatskim događajima, duhu i emocijama. On koristi nedaće da podloži našu

genetičkim manama, bakterijama il i virusima, tvrdoglavu volju. On je koristi da rasvijetli naš duh te

biokemijskim ili hormonalnim neuravnoteženostima, uvidimo svoje potrebe i nedostatke, on je koristi da zauzda

traumama, itd. naše neobuzdane emocije i sklonosti.

S druge strane, pronalaženje svrhe ljudske patnje, zadaća Jedna od svrha patnje, ona koja se rijetko prepoznaje kao

je rezervirana uglavnom za teologiju, jer se ta svrha takva, jest to što nas ona osposobljava da djelotvorno

povezuje s naumom Stvoritelja. Daleko je neuhvatljivije i tješimo i bodrimo druge. U vrijeme nevolja skloni smo

teže prepoznati svrhu patnje nego njezine uzroke. Zato je u povezivati se više na ljudskoj razini kao suzajedničari u

povijesti teologije najtrnovitije pitanje takozvani «problem novoj vezi bratstva u Kristu. Ona produbljuje naš odnos s

patnje» ili «zašto» patnja. Pa ipak teologija, sa svojom Bogom te tako učimo poštivati Njegovu suverenost,

utemeljenošću na Riječi Božjoj, nije bez odgovora na pouzdavati se u Njegovu mudrost, doživljavati utjehu

pitanje zašto postoji ljudska patnja.Njegovom ljubavlju.

Nijedno od ovdje ponuđenih odgovora, međutim, neće do Za kraj ovog razmišljanja, samo otvorite dnevni tisak bilo

kraja odgovoriti na ovo pitanje. Bog u svojoj milosti pruža kojeg datuma i vidjet ćete da ni jedno od ovdje ponuđenih

nam, po svojoj objavljenoj Riječi, uvide u svoj Božanski odgovora opet ne može do kraja odgovoriti na misterij

plan. Ti letimični uvidi mogu dati utjehu u nedaćama, patnje te da to pitanje i dalje ostaje tajna. Ovdje nam ostaje

naročito onim osobama kojima je potrebno uvjeravanje da samo moliti s Isusom: «Otkloni ovu čašu od mene,» ali

životna tjeskoba nije sasvim bez značenja.neizostavno trebamo dodati i ove njegove riječi: «Ali ne

Razmotrite ovu analogiju: zubarima i liječnicima poznata je moja volja, nego Tvoja neka bude!»

sklonost većine pacijenata da zatvaraju oči za vrijeme bolnih pretraga. Pa ipak algometristi (medicinski

Priredio Mario Žuvelaspecijalisti koji proučavaju stupanj podnošljivost boli) kažu kako se bol slabije osjeća kad čovjek drži otvorene oči jer

32 Ne bojim se rana koje mi zadaje život, bojim se života koji mi ne zadaje rane.

svoju Crkvu odnosno Sv. Pismo, živote Svetih i ovom tekstu se osvrćemo na trenutačno ostalim duhovno izgrađujućim štivom. stanje hrvatskih medija i položaj medija Ukatoličke crkve u Hrvatskoj. Autor je

potaknut na pisanje teksta člankom u dnevnim novinama Slobodna Dalmacija (od 03.01.'05) pod naslovom ˝Šačica medija terorizira šutljivu katoličku većinu˝ u kojem je intervjuiran svećenik katoličke Crkve kojem se između ostalog i osvrće na kvalitetu hrvatskih medija, prije svega novina i (ne)kritičko raspoloženje naroda (kojeg se usput spomenimo više od 87% deklariraju kao katolici) prema trenutačnom stanju na području javnog informiranja medija. U ruke mi je došao i Katolički tjednik od 28.9.2003. u kojem se nalazi nekoliko članaka na temu «Sredstva društvenog priopćavanja u službi općem dobru» - Posebno ističemo dva: ˝Ima li crkva razloga za medijsko samozadovoljstvo˝ i ˝Nova medijska strategija˝) Tako se i ovaj tekst nadovezuje na tu temu. Postavlja se pitanje čemu govoriti o nečemu što je već rečeno. Razlog je što se o temi ne može dovoljno reći S obzirom da se Crkva ne može samo promatrati kao jer toga nikada dovoljno s obzirom na veličinu institucija ili organizacija nego kao i zajednica čija je problema i tempo kojim se situacija na tom području sastavna jedinica obitelj, osim župnicima i ostalim razvija kao i dodatno utvrđivanje razloga takvog vjerskim odgojiteljima (vjeroučiteljima i animatorima) stanja i predlaganje njegovog rješenja. uloga (vjerskog) odgoja pripada većim dijelom Čovjek je od početka svog života izložen raznim roditeljima. Tako je dužnost roditelja da kroz dnevnu utjecajima i kao jedinka dio je šire zajednice zajedničku molitvu i čitanje svetog pisma otvoresvoja ljudskog društva. Na njegov odgoj i vrijednosne srca Istinskom zajedničkom Odgojitelju i Crkvi kao stavove utječu roditelji, Crkva, škola mediju ili posredniku. (nastavnici, kolege), prijatelji (isključeno školske Uz tradicionalne religiozne ˝prakse˝ po potrebi se kolege), i različita sredstva priopćavanja ili nadopunjuju na ove razni drugi oblici mediji. S obzirom na suvremeni način provođenja slobodnog vremena, a to su života, npr. roditelja koji nedovoljno razne vjerske aktivnosti u koje se vremena provode u razgovoru sa djecom komponiraju zabavno-sportski sadržaji. (prije svega vjerskih) i nevjerskih razloga Tako se slobodno vrijeme ne provodi toliko zbog kojih su nedovoljno pedagoški ispred televizi je s neprimjerenim ˝potkovani¨ njihov se odgoj ostavlja školi, sadržajima ili većinom asocijalnih i Crkvi i ostalim činiteljima npr. televizija, nasilnih kompjuterskih igrica. kompjuterske igre, (od puberteta) tiskovine i u novij Što se tiče roditelja objektivnija i primjerenija e vrijeme Internet. Isti pozitivni i većinom negativni informiranost i ostali medijski sadržaji i prikaz medijski utjecaji odnosno okolina, okružuju i odrasle tekućih životnih problema s njihovim rješenjima ali se razlozi pretjerane izloženosti i negativnih mogu se postići uz postojeće katoličke medije (radio utjecaja ne mogu pripisati tomu što ih nema tko postaje i tjednike) i pomoću katoličkog dnevnog tiska, odgajati jer bi oni kao odgojitelji i za odgoj odnosno katoličke televizije i to pogotovo s obzirom osposobljeni to već trebali biti. Da to s kršćanskog na način prenošenja istine svojim slušateljima, stajališta nije tako mediji bi imali malen (ili potpuno) gledateljima i čitateljima, sadašnjih necrkvenih negativan i filtrirani pozitivan utjecaj. Takav utjecaj na (privatnih i državnih) medija. Takvi mediji bi bili one koji bi trebali imati najveću ulogu na odgoj svog namijenjeni vjernicima, a i ostalim ljudima koji su potomstva, a i ta im je uloga od Boga dana, je prisutan nezadovoljni trenutačnim medijskim sadržajima što zbog uskog shvaćanja vlastitog kršćanskog odgoja ne podrazumijeva isključivo vjerske sadržaje, već sve koji ne prestaje s nekom godinom ili danom, nego je one sadržaje koji ne izlaze iz vjerskih tj. kršćanskih proces koji traje neprekidno i definiran je nedostižnim moralnih okvira koje je postavio Krist, odnosno čuva idealom kojeg se ipak mora nasljedovati, a to je Isus Katolička Crkva.Krist. Kako ga ostvarivati naučava nas sam Bog kroz

33Istina je kao list na grani; vjetar ga okreće na razne strane ali on se ipak ne mijenja.

na medije se osvrnuo Ivica Jurić

1.SPOLNI ODGOJ ZA NIŽE RAZREDEDv i j e djevojčice odluče napastovati svog vršnjaka Bibija tako što će mu zajednički skinuti kupaće gaćice za vrijeme dok se Bibi kupa. Uspjele su u nakani, izašle iz bazena te ga provociraju: «Izađi, nećemo ti ništa!» On im odgovara da neće izlazit' jer će mu vidjeti spolni organ. Nasilje se nastavlja tako da mu djevojčice mašu gaćicama ispred nosa. Kad je napokon ščepao svoje gaćice u bazen upada i jedna od djevojčica. Dječak u završnoj slici kaže da ga slobodno mogu gledati ispod površine vode jer se stigao odjenuti.

Ova bi priča (strip) bila smiješna da nije tiskana na naslovnici (zadnja stranica) poučno- zabavnog dječjeg

časopisa SMIB za učenike nižih razreda, rujan 2005. Podnaslov stripa je «Male ljubavi». Eto

kako se poučno odgajaju naša djeca u malim ljubavima. Smiješno- žalosno, svejedno!

2. IMENA LUDA NALAZE SE SVUDA

Nedjelja 4. rujna. Sutra je prvi dan nastave. U školi i oko nje masa svita. Vrše se posljednje pripreme i dotjeravanje pred sutrašnji dan. Sve mora štimat jer dolazi stotinjak novih prvašića i isto toliko njihovih roditelja i uzvanika.

Tu će se naći tridesetak fotoaparata i desetak kamera. Gotovo svi djelatnici škole rade iako je nedjelja. Brišu se klupe, glancaju stakla, čupka se travica. O svakom

detalju vodi se računa osim o zidu školskog igrališta. Prije dva tjedna na zidu je osvanuo grafit s imenom jedne učiteljice koja radi u toj školi i još za ne falit da se ista bavi najstarijim zanatom na svijetu. Zar je moguće da to nitko ne primjećuje? Zar je važniji ugled okoliša od ugleda jedne učiteljice? Uh, zamalo! Netko je ipak pod okriljem noći ka ilegalac opitura grafit. Jadna mu majka! Da su ga uhvatili organi reda bija bi platija buletu.

3.USAĐIVANJE VJERE MILOM ILI SILOM!

U Slobodnoj Dalmaciji 29.10. osvanuo je ovaj gore navedeni naslov. U navedenim novinama jedan ovdje nenavedeni novinar navodi primjer kako je jedna učenica drugog razreda došla iz škole sva u šoku i pitala oca bi li on nju žrtvova jer im je vjeroučiteljica pričala kako je Abraham htio žrtvovati sina Izaka. Taj nenavedeni

novinar počastio je tu vjeroučiteljicu imenom - teška budala. I tako redom

navodi…teške su budale svi vjeroučitelji koji plaše malu djecu pričom o jednom kremplu (tako

novinar naziva Abrahama) koji je tija priklat sina, ali se u zadnji čas uželija bravetine.

E, moj čoviče od novinara! Sad si ti šokira mene! Trebalo bi te predložit za dičjeg pravobranitelja. Neš' ti

hrabrosti pisat o jednom kako ti pišeš «klanju» starom nekoliko tisuća godina koje se nije ni

dogodilo. Budi heroj pa napiši koliko je desetaka tisuća nevinih žrtvovano u pobačajima samo u

hrvatskim bolnicama u prošloj godini od naših žena i majki. Bi li se i njih usudio počastiti

nazivom - kremplice?

4.BOŽE, FALA TI ČA ZNAM DA ME BOLI!Gledam i ne mogu virovat. U televizijskoj emisiji Neobični ljudi promatram malu curicu kojoj vade sve zdrave zube čim niknu jer ona ne smije imati zube da ne bi prigrizla jezik u ustima. Mora nosit zaštitne naočale 24 sata na dan jer je sama sebi iskopala jedno oko pa treba spasit ono drugo. Ima

rukavice na rukama da ne bi izgrizlo prste. Nosi štitnike na koljenima i laktovima. Na ruci ima uru koja svaka 2 sata zvoni i tjera malu na WC jer u protivnom ne bi znala kada bi trebala izvršit nuždu….

Gospe moja draga, a ča je tom ditetu? Dijagnoza glasi: Nema uopće razvijeno osjetilo za bol. Što mala napravi da napravi ništa je ne boli. O, Bože fala ti ča si me stvorija da mogu znat za boli! Fala ti ča mogu jaukat i urlikat kad se opečem! Fala ti na zubobolji, na kostobolji, na glavobolji…! Bože, baš ti fala na osjetilu boli!

34 Ljudi puno više teže da se njihova pamet vidi nego da se njihova pamet uveća.

35Mi nismo bića koja se nadaju, mi smo nade koje hoće živjeti.

TAKO SE PREOBRATILA AMERIKAmerika. Za neke izvor svih zala, a za druge opet vrijeme slika B.D. Marije se pojavila na ogrtaču. Biskup je

pao na koljena, moleći oprost što nije vjerovao. Odmah je obećana zemlja u kojoj radišni i marljivi ljudi odnio ograč u svoju privatnu kapelu i stavio ga pokraj mogu ostvariti kapitalizirani „američki san“ APresvetog Sakramenta, gdje se molio i zahvaljivao Bogu na bogatstvo, mjereno u milijunima dolarima. No, takvom prekrasnom daru. Kroz dva tjedna na brdu Tepeyac „američki san“ vrijedi u samo jednoj Americi, onoj je izgrađena prva “ponizna kuća” u kojoj se držala čudesna Sjevernoj, dok su Južna i Srednja Amerika, pak, neka slika Djevice od Gudalupe. druga priča. Milijuni siromašnih, diktatori, ratovi, Zbog toga što je slika puna kodova astečkih simbola, Asteci favele, ekološki problemi, sumnjive korporacije i su brzo shvatili da moraju prihvatiti vjeru misionara. Križ na kriminal su značajke „donjih“ Amerike. njezinom nakitu, jedini ne-astečki simbol, je bio kršćanski Ova crna slika, ima i svoju svijetlu stranu medalje, jednu križ Španjolaca. Njezin ogrtač, boje žada, značio je čudesnu osobu, na jednoj čudesnoj slici, i milijune Astecima da je ona jedini pravi put do jednog pravog Boga. kršćanskih duša koje su za obje Amerike polog opstanka tih Ona stoji na mjesecu, ispred sunca, odjevena je sa zemalja. Naša priča o pravom „američkom snu“ počinje Zemljom i pokrivena zvijezdama (svi astečki bogovi), davnog 16. stoljeća u srednjoj Americi na mjestu današnjeg pokazujući puninu milosti istinskog pravog Boga. Zato što su Mexico Citya, kada španjolski konkvistador Hernana Asteci čekali rođenje šestog, finalnog sunca života, Cortez u Tenochtitlanu pobjeđuje Asteke i time osvaja novu prepoznali su u slici ispunjenje dugo očekivanog dolaska. zemlju za španjolskog kralja gladnog zlata. Asteci, zadrti Tako su Asteci odjednom zaključili da su se sva njihova religiozan narod koji je prinosio krvave žrtve svojim proročanstva ispunila. agresivnim božanstvima - Tlalocu, bogu vode i Žena je nosila Božanski život, kako je označeno na cvijetu Huitzilopochtli, ratničkom bogu sunca. Praksa žrtvovanja sa četiri latice koji se nalazi na mjestu gdje je maternica. ljudi je uključivala čupanje ljudskog srca dok još kuca iz

Cvijet je označavao mjesto prsnog koša i prinošenja tog obitavanja jedinog pravog srca (koje bi i dalje kucalo) Boga, Boga života. Zbog kamenjima koja su označavala prisutnosti Boga života, bogove. Razjareni takvim shvatili su da ljudske žrtve ritualima, došljaci su uništili više nisu potrebne i tako su mnoge piramide i statue, te se rituali prekinuli. Ta žena iste st i jene kor ist i l i za im je preusmjerila srca da izgradnju katoličkih Crkava, ostave stare običaje i da kao simbol pripadnosti zemlje prihvate Evanđelje Krista. Kristu. Asteci nisu olako Bez da je pokorila Asteke, prihvatili kršćanstvo, već je ova Žena je nježno i s bilo mnogo pobuna i odbijanja, ljubavlju evangelizirala i i bilo je vrlo malo obraćenja. neke druge narode na Misionari su bili potpuno kontinentu koji su prihvatili obeshrabreni.novu vjeru.

Razočarani, novo izabrani U idućih deset godina, devet milijuna ljudi se preobratilo na nadbiskup, Juan Zumarraga, već očajan nastalom katolicizam. Misionari, jednom obeshrabreni u njihovim situacijom, zamolio je pomoć s Nebesa. Na njegovu molitvu nastojanjima, su postali prezauzeti sa stotinama krštenja je 1531. Bog odgovorio. Dan poslije same svetkovine svakog dana. B.D. Marija je tako kompezirala, veliki broj Bezgrešnog Začeća blažene Djevice Marije, dana katolika koji su u Europi napustili Katoličku Crkvu tijekom 09.12.1531. svetom Juan Diegu, svježem preobraćeniku, reformacije. Ona je došla, osvojila i obranila ljude kao Majka prvi put se ukazala Blažena Djevica Marija, na Tepeyac i nježno ih dovela do Istine. Predstavila im je Isusa i obećala brdu. Rekla mu je da sagradi kućicu na brdu gdje bi ona je da će na tom kontinentu biti s njima zauvijek.mogla čuti vapaje i brige, onih koji imaju povjerenja u nju.

Obećala je izliječiti i iskorijeniti patnje i nesreću ljudi, te mu Ogrtač je napravljen od vlakana koja ne traju više od 25-40 je rekla da poruku prenese biskupu. Sveti Diego je učinio godina, ali ipak nakon 475 godina, nalazi se u savršeno upravo tako, više puta, ali biskup je tražio autentičan dokaz. očuvanom stanju u Bazilici Gospe od Guadalupe na Čuvši biskupov zahtjev B.D. Marija je uputila svetog Diega Tepeyacu. Znastvenici su otkrili da slika na ogrtaču nije da se popne na brdo Tepeyac, gdje će naći vrt cvijeća. naslikana. Boje korištene na ogrtaču ne mogu se Cvijeće koje tamo nađe trebao bi odnijeti biskupu. Ogrtač u identificirati. Gospine oči imaju ljudske osobine i refleksiju kojem je bilo cvijeće, ruže, koje ne cvijetaju u prosincu u osoba prisutnih u sobi kada je slika i nastala. Ukazivanjem Meksiku, i vrsta ruže kastiljska ruža, porijeklom iz Kastilje Gospe u Meksiku, žrtvovanje ljudi je prestalo, a i još se odakle je i biskup, trebale su uvjeriti biskupa u atentičnost mnoga obraćenja i ozdravljenja događaju u prisutnosti slike.ukazanja.

Christine Foisy-EricksonKada je sveti Diego otvorio ogrtač u prisustvu biskupa i s engleskog preveo Ivan Drnasinnekoliko drugih svjedoka, ruže su ispale na pod i u isto

36 Istina je poput sunca; uvečer joj možete okrenuti leđa ali će se ujutro opet naći ispred vas.

Naprotiv, ono što zanima mladež jest budućnost. Tko je rkva je mlada ili stara? Poteškoće na koje mlad taj ima cijeli život pred sobom. Aktualno pak današnja mladež nailazi u susretu s Crkvom, i budućnost izgleda mračna: nezaposlenost je vrlo realna CCrkva u susretu s mladima, kao da žele buduća perspektiva za mnoge mlade; ekološki problemi, da upozoriti na to da je Crkva stara, dapače zastarjela. Nije ne govorimo o pravoj ekološkoj katastrofi koja se nadvila li Crkva previše tvrda u svojoj vjernosti, prema onomu nad sve nas. Ove prijetnje same po sebi ne bi bile dovoljne što je oduvijek govorila, a da bi mogla oduševiti da objasne zašto se toliko mladih danas osjeća “starima”. A današnju mladež? Crkva, ima li se ona na što požaliti? I njezina budućnost izgleda tamna. Ipak, Crkva nije tvornica kulturnog Problem nije nov. Već od ll. stoljeća nakon Krista sveti Irenej pesimizma. Njezino je poslanje okrenuto budućnosti, a se morao pozivati na apostolsku tradiciju da bi pobio tvrdnje nada njena temeljna značajka. “Budite sigurni: ja sam s heretika. U svojim djelima uspijeva ipak povezati starost i vama u sve dane do svršetka svijeta”, tako zvuče Isusove mladenačku svježinu Crkve. On piše: “Ona, djelovanjem oproštajne riječi. Sigurno, Crkva živi od prošlosti, ipak ta Duha Svetoga, kao dragocjeni poklad sadržan u prošlost je, Kristovo uskrsnuće koje joj otvara nedostižnu skupocjenoj posudi, uvijek se pomlađuje te

obnavlja i samu posudu koja je sadrži”. Ovaj je paradoks budućnost koja će se ispuniti samo u posljednji dan. Ta poticaj na razmišljanje: vjera shvaćena kao poklad, kao nada u budućnost jest temeljem mladenačke svježine blago koje se sastoji od zlatnika čuvanih u jednoj posudi a Crkve. Ona se uvijek pomlađuje jer je usmjerena Kristovu koja se, ipak, uvijek pomlađuje te zahvaća tim procesom povratku i jer, upravo zbog toga, za nju prošlost je uvijek pomlađivanja i samu posudu. Evo, dakle, rješenja samo "zalog" za budućnost. zagonetke: Životvorni Božji Duh, koji je u Crkvu unio ovo Konkretno, “taj zalog za budućnost” jest Duh Sveti, dar koji blago. Po ovom je ključu moguće produbiti razmatranje o proizlazi iz Kristova uskrsnuća dar koji se malo-pomalo ne mladenačkoj svježini Crkve. Pogledajmo koliko toga vjera, iscrpljuje ili gubi, nego što više vremena prolazi, više raste. oživljena Duhom Svetim, može proizvesti u Crkvi, i kako se Danas nam valja ponovno prihvatiti činjenicu da se pogled ona uvijek pomlađuje. v jere ne upravl ja prema

p r o š l os t i , n e g o p r e m a budućnosti; da ne vjerujemo 1. Mlad znači dinamičan jednoj priči iz povijesti nego Mladenaštvo se razlikuje od temelju ove priče: Kristovu starosti prije svega po svojoj povratku. Vjeru i ufanje nije dinamičnosti. Postati starima znači moguće razdvojiti: i upravo je to osjetiti se umornima; biti mlad, dokaz mladenačke svježine naprotiv, znači ići ususret životu naše vjere. Od ove neodoljive neutaživom energijom. Jedan od s n a g e k oj a p r e d s t a v l j a najobeshrabrujućih znakova isčekivanje paruzije, danas našega vremena jesu toliki “stari” poznajemo samo karikaturu u mladići i djevojke, koji su prebrzo apokaliptičkim sektama. Bilo bi postali plijenom frustracije, vukući vrijeme da i mi (bez prepuštanja se mlohavo kroz život ili bježeći od u apokal ipt ičku hister i ju) njega u drogu. U odnosu na ovo, dopustimo svojoj vjeri da bude svaki oblik uzbuđenja i aktivnosti,

oživljena u skorašnjosti, doista bliskog, ispunjenja svih šport, valja pozitivno pozdraviti kao pravi pravcati izričaj naših nadanja. To bi još više vratilo mladenačku svježinu mladenačkog zanosa. I Crkva bi mladima morala pokazati Crkvi današnjih dana. Ona bi tako mogla izvršiti ono se dinamičnom, onakvom kakvom bi oni htjeli da bude. Ona poslanje koje današnja mladež očekuje od nje: “stvoriti i jest u stvarnosti dinamična, ali ne zahvaljujući svojem budućnost punu nade”. Ovo ne znači da treba stvoriti jedan aktivizmu ili zato što to zahtijeva većina, nego snagom vjere program za budućnost Crkve u kojem bi se odredilo kako se oživljene Duhom Svetim. Ono što Duh daje jest dynamis, a ima razvijati Crkva u našoj zemlji. Fiksirati jedan program današnja bi mladež to nazvala “power”. I danas se ta nije stav prikladan mladima niti je prožet ufanjem. To pak ne dinamika Duha nije istrošila u našoj Crkvi. Nikad u povijesti znači niti prepustiti budućnost jednomu općenitom i nije bilo toliko duhovnih “pokreta”, toliko novih redovničkih jednostavnom eshatološkom optimizmu. Nada u Kristov zajednica, svježine u teološkim promišljanjima, zauzimanja povratak i pouzdanje u “zalog” Duha može nam dati u raznim službama u Crkvi i misijama, posebice laika. hrabrost da idemo s pouzdanjem u susret budućnosti koja je za nas tamna, i prema njoj orijentirati sve naše djelovanje. 2. Mlad znači biti okrenut budućnosti

Mladi su malo skloni gledati unatrag. Prošlost i tradicija za 3. Mlad znači alternativan njih nisu autoritativni pojmovi. Ono što se dogodilo prije Ova nas činjenica vodi onom obliku eklezijalnog života koji desetak godina već je dio povijesti, a povijest nije je najbliži mladima, a kojemu Crkva ipak posvećuje malo zanimljiva. Tako da je za Crkvu teško sa svojom porukom pozornosti: mladež želi promijeniti svijet. Oni su okrenuti doprijeti do mladih; jer je, kako se to na prvi pogled čini, sva i budućnosti, jer žele bolju i drukčiju budućnost. Svijet mladih u svemu usredotočena na prošlost i tradiciju. razlikuje se od svijeta odraslih ne samo što pripadaju

PRIČA ZA KRAJ

37Mi nismo bića koja traže svoj cilj, mi smo bića koja se bude na svom cilju i traže sebe.

različitim naraštajima. Mnogi mladi, a možda i svi, ne žele, podrazumijeva uvijek preokret tradicionalnih vrijednosti. posebice danas, ući u onakav svijet odraslih kakav im se Ako bi bilo dovoljno osoba sposobnih da se obrate na predstavlja. Oni pronicljivim pogledom prepoznaju ono što konkretan način, i svijet bi se promijenio. Duh Sveti, kojim ne valja u ovome svijetu, i sanjaju neki drugi svijet. “pomlađuje poklad” nalazi ovdje vlastito polje djelovanja. Prikrivena kritika svijeta odraslih izranja iz mladenačke “Pomladiti”, taj primjer to upravo dokazuje, ne znači alternativne kulture. Ako ne mogu već sada promijeniti naš dodavati uvijek nešto novo u poklad; njegov sadržaj jest i svijet, mladi žele bar stvoriti svijet za sebe. Možda i sama ostaje isti. To ne znači niti proizvoditi uvijek nova tumačenja činjenica da se mladenačka kultura širi te pokazuje toliko poklada da bi staro moglo barem izgledati novim. alternativnom, jest pokazatelj sve doživljenije i sve jače Učinkovitost Duha koji pomlađuje dokazuje se, jednostavno, nemogućnosti mijenjanja svijeta odraslih. U toj njihovoj u činjenici da ono uvijek i nanovo posvješćuje taj poklad, koji kulturi nisu toliko uzgajane bitne vrijednosti mladima koliko je toliko različit od načina na koji svijet misli i nada se. su snažno odbačene vrijednosti i ponašanje odraslih. Autentična alternativa mora imati temelje na jednoj drugoj Danas je, više nego ikad, teže jednom odraslom shvatiti stvarnosti, jednoj drugoj naravi onakvoj kakvu kršćanstvo kulturu mladih tako raširenu diljem svijeta te ući u nju. nalazi u liku i naučavanju Isusa Krista. Stoga bi Crkva, kad

bi se samo htjela priključiti na vlastiti poklad, mogla pružiti I Crkva je, po svojoj naravi, alternativna u odnosu na mladima autentičnu alternativu koju mladež traži i koja joj vladajući svjetski poredak. Činjenica da ju se neprestano nedostaje. Pitanje koje nam se nameće jest: Je li Crkva definira kao snagu koja pridonosi očuvanju sustava, svjesna alternativnog karaktera svojeg poklada? Živi li ga naklonjenu vladajućim režimima, kulturnim i društvenim uistinu kao alternativu današnjoj ljestvici vrijednosti? I iznad strukturama, samo pokazuje kako se često ne pokazuje svega: je li Crkva sposobna ponuditi mladima tu alternativu? prava bit Crkve, ili kako često sama Crkva zaboravlja svoju Problem mladenačke svježine Crkve jest, ako bolje zadaću. Poruka kraljevstva nebeskog, križ i uskrsnuće pogledamo, problem kako Crkva živi tu svoju svježinu!Isusa Krista, koje Crkva mora naviještati riječju i djelom,

Priredila Ivana Mirićsasvim je nešto drugo od očuvanja sustava. Taj naviještaj zahtijeva korjenito obraćenje, a jedno autentično obraćenje

Gle, u raju šeće pogrbljen čovjek, grbavac. Ali zar nisu u raju svi svijetli i lijepi?!Ma, tko je ta duša koja se ne želi izravnati, nego se klanja … klanja Isusu. Neprestano se klanja … i tako živi u raju.On je zaprepašten. Maše rukama, ne skuplja ih uopće … i tako već dvije tisuće godina!Tko li je ta duša što se može toliko čuditi Isusu, toliko mu se klanjati, zahvaljivati i toliko mu se diviti?Da nije to netko od nas?Ali mi, zar mi ne zaboravljamo Isusa čim nam poslovi uspješni krenu, kada smo zdravi i zadovoljni? Tada odmah Isusa stavimo na peto mjesto - pa nismo mi valjda fanatici!Na prvom mjestu je suprug, zatim djeca, pa unuci, ah i kuću treba pospremiti, u nedjelju svečani ručak prirediti, a i prijatelji dolaze…I tako dani prolaze, a kad odjednom - bolest!Ah Isuse, pomozi, milost, molitve, svete Mise …Pa kad bude dobro, opet ispočetka … Zaboravimo, pa se prisjetimo.Je li taj čovjek u raju isto tako živio, je li on jedan od nas, čovjek običan?Dragi moji, on je sasvim običan čovjek koji se umoran, znojan sa svojom motikom u ruci vraćao se iz polja, hodao putem, u tlo gledao …Kada odjednom presretnu ga rimski vojnici, zgrabe i silom ga odvedu pred Isusa.Kakvo je on morao vidjeti lice! To Isusovo jadno, bolno, izrugivano, poniženo lice. Na glavi mu kruna od trnja, a na ramenima duboka, bolna krvava rana od oštrog brida križa. Šimun, uzimajući križ, pogleda to lice, te oči, ta usta … jadan čovjek!Isus je nedugo zatim umro. A umro je i Šimun, na nebo došao, pred Isusa stao i ugledao: To lice! Te oči! Ta usta!U velikoj ljepoti , Svjetlosti, bogatstvu, dobroti, slavi: On je Kralj!I Šimun Cirenac još uvijek gleda To lice, Te oči, Ta usta. I pogrbljen stoji u raju još i sada … klanja se Kristu Kralju.

Zdenka Kinkela

POGRBLJEN ČOVJEK

ŽELJKAJURČEV

MRENA

MJESTOOKUPLJA-NJA NA[EUDRUGE

ŽIVOTNA MISAO

HRV.KNEZ

DVA ISTAVOKALA

APARATIZA

LASER

BOŽIĆNEBILJKE

DIOLIGNJE

ITALIJA TURSKIINSTR.

AVARIRIMSKI

1000DIO

BILJKERIMSKI

101ZATVA-

RAČ

38 Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi. [alan ford]

SKR.AFRO-AMERI-KANAC

GRIČKI...

DOBRIDUH

GLAVNIGRADITALIJE

UTOČI-ŠTA

VRSTA IBOJA

KARATA

UPIŠITET.M.

PRVOSLOVO

VOĆNINAPITAK

UPIŠITEI.B.

KAŠT.LUBENICE

GRČKIŽIVOT

NAKNADAZA ŠKOLU

MAJKAROMULA

GRAD ROĐMERZA I

LJUBIČIĆA

AM. FILM.KUĆA

DOSTA-VLJAČ

VENI ...... VICI

POSTUP-NO GOTOV

NAŠA NAFTTVRTKA

ENERGIJA

UPIŠITEŽ.E.

UPIŠITEA.B.

CIJELO-KUPNI

OPASNAMUHA

AUSTRIJA

ISTJERI-VANJE

..., TI, ON

NAZIV

SANJATI

TREĆANEPOZN.

UPIŠITEO.G.

VRSTADETRDŽ.

OBRAT

HEBREJ.JEZIK

ESADOD MILJA

DALM.ŠTAND

VALJANHARLI RADIJUS

ŽABLJIZVUK

UPIŠITEO.T.

DIOGRANE

UPIŠITEH.L.

NIJESLANA

SPRAVAZA MJER.GUSTOĆE

RAZDVA-JATI

UJED. NAR.ŠVEDSKE

NAJVEĆAZMIJA

NAŠV.I.S.

VRSTAPSA

RASPLOD.VOL

OTOK UKVARNERU

GRAD (NJ.)

NEOBU-VEN

UPIŠIF.S.

PREHRA-NA

SLATKIALK. NAP.

GOLO-BRADI

SMETATI,MUČITI

ZAČINSKOGRMLJE

PROF.ŠIMERA

SPLIT

ŽENSKOIME

BROJNIMUSLIMANI

ŽENSKOIME

GREŠKA

OTOK UKVARNERU

NEDOST.UZOR

NAŠANEGACIJA

USTAVE

PRVIČOVJEK

NEP. LET.OBJEKT

PEĆNICAU BiH

KONJ

AUSTRA-LIJA

UZDISAJI

ADNOTAM

JAPAN

EGIP. BOG SUNCA

GRČKIJAJE

BLAŽENIIVAN

PROF.MERI

UPIŠITE:O.M.

REP. UINDOKINI

TAL.NAŠ

ZA UBIT' VRIME

STIGAO JE NOVI BROJ KRUGA !STIGAO JE NOVI BROJ KRUGA !

Dva studenta u kafiću nakon ispita.- Onda, kako je bilo na tvom ispitu iz fizike ?- Pobožno !- Kako to misliš pobožno ?- Kada je profesor postavljao pitanja ja sam se križao, a kada sam ja odgovarao on se križao.

Zaustavi policajac svećenika, obavi alkotest i kaže mu:- Velečasni, vi ste pili!- Dobro jesam malo. Ali oprostite mi i ja ću vama na ispovijedi.- Dobro, opraštam vam, a za pokoru ćete mi dati 300 kuna.