Andro Martinovic

7/25/2019 Andro Martinovic

1/31

KA PROBLEMU ADAPTACIJE

U poznatoj knjizi razgovora koje je sa njim vodio Trifo, Hikok povodom svog prvog holivudskog filma

Rebeka po romanu Dafne di orije, tvrdi da je vjernost romanu ne!to na emu je insistirao produ"entDejvid #elznik$ Uspjeh filma %rohujalo sa vihorom uti"ao je na #elznika tako da je smatrao da bi

razoaranje publike bilo nemjerljivo ukoliko bi se u pro"esu adapta"ije knjiga su!tinski izmijenila$ &i

sigurno znate priu o dve koze koje su upravo jele rolne filma pravljenog prema jednom bestseleru, i

jedna koza ka'e drugoj( )a vi!e volim knjigu$

%rojektovani horizont oekivanja gledala"a podrazumijeva jednu dimenziju koja se tie kompleksnog

odnosa dva medijuma * knji'evnosti i filma$ Rije je o pitanju koje je bilo predmetom razmatranja i onih

teorija filma koje insistiraju na apsolutnoj autonomnosti filmskog jezika$ +aime, osobenost umjetnosti slika

u pokretu trebalo je potvrditi upravo ukazivanjem na one aspekte koji je ine iskustvom posve razliitim od

onog koji nam pru'aju knji'evnost i teatar$ +o, zapravo se samo radikalne kon"ep"ije filma odriu veze sa

literaturom, odba"uju narativ i zala'u se za isti film, kao iskljuivo vizuelnu senza"iju$ ilm se u tim

tekstovima esto upore-uje sa snovima( govori se o svojevrsnom onirikom karakteru filma, premda su

sami snovi rijetko li!eni nekog sadr'aja, nekeprie, ma koliko slobodno bile uspostavljene veze me-u

elementima te strukture$ )edna od manje plauzibilnih teorija snova govori o tome da se slike iz na!e

podsvijesti u toku spavanja projektuju kao u nekom unutarnjem bioskopu$

+ije rijetko nerazumijevanje za to kako se razliitost sla'e sa slino!.u, da se sjetimo jednog antikog

filozofa( postoji veza koja djeluje obostrano, ba! kao kod luka i lire$ /ako god, ini se da je mnogo lak!e

bilo priznati izvjestan uti"aj koji je film imao na modernu literaturu$U knjizi Reading the ovies 0illiam 1onstanzo iznosi podatak da, kako se pro"jenjuje, tre.inu

snimljenih filmova ine adapta"ije romana$ 2ko se uzmu u obzir i druge knji'evne forme, kao !to su

drama i kratke prie, onda govorimo o dvije tre.ine svih ikada realizovanih filmova$ /nji'evnost je, naime,

bilo da se radi o onoj popularnoj ili elitnoj, od prvih igranih filmova bila i jeste jedno od najznaajnijih

polazi!ta za nastanak odre-enog filmskog djela, ili, ako bismo primijenili 3enetovu terminologiju,

svojevrsni hipotekst koji biva transponovan u filmski hipertekst$ Rije je o jedinstvenoj medijskoj

transla"iji, a uvid u pitanja koja se u tom pro"esu postavljaju pru'a nam mogu.nost i da ne!to vi!e

saznamo o prirodi knji'evnosti i filmaper se$

#matraju.i da je primarni zadatak u transpozi"iji ostvariti ekvivalentan umjetniki rezultat, Trifo izla'e tri

modusa adapta"ije( a4 posti.i istu stvar samo na drugaiji nain5 b4 posti.i drugu stvar, ali po vrijednosti

jednaku prvoj5 "4 posti.i drugu stvar, ali po vrijednosti bolju od prve$ )asno je da je ovakva jednaina

pomalo apstraktna$ Da li je uop!te mogu.e upore-ivati po vrijednosti djela ostvarena u razliitim

umjetnikim formama6 Trifo kasnije i sam ukazuje da je svaki sluaj adapta"ije pitanje za sebe$ Umjesto

op!teva'e.e formule, presudni su talenat i razumijevanje stvarao"a, koji drugim sredstvima izra'avanja


2/31

jednom djelu daje novi 'ivot$ U tom smislu, Trifo naroito "ijeni smisao reditelja da u film pretoi i

nefilmine momente romana, kojih su se u s"enaristikoj tradi"iji fran"uskog filma dugo klonili$

%isa" tekstova kojima je zasnovana moderna teorija filma, objedinjenih u knjizi pod naslovom 7ta je

film, 2ndre 8azen, ukazuje na esen"ijalnu va'nost adekvatnog medijskojeziko9 izra'ajnog prenosa$

Teoretiar 3an itri, pak, sumnja u mogu.nost da se izrazi ista stvar, da se u dva razliita medija

proizvedu dva identina znaenja$ U nastojanju da se klasifikuju naini adapta"ije, 2lan %ulverness u

tekstu ilm i knji'evnost( dva naina pripovijedanja uspostavlja analogiju sa nainima knji'evnog

prevo-enja$ %rva vrsta ekraniza"ije bi se mogla definisati kao poku!aj da se roman !to vjernije prika'e$

/ao primjer, autor navodi filmove :ospodar muva %itera 8ruka i ranken!tajn eri 7eli /eneta

8rane, !to je, uostalom, samo djelimino opravdano$ ;pet .emo se susresti sa tvrdnjom o naklonostima

publike kojoj je poznat knji'evni tekst$ +o, ni u tom pretpostavljenom sluaju ne mo'e se prenebre.i

nu'nost skra.enja romana i izostavljanja odre-enih likova$ Drugi tip slian je slobodnijim prevodima, i

neka je vrsta osavremenjavanja, komentara izvornog djela, pa ak i njegova reinterpreta"ija


3/31

knji'evnih djela$ ;snovna teza je da nas kao gledao"e film li!ava mogu.nosti razvijanja sopstvene

imagina"ije, tako !to na platnu neposredno otjelovljuje ono !to smo kao itao"i biliprinueni da sami

zamislimo i prepustimo se igri sopstvene uobrazilje$ U tom smislu, signifikantno je obja!njenje &olfganga

>zera da je su!tina u tome da je itala" kadar da junaka vizualizuje sam za sebe$ /ada se mogu.nosti

koje proistiu iz te perspektive svedu na jednu konkretnu i zadatu sliku, na!a imagina"ija je

suspendovana$ +o, @etman smatra da vizualiza"ija putem slika u pokretu ne iskljuuje sasvim

imagina"iju gledao"a$ ;ito je da dijalozi i radnja ne predstavljaju uvijek ono o emu juna"i uistinu

razmi!ljaju ili ono !to osje.aju$ :ovor tijela i izraz li"a esto iskazuju ne!to !to nije izravno saop!teno u

dijalogu ili ak u dijegetikom aspektu filma$ /ao izvanredan primjer adapta"ije koja zapravo invo"ira a ne

sputava gledaoevu imagina"iju, @etman istie Ra!omon, u kojem je /urosava preuzeo dijaloge i priu

iz 2kutagavine knjige , a ipak je uputio publiku na to da sama poku!a da razrije!i odre-ene protivrjenosti

i shvati !ta se zapravo dogodilo$ #vaka od pria u Ra!omonu predoena je iz perspektive nekog od

junaka i pokazuje nam kako taj junak vidi doga-aj koji je u sredi!tu radnje, ali na!a imagina"ija nijesasvim ograniena ovim postupkom$ +aprotiv$ %rije svega, ispostavi.e se da ono !to nam je

predstavljeno iz subjektivnih taaka gledi!ta uop!te nije tako jednostavno kako se ini$ %roblem, zapravo,

postaje jo! slo'eniji usljed injeni"e da nam je sve vizuelno predoeno$ U ono !to vidimo, po poznatom

psiholo!kom mehanizmu, skloni smo i da povjerujemo, no ba! tu se otvara prostor za igre sa

pouzdano!.u na!eg pogleda$ Dodajmo ovom primjeru film 8rajana #ingera De'urni kriv"i, kao

svojevrstan kon"ept u kojem se razvija dvostruka strategija pripovijedanja tako da narativ

konstantno vibrira u prostoru izme-u stvarnog i izmi!ljenog$ Treba re.i da je bilo prigovora da termin

imagina"ija, na nain na koji se njime slu'io @etman, nije adekvatan$ ;no !to smo u oba sluaja imali u

vidu zapravo se odnosi na postupanje na!eg uma u "jelosti$ > Ra!omon kao i De'urni kriv"i podstie

do'ivljaj koji obuhvata ne samo imagina"iju ve. i razmi!ljanje, emo"ije, strahove i osobeno estetsko

zadovoljstvo$ Dejstvo slika u pokretu je takvo da ne postoji rampa koja nas dr'i na distan"i$ #amo film

ima tu mo. stvaranja potpune iluzije, 'ivota koji se odvija pred nama u dvadeset i etiri slii"e u sekundi,

kako je to svojevremeno opisao :odar$

Aiteratura doputa itao"u da upotrijebi sopstvenu ma!tu, inventivnost, viziju5 da sam

stvori sliku odre-ene s"ene, junaka ili doga-aja$ %isa" nema potpunu kontrolu nad tim pro"esom * ono

!to nam on pru'a jeste svojevrsna instruk"ija, okvir koji potom itala" sam ispunjava$ #a druge strane, u

filmu je taj okvir gotovo u potpunosti ve. ispunjen$ o.i zami!ljanja prepu!ten je samo prostor izvankadra$ Tako se, kada su u pitanju adapta"ije, ukazuju dvije mogu.nosti( da poetske slike koje ste razvili

prilikom itanja budu pro!irene i dobiju nova svojstva, ili da to bude razoaravaju.e iskustvo upravo usljed

izvjesne reduk"ije koja vas li!ava toliko toga !to ste vidjeli tokom itanja$

ilmovi mogu u znatnoj mjeri intenzivirati slike i utisak koji one produkuju$ /atkad film ispunjava one

praznine kojih itala" nije ni bio svjestan$ U filmu mo'e biti pro!iren i sam opseg prie$ > dalje, film nam


4/31

postupkom paralelne monta'e mo'e razliite doga-aje predoiti simultano na platnu$ +ajzad, film

ukljuuje zvuk i boju$ %o Rob9:rijeu, re"imo, ba! je zvuni plan ono !to nas nadasve privlai$

ilmska slika konkretizuje i fiksira vizuelni poten"ijal poetskog teksta$ ;n mo'e da doara idealnu,

totalnu viziju, da stvori takve vizuelne simbole i prizore koji .e, u skladu sa tekstom, imati svoje emotivno i

misaono dejstvo, ak i aso"ijativnu vrednost$ Time film iskupljuje nedostatak fiksiranosti slike$

+akon pionirskog otkrivanja filmske sintakse, istra'ivanjem prije svega u podruju mise-en-scene9a,

autentini umjetniki sublimat u novom medijumu dobija kvalitet poetske sinteze$ )ezik, to znai forma u

kojoj i preko koje umjetnik mo'e da izrazi svoju misao, ma kako bila apstraktna$ &e. 2ni :oldman iznosi

tvrdnju da film nije samo jezik ve. konkretan univerzum koji stvarala" konstitui!e u funk"iji nekog

znaenja$ #trukturalna veza osnovnih jedini"a filmskog jezika * kadrova * emanira znaenje koje ne

postoji izvan uspostavljene korela"ije$ U jednoj od ?jzen!tajnovih teorija monta'e govori se o

jukstaponiranju dva kadra iji sudar treba da stvori novi smisao, pravu poruku koja nije sadr'ana ni u

jednom od kadrova ponaosob$ /inematografska praksa nas upu.uje na to da osnovni sistem znakovaine jedan kadar sa kadrom koji mu prethodi i kadrom koji slijedi$ U teoriji filma kao izuzetak se navode

eksperimentalni filmovi, u kojima je znaenje organski povezano sa osobenim referentnim sistemom, a

poseban sluaj predstavlja upotreba tzv$ kadra*sekven"e$

%isa" i reditelj 2lan Rob9:rije smatra da film treba da se u potpunosti odrekne literarne faktografije da bi

ne samo dosegao vrijednosti adaptiranog djela ve. ih i prevazi!ao$ edu mojim romanima i mojim

filmovima mo'emo oigledno prona.i zajednike teme, one su moje, to su moje opsesije, moje aveti( one

su, pored ostalog, i opsesije i aveti na!eg dru!tva$ 2li tra'iti pre"izan odnos izme-u rei i slika ja mislim

da je nepotrebno i opasno$ Ba mene to su dve sasvim razliite i ak suprotne materije$ )a .u nastaviti da

snimam filmove i da pi!em romane, i ja ne.u praviti ni filmove po mojim romanima ni romane po mojim

filmovima$ To su dve razliite aktivnosti sasvim odvojene jedna od druge$ U tekstovima koji su bili prilino

uti"ajni, D'ord' 8lustoun iznosi tezu da se film i knji'evnost razvijaju u posve suprotnim prav"ima i samim

tim beskonano udaljavaju$ /ao ilustra"iju za to, 8lustoun iznosi stanovi!te koje je, ini se, u biti

pogre!no$ /ako je film umjetnost prostora, on smatra da se mentalni pro"esi poput snova, sje.anja,

ma!tanja i sl$ ne mogu na adekvatan nain izraziti filmskim jezikom$ 2ko uop!te prihvatamo takva

sredstva da bismo mogli da prostorno prika'emo iskustvo izvan prostora, mi to prihvatamo samo kao

filmsku konven"ijuC U kompara"iji sa modusom filmskog pripovijedanja, knji'evnost ima mogu.nosti

upotrebe spekulativnog narativnog diskursa i apstraktnih pojmova dostupnih samo jeziku$ilmska narativna struktura naje!.e ima dijalo!ki sloj ali, s obzirom na to da je film ontolo!ki primarno

vizuelna umjetnost a ne umjetnost rijei, diferentia specica ovog medijuma je izra'avanje putem slika

u pokretu$

2ko narativ literature i filma po defini"iji dijele osnovni element prie, izvjesno je da priu ne saop!tavaju

na isti nain, istim jezikom$ Razlika u diskursu izme-u romana i drame nije toliko izra'ena$ > kratka pria i


5/31

roman mogu biti isto mimetike forme, ako bi se sastojali samo od navedenog dijaloga izme-u likova$

;no, pak, !to :rejem :rin pretpostavlja nekoj nametnutoj potrebi da se film posmatra kao potpuno nova

umjetnost je inten"ionalna srodnost drame, romana i filma$ > neki reditelji poznati po kompleksnim

vizuelnim pro"edurama insistiraju na va'nosti prie$ #like su medijum putem kojeg pria mo'e biti

shva.ena$, ka'e ikelan-elo 2ntonioni$ Uzimaju.i u obzir prije svega parametar du'ine, Hikok je

smatrao da je kratka pria umjetnika forma koja je najbli'a filmu$ Ba razliku od filma, literarni narativ, ma

kakvim se opisima slu'io i koliko ti opisi bili detaljni, nije u stanju nametnuti mentalnu sliku, ve. samo

podsta.i njeno kreiranje$

+arativ je komunika"ija, poruka, stoga pretpostavlja dvije strane( po!iljao"a i primao"a$ ;no !to biva

posredovano, i kada je u pitanju knji'evnost i kada je u pitanju film, jeste sadr'ajni element narativa,

pria, dok pod diskursom podrazumijevamo izra'ajni element, odnosno nain na koji je ta pria

posredovana$ Dakle, narativ je struktura koju ine plan sadr'aja naziva mimezom, podra'avanjem4$ @etman ovom nagla!avanju razlike izme-u dijegeze i mimeze dodaje

zakljuak da je u oba sluaja rije o narativima$ 3elim da istaknem da je, na bitan nain, i drama vrsta

narativa, u najmanjem imaju.i u vidu da je, poput epa, zasnovana na komponenti narativa koju nazivamo

priom$ +arativ je termin koji obuhvata i dijegetiku i mimetiku formu upu.uju.i na razliku u odnosu na

druge tipove teksta$ %rihvatimo li odgovaraju.e !ire znaenje ovog termina, mimetike forme kakve su

drama, film i balet, u istoj su mjeri narativne koliko i kratke prie i romani$ Razlika u diskursu izme-u

drame i romana nije tako izrazita kao !to bi se u prvi mah moglo pomisliti$ > romani i kratke prie u

momentima u kojima se sastoje samo od navedenog dijaloga postaju manje9vi!e isto mimetiki$

@etman zakljuuje da je razlika izme-u dijegeze i mimeze ili, upotrebljavaju.i moderne sinonime,

izme-u telling i showing, razlika izme-u ikonikih i ne9ikonikih znakova$

;bra.anje filma literaturi i drami proistie iz e'nje za sveobuhvatnom interpreta"ijomovekovog trajanja$ Tako je od prvih dana u kojima je film tragao za vlastitim izrazom$ D$ &$ :rifit, koji je

dao poetni zamah eman"ipa"iji filmskog jezika, smjerni"e za mnoga rje!enja


6/31

per"ep"iji knji'evnosti i filma, 2ndre :ardi se u tekstu +ovi roman i film( jedno presudno iskustvo koristi

jednostavnim i pre"iznim primjerom$ U deskrip"iji koja se razvija u jednoj reeni"i ili jednom pasusu,

itala" je prinu-en da prati tok izlaganja i postepeno formira "jelovitu sliku$ ?kran nam, pak, omogu.ava

da sliku trenutno vidimo u onom planu i iz onog ugla koji je reditelj odabrao$ +o, gledala" .e ipak izabrati

neku informa"iju na osnovu svoje nastrojenosti, a kako re'iser ne vlada u potpunosti ovim pro"esom

selek"ije, ne mo'e biti siguran da je to ba! ona informa"ija kojoj je sam 'elio da pokloni pa'nju u tom

trenutku$ +asuprot tome, pripovjeda zna da .e se elementi informa"ije koju 'eli da saop!ti pojavljivati

onim redom za koji se on sam odluio$ %rimijetimo ovdje da i u filmu postoje monta'ni postup"i koji

omogu.avaju da se u razu-enoj mre'i znakova istakne odre-eni kvalitet, premda takva rje!enja nerijetko

povlae za sobom rizik od nagla!enogprisustva reditelja u filmu$ #jetimo se zahtjeva na koji nas, u

jednom od svojih pisama ispunjenih autopoetikim bilje!kama, upu.uje lober( Umjetnik treba da je kao

bog u svemiru * da bude sveprisutan, a da se ne vidi$

/ada je o deskrip"iji rije, evidentno je da se deskriptivni pasa'i u romanima razlikuju od narativnih povrsti teksta$ Umjesto ostrva ili jasno odijeljenih blokova deskrip"ije u tradi"ionalnom romanu, D'ozef

/onrad i ord edoks ord su, kako navodi @etman, formulisali teoriju koja je nazvana distribuiranom

ekspozi"ijom i deskrip"ijom, po kojoj elementi opisa treba da budu posijani u rastu.u liniju nara"ije$

odus deskrip"ije u filmu je vi!e posredan nego ekspli"itan$ U knjizi 1oming to Terms @etman

konstatuje da dvije vrste ekspli"itnog opisivanja u romanu imaju razliite naratolo!ke konsekven"e$ /ada

pripovjeda opisuje, vrijeme prie se mo'e zaustaviti, ali to i ne mora biti sluaj$ 2li kada opisuje lik, bilo u

dijalogu bilo u unutra!njem monologu, vrijeme prie se nu'no zaustavlja$ %o analogiji sa ovim

razmatranjem u literaturi, kada govorimo o filmu postavljaju se sljede.a pitanja( da li pripovjeda u f ilmu

mo'e direktno opisivati, nezavisno od take gledi!ta nekog od junaka, i da li se, da bi se dopustilo

odvijanje deskrip"ije, vrijeme prie mo'e zaustaviti6 U !irem poimanju fenomena vremena, treba re.i da

se svaki prelazak sa jednog kadra na drugi smatra jednom vrstom elipse5 dakle, utisak je da je do!lo do

manjeg ili ve.eg protoka vremena izme-u onog !to je prikazano bez obzira na to da li je primijenjena

neka od monta'nih figura ili je po srijedi prelazak rezom, koji naje!.e stvara utisak temporalnog

kontinuiteta$ U romanu nam je pokret sugerisan jezikim simbolima, dok su pokreti na platnu dio potpune

iluzije koja sa sobom povlai i uspostavljeno vrijeme pripovijesti, u kojem se i statini momenti

do'ivljavaju kao dio vremenske "jeline$

+ara"ija ima dva vremenska aspekta5 jedan predstavlja vrijeme pripovijesti a drugi vrijeme pripovijedanja$&rijeme prie se prilikom isto deskriptivnih pasa'a zaustavlja, dok se vrijeme diskursa nastavlja$ U tom

sluaju karakteri i elementi ambijenta djeluju nam, kako @etman primje.uje, kao svojevrsne tableau

vivant$ #lijede.i utisak da vrijeme prie u filmu uvijek tee, to jest da nikada nije zamrznuto, dalo bi se

zakljuiti da filmovi ne mogu biti deskriptivni na nain koji nam je poznat iz knji'evnih djela$ +aravno,

postoji izvjesna mogu.nost retarda"ije radnje$ @etman konstatuje da je nedvosmisleno da verbalni


7/31

narativi izra'avaju pojam o vremenu lak!e nego !to to ine filmski narativi, koji jednostavnije predoavaju

prostorne rela"ije$ 8ergson, pak, razlikuje dvije vrste vremena( hronolo!ko vrijeme, koje se mjeri

odre-enim jedini"ama spuniti sliku znai upotrijebiti iskustvo$ 2utentinost nekog prostora ne mora uvijek biti doarana

minu"ioznim balzakovskim opisivanjem$ 2ko nam je u romanu reeno da je s"ena jedna uli"a +jujorka,

mi je mo'emo u svijesti snabdjeti poznatim detaljima( automobilima, pje!a"ima, radnjama, poli"aj"ima$ 2li

ne mo'emo snabdjeti junaka( on je isuvi!e poseban da bi ga bilo mogu.e na slian nain ispuniti$

@in kazivanja prie ne treba mije!ati sa onim !to znai do'ivjeti, iskusiti doga-aje, vidjetiih onako kako ih

vidi karakter koji je sudionik prie$

)edno od op!tih mjesta u razlikovanju filma i knji'evnosti je ono koje roman do'ivljava kao prostor u

kojem su daleko ve.e mogu.nosti da se osvijetli unutra!nji 'ivot junaka, dok je film forma bli'a drami jer

prikazuje radnju, odnosno ljude koji djelaju i govore$ ilm prije svega predoava ono spolja!nje, vidljivo,

ali filmski stvarao"i nijesu 'eljeli da se tako lako odreknu prava na opisivanje psiholo!kih stanja$ U jednom

napisu naslovljenom Rijei i filmovi, #tenli /jubrik istie naklonost ka onim romanima koji su

usredsre-eni na unutra!nji 'ivot junaka, obja!njavaju.i da je jednostavnije prona.i spolja!nju radnju koja

.e biti, koriste.i se ?liotovim terminima, objektivni korelativ psiholo!ke sadr'ine knjige, nego izmislitijunaka i motiva"iju za njegovo postupanje onda kada su oni lo!e konstruisani u tekstu$ #avr!en roman iz

koga bi se mogao izvu.i si'e za film nije, po mom mi!ljenju, roman ak"ije, ve. naprotiv, roman koji na

prvom mjestu tretira unutra!nji 'ivot likova$ ;n omogu.uje onom ko 'eli da ga adaptira da u "elini shvati

!to misli ili ose.a neka linost u bilo kom delu zapleta$ &ird'inija &ulf je uoila mogu.nosti filma da

emanira one simbole koji do sada nijesu mogli na.i svoje adekvatno uoblienje, ali i da sve ono !to je


8/31

dostupno rijeima i samo rijeima film mora izbjegavati$


9/31

%ri tom treba imati u vidu zakonitosti drugog, vizuelnog medijuma$ Dakako, film mora korespondirati sa

djelom koje biva transponovano$ #ejmon rejlih smatra da tek tako izabran materijal dobija novo

unutarnje jedinstvo i ponovo se organizuje prema zakonima druge umetnosti, prema uslovnostima filma

koji je sposoban da nadoknadi sve ono !to je pri adapta"iji teksta izgubljeno, da na sebi svojstven nain

izrazi ideju romana, snagu i dejstvo literarnih likova$&izuelni preobra'aj mora ishodovati novom

umjetnikom formom, a estetsko prosu-ivanje ne treba uslovljavati vjerno!.u knji'evnom tekstu$ D'on

Hjuston je, ipak, drugaije vidio svoju ulogu( )a ne te'im sopstvenom tumaenju, ne nastojim nu'no da

dam svoj sopstveni peat materijalu$ )a nastojim da budem vjeran originalu koliko god moguC Bapravo,

odu!evljenje koje osje.am prema originalu budi u meni 'elju da to djelo pretoim u film$

/oji su naje!.i motivi za adapta"iju, naroito kada su etablirana djela u pitanju6 2ko zanemarimo razloge

koji le'e u komer"ijalnoj ravni, u novoj eksploata"iji prethodno postignutog uspjeha, naje!.e se navode

izazovi drugog medijuma, razrje!enje odre-enih problema registrovanih u tekstu, osavremenjavanje$ /ao

i novo, filmsko itanje, koje aktuelizuje odre-ene aspekte ve. poznatih tekstova$ %ostoje li knji'evnadjela koja su podesnija za tu vrstu transpozi"ije od nekih drugih6 >zvjesno je da postoje, i uglavnom .emo

biti upu.eni na to da ih tra'imo izvan knji'evnog kanona i popisa remek9djela$ +aravno, razlozi su ne

samo u razliitim svojstvima dva medijuma ve. i u injeni"i da je u tim djelima odre-eni umjetniki sadr'aj

ve. prona!ao odgovaraju.u formu$

+a slo'enost filmskog uoblienja knji'evnog teksta ukazuje nam izuzetan /jubrikov opus$ %remda je

njegova Aolita film koji ima stilski zanimljivih rje!enja, istinsko remekdjelo je napravio po Tekerijevom

romanu daleko manje va'nosti i drugaijeg statusa$ Rije je o 8eri Aindonu, u kojem je, pored

majestetine vizualiza"ije, u prvom dijelu uspio da uspostavi parodijsku distan"u adekvatnu Tekerijevom

diskursu, da bi, nakon prepoznatljive pauze, svojevrsne filmske "ezure, film iznutra preoblikovao gotovo

u tragediju$ Uprkos toj istodobno dramatinoj i delikatnoj promjeni, film je ostao jedinstven i "jelovit$ ;ba

su naela jednako va'na( potpunost znai da ni!ta !to je potrebno ne nedostaje, jedinstvenost da ni!ta

nije ondje gdje mu nije mjesto$

+avedimo jedan skora!nji primjer$ %o romanima /ormaka akartija napravljeni su filmovi koji se ne

podudaraju sa kvalitetima romana$ +ema zemlje za star"e bra.e /oen je briljantan film, film koji

problematizuje pitanja fik"ionalnog i stvarnog slu'e.i se rijetko uspjelim ukr!tanjem taaka gledi!ta$ #tilski

zanimljivije akartijevo djelo, roman %ut, nije dobio ni!ta transpozi"ijom u drugi medijum5 naprotiv$ @ini

se da je osnovna gre!ka bila tako tipina i za neke glasovitije poduhvate, a ogleda se u poku!ajuilustra"ije romana$ %osmatrano kroz prizmu filma, to bi vodilo u jednolinost u kojoj bi adapta"ije pisa"a

slinog senzibiliteta, a opet razliitih, bile identine$

%ojedini 'anrovi, kao !to su na primjer kriminalistiki roman, ili melodrama, e!.e su predmetom

adapta"ija$ ;granienja unutar jedne umjetnike forme ne moraju neminovno znaiti da u drugom obliku

ne.emo do.i do zadivljuju.e kompleksnih i koherentnih djela$ Dovoljno je sjetiti se Hikokovih filmova$


10/31

@ak ipulp literatura mo'e poslu'iti kao polazi!te za nastanak uspjelih filmova$ ;vdje se, ipak, moramo

suoiti sa primjedbom da .emo se znatno e!.e sretati sa sluajevima u kojima su velika knji'evna djela

pak, bjekstvo iz %oljske nije moglo u potpunosti da preda zaboravu

porodino naslje-e$ o'da su odluka o napu!tanju popri!ta borbe i njen psiholo!ki i emo"ionalni odjek,

dobili iskaz u tematsko9motivskoj fokusiranosti na fenomen izdaje zgnanik sa ostrvlja4$ 2ko pisa" nije stariji od svoje prve knjige, onda nam, kada je

/onrad u pitanju, ovaj vid pozitivistikog pristupa mo'e pru'iti odgovor na to pitanje$ Traume iz nerijetko

prikrivene pro!losti njegovih junaka su teret koji uslovljava njihove postupke, a to znai i njihove sudbine$

;tud, navjerovatnije, sveprisutnost motiva bekstva, tema poverenja i izdaje, krivi"e i iskupljenja, u

njegovim romanima5 otud u njima i veita nemogu.nost da se vaspostavi jasna grani"a izme-u herojstva i

kukaviluka, uzvi!enosti i niskosti, izme-u natoveka i be!tije s ljudskim likom$


11/31

Bapravo, literatura je za /onrada kao itao"a ve. bila prostor slobode, neka vrsta udobnog utoi!ta

od nesnosne realnosti svijeta$ ?skapistiku lektiru inili su mahom avanturistiki romani, koji, osim

prevladavaju.e plo!nih i tipiziranih likova, sadr'e arhetipsku, gotovo manihejsku podvojenost svijeta na

dobro i zlo$ +jihov uti"aj, iako mu se /onrad opirao onoliko koliko i kon"eptu pisanja lakog, zabavnog

!tiva, osjeti.e se i u konzervativnom sistemu vrijednosti koji katkad didaktiki name.e$ +iz djela ra-enih u

tom maniru osta.e, kako sam primje.uje u pismu jednom svom prijatelju, proklete slikovni"e za

djeake$ @itaju.i danas ranog 1onrada osje.amo, u prebujnim opisima tropske atmosfere, suvremenika

dekadense i esteti"izma GE9ih godina$ oralna osuda slabi.a i bezvoljnika, hvalospjevi po'rtvovanosti,

skupnom zalaganju, pouzdanom kormilarenju u slu'bi dobro obavljenog posla * sve to, jo! vi!e, pripada

devetnaestom stolje.u$U svojim najuspjelijim djelima, /onrad .e prevazi.i ogranienja 'anra koji je bio

blizak njegovom senzibilitetu$ >, dakako, njegovom 'ivotnom iskustvu$ :otovo dvode"enijsko obitavanje

na morima vodilo je barem dvijema spoznajama( o nestalnosti svijeta i usamljenosti od koje nije ve.a ni

samo.a tigra u !umi$ ; strasti prema moru, /onrad je pisao onda kada je ta velika avantura ve. uvelikobila zavr!ena( )a nju nazivam velikom zato !to je ona za mene bila velika$ Drugi je mogu nazvati

budalastom zalu-eno!.u$ Te rei bile su upu.ivane svakoj ljubavnoj povesti$ +o, ma !ta ona mogla biti,

ostaje injeni"a da je to bilo ne!to isuvi!e veliko za rei$

ore .e postati najznaajnijim toposom u /onradovim pripovijestima, koje je on sam esto oznaavao

jednim nazivom( tale


12/31

pitanju #r"e tame$ /ako .emo vidjeti, slabost tih prigovora uglavnom je u prenebregavanju istorijskog i

dru!tvenog konteksta u kojem je /onrad stvarao$

%ripovijedni postupak u kojem se ukr!taju narativne perspektive i ukida izvjesnost onoga !to je

saop!teno, modula"ije take gledi!ta u floberovskom duhu, rasprenost znaenja, istra'ivanje predjela

podsvjesnog, u romanima 1rna" sa +ar"isa, #r"e tame, Aord D'im, +ostromo i Ainija sjenke,

/onrada, pak, predstavljaju kao istinskog anti"ipatora moderniteta$ /onrad je, dakle, u tradi"iji pomorske

prie i na izvorima vlastitog iskustva, stvarao svoje moderne umetnike svetove, pune ne samo

pustolovne uzbudljivosti nego i unutra!nje ose.ajne i etike neizvesnosti$ #r"e tame se pojavilo u

nastav"ima u edinbur!kom lackwood!s "aga#ine9u GEE$ godine, asopisu koji .e biti dom /onrada

kao pis"a$ Tri godine kasnije na.i .e se u knjizi, zajedno sa djelima +a ivi"i snage i ladost$ %ut u

/ongo, posljednje putovanje /onrada kao pomor"a, uti"ao je na pseudoautobiografsko obilje'je teksta$

+o, nije rije o jednom doga-aju, ma koliko on bio dramatian5 prije bismo o #r"u tame mogli govoriti

kao o sublima"iji "jelokupnog iskustva autora$ 8ez obzira na fik"ionalni karakter djela, u njemu se oituju/onradovi stavovi, razmi!ljanja i do'ivljaj svijeta$ U jo! jednom ispovijednom zapisu, on na to izravno

ukazuje( %isa" imaginativne proze


13/31

mo'e da doara taj ose.aj sna, to preplitanje apsurdnosti, iznena-enja, i zbunjenosti u titrajima pobune

koja se otima, tu svest o tome da vas je zarobilo ne!to neverovatno !to predstavlja samo su!tastvo

snaCU pedesetim godinama, psiholo!ka kritika interpretira /onradovo djelo sa aspekata linog i

kolektivnog nesvjesnog, ne uzimaju.i u bitnijem istorijske aspekte i problem kolonijalizma$ Tako D'erard

novelu naziva i /onradovim najdu'im putovanjem u sebe samog$

)asno je da je takvo vi-enje inspirisalo dalja istra'ivanja u psihoanalitikom prav"u$ To .e biti dominantan

pristup tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, ija okosni"a .e biti tekst rederika /ruza$ /ako

navodi Boran %aunovi., rije je o tipinom itanju u frojdovskom kljuu( sredi!nji problem #r"a tame je

potisnuta 'elja da se ota" porazi i svrgne$ /er" je slika dominantnog, autoritarnog o"a, dok je arlo sin

ije putovanje je putovanje u tijelo majke, majke Bemlje$ /opola daje komentar na mogu.u edipovsku

motiva"iju za ubistvo /er"a od strane &ilarda koriste.i u zavr!noj sekven"i pjesmu Doorsa The ?nd,

koja sadr'i stihove u kojima sin izra'ava 'elju da ubije o"a$

U loginom slijedu, interpreta"ije jungovske provenijen"ije, poput one 8etine /nap, o putovanju u romanugovorile su kao o putovanju u kolektivno nesvjesno, koje je arhiv arhetipskih slika$ eministika kritika je,

predvidljivo, /onrada optu'ila za seksizam$ +aroito se /ler /an odala slobodi interpreta"ije,

predstavljaju.i arloovu la' kojom se opra!ta od /er"ove vjereni"e na kraju romana kao frojdistiku

oma!ku$ /er" se do'ivljava kao neko ija je fatalna slabost strah od 'ena i gnjev proistekao iz tog straha$

;ptu'be bivaju potkrijepljene i navodnim arloovim nipoda!tavaju.im odnosom prema 'enama$ ;va teza

je impli"itni eho pritu'bi ranijih psiholo!ki impostiranih kritika da /onrad ne umije da da uvjerljiv 'enski

portret, kao !to nije znao ni da se nosi sa, kako bi ozer rekao, neprijatnim predmetom ljubavi$ U tekstu

>skljuenje &jereni"e iz tajne podjele u /onradovom $rcu tame, +ina %elikan #tros tvrdi da je

arloovo odbijanje da podijeli istinu o /er"ovoj smrti sa njegovom &jereni"om zasnovano ne na herojskoj

ili d'entlmenskoj 'elji da je za!titi, ve. na njegovoj potrebi da za!titi sebe i ouva ekskluzivni mu!ki

poredak koji vlada kroz itavu povijest$ @udo je koliko 'ene nemaju predstavu o istini$ ;ne 'ive u nekom

svom svetu, u kome nikad nije postojalo ni!ta slino istini, i nikad ne.e postojati$ Taj svet je zaista previ!e

lep, i kad bi po'elele da ga pretvore u stvarnost raspao bi se u paramparad jo! pre prvog zalaska sun"a$

>skrsla bi neka prokleta injeni"a s kojom mi mu!kar"i 'ivimo jo! od postanka sveta, i uni!tila sve$

Ba!to u%as, za!to ta posljednja /er"ova poruka ostaje skrivena za njegovu &jereni"u, pita se +ina #tros$

%remda itateljka mo'e nastojati da u'iva u /onradovom djelu onoliko koliko i itala", ovo zadovoljstvo .e

biti osuje.eno injeni"om da je u njemu predstavljen svijet jasno podijeljen na mu!ku i 'ensku stvarnost(prva gaji mogu.nost istine dok je druga posve.ena odr'avanju zablude$ >stina je stoga upu.ena i

namijenjena samo mu!kar"ima$ /ao !to sugeri!e ?dvard #aid, /onradov sukob nije samo sukob izme-u

ovjeka i njegove sudbine ve. i sukob izme-u naratora i slu!ao"a$ arlou je /onradov glavni instrument

u tom sukobu$ ;n se obra.a drugim mu!kar"ima, i premda govori i o 'enama, nema znakova da bi 'ene

mogle biti ukljuene me-u njegove slu!ao"e, da sa njima mo'e biti podijeljena spoznaja da je svijet tako


14/31

nestalan$ arlo je do identifika"ije opsjednut /er"om i iskustvom koje ljubomorno uva za sebe$ +o,

ovdje moramo primijetiti da ako /er" postoji za druge samo kroz arloa, to je tako bez obzira da li te

druge ine mu!kar"i ili 'ene$

/ako god znaenje #r"a tame bilo definisano * kao unutarnja potraga, kao putovanje u mitsko

podzemlje, kao apokalipsa, kao kritika imperijalizma il i zapadne "iviliza"ije * susre.emo se sa vrstim

savezom mu!kih junaka, ija izolovanost od 'enskog jezika ili iskustva priziva san o homo"entrinom

univerzumu$

Da li su jednodimenzionalni portreti 'ena /onradova estetska neophodnost za moralni kontrast, kontrast

svjetla i tame6 Da li se mo'e govoriti o njegovoj mizoginiji6

/ao primao"u falsifikovane poruke, predmetu moralnog kontrasta ili simbolu oklopljene ne9realnosti,

&jereni"i je namijenjena uloga gospe u kuli, ba! kao !to je za arloa, izme-u ostalih uloga koje igra,

rezervisana rola herojskog glasnika te dame$ %remda je on esto predstavljan kao neko ko se, nakon

/er"ove smrti, vra.a u 8risel herojski nose.i breme njegove tajne spoznaje


15/31

amerika kritika prepoznaju osudu kolonijalne represije, dok, na primjer, afriki pisa" @inua 2ibi


16/31

stanovni!tvo sa vrhovnom samouvjereno!.u bo'anstva$ Daleko od bilo kakvog irenja

sjemena evropske "iviliza"ije po mranoj i surovoj divljini, /er"ovo postupanje zona je najgu!.e tame,

koju je imao namjeru protjerati iz 2frike$ esijanska predanost i idealizam esto ispoljavan u djeakim

avanturistikim priama, sasvim su odbaeni$ Taj impresivni i vi!e il i manje romantini profil koji je /er"

u'ivao u ?vropi i kod onih koji su ga posmatrali sa izvjesne distan"e, nemilosrdno je podriven onim !to je

arlo otkrio o njemu u 2fri"i$ 2frika ljubavni"a otjelovljuje one regresivne iskonske nagone koji, u prii,

nadjaavaju /er"ove idealistike ambi"ije$ ;n je postao zlokobna figura i jeziva parodija ideala koji su

proklamovani$ ;svajanje zemlje, koje uglavnom podrazumeva njeno otimanje od onih koji imaju

drugaiju boju ko'e ili nos ne!to pljosnatiji od na!eg, i nije ne!to naroito lepo kad se o tome razmi!lja

du'e no !to bi trebalo$ )edino ime se ono mo'e iskupiti jeste ideja$ >deja koja le'i u osnovi toga5 ne

nekakvo sentimentalno prenemaganje, ve. ideja5 kao i nesebino verovanje u tu ideju * ne!to u !ta

mo'e! da se uzda!, da mu se klanja!, i da mu ponudi! 'rtvuC

Da, ideja$ > 'rtve koje se prinose nekom ubje-enju$ Bar nijesu ba! tako pripremljeni najve.i zloini uistoriji6 Uostalom, humanistike parole koje se istiu esto slu'e kao nesvjesno opravdanje latentnih i

sebinih potreba$ ehanizam kupovine savjesti u savremenom dru!tvu pre"izno obja!njava #lavoj

3i'ek$ &e. du'e smo izlo'eni raznim kampanjama u kojima nas pozivaju da skromnim prilogom

pomognemo siroma!nima u zemljama tre'eg svijeta$ U kojima se, re"imo, i dalje umire zbog

nedostatka vode za pi.e$ >zdvajanjem nov"a kojim bismo platili jedan espresso, mi postajemo dru!tveno

odgovorni, a uvamo sopstvenu udobnost i poredak u kojem smo$ 2ko oni dobiju vodu za pi.e, mi .emo

umiriti svoju savjest, a oni .e ostati tamo gdje jesu, na sigurnoj udaljenosti od na!eg svijeta$ )er mi ih ne

'elimo ovdje, me-u sobom$

)edna od kritika koja su upu.ene /er"u je i to !to je, kako ka'e sam arlo zauzeo visoko mesto me-u

demonima te zemlje * mislim doslovno$Ba )ana &ata an 0att4 rije je o osuje.enju komunika"ije

izme-u linosti usljed sistema korporativne eksploata"ije$

U arloovoj pripovijesti afriki domoroda" je zapravo dvostruka 'rtva( u istorijskom smislu 'rtva je

evropskih osvajaa koji su ga zlostavljali tokom devetnaestog vijeka, a po Buvarari, 'rtva je i umjetnike

pro"edure koja se njime koristi u osudi imperijalizma i zloupotrebljava ga u isti mah$ +a to ne ukazuju

samo kontradik"ije u arloovom karakteru ve. i ogranienja pis"a koji ne zastupa jasna moralna gledi!ta$

> ?dvard #aid smatra da je /onrad platio obol vremenu u kojem je 'ivio te da sa tog razloga nikad nije

upotrijebio arloa da prezentuje bilo !ta drugo osim imperijalnog pogleda na svijet$ /ao on sam, tako je iarlo u stanju da vidi ne vi!e od onog !to je bilo mogu.e kada je u pitanju vanevropski svijet onog doba$

#itni, prazni birokrati tu se potmulo, neizravno, li"emjerjem "iviliziranih gesti sukobljavaju s grubom,

razularenom, karizmatinom eksploata"ijom senzualnih poriva$@itaoeva perspektiva prelama se kroz

arloovu optiku u kojoj se prirodno divlja!tvo suoava sa eksploatatorskim poretkom$ #amostalnost

pripada bijel"ima i ?vropljanima5 ni'e rase treba potiniti i njima treba vladati5 sun"e prosvije.enosti ra-a


17/31

se na Bapadu$ #amo !to se pod krinkom prosvje.ivanja i !irenja "iviliza"ije odvija kolonijalna pljaka$

%rvi arloov pogled na divljake ispunjen je energijom i vitalitetom, a prvi znak onoga !to su donijeli bijel"i

je s"ena fran"uskog vojnika koji granatira 'bunje, u izlivu istog ludila$ +ovi prasak s liti"e nenadano mi

prizva u se.anje onaj ratni brod koji sam video kako pu"a ka kopnu$ 8e!e to isti zloslutni zvuk5 ali ove

ljude nikakav napor ma!te ne bi mogao da vidi kao neprijatelje$ +azvali su ih zloin"ima, pa je razjareni

zakon, u obliju rasprskavaju.ih granata, do!ao po njih, kao nedokuiva tajna s mora$

2mbivalentan odnos prema /er"u odraz je ideolo!kih stavova ali, u ve.em stupnju, i umjetnike

uobrazilje$ /er" i arlo spoznaju tamu5 prvi umiru.i, drugi retrospektivno razmi!ljaju.i o znaenju

/er"ovih posljednjih rijei$ ;ni su


18/31

jednoj dugoj raspravi( )er, jedno dobro umetniko delo mo'e imati i ima.e moralne posledi"e, ali

zahtevati od umetnika da sledi moralne "iljeve znai me!ati mu se u njegov posao i kvariti ga$8ilje'imo

jedan skora!nji odgovor u slinom duhu$ 8rane.i 2ltmanove /ratke rezove od napada da je u filmu

iznevjeren moralni aspekt /arverovih pria, supruga preminulog amerikog pis"a, pjesnikinja Tes :alager

ka'e( +o kao !to znamo, umjetnost nema zada.u pribaviti protuotrov za otrove koje je izba"ila$ RaK se

isto morao boriti protiv tih, itateljskih i kritiarskih, primjedbi * kako zada.a umjetnika nije samo

dijagnosti"irati stanje likova, ve. kako bi se neki od njih trebao, poput /ipa slobode, uzdi.i na obzoru i

obe.ati nekakvo iskupljenje$ ?, pa nije takoL /ao i u RaKevim priama, pitanje !to initi sa spoznajama do

kojih dolazimo gledaju.i film, kad se zagledamo u njegova zr"ala, zapravo stoji samo za sebe, izvan

pripovijetki kao i izvan filma$ To je izazivaka priroda umjetnosti$

>zvjesno je da su T$ #$ ?liot i drugi razumjeli da je #r"e tame jedno od temeljnih djela modernizma, novi

tip umjetnosti u kojem .e radikalno razliita iskustva epohe prona.i izraz u znatno slo'enijim estetskim

formama$ %osmatrana u tom svjetlu, evidentna slo'enost /onradovog djela nezamisliva je bez njegovogbavljenja razaraju.om silom imperijalizma$

/onrad je, gotovo onoliko koliko i njegov uitelj D'ejms, posve.en pojmu forme$ /ratka u mjeri u kojoj

jeste * sa oko trideset i pet hiljada rijei * #r"e tame je ironina pripovijest o spasenju umotana u

filozofsku medita"iju o izena-uju.em susretu izme-u onoga !to zovemo "iviliza"ijom i divlja!tva$

arloovo putovanje iz ?vrope u 2friku, i onda uzvodno rijekom do /er"ovog logora je otkrivanje

prljav!tina i u'asa kolonijalne misije$ ;no je, tako-e, putovanje unatrag do iskona, kada je priroda

vladala razdragano i nesputano, kao i simboliko putovanje dolje, kroz slojeve sopstva do potisnutih i

nedozvoljenih 'elja$ +a vratima smrti, arlo i /er" pronalaze jedan drugog$

David DenbK istie da je sve u #r"u tame * ne samo spektakularni strahovi od afrike d'ungle, ve. sve,

ukljuuju.i i grad 8risel i arloov do'ivljaj svakog bijelog junaka * determinisano sardoninim i

ko!marnim iskustvom otu-enja$ U "ijeloj knjizi, /onrad ponavlja da je tama u svim ljudima$

/onradov arlo, iako mrzi monstruoznog /er"a, ipak osje.a nakon njegove smrti, lojalnost prema

mutnom /er"ovom naslje-u$ %rema spoznaji sublimiranoj u jednoj rijei pred kojom se /er", sada ve.

samo magni hominis umbra, zaustavio u svojoj mranoj odiseji$

/ada se sagledaju razliiti aspekti romana, mo'e se re.i da je #r"e tame u izvjesnom

smislu summa linog iskustva$ %ut u sr"e tame je u simbolikom smislu paralelan mitskom silasku u

Had$ /ao !to nam je poznato, taj silazak nije znaio samo jezoviti susret sa utvarama i demonima, ve. imogu.nost spoznaje$ arloov put je put ka spoznaji ljudske prirode$ Ba neke interpretatore i

problematina pi!eva predstava istorije, travestirani komentar toka istorijskih pro"esa$ /latno povijesti

kre.e se od velikih oekivanja do izgubljenih iluzija$ )edan vid romana je svojevrsna psiholo!ka drama u

ijem je sredi!tu sam arlo$ Tragovi atavizma i oslobo-enih destruktivnih nagona sve su uestaliji i

svirepiji, grada"ija zla je ipak samo prividna$ %riroda svijeta koji arlo otkriva zapravo se ne razlikuje od


19/31

one koja odre-uje tokove "iviliza"ije$ To je ne!to na emu .e /opola naroito insistirati u svom filmu$

> Aondon je nekada bio mjesto tame, takvim se doimao mladom rimskom vojniku poslatom na kraj

svijeta$ Da li /onradova pripovijest govori o u'asu kolonijalizma6 Da li je prvenstveno rije o simbolikom

modernom silasku u pakao &ergilija i Dantea6 )e li rije o psiholo!kom ili atavistikom hororu o

neobuzdanom libidu, ili pak o nemogu.nosti pripovijedanja6 Da li je /onrad bio krvavi rasist, kako ga

naziva 2ibi, ili autor neega !to 2dam Ho!ild opisuje kao jednu od najo!trijih optu'ni"a protiv

imperijalizma u "jelokupnoj literaturi6 %ria kombinuje elemente vi!e 'anrova, pa je #edrik &ots opisuje

kao miks posredne autobiografije, pripovijesti o putovanju, avanturistike prie, psiholo!ke odiseje,

politike satire, simbolike prozne poeme, "rne komedije, sprirtualne melodrame i skeptike medita"ije$

;kvirnu priu u romanu pripovijeda neimenovani narator$ %ripovjeda glavne prie je @arls arlo,

pripovjeda u jo! nekim /onradovim djelima


20/31

#r"e tame mnogo temeljnije nego bilo koji prethodni roman sadr'i otjelovljenje neizvjesnosti i sumnje(

jedna od arloovih funk"ija je da reprezentuje to koliko je ovjekovo znanje ogranieno5 stoga on

pretpostavlja da je stvarnost zapravo svojevrsni odra#stvarnosti, ne!to !to je definisano prije svega

linim do'ivljajem$ Drugi osobeno impresionistiki aspekt tie se njegovog pristupa opisima, u kojima

postoji uzdr'anost kojom se izbjegavaju tonovi romantiarske provenijen"ije koji govore o uzvi!enom

u'asu i stravinoj ljepoti$ ;n se oituje u preokupa"iji slo'enom rela"ijom izme-u pojedinanih utisaka

i znaenja koje je istaknuto$ /ada se upustio u pisanje #r"a tame, /onrad je razvio postupak koji je

blizak 8artovom pojmu referen"ijalne iluzije( opisanim stvarima nije vi!e potrebno#naenje( ono je u

tome !to one jednostavnojesu$

Ba /onrada, svijet osje.aja nije slika, ve. prisutnost$ %risutnost tako intenzivna, bezuslovna i

neodgovorna da gubi subjektivne i primarno estetske kvalitete koje obino pronalazimo u

impresionistikoj tradi"iji$ Ramon ernandez zapa'a da je njegov nain opisivanja spoljnog svijeta

suprotan tradi"ionalnoj deskrip"iji kakva je 8alzakova * /onradov postupak ne pretpostavlja stvarnostovjeku, ve. ovjeka stvarnosti5 on evo"ira iskustva u njihovom subjektivnom totalitetu zato !to impresija

odgovara zapa'anju u "jelini, jer je rije o neemu !to ovjek do'ivljava svim svojim bi.em$ /onrad je

predoio neposredne utiske protagoniste i time je uinio da itala" postane svjestan jaza izme-u utiska i

razumijevanja$ ;dlaganje da se taj jaz premosti odgovara disjunk"iji izme-u doga-aja i posmatraevog

zaostajanja u njegovom razumijevanju$ U #r"u tame taj metod je vidljiv u najdramatinijem momentu

radnje, onda kada arloov brod biva napadnut tik ispod /er"ovog sjedi!ta$

(istinu, ja dugo ra#miljam, ali ne toliko o dogaajima ve' o njihovim posljedicama na

karaktere)* D'ozef /onrad

#am okvirni dio $rca tame tematski najavljuje arloovo prianje i daje mu !ire povijesne dimenzije,

ugra-ene u univerzalnu prirodnu simboliku vi!eznanog mraka i svjetla( priroda * dru!tvo, ira"ionalno9

organsko prema "iviliziranom9artifi"ijelnom$;sje.aj potpunog bespu.a ira"ionalnog i nekog jezivog

gubitka smisla raste kako arlo nastavlja uz rijeku, slu!aju.i sve vi!e i vi!e o uspje!nom i zastra!uju.em

/er"u$ /ada se najzad susre.e sa njim, /er" le'i na samrti, okru'en jezivim dokazima o potinjenosti

atavistikim isku!enjima$ ;d apostola progresa /er" je postao jednovremeno i fanatini neprijatelj i

opsjednuti rob kulture divljaka koju je 'elio da preobrazi i pribli'i zapadnom modelu$

/er"ova veliina i njegov uti"aj zapravo nikad nijesu direktno predoeni, ve. samo nagovije!teni$

elodramski momenti, uz ponavljanje pridjeva koji sugeri!u lini do'ivljaj, ukazuju na nedostatnostarloa da u potpunosti razumije znaenje iskustva$ +o, autor ga je sa tog razloga i postavio za naratora$

1vetan Todorov ukazuje da arlo od poetka do kraja vr!i interpreta"iju injeni"a a ne puko izlaganje

doga-aja$ Do predmeta na koji se pria odnosi itala" ili slu!ala" nikad i ne sti'e, premda postoji sistem

znakova koji upu.uju jedni na druge$

arloovo iskustvo u #r"u tame je, po nekim tumaima, zapravo njegovo stupanje u svijet odraslih$


21/31

+esvakida!nje putovanje, kako god, vodi ga do ivi"a mape, grani"a iskustva, i praznina u na!em krhkom

znanja o sebi i svijetu$ +eadekvatnost ljudskih standarda ini da se po povratku iz /onga osje.a

odsjeenim od obinih ljudi, njihovih stavova i postupaka$ +e, mene nisu sahranili, mada postoji jedan

period koga se se.am maglovito, s u-enjem i jezom, kao prolaska kroz neki nezamisliv svet u kome

nema ni nade ni 'elje$ %onovo sam se obreo u zagrobnom gradu, ogoren pred prizorom ljudi koji 'ure

uli"ama da bi jedni drugima oteli ne!to para, da bi gutali svoju ogavnu hranu, gutali svoje nezdravo pivo,

sanjali svoje beznaajne i glupe snove$ 8espravno su pohodili moje misli$ u romanu i u fi lmu postoji tajna zvana /er"$ >zaslanik prosvije.enog svijeta postao je bo'anstvo, idol

domoroda"a$ ;n je dobio prijesto u d'ungli$ Uoblienje junaka daleko je od romantinog$ ?vo

karakteristinog arloovog opisa /er"a( >zgledalo je kao da 'iva slika smrti isklesana od stare slonovae

prete.i ma!e rukom ka nepominoj gomili ljudi nainjenih od tamne i svetlu"ave bronze$ &ideo sam kako

!irom otvara usta * to mu je dalo nekako udno pro'drljiv izgled, kao da je 'eleo da proguta sav vazduh,itavu zemlju, sve ljude pred sobom$ dalje( +a tom li"u od slonovae ugledao sam izraz

mrane gordosti, bezobzirne mo.i, kukavikog straha * silnog i beznade'nog oajanja$ Da li je on to

iznova pro'ivljavao svoj 'ivot u svakom trenutku e'nje, isku!enja i predaje, u tom uzvi!enom asu

potpune spoznaje6 7apatom je uzviknuo pred nekom slikom, nekom vizijom * uzviknuo je dva puta, uzvik

je bio samo da!ak( U'asL U'asL


22/31

nihilistikog vizionara, moribundusa koji osu-uje sebe i ljudsku prirodu, stra!niju od tmine d'ungle, u kojoj

trijumfuje ono nagonsko$ #tvari se izme-u arloua i /er"a vi!e naslu.uju nego !to se njihovo

upoznavanje istinski realizuje$ /er" odbija da bude fiksiran unutar realistikih koordinata$

/onradov roman je obilje'en antropolo!kim pesimizmom$ %redmetno9iskustvena stvarnost je na rubu, na

grani"i ko!mara, halu"ina"ije$ )er, svijet je takav da, sioranovski kazano, ne zaslu'uje da bude shva.en$

/ada se arlo vratio u 8risel i donio vijest o /er"ovoj smrti njegovoj vjereni"i, on nije bio u stanju da joj

ka'e istinu o okolnostima u kojima se to desilo, ve. se rije!io da ispuni njene nade i oekivanja govore.i

joj da je /er" izdahnuo sa njenim imenom na usnama$ ;na je tra'ila ne!to sa im bi mogla da nastavi da

'ivi i on joj je to pru'io$ To je la' koja 'ivot ini mogu.im$ arlo je neophodan u $rcu tamejer je u svijetu

izvan svih regula nu'no prisustvo proverene konven"ionalne ljudske norme da bi se odr'ala ravnote'a$

%itanje o moralnosti arloovog postupka se ne postavlja$ /onven"ije "ivilizovanog 'ivota ne mogu

podnijeti suvi!e realnosti$

OTKROVENJE KAPETANA VILARDA

*adatak koji pokuavam da postignem jeste da snagom pisane rijei uinim da ujete, da

osjetite + prije svega + da vidite)


23/31

privlaio nekom iskonskom silom$ Tumaenja koje se odnose na druge likove umnogome su dio i njega

samog$ ;psena ga je terala napred, zahvaljuju.i opseni ostajao je itav$ #igurno je da od divljine nije

tra'io ni!ta osim prostora da di!e i da gura dalje$ >mao je potrebu da postoji, i da se kre.e napred uz

najve.i mogu.i rizik, i uz krajnju oskudi"u$


24/31

razlikama eksponirao je one razlike koje se'u u dublje slojeve "iviliza"ije$ %odsti"aj za tu vrstu

interpreta"ije daje nam sam /onrad$ arlo nas u priu o belgijskom /ongu uvodi podsje.anjem na

dolazak Rimljana na britanske prostore gotovo dva milenijuma ranije i na njihovo neizbje'no suoavanje

satamom$ as"ina"ija jezom, 'elja da se dospije u sredi!te mranih nagona koji nas pla!e i, u isto

vrijeme, ine slobodnim, istovjetna je, bilo da se bavimo rimskim pohodom uz Temzu, engleskim /ongom

ili amerikim uz +ang$

/onradova pria situirana je u devetnaestovjekovni /ongo, jednu od evropskih kolonija u 2fri"i$ /ao

pomora" od iskustva, @arls arlo je unajmljen od strane trgovake kompanije za kapetana jednog od

njenih parobroda$ +jegova primarna odgovornost je transport slonovae sakupljene u 2fri"i do evropskih

luka$ arloovo putovanje .e obilje'iti susret sa ozlogla!enim /er"om, za kojeg trgovaki kon"ern smatra

da je oti!ao predaleko u svojimmetodama, da je postao nekom vrstom odmetnika i da slonovau koja

pripada kompaniji uzima za sebe$

/opolin film se bavi )ugoistonom 2zijom dvadesetog stolje.a, podrujem ratova niskog inten#iteta kojisu eskalirali brutalnim ratom u &ijetnamu$ +jegov narator je kapetan 8end'amin &ilard


25/31

spolja!nji izraz$ #"ena je vizuelni i auditivni tok svijesti$ Belenilo palmi se uliva u smrtonosni plamen koji

guta d'unglu, o!tri"e palminih listova pretvaraju se u elise helikoptera, a njihov zvuk postaje

interpunk"ijski znak$ Uvodni taktovi apokaliptine melodije The Doors9a prividno djeluju kao autorski

komentar bilansa &ilardovog privatnog 'ivota$ +a komodi pored kreveta u njegovoj hotelskoj sobi su

fotografije i pisma, naizgled uobiajeni inventar svakog vojnika$ +o, jedno od tih pisama je zahtjev za

razvod braka koji je podnijela njegova 'ena$ #ekven"a u kojoj se kao monta'ni prelaz upotrebljavaju

pretapanja dose'e klimaks u krupnom planu &ilarda$ %ri pogledu na njegovo li"e, u asu kada otvori oi,

nama postaje jasno( &ilard nije poput drugih$ 8u-enje oznaava prelazak u jo! gori ko!mar$ :ledaju i

slu!aju.i, mi uranjamo u slo'eni tok njegovih misli i prije nego !to on izgovori i jednu rije$ %oput uvodne

s"ene romana, i 2pokalipsa danas poinje osobenim meditativnim momentom, uistinu neverbalnim i

dramatinim, ali se i ovdje susre.emo sa fokaliza"ijom posredstvom protagoniste$

/onradov jezik u #r"u tame, kako primje.uje /lod ?dmon anji, odgovara #artrovom pojmu sa'imanja,

ili sabijanja u jednu reeni"u opisa doga-aja koji se odigrao vi!e puta$ #artr u noveli i u filmu u ovom momentu stvari se pomjeraju od unutra!njeg plana ka spolja!njem, a slian je i

nain te tranzi"ije$ Ainda 1ahir prelazak na obja!njenje protagonista o tome kako su dospjeli do toga da

se otisnu na putovanje vidi kao pomjeranje iz tame ka svjetlu$ arlo zapoinje svoju priu u sumrak, u

asu sumorne poti!tenosti$ #pu!tanje veeri je na!e prvo upoznavanje sa tamom$ Ta sumorna

poti!tenost karakteri!e i &ilardovu zamraenu hotelsku sobu$ U oba sluaja povratak u pro!lost,

podstaknut arloovim, to jest &ilardovim pripovijednim glasom, vodi nas u morbidan svijet, svijet koji 'ivi

u obmanjuju.oj svjetlosti$

U #r"u tame prostorije /ompanije, mjesta umalosti i mrtve ti!ine, nastanjuju zaudne i zlokobne

linosti$ /ao uvarke dvokrilnih vrata unutra!nje kan"elarije pojavljuju se dvije 'ene, jedna debela i druga

mr!ava, koje pletu "rno predivo$ /onrad nam ka'e da je njihova uloga da nadgledaju vrata Tame$ Tamo

sam kasnije esto pomi!ljao na njih dve, kako uvaju vrata Tame, pletu.i "rnu vunu kao za topao mrtvaki

pokrov, jedna od njih uvodi, bez prestanka uvodi u nepoznato, dok druga ravnodu!nim ostarelim oima

ispituje vesela i priglupa li"a$ve #tara pletiljo "rne vune$ "orituri te salutant$ alo je onih koje jeona pogledala ponovo dobilo priliku za susret s njom * mnogo manje od polovine njih$/a'e se da postoji

ne!to zloslutno u atmosferi, a morbidna ironija otjelovljena je pod krinkom 'ovijalnog ljekara kompanije,

koji tra'i od arloa dopu!tenje da u interesu nauke izmjeri njegovu lobanju$ /ada ga arlo pita da li to

isto radi nakon povratka onih koje je pregledao uoi odlaska na put, doktor odgovara da ih nikada vi!e

ne vi-a ponovo$ Doktorovo privatno interesovanje i spe"ifino zadovoljstvo jeste u mjerenju lobanja


26/31

ukletih$ #jeti.emo se ove s"ene onda kada se arlo bude primi"ao obalama kojima gospodari /er"$

#e.ate se kako sam vam rekao da su iz daljine sna'an utisak na mene ostavili izvesni poku!aji

ukra!avanja, vrlo upeatljivi u sveop!tem ru!evnom izgledu tog mesta$ #ada sam iznenada dobio priliku

da pogledam izbliza, i im sam to uinio istog asa sam zaba"io glavu unatrag kao pred kakvim udar"em$

%otom pa'ljivo krenuh dogledom od stuba do stuba, i uvideh svoju gre!ku$ Te kugle nisu bile ukrasne ve.

simbolike5 bile su izra'ajne i zbunjuju.e, upeatljive i uznemiruju.e * duhovna hrana, ali i hrana za

le!inare, samo da ih je bilo gore na nebu5 ali u svakom sluaju hrana za one mrave koji su bili dovoljno

prilje'ni da se popnu uza stub$ 8ile bi jo! upeatljivije, te glave pobodene na koeve, da im li"a ne behu

okrenuta prema ku.i$ #amo jedna, prva koju sam ugledao, bila je okrenuta ka meni$ +isam bio zgro'en

onoliko koliko biste mogli pomisliti$ ;naj moj trzaj unatrag zapravo nije bio ni!ta drugo do pokret

iznena-enja$ ;ekivao sam da tamo vidim drvenu kuglu, shvatate$ +amerno se vratih onoj prvoj koju sam

ugledao * i bila je tamo, "rna, sasu!ena, usahla, zatvorenih oiju * glava koja je izgledala kao da spava

na vrhu tog stuba, a uz to, zgrenim suvim usnama koje su otkrivale belu usku liniju zuba, ona se isme!ila u nekom beskrajnom i veselom snu tog venog poinka$

:laveprokletih su obilje'je koje se ponavlja u 2pokalipsi danas$ %rvi kadar kapetana &ilarda jeste

njegov krupni plan, a takva je i fotografija na kojoj smo prvi put ugledali pukovnika /er"a$ ;fi"ir kome je

prethodno povjeren zadatak da oslobodi /er"a zadu'enja koje je primio, upu"ao se u glavu prije

okonanja svoje misije$ /er" .e u blatu vezanom &ilardu donijeti odrubljenu glavu njegovog pratio"a$

%oput arloove situa"ije sa dvije uvarke ma neeg uznemiruju.eg u pojavljivanju i

inovnikom postupanju takvog kafkijanskog para$ /ao i u #r"u tame, vlada napeta atmosfera, a "ijeli

razgovor, uz prizore neumjerene gozbe i /er"ov glas sa magnetofona, djeluje groteskno$

To je trenutak u kojem i arlo i &ilard, oboji"a sa zvanjem kapetana, bivaju upu.eni na zadatak za koji

niko nije do kraja uvjeren da mo'e biti izvr!en$ ;boji"a putuju uzvodno rijekom i zaustavljaju se u

naseobinama da bi do!li do onoga !to im je potrebno


27/31

bolesti i gladi$ )ednog dana nai!li smo na jednog bel"a u raskopanoj uniformi, koji je logorovao na stazi

sa naoru'anom pratnjom suvonjavih Banzibara"a, veoma gostoljubivog i raspolo'enog * da ne ka'em

pijanog$ 8ilo mu je povereno odr'avanje puteva, rekao je$ +e mogu da tvrdim da sam video bilo kakav

put, ili bilo kakvo odr'avanje, ukoliko se telo sredovenog "rn"a, s rupom od metka na elu, na koga sam

bukvalno naleteo tri milje dalje, ne bi moglo smatrati doprinosom neprekidnom pobolj!anju uslova$U

takvoj patnikoj sredini, arlo sre.e bijel"a odjevenog sa neoekivanom elegan"ijom( u lakom vunenom

sakou, sa u!tirkanom kragnom, snije'no bijelim pantalonama, istom kravatom i lakovanim izmama$ ;va

udesna pojava je, ispostavi.e se, glavni raunovo-a kompanije$

arlo se zadr'ava na ovom mjestu deset dana, da bi potom, u dugom karavanu napravio korak od

dvjesta milja do 1entralne ispostave$ Du' puta, arlo vi-a opusto!enu zemljuC spaljenu travu i

nekoliko napu!tenih sela$ U ispostavi arlo saznaje da je njegov parobrod o!te.en i da .e biti potrebno

nekoliko mjese"i za popravku$

U 2pokalipsi danas /opola sa'ima ova dva razliita mjesta u jedno, a radnja za koju je u romanupotrebno nekoliko mjese"i skra.ena je na dva dana u filmu$ &ilard se po prvi put zaustavlja da bi se

sastao sa &azdu!nom konji"om, svojompodrkom, koja .e mu osigurati dolazak do rijeke +ang$ /ao i

u prvom arloovom zaustavljanju, &ilard se suoava sa u'asom imperijalizma$ Da bi stekli i zadr'ali vlast

nad maju!nim selom, ameriki vojni"i koriste svoju nadmo.nu i ubilaku ratnu ma!ineriju$ Ta mahnita

armada djeluje groteskno kada se svom silinom obru!i na malo priobalno selo koje ine kolibe od slame i

u kojem su uglavnom ostali 'ene i dje"a$ Ainda 1ahir to poredi sa odlukom da upotrijebite eki. da biste

ubili leptira$ Dakako, masakr je neizbje'an$ %ripovijedno oko kamere opisuje bojno polje, da bismo

sluajno nabasali na ameriku televizijsku ekipu koja snima opera"iju$ U jednom sarkastinom

momentu, reporter vijesti


28/31

#"ena je od kru"ijalnog znaaja za oba autora, i /onrada i /opolu, jer name.e su!tinsko pitanje( kakve

su moralne implika"ije imperijalizma6 Da li postoje nepremostive razlike izme-u svijeta koji smatramo

"ivilizovanim i prosvije.enim i onog primitivnog, na niskom stupnju razvoja6 Da li, najzad, svi mi u tajnosti

gajimo fas"ina"iju jezivim6 > za arloa i za &ilarda putovanje rijekom pretvara se u potragu za

odgovorima na ova pitanja$ Tokom tog kretanja ka unutra!njosti, oboji"a bivaju sve vi!e prepu!teni divljini5

onoj izvan nas i onoj u nama$

> &ilard i arlo prave dva planirana zaustavljanja prije nego !to dospiju do /er"ove unutra!nje ispostave$

arlo obilazi vladino sjedi!te5 &ilard se sastaje sa kapetanom /ilgorom, zaustavlja se da dospe gorivo, i

prisustvuje bizarnom poku!aju izvo-enja plesnog !oua saPlejbojevim zei"ama na d'inovskoj s"eni

usred d'ungle$ e-utim, oboji"a prave i neplanirana zaustavljanja$ #"ena na posljednjem armijskom

upori!tu du' rijeke poinje slikom tijela koja se dave u danteovskoj baru!tini i vape da budu spa!ena$

%romjena svjetla i tame je brza i "iklina, no. s vremena na vrijeme biva osvijetljena sablasnim strobo9

efektima koje proizvode rafali iz pu!aka$ #oundtra"k je jeziv miks eksplozija bombi, ljudskih krikova isablasne muzike$ %oku!avaju.i da prona-e glavnokomanduju.eg, &ilard upada u rov$ 2li tu nema

glavnokomanduju.eg, haos nema ustrojstva$ +ema delegiranja odgovornosti, niko nije podre-en

naredbama$ #vakog dana se pravi most koji .e iznova biti sru!en u toku no.i$ %oput arloa, &ilard tu

stani"u smatra veoma udnom, uistinu veoma udnom$

1jelokupno putovanje sve vi!e postaje neobina potraga, postupno simboliko uvo-enje u mrani svijet

zagonetnog /er"a$ 2li ni!ta !to tome prethodi ne.e ih pripremiti za iskustvo koje ih oekuje na /er"ovoj

unutra!njoj ispostavi$

>za slijepog svjedoka magle, dok se brod pribli'ava /er"ovom sjedi!tu, uju se jezivi ljudski kri"i$

Uro-eni"i poku!avaju da zapla!e arloa z !ume dolije.u smrtonosne strijele, arloovN&ilardov brod uzvra.a vatru

i pu"a ka obali$ /asnije .emo saznati da je napad, zapravo, naredio sam /er"$ U sukobu gine kormilar,

koji je "rna"$ /opola, dosljedan /onradovoj predaji, shvata da ulazak u tamu ne mo'e biti dostupan

razumu, da niko ne mo'e biti za kormilom u zavr!ni"i ovog putovanja$

itski obraza" po kojem se onome ko je predmet ini"ija"ije dodjeljuje vodi, primijenjen je i u

/onradovom i u /opolinom ostvarenju$ >dentina je okosni"a lika( Rus koji je trajno uhva.en u

gravita"iono polje /er"ove ambivalentne linosti podudaran je sa rastrojenim amerikim fotoreporterom


29/31

sude.i, toliko !okantni da arlo, ak i u retrospek"iji, donosi odluku da o njima ne govori$ /ritiar #tiven

Rid sugeri!e da ti rituali ukljuuju prino!enje ljudske 'rtve i kasniju konzuma"iju djelova posve.ene 'rtve5

on navodi pasuse iz rejzerove Blatne grane koji govore o tome da takve obrede izvode uro-eni"i u

/ongu$

/opola Blatnu granu pridru'uje knjigama koje se vide na /er"ovoj poli"i$ Ukljuena su i dva druga djela

koja u mitolo!koj perspektivi izla'u kon"ept smrti i novog ro-enja( 8ibliju i rom Ritual to Roman"e

D'esi &eston$ >ntertekstualne veze postaju jo! kompleksnije$ /er" re"ituje odlomak iz ?liotove poeme

7uplji ljudi, iji je epigram reeni"a iz romana #r"e tame u kojoj se na karakteristian nain objavljuje

/er"ova smrt( istah /urtz * he deadL$ /er" je mrtav, a pjesma nas suoava sa posljedi"ama5 sa

u'asom svijeta u kojem /er", i ljudi poput njega, vi!e ne postoje$ ?liot tvrdi, a Ainda 1ahir izra'ava

uvjerenje da to ine i /onrad i /opola, da ako arlo i &ilard nijesu /er"ovi duhovni sinovi, onda je

njegova smrt, koja vi!e nije obnavljaju.a, najve.i u'as$

/er", u svom moralno neprihvatljivom postupanju i sa glasom poput kakvog bo'anstva, iskazuje svuslo'enu odbojnost egzisten"ije$ > sam u'asnut prirodom svijeta koji je napustio, prinudio je sebe da ispita

samo srce tame, da u potpunosti odba"i nepostojane kategorije dobra i zla$

;bratimo pa'nju na jo! dvije bitne stvari$ )edna se odnosi na /er"ov izvje!taj za potrebe e-unarodnog

dru!tva za suzbijanje divljakih obiaja( 8e!e to bezgranina mo. reitosti * rei * plamte.ih uzvi!enih

rei$ +ije bilo praktinih nagove!taja koji bi mogli prekinuti arobni tok reeni"a, osim ako se neka vrsta

bele!ke u dnu poslednje strani"e, oito na!krabana mnogo kasnije, nesigurnom rukom, ne mo'e

posmatrati kao izlaganje metoda$ 8ila je krajnje jednostavna i na kraju tog dirljivog obra.anja svakoj vrsti

ovekoljublja ona je sjala pred vama, svetla i zastra!uju.a, kao bljesak munje na spokojnom nebu$

>strebiti sve te be!tijeLTu posljednju, jednostavnu poruku,

&ilard .e prona.i pripremaju.i se za in ubistva, ispisanu preko uredno slo'enih /er"ovih tekstova$ &ilard

.e, dakle, izvr!iti zadatak$ Uini.e ono !to je i sam /er" pri'eljkivao$ +a poetku je sve mogu.e, u

sredini stvari postaju vjerovatne5 na kraju sve je nu'no$ Razvijanje zapleta je, ka'e %ol :udman, pro"es

smanjivanja ili su'avanja mogu.nosti$ >zbori se sve vi!e su'avaju, i krajnji izbor uop!te se ne ini

izborom, ve. neminovno!.u$

Ubistvo .e biti izvedeno na gotovo ritualan nain, paralelno sa prino!enjem 'rtve u obrednom plesu

domoroda"a$ U knjizi 8ijela boginja * >storijska gramatika pjesnikog mita, Robert :rejvz pi!e da je na

pela!kom ostrvu Tenedu sveta krava nekada bila uvana za Dionisa, i kada je bila steona, prema njoj suse odnosili kao prema 'eni u babinjama$ 2ko je donela na svet mu!ko tele, obuvali bi mu izme, i ubijano

je obrednom sekirom, labrisom,kao !to je bio ubijen i Bagrej, dete9DionisC

+akon svega, &ilard iz divljine izvodi /olbija, svog prethodnika na zadatku, koji se pridru'io /er"u$

Batvorenost jednog poretka upu.uje na svojevrsnu maistiku predaju( /er" 'eli da se preko &ilarda

obrati svom sinu$


30/31

arlo i &ilard na putu su iste spoznaje$ ;boji"a se suoavaju sa u'asom u obliku ljudskog pona!anja koje

ru!i sve etike prin"ipe5 i oboji"a bivaju duboko izmijenjeni tim iskustvom$ %ostoje prigovori da je /opola,

zamjenjuju.i arloa &ilardom, razumnog ludakom, stvorio junaka nesposobnog za bilo kakav !ok

spoznaje, ovjeka koji nije kadar da pozna zlo kada ga vidi$ Da je kon"ep"ijom tog lika su'en prostor

otkrovenja$ &ilard je ubi"a suoen sa ubistvom, ludak li"em u li"e sa ludilom * to je ravno tautologiji$ #a

tog razloga je 2pokalipsa danas za D'oj :uld 8ojam film li!en moralnog sredi!ta$ ;na istie da je, u

suprotnosti sa &ilardom, arlo ovjek koji se sa putovanja vratio netaknutog razuma i zadr'anih

moralnih gledi!ta$ arlo rauna na na!e povjerenje i sposobnost poistovje.ivanja$ %o njenom mi!ljenju,

transponovanje #r"a tame na platno u sluaju /opolinog filma je neuspio poku!aj$

+o, i sam /onradov roman je, zapravo, knjiga bez iskupljuju.eg moralnog sredi!ta$ Bar arloova

najznaajnija lekcija nije u tome da postojanje samo po sebi nema moralne sr'i6 ;n nije pretrpio

isku!enja svoje misije nepromijenjenih moralnih gledi!ta, neizmijenjen kao linost$ U neku ruku, to

iskustvo ga i ini drugaijim u odnosu na ostale likove u romanu$+ajzad, i &ilard je na istovjetan nain stigmatiziran steenom spoznajom$ Dok 8ojamova vidi &ilarda kao

nepromijenjenog, beskrupuloznog i poludjelog, Ainda 1ahir smatra da je adekvatniji nain na koji &ilarda

do'ivljava sam /er"$ U prvom pojavljivanju, 8end'amin &ilard mu je djelovao kao djeai. koga su

inovni"i poslali da naplati raun$ Do zavr!ne s"ene, s"ene ubistva, on .e se promijeniti$ #uoen sa

tamom koja je progutala /er"a, tamom koju nosi u sebi5 tamom sveprisutnom u postojanju$

2ndre 8azen je govorio da neke adapta"ije iznevjere i knji'evnost i film$ Doslovno preno!enje narativne

strukture, uz apstrahovanje izra'ajnih modaliteta filmskog medijuma i postoje.a tehnika ogranienja, nije

adekvatan postupak adapta"ije, koja se mora zasnivati na drugaijim postulatima$ /reativna transpozi"ija

znai nastanak novog, filmskog umjetnikog djela, ije .e strukturalne vrijednosti i karakteristike biti u

smisaonoj vezi sa strukturalnim vrijednostima i karakteristikama literarnog djela$ Dakle, osnovno pitanje

nije da li je film nastao na osnovu knji'evnog teksta zadr'ao iste estetske vrijednosti ili ne, ve. da li je u

kinematografskoj transpozi"iji ponu-enog sadr'aja iskoristio kontigentne mogu.nosti vlastitog medijuma$

@itanjem 1onrada, usu-ujemo se re.i, tumaenje psiholo!ke pustolovine pretvara se u pustolovinu

subjektivnog tumaenja$+aizgled umnogome razliiti, roman #r"e tame i film 2pokalipsa sada slijede

slian narativni obraza" i se'u do slinih istina$ /opolina 2pokalipsa je sadr'ajno i strukturalno

analogna /onradovom #r"u tame, ali je i autentino filmsko djelo u kojem je autor pre"izno

demonstrirao da saop!titi priu na drugaiji nain znai saop!titi drugu, svoju priu$

A>T?R2TUR2

%R>2R+2 A>T?R2TUR2


31/31

Konrad, Dozef, Srce a!e, prevod Boran %aunovi., #tKlos, +ovi #ad, ==, str$ ==

Conrad, Jo"e#$, Lord J%!& Srce a!e, prevod prvog teksta Tin Ujevi., prevod drugog teksta

arijan Despalatovi., >vo &idan, %omoreve pripovjedake tajne vanka %avlovi., >nstitut za film,

8eograd, EFJ, str$ P

Be)a, Mor%", 2%(! and L%era3re, Aongman >n"$, +eS ork, EJE$

C$a!an, Se4!o3r, Co!%n' o Ter!"1 $e R$eor%c of Narra%5e %n 2%c%on and

2%(!, 1ornell UniversitK %ress, >tha"a and Aondon, EE, str$ =O

C$a!an, Se4!o3r, Sor4 and D%"co3r"e1 Narra%5e Sr3c3re %n 2%c%on and

2%(!,1ornell UniversitK %ress, >tha"a and Aondon, EGM, str$ =JG

Da%c$e", Da5%d, T$e No5e( and $e Modern 6or(d, The UniversitK of 1hi"ago %ress,1hi"ago and Aondon, str$ ==

En'(e"*a *n)%e5no", *n)%'a III, 7'r3#a a3ora8, #vetozar /oljevi., D'ozef /onrad, #vjetlost,

Bavod za ud'benike i nastavna sredstva, +olit, #arajevo, 8eograd, EGO$ str$ MFG

O!on, 9a*, Teor%)e "%nea"a, prevod Tina Trajkovi.9ilipovi., 1lio, 8eograd, =F, str$ ==

Per%:, V(ad%!%r, U5o;en)e 3 0(!, Umetnika akademija, 8eograd, EFG$

Sa%d, Ed

Andro Martinovic

Documents

Transcript of Andro Martinovic