ANATOMIJA SKRIPTA.doc
-
Upload
durmic-amir -
Category
Documents
-
view
628 -
download
24
Transcript of ANATOMIJA SKRIPTA.doc
RendgenskaRendgenska anatomija ianatomija i patologijapatologija
1
Prof. Dr. Sc. Josip MaškovićProf. Dr. Sc. Josip Mašković
Rendgenska anatomija
gornjih
2
ekstremiteta
Rameni obruč – skapulaRameni obruč – skapula
Skapula je ravna, tanka, triangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom – akromioklavikularni zglob. Ligamenti sa klavikule hvataju se i za korakoidni nastavak.Glenoidna ćašica skapule artikulira sa humerusom- glenohumeralni zglob. Skapula pričvršćuje mobilni gornji ekstremitet uz toraks. Stabilizira pokrete ruke i ramena.
Na skapuli se nalaze polazišta rotatora: 1. M. subskapularisa 2. M. supraspinatusa 3. M. infraspinatusaNa korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M. korakobrahijalisa
3
3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora
Na skapuli se nalaze polazišta rotatora: 1. M. Subskapularisa2. M. Supraspinatusa3. M. Infraspinatusa
Na korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M.Korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora
Rameni obruč – klavikulaRameni obruč – klavikula
Klavikula je poput «S» oklikovana kost. Medijalno artikulira sa manubrijumom sternumaLateralno artikulira sa akromijonom skapule. Hvatište mišića: 1. M. deltoideusa 2. M. pektoralis majora 3. M. sternokleidomastoideusa 4. M. trapeziusa 5. M. subklaviusaKorakoklavikularni ligament spaja korakoidni nastavak skapule i klavikulu.
Rameni obruč – humerusRameni obruč – humerus
Humerus je duga kost gornjeg ekstremiteta. Proksimalni dio čini glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom skapule. Distalno od glave nalazi se anatomski vrat koji dijeli glavu humerusa od malog i velikog trohantera. Veliki od malog tuberkuluma odjeljeni su brazdom kroz koju prolazi tetiva duge glave bicepsa. Kirurški vrat nalazi se između proksimalnog dijela humerusa
4
i dijafize. Dijafiza humerusa je cilindrična a prema distalno postaje plosnatom. Radijalno udubljenje započima posteriorno i na dijafizi zavija lateralno. Radijalni živac i duboke žile nadlaktice nalaze se u tom udubljenju.
Na distalnom proširenom kraju nalazi se lateralni i medijalni epikondil. Anterorna površina distalnog humerusa artikulira sa radijusom. Kapitulum je okrugla formacija koja je smještena lateralno i artikulira sa glavicom radijusa. Proksimalno od kapituluma je radijalna jama u koju ulazi glavica radijusa pri fleksiji lakta. Trohleja je oblikovana poput kolotura i artikulira sa trohlearnim udubljenjem ulne. Proksimalno od trohleje nalazi se koronoidna jama u koju ulazi koronoidni nastavak ulne pri fleksiji lakta. Na posteriornoj plohi humerusa nalazi se jama olekranona u koju ulazi olekranon ulne kada je lakat ispravljen.
Rameni obruč – A-P snimkaRameni obruč – A-P snimka
1. Glava humerusa2. Anatomski vrat humerusa3. Veliki tuberkulum humerusa4. Mali tuberkulum humerusa5. Intertuberkularna brazda6. Kirurški vrat humerusa7. Dijafiza humerusa8. Klavikula9. AC zglob10 .Akromijon11. Korakoidni nastavak12. Glenoidna čašica13. Skapula
Rameni obruć – kosti aksilarna snimkaRameni obruć – kosti aksilarna snimka
1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Kirurški vrat4. Dijafiza humerusa
5
5. Klavikula6. Korakoidni nastavak7. Glenoidna ćašica8. Akromion9. AC zglob10 .Skapula
Akromio-klavikularni zglobAkromio-klavikularni zglob
• Artikulacija između klavikule i akromijuma na skapuli. • To je sinovijalni zglob okružrn fibroznom kapsulom koja je ojačana akromioklavikularnim ligamentom.• Zbog postojanja hrskavice na A-P snimci vidi se kao lucentna zona između kostiju.
• Aksilarna snimka ramenog zgloba jest snimka napravljena kroz aksilu.• Akromijon i korakoidni nastavak smješteni su anteriorno.• Distalni dio klavikule artikulira sa akromijonom u akromioklavikularnom zglobu koji se superponira iznad glenohumeralnog zgloba.• Hrskavica i ligamenti se nevide tako da zglob ima izgled radiolucentnog prostora.
6
Akromijon A-P snimkaAkromijon A-P snimka
• Nastavak na skapuli• Ide naprijed i gore od spine i artikulira sa klavikulom.• Na A-P snimci nalazi se iznad glave humerusa.• Lucentno podrućje ispod akromijona predstavlja za rtg zrake propusne strukture ramenog zgloba
Akromijon aksilarna snimkaAkromijon aksilarna snimka
• U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput hokejske palice oblikovana sjena• U ovoj projekciji superponira se iznad glave humerusa
Akromijon MR aksijalna snimkaAkromijon MR aksijalna snimka
• Aksijalna snimka radi se kroz akromijon.• Ima izgled hokejske palice.• Anteriorni dio nalazi se na vrhu a posteriorni na dnu snimke.• Signal se sastoji od moždine akromijona i korteksa kosti koji je vidljiv kao tanka crna linija.• Prikazuje se i početni dio deltoidnog mišića.
7
Klavikula A-P snimkaKlavikula A-P snimka
• Horizontalna zakrivljena kostn koja je smještena na bazi vrata. • Oblikom lići na slovo “S”.• Ide od anteriornog gornjeg dijela pluća, gdje artikulira sa manubrijem sternuma, prema ramenu, gdje artikulira sa akromijalnim nastavkom skapule.• Lateralni dio vidi se na A-P snimci ramena.• Hrskavice i ligamenti koji se hvataju za skapulu se ne vide.
Klavikula - aksijalna snimkaKlavikula - aksijalna snimka
• Zavijeni dio distalnog dijela klavikule prikazuje se kao izduženje prema akromijonu.• Superponira se iznad korakoidnog nastavka i glenoidne čašice.
8
Klavikula MR - aksijalna snimkaKlavikula MR - aksijalna snimka
• Oblikovana je poput slova “S”. • Moždina predstavlja veći dio signala.• Kortikalni dio kosti izgledom je crn.• U planu se nalazi samo distalni dio klavikule koji je smješten uz akromioklavikularni zglob i izgleda zamućen i nejasan.• Ovo je podrućje akromioklavikularne artikulacijske hrskavive i ligamenata.
Skapula A-P snimka - vanjska rotacijaSkapula A-P snimka - vanjska rotacija
• Često se naziva lopaticom.• Artikulira sa klavikulom na akromijonu i humerusom glenoidalnom čašicom.• Dobro pokretna kost.• S nje polaze brojni mišići koji osiguravaju pokrete ramena i ruke.• Vanjki mišići koji se hvataju na skapulu stabiliziraju skapulu uz toraks.• Na snimci je vidljiva jedino kost.
9
Skapula A-P snimka - unutrašnja rotacijaSkapula A-P snimka - unutrašnja rotacija
• Skapula je tanka, ravna, triangularna kost.• Pri unutrašnjoj rotaciji njena široka ravna strana okrenuta je prema naprijed.• Vide se akromion i korakoidni nastavak, a glenoidna čašica ima ovalan izgled.
Humerus - aksilarna snimkaHumerus - aksilarna snimka
1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Kirurški vrat4. Dijafiza humerusa
• Glava humerusa je okrugla i artikulira sa glenoidnom čašicom skapule.• Anatomski vrat je mjesto hvatišta fibrozne kapsule i sinovijalne presvlake.• Nalazi se između glave i tuberkuluma.
10
• Kirurški vrat je prelaz između proksimalnog dijela humerusa i dijafize.• Na tom mjestu česte su frakture.
Humerus A-P snimka - unutrašnja rotacijaHumerus A-P snimka - unutrašnja rotacija
1. Veliki tuberkul2. Mali tuberkul3. Intertuberkularna brazda
•Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je medijalno i imponira da artikulira sa glenoidnom čašicom.•Lagano se superponira nad glenoidalnom čašicom.•Veliki tuberkulum nalazi se «en face» na sredini humerusa.•Intertuberkularna brazda je medijalno od velikog tuberkuluma.
Humerus A-P snimka - vanjska rotacijaHumerus A-P snimka - vanjska rotacija
1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Veliki tuberkul4. Mali tuberkul5. Intertuberkularna brazda6. Kirurški vrat7. Dijafiza humerusa
• Na filmu se vidi samo proksimalna polovina humerusa.
11
• Glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom prekrivena je hijalinom hrskavicoma koja se na snimci ne vidi.
Angiografija a. BrahijalisAngiografija a. Brahijalis
1. Glava humerusa2. Kirurški vrat3. Dijafiza humerusa
• Tkivo oko proksimalnog dijela humerusa opskrbljeno je arterijom cirkumfleksom humeri, ogrankom aksilarne arterije.• Humerus je opskrbljen nutritivnom humeralnom arterijom, granom brahijalne arterije, koja ulazi u nutritivni kanal koji se nalazi s medijalne strane humerusa i ide prema laktu.
Angiografija a. circumflexa posteriorAngiografija a. circumflexa posterior
• A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta aksilarne afrterije.• Iz aksile usmjerena je posteriorno i opskrbljuje mišiće gornjeg dijela nadlaktice.• Oko kiriuškog vrata humerusa anastomozira sa prednjom cirkumfleksom. • Pri frakturi u području kirurškog vrata ove arterije mogu biti povrijeđene.
12
Angiografija a. SubskapularisAngiografija a. Subskapularis
• A. subskapularis je ogranak III segmenta aksilarne arterije.• Opskrbljuje mišiće na unutrašnjoj i dorzalnoj strani skapule te m. latisimus dorzi na leđima.
MR aksijalna snimka ramenaMR aksijalna snimka ramena
1.Kirurški vrat2.Mali tuberkulum3.Intertuberkularna brazda4.Veliki tuberkul
• Tamni signal oblikovan poput prstena predstavlja korteks humerusa.• Koštana moždina ima svjetli signal. • U ovoj visini intertrohanterna brazda
13
u kojoj leži tetiva duge glave bicepsa je plića.
Uslijed masti moždina kosti ima svjetli signala, dok kortikalis ima izgled tamnog prstena.
UlnaUlna
• Ulna je medijalno položena i duža od radijusa.• Na proksimalnom dijelu ulne nalazi se olekranon.• Olekranon na prednjoj strani ima konkavnu, trohlearnu udubinu koja artikulira sa trohlejom humerusa.• Distalno od trohlearne udubine nalazi se koronoidni nastavak.• Na njegovoj lateralnoj površini nalazi se plitka udubina koja artikulira sa radijusom.
A-P snimka lakta –ulnaA-P snimka lakta –ulna1. Olekranon2. Koronoidni nastavak3. Dijafiza ulne
14
• Olekranon rotira posteriorno oko trohleje humerusa.• Koronoidni nastavak rotira anteriorno• «C oblik» artikulacije teško je vidjeti na A-P snimci.• Pri ekstenziji lakatnog zgloba olekranon ulazi u olekranovu jamu humerusa.
Postranična snimka lakta – ulnaPostranična snimka lakta – ulna
1.Olekranon2.Koronoidni nastavak3.Dijafiza ulne
• U postraničnoj projekciji lakat ima oblik slova «C».• Koronoidni nastavak je anteriorno od trohleje humerusa.• Olekranon je posterijorno od trohleje humerusa.• Trohlearna udubina ulne nalazi se okolo trohleje humerusa.• Olekranova jama je udubina na posteriornom humerusu i ne vidi se na postraničnoj snimci.• Ulna je nosač tereta kada se «lakat odmara».
A-P snimka ručnog zgloba – ulnaA-P snimka ručnog zgloba – ulna
1. Glava ulne2. Stiloidni nastavak3. Dijafiza ulne
• Glava predstavlja distalni kraj ulne koja artikulira sa radijusom u radioulnarnom zglobu.• To je sinovijalni zglob sa fibrokartilaginoznim diskom koji ih dijeli od proksimalnog reda kostiju karpusa. • Nije vidljiv na A-P snimci.• Može se prikazati uštrcavanjem kontrastnog sredstva u zglobnu pukotinu.• Stiloidni nastavak ulne nalazi se medijalno.
15
Postranična snimka ručnog zgloba – ulnaPostranična snimka ručnog zgloba – ulna
1. Glava ulne2. Stiloidni nastavak
• Distalni dio ulne projecira se preko distalnog dijela radijusa
RadijusRadijus
• Radijus je lateralno od ulne.• Proksimalni dio radiusa je okrugao i ima konkavnu glavu koja artikulira sa kapitulumom humerusa.• Ispod glavice nalazi se tuberozitas bicepsa• Ispod tuberozitasa započima zavijeni greben koji ide na anteriornu stranu radijusa i završava na pronatornom tuberkulumu na lateralnoj površini radijusa.• Medijalni rub radijusa ima interosalnu granicu na kojoj se hvata interosalna membrana.• Distalni dio radiusa postaje plosnat.
A-P snimka lakta -radijusA-P snimka lakta -radijus
1. Gavica radijusa2. Vrat radijusa3. Tuberozitas radijusa
16
• A-P snimka prikazuje zglob između glavice radijusa i kapituluma humerusa.• Glavica radijusa cirkularno je oglikovana i nalikuje plitkoj čašici.• Ispod glave radijusa nalazi se cilindrični vrat.• Tuberozitas radijusa je prominencija distalno od vrata. • U A-P projekciji dijelom se superponira sa dijafizom ulne.• Na njoj se hvata m. biceps brahi.
Postranična snimka lakta – radijusPostranična snimka lakta – radijus
1.glavica radijusa2.vrat radijusa3.tuberozitas radijusa
• Na postraničnoj snimci može se procijeniti prostor diska na radijalnoj glavi.• Radijalna artikulacija sa kapitulumom superponira se na ulnarnu artikulaciju sa trohlejom.• U ovoj projekciji proksimalni dio ulne i radijusa se superponiraju.
A-P snimka ručnog zgloba – radijusA-P snimka ručnog zgloba – radijus
17
1.Stiloidni nastavak radijusa2.Ulnarno udubljenje
• Distalni radius artikulira sa navikularnom i lunatnom kosti.• Na lateralnoj strani radiusa nalazi se stiloidni nastavak na kojeg se hvata m. brahioradijalis. • Na medijalnoj strani nalazi se udubljenje u koje pristaje glavica ulne tvoreći distalni radioulnarni zglob.• Intenzivnija linija koja prelazi preko distalnog radijusa predstavlja spojenu zonu rasta u odraslih.
Angiografija podlaktice – a. RadijalisAngiografija podlaktice – a. Radijalis
• Radijalna arterija je grana brahijalne arterije koja započima anteriorno od vrata radijusa.• Ide uzduž lateralne strane podlaktice.• Distalno ide iznad radijusa gdje se lako palpira.• Prolazi kroz karpalni kanal iznad navikularne kosti i trapeziuma.• Na kraju oblikuje duboki palmarni luk.• U tom dijelu daje anastomoza za površni palmarni luk kojeg tvori a.ulnaris.
18
Angiografija podlaktice – interosalne Angiografija podlaktice – interosalne arterijearterije
• Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se nalaze na suprotnim stranama interosalne membrane.• Daju kolateralnu cirkulaciju u slučajevima kada su ulnarna i/ili radijalna arterija okludirane.• U ovoj projekciji nemoguće je odrediti koja je anteriorna a koja posteriorna arterija.
Angiografija podlakticeAngiografija podlaktice
Površni palmarni lukPovršni palmarni luk Duboki palmarni Duboki palmarni lukluk
• Superficijalni palmarni luk formiran • Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija je uglavnom od ulnarne arterije. nakon što se dijeli za arteriju palca.• Anastomozira sa ograncima radijalne • Medijalno se pridružuje ulnarna arterija. arterije. • Daje tri palmarne metakarpalne arterije.• Daje grane za zajedničke palmarne arterije iz kojih izlaze digitalne arterije.
19
P-A snimka šake – karpalne kostiP-A snimka šake – karpalne kosti
Proksimalni red:
1.Trikvetrum2.Pisiforme3.Lunatum4.Navikularna (skafoideum)
Distalni red:
5.Hamatum6.Kapitatum7.Trapezoid8.Trapezium
20
1
2
HamatumHamatum
• Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju.• U P-A projekciji ima trokutasti oblik.• Nad njom se superponira izboćenje - hamulus ossis hamatum.• Dva reda karpalnih kostiju povezani su ligamentima i međusobno artikuliraju.• Hamatum distalno artikulira sa IV i V metakarpalnom kosti.• Zbog superpozicije drugih kostiju tijelo hamatuma se na postraničnoj snimci teško
raspoznaje.
• Hamulus se projecira prema naprijed.
KapitatumKapitatum
• Kapitatum je najveća kost karpusa.• Artikulira sa navikularnom kosti i lunatumom iz proksimalnog reda.• Distalno artikulira sa III metakarpalnom kosti. • U postraničnoj projekciji superponira se sa karpalnim kostima.• Artikulira sa konkavnom plohom lunatuma.
TrapezoidTrapezoid
• U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid se nalazi medijalno od trapeziuma.
• Djelomićno se superponira nad trapeziumom.• Artikulira sa okolnim karpalnim kostima i II metakarpalnom kosti.• Na postraničnoj snimci teško je raspoznati trapezoid.
• U pojedinim slučajevima može se vidti njegov zglob sa II metakarpalnom kosti.
TrapeziumTrapezium
• Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa.
• Artikulira distalno sa palcem u karpometakarpalnom zglobu.• Trapezoid se djelom superponira nad njim.• Ovisno o lateralnom položaju palca trapezium se projecira nad kostima karpusa.
• Na ovoj snimci vidi se njegova afrtikulacija sa I metakarpalnom kosti.
TriquetrumTriquetrum
• Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom karpalnom redu.
• Distalno je od ulne.• Djelomično prekriva piziforme
21
• Prostor između trikvetruma i ulne ispunjen je fibrokartilaginoznom hrskavicom koja se na snimci ne vidi.• Pošto se superponira sa drugim kostima karpusa, trikvetrum je teško izdiferencirati u postraničnoj projekciji.
PisiformePisiforme
• Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graška.
• Nalazi se na plantarnoj strani trikvetruma.• To je sezamska kost unutar tetive m fleksor karpi ulnaris.• Nalazi se distalno od stiloidnog nastavka ulne.• Djelomično se superponira nad trikvetrumom.• Pisiforme leži anteriorno od trikvetruma i vidi se dio koji se superponira iznad mekih česti.
LunatumLunatum
• U proksimalnom redu karpalnih kostiju lunatum je medijalno od navikularne kosti.• Leži između radijusa i kapitatuma.• Proksimalno artikulira sa radijusom a distalno sa kapitatumom.• Uz okolne karpalne kosti vezan je ligamentima.
• Relativno se dobro vidi na postraničnoj snimci.
• Oblikovana je poput šalice.• Proksimalno artikulira sa konkavnom površinom radijusa.• Kapitulum distalno artikulira sa konkavnom površinom lunatuma.
Navikularna kostNavikularna kost
• U postraničnoj projekciji artikulira sa radijusom.
• Distalni dio navikularna kosti koji artikulira sa trapeziumom superponira se nad mekim čestima.
P-A snimka šake – metakarpalne kostiP-A snimka šake – metakarpalne kosti
• 1 – 5 metakarpalne kosti• To su duge kosti ruke.• Proksimalni kraj je ravan i aplaniran – baza metakarpalne kosti.• Distalni kraj je zaobljen – glavica metakarpalne kosti• Distalno artikuliraju sa distalnim
22
5
1
falangama – metakarpofalangealni zglobovi
Metakarpalne kostiMetakarpalne kosti
• Proksimalno artikuliraju sa karpalnim kostima – karpometakarpalni zglobovi.• To su sinovijalni zglobovi.• Broje se od I – V od lateralno (palac) prema medijalno (mali prst).• Glavice metakarpalnih kostiju tvore kruničasta izboćenja šake.
Postranična snimka Postranična snimka
• Karpometakarpalni zglobovi mogu se analizirati i u postraničnoj projekciji, međutim, druge projekcije su zahvalnije.
Metakarpofalangealni zglobovi Metakarpofalangealni zglobovi
• Metakarpofalangealni zglobovi su sinovijalni zglobovi zatvoreni u fibroznu kapsulu pojačanu ligamentima.• Na snimci su radiolucentni jer se hrskavica ne vidi.• Na medijalnoj metakarpofalanfealnog zgloba palca vidi se mala okrugla sezmoidna kost koja se nalazi unutar tetiva koje prelaze kost.• Sezmoidna kost štiti tetivu da se neistroši prilikom gibanja preko kosti.
23
1
1
V
IV
III
II
I
RendgenskaRendgenska anatomija donjihanatomija donjih
ekstremitetaekstremiteta
24
ZdjelicaZdjelica
Ilijačna kostIlijačna kost
•Ilijačna kost oblikovana je poput lepeze.•Tvori gornje 2/3 kosti kuka.•Granice joj čine anteriorna i posteriorna ilijačna
25
spina te zakrivljena krista koja se nalazi između njih.•Krista se palpira na najvišoj točci koja se nalazi
u visini transverzalnog nastavka L 4 kralješka.•Anteriorna i posteriorna inferiorna spina nalaze se neposredno ispod odgovarajučih superiornih spina.
• Posteriorni dio medijalne površine ileuma artikulira sa sakrumom i tvori sakroilijačni zglob.• Prema dolje ilijačna kost tvori krov acetabuluma koji artikulira sa femurom tvoreži koksofemoralni zglob.• Ilijačna kost je mjesto polazišta m ilijakusa i tri glutealna mišića.• Krista je mjesto hvatišta mišića abdominalnog zida. M. kvadratus hvata se posteriorno dok se m. seratus i m. rektus femoris hvataju anteriorno.
Ilijačna kostIlijačna kost
1.Ilijačna krista2.Spina ilijaka anterior superior3.Spina ilijaka anterior inferior
•Ilijačna kost je najšira i najveća kost zdjelice.•Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka i predstavlja važnu kliničku oznaku.
• Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i
26
11 11
22 22
33 33
mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta.• Anteriorna inferiorna spina se ne palpira i mjesto je polazišta m. kvadricepsa / m. rektusa.•Ileum je važna kost u prenosu težine na donje ekstremitete.
• Sa sakrumom artikulira u sakroilijakalnom zglobu.
• Predstavlja dio acetabuluma koji artikulira sa femurom.
1. Ilijačna krista2. Spina ilijaka anterior superior•
- Od svih kostiju zdjelice ilijačna kost najviše je postavljena.
1) Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka.2) Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta.
27
11
22
- Na postraničnoj snimci- Na postraničnoj snimci ilijačna ilijačna
krista superponira se na krista superponira se na
L - kralješnicu i sakrum. L - kralješnicu i sakrum.
1.Lijeva ilijačna kost2.Desna ilijačna kost
• Uslijed zakrivljenosti kosti u kosoj projekciji L kralješnice ipsilateralna ilijačna kost ima izgled ravne površine (1) , dok (2) kontralateralna ilijalna kost imponira uskom.
Ilijačna kost - CT zdjelice IIlijačna kost - CT zdjelice I
• Ilijačna krista je najviši dio kostiju zdjelice i nalazi se u visini L4
kralješka.• Krista se palpira.
28
11
22
Ilijačna kost - CT zdjelice IIIlijačna kost - CT zdjelice II
• Ilijačna kost je prostrana ravna kost zdjelice.
• Ona je mjesto insercije ili polazišta brojnih mišića.
• U donjem dijelu artikulira sa drugim zdjeličnim kostima.
Ilijačna kost - CT zdjelice IIIIlijačna kost - CT zdjelice III
• Ravna prostrana ilijačna kost artikulira sa sakrumom u sakroilijakalnom zglobu.
29
Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek IIlijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek I
• Ilijačna kost je prostrana i ravna. U ovoj visini ona je mjesto polazišta i hvatišta brojnih mišića.• U donjem dijelu artikulira sa drugim kostima zdjelice.• Na MR snimci mast u koštanoj moždini daje bijeli signal koji omogućava diferencijsciju kosti.• Kortikalis kosti ima crni signal.
Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek IIIlijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek II
• U ovoj visini ilijačna kost počima sudjelovati u oblikovanju acetabuluma.• Signal na MR posljedica je masti koja se nalazi u moždini kosti.• Kortikalis kosti negenerira signal tako da se prikazuje kao tanka crna traka.• Anteriorno m ilieopsoas graniči sa ilijačnom kosti.• Posteriorno gluteus minimus graniči sa ilijačnom kosti.
30
Ilijačna kost - MR abdomena koronarni Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek Ipresjek I
• Posteriorni presjek prikazuje posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba.• Kao u svih kostiju i ovdje signal se generira od masti iz koštane moždine.
Ilijačna kost - MR abdomena koronarni Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek IIpresjek II
• Ilijačna kost tvori krov acetabuluma.
31
Anteriorno-superiorna ilijačna spinaAnteriorno-superiorna ilijačna spina
• Anteriorna gornja ilijačna spina je izbočenje kosti na prednjoj površini ilijačne kosti koja predstavlja prednju ekstenziju ilijačne kriste.• Sa anteriorne gornje ilijačne spine započima ingvinalni ligament koji ide na pubični tuberkul.
Anteriorno-inferiorna ilijačna spinaAnteriorno-inferiorna ilijačna spina
• Anteriorna superiorna ilijačna spina predstavlja lateralno mjesto hvatišta ingvinalnog ligamenta.• Medijalno hvatište nalazi se na tuberkulu pubične kosti.• Ligament se ne vidi na rtg snimci.
32
Anteriorno-inferiorna ilijačna spinaAnteriorno-inferiorna ilijačna spina
UvećanjeUvećanje
• Na AP snimci vidi se kao malo lateralno izbočenje kosti koje se nalazi poviše acetabuluma.• Na njoj se nalazi polazište m. rektus femoralisa.
SakrumSakrum
• Sakrum se sastoji od 5 spojenih sakralnih kralješaka.• Oblikovan je poput klina.• Čini posteriornu plohu zdjelice.• Predstavlja potporu kralješnici i pomaže u prenosu težine tijela na donje ekstremitete.• Na sakrumu postoje 4 parna otvora kroz koje sakralni spinalni živci izlaze iz spinalnog kanala.
33
• Dorzalna strana sakruma je konveksna.• Na njoj se nalazi 5 longitudinalnih nabora:
1.medijalna sakralna krista2.dvije intermedijalne kriste 3.dvije lateralne kriste
• Medijalna sakralna krista predstavlja ostatak sakralnih spinoznih nastavaka.• Intermedijalne sakralne kriste predstavlja ostatak sakralnih artikularnih nastavaka.• Lateralne sakralne kriste predstavljaju ostatak transverzalnih nastavaka.
• Zdjelična površina sakruma je konkavna i na njoj se nalaze 4 horizontalna nabora nastalih spajanjem 5 sakralnih kralješaka. • Sakrum artikulira sa korpusom L5 kralješka sakroilijakalnim zglobom. • Artikulira i sa dvije ilijačne kosti sakroilijakalnim zglobovima.
34
Sakrum
• Sakrum tvore pet spojenih kralješaka• Predstavlja najposterniju kost zdjelice• Daje potporu kralješnici i prenosi težinu na zdjelicu i preko nje na donje ekstremitete• Prema gore artikulira sa L5 kralješkom a lateralno sa ilijačnim kostima• Inferiorno artikulira sa kokcigisom• Kroz sakralne otvore izlaze sakralni živci
• Pri rođenju samo je sredićnji • Na A-P snimci L kralješnice vidi se veći dio sakruma je osificiran dio sakruma
• Krila sakruma protežu se lateralno i artikuliraju sa ilijačnom kosti preko sakroilijakalnih zglobova• Na ovoj snimci vide se sakralni forameni
35
Sakrum
• Na postraničnoj snimci uslijed superpozicije krila ilijačnih kostiju analiza sakruma je otežana.• Na tehnički kvalitetnoj snimci u ovoj projekciji vidi se artikulacija L5-S1.
• Na CT presjeku rektum se nalazi anteriorno od sakruma• Na posteriornoj strani sakruma hvataju se mišići
36
SakrumSakrum
• Sakrum je savijen i posteriorno anguliran• Na CT presjeku prikazuju se dva para sakralnih otvora• Sa ilijasčnom kosti artikulira sa stabilnim sakroilijakalnim zglobom• Na posteriorni dio sakruma hvata se m. gluteus maksimus.
• Uslijed male količine masti, na MR aksijalnim presjecima, sakrum se slabo prikazuje • Jasno se prikazuju polazišta glutealnih mišića.
• Krila sakruma i sakroilijakalni zglobovi prikazuju se na koronarnom MR pesjeku• U toj projekciji vidi se i polazište m. piriformisa koji polazi sa prednje strane sakruma
37
Sakroilijakalni zglobSakroilijakalni zglob
Sakroilijakalni zglob je parni jaki sinovijalni zglob kojeg tvore sakrum i ilijakalna kost. Oba sakroilijakalna zgloba stabilizirana su sa tri glavna ligamenta:
1.interosalni ligament,2.dorzalni sakroilijakalni ligament,3.ventralni sakroilijakalni ligament.
1) Interosalni ligament je jaki ligament smješten posteriorno od zgloba. Ide sa tuberozitai ilijačne kosti na krilo sakruma.2) Dorzalni sakroilijaklni ligament spaja ilijačnu kost na superiornu lateralnu kristu sakruma.3) Ventralni sakroilijakalni ligament tvori tanki fibrozni prekrivač koji prekriva zdjeličnu stranu sakroilijakalnog zgloba.
• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob sa ograničenim kretnjama.• Njegova primarna funkcija je prenošenje težine tijela na kosti kuka.
Zglob između sakruma i iljačne kosti važan je u prenošenju teuine tijela na donje ekstremitete. Ligamenti koji stabiliziraju zglob nisu vidljivi na rtg snimci. Posteriorni rub zgloba medijalnije je postavljen od anteriornog.
38
Ukoliko snop zraka nije sužen sakroilijakalni
zglob može se prikazati na AP snimci
L-S kralješnice.
• Sakroilijakalni zglob može se prikazati i u kosoj pojekciji.• U desnom kosom poloćaju prikazuje se lijevi sakroilijakalni zglob.
39
Sakroilijakalni zglob CT zdjelice IIISakroilijakalni zglob CT zdjelice III
• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob.• Zglob je koso postavljen tako da mu je posteriorni dio medijalniji od njegovog anteriornog dijela.
Sakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalniSakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalni presjek Ipresjek I
• Jaki prednji i stražnji ligamenti prijeće veće kretnje u zglobu.• Na ovom presjeku jasno se vidi medijalniji položaj posteriornog dijela zgloba.
Sakroilijakalni zglob MR abdomena Sakroilijakalni zglob MR abdomena koronarni presjek Ikoronarni presjek I
40
Tanka tamna linija predstavlja posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba i korteks sakruma i
ilijakalne kosti.
KokcigisKokcigis
• Kokcigis se sastoji iz 4 rudimentarna kralješka• Smješten je distalno od sakruma • Rudimentarni kralješci spojeni su trokutasto oblikovanu kost
- Tri distalna kralješka sastoje se samo od korpusa.- Prvi segment ima dva roga koji predstavljaju rudiment pedikla i transverzalnog nastavka- Sa kokcigisa započima dio m. gluteusa maksimusa kao i anokokcigialni ligament.
41
• Kokcigis je skup od 4 rudimentarna kralješka i nalazi se posteriorno od rektuma.• Na njega se hvata dio m. gluteusa maksimusa
• Osim m. gluteusa maksimusa na kokcigisu se nalazi i hvatište nekoliko mišića poda zdjelice
Ishijadična kostIshijadična kost
42
Ishijadićna kost oblikovana je poput slova "L" i tvori posteriornu trećinu acetabuluma.Dijeli se u tri dijela:
1. Tijelo koje sa spaja sa ilijačnom kosti2. Tuberozitas koji se projecira prema dolje3. Ramus koji ide prema gore i spaja se sa pubičnom kosti.
• Kada je kuk u ekstenziji tuberozitas ishijadične kosti prekriven je sa m gluteus maksimusom.• Pri fleksji kuka tiberozitas je neprekrivena i u sjedećem položaju nosi težinu tijela.
• Ishijadična kost je najinferiornija kost zdjelice koja se satoji od korpusa i ramusa.
• U prvim godinama života korpus je spojen sa ilijačnom kosti i pubisom
hrskavičnim spojem • Ova veza s vremenom osificira.
• U sjedečem položaju ishijadična tuberozitas nosi težinu tijela.
Ishijadična kost - CT zdjelice VIIshijadična kost - CT zdjelice VI
43
Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića najbolje je vidljiv na ovom skenu.
Ishijadična kost - MR zdjelice aksijalni Ishijadična kost - MR zdjelice aksijalni presjek Vpresjek V
• Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića dobro je vidljiva na ovom presjeku.• Tamna linija oko kosti odgovara signalu kortikalisa kosti i burze koja se nalazi između kosti i mišića.
Tuberozitas ishijadične kostiTuberozitas ishijadične kosti
•
44
Tuberozitas je najdonji dio ishijadične kosti. U sijedećem položaju nosi težinu tijela. Smješten je između korpusa ishijadične kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa ishijadične kosti koji je anteriorno.
- Tuberozitas ishijadične kosti smješten je između korpusa kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa koji je anteriorno.- Ishijadični ramus izlazi anteriorno iz tuberozitas ishijadićne kosti i spaja se sa inferiornim ramusom pubične kosti.
- U položaju žabljeg kraka ishijadićna kost predstavlja posteriorni stup kuka.- Tuberozitas se nalazi u inferiornom dijelu i nosi težinu tijela u sjededćem položaju.- Ramus ishijadične kosti medijalno se spaja sa ramusom inferiorom pubične kosti.
Tuberozitas ishijadične kosti - CT bedra IIITuberozitas ishijadične kosti - CT bedra III
45
• Na ovom skenu najbolje se vidi odnos tuberozitasi ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića.• Prostor između ishijadićne kosti i pubisa simfize predstavlja obturatorni otvor u kojem se nalaze vanjski i unutrašnji obturatorni mišić. • Pretraga je rađena prozorom za kost tako da su mićići tamno sivi i nerazdvojeni.
Ishijadična spinaIshijadična spina
• Ishijadična spina je izbočenje koje je usmjereno posteriomedijalno sa stražnje površine ishijadične kosti.• Na nju se hvata sakrospinozni ligament.• Dijeli mali scijatični urez koji se nalazi inferiorno od velikog scijatičnog ureza.
Ishijadična spina je posteriorno izbočenje ishijadične kosti. Često ju je teško vidjeti u AP projekciji. Nalazi se u visini glave femura. Na njoj se nalazi hvatište nekoliko mišića i ligamenata zdjelice. Predstavlja granicu između velikog i malog scijatičnog ureza.
46
- Na ovoj snimci ishijadična spina projecira - Na ovoj snimci ishijadična spina projecira se iznad medijalnog dijela acetabuluma i gornjeg pubičnog ramusa.
Pubična kostPubična kost
• Pubična kost oblikuje anteriorni dio zdjeličnih kostiju, kao i anteriornu trečinu acetabuluma.• Dijeli se u tri dijela:
1.tijelo kosti2.superiorni ramus3.inferiorni ramus
• Tijelo pubične kosti spaja se u medijalnoj liniji sa tijelom pubične kosti druge strane tvoreći simfizu.
47
• Superiorni ramus ide prema gore i lateralno i spaja se sa tijelom ilijakalne kosti.• Inferiorni ramus ide prema dolje, straga i lateralno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti.
• Na anteriornom dijelu tijela pubisa nalazi se pubična krista.• Pubični tuberkul je izbočenje tijelu kosti koje se nalazi 2,5 cm lateralno od simfize.• Na tom mjestu hvatište je ingvinalnog ligamenta.
1. Superiorni ramus
2. Inferiorni ramus
3. Simfiza
• Dva tijela pubisa spajaju se u medijalnoj liniji tvoreći simfizu.• Simfiza je stabilan, slabo pokretljiv zglob.• Pošto je simfiza hrskavica nevidi se na rtg snimci tako da se prikazuje kao slobodan prostor između dvije kosti.• Ramus supoerior usmjeren je posteriorno tvoreći rub zdjelice i lateralno tvoreći anteriorni dio acetabuluma.• Inferiorni ramus usmjeren je posteriorno i inferiorno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti.• Pri rođenju na tom spoju nalazi se hrskavica koja osificira u ranom djetinstvu.
Pubična kost - CT zdjelice VI (žena)Pubična kost - CT zdjelice VI (žena)
• Simfiza je spoj dvije pubične kosti • Zglob je stabilan ali slabo pokretan.• Anterolateralno od simfize nalazi se m pektineus.• U muškaraca anteriorno od simfize nalazi se i spermatička korda.• Posteriorno od simfize, u medijalnoj liniji, nalazi se prostata.
1. simfiza
48
2. ramus inferior
• Inferiorni ramus pubične kosti spaja se sa ramusom ishijadične kosti.• Simfiza je artikulacija između dvije pubične kosti.
Pubična kost - MR zdjelice aksijalni presjek Pubična kost - MR zdjelice aksijalni presjek IVIV
• Koštana moždina ima signal po kojem se prepoznaje kost.• Kortikalis kosti neproducira signal i na MR se vidi kao crna linija.
Pubična sinfizaPubična sinfiza
• Simfiza je hrskavični zglob koji u medijalnoj liniji spaja dva tijela pubičnih kostiju.• Svaka zglobna površina prekrivena je tankim slojem hijaline hrskavice.
49
• Između dvije artikularne površine nalazi se fibrokartilaginozni disk koji je deblju u žena.• Superiorni pubički ligament spaja pubićne kosti s gornje strane.• Arkuatni pubični ligament pojačava vezu kostiju s inferiorne strane.• S anteriorne strane tetive m. rektusa abdominalisa i m. oblikusa eksternusa osiguravaju potporu simfize. • Pubična sinfiza je snažnan, ali slabo pokretljiv zglob u kojem se u medijalnoj liniji spajaju korpusi pubičnih kostiju.• Pošto je simfiza hrskavična nije vidljiva na rtg snimci.
Pubična kost - CT bedra IIPubična kost - CT bedra II
• Sinfiza je hrskavična tako da nije radiopačna.• Ovaj sken napravljen je sa prozorom za kost.
Obturatorni otvorObturatorni otvor
• Obturatorni otvor ima ovalan oblik.• Ograničen je ishijadičnom i pubičnom kosti.• Nalazi se inferiorno i medijalno od acetabuluma. • U cijelosti je prekriven fibroznom membranom.• U gornjem i prednjem dijelu membrane
50
nalaze se manji otvori.• Obturatorni otvor oblikuju ramusi pubične i ishijadične kosti.• Na rtg snimci izgleda kao radiolucentno podrućje.• Otvor je prekriven membranom te sa unutrašnje i vanjske strane zdijelice sa obturatornim mišičima.
M. obturator eksternusM. obturator eksternus
• Ovaj mali mišić pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.• Na ovom skenu vidljiv je samo njegov manji dio.• Polazi izvan obturatornog otvora, ide posteriorno i hvata se na posteriorni dio femura u trohanternoj jami.
M 0bturator eksternus
M. obturator internusM. obturator internus
• Pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.• Započima na medijalnoj (zdjeličnoj) granici obturatornog otvora.• Ide posteriorno gdje postaje tetiva i napušta zdjelicu kroz scijatični otvor te se hvata za veliki trohanter femura.
M 0bturator internus
51
AcetabulumAcetabulum
• Acetabulum je poput čaše oblikovana udubina• Tvore ga spoj ileuma, koji se nalazi kranijalno, ishiuma, koji se nalazi straga i pubisa, koji se nalazi anteriorno.• Artikulira sa glavom femur.• Artikularna ploha prekrivena je hijalinom hrskavicom• Dno acetabuluma – acetabularna fosa, predstavlja neartikulacijsku površinu i prekrivena je periostom.
1. krov acetabuluma2. anteriorna granica (labrum)3. posteriorna granica (labrum)4. medijalni zid
Acetabulum je poput čaše oblikovana šupljina koja artikulira sa glavom femura.Čine ga ileum, ishi i pubis. Na rođenju je hrskavični spoj te tri kosti koje osificiraju u pubertetu. Acetabularni labrum je fibrokartilaginozna granica koja acetabulum čini dubljim tako da se polovina glave femura nalazi u acetabulumu. Na frontalnoj snimci vidi se medijalni zid acetabuluma oblikovan poput kapi.
Uslijed kosog položaja acetabuluma na A-P snimci posterioprni rub (labrum) nalazi se ispod anteriornog ruba (labruma). Ileum uglavnom čini krov acetabuluma. Dio krova acetabuluma kroz kojeg rtg zrake tangencijalno prolaze na snimci ima pojačani denzitet.
52
1. Krov acetabuluma2. Anteriorni rub (labrum)3. Posteriorni rub (labrum)4. Medijalni rub – Kohlerova kaplja
• Položaj „žablje noge“ - zdijelica je u A-P projekciji a noga se nalazi u vanjskoj rotaciji.
1) Krov acetabuluma tvori ileum,2) Anteriorni rub uglavnom tvori projecira se kao nastavak gornjeg pubičnog ramusa,3) Posteriorni rub uglavnom tvori ishium• Anteriorni i posteriorni rub projeciraju se iznad glave femura 4) Medijalni rub acetabuluma jačeg je denziteta – radiološki opis Kohlerova kaplja.
Acetabulum
• Na CT skenovim• Na CT skenovim kroz glavu femurakroz glavu femura
prikazuju se anteriorniprikazuju se anteriorni i posteriorni i posteriorni rub rub
acetabulumaacetabuluma•• Anteriorni rub činiAnteriorni rub čini
53
superiorni pubičkisuperiorni pubički ramusramus• Posteriorni• Posteriorni rub čini ishiumrub čini ishium• Na• Na
ovom skenu najboljeovom skenu najbolje je prikazan je prikazan zglob u zglob u
kojeg se kugla –kojeg se kugla – glava femuraglava femura,, nalazi u čašici –nalazi u čašici –
acetabulum.acetabulum.Femur iFemur i
koljenokoljeno Femur:Femur: Femur jeFemur je najduža, najčvršća inajduža, najčvršća i
najjaća kost unajjaća kost u tijelutijeluGlava femura jeGlava femura je okrugla i artikulira saokrugla i artikulira sa acetabulumom i acetabulumom i tvoritvori
54
kuk. U centru glavekuk. U centru glave femura nalazi se malafemura nalazi se mala
depresija depresija – fovea– fovea capitis, na koju secapitis, na koju se hvataju ligamentihvataju ligamenti glave. Vrat glave. Vrat femurafemura
dužine je 5 cm idužine je 5 cm i proteže se od glaveproteže se od glave
do velikog do velikog trohantera.trohantera. Sa dijafizom tvori kutSa dijafizom tvori kut od 120°. Veliki i maliod 120°. Veliki i mali trohanter locirani sutrohanter locirani su
na mjestu spoja vratana mjestu spoja vrata i dijafize i dijafize femura.femura.
Veliki Trohanter jeVeliki Trohanter je 55
gornji i nalazi segornji i nalazi se lateralno lateralno od vrata. Naod vrata. Na
njemu se hvatajunjemu se hvataju moišići glutealnemoišići glutealne
regijeregije..Mali trohanterMali trohanter smješten je nasmješten je na
posteriomedijalnojposteriomedijalnoj strani strani proksimalnogproksimalnog femura. Na njega sefemura. Na njega se
fvata m.fvata m. ileopsoasileopsoasAnteriornoAnteriorno između trohanteraizmeđu trohantera
nalazi senalazi se Intertrohanterna linija,Intertrohanterna linija,
a posteriornoa posteriorno 56
intertrohanternaintertrohanterna krista. Dijafiza femurakrista. Dijafiza femura
proteže se odproteže se od trohanteratrohantera
proksimalno doproksimalno do kondila distalno. Ukondila distalno. U srednjem dijelu jesrednjem dijelu je
okrugla dok distalnookrugla dok distalno postaje ravna. Lineapostaje ravna. Linea
aspera nalazi aspera nalazi se use u srednjemsrednjem
posteriornom dijeluposteriornom dijelu femura.femura. Na distalnomNa distalnom dijelu femura nalazedijelu femura nalaze
se medijalni i lateralnise medijalni i lateralni 57
kondil koji artikulirajukondil koji artikuliraju sa tibijom u koljenomsa tibijom u koljenom zglobu. Posteriornozglobu. Posteriorno kondili su podjeljenikondili su podjeljeni
popt slova „U“popt slova „U“ oblikovanim urezom.oblikovanim urezom. Anteriorno kondili suAnteriorno kondili su
podjeljeni malimpodjeljeni malim naborom.naborom.1. Glava1. Glava femurafemura2. Fovea2. Fovea3.3.
VratVrat4. Veliki4. Veliki trohantertrohanter5.5.
IntertrohanterniIntertrohanterni grebengreben6. Mali6. Mali trohantertrohanter1)1)
58
Sferična glavaSferična glava femura femura artikulira artikulira sa sa
acetabulumom,acetabulumom,•• Prekrivena jePrekrivena je
hijalinomhijalinom hraskavicom,hraskavicom,2)2) Fovea Fovea u kojoj seu kojoj se nalazi hvatištenalazi hvatište ligamenata nijeligamenata nije
prekrivena prekrivena hijalinom hijalinom hrskavicom.hrskavicom. ProstorProstor između glave femura iizmeđu glave femura i
acetabulumnaacetabulumna odgovaraodgovara
radiotransparentnojradiotransparentnoj 59
hrskavici,hrskavici,3) Vrat3) Vrat femura femura spaja glavuspaja glavu sa dijafizom. Na bazisa dijafizom. Na bazi
vrata nalazi se mjestovrata nalazi se mjesto hvatišta fibroznehvatišta fibrozne kapsule zglobakapsule zgloba kuka,kuka,4) Veliki4) Veliki
trohanter trohanter je širok ije širok i lateralno smješten,lateralno smješten,5)5)
Između trohanteraIzmeđu trohantera nalazi senalazi se
intertrohanternaintertrohanterna krista,krista,
6) Mali trohanter 6) Mali trohanter jeje manji i smješten jemanji i smješten je
60
medijalno i inferiorno,medijalno i inferiorno, - Trohanteri služe kao- Trohanteri služe kao
hvatište brojnihhvatište brojnih mišića.mišića.FemurFemur 1. Dijafiza1. Dijafiza femurafemura2. Lateralni2. Lateralni
epikondilepikondil3.3. MedijalniMedijalni
epikondilepikondil4.4. Lateralni kondilLateralni kondil5.5. Medijalni kondilMedijalni kondil6.6.
InterkondilarniInterkondilarni urezurez• Distalni dio• Distalni dio
dijafize femura se širidijafize femura se širi i tvori i tvori kondile koji kondile koji
artikuliraju sa tibijom iartikuliraju sa tibijom i 61
tvore tvore koljeni zglob. koljeni zglob.•• Medijalni epikondil jeMedijalni epikondil je jaće zaobljen i višejaće zaobljen i više
postavljen odpostavljen od medijalnog.medijalnog.• Između• Između
kondila nalazi sekondila nalazi se interkondilarni urez.interkondilarni urez.•• Ligamenti i menisci suLigamenti i menisci su
radiolucentni i naradiolucentni i na snimci snimci se ne se ne
vide.vide.1.Lateralni1.Lateralni epikondilepikondil2.Medijaln2.Medijaln
ii epikondilepikondil3.Lateralni3.Lateralni
kondilkondil4.Medijalni4.Medijalni 62
kondilkondil5.Interkondil5.Interkondilarni urezarni urez• Tunelarna• Tunelarna
snimka koljenasnimka koljena napravljena unapravljena u
flektiranom koljenuflektiranom koljenu•• Na snimci se prikazujeNa snimci se prikazuje
donja artikularnadonja artikularna ploha okruglihploha okruglih
kondilakondila• Menisci i• Menisci i ligamenti se neligamenti se ne vide.vide.Femur 1. 1.
Lateralni kondilLateralni kondil 2. Medijalni kondil2. Medijalni kondil 3. Interkondilarni urez • Na aksijalnoj• Na aksijalnoj snimci prikazuje sesnimci prikazuje se
63
odnos patele i kondilaodnos patele i kondila femurafemura• Prostor• Prostor između femura iizmeđu femura i patele ispunjavapatele ispunjava
hrskavica ihrskavica i suprapatelarnasuprapatelarna burzaburza1.Glava1.Glava femurafemura2.Vrat2.Vrat
femurafemura• Sferična• Sferična glava femuraglava femura artikulira artikulira sa sa
acetabulumom,acetabulumom,• Vrat• Vrat femura ide inferiorno ifemura ide inferiorno i lateralnolateralno i spaja se i spaja se
sa velikimsa velikim 64
trohanterom,trohanterom,• Vrat jer• Vrat jer najčešće njestonajčešće njesto
frakturefrakture femura.femura.1.Vrat1.Vrat
femurafemura2.Veliki2.Veliki trohantertrohanter• Vrat• Vrat
femura spaja glavu safemura spaja glavu sa trohanterom,trohanterom,• Veliki• Veliki trohanter je znatnotrohanter je znatno
veći i viševeći i više postavljen odpostavljen od
malog.malog.Femur • Na CT• Na CT skenovima u visini 2/3skenovima u visini 2/3 natkoljenice dijafizanatkoljenice dijafiza femura sa tri stranefemura sa tri strane
65
okružena je m.okružena je m. kvadricepsom,kvadricepsom,• M.• M. aduktor magnusaduktor magnus
nalazi se posteriornonalazi se posteriorno od femura.od femura. • • Korteks ima većiKorteks ima veći
denzitet od koštanedenzitet od koštane moždine,moždine, • U 3/3 • U 3/3 natkoljenice femur jenatkoljenice femur je
okružen m.okružen m. kvadricepsom.kvadricepsom.• Na• Na
aksijalnom MRaksijalnom MR presjeku ispodpresjeku ispod
trohantera kortekstrohantera korteks femura je crn afemura je crn a
66
moždina bijela moždina bijela •• Aksijalni MR presjek uAksijalni MR presjek u
visini 1/3visini 1/3 natkoljenicenatkoljenice• Korteks• Korteks kosti je crn a moždinakosti je crn a moždina bijelabijela• M. kvadriceps• M. kvadriceps
je anteriorno ije anteriorno i lateralno odlateralno od
femurafemura• Aduktori su• Aduktori su medijalno od femuramedijalno od femura••
M. gluteus i dugaM. gluteus i duga glava m. bicepsaglava m. bicepsa
nalaze nalaze se se posteriornoposteriorno• Aksijalni• Aksijalni MR presjek u visini 2/3MR presjek u visini 2/3
67
natkoljenice,natkoljenice,• Korteks• Korteks kosti je crn i u ovojkosti je crn i u ovoj
visini izdužen,visini izdužen,•• Izduženje odgovaraIzduženje odgovara
linei asperi na koju selinei asperi na koju se hvataju mišići.hvataju mišići.••
Aksijalni MR presjek uAksijalni MR presjek u visini 3/3visini 3/3
natkoljenice,natkoljenice,• Korteks• Korteks kosti je tanji akosti je tanji a moždina šira,moždina šira,••
Poplitearne krvne žilePoplitearne krvne žile su posteriorno odsu posteriorno od
femura,femura,• Aksijalni MR• Aksijalni MR presjek u visinipresjek u visini
68
kondila,kondila,• Anteriorno• Anteriorno od femura nalazi seod femura nalazi se
mast koja femur dijelimast koja femur dijeli od tetiveod tetive
kvadricepsa.kvadricepsa.Femur 1.Lat1.Lateralnieralni
kondilkondil2.Medijalni2.Medijalni kondilkondil• Noge• Noge
bolesnika nalaze se ubolesnika nalaze se u različitoj različitoj visini visini••
Desno se videDesno se vide madijalni i lateralnimadijalni i lateralni
kondil tekondil te interkondilarna jamainterkondilarna jama••
Na lijevoj straniNa lijevoj strani 69
prikazan jeprikazan je suprakondilarni suprakondilarni dio dio femura sa patelomfemura sa patelom•• Sagitalni MR presjekSagitalni MR presjek
koljena krozkoljena kroz medijalni kondil,medijalni kondil,•• Korteks je crn,Korteks je crn,•• Medijalni kondilMedijalni kondil
femura artikulira femura artikulira sa sa medijalnim površinommedijalnim površinom
tibije,tibije,• Između• Između zglobnih tijela vidi sezglobnih tijela vidi se
artikulacijskaartikulacijska hrskavica – medijalnihrskavica – medijalni meniskmenisk 1.Lateralni1.Lateralni
70
kondilkondil2.Interkondil2.Interkondilarnaarna
jamajama3.Medijalni3.Medijalni kondilkondil• Koronarni MR• Koronarni MR presjek kroz prednjipresjek kroz prednji
dio dio kondile femura, kondile femura,•• Kondili femuraKondili femura artikuliraju saartikuliraju sa
plohama tibijeplohama tibije•• Artikularna hrskavicaArtikularna hrskavica je siva a menisci crnije siva a menisci crni
..PatelaPatela • Patela je• Patela je velika sesmoidna kostvelika sesmoidna kost koja se nalazi u tetivikoja se nalazi u tetivi m. Quadricepsa,m. Quadricepsa,• Ima• Ima
71
triangularni oblik,triangularni oblik,•• Posteriorni dioPosteriorni dio
artikulira sa kondilimaartikulira sa kondilima femura,femura,• Na gornji dio• Na gornji dio patele hvata se tetivapatele hvata se tetiva
quadricepsa,quadricepsa,• Na• Na apeks patele hvata seapeks patele hvata se poplitearni ligamentpoplitearni ligament
koji ide na tuberozitaskoji ide na tuberozitas tibijetibije..• Patela je• Patela je
oblikovana poputoblikovana poput diskadiska• Superponira se• Superponira se
iznad femoralnihiznad femoralnih kondilakondila• Na A-P• Na A-P
snimci vidi se kaosnimci vidi se kao 72
pojačani denzitetpojačani denzitet • U• U postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji
patela ima oblikpatela ima oblik kvadrata,kvadrata,• Iznad i• Iznad i
ispod patele nalaze seispod patele nalaze se masni jastučići.masni jastučići.••
Medijalni dio patele jeMedijalni dio patele je deblji od lateralnog,deblji od lateralnog,••
Na stražnjoj plohiNa stražnjoj plohi patele nalazi sepatele nalazi se hrskavica hrskavica koja koja
artikulira sa kondilimaartikulira sa kondilima femura,femura,• Patela se• Patela se
nalazi anteriorno odnalazi anteriorno od femura,femura,• Korteks• Korteks
73
patele je crn apatele je crn a moždina svjetla,moždina svjetla,••
Posteriorni dio patelePosteriorni dio patele emitira intermedijalniemitira intermedijalni signal hrskavice.signal hrskavice.• Na• Na
sagitalnom MRsagitalnom MR presjeku vidi sepresjeku vidi se
hvatište hvatište tetive m. tetive m. Quadricepsa.Quadricepsa.••
Izmešđu patele iIzmešđu patele i femura te ufemura te u
infrapatelarnominfrapatelarnom dijelu ispreddijelu ispred
tibiofemoralnetibiofemoralne artikulacije vidi artikulacije vidi se se
74
masni jastučić.masni jastučić.AnteriorniAnteriorni
križni ligamentkrižni ligament AnteriorniAnteriorni krucijatni ligamenti sukrucijatni ligamenti su
jaka fibrozna trakajaka fibrozna traka koji se zajedno sakoji se zajedno sa
posteriornimposteriornim krucijatnimkrucijatnim
ligamentima hvatajuligamentima hvataju sa tibije na femur.sa tibije na femur.
Anteriorni krucijatniAnteriorni krucijatni ligamenti polaze saligamenti polaze sa anteriornog dijelaanteriornog dijela interkondilarnoginterkondilarnog podrućja tibije,podrućja tibije, posteriorno odposteriorno od
75
medijalnog meniska.medijalnog meniska. Idu prema Idu prema superiorno,superiorno, posteriorno i lateralnoposteriorno i lateralno
i hvata se zai hvata se za posterirni dioposterirni dio
lateralnog kondilalateralnog kondila femura. Koljeni femura. Koljeni zglobzglob
kriša od medijalnokriša od medijalno premaprema
lateralnolateralno..AnteriorniAnteriorni krucijatni ligamentkrucijatni ligament
prevenira posteriorniprevenira posteriorni pomak femura upomak femura u odnosu na tibijuodnosu na tibiju..
Polazi sa Polazi sa medijalnogmedijalnog 76
dijela lateralnogdijela lateralnog kondila ukondila u
intrakondilarnoj jami.intrakondilarnoj jami. Na MR presjecimaNa MR presjecima daje daje slabi signal islabi signal i
izgleda crn.izgleda crn.NaNa koronarnom presjekukoronarnom presjeku
vidi se hvatištevidi se hvatište anteriornog anteriornog križnogkrižnog
ligamenta zaligamenta za interkondilarnuinterkondilarnu
površinu površinu lateralnoglateralnog kondila femura.kondila femura.PosteriorniPosteriorni
križni ligamentkrižni ligament PosteriorniPosteriorni krucijatni ligamenti sukrucijatni ligamenti su
77
jaka fibrozna trakajaka fibrozna traka koji se zajedno sakoji se zajedno sa
anteriornimanteriornim krucijatnimkrucijatnim
ligamentima hvatajuligamentima hvataju sa tibije na femur.sa tibije na femur.
Posteriorni krucijatniPosteriorni krucijatni ligamenti polaze saligamenti polaze sa posteriornog dijelaposteriornog dijela interkondilarnoginterkondilarnog
podrućja tibije. podrućja tibije. IduIdu prema superiorno,prema superiorno,
anteriorno i medijalnoanteriorno i medijalno i hvata i hvata se zase za anteriorni dioanteriorni dio
78
medijalnog kondilamedijalnog kondila femura. femura. Koljeni zglobKoljeni zglob
kriša od lateralnokriša od lateralno premaprema
medijalno.medijalno.PosteriorniPosteriorni krucijatni ligamentkrucijatni ligament
hvata se zahvata se za interkondilarnu stranuinterkondilarnu stranu
medijalnogmedijalnog kondila.kondila.PreveniraPrevenira anteriorni pomakanteriorni pomak
femura u odnosu femura u odnosu nana tibiju. Posteriornitibiju. Posteriorni
krucijatni ligamentkrucijatni ligament hvata hvata se zase za
79
interkondilarnuinterkondilarnu površinu medijalnogpovršinu medijalnog kondila kondila femura.femura.LateralniLateralni
kolateralni ligament kolateralni ligament LateralniLateralni kolateralni ligament jekolateralni ligament je
traka dužine 5traka dužine 5 cm.cm.Polazi saPolazi sa
lateralnog epikondilalateralnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za
glavu glavu fibule. Odfibule. Od lateralnog meniskalateralnog meniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom
popliteusapopliteusaOsiguravaOsigurava lateralnu stabilizacijulateralnu stabilizaciju
koljenakoljena. Polazi sa. Polazi sa 80
lateralnoglateralnogepikondilaepikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za
glavu fibule.glavu fibule. OdOd lateralnog lateralnog meniskameniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom
popliteusa. Osiguravapopliteusa. Osigurava lateralnu lateralnu stabilizacijustabilizaciju
koljena.koljena.Polazi saPolazi sa lateralnog epikondilalateralnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za
glavu glavu fibule, odfibule, od lateralnog meniskalateralnog meniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom
popliteusa.popliteusa.OsiguravaOsigurava lateralnu stabilizaciju.lateralnu stabilizaciju.
81
koljenkoljenMedijalni kolateralni ligament Medijalni kolateralni ligament
Medijalni kolateralniMedijalni kolateralni ligament je uska trakaligament je uska traka dužine dužine 9 cm, polazi sa9 cm, polazi sa medijalnog epikondilamedijalnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za
medijalni kondil tibije.medijalni kondil tibije. S nekoliko tračakaS nekoliko tračaka
hvata se za hvata se za medijalnimedijalni menisk.menisk.Polazi saPolazi sa
medijalnog epikondilamedijalnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za
medijalni kondil tibije.medijalni kondil tibije. S nekoliko tračakaS nekoliko tračaka
82
hvata se za hvata se za medijalnimedijalni menisk i fibroznumenisk i fibroznu zglobnu čahuru.zglobnu čahuru.
Povreda Povreda medijalnogmedijalnog kolateralnogkolateralnog
ligamenta uvijek pratiligamenta uvijek prati povreda povreda medijalnogmedijalnog
meniska.meniska.MedijalniMedijalni
meniskmenisk Medijalni meniskMedijalni menisk je poput slova Cje poput slova C
oblikovanoblikovan fibrokartilaginoznifibrokartilaginozni
nabor smještennabor smješten između medijalnogizmeđu medijalnog
kondila tibije ikondila tibije i 83
femurafemuraNa poprečnomNa poprečnom presjeku ima oblikpresjeku ima oblik
trokutatrokutaMedijalni rubMedijalni rub spaja se saspaja se sa medijalnimmedijalnim
kolateralnimkolateralnim ligamentom iligamentom i
kapsulomkapsulomGornjaGornja površina meniska jepovršina meniska je konkavnakonkavnaZa tibiju seZa tibiju se hvata anteriornim ihvata anteriornim i
posteriornim rogomposteriornim rogom1)1) Anteriorni rogAnteriorni rog2)2) Posteriorni rogPosteriorni rog-- Periferna granicaPeriferna granica
84
meniska meniska spojena je spojena je sa zglobnomsa zglobnom
kapsulom,kapsulom,- U T1- U T1 vremenu menisk jevremenu menisk je
crn.crn.Uska crnaUska crna struktura izmeđustruktura između
medijalnog kondilamedijalnog kondila tibije i femuratibije i femura
odgovara medijalnomodgovara medijalnom menisku.menisku.Na ovomNa ovom
koronarnom presjekukoronarnom presjeku vidi se spoj vidi se spoj meniska imeniska i
kolateralnogkolateralnog ligamenta.ligamenta.Lateralni menisk Lateralni menisk
Lateralni menisk jeLateralni menisk je 85
poput slova Cpoput slova C oblikovanoblikovan
fibrokartilaginoznifibrokartilaginozni nabor smještennabor smješten
između lateralnogizmeđu lateralnog kondila tibije i femura.kondila tibije i femura.
Na poprečnomNa poprečnom presjeku ima oblikpresjeku ima oblik
trokuta. Medijalni rubtrokuta. Medijalni rub je slobodan. Gornjaje slobodan. Gornja površina meniska jepovršina meniska je
konkavna. Za tibiju sekonkavna. Za tibiju se hvata anteriornim ihvata anteriornim i
posteriornimposteriornim rogom.rogom.1) Anteriorni1) Anteriorni
86
rogrog2) Posteriorni2) Posteriorni rogrogU T1 vremenuU T1 vremenu menisk je crn.menisk je crn.UskaUska
crna struktura izmeđucrna struktura između lateralnog kondilalateralnog kondila
tibije i femuratibije i femura odgovara lateralnomodgovara lateralnom
menisku.menisku.LateralniLateralni menisk odvojen je odmenisk odvojen je od kapsule i kapsule i laterelnoglaterelnog
kolateralnogkolateralnog ligamenta m.ligamenta m.
popliteusom.popliteusom.TibijaTibijaTibijTibija je medijalna kosta je medijalna kost potkoljenice. To jepotkoljenice. To je
87
duga kost koja seduga kost koja se sastoji od proksimalnesastoji od proksimalne
i distalne metafize ii distalne metafize i dijafize. Proksimalnidijafize. Proksimalni
kraj je ravan i nakraj je ravan i na njemu se nalaze dvanjemu se nalaze dva
kondila kojakondila koja artikuliraju saartikuliraju sa
kondilima femura.kondilima femura. Između kondila nalazeIzmeđu kondila nalaze
se interkondilarnese interkondilarne eminencije. Na donjojeminencije. Na donjoj
površini lateralnogpovršini lateralnog kondila nalazi sekondila nalazi se
artikulacija sa glavomartikulacija sa glavom 88
fibule. Na poprečnomfibule. Na poprečnom presjeku diafiza imapresjeku diafiza ima trokutasti oblik. Natrokutasti oblik. Na medijalnom krajumedijalnom kraju distalne metafizedistalne metafize
nalazi se nalazi se medijalnimedijalni malerol. Na donjemmalerol. Na donjem
dijelu distalnedijelu distalne metafize nalazi semetafize nalazi se
artikulacijona ploha zaartikulacijona ploha za talustalusNa lateralnojNa lateralnoj površini distalnepovršini distalne
metafize nalazi semetafize nalazi se artikulacijona ploha zaartikulacijona ploha za
fibulu.fibulu.1) Lateralni1) Lateralni 89
kondilkondil2) Medijalni2) Medijalni kondilkondil3)3)
InterkondilarneInterkondilarne eminencijeeminencije4)4)
Epifizna pukotinaEpifizna pukotina5)5) Dijafiza tibijeDijafiza tibije--
Artikularni kondiliArtikularni kondili tibije su ravnitibije su ravni
Između kondila nalazeIzmeđu kondila nalaze se interkondilarnese interkondilarne
eminencije.eminencije.-- Ligamenti iLigamenti i
artikulacijoneartikulacijone hrskavice se hrskavice se ne ne
vide te zglob izgledavide te zglob izgleda 90
„praznim“.„praznim“.- Dijafiza- Dijafiza tibije šira je od dijafizetibije šira je od dijafize
fibule.fibule.- Na- Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci
kondili sekondili se superponiraju.superponiraju. InterkondilarneInterkondilarne
eminencije uzdižu seeminencije uzdižu se lagano iznad kondila.lagano iznad kondila. Tuberozitas tibije jeTuberozitas tibije je proksimalni prednjiproksimalni prednji dio tibije na koji sedio tibije na koji se havata patelarnihavata patelarni ligament.ligament.- Na A.P- Na A.P
snimci tibija jesnimci tibija je 91
medijalna kostmedijalna kost potkoljenice.potkoljenice. Između Između tibije i fibule nalazi setibije i fibule nalazi se interosalni ligamentinterosalni ligament koji se na snimci nekoji se na snimci ne
vidi.vidi.1) Kondili1) Kondili tibijetibije2) Dijafiza2) Dijafiza
tibijetibije-Na postraničnoj-Na postraničnoj snimci tibija sesnimci tibija se
projecira nešto ispredprojecira nešto ispred fibulefibule- Anteriorno- Anteriorno
tibije je tik podtibije je tik pod kožomkožom- Mišići se- Mišići se
nalaze posteriornonalaze posteriornoNaNa distalnoj metafizidistalnoj metafizi
92
tibija artikulira satibija artikulira sa talusom. talusom. Medijalno,Medijalno,
medijalni maleolmedijalni maleol stabilizirastabilizira
talustalusLateralno nalaziLateralno nalazi se artikularna plohase artikularna ploha
za maleolza maleol fibule.fibule.Distalna tibijaDistalna tibija artikulira sa talusom.artikulira sa talusom.
Na postraničnojNa postraničnoj snimci medijalnisnimci medijalni
maleol se superponiramaleol se superponira nad tibijom i talusom.nad tibijom i talusom.--
Na sagitalnom MRNa sagitalnom MR presjeku krozpresjeku kroz
93
interkondilarneinterkondilarne eminecije vidi seeminecije vidi se
hvatište patelarnoghvatište patelarnog ligamenta zaligamenta za
tuberozitas tibijetuberozitas tibije-- Prikazano je hvatištePrikazano je hvatište posteroiornog križnogposteroiornog križnog
ligamenta ligamenta za za posteriornuposteriornu
interkondilarnuinterkondilarnu površinupovršinu- Korteks- Korteks
kosti ima slabi signalkosti ima slabi signal te je na snimci crn.te je na snimci crn.--
Na kosom sagitalnomNa kosom sagitalnom MR presjeku krozMR presjeku kroz
94
interkondilarneinterkondilarne eminecije vidi seeminecije vidi se
hvatište hvatište patelarnog patelarnog ligamenta zaligamenta za tuberozitastuberozitas
tibije.tibije.FibulaFibulaFibula jeFibula je lateralna kostlateralna kost
potkoljenice. To jepotkoljenice. To je duga kost koja seduga kost koja se
sastoji odsastoji od proksimalnog iproksimalnog i distalnog kraja idistalnog kraja i
dijafize. Proksimalnidijafize. Proksimalni kraj fibule artikulira sakraj fibule artikulira sa
donjim dijelomdonjim dijelom 95
lateralnog kondilalateralnog kondila tibije. Na medijalnomtibije. Na medijalnom rubu dijafize nalazi serubu dijafize nalazi se
greben za kojeg segreben za kojeg se hvata interosalnahvata interosalna
membrana. Namembrana. Na distalnom dijeludistalnom dijelu
nalaziu se fibularninalaziu se fibularni maleol. Na medijalnojmaleol. Na medijalnoj strani maleola nalazistrani maleola nalazi
se artikulacijska plohase artikulacijska ploha za talus.za talus.1) Glava1) Glava fibulefibule2) Dijafiza2) Dijafiza
fibulefibule- Glava fibule- Glava fibule dijelom se projeciradijelom se projecira
96
nad lateralnimnad lateralnim kondilom tibije.kondilom tibije.--
Dijafiza fibule bitno jeDijafiza fibule bitno je uža od dijafize tibije.uža od dijafize tibije.--
U postraničnojU postraničnoj projekciji glava fibuleprojekciji glava fibule
projecira se iznadprojecira se iznad tibijalnih kondila.tibijalnih kondila.--
Dijafiza fibuleDijafiza fibule projecira se izaprojecira se iza
dijafize tibije.dijafize tibije.- Fibula- Fibula je tanka i lateralnoje tanka i lateralno
položena odpoložena od tibije.tibije.Fibula tvoriFibula tvori
lateralni dio skoćnoglateralni dio skoćnog 97
zgloba. Distalna fibulazgloba. Distalna fibula ligamentima jeligamentima je
spojena sa distalnomspojena sa distalnom tibijom, talusom itibijom, talusom i
kalkaneusom.kalkaneusom. Lateralni maleolLateralni maleol
palpira se na koži.palpira se na koži.UU postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji
distalna fibuladistalna fibula projecira se iznadprojecira se iznad
distalne tibije idistalne tibije i talusa.talusa.- U odnosu na- U odnosu na
koljeno glava fibule jekoljeno glava fibule je posteriornoposteriorno
smještena, smještena, - Na glavu- Na glavu 98
fibule hvata se tetivafibule hvata se tetiva bicepsa bicepsa femoralisa, femoralisa,-- Tetive emitiraju slabiTetive emitiraju slabi
signal i na MRsignal i na MR mjerenju u T1mjerenju u T1 vremenu suvremenu su
crne.crne.TalusTalus Talus jeTalus je tarzalna kost kojatarzalna kost koja
artikulira sa tibijom iartikulira sa tibijom i fibulom i tvori skoćnifibulom i tvori skoćni zglob. Sastoji se izzglob. Sastoji se iz tijela, vrata i glave.tijela, vrata i glave.
Tijelo talusa imaTijelo talusa ima kuboidni oblik. To jekuboidni oblik. To je
gornji dio talusa igornji dio talusa i 99
poznat je još podpoznat je još pod imenom trohleja.Tijeloimenom trohleja.Tijelo
talusa ima tritalusa ima tri artikularne artikularne površine.površine. Medijalna površinaMedijalna površina
artikulira saartikulira sa medijalnim medijalnim maleolom.maleolom.
Lateralna površinaLateralna površina artikulira saartikulira sa
lateralnim lateralnim maleolom.maleolom. Donja površina talusaDonja površina talusa
artikulira saartikulira sa kalkaneusom.kalkaneusom.PosterioPosteriorno se projeciraju dvarno se projeciraju dva nastavka – medijalni nastavka – medijalni ii
100
lateralni tuberkul.lateralni tuberkul. Između njih nalazi seIzmeđu njih nalazi se
urez za tetivu m.urez za tetivu m. halusisa longusa. Vrathalusisa longusa. Vrat
talusa nalazi setalusa nalazi se anteriorno od tijela anteriorno od tijela ii spaja tijelo i glavuspaja tijelo i glavu talusa. Na donjojtalusa. Na donjoj
površini vrata nalazipovršini vrata nalazi se žlijeb koji jese žlijeb koji je
ispunjen interosalnimispunjen interosalnim talokalkanealnimtalokalkanealnim
ligamentima. Glavaligamentima. Glava talusa je anteriornotalusa je anteriorno položena i artikulirapoložena i artikulira
101
sa navikularnomsa navikularnom kosti.kosti.- glava- glava- vrat- vrat--
trohlejatrohleja-- posteriorniposteriorni
nastavaknastavak- Glava- Glava artikulira saartikulira sa
navikularnom kostinavikularnom kosti-- Trohleja premaTrohleja prema
kranijalno artikulira sakranijalno artikulira sa tibijom, tibijom, medijalno medijalno
sa medijalnimsa medijalnim maleolom a lateralnomaleolom a lateralno
sa lateralnimsa lateralnim maleolommaleolom- Posteriorni- Posteriorni
nastavci su kratkinastavci su kratki 102
izdanci kojiizdanci koji artikuliraju saartikuliraju sa
kalkaneusom.kalkaneusom.KalkaneusKalkaneus KKalkaneus je najveća ialkaneus je najveća i najjaća kost stopala.najjaća kost stopala.
Nalazi se ispod talusa.Nalazi se ispod talusa. Prema gore artikuliraPrema gore artikulira
sa talusom. Tubersa talusom. Tuber kalkaneusa usmjerenkalkaneusa usmjeren
je prema dole ije prema dole i prenosi težinu tijelaprenosi težinu tijela na zemlju. Na njegana zemlju. Na njega
se hvata ahilovase hvata ahilova tetiva. Anteriornatetiva. Anteriorna
površina kalkaneusapovršina kalkaneusa 103
artikulira saartikulira sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.--
Zglob kalkaneusa iZglob kalkaneusa i kuboidne kostikuboidne kosti--
Prednji rogPrednji rog-- Sustentakulum taliSustentakulum tali--
Subtalarni zglobSubtalarni zglob-- TuberozitasTuberozitas kalkaneusakalkaneusa--
Kalkaneus prema goreKalkaneus prema gore artikulira sa talusom aartikulira sa talusom a
prema prema napred sa napred sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.--
Prednji rogPrednji rog kalkaneusa je malikalkaneusa je mali
104
koštanim izdanak kojikoštanim izdanak koji artikulira saartikulira sa
kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.- Na- Na medijalnoj površinimedijalnoj površini
nalazi senalazi se sustentakulum talisustentakulum tali
koji podržava talus.koji podržava talus.-- Na tuberositasNa tuberositas
kalkaneusa hvata sekalkaneusa hvata se Ahilova tetiva.Ahilova tetiva.NavikularnaNavikularna
kostkost Navikularna kost jeNavikularna kost je ovalna kost smještenaovalna kost smještena
između talusa i 3između talusa i 3 kuneiformne kosti.kuneiformne kosti.
Posteriorno Posteriorno artikuliraartikulira 105
sa glavom talusa. Nasa glavom talusa. Na anteriornoj anteriornoj površinipovršini
nalaze se tri facete zanalaze se tri facete za artikulaciju sa artikulaciju sa 33
kuneiformene kosti.kuneiformene kosti. Na lateralnoj površiniNa lateralnoj površini nalazi se eaceta zanalazi se eaceta za
artikulaciju saartikulaciju sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.-- Navikularna kostNavikularna kost
posteriorno artikuliraposteriorno artikulira sa talusom,sa talusom,--
Anteriorno artikuliraAnteriorno artikulira sa 3 kuneiformnesa 3 kuneiformne kosti,kosti,- Lateralno- Lateralno
106
artikulira saartikulira sa kuboidnomkuboidnom kosti.kosti.KuboidnaKuboidna
kostkost Kuboidna kostKuboidna kost nalazi se na lateralnojnalazi se na lateralnoj strani strani stopala izmeđustopala između
kalkaneusa i IV i Vkalkaneusa i IV i V metatarzalne metatarzalne kosti.kosti. Na medijalnoj straniNa medijalnoj strani nalazi se artikularnanalazi se artikularna ploha za lateralnuploha za lateralnu kuneiformnu kost.kuneiformnu kost. Posteriorna Posteriorna stranastrana
oblikovana je poputoblikovana je poput sedla i artikulira sasedla i artikulira sa
107
kalkaneusom. Nakalkaneusom. Na anteriornoj stranianteriornoj strani
nalaze se nalaze se dvije facetedvije facete za artikulaciju sa IV i Vza artikulaciju sa IV i V
metatarzalnommetatarzalnom kosti.kosti.Kuboidna kostKuboidna kost
posteriorno artikuliraposteriorno artikulira sasa
kalkaneusom.kalkaneusom.AnteriorAnteriorno artikulira sa IV i Vno artikulira sa IV i V
metatarzalnommetatarzalnom kosti.kosti.Na postraničnojNa postraničnoj
snimci dobro sesnimci dobro se prikazuje zglob saprikazuje zglob sa
kalkaneusom.kalkaneusom.KuneiformneKuneiformne
108
kostikosti Tri kuneiformneTri kuneiformne kosti artikulirajukosti artikuliraju posteriorno posteriorno sasa
navikularnom kosti.navikularnom kosti. Anteriorno artikulirajuAnteriorno artikuliraju
sa sa I, II i IIII, II i III metatarzalnom kosti.metatarzalnom kosti. Prva kuneiformna Prva kuneiformna kostkost je medijalno položenaje medijalno položena
dok se III nalazidok se III nalazi laetralno.laetralno.II
kuneiformna kost jekuneiformna kost je najveća i artikulira sanajveća i artikulira sa I I metatarzalnom kosti.metatarzalnom kosti. Tri kuneiformne kostiTri kuneiformne kosti
109
artikulirajuartikuliraju posteriorno saposteriorno sa
navikularnom kosti.navikularnom kosti. Anteriorno artikulirajuAnteriorno artikuliraju
sa I, II i IIIsa I, II i III metatarzalnom metatarzalnom kosti.kosti.
LateralnaLateralna kuneiformna kostkuneiformna kost
artikulira saartikulira sa kuboidnom kosti. Nakuboidnom kosti. Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci kuboidne kuboidne kosti sekosti se
prekrivaju.prekrivaju.MetatarzalneMetatarzalne
kostikosti Metatarzalne suMetatarzalne su duge kosti stopala.duge kosti stopala.
110
Sastoje Sastoje se od bazese od baze proksimalno, diafize iproksimalno, diafize i glavice distalno. glavice distalno. BrojeBroje
se od medijalnese od medijalne strane stopala premastrane stopala prema lateralno. lateralno. ProksimalnoProksimalno
artikuliraju saartikuliraju sa tarzalnim kostima itarzalnim kostima i
falangama distalno. Ifalangama distalno. I metatarzalna kost jemetatarzalna kost je
najveća. najveća. ProksimalnoProksimalno I metatarzalna kostI metatarzalna kost
artikulira saartikulira sa medijalnommedijalnom
kuneiformnom kosti. IIkuneiformnom kosti. II 111
metatarzalna metatarzalna kost jekost je najduža.najduža.ProksimalnoProksimalno
artikulira saartikulira sa intermedijalnomintermedijalnom
kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti. Ona ima i maleOna ima i male
zglobove sazglobove sa medijalnom imedijalnom i lateraslnomlateraslnom
kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti.IIIIII metatarzalna kostmetatarzalna kost
artikulira saartikulira sa lateralnomlateralnom
kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti. IV i V metatarzalnaIV i V metatarzalna
112
kost kost artikuliraju saartikuliraju sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.
Baza V metatarzalneBaza V metatarzalne kosti prominirakosti prominira
lateralno i na nju selateralno i na nju se hvata tetivahvata tetiva
peroneusa brevisa. Naperoneusa brevisa. Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci metatarzalne kostimetatarzalne kosti
uglavnom seuglavnom se prekrivaju. Ističe seprekrivaju. Ističe se baza V metatarzalnebaza V metatarzalne
kosti. Često se vidi i IVkosti. Često se vidi i IV metatarzalnametatarzalna
kost.kost.FalangeFalange FalangeFalange 113
stopala su kratkestopala su kratke kosti koje imajukosti koje imaju
proksimalnu bazu,proksimalnu bazu, dijafizu i distalnudijafizu i distalnu
glavicu.glavicu.Četiri prstaČetiri prsta imaju tri falange dokimaju tri falange dok
palac ima dvijepalac ima dvije falange. Bazefalange. Baze
proksimalnih falangiproksimalnih falangi artikuliraju saartikuliraju sa
glavicamaglavicama metatarzalnih kostiju.metatarzalnih kostiju. Glavice proksimalnihGlavice proksimalnih falangi artikuliraju safalangi artikuliraju sa bazama medijalnihbazama medijalnih
114
falangi. Medijalnefalangi. Medijalne falange su kraće odfalange su kraće od
proksimalnih. Distalneproksimalnih. Distalne falange su najkraće ifalange su najkraće i
svojoom bazomsvojoom bazom artikuliraju saartikuliraju sa
glavicom medijalnihglavicom medijalnih falangi.falangi.II –II –
VVProksimalnaProksimalna IIDistalna IDistalna I- Palac ima- Palac ima
samo proksimalnu isamo proksimalnu i distalnu distalnu falangu, falangu,- II -- II -
V prsta imaju triV prsta imaju tri falange,falange,- Na- Na
postraničnoj snimcipostraničnoj snimci 115
teško je razlikovatiteško je razlikovati falenge jer sefalenge jer se međusobnomeđusobno
superponiraju.superponiraju.SesamskeSesamske
kostikosti - Obično postoje- Obično postoje dvije sesamska kosti,dvije sesamska kosti,--
To su medijalna iTo su medijalna i lateralna sesamskalateralna sesamska
kost,kost,Uloga im jeUloga im je reduciranje trenjareduciranje trenja tetiva koje tetiva koje prolazeprolaze
preko kostiju.preko kostiju.M. GluteusM. Gluteus
maximusmaximus M glutealisM glutealis maksimus je jedan odmaksimus je jedan od
najvećih mišića unajvećih mišića u 116
tijelu. Smješten jetijelu. Smješten je superficijalno usuperficijalno u
glutealnoj regiji. Polaziglutealnoj regiji. Polazi sa vanjske stranesa vanjske strane
ileuma, posteriorneileuma, posteriorne strane sakruma istrane sakruma i
kokcigisa tekokcigisa te sakrotuberoznogsakrotuberoznog
ligamenta. Hvata seligamenta. Hvata se za glutealnuza glutealnu
tuberozitas femura ituberozitas femura i preko fascije late zapreko fascije late za lateralni kondil tibije.lateralni kondil tibije. Ekstendira i lateralnoEkstendira i lateralno rotira kuk te pomažerotira kuk te pomaže
117
ekstenziju koljena.ekstenziju koljena.M.M. Gluteusa maksimusaGluteusa maksimusa
je najveći mišićje najveći mišić glutealne regije.glutealne regije.NalaziNalazi
se posteriorno tikse posteriorno tik ispod subkutaneispod subkutane
masti i kože.masti i kože.Na ovomNa ovom presjeku vidi se odnospresjeku vidi se odnos
sa sa ishijadičnomishijadičnom kosti.kosti.M. GluteusaM. Gluteusa
maksimusa hvata semaksimusa hvata se za posteriorni dioza posteriorni dio
femura i fasciju latu.femura i fasciju latu. Medijalno od njegaMedijalno od njega
nalazi se duga glavanalazi se duga glava 118
femoralnog bicepsa.femoralnog bicepsa.M.M.
GracilisGracilis Gracilis je dugi,Gracilis je dugi, poput trake tankipoput trake tanki
mišić koji se nalazi namišić koji se nalazi na medijalnoj stranimedijalnoj strani
natkoljenice. Jedini jenatkoljenice. Jedini je mišić aduktorne grupemišić aduktorne grupe
koji prelazi koljeno.koji prelazi koljeno. Polazi sa donjegPolazi sa donjeg ramusa i tijelaramusa i tijela
pubične kosti. Hvatapubične kosti. Hvata se za proksimalni diose za proksimalni dio medijalne površinemedijalne površine tibije. Gracijlis jetibije. Gracijlis je
aduktor kuka, fleksoraduktor kuka, fleksor 119
koljena i medijalnikoljena i medijalni rotator noge prirotator noge pri
flektiranomflektiranom koljenu.koljenu.Gracilis jeGracilis je dugi, poput trakedugi, poput trake tanki mišić kojitanki mišić koji
započima na donjemzapočima na donjem dijelu pubične kosti idijelu pubične kosti i hvata se za medijalnihvata se za medijalni dio tibije. Najpovršnijidio tibije. Najpovršniji je aduktor i jedini kojije aduktor i jedini koji
prelazi koljeno. Odprelazi koljeno. Od ostalih adduktoraostalih adduktora odjeljen je slojemodjeljen je slojem
masti.masti.Na CT presjekuNa CT presjeku 120
kroz medijalnu 1/3kroz medijalnu 1/3 natkoljenice, zbognatkoljenice, zbog prisustva naslageprisustva naslage
masti koje se nalaze umasti koje se nalaze u njegovoj okolini, njegovoj okolini, lakolako ga je razlikovati odga je razlikovati od drugih aduktora.drugih aduktora.NaNa MR presjeku u visiniMR presjeku u visini epikondilima epikondilima femurafemura
gracilis prelazi ugracilis prelazi u tetivu koja će setetivu koja će se
vezati vezati na medijalni diona medijalni dio tibije. Na MRtibije. Na MR
presjecima tetiva presjecima tetiva jeje crna i nalazi secrna i nalazi se
121
posteriorno od m.posteriorno od m. sartoriusa i sartoriusa i medijalnomedijalno
od m.od m. semimemranosusa.semimemranosusa.M.M.
QuadricepsQuadriceps Kvadriceps jeKvadriceps je mišić anteriornogmišić anteriornog
dijeladijela natkoljenicenatkoljeniceSastoji seSastoji se
od 4 mišića:od 4 mišića:m.m. rectusrectus
femorisfemorism.vastusm.vastus lateralislateralism. vastusm. vastus
intermediusintermediusm.m. vastusvastus
medialismedialisZapočima naZapočima na 122
kostima zdjelice ikostima zdjelice i gornjoj trečinigornjoj trečini
femura.femura.Preko tetivaPreko tetiva kvadricepsa hvata sekvadricepsa hvata se
za patelu.za patelu.IzvodiIzvodi ekstenziju koljena, aekstenziju koljena, a m. rektus femoris je im. rektus femoris je i fleksor kuka.fleksor kuka.Nalaze seNalaze se
uz anteriornu iuz anteriornu i lateralnu stranulateralnu stranu
femura.femura.Rektus jediniRektus jedini prelazi kuk i iz togprelazi kuk i iz tog
razloga flektirarazloga flektira natkoljenicu.natkoljenicu.RektusRektus femoris graniči safemoris graniči sa
123
tenzorom fascije tenzorom fascije late ilate i seratusomseratusom
anteromedijalno teanteromedijalno te medijalnim medijalnim vastusomvastusom posteriorno. Vastusposteriorno. Vastus lateralis nalazi lateralis nalazi sese
lateralno od femura.lateralno od femura. Vastus intermedijus iVastus intermedijus i medijalis nalaze semedijalis nalaze se
anteriorno odanteriorno od femura.femura.U visiniU visini proksimalne 1/3proksimalne 1/3 natkoljenice natkoljenice m.m.
quadriceps okružujequadriceps okružuje femur. Ukoliko nemafemur. Ukoliko nema
124
nakupine mastinakupine masti pojedine mišiće teškopojedine mišiće teško je je izdvojiti.izdvojiti.• U visini• U visini
distalne 1/3distalne 1/3 nadkoljenicenadkoljenice
quadriceps okružujequadriceps okružuje femur sa tri strane,femur sa tri strane,•• M. vastus medijalisM. vastus medijalis
ćini lateralnu granicućini lateralnu granicu aduktornog kanalaaduktornog kanala kroz koji prolazekroz koji prolaze
fgemoralne fgemoralne krvne krvne žile,žile,• Na MR• Na MR
aksijalnim presjecimaaksijalnim presjecima u visini proksimalneu visini proksimalne
125
1/3 natkoljenice teško1/3 natkoljenice teško je razdvojitije razdvojiti
quadriceps ukoliko sequadriceps ukoliko se među mišićimameđu mišićima
nenalazi tanki slojnenalazi tanki sloj masti,masti,• M. vastus• M. vastus lateralis nalazi selateralis nalazi se
lateralno od femura,lateralno od femura,•• M. rectus femorisM. rectus femoris
nalazi se nalazi se unalazi se nalazi se u anteriornom dijeluanteriornom dijelu
natkoljenice,natkoljenice, lkateralno od M.lkateralno od M. sartoriusa,sartoriusa,• Na• Na aksijalnom MRaksijalnom MR
126
presjeku kroz kondilepresjeku kroz kondile femura 4 glave mišićafemura 4 glave mišića
spajaju se u jednuspajaju se u jednu tetivu tetivu koja je koja je anteriorno odanteriorno od
femura,femura,• Između• Između tetive quadricepsa itetive quadricepsa i
femura nalazi sefemura nalazi se masni jastučić,masni jastučić,• Ovaj• Ovaj masni jastučić vidi semasni jastučić vidi se na postraničnoj snimcina postraničnoj snimci koljena kao lucentnokoljena kao lucentno
podrućje ispredpodrućje ispred femura,femura,• Na• Na
koronarnom MRkoronarnom MR 127
presjeku kroz patelupresjeku kroz patelu m. vastus medijalis im. vastus medijalis i lateralis nalaze se uzlateralis nalaze se uz femur.femur.Patelarni ligamentPatelarni ligament ••
Patelarni ligament jePatelarni ligament je jaka traka koja ide sajaka traka koja ide sa donjeg donjeg ruba patele ruba patele na tuberozitas tibije,na tuberozitas tibije,••
Od koljenog zglobaOd koljenog zgloba odjeljen je masnimodjeljen je masnim jastučićem, jastučićem, a od a od
anteriorne površineanteriorne površine tibijetibije
infrapoplitearnominfrapoplitearnom burzom,burzom,• Patelarni• Patelarni
128
ligament predstavljaligament predstavlja nastavak tetivenastavak tetive quadricepsa okoquadricepsa oko
patele,patele,• Hvata se za• Hvata se za tuberozitas tibije,tuberozitas tibije,• Iza• Iza
ligamenta uligamenta u infrapatelarnom dijeluinfrapatelarnom dijelu
vidi se većavidi se veća nakupina masti.nakupina masti.M.M.
SartoriusSartorius • M. Sartorius je• M. Sartorius je poput trake oblikovanipoput trake oblikovani mišić koji se nalazi namišić koji se nalazi na
prednjem dijeluprednjem dijelu natkoljenice ,natkoljenice ,• U• U
većem dijeluvećem dijelu 129
natkoljenice prekrivanatkoljenice prekriva femoralnu arteriju,femoralnu arteriju,•• Polazi sa anteriornePolazi sa anteriorne superiorne ilijakalnesuperiorne ilijakalne spine,spine,• Hvata se za• Hvata se za proksimalnu trečinuproksimalnu trečinu medijalne površinemedijalne površine
tibije,tibije,• On je fleksor,• On je fleksor, aduktor i lateralniaduktor i lateralni
rotator kuka,.rotator kuka,.•• Flektira i koljeniFlektira i koljeni
zglob,zglob,• Ovim mišićem• Ovim mišićem prekriže se noge uprekriže se noge u sjedećem položajusjedećem položaju••
Sartorius je uski mišićSartorius je uski mišić 130
koji se proteže odkoji se proteže od ilijačne kosti doilijačne kosti do
femurafemura• Na• Na aksijalnom CTaksijalnom CT
presjeku kroz pubičnupresjeku kroz pubičnu kost sartotius činikost sartotius čini lateralnu granicilateralnu granici
femoralnog trokuta,femoralnog trokuta,•• Većim dijelomVećim dijelom
prekriva femoralneprekriva femoralne krvne žile.krvne žile.• Sartorius• Sartorius tvori krov aduktornogtvori krov aduktornog
kanala kroz kojegkanala kroz kojeg femoralne krvne žilefemoralne krvne žile
prolaze krozprolaze kroz 131
natkoljenicu,natkoljenicu,• U visini• U visini distalne trećinedistalne trećine natkoljenice m.natkoljenice m.
Sartorijus nalazi seSartorijus nalazi se medijalno,medijalno,• Nalazi se• Nalazi se
iznad femoralnihiznad femoralnih krvnih žila i čini krovkrvnih žila i čini krov aduktornog kanala,aduktornog kanala,•• M. sartorius protežeM. sartorius proteže
se od ilijačne kosti dose od ilijačne kosti do tibije,tibije,• Većim dijelom• Većim dijelom
pročazi izmadpročazi izmad femoralnih krvnih žilafemoralnih krvnih žila
tvopeći krovtvopeći krov aduktornog kanala,aduktornog kanala,••
132
Na aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku kroz pubispresjeku kroz pubis
nalazi se nanalazi se na medioanteriornommedioanteriornom
dijelu natkoljenice.dijelu natkoljenice.M.M.
Biceps femorisBiceps femoris • Biceps je• Biceps je jedan od tri mišića kojijedan od tri mišića koji tvori koljenu tetivu,tvori koljenu tetivu,••
Sastoji se od dvijeSastoji se od dvije glave,glave,• Tetiva duga• Tetiva duga glava bicepsa polaziglava bicepsa polazi
zajedno sazajedno sa semitendinozusom sasemitendinozusom sa
ishijadičnogishijadičnog izbočenja,izbočenja,• Kratka• Kratka
133
glava bicepsa polaziglava bicepsa polazi sa linee aspere isa linee aspere i
gornjeg dijelagornjeg dijela suprakondilarne linijesuprakondilarne linije femura,femura,• Tetive obe• Tetive obe
glave bicepsa seglave bicepsa se sastaju i tvore okruglusastaju i tvore okruglu
tetivu koja se hvatatetivu koja se hvata na glavu fibule,na glavu fibule, lateralni kondillateralni kondil
femura i dubokufemura i duboku fasciju potkolkjenice.fasciju potkolkjenice.•• Duga glava ekstendiraDuga glava ekstendira
kuk,kuk,• Duga i kratka• Duga i kratka glava zajednoglava zajedno
134
flektiraju nogu uflektiraju nogu u koljenom zglobu te prikoljenom zglobu te pri
fleksiji koljenafleksiji koljena lateralno rotirajulateralno rotiraju
nogunogu..• Na aksijalnom• Na aksijalnom CT presjeku u visiniCT presjeku u visini
medijalne medijalne 1/3 1/3 natkoljenice duganatkoljenice duga
glava je posteriornoglava je posteriorno od od masne ploće koja masne ploće koja
ga dijeli od vastusaga dijeli od vastusa lateralisa lateralisa i aduktora i aduktora magnusa.magnusa.• Nalazi se• Nalazi se
lateralno odlateralno od semitendinozusa isemitendinozusa i
135
semimembranozusa.semimembranozusa.•• Na aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku u visinipresjeku u visini proksimalne 1/3proksimalne 1/3
natkoljenice duganatkoljenice duga glava glava bicepsa leži bicepsa leži
posteriorno odposteriorno od aduktora magnusa aduktora magnusa i i medijalno od gluteusamedijalno od gluteusa maksimusa,maksimusa,•Anteriorn•Anteriorn
o od bicepsa jeo od bicepsa je scijatični živac. scijatični živac. ••
Duga glava jeDuga glava je lateralno odlateralno od
semitendinozusa,semitendinozusa,•• 136
Kratka glava polazi saKratka glava polazi sa posteriornog femura iposteriornog femura i slojem masti odjeljenaslojem masti odjeljena
je od vastusaje od vastusa lateralisa i lateralisa i aduktora aduktora
magnusa.magnusa.• Na• Na aksijalnom MRaksijalnom MR
presjeku kroz kondilepresjeku kroz kondile femura tetiva bicepsafemura tetiva bicepsa nalazi se lateralno ,nalazi se lateralno ,•• Postupno se suzuje iPostupno se suzuje i
hvata za lateralnihvata za lateralni dio fibule,dio fibule,• Kao i sve• Kao i sve
druge tetive idruge tetive i ligamenti ima na ligamenti ima na MR MR
137
presjecima je crna.presjecima je crna.M.M.
popliteuspopliteus • Popliteus je• Popliteus je ravni trokutasti mišićravni trokutasti mišić
koji leži na podukoji leži na podu poplitearne jame,poplitearne jame,•• Polazi sa lateralnePolazi sa lateralne površine lateralnogpovršine lateralnog
kondila femura,kondila femura, lateralno od polazištalateralno od polazišta
lateralnoglateralnog kolateralnogkolateralnog
ligamenta,ligamenta,• Nekoliko• Nekoliko vlakana polaze i savlakana polaze i sa
lateralnog meniska,lateralnog meniska,•• Hvata se zaHvata se za
138
posteriornu površinuposteriornu površinu tibije,tibije,• Flektira i rotira• Flektira i rotira
koljeni zglob.koljeni zglob.•• Popliteus se nalaziPopliteus se nalazi
dublje oddublje od gastroknemiusa gastroknemiusa i i graniči sa tibijom,graniči sa tibijom,•• Tvori donji dio podaTvori donji dio poda poplitearne jamepoplitearne jame..•• Popliteus tvori dnoPopliteus tvori dno poplitearne jame,poplitearne jame,••
Graniči saGraniči sa posteriornom stranomposteriornom stranom tibije i tibije i poplitearnim poplitearnim
krvnim žilamakrvnim žilama..•• 139
Polazište popliteusaPolazište popliteusa nalazi se tik ispodnalazi se tik ispod mjesta mjesta polazišta polazišta
lateralnoglateralnog kolateralnogkolateralnog
ligamanta,ligamanta,• Tetiva• Tetiva popliteusa hvata se zapopliteusa hvata se za
posteriorni dioposteriorni dio lateralnog meniska ilateralnog meniska i
nalazi se unutarnalazi se unutar koljenog koljenog zgloba, zgloba,•• Na koronarnom MRNa koronarnom MR
presjeku popliteus sepresjeku popliteus se nalazinalazi lateralno od lateralno od lateralnog meniska ilateralnog meniska i
140
medijalno odmedijalno od lateralnoglateralnog
kolateralnogkolateralnog ligamanta.ligamanta.M. GastoknemiusM. Gastoknemius ••
Gastroknemius imaGastroknemius ima dvije glave,dvije glave,••
Medijalna, veća glavaMedijalna, veća glava polazi sa poplitearnepolazi sa poplitearne
površine femurapovršine femura proksimalno odproksimalno od
medijalnog medijalnog kondila, kondila,•• Manja lateralna glavaManja lateralna glava polazi sa lateralnogpolazi sa lateralnog
kondila femura,kondila femura,•• TetiveTetive
141
gastriknemijusa segastriknemijusa se spajaju sa tetivomspajaju sa tetivom
soleusa i tvoresoleusa i tvore Ahilovu tetivu koja seAhilovu tetivu koja se hvata za hvata za posterirnu posterirnu stranu kalkaneusa,stranu kalkaneusa,••
Gastroknemius izvodiGastroknemius izvodi plantarnu fleksiju iplantarnu fleksiju i fleksiju koljenogfleksiju koljenog
zgloba.zgloba.1.lateralna1.lateralna glavaglava2.medijalna2.medijalna glavaglava• Obe glave• Obe glave bicepsa polaze sabicepsa polaze sa
posteriornogposteriornog distalnog dijeladistalnog dijela
142
femura,femura,• Lateralna• Lateralna glava zapoćima saglava zapoćima sa
lateralnog kondila,lateralnog kondila,•• Medijalna glava polaziMedijalna glava polazi sa posteriornog dijelasa posteriornog dijela
femura tik iznadfemura tik iznad medijalnog kondila,medijalnog kondila,•• Između dvije glaveIzmeđu dvije glave
gastroknemiusagastroknemiusa nalaze senalaze se
poplitearne žile,poplitearne žile,•• Vena je povišeVena je poviše
arterije,arterije,• Sagitalni MR• Sagitalni MR presjek kroz sredinupresjek kroz sredinu koljenog koljenog zgloba, zgloba,••
143
Medijalna glavaMedijalna glava gastroknemiusa polazigastroknemiusa polazi
sa sa posteriornog posteriornog dijela femura tik iznaddijela femura tik iznad medijalnog medijalnog kondila i kondila i ide posteriorno premaide posteriorno prema
tibiji,tibiji,• Poplitearni• Poplitearni mišić nalazi semišić nalazi se anteriorno odanteriorno od
medijalne glavemedijalne glave gastroknemijusa igastroknemijusa i prileže uz prileže uz samu samu tibiju.tibiju.Zajedničke ilijakalneZajedničke ilijakalne
arterijearterije Dvije zajedničkeDvije zajedničke ilijakalne arterijeilijakalne arterije
144
provode krv koja hraniprovode krv koja hrani donji abdominalni zid,donji abdominalni zid, analni kanal, zdjelicu ianalni kanal, zdjelicu i
donje ekstremitete.donje ekstremitete. Započimaju naZapočimaju na
bifurkaciji aorte ubifurkaciji aorte u visini korpusa L4visini korpusa L4
kralješka. Usmjerenekralješka. Usmjerene su prema dole isu prema dole i
lateralno uz medijalnulateralno uz medijalnu granicu m psoasa. Ugranicu m psoasa. U visini sakroilijaklnogvisini sakroilijaklnog
zgloba dijeli se uzgloba dijeli se u vanjsku i unutrašnjuvanjsku i unutrašnju
ilijakalnuilijakalnu 145
arteriju.arteriju.Lijeva i desnaLijeva i desna zajednička ilijakalnazajednička ilijakalna
arterija započimaju naarterija započimaju na bifurkaciji aorte kojabifurkaciji aorte koja se nalazi u projekcijise nalazi u projekciji
korpusa L4 kralješka.korpusa L4 kralješka.SS krvlju opskrbljujukrvlju opskrbljuju zdjelicu i donjezdjelicu i donje
Ekstremitete. U visiniEkstremitete. U visini sakroilijakalnogsakroilijakalnog
zgloba dijele se nazgloba dijele se na vanjsku i unutrašnjuvanjsku i unutrašnju
ilijakalnu arterijuilijakalnu arteriju..VanjskeVanjske
ilijakalne arterijeilijakalne arterije VanjskeVanjske ilijakalne arterijeilijakalne arterije
146
opskrbljuju krvljuopskrbljuju krvlju inferiornuinferiornu
abdominalnu stijenkuabdominalnu stijenku i donje ekstremitete.i donje ekstremitete.
Započima naZapočima na bifurkaciji zajedničkebifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije kojailijakalne arterije koja
se nalazi ispredse nalazi ispred sakroilijakalnogsakroilijakalnog
zgloba. Ide anteriornozgloba. Ide anteriorno i inferiorno uz rubi inferiorno uz rub
zdjelice. Ispodzdjelice. Ispod ingvinalnog ligamentaingvinalnog ligamenta
nastavlja se unastavlja se u femoralnufemoralnu
147
arteriju.arteriju.VanjskaVanjska ilijakalna arterijailijakalna arterija
započima započima nana bifurkaciji zajedničkebifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije uilijakalne arterije u
visini sakroilijakalnogvisini sakroilijakalnog zgloba.zgloba. Prolazom krozProlazom kroz
ingvinalni kanalingvinalni kanal postaje femoralnapostaje femoralna
arterijaarterija..Unutrašnje ilijakalneUnutrašnje ilijakalne
arterijearterije UnutrašnjaUnutrašnja ilijakalna arterijailijakalna arterija
provodi glavninu krviprovodi glavninu krvi u zdjelicu. Predstavljau zdjelicu. Predstavlja
terminalni ogranakterminalni ogranak 148
zajedničke ilijakalnezajedničke ilijakalne arterije. Ide medijalnoarterije. Ide medijalno
od m. psoasa iod m. psoasa i anteriorno odanteriorno od
sakroilijakalnogsakroilijakalnog zgloba u visini L5-S1.zgloba u visini L5-S1. Dijeli se na anteriorneDijeli se na anteriorne
i posteriornei posteriorne ogranke.ogranke.UnutrašnjaUnutrašnja ilijakalna arterija –ilijakalna arterija –
hipogastrična arterija,hipogastrična arterija, započima u visinizapočima u visini sakroilijakalnogsakroilijakalnog zgloba. Sa krvljuzgloba. Sa krvlju
opskrbljuje organe iopskrbljuje organe i 149
muskulaturumuskulaturu zdjelice,zdjelice,NaNa
angiogramu inponiraangiogramu inponira manjom i manjom i medijalnijemedijalnije
smještenom odsmještenom od vanjske vanjske ilijakalneilijakalne
arterije.arterije.Za razliku odZa razliku od vanjske ilijakalnevanjske ilijakalne
arterije arterije ima brojneima brojne ogrankeogranke..FemoralnaFemoralna
arterijaarterija FemoralnaFemoralna arterija opskrbljujearterija opskrbljuje
krvlju donjekrvlju donje ekstremitete.ekstremitete.
Kontinuitet je vanjskeKontinuitet je vanjske 150
ilijakalne arterije kadailijakalne arterije kada prođe ispodprođe ispod ingvinalnogingvinalnog ligamenta. Uligamenta. U
početnom dijelupočetnom dijelu lateralno je od vene.lateralno je od vene. Distalnije nalazi seDistalnije nalazi se
anteriorno od vene. Uanteriorno od vene. U početnom dijelu dajepočetnom dijelu daje
3 velika ogranka.3 velika ogranka.-- Duboku femoralnuDuboku femoralnu arterijuarteriju- Medijalnu- Medijalnu
cirkumfleksucirkumfleksu-- LateralnuLateralnu
cirkumfleksucirkumfleksuUU 151
aduktornom kanaluaduktornom kanalu prelazi u poplitearnuprelazi u poplitearnu
arterijuarterijuFemoralnaFemoralna arterija započima uarterija započima u
ingvinalnom ingvinalnom Dijeli Dijeli se na duboku ise na duboku i
površnupovršnu femoralnufemoralnukanalu kaokanalu kao
nastavak vanjskenastavak vanjske ilijakalne arterije.ilijakalne arterije.
arterijuarteriju.. PoplitearnaPoplitearna
arterijaarterija PoplitearnaPoplitearna arterija predstavljaarterija predstavlja nastavak femoralnenastavak femoralne arterije kada izađe izarterije kada izađe iz
152
aduktornog kanala.aduktornog kanala. Prolazi krozProlazi kroz
poplitearnu jamu ipoplitearnu jamu i dublje je smještena oddublje je smještena od
vene. Daje 5vene. Daje 5 genikularnih arterijagenikularnih arterija koje anastomozirajukoje anastomoziraju
oko koljena. Završavaoko koljena. Završava trifurkacijom.trifurkacijom.
Poplitearna arterijaPoplitearna arterija medijalno je medijalno je U U
poplitearnoj jamipoplitearnoj jami poplitearna arterijapoplitearna arterija
jejepoložena od venepoložena od vene medijalno imedijalno i
153
anteriorno u odnosuanteriorno u odnosu na venu.na venu.
Zajedno sa venomZajedno sa venom prolazi između dvijeprolazi između dvije
glaveglave gastroknemiusa.gastroknemiusa.AnteriornAnteriorn
a tibijalna arterijaa tibijalna arterija AnteriornaAnteriorna tibijalna arterija jetibijalna arterija je prva velika prva velika granagrana
poplitearne arterije napoplitearne arterije na trifurkaciji. U visinitrifurkaciji. U visini proksimalne tibijeproksimalne tibije
usmjerena jeusmjerena je lateralno. Krvljulateralno. Krvlju
opskrbljuje anteriorniopskrbljuje anteriorni 154
dio potkoljenice. Nadio potkoljenice. Na stopalu stopalu nastavlja se unastavlja se u
a. dorzalisa. dorzalis pedis.pedis.FibularnaFibularna
arterijaarterija Fibularna arterijaFibularna arterija izlazi iz posteriorneizlazi iz posteriorne
tibijalne arterijetibijalne arterije distalno od inferiornedistalno od inferiorne granice granice m. Popliteusa.m. Popliteusa.
Spušta se uz fibulu.Spušta se uz fibulu. Na svom Na svom putu dajeputu daje ogranke za mišićeogranke za mišiće posteriornog posteriornog ilaila teralnog dijelateralnog dijela potkoljenice.potkoljenice.
155
ZavršavaZavršava komunikacijom sakomunikacijom sa
arkuatnomarkuatnom arterijomarterijom..Rendgens
ka anatomija kralješniceCervikalnaCervikalna
kralješnicakralješnica CervikalnaCervikalna kralješnica sastojikralješnica sastoji se od se od 7 kralješaka.7 kralješaka. C kralješci imajuC kralješci imaju
mali široki ali mali široki ali niskiniski korpus. Neuralnikorpus. Neuralni kanal je širok ikanal je širok i
ovalano ovalano oblikovan.oblikovan.
156
C3 – C7 kralješciC3 – C7 kralješci imaju kratki bifidnoimaju kratki bifidno oblikovani spinoznioblikovani spinozni nastavak. C1, C2 inastavak. C1, C2 i C7 su C7 su atipični.atipični.C7
kralješakNaziva se iNaziva se i prominentnimprominentnim
kralješkomkralješkomIma široke tranzversalne nastavke i dugiIma široke tranzversalne nastavke i dugi
spinozni nastavak kojispinozni nastavak koji se može lakose može lako
palpirati.palpirati.Cervikalna kralješnica1 -1 - C3C32 - C52 - C53 - C73 - C74 -4 -
transverzalnitransverzalni nastavak C4nastavak C45 -5 -
sninozni nastavaksninozni nastavak 157
C6C6Na A-P snimci cervikalne kralješnice Na A-P snimci cervikalne kralješnice Na postraničnoj snimci Na postraničnoj snimci
prikazujeprikazujeprikazuju seprikazuju se korpusi, transverzalnikorpusi, transverzalni
i i se svih 7 C se svih 7 C kralješaka. Na ovojkralješaka. Na ovoj
spinalni nastavci C3-spinalni nastavci C3-C7 kralješka. C7 kralješka.
snimci vidi se samosnimci vidi se samo gornji diogornji dio C7 C7
kralješka.kralješka.PostraničnaPostranična snimkasnimkaDobro se prikazuju intervertebralni prostori. ArtikularniDobro se prikazuju intervertebralni prostori. Artikularni
nastavci prikazuju se posteriorno od korpusa kralješaka iznadnastavci prikazuju se posteriorno od korpusa kralješaka iznad spinalnog kanala. Spinoznispinalnog kanala. Spinozni
nastavak može biti podijeljen.nastavak može biti podijeljen.Na snimci CNa snimci C kralješnice ukralješnice u maksimalnojmaksimalnoj
158
ekstenziji najbolje seekstenziji najbolje se može pratiti granicamože pratiti granica
korpusakorpusa kralješaka.kralješaka.Linija spojaLinija spoja
lamina je radiološkilamina je radiološki termin za tanku bijelutermin za tanku bijelu liniju koja se vidi naliniju koja se vidi na
bazi svakog spinoznogbazi svakog spinoznog nastavka a tvori junastavka a tvori ju
spoj lamina. Spinalnaspoj lamina. Spinalna moždina koja se namoždina koja se na
snimci nevidi prolazi usnimci nevidi prolazi u prostoru izmeđuprostoru između
posteriornog rubaposteriornog ruba korpusa i linije spojakorpusa i linije spoja
159
lamine.lamine.1- 1- C3C32- C52- C53-3- C7C74- Trup C44- Trup C45-5- TransverzalniTransverzalni nastavak C4nastavak C46-6-
Gornji artikularniGornji artikularni nastavak C6nastavak C67- Donji7- Donji
artikularniartikularni nastavak C5nastavak C58-8-
Mjesto spoja laminaMjesto spoja lamina na C1na C1Na snimci CNa snimci C
kralješnice ukralješnice u maksimalnoj fleksijimaksimalnoj fleksiji analizira se stanjeanalizira se stanje
ligamentarnogligamentarnog aparata. Transverzalniaparata. Transverzalni
160
nastavcinastavci superponiraju se sasuperponiraju se sa
korpusima kralješaka ikorpusima kralješaka i tvore pojačanitvore pojačani
denzitet.denzitet.Kosa snimka koristi se za analizu neuralnihKosa snimka koristi se za analizu neuralnih
otvora. Prikazuju se iotvora. Prikazuju se i pedikli ipsilateralnepedikli ipsilateralne
strane kao istrane kao i artikulacije.artikulacije.1- Korpus1- Korpus2-2-
Pedikul Pedikul 3-3- TransverzalniTransverzalni
nastavaknastavak4-4- Artikularna plohaArtikularna ploha5-5- LaminaLamina6- Spinozni6- Spinozni
nastavaknastavak7-7- 161
TransverzalniTransverzalni otvorotvorAksijalni CTAksijalni CT
presjek C3presjek C3Na skenu jeNa skenu je prikazana koštanaprikazana koštana potpora potpora spinalnojspinalnoj moždini. Ispredmoždini. Ispred
korpusa korpusa kralješkakralješka nalazi senalazi se
hipofarinks.hipofarinks.1- Korpus1- Korpus C3C32- Korpus C52- Korpus C53-3-
Korpus C7Korpus C74-4- IntervertebralniIntervertebralni
diskdiskNa ovomNa ovom sagitalnom MRsagitalnom MR
presjeku presjeku prikazani suprikazani su 162
odnosi C kralješnice iodnosi C kralješnice i spinalne spinalne moždine.moždine. Dobro su prikazaniDobro su prikazani
intervertebralniintervertebralni diskovi. Korteks kostidiskovi. Korteks kosti je crn tako da granicaje crn tako da granica kralješka ima izgledkralješka ima izgled crne linije. Moždinacrne linije. Moždina kosti kosti je svjetla.je svjetla.AtlasAtlas
(C1)(C1) Atlas je prvi CAtlas je prvi C kralješak. kralješak. OblikovanOblikovan
je poput prstena i imaje poput prstena i ima prednji prednji i stražnji luk.i stražnji luk.
Oba luka imajuOba luka imaju tuberkule i tuberkule i masemase
163
lateralis kojin tvorelateralis kojin tvore rudimentalnirudimentalni transverzalnitransverzalni
nastavak.nastavak. Na svakomNa svakom transverzalnomtransverzalnom
nastavku nalazi senastavku nalazi se otvor otvor kroz koji prolazekroz koji prolaze vertebralne arterije.vertebralne arterije.Za razlikuZa razliku
od drugih cervikalnih kralješaka od drugih cervikalnih kralješaka atlas nemaatlas nema korpus i spinoznikorpus i spinozni
nastavak. nastavak. Artikulira saArtikulira sa lubanjom prekolubanjom preko
atlantookcipitalnogatlantookcipitalnog zgloba. U ovomzgloba. U ovom zglobu odvija sezglobu odvija se
164
fleksija i ekstenzijafleksija i ekstenzija glave.glave.C1 kralješakC1 kralješak oblikovan je poputoblikovan je poput
prstena prstena koji okružujekoji okružuje dens C2 kralješka idens C2 kralješka i spinalnu spinalnu moždinu.moždinu.
Kranijalno artikulira saKranijalno artikulira sa okcipitalnom kosti aokcipitalnom kosti a
kaudalno sakaudalno sa artikularnim plohamaartikularnim plohama
C2. Na P-A snimciC2. Na P-A snimci lateralne granicelateralne granice
prstena vide se iznadprstena vide se iznad lateralnih granica C2.lateralnih granica C2.
Dens je centralnoDens je centralno 165
smješten.smješten.1- Prednji1- Prednji lukluk2- Stražnji luk2- Stražnji lukNaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci
prikazuju se prikazuju se prednji iprednji i stražnji luk.stražnji luk.Prednji lukPrednji luk
je u kontaktu saje u kontaktu sa densomdensomRazmakRazmak
između prednjeg lukaizmeđu prednjeg luka i densai densa ne prelazi 3 ne prelazi 3
mm.mm.Na submandibularnoj snimci prikazuje Na submandibularnoj snimci prikazuje se odnos densa i anteriornog lukase odnos densa i anteriornog luka
C1.C1.Posteriorni lukPosteriorni luk superponira se sasuperponira se sa
okcipitalnom kosti iokcipitalnom kosti i ostalim dijelom ostalim dijelom CC
kralješnice te se nakralješnice te se na 166
snimci ne vidi.snimci ne vidi.1-1- Prednji lukPrednji luk2-2-
Stražnji lukStražnji lukUkoliko su ligamenti intaktni na snimci Ukoliko su ligamenti intaktni na snimci
Ukoliko su ligamenti intaktni naUkoliko su ligamenti intaktni nauu maksimalnojmaksimalnoj
ekstenziji nemaekstenziji nema pomaka pomaka snimci usnimci u maksimalnoj fleksjimaksimalnoj fleksji
nemanemadensa u odnosudensa u odnosu na anteriorni prstenna anteriorni prsten
C1. C1. pomaka densapomaka densa u odnosu nau odnosu na
anteriornianteriorniprsten C1.prsten C1. Razmak ne smije bitiRazmak ne smije biti
većivećiod 3 mm.od 3 mm.1- Masa1- Masa 167
lateralislateralis2-2- TransverzalniTransverzalni
nastavaknastavakSnimka krozSnimka kroz otvorena usta koristiotvorena usta koristi se za se za analizu densa ianalizu densa i
artikulacije C1-2.artikulacije C1-2. Masa Masa lateralis prstenalateralis prstena
C1 prikazuje seC1 prikazuje se lateralno.lateralno.Prednji iPrednji i
stražnji luki teško jestražnji luki teško je odrediti.odrediti.Gornje artikularna ploha mase lateralis artikulirajuGornje artikularna ploha mase lateralis artikuliraju
kranijalno sa okcipitalnim kondilimakranijalno sa okcipitalnim kondilima. . DonjeDonje artikularna plohaartikularna ploha
mase lateralismase lateralis artikuliraju kaudalnoartikuliraju kaudalno
168
sa artikularnimsa artikularnim plohama C2. plohama C2. Korteks kosti daje slab signal i na MRKorteks kosti daje slab signal i na MR
mjerenju je crn. Slabi signal dobiva se mjerenju je crn. Slabi signal dobiva se od moždine iz prednjeg i stražnjegod moždine iz prednjeg i stražnjeg
luka.luka.Moždina je okruženaMoždina je okružena tankim crnimtankim crnim prstenom –prstenom –
korteks.korteks.Axis (C2)Axis (C2)Aksis je drugi C kralješak. NaAksis je drugi C kralješak. Na
transverzalnim transverzalnim nastavcima aksisa nalaze se otvori kroz koje prolaze nastavcima aksisa nalaze se otvori kroz koje prolaze vertebralne arterije. Imavertebralne arterije. Ima koštanu ekstenziju – dens, koštanu ekstenziju – dens, koja prolazi kroz prsten C1 kralješka. Dens priječi koja prolazi kroz prsten C1 kralješka. Dens priječi horizontalnihorizontalni
pomak glave u odnosu na C kralješnicupomak glave u odnosu na C kralješnicuC2 artikiliraC2 artikilira sa C1sa C1
atlantoaksijalnimatlantoaksijalnim zglobom u zglobom u kojem sekojem se
odvija rotacijaodvija rotacija glave.glave.1- dens1- dens2-2- korpuskorpusDens jeDens je
kranijalni nastavakkranijalni nastavak 169
korpusa C2 kralješka.korpusa C2 kralješka. Ulazi u prsten Ulazi u prsten C1 iC1 i
ligamantima jeligamantima je povezan sa prednjimpovezan sa prednjim
arkusom. Na P-Aarkusom. Na P-A snimci dens se nalazisnimci dens se nalazi
centralno izmeđucentralno između masa lateralis C1.masa lateralis C1.Lateralna granicaLateralna granica
C2 poravnata C2 poravnata je kranijalno sa lateralnom granicom C1 je kranijalno sa lateralnom granicom C1 ii kaudalno sakaudalno sa
lateralnom granicomlateralnom granicom C3C3Spinozni nastavakSpinozni nastavak superponira se iznadsuperponira se iznad
korpusa kralješka.korpusa kralješka.Dens se prikazujeDens se prikazuje
i na postraničnoj i na postraničnoj snimci kraniograma. Uspravno je postavljen snimci kraniograma. Uspravno je postavljen i do 3 mm udaljen od prednjegi do 3 mm udaljen od prednjeg
170
luka C1 s luka C1 s kojim je povezan ligamentima. Ligamenti se kojim je povezan ligamentima. Ligamenti se na snimci ne vide.na snimci ne vide.1-1- Korpus C2Korpus C22- Dens2- Dens3-3-
SpinozniSpinozni nastavaknastavakDens seDens se nalazi u prstenunalazi u prstenu C1.C1.Anteriorni rubAnteriorni rub
densa nalazi se do 3densa nalazi se do 3 mm mm od anteriornogod anteriornog
luka C1. Densluka C1. Dens funkcionira funkcionira kaokao
„korpus C1“. Korpus i„korpus C1“. Korpus i spinozni nastava spinozni nastava C2C2 su najveći od svih Csu najveći od svih C
kralješaka.kralješaka.Snimka u maksimalnoj ekstenziji je od Snimka u maksimalnoj ekstenziji je od
Snimka u maksimalnoj fleksiji je od Snimka u maksimalnoj fleksiji je od koristi zakoristi za 171
analizu odnosa densaanalizu odnosa densa i prenjeg i prenjeg koristi za koristi za
analizu povredeanalizu povrede ligamenataligamenataluka C1. luka C1.
koji povezuju koji povezuju dens i prednji luk C1.dens i prednji luk C1.1-1-
Korpus C2Korpus C22- Spinozni2- Spinozni nastavaknastavak3- Dens3- DensNaNa snimci kroz otvorenasnimci kroz otvorena usta usta dens se projeciradens se projecira u sredini prstena C1.u sredini prstena C1.
Gornje artikularneGornje artikularne plohe C2 artikulirajuplohe C2 artikuliraju
sa donjim artikularnimsa donjim artikularnim plohama C1.plohama C1.Artikulaciona hrskavicaArtikulaciona hrskavica jeje
172
radiolucentna i naradiolucentna i na snimci se nesnimci se ne
vidi.vidi.Spinozni nastavakSpinozni nastavak najčešće je najčešće je rascjepljenrascjepljen – bifidan i prikazuje se– bifidan i prikazuje se
kao dva denzitetakao dva denziteta iznad korpusa C2.iznad korpusa C2.1-1-
DensDens2- Korpus2- Korpus C2C2Na sagitalnom MRNa sagitalnom MR
presjeku vidi se presjeku vidi se odnosodnos C2 i spinalne moždineC2 i spinalne moždine te C1 i te C1 i farinksa.farinksa.TorakalnaTorakalna kralješnicakralješnicaPostoji 12 Th kralješaka od kojih Postoji 12 Th kralješaka od kojih svaki artikulira sa paromsvaki artikulira sa parom
rebara.rebara.Kralješak se sastojiKralješak se sastoji od korpusa i arkusaod korpusa i arkusa
173
koji koji okružuje i štitiokružuje i štiti spinalnuspinalnu
moždinu.moždinu.ObostranoObostrano na arkusima nalaze sena arkusima nalaze se pedunkli i pedunkli i lamine kojelamine koje
se spajaju i tvorese spajaju i tvore spinoznispinozni
nastavak.nastavak.Lateralno izLateralno iz lamina izlazelamina izlaze transverzalnitransverzalni nastavci.nastavci.1- Th11- Th12-2-
Th3Th3CervikotorakalniCervikotorakalni prijelaz uvijek prijelaz uvijek se vidise vidi
na P-A snimci Cna P-A snimci C kralješnice.kralješnice.PosteriornPosteriorn
174
a rebra artikuliraju saa rebra artikuliraju sa korpusima korpusima ii
transverzalnimtransverzalnim nastavcima Thnastavcima Th
kralješaka.kralješaka.Cerviko-torakalni prijelaz uvijek se vidi Cerviko-torakalni prijelaz uvijek se vidi i nai na
kospj snimci C kralješnice.kospj snimci C kralješnice.PosteriornaPosteriorna rebra artikuliraju sarebra artikuliraju sa
korpusima korpusima ii transverzalnimtransverzalnim nastavcima Thnastavcima Th
kralješaka.kralješaka.Na dobro eksponiranoj preglednoj Na dobro eksponiranoj preglednoj
Zbog superpozicije sa ramenima na Zbog superpozicije sa ramenima nasnimcisnimci pluća mogu sepluća mogu se
prikazati korpusiprikazati korpusi postraničnoj snimcipostraničnoj snimci
175
teško je prikazatiteško je prikazatisvihsvih Th kralješaka. MoguTh kralješaka. Mogu
se prikazati se prikazati gornje Th kralješke.gornje Th kralješke. Korpusi Th Korpusi Th pedikli ipedikli i
spinozni nastavci svihspinozni nastavci svih kralješakakralješaka
kralješaka poredani sukralješaka poredani su uu
laganomlaganomTransverzalniTransverzalni nastavci protežu senastavci protežu se
lateralno lateralno kifotičnom položaju.kifotičnom položaju.ii
aretikuliraju saretikuliraju s rebrima.rebrima.PostraničnaPostranična
176
snimkasnimkaTranzversalniTranzversalni nastavcinastavci
superponiraju se nasuperponiraju se na korpuse. Rebrakorpuse. Rebra
prekrivaju pedikle iprekrivaju pedikle i djelomično spinoznidjelomično spinozni
nastavak.nastavak. RadiolucentnoRadiolucentno
podrućje izmeđupodrućje između korpusa predstavljakorpusa predstavlja intervertebralni disk.intervertebralni disk.
Na postraničnojNa postraničnoj snimci Th kralješnicasnimci Th kralješnica ima lagano kifotičniima lagano kifotični
oblik.oblik.KontureKonture 177
kralješaka sukralješaka su podjednake.podjednake.
RadiolucentnoRadiolucentno područje međupodručje među
korpusima odgovarakorpusima odgovara intervertebralnomintervertebralnom disku.disku.Korpusi ThKorpusi Th
kralješaka osificiranikralješaka osificirani su već pri su već pri UU
novorođene djece Thnovorođene djece Th korpusikorpusirođenju te serođenju te se mogu vidjeti na P-Amogu vidjeti na P-A
snimci snimci imajuimaju pravokutni izgled alipravokutni izgled ali
za razlikuza razlikupluća. pluća. 178
od od odraslih moguodraslih mogu
izgledati izgledati nepravilnimnepravilnim
poglavito na prednjojpoglavito na prednjoj strani.strani.1- T121- T122- Pedikl2- Pedikl Th6Th63- Spinalni3- Spinalni nastavak Th7nastavak Th74-4- TransverzalniTransverzalni
nastavak Th7nastavak Th75-5- IntervertebralniIntervertebralni
diskdiskNa a-p snimci ThNa a-p snimci Th kralješnice na kralješnice na svakomsvakom kralješku vide se dvakralješku vide se dva
pedikla i pedikla i spinoznispinozni 179
nastavak. Pediklinastavak. Pedikli imaju okrugli imaju okrugli oblik ioblik i
nalaze se ispod gornjenalaze se ispod gornje pokrovne pokrovne plohe.plohe.
Spinozni nastavciSpinozni nastavci imaju izgled imaju izgled okomiteokomite
kosti koja sekosti koja se superponira nadsuperponira nad srednjim dijelomsrednjim dijelom
korpusa.korpusa.U donjih Th kralješaka spinozni nastavci U donjih Th kralješaka spinozni nastavci se superponirajuse superponiraju
nad intravertebralnim diskovima.nad intravertebralnim diskovima.Rebra stragaRebra straga artikuliraju saartikuliraju sa
transverzalnimtransverzalnim nastavcima.nastavcima.
IntervertebralniIntervertebralni 180
diskovi građeni diskovi građeni su odsu od hrskavice i na snimcihrskavice i na snimci
izgledaju kaoizgledaju kao radiolucentnoradiolucentno
podrućje. Spinalnapodrućje. Spinalna moždina i moždina i spinalnispinalni
živci se ne vide.živci se ne vide.1- Th6 i Th71- Th6 i Th72-2- Pedikl Th10Pedikl Th103-3-
Gornji artikularniGornji artikularni nastavak Th11nastavak Th114-4- Donji artikularniDonji artikularni
mnastavak Th10mnastavak Th105-5- IntervertebralniIntervertebralni
diskdiskNa postraničnoj snimci, uslijedNa postraničnoj snimci, uslijed
superpozicijesuperpozicije 181
ramenog obruća,ramenog obruća, gornji Th gornji Th kralješci sekralješci se ne prikazuju. Korpusine prikazuju. Korpusi
imaju imaju oblikoblik pravokutnika koji sepravokutnika koji se
prema kaudalnoprema kaudalno povećavaju. Pedikli sepovećavaju. Pedikli se superponiraju.superponiraju.Donji artikularni nastavakDonji artikularni nastavak
gornjeg Thgornjeg Th kralješka artikulirakralješka artikulira sa gornjimsa gornjim
artikularnimartikularnim nastavkom donjegnastavkom donjeg
kralješka.kralješka. Intervertebralni Intervertebralni diskdisk
kao i spinalnakao i spinalna 182
moždina i spinalnimoždina i spinalni živci živci se nese ne
razabiru.razabiru.Cerviko-torakalni prelazCerviko-torakalni prelaz1-1- KorpusKorpus2- Pedikl2- Pedikl3-3-
TransverzalniTransverzalni nastavaknastavak4-4-
Artikulacija s I.Artikulacija s I. RebromRebrom5- Lamina5- Lamina6-6-
SpinozniSpinozni nastavaknastavakArtikulacijaArtikulacija
sa rebromsa rebrom karakterizira karakterizira ThTh
kralješke. Korpuskralješke. Korpus kralješka, lamina kralješka, lamina ii spinozni nastavakspinozni nastavak
183
tvore koštani kanaltvore koštani kanal koji štiti leđnukoji štiti leđnu
moždinu.moždinu.TorakalnaTorakalna
kralješnicakralješnica1. Korpus kralješka1. Korpus kralješka2.2. TransverzalniTransverzalni
nastavaknastavak3.3. SpinozniSpinozni
nastavaknastavakCT jeCT je optimalna metoda zaoptimalna metoda za analizu analizu kralješnice. Ukralješnice. U koštannom prozorukoštannom prozoru
analiziraju seanaliziraju se traumatsketraumatske
promjene.promjene.1- Korpus kralješka1- Korpus kralješka2-2- TransverzalniTransverzalni
184
nastavaknastavak3-3- SpinozniSpinozni
nastavaknastavakNa MRNa MR mjerenjima korteksmjerenjima korteks
kosti ima kosti ima tamni – crnitamni – crni signal. Moždina kostisignal. Moždina kosti
je je svjetlija. Ovomsvjetlija. Ovom pretragompretragom
neprikazuju neprikazuju se finise fini koštani detalji.koštani detalji.MRMR daje izvanrednedaje izvanredne
podatke o podatke o patološkimpatološkim promjenama koštanojpromjenama koštanoj moždini te spinalnojmoždini te spinalnoj moždine i moždine i korjenakorjena
185
spinalnih živaca.spinalnih živaca.1. Th 41. Th 42.2. Th 12Th 12Na koronarnojNa koronarnoj snimci prikazuju sesnimci prikazuju se
intravertebralni disci. Iintravertebralni disci. I na ovoj snimcina ovoj snimci
moždina kosti jemoždina kosti je svjetla a korteks kostisvjetla a korteks kosti
taman.taman.LumbalnaLumbalna
kralješnicakralješnica LumbalnaLumbalna kralješnica sastoji sekralješnica sastoji se
iz pet kralješaka.iz pet kralješaka. Normalno postojiNormalno postoji
konveksnakonveksna zakrivljenost.zakrivljenost.KorpusiKorpusi su veliki oblikovanisu veliki oblikovani
186
poput bubrega.poput bubrega. Medularni kanal jeMedularni kanal je
trokutast. Za razlikutrokutast. Za razliku od C kralješnice uod C kralješnice u
transverzalnimtransverzalnim nastavcima nemanastavcima nema
otvore.otvore.Za razliku odZa razliku od Th kralješaka naTh kralješaka na transverzalnimtransverzalnim
nastavcima ne nalazenastavcima ne nalaze se zglobne plohe zase zglobne plohe za
rebra. Spinalnarebra. Spinalna moždina završava umoždina završava u visini L2 kralješka,visini L2 kralješka,
dok subarahnoidalnidok subarahnoidalni 187
prostor završava prostor završava uu visini S2 segmenta.visini S2 segmenta.1.1.
L1L12. 2. L5L53. 3. PediklPedikl L4L44. 4. TransverzalniTransverzalni
nastavak L3nastavak L35.5. Spinozni nastavakSpinozni nastavak
L3L36.6. IntervertebralniIntervertebralni
disk L1-L2disk L1-L2Postoji 5 LPostoji 5 L kralješaka koji se nakralješaka koji se na
nativnoj snimcinativnoj snimci razlikuju od Thrazlikuju od Th
nedostatkom rebara.nedostatkom rebara. Svaki kralješak imaSvaki kralješak ima
dva pedikla, dvadva pedikla, dva 188
transverzalnatransverzalna nastavka, spinozninastavka, spinozni
nastavak, dvije gornjenastavak, dvije gornje artikularne plohe iartikularne plohe i
dvije donje artikularnedvije donje artikularne plohe. Na A-P snimciplohe. Na A-P snimci artikularne nastavkeartikularne nastavke teško je diferencirati.teško je diferencirati.
Između kralješakaIzmeđu kralješaka nalazi senalazi se
neopacificirananeopacificirana hrskavica -hrskavica -
intervertebralniintervertebralni disk.disk.1. 1. L1L12.2.
L5L5Korpusi kralješkaKorpusi kralješka 189
osificiraju pri osificiraju pri roženjuroženju a nastavci tijekoma nastavci tijekom djetinjstva.djetinjstva.1. 1. L3L32.2. IntervertebralniIntervertebralni
disk L1-L2disk L1-L23. 3. PediklPedikl L4L44. 4. TransverzalniTransverzalni
nastavak L5nastavak L55.5. Spinozni nastavakSpinozni nastavak
L4L4TransverzalniTransverzalni nastavci nastavci L kralješakaL kralješaka veći su od onih na veći su od onih na ThTh kralješcima. Korpusikralješcima. Korpusi
kralješaka kralješaka imajuimaju izgled pravokutnika.izgled pravokutnika. Među Među njima nalazi senjima nalazi se
190
radiolucentnoradiolucentno podrućje -podrućje -
intervertebralniintervertebralni disk.disk.Svaki kralješakSvaki kralješak ima dva pedikla kojima dva pedikla koj liče okrugloj kosti.liče okrugloj kosti. Spinozni nastavakSpinozni nastavak nastaje spajanjemnastaje spajanjem
lamina i prikazuje lamina i prikazuje sese kao okomitokao okomito
medijalno smještenomedijalno smješteno pojačeno zasjenjenjepojačeno zasjenjenje intenziteta kosti.intenziteta kosti.1.1. L2L22. 2. Pedikl L3Pedikl L33.3. IntervertebralniIntervertebralni
191
disk L2-L3disk L2-L34. 4. GornjiGornji artikularniartikularni
nastavak L5nastavak L55. 5. DonjiDonji artikularniartikularni
nastavak L4nastavak L46.6. Neuralni otvor zaNeuralni otvor za
L3L3Korpusi LKorpusi L kralješaka kao ikralješaka kao i intraveretbralniintraveretbralni
diskovi najbolje sediskovi najbolje se prikazuju naprikazuju na
postraničnoj snimci.postraničnoj snimci. Na Na postraničnojpostraničnoj snimci pedikli sesnimci pedikli se
superponiraju.superponiraju.SuperioSuperio192
rne artikulacijskirne artikulacijski nastavci donjegnastavci donjeg
kralješka sukralješka su anteriorno odanteriorno od
inferiornihinferiornih artikulacijskihartikulacijskih
nastavaka gornjihnastavaka gornjih kralješka. kralješka. KordaKorda
spinalis završava uspinalis završava u visini L2 kralješka,visini L2 kralješka, međutim živci semeđutim živci se
nastavljaju kaudalnijenastavljaju kaudalnije i i prolaze krozprolaze kroz
neuralne otvore.neuralne otvore.1.1. L2L22.2.
193
IntervertebralniIntervertebralni disk L2-L3disk L2-L33.3.
TransverzalniTransverzalni nastavak L4nastavak L44.4.
Lamina L4Lamina L45. 5. GornjiGornji artikularniartikularni
nastavak L5nastavak L56.6. Pedikl L5Pedikl L57. 7. DonjiDonji
artikularniartikularni nastavak L5nastavak L5KosaKosa
snimka L kralješnicesnimka L kralješnice koristi koristi se za analizuse za analizu
lamina i malihlamina i malih zglobova.zglobova. U U ovojovoj projekciji vidi seprojekciji vidi se
194
poznata slikapoznata slika „škotskog psa“. „škotskog psa“. -- OčiOči psa su pedikli. psa su pedikli.-- NosNos je transverzalni je transverzalni
nastavaknastavak- Uši- Uši su su gornji artikularnigornji artikularni
nastavcinastavci- Prednje- Prednje nogenoge su donji su donji
artikularni nastavciartikularni nastavci-- „Ovratnik“„Ovratnik“ kojeg kojeg
nosi „pas“ ukazuje nanosi „pas“ ukazuje na intraartikularnuintraartikularnu
frakturu.frakturu.1.Korpus1.Korpus kralješkakralješka2.Lamina2.Lamina33
.Spimnozni.Spimnozni 195
nastavaknastavak- Korpusi L- Korpusi L kralješka širi su odkralješka širi su od
Th.Th.- Ukoliko se- Ukoliko se skeniranje izvodi radiskeniranje izvodi radi analize L kralješakaanalize L kralješaka
zbog fiziološkezbog fiziološke lordoze gentri trebalordoze gentri treba
nagnuti.nagnuti.- Lamine- Lamine tvore koštani prstentvore koštani prsten
oko oko spinalnog spinalnog kanala.kanala.- Lamine se- Lamine se
straga spajaju ustraga spajaju u spinozni spinozni nastavak. nastavak.-- Lamine tvore koštaniLamine tvore koštani prsten oko prsten oko spinalnog spinalnog
196
kanala.kanala.- Lamine se- Lamine se straga spajaju ustraga spajaju u
spinoznispinozni nastavak.nastavak.1.1.KorpusKorpus
kralješkakralješka2.2.LaminaLamina33..SpimnozniSpimnozni
nastavaknastavak4.4.PediklPediklNaNa ovom skenu pedikli seovom skenu pedikli se
protežu posteriornoprotežu posteriorno od korpusa i od korpusa i tvoretvore
lateralni zidlateralni zid medularnogmedularnog
kanala.kanala.Na aksialnomNa aksialnom MR mjerenjuMR mjerenjuLL
kralješnice signalkralješnice signal 197
uglavnom emitirauglavnom emitira moždina korpusa imoždina korpusa i
lamine kralješka lamine kralješka kojakoja čine krov medularnogčine krov medularnog
kanala.kanala.Lamine seLamine se sastaju tvorećisastaju tvoreći
spinozni spinozni nastavak.nastavak.1.1. L1L12. 2. L5L5PosteriornaPosteriorna
koronarna slikakoronarna slika pokazuje korpuse Lpokazuje korpuse L kralješaka koji sukralješaka koji su
prikazani signalomprikazani signalom moždine oko koje moždine oko koje sese
vidi tanki tamni prstenvidi tanki tamni prsten korteksa. Na korteksa. Na MR sliciMR slici
198
vide sevide se intervertebralniintervertebralni
diskovi.diskovi.SpinalnaSpinalna
moždinamoždina SpinalnaSpinalna moždina je dugamoždina je duga
cilindrična neuralnacilindrična neuralna struktura struktura kojakoja
započima u foramenuzapočima u foramenu magnumu iz medulemagnumu iz medule oblongate. oblongate. U odraslihU odraslih osoba dužine je 42-45osoba dužine je 42-45
cm.cm.InferoprnoInferoprno završava medularnimzavršava medularnim
konusom koji je ukonusom koji je u odraslih lokaliziran uodraslih lokaliziran u
199
visini L1.2visini L1.2 vertebralnog diska. Uvertebralnog diska. U području području C i L-S dijelu,C i L-S dijelu,
uslijed izlazištauslijed izlazišta cervikalnog icervikalnog i
lumbosakralnoglumbosakralnog pleksusa, lagano jepleksusa, lagano je izdužena.izdužena.UnutrašnjaUnutrašnja struktura spinalnestruktura spinalne
moždine – sivamoždine – siva supstabca, oblikovanasupstabca, oblikovana
je poput slova „H“.je poput slova „H“. Siva supstancaSiva supstanca
okružena je bijelomokružena je bijelom supstancom.supstancom.PoputPoput
200
mozga spinalnamozga spinalna moždina okružena jemoždina okružena je sa tri meninge:sa tri meninge:1. 1. Dura materDura mater2.2.
Pia mater Pia mater 3. 3. ArahnoideaArahnoideaDuraDura matermater je jaka, je jaka,
vanjska membranavanjska membrana koja zatvara spinalnukoja zatvara spinalnu
moždinu i caudumoždinu i caudu equinu te korjeneequinu te korjene
spinalnih živaca.spinalnih živaca.PiaPia matermater je vaskularni je vaskularni omotač koji je uskoomotač koji je usko
povezan sapovezan sa moždinom. Namoždinom. Na krajnejm dijelukrajnejm dijelu
201
spinalne korde pijaspinalne korde pija mater se nastavlja umater se nastavlja u
koskcigis tvorećikoskcigis tvoreći „filum„filum
terminale“.terminale“.ArahnoidArahnoideaea je nepromočiva je nepromočiva membrana koja semembrana koja se nalazi između pienalazi između pie
idureidure mater.mater.CerebrospinalnCerebrospinalna tekučina cirkulira ua tekučina cirkulira u
subarahnoisalnomsubarahnoisalnom prostoru koji se nalaziprostoru koji se nalazi između arahnoidee iizmeđu arahnoidee i
pie materpie mater31 par31 par 202
spinalnih živaca izlazespinalnih živaca izlaze iz spinalne korde.iz spinalne korde.
Spinalni živci spajajuSpinalni živci spajaju sa kordom sasa kordom sa dorzalnim ilidorzalnim ili
senzornim putem isenzornim putem i ventralnim iliventralnim ili
motornim putem.motornim putem.NaNa konvencionalnimkonvencionalnim
radiogramima ne videradiogramima ne vide se spinalna moždina,se spinalna moždina,
spinalni živci ispinalni živci i meninge. meninge. SpinalnaSpinalna
moždina zaštićena jemoždina zaštićena je sa svih stranasa svih strana
203
koštanimkoštanim strukturama. Sstrukturama. S
lateralne strane ležilateralne strane leži između korpusa iizmeđu korpusa i
laminarnog spoja ulaminarnog spoja u spinozni spinozni nastavak.nastavak.
Pedikli i lamine štitePedikli i lamine štite leđnu moždinuleđnu moždinu
lateralno ilateralno i dorzalno.dorzalno.Na CTNa CT
presjeku moždina imapresjeku moždina ima okrugli okrugli Sa prednjeSa prednje
strane zaštičenastrane zaštičena jejeIzgled. Denziteta jeIzgled. Denziteta je
mekog tkiva. mekog tkiva. 204
korpusom kralješka.korpusom kralješka. Sa lateralneSa lateralneOkruženaOkružena je nižim denzitetom –je nižim denzitetom –
likvor.likvor. stranestrane zaštićena jezaštićena je
pediklima.pediklima.Zaštičena jeZaštičena je koštanim dijelom koji koštanim dijelom koji
Sa dorzalneSa dorzalne strane zaštićenastrane zaštićena jejeformira spinalniformira spinalni
kanal. kanal. laminamalaminama i spinoznimi spinoznim
nastavkom.nastavkom.SagitalniSagitalni MR presjeci su odMR presjeci su od
neobične važnosti neobične važnosti uu 205
analizi spinalneanalizi spinalne moždine. Spinalnamoždine. Spinalna
moždina moždina predstavljapredstavlja nastavak moždanognastavak moždanog debla.debla.Moždina imaMoždina ima
svjetliji signalsvjetliji signal ododcerebrospinalnecerebrospinalne tekućine. Koštanatekućine. Koštana zaštita vidi zaštita vidi se sase sa prednje iprednje i stražnjestražnje
strane.strane.RendgenskaRendgenska anatomija plućaanatomija plućaPluća,Pluća,
pleura i bronhipleura i bronhiVeliki interlobij -Veliki interlobij - postranična snimkapostranična snimka U postraničnoj projekciji veliki U postraničnoj projekciji veliki interlobij sinterlobij s lijeve i desne strane se lijeve i desne strane se uglavnom superponiraju. Može se uglavnom superponiraju. Može se vidjeti kao tankavidjeti kao tanka
kosa linija koja ide kosa linija koja ide od anteroinferiorno prema od anteroinferiorno prema posterosuperiorno. Smjerposterosuperiorno. Smjer
interlobija interlobija prikazan je na slici.prikazan je na slici.Desni velikiDesni veliki 206
interlobij dijeli interlobij dijeli DGRDGR od gornjeg segmentaod gornjeg segmenta
DDRDDR te te DSRDSR od od bazalnih segmenatabazalnih segmenata
DDRDDR. . Lijevi velikiLijevi veliki interlobij dijeli interlobij dijeli LGRLGR od od LDRLDR.. CT pluća VIIICT pluća VIIIVeliki interlobij je građen odVeliki interlobij je građen od
duplikature pleure koja je tako tanka duplikature pleure koja je tako tanka da se ne vidi na CT skenovima. Poštoda se ne vidi na CT skenovima. Pošto krvne žile neprolaze kroz interlobij, krvne žile neprolaze kroz interlobij, na CT skenovima interlobi u plućnomna CT skenovima interlobi u plućnom
parenhimu ima izgled podrućja koje je parenhimu ima izgled podrućja koje je relativo bez krvnih žila.relativo bez krvnih žila.CTCT pluća IXpluća IXRelativni nedostatak krvnih Relativni nedostatak krvnih žila omogućavažila omogućava
demarkaciju velikog demarkaciju velikog interlobija. Veliki interlobij (kosi interlobija. Veliki interlobij (kosi interlobij) posteriornointerlobij) posteriorno je smješten u je smješten u gornjem dijelu toraksa. Kako se skenovi gornjem dijelu toraksa. Kako se skenovi spuštaju u donji diospuštaju u donji dio
toraksa sve više ide toraksa sve više ide anteriorno.anteriorno.Pluća – MaliPluća – Mali interlobijinterlobijNa PA snimci pluća mali interlobij Na PA snimci pluća mali interlobij može semože se
prikazati kao tanka crta koja ide prikazati kao tanka crta koja ide horizontalno iz desnog hilusa premahorizontalno iz desnog hilusa prema desnoj desnoj lateralnoj strani toraksa. Položaj interlobija lateralnoj strani toraksa. Položaj interlobija označen je na slici. Malioznačen je na slici. Mali
interlobi čini interlobi čini dupikatura pleure koju je često na rtg snimcidupikatura pleure koju je često na rtg snimciteško vidjeti.teško vidjeti.
Dijeli DGR od DDR.Dijeli DGR od DDR.Mali interlobij - postranična snimkaMali interlobij - postranična snimkaNaNa postraničnoj snimci mali interlobij postraničnoj snimci mali interlobij (horizontalna fisura) uvijek se(horizontalna fisura) uvijek se
neprikazuje.neprikazuje.Ukoliko seUkoliko se 207
prikazuje, vidi se kaoprikazuje, vidi se kao tanka crta tanka crta koja izlaziikoja izlazii iz srednjeg prednjegiz srednjeg prednjeg dijela pluća dijela pluća i ide doi ide do
velikog interlobija. Navelikog interlobija. Na postraničnoj postraničnoj snimcisnimci dijeli DGR od DSR.dijeli DGR od DSR.MaliMali
interlobij - CT pluća Vinterlobij - CT pluća VNaNa aksijalnom CT skenuaksijalnom CT skenu mali mali interlobij vidi seinterlobij vidi se
kao podrućje plućmogkao podrućje plućmog parenhima bezparenhima bez
vaskularizacije. Malivaskularizacije. Mali interlobij dijeli DGR odinterlobij dijeli DGR od
DSR. Mali DSR. Mali interlobijinterlobij 208
sastaje se sa velikimsastaje se sa velikim interlobijem koji jeinterlobijem koji je također vidljiv kaotakođer vidljiv kao
avaskularno podrućjeavaskularno podrućje plućnogplućnog
parenhima.parenhima.VelikiVeliki interlobije je nainterlobije je na
aksijalnom aksijalnom CT skenuCT skenu tangencijalnijetangencijalnije
zahvaćen tako da zahvaćen tako da sese imponira tanjim.imponira tanjim.PlućaPluća
Lobus vene azigosLobus vene azigos- Lobus- Lobus azigosazigos- Fisura- Fisura azigosazigos- Vena- Vena
azigosazigos1% populacije1% populacije 209
u desnom plućnomu desnom plućnom vršku ima lobusvršku ima lobus
azigos. Vena azigos azigos. Vena azigos jeje tijekom razvojatijekom razvoja
lateralno zahvaćenalateralno zahvaćena plućnim parenhimomplućnim parenhimom koji se nalazi koji se nalazi izmeđuizmeđu
vene ivene i medijastinuma.medijastinuma.FisuraFisura
azigos predstavljaazigos predstavlja pleuralni pleuralni nabor kojinabor koji dijeli GDR od lobusadijeli GDR od lobusa
azugosa. Vena azigosazugosa. Vena azigos omotana je omotana je pleuralnimpleuralnim
naborom fisurenaborom fisure 210
azigos.azigos.Pluća – Lijevi Gornji RežanjPluća – Lijevi Gornji Režanj
Leži anteriorno odLeži anteriorno od velikevelike
fisure.fisure.PredstavljaPredstavlja anteriorni i superiornianteriorni i superiorni
dio dio lijevog plućnoglijevog plućnog krila. Nešto je manjikrila. Nešto je manji od od LDR. Na prednjojLDR. Na prednjoj
strani nalazi se srčanostrani nalazi se srčano udubljenje koje jeudubljenje koje je
uzrokovanouzrokovano protruzijom protruzijom srca usrca u
lijevo prsište. Prednjilijevo prsište. Prednji donji dio LGRdonji dio LGRčiničini
lingula koja jelingula koja je 211
analogna desnomanalogna desnom srednjem plućnomsrednjem plućnom
režnju.režnju.LGR sastoji seLGR sastoji se od 4od 4
bronhopulmonalnabronhopulmonalna segmenata:segmenata:--
apikapikoposteriornioposteriorni segmentsegment- anteriorni- anteriorni
segmentsegment- gornji- gornji lingularni segmentlingularni segment--
donji lingularnidonji lingularni segmentsegmentApikalni i posterorni segment opskrbljeniApikalni i posterorni segment opskrbljeni
su zajedničkim bronhom koji se dijeli distalno.su zajedničkim bronhom koji se dijeli distalno.U PA projekciji prostire se odU PA projekciji prostire se od apeksa apeksa do ošita. Lingula LGR analogna je desnom do ošita. Lingula LGR analogna je desnom srednjem režnju i graničisrednjem režnju i graniči sa srcem. Veliki dio sa srcem. Veliki dio LGR superponira se nad lijevim donjim LGR superponira se nad lijevim donjim režnjem. Iz togrežnjem. Iz tog
razloga postranična projekcija razloga postranična projekcija je neophodna za točnu lokalizacijuje neophodna za točnu lokalizaciju
procesa.procesa.U AP projekcijiU AP projekciji
212
prednja donja granicaprednja donja granica LGR LGR projecira se ispodprojecira se ispod
kupole ošita. U ovojkupole ošita. U ovoj projekciji velika fisuraprojekciji velika fisura se ne vidi.se ne vidi.Postranična snimkaPostranična snimkaNaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci LGR LGR superponira sesuperponira se
iznad desnogiznad desnog srednjeg srednjeg i desnogi desnog
gornjeg režnja.gornjeg režnja. Ukoliko se Ukoliko se velikavelika
fisura ne vidi, a to jefisura ne vidi, a to je često, često, nemoguće jenemoguće je
odrediti točna granicaodrediti točna granica režnja. Približnarežnja. Približna
213
lokalizacija LGRlokalizacija LGR vidljiva je na ovojvidljiva je na ovoj
snimci.snimci.Lordotička snimkaLordotička snimkaLordotička snimkaLordotička snimka
koristi se za koristi se za evaluaciju plućnog vrška koji je prekriven evaluaciju plućnog vrška koji je prekriven klavikulom. Priklavikulom. Pri ovom snimanju kosa ovom snimanju kosa centralna zraka prati dužu osovinu LGR. centralna zraka prati dužu osovinu LGR. Korisna je zaKorisna je za diferencijaciju sjena u plučnom diferencijaciju sjena u plučnom vršku. Ovom projekcijom može se utvrditivršku. Ovom projekcijom može se utvrditi
da da li sjena vidljiva na PA snimci odgovara li sjena vidljiva na PA snimci odgovara patološkoj promjeni ilipatološkoj promjeni ili superpoziciji normalne superpoziciji normalne strukture. Kao i na PA snimci i na ovoj snimci LGRstrukture. Kao i na PA snimci i na ovoj snimci LGR djelomično se superponira nad LDR i njihova točna granica nemože se sadjelomično se superponira nad LDR i njihova točna granica nemože se sa
sigurnošću odrediti.sigurnošću odrediti.CT pluća ICT pluća INa ovom skenu LGR obuhvaća veći Na ovom skenu LGR obuhvaća veći diodio prikazanog lijevog plućnog krila. Velika prikazanog lijevog plućnog krila. Velika fisura nalazi se izrazito posteriorno.fisura nalazi se izrazito posteriorno.
LGR LGR graniči sa gotovo čitavim lukom aorte.graniči sa gotovo čitavim lukom aorte.CT pluća IICT pluća IIPlućno tkivoPlućno tkivo koje se nalazi anteriorno koje se nalazi anteriorno od velike fisure lijevo odgovara LGR. Fisura od velike fisure lijevo odgovara LGR. Fisura kojakoja
je tanki nabor pleure nije tangencijalno je tanki nabor pleure nije tangencijalno pogođena aksijalnom zrakom te sepogođena aksijalnom zrakom te se vidi. Krvne vidi. Krvne žile neprolaze kroz fisuru. Ovaj znak može žile neprolaze kroz fisuru. Ovaj znak može poslužiti za procjenuposlužiti za procjenu
njenog položaja.njenog položaja.CT pluća IIICT pluća IIIPlućno tkivo kaoja se nalazi lijevoPlućno tkivo kaoja se nalazi lijevo
anteriorno od velike fisure odgovara LGR.anteriorno od velike fisure odgovara LGR.PoložajPoložaj velike fisure može sevelike fisure može se
približno približno odreditiodrediti manjkom krvnih žila umanjkom krvnih žila u
tom području.tom području.LGRLGR nalazi se anteriornonalazi se anteriorno
od pulmonalneod pulmonalne
214
arterije, aarterije, a retrosternalno graničiretrosternalno graniči
sa DGR. sa DGR. Pluća sePluća se odjeljena pleuralnimodjeljena pleuralnim naborom i naborom i vezivnimvezivnim
tkivom.tkivom.CT pluća IVCT pluća IVŠto se nivo skeniranja sve višeŠto se nivo skeniranja sve više
spušta spušta velika fisura, koja se približno može odrediti velika fisura, koja se približno može odrediti manjkom krvnih žila,manjkom krvnih žila, sve više prelazi sve više prelazi anteriorno. Bronh za LGR prikazuje se kao anteriorno. Bronh za LGR prikazuje se kao okruglookruglo
lucentno područje uz hilus.lucentno područje uz hilus.CT pluća VCT pluća VVelika fisura sve više seVelika fisura sve više se pomiče pomiče anteriorno. U ovoj visini vidi se dijeljenje anteriorno. U ovoj visini vidi se dijeljenje glavnog bronha zaglavnog bronha za
LGR.LGR.CT pluća VICT pluća VINa ovom skenu LGR predstavljaNa ovom skenu LGR predstavlja
lingula koja omatalingula koja omata srce. Bronh za LGRsrce. Bronh za LGR polazi iz glavnogpolazi iz glavnog
bronha anteriorno.bronha anteriorno.CTCT
pluća VIIpluća VIIDio LGR koji seDio LGR koji se poput usana nalazipoput usana nalazi oko srca odgovaraoko srca odgovara
215
linguli koja jelinguli koja je analogna analogna DSR.DSR.CT pluća VIIICT pluća VIIIDioDio
LGR koji se na ovom skenu LGR koji se na ovom skenu nalazi anteriorno i poput ogrtača obavija nalazi anteriorno i poput ogrtača obavija srcesrce odgovara linguli. To je dio pluća koji odgovara linguli. To je dio pluća koji na PA snimci definira granicuna PA snimci definira granicu
srca.srca.Pluća – Pluća – LL ijevi ijevi DD onji onji RR ežanježanj LDR LDR nalazi senalazi se
posteriorno od velikeposteriorno od velike fisure. LDRfisure. LDR predstavlja inferiorni ipredstavlja inferiorni i posteriorni posteriorni dio lijevog plućnog krila i nešto jedio lijevog plućnog krila i nešto je
veći od LGR.veći od LGR.Sastoji se od 5. bronhopulmonalnih segmenata:Sastoji se od 5. bronhopulmonalnih segmenata:-- superiornisuperiorni--
anteriomedijalnianteriomedijalni bazalnibazalni- lateralni- lateralni
bazalnibazalni- posteriorni- posteriorni bazalnibazalniSegmenti suSegmenti su
opskrbljeni sa 4opskrbljeni sa 4 bronhijalne grane.bronhijalne grane.Na PA snimciNa PA snimci
216
pluća LDR se superponira pluća LDR se superponira preko donjegpreko donjeg dijela LGR. Diodijela LGR. Dio
nedijalnog dijela nedijalnog dijela LDRLDR superponira se iznadsuperponira se iznad
srca. Rtg zrakesrca. Rtg zrake tangencijalno prolazetangencijalno prolaze
kroz kosi interlobij,kroz kosi interlobij, koji koji dijeli LDR od LGR,dijeli LDR od LGR,
te ga se u ovojte ga se u ovoj projekciji projekciji ne vidi.ne vidi.
Važno je imati na umuVažno je imati na umu da se superiornida se superiorni
segment LDR nalazisegment LDR nalazi iznad srednjeg dijelaiznad srednjeg dijela plućnog krila, tako daplućnog krila, tako da
217
patološka promjena upatološka promjena u srednjem dijelusrednjem dijelu
plućnog krila možeplućnog krila može biti u LDR. biti u LDR. Za točnuZa točnu
detekciju potrebna jedetekciju potrebna je postranična postranična snimka. snimka. UU
PA projekcijiPA projekciji posteriorni segmentposteriorni segment
LDR projecira se ispodLDR projecira se ispod kupole ošita i teško gakupole ošita i teško ga
je vidjeti.je vidjeti.Postranična snimkaPostranična snimkaNaNa
postraničnoj projekciji LDR postraničnoj projekciji LDR superponira se iznad DDR. Velika fisura superponira se iznad DDR. Velika fisura kojakoja
dijeli LGR od LDR teško se diferencira.dijeli LGR od LDR teško se diferencira.PribližniPribližni položaj LDR označenpoložaj LDR označen je na snimci.je na snimci.CT pluća ICT pluća IApikoposteriorniApikoposteriorni
218
segment LDR segment LDR dosiže dosiže u gornjuu gornju polovinu toraksa. Upolovinu toraksa. U
tom dijelu LDRtom dijelu LDR zauzima samo malizauzima samo mali
diuo lijevogdiuo lijevog hemitoraksa.hemitoraksa.Nalazi seNalazi se posteriorno od velikeposteriorno od velike
fisure čija sefisure čija se lokalizacija određujelokalizacija određuje
prema manjkuprema manjku vaskularizacije.vaskularizacije.CT pluća IICT pluća IIKakoKako
se aksijalni skenovi spuštaju se aksijalni skenovi spuštaju LDR postaje veći. Smješten je posteriorno LDR postaje veći. Smješten je posteriorno odod
velike fisure.velike fisure.CT pluća IIICT pluća IIIKako se skenovi u toraksu spuštajuKako se skenovi u toraksu spuštaju
tako i velika fisura idetako i velika fisura ide sve anteriornije. LDR,sve anteriornije. LDR,
koji je smještenkoji je smješten 219
posteriorno od velikeposteriorno od velike fisure, fisure, postaje svepostaje sve
veći.veći.CT pluća IVCT pluća IVU ovoj visini LGR, koji se nalazi U ovoj visini LGR, koji se nalazi anteriornoanteriorno
od velike fisure, još uvijek je od velike fisure, još uvijek je veći od LDR. LDR graniči sa descendentnomveći od LDR. LDR graniči sa descendentnom
aortom.aortom.CT pluća VCT pluća VVelika fisuraVelika fisura se ne vidi, međutim,se ne vidi, međutim,
njezin približni položajnjezin približni položaj može se odrediti.može se odrediti.Bronh zaBronh za
superiorni segment prikazan je superiorni segment prikazan je u poprečnom presijeku i ima izgledu poprečnom presijeku i ima izgled
okruglog lucentnog područja.okruglog lucentnog područja.CT pluća VICT pluća VI GornjiGornji segment LDR nalazisegment LDR nalazi se se visoko u gornjemvisoko u gornjem dijelu toraksa. U tojdijelu toraksa. U toj visini on je malen.visini on je malen.
Kako se velika fisuraKako se velika fisura pomiče anteriorno onpomiče anteriorno on
220
postaje svepostaje sve veći.veći.Bronh za gornjiBronh za gornji
režanj nalazi serežanj nalazi se posteriornije odposteriornije od glavnog lijevogglavnog lijevog
bronha.bronha.CT pluća VIICT pluća VII NaNa ovom CT skenuovom CT skenu
plućno tkivoplućno tkivo posteriorno od velikeposteriorno od velike
fisure predstavljafisure predstavlja LDR.LDR.CT pluća VIIICT pluća VIII Bronh zaBronh za donje segmente LDRdonje segmente LDR prikazani su kao maleprikazani su kao male
okrugle struktureokrugle strukture ispunjene zrakom.ispunjene zrakom.PlućaPluća
221
– – DD esni esni GG ornji ornji RR ežanježanj DGRDGR nalazi se iznad malenalazi se iznad male
(horizontalne) (horizontalne) ii anteriorno od velikeanteriorno od velike fisure. Predstavljafisure. Predstavlja gornji prednji diogornji prednji dio desnog plućnogdesnog plućnog
krila.krila.Dijeli se u triDijeli se u tri bronhopulmonalnabronhopulmonalna
segmenta:segmenta:1. apikalni1. apikalni segmentsegment2.2. posteriorniposteriorni segmentsegment3.3. anteriornianteriorni
segmentsegmentPoložaj DGRPoložaj DGR 222
u PA projekcijiu PA projekciji prikazan je na ovojprikazan je na ovoj slici. Proteže se odslici. Proteže se od
vrška pluća do malevrška pluća do male fisure. U PA fisure. U PA projekcijiprojekciji
njegov donji dionjegov donji dio superponira superponira se iznadse iznad
gornjeg dijelagornjeg dijela DDR.DDR.Postranična snimkaPostranična snimka PoložajPoložaj DGR u postraničnojDGR u postraničnoj projekciji prikazan jeprojekciji prikazan je
na ovoj slici.na ovoj slici.NaNa postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji DGR DGR superponira sesuperponira se preko LGR. Premapreko LGR. Prema
223
kaudalno ograničen jekaudalno ograničen je malim malim interlobijem, ainterlobijem, a prema straga velikimprema straga velikim
interlobijem.interlobijem. Interlobiji se uvijek Interlobiji se uvijek nene
prikazuju.prikazuju.LordotičkaLordotička
snimkasnimka Apeks DGRApeks DGR neprekrivenneprekriven
klavikulom klavikulom može semože se prikazati lordotičkomprikazati lordotičkom
snimkom.snimkom.Na ovojNa ovoj snimci neprikazuju sesnimci neprikazuju se mali i veliki mali i veliki interlobijinterlobij tako da se nemožetako da se nemože
odrediti točna odrediti točna granicagranica 224
režnja.režnja.CT pluća ICT pluća I Za analizuZa analizu plućnog parenhimaplućnog parenhima
najoptimalniji jenajoptimalniji je «plućni prozor». Za«plućni prozor». Za
analizu medijastinumaanalizu medijastinuma koriste se drugikoriste se drugi
«prozori». U ovoj«prozori». U ovoj visini DGR zauzimavisini DGR zauzima gotovo cijeli plućnigotovo cijeli plućni
parenhim. Velikparenhim. Velik interlobi nalazi seinterlobi nalazi se posteriorno.posteriorno.CT plućaCT pluća
IIII Plućni parenhimPlućni parenhim anteriorno anteriorno od velikogod velikog interlobija odgovarainterlobija odgovara
225
DGR. DGR. Mada se velikaMada se velika fisura nemožefisura nemože
razabrati, razabrati, njen položajnjen položaj moženo odreditimoženo odrediti
manjkom manjkom krvnih žila.krvnih žila. DGR definira lateralnuDGR definira lateralnu
desnu granicudesnu granicu medijastinuma.medijastinuma.CT plućaCT pluća
IIIIII Na ovom skenu vidiNa ovom skenu vidi se ogranak se ogranak glavnogglavnog bronha za DGR.bronha za DGR.CT plućaCT pluća
IVIV Na ovom skenu DGRNa ovom skenu DGR ide ide anteriorno odanteriorno od medijastinum imedijastinum i
retrosternalno seretrosternalno se 226
sastaje sa LGR.sastaje sa LGR.KakoKako se skenovi spuštajuse skenovi spuštaju
veliki veliki interlobij pomićeinterlobij pomiće se više anteriorno.se više anteriorno.PlućaPluća
– – DD esni esni SS rednji rednji RR ežanježanj DSR jeDSR je mali, poput klinamali, poput klina
oblikovani, režanj.oblikovani, režanj. Nalazi se ispod Nalazi se ispod malogmalog interlobija te poviše iinterlobija te poviše i anteriorno anteriorno od velikogod velikog interlobija. Analoganinterlobija. Analogan
je je linguli s lijevelinguli s lijeve strane.strane.Sastoji se odSastoji se od
dvadva bronhopulmonalnabronhopulmonalna
227
segmenta:segmenta:1.medijaln1.medijalnii
segmentsegment2.lateralni2.lateralni segmentsegmentPoložaj DSRPoložaj DSR u AP projekciji u AP projekciji vidljivvidljiv
je na slici. DSR priležeje na slici. DSR prileže uz srce uz srce i označavai označava
njegovu desnunjegovu desnu granicu.granicu.U AP projekcijiU AP projekciji
superponira se nadsuperponira se nad DDR. Od DGR odvojenDDR. Od DGR odvojen je malim je malim interlobijeminterlobijem koja se ponekad vidikoja se ponekad vidi kao kao tanka linija. Odtanka linija. Od DDR dijeli ga velikaDDR dijeli ga velika
228
fisura koja se ne vidifisura koja se ne vidi na AP snimci.na AP snimci.PostraničnaPostranična
snimkasnimka Položaj DSR uPoložaj DSR u postraničnoj postraničnoj projekcijiprojekciji vidljiv je na slici. DSRvidljiv je na slici. DSR smješten je anteriornosmješten je anteriorno
i superponira se i superponira se nana lingulu s lijeve strane.lingulu s lijeve strane.
Njegova točnaNjegova točna lokalizacija može selokalizacija može se odrediti samo ako odrediti samo ako sese
vide veliki i malivide veliki i mali interlobij.interlobij.CT pluća VICT pluća VI OvajOvaj
aksijalni skenaksijalni sken napravljen napravljen je ispodje ispod
229
malog interlobija.malog interlobija. Anteriorno Anteriorno smještenosmješteno plućno tkivo odgovaraplućno tkivo odgovara DSRDSRCT pluća VIICT pluća VII Plućno tkivoPlućno tkivo
koje se nalazikoje se nalazi anteriorno od velikoganteriorno od velikog interlobija i interlobija i desno oddesno od srca odgovara DSR.srca odgovara DSR. DSR definira desnuDSR definira desnu
granicu srca.granicu srca.Bronh zaBronh za DSR ima izgledDSR ima izgled
zrakom zrakom ispunjeneispunjene duguljaste strukture.duguljaste strukture.CTCT
pluća VIIIpluća VIII Anteriorno odAnteriorno od velikog interlobija velikog interlobija ii
230
ispod malogispod malog interlobija nalazi seinterlobija nalazi se
DSR. DSR. Plućno tkivo kojePlućno tkivo koje prileže srcu pomaže uprileže srcu pomaže u
definiranju njegovdefiniranju njegovuu desndesnuu granic granicuu..Pluća –Pluća –
DD esni esni DD onji onji RR ežanježanj DDRDDR smjedšten jesmjedšten je
poteriorno poteriorno od velikogod velikog interlobija. Zauzimainterlobija. Zauzima
inferiorni i posteriorniinferiorni i posteriorni dio desnog dio desnog plućnogplućnog
krila.krila.Sastoji se od petSastoji se od pet bronhopulmonalnihbronhopulmonalnih
segmenta:segmenta:1.1. 231
superiornisuperiorni2.2. medijalni bazalnimedijalni bazalni3.3. lateralni bazalnilateralni bazalni4.4.
anteriorni bazalnianteriorni bazalni5.5. posteriorniposteriorni
bazalnibazalniPluća - Kostofrenični kutPluća - Kostofrenični kutF.c.F.c.
sinus je prostor između dva sinus je prostor između dva lista parijetalne pleure. Pluća su lista parijetalne pleure. Pluća su presvučenapresvučena
visceralnom plurom. Ovisno visceralnom plurom. Ovisno o dubini respiracije uvlaće se u F.c. sinus.o dubini respiracije uvlaće se u F.c. sinus.UU normalnim uvjetimanormalnim uvjetima
F.c. sinus je oštar F.c. sinus je oštar kut.kut. Tupi kut govori uTupi kut govori u prilog patološkihprilog patoloških
promjena pleuralnogpromjena pleuralnog prostoraprostora
(nakupljanje(nakupljanjetekućine,tekućine,
232
krvi, tumor ili ožiljak).krvi, tumor ili ožiljak). Postranična snimkaPostranična snimka1- 1- L ošitL ošit2- 2- D ošitD ošitNaNa
postraničnoj snimcipostraničnoj snimci F.c, sinus F.c, sinus naziva se inaziva se i
«posteriorni«posteriorni kostofreničnikostofrenični recesus». Onrecesus». On predstavljapredstavlja
posteriorno posteriorno mjestomjesto hvatanja pleure zahvatanja pleure za
ošit. To je ošit. To je najdublji dionajdublji dio pleuralnog prostora.pleuralnog prostora.Na PANa PA
snimci posteriorni snimci posteriorni kostofrenični ugao nalazi se duboko kostofrenični ugao nalazi se duboko ispod kupole ošita.ispod kupole ošita. Ima izgled oštrog kuta. Ima izgled oštrog kuta. Tupi kut ukazuje na patologiju pleuralnog Tupi kut ukazuje na patologiju pleuralnog prostora.prostora.
Na postraničnoj snimci posteriorniNa postraničnoj snimci posteriorni
kostofrenični kutevi sekostofrenični kutevi se superponiraju.superponiraju.NovorođenčeNovorođenčeKostofrKostofr
233
enični kut nastaje refleksijom enični kut nastaje refleksijom pleure pripleure pri hvatanju na ošit ihvatanju na ošit i dijelom pluća dijelom pluća kojikoji
protrudira u tuprotrudira u tu inserciju. Oštro jeinserciju. Oštro je ocrtan ocrtan i ima izgledi ima izgled oštrog kuta.oštrog kuta.Novorođenče –Novorođenče –
postranična snimkapostranična snimkaNa postraničnoj snimci Na postraničnoj snimci novorođenčeta videnovorođenčeta vide
se predni i se predni i stražnji kostofrenični uglovistražnji kostofrenični uglovi koji imajukoji imaju izgled oštrogizgled oštrog
kuta.kuta.Traheja i bronhiTraheja i bronhiTraheja se prikazuje kaoTraheja se prikazuje kao
okomita traka intenziteta zraka okomita traka intenziteta zraka smještena medijalno u gornjem smještena medijalno u gornjem dijeludijelu toraka. Inferiorno završava toraka. Inferiorno završava na karini koja se dijeli u dva glavna na karini koja se dijeli u dva glavna bronha.bronha.
Stijenka traheje vidi se kao Stijenka traheje vidi se kao sjena omeđena sa obje strane zrakom sjena omeđena sa obje strane zrakom ii debljine je do 4 mm. Lukom aorte debljine je do 4 mm. Lukom aorte može biti lagano potisnuta umože biti lagano potisnuta u
desno.desno.Postranična snimkaPostranična snimkaU postraničnoj projekciji vidi se U postraničnoj projekciji vidi se kaokao
okomiti stup u gornjem medijastinumu.okomiti stup u gornjem medijastinumu.ZavršavaZavršava karinom koja se dijelikarinom koja se dijeli
234
na glavne na glavne bronhe zabronhe za desno i lijevo plućnodesno i lijevo plućno
krilo. krilo. U pravilu naU pravilu na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci vidi se vidi se desni glavnidesni glavni bronh kao okruglabronh kao okrugla
zračna zračna sjena u sredinisjena u sredini pluća.pluća.Postranična snimka -Postranična snimka -
novorođenčenovorođenčeTraheja je prikazana kao okomitaTraheja je prikazana kao okomita
lucentna traka ulucentna traka u gornjem dijelu pluća.gornjem dijelu pluća.UU sredini pluća završavasredini pluća završava karinom.karinom.Lordotička snimkaLordotička snimkaUU lordotilordotiččkomkom
polopoložžajuaju trahejatraheja se nalazi use nalazi u medijalnoj liniji. Zbogmedijalnoj liniji. Zbog
235
kosog položajakosog položaja bolesnika traheja ibolesnika traheja i
medijastinum imajumedijastinum imaju nepravilni izgled.nepravilni izgled.Traheja –Traheja –
CT toraksa ICT toraksa INa ovom skenuNa ovom skenu traheja se vidi kaotraheja se vidi kao
ovalna strukturaovalna struktura ispunjena zrakomispunjena zrakom
smještena lijevo tik uzsmještena lijevo tik uz meijalnumeijalnu
liniju.liniju.Anteriorno iAnteriorno i lateralno graniči salateralno graniči sa
velikim krvnim žilama.velikim krvnim žilama. Posteriorno se Posteriorno se nalazinalazi
jednjak i Thjednjak i Th kralježnica.kralježnica.CT toraksa IICT toraksa IITraheja jeTraheja je
236
okrugla ispunjena okrugla ispunjena zrakom (crna nazrakom (crna na CT skenu). CT skenu). AnteriornoAnteriorno
graniči sa velikimgraniči sa velikim krvnim krvnim žilama, ažilama, a posteriorno saposteriorno sa
jednjakom.jednjakom.CT toraksa IIICT toraksa IIINa ovom skenuNa ovom skenu
traheja ostaje traheja ostaje u medijalnoj liniji.u medijalnoj liniji. Nalazi se posteriornoNalazi se posteriorno od velikih krvnih žila iod velikih krvnih žila i
anteriorno o anteriorno o ThTh kralješnice.kralješnice.Traheja – CT plućaTraheja – CT pluća
II U gornjem ijeluU gornjem ijelu toraksa traheja toraksa traheja sese nalazi u medijalnojnalazi u medijalnoj
liniji. Ima oblikliniji. Ima oblik 237
obrnutog slova «U»obrnutog slova «U» koji je uzrokovankoji je uzrokovan
anteriornomanteriornom hrskavičnomhrskavičnom
potporom.potporom.PosteriornoPosteriorno se nalaze samo mišićise nalaze samo mišići
tako tako da ima ravnuda ima ravnu granicu. Ispunjena jegranicu. Ispunjena je zrakom tako da je nazrakom tako da je na
CT skenovimaCT skenovima crna.crna.Traheja – MR aksijalni toraksa ITraheja – MR aksijalni toraksa IKao i na CTKao i na CT
skenovima zrak skenovima zrak je na MR crn. Traheja je crna, zrakom je na MR crn. Traheja je crna, zrakom ispunjena strukturaispunjena struktura koja je smještena koja je smještena u medijalnoj liniji anteriorno od Th u medijalnoj liniji anteriorno od Th kralješnice.kralješnice.
Smještena je desno od Smještena je desno od jednjaka.jednjaka.MR aksijalni toraksa IIMR aksijalni toraksa IIU visiniU visini arkusa aorte traheja arkusa aorte traheja je u medijalnoj liniji, mada možeje u medijalnoj liniji, mada može
arkusom aorte bitiarkusom aorte biti lagano potisnuta lagano potisnuta uu
238
desno. Oblikovana jedesno. Oblikovana je poput poput obrnutog slovaobrnutog slova «U» što je uzrokovano«U» što je uzrokovano potporom hrskavicepotporom hrskavice
koja se nalazi sakoja se nalazi sa anteriuorne straneanteriuorne strane
traheje.traheje.MR koronarni toraksa IIMR koronarni toraksa IITraheja jeTraheja je
okomita, zrakom ispunjena okomita, zrakom ispunjena (crna), struktura koja se nalazi u medijalonoj(crna), struktura koja se nalazi u medijalonoj liniji. Smještena je desno od luka aorte koji je liniji. Smještena je desno od luka aorte koji je potiskuje lagano upotiskuje lagano u
desno.desno.Traheja - Carina - Traheja - Carina - PA snimkaPA snimka Karina jeKarina je bifurkacija traheje bifurkacija traheje koja se dijeli u dva glavnakoja se dijeli u dva glavna
bronha.bronha.Najčešće jeNajčešće je smještena u visinismještena u visini korpusa Th VI ili VIIkorpusa Th VI ili VII kralješka.kralješka.Karina jeKarina je latinski naziv zalatinski naziv za
«hrbat» «hrbat» što dolazi odšto dolazi od
239
nabora sluznice nanabora sluznice na bifurkaciji.bifurkaciji.«Kut karine» odgovara kutu koijeg «Kut karine» odgovara kutu koijeg tvoretvore
dva glavna bronha i obično dva glavna bronha i obično iznosi 60°- 70°. Kut veći od 90° iznosi 60°- 70°. Kut veći od 90° suspektan jesuspektan je
na patploški proces na patploški proces ispod karine. ispod karine. Najčešći uzrok su: Najčešći uzrok su: -- uvećanje lijevoguvećanje lijevog
atrija,atrija,-- limfoaenopatija ispodlimfoaenopatija ispod karine karine - tumorozne- tumorozne
mase umase u medijastinumumedijastinumu..BronhiBronhiPAPA
snimkasnimka1- 1- Desni glavni bronhDesni glavni bronh2- 2- Lijevi glavniLijevi glavni
bronhbronhDesni glavni dug jeDesni glavni dug je 1-2 cm.1-2 cm.Započima naZapočima na
carini a završavacarini a završava dijeljenjem bronha zadijeljenjem bronha za DGR. Širi je DGR. Širi je i okomitijei okomitije
240
postavljen od lijevogpostavljen od lijevog glavnog bronha, takoglavnog bronha, tako da strana da strana tijela češćetijela češće ulaze u desni glavniulaze u desni glavni bronh.bronh.Lijevi glavniLijevi glavni
bronh nešto jebronh nešto je duži.duži.Mjeri do 4 cm.Mjeri do 4 cm.
Započima na carini Započima na carini aa završava dijeljenjemzavršava dijeljenjem grana za LGR.grana za LGR.LijevaLijeva pulmonalna arterijapulmonalna arterija prolazi prolazi preko lijevogpreko lijevog
glavnog bronha.glavnog bronha.PostraničnaPostranična
snimkasnimkaNa postraničnoj snimci lijevi Na postraničnoj snimci lijevi glavni bronh često se vidi kaoglavni bronh često se vidi kao okrugla okrugla zračna sjena u srednjem dijelu toraksa zračna sjena u srednjem dijelu toraksa tik ispod završetka traheje.tik ispod završetka traheje.
Lijevi Lijevi glavni bronh nalazi se iznad lijevog glavni bronh nalazi se iznad lijevog atrija. Važan je znak zaatrija. Važan je znak za određivanje određivanje lokalizacije lijeve i desne pulmonalne lokalizacije lijeve i desne pulmonalne arterije. Anteriornoarterije. Anteriorno nalazi se desna nalazi se desna pulmonalna arterija a superiorno lijeva pulmonalna arterija a superiorno lijeva pulmonalnapulmonalna
arterija. Često se iznad arterija. Često se iznad lijevog glavnog bronha vidi mala lijevog glavnog bronha vidi mala okrugla zračnaokrugla zračna
241
sjena koja odgovara bronhu za DGR.sjena koja odgovara bronhu za DGR.CT toraksa VCT toraksa V1.1. Desni glavniDesni glavni
bronh.bronh.Desni glavniDesni glavni bronh je odmah bronh je odmah izaiza gornje šuplje vene igornje šuplje vene i
anteriorno od anteriorno od ThTh kralješnice. On jekralješnice. On je
kratak i u ovoj kratak i u ovoj visinivisini se dijeli u bronh zase dijeli u bronh za
DGR.DGR.2. Lijevi glavni2. Lijevi glavni bronhbronhLijevi glavniLijevi glavni
bronh je izabronh je iza ascendentne aorte iascendentne aorte i ispred descendentneispred descendentne
aorte. Duži je odaorte. Duži je od 242
desnog glavnogdesnog glavnog bronhabronhaLijevaLijeva
pulmonalna arterijapulmonalna arterija lućno prelazi lućno prelazi prekopreko
lijevog glavnoglijevog glavnog bronha.bronha.CT toraksa VICT toraksa VILijeviLijevi glavni bronh, koji jeglavni bronh, koji je duži od duži od desnog, imadesnog, ima
kosi silazni tijek.kosi silazni tijek. Završava Završava dijeljenjemdijeljenjem u bronh za LGR.u bronh za LGR.CT plućaCT pluća
IIIIII1. Desni glavni1. Desni glavni bronhbronh2. Lijevi2. Lijevi
glavni bronhglavni bronhDesniDesni glavni bronh dug je 1-glavni bronh dug je 1-
243
2 cm 2 cm i završavai završava djeljenjem za bronhdjeljenjem za bronh za DGR.za DGR.Nakon togaNakon toga
naziva senaziva se intermedijalnimintermedijalnim bronhom. Imabronhom. Ima
okomitiji tijek i šireokomitiji tijek i šire polazište tako dapolazište tako da strano tijelo češćestrano tijelo češće ulazi u njega. Lijeviulazi u njega. Lijevi
glavni bronh je duži glavni bronh je duži ii ima kosi smjer premaima kosi smjer prema kaudalno.kaudalno.CT pluća IVCT pluća IVLijevi glavni brohLijevi glavni broh
nastavlja se nastavlja se lijevo odlijevo od medijalne linije imedijalne linije i
244
završava završava dijeljenjem udijeljenjem u bronh za LGR.bronh za LGR.Bronh za DesniBronh za Desni
Gornji Režanj - CT plućaGornji Režanj - CT pluća
IIIIIIPosteriorno od gornjePosteriorno od gornje šuplje vene šuplje vene ii
inferiorno od utokainferiorno od utoka vene azigos u gornjuvene azigos u gornju
šuplju venu desnišuplju venu desni glavni bronh dajeglavni bronh daje granu granu za DGR. Naza DGR. Na
ovom skenu dobro jeovom skenu dobro je vidljiv vidljiv ogranak zaogranak za
anteriorni segmentanteriorni segment DGR.DGR.Bronh za Lijevi Gornji Režanj - CTBronh za Lijevi Gornji Režanj - CT
pluća Vpluća VBronhi za LGRBronhi za LGR
245
izlazi iz glavnogizlazi iz glavnog bronha anteriorno. Ubronha anteriorno. U toj visini izlazi i toj visini izlazi i granagrana za gornje segmenteza gornje segmente
LDR koja ideLDR koja ide posteriorno.posteriorno.Bronh za Desni SrednjiBronh za Desni Srednji
Režanj - CT pluća VIIRežanj - CT pluća VIIU visini srca bronh se dijeli U visini srca bronh se dijeli anteriorno dajućianteriorno dajući bronh za DSR. Na bronh za DSR. Na ovom skenu vide se i bazilarne ovom skenu vide se i bazilarne bronhalnebronhalne
grane.grane.Bronh za Lijevi Donji Režanj - CT pluća VIBronh za Lijevi Donji Režanj - CT pluća VIBronhiBronhi
za superiorni segment za superiorni segment LDR dijele seLDR dijele se posteriorno. Na ovomposteriorno. Na ovom skenu vidi se i ostatakskenu vidi se i ostatak bronha ua LGR bronha ua LGR koji sekoji se dijeli anteriorno.dijeli anteriorno.Bronh zaBronh za
Desni Donji Režanj - CT pluća VIDesni Donji Režanj - CT pluća VI BronhiBronhi za superiorni segmentza superiorni segment
246
DDR dijele seDDR dijele se posteriorno. Ogranciposteriorno. Ogranci za bazalne segmenteza bazalne segmente
DDR nalaze seDDR nalaze se inferiornije i ne videinferiornije i ne vide
se na ovomse na ovom skenu.skenu.Bronhijalni ogranci – CT plućaBronhijalni ogranci – CT plućaUzUz
medijalnu linijumedijalnu liniju obsotrano obsotrano vide sevide se bronhi za bazalnebronhi za bazalne segmente segmente donjihdonjih
režnjeva. Pošto su ovirežnjeva. Pošto su ovi bronhi bronhi okomiti naokomiti na
aksijalnu linijuaksijalnu liniju prikazuju prikazuju se kao malise kao mali
247
kružići intenzitetakružići intenziteta zraka. zraka. Bronhi zaBronhi za
bazalne segmentebazalne segmente donjih donjih režnjeva viderežnjeva vide se kao male okruglese kao male okrugle
tvorbe ispunjenetvorbe ispunjene zrakom.zrakom.RandgenskaRandgenska
anatomija srca ianatomija srca i velikih krvnihvelikih krvnih
žilažilaRendgenska anatomija srca PA - snimka 1- Gornja šuplja vena1- Gornja šuplja vena2- Desni atrij2- Desni atrij3- Desni3- Desni ventriklventrikl4- Pulmonalni konus4- Pulmonalni konus6- Lijevi ventrikl6- Lijevi ventrikl7- Lijeva7- Lijeva aurikulaaurikula8- Donja šuplja vena8- Donja šuplja vena9- Luk aorte9- Luk aorte10- Aortalna10- Aortalna
valvulavalvula11- Mitralna valvula11- Mitralna valvulaPostranična snimkaPostranična snimka 3. 3. Desni ventriklDesni ventrikl 4. Izlazište pulmonalke 4. Izlazište pulmonalke 5. Lijevi atrij 5. Lijevi atrij 6. 6.
Lijevi ventriklLijevi ventrikl 8. Donja šuplja vena 8. Donja šuplja vena10. Aortalna10. Aortalna valvulavalvula11. Mitralna valvula Desna kosa snimka
Lijeva kosa snimkaDesni atrij DesniDesni atrij sastoji se izatrij sastoji se iz
248
glavne šupljine iglavne šupljine i aurikule. Šupljina imaaurikule. Šupljina ima
glatki posteriornuglatki posteriornu površinu. Napovršinu. Na
anteriornoj površinianteriornoj površini nalaze se muskularninalaze se muskularni
nabori. Od lijevognabori. Od lijevog atrija odvojen jeatrija odvojen je
septimom na kojemseptimom na kojem se nalazi fosa ovalis.se nalazi fosa ovalis. Tijekom intrauterinogTijekom intrauterinog života fosa ovalis ježivota fosa ovalis je otvorena. Desni atrijotvorena. Desni atrij nalazi se anteriornonalazi se anteriorno
od lijevog atrija iod lijevog atrija i 249
lateralno od lijevoglateralno od lijevog ventrikula.ventrikula.Na PANa PA snimci čini desnusnimci čini desnu
granicu srca.granicu srca.PA snimkaPA snimkaNaNa PA snimci desni atrijPA snimci desni atrij čini čini desnu konturudesnu konturu
srca. Prema kranijalnosrca. Prema kranijalno nastavlja se u gornjunastavlja se u gornju šuplju venu, a šuplju venu, a premaprema
kaudalno u donjukaudalno u donju šuplju venu.šuplju venu.MedijalniMedijalni
dio desnog atrijadio desnog atrija superponira se sasuperponira se sa
sjenom ostalog sjenom ostalog srca isrca i medijastinuma te semedijastinuma te se
250
ne može ne može odrediti.odrediti.PostraničnaPostranična
snimkasnimkaNa postraničnojNa postraničnoj snimci desni snimci desni atrij neatrij ne
učestvuje uučestvuje u oblikovanju graniceoblikovanju granice
srca. U ovoj projekcijisrca. U ovoj projekciji superponira se superponira se sasa drugim srčanimdrugim srčanim
komorama. Položajkomorama. Položaj mu se određujemu se određuje
indirektno po tamnijojindirektno po tamnijoj sjeni. Gornja i donjasjeni. Gornja i donja šuplja vena utlaze šuplja vena utlaze uu desni atrij.desni atrij.CT toraksa – desni
atrij Gornja šuplja venaGornja šuplja vena 251
dovodi krv dovodi krv u desniu desni atrij. Lateralnaatrij. Lateralna
granica desnog granica desnog atrijaatrija određuje desnuodređuje desnu
granicu srca.granicu srca.Nalazi seNalazi se anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog atrija.atrija.Lijevo graniči sa ascendentnom aortom.DonjiDonji
dio desnog atrijadio desnog atrija određuje određuje desnudesnu
konturu srca. U tojkonturu srca. U toj visini nalazivisini nalazi
sesetrikuspidalnatrikuspidalna valvula koja povezijevalvula koja povezije desni desni atrij sa desnimatrij sa desnim ventrikulom. Valvulaventrikulom. Valvula
252
ima ima isti denzitet kao iisti denzitet kao i okolno tkivo te se naokolno tkivo te se na
skenu ne vidi.skenu ne vidi.NaNa ovom MR najbolje seovom MR najbolje se vidi vidi kako desni atrikako desni atri
određuje desnuodređuje desnu granicu granicu srca. srca. DesniDesni
atri leži na ošitu.atri leži na ošitu. Gornja Gornja šuplja venašuplja vena
utječe u desniutječe u desni atrij.atrij.Desni ventrikul DesniDesni
ventrikl tvori 2/3ventrikl tvori 2/3 anteriorne površineanteriorne površine srca. Širi se premasrca. Širi se prema ošitu.ošitu.Na gornjemNa gornjem
253
infudibularnom dijeluinfudibularnom dijelu nalazi se mjestonalazi se mjesto
polazišta pulmonalnogpolazišta pulmonalnog trunkusa.trunkusa.Stjenka muStjenka mu je svega 1/3 debljineje svega 1/3 debljine
stijenke lijevogstijenke lijevog ventrikula. Od lijevogventrikula. Od lijevog ventrikula odvojen jeventrikula odvojen je interventrikularniminterventrikularnim septumom. Desniseptumom. Desni ventrikul ima dvaventrikul ima dva otvora. Kroz jedanotvora. Kroz jedan
prima krv iz desnogprima krv iz desnog atrija -atrija -
atrioventrikularnoatrioventrikularno 254
ušće na kojem seušće na kojem se nalazi trikuspidalnanalazi trikuspidalna
valvula. Krv iz desnogvalvula. Krv iz desnog ventrikula izlazi uventrikula izlazi u
pulmonalni trunkuspulmonalni trunkus kroz pulmonalno ušćekroz pulmonalno ušće
na kojem se nalazina kojem se nalazi pulmonalna valvula.pulmonalna valvula.PA
snimkaDesni ventrikl leži prema Desni ventrikl leži prema naprijed i u PA projekciji ne utječe naprijed i u PA projekciji ne utječe nana stvaranje sjene srca. Uslijed stvaranje sjene srca. Uslijed superpozicije sa okolnim strukturama superpozicije sa okolnim strukturama njegovnjegov
položaj može se odreditipoložaj može se odreditiindirektnoindirektno tamnijimtamnijim
denzitetom.denzitetom.Postranična snimka Na
postraničnoj snimci anteriorni zid desnog ventrikla određuje donju anteriornu granicu srčane
sjene.CT toraksa – desni ventrikul Septum između desnog i lijevog ventrikla vidi se kao siva linija manjeg denziteta od kontrastne krvi u
ventriklima.MR toraksa - aksijalni - desni
ventrikl Desni ventriklDesni ventrikl
255
odjeljen je odjeljen je od lijevogod lijevog debelim septumomdebelim septumom koji se na MR dobrokoji se na MR dobro vidi. MR vidi. MR ukazuje i naukazuje i na trabekularnu građutrabekularnu građu
stijenke desnogstijenke desnog ventrikla te ventrikla te odnos saodnos sa
ostalim srčanimostalim srčanim komorama.komorama.Lijevi
atrij Sastoji se odSastoji se od primarne šupljine iprimarne šupljine i
aurikule. Posteriornoaurikule. Posteriorno je od desnog atrija ije od desnog atrija i
čini gornju posteriornučini gornju posteriornu granicu srca. Ležigranicu srca. Leži
256
nasuprot V i VII Thnasuprot V i VII Th kralješka. U njegakralješka. U njega
ulaze 4 pulmonalneulaze 4 pulmonalne vene – po dvije savene – po dvije sa svake strane. Nasvake strane. Na
venoznim ulazimavenoznim ulazima nema valvula.nema valvula.LijeviLijevi atrij komunicira saatrij komunicira sa lijevim ventrikulomlijevim ventrikulom
krozkroz atrioventrikularnoatrioventrikularno ušće na kojem seušće na kojem se nalazi mitralnanalazi mitralna
valvula.valvula.PA snimkaLijevi atrij nalazi se medijalno Lijevi atrij nalazi se medijalno ii posteriorno. Uslijedposteriorno. Uslijed
257
superpozicija superpozicija okolnihokolnih struktura jasno se nestruktura jasno se ne vidi.vidi.Nalazi se točno ispod karine tako da njegovo uvećanje širi kut
karine.Postranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci
posteriorni posteriorni zid lijevogzid lijevog atrija ocrtava gornjuatrija ocrtava gornju
stražnju stražnju konturu sjenekonturu sjene srca. Lociran je točnosrca. Lociran je točno
na na mjestu gdjemjestu gdje završava traheja.završava traheja.
Često se vidi Često se vidi sjenasjena pulmonalne vene kojapulmonalne vene koja ulazi u lijevi ulazi u lijevi atrij.atrij.CT toraksa
- lijevi atrij U zdravih osobaU zdravih osoba 258
lijevi atrij lijevi atrij jeje najposternija srčananajposternija srčana komora. On komora. On primaprima oksigeniranu krvoksigeniranu krv
preko preko plućnih vena.plućnih vena. Nalazi se anteriornoNalazi se anteriorno od Th kralješnice.od Th kralješnice.
Njegov Njegov posteriorni zidposteriorni zid određuje gornjuodređuje gornju
posteriornu granicuposteriornu granicu sjene srca nasjene srca na
postraničnoj snimci.postraničnoj snimci. Desni atrij iDesni atrij i
ascendentna aortaascendentna aorta nalaze se nalaze se anteriornoanteriorno
259
od lijevog atrija.od lijevog atrija.Lijevi atrij prima krvLijevi atrij prima krv
iz plučnih iz plučnih vena.vena. Najposteriornija jeNajposteriornija je
srčana srčana komora koja sekomora koja se nalazi anteriorno nalazi anteriorno odod
Th kralješnice,Th kralješnice, descendentne descendentne aorte iaorte i jednjaka.jednjaka.MR najboljeMR najbolje prikazuje prikazuje posteriornuposteriornu lokaciju lijevog atrijalokaciju lijevog atrija
koji prima krv izkoji prima krv iz pulmonalnih vena pulmonalnih vena ii
prosljeđuje je u lijeveprosljeđuje je u lijeve ventrikl ventrikl kroz mitralnukroz mitralnu
valvulu. Tanki zidvalvulu. Tanki zid 260
dijeli lijevi oddijeli lijevi od anteriorno smještenoganteriorno smještenog desnog atrija. desnog atrija. MR toraksa –
koronarni presjek - lijevi atrijLijeviLijevi atrij prima krv atrij prima krv iziz
pulmonalnih vena. Napulmonalnih vena. Na ovom ovom skenu jasno seskenu jasno se vidi položaj vidi položaj lijevoglijevog
atrija ispod karine.atrija ispod karine.KodKod uvećanja lijevog atrijauvećanja lijevog atrija dolazi do širenja kutadolazi do širenja kuta karine. karine. Lijevi ventrikul LijeviLijevi ventrikl tvori gotovoventrikl tvori gotovo cijelu lijevu granicucijelu lijevu granicu srca. Koničnog jesrca. Koničnog je
261
oblika.oblika.Mišićna stijenkaMišićna stijenka tri puta mu je debljatri puta mu je deblja od stijenke desnogod stijenke desnog
ventrikla. Apeksventrikla. Apeks konusa odgovarakonusa odgovara
apeksu srca.apeksu srca. Na baziNa bazi konusa nalaze sekonusa nalaze se
atrioventrikularno iatrioventrikularno i aortalnoaortalno
ušće.ušće.Aortalno ušćeAortalno ušće leži anteriornije ileži anteriornije i
desno oddesno od atriventrikularnogatriventrikularnog
ušća. Na aortalnomušća. Na aortalnom ušću nalaze seušću nalaze se
262
aortalni zalisci. Naaortalni zalisci. Na atroventrikularnomatroventrikularnom
ušču nalaze seušču nalaze se mitralni zalisci.mitralni zalisci.PAPA
snimkasnimkaNa P-A snimciNa P-A snimci pluća lijevi pluća lijevi ventrikulventrikul
čini donju lijevučini donju lijevu granicu granicu srca. Granicasrca. Granica
srca jasno jesrca jasno je vidljiva.vidljiva.Veći dioVeći dio
ventrikla superponiraventrikla superponira se se iznad desnogiznad desnog ventrikla i drugihventrikla i drugih
strukturastruktura medijastinuma.medijastinuma.PostraničnaPostranična
263
snimkasnimka Na postraničnojNa postraničnoj snimci snimci posteriorni zidposteriorni zid lijevog ventrikla lijevog ventrikla činičini donju posteriornudonju posteriornu
granicu granicu srčane sjene.srčane sjene. Često se superponiraČesto se superponira
nad sjenom donjenad sjenom donje šuplje vene kojašuplje vene koja
utječe u desni atrij.utječe u desni atrij.CT
toraksa – lijevi ventrikul U ovojU ovoj visini lijevi ventriklvisini lijevi ventrikl
prima krv krozprima krv kroz mitralnu valvulu izmitralnu valvulu iz
lijevog atrija. Njegovlijevog atrija. Njegov anterolateralni anterolateralni zidzid
264
određuje lijevuodređuje lijevu granicugranicu
srca.srca.PosterolateralniPosterolateralni zid određujezid određuje
posteriornu donjuposteriornu donju granicu. Na ovomgranicu. Na ovom
skenu krv u ventrikuluskenu krv u ventrikulu koja je obojanakoja je obojana
kontrastnimkontrastnim sredstvom nešto jesredstvom nešto je
svjetlija svjetlija od denzitetaod denziteta mišića srćanog zida,mišića srćanog zida, dok dok je septum neštoje septum nešto
tamniji.tamniji.Na MRNa MR mjerenjima srčanemjerenjima srčane
265
komore jasno sekomore jasno se prikazuju. Tekuća prikazuju. Tekuća krvkrv daje crni signal. Mišićidaje crni signal. Mišići
imaju imaju sivi signal.sivi signal. Perikardijalna mast jePerikardijalna mast je bijela. Za razliku odbijela. Za razliku od desnog ventrikla,desnog ventrikla, mišićni zid lijevogmišićni zid lijevog ventrikla znatno jeventrikla znatno je
deblji. To je posljedivadeblji. To je posljediva večeg tlaka večeg tlaka potrebnogpotrebnog za potiskivanje krvi uza potiskivanje krvi u
arterijalniarterijalni bazen.bazen.Rendgenska anatomija
torakalne aorte Torakalna aortaTorakalna aorta 1.1. 266
AscendentnaAscendentna aortaaorta2. Luk aorte2. Luk aorte3.3.
DescendentnaDescendentna aortaaorta
Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla na mjestu aortalne valvule.Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla na mjestu aortalne valvule. Desna i lijeva koronarna arterija koje opskrbljuju mišić srca izlaze izDesna i lijeva koronarna arterija koje opskrbljuju mišić srca izlaze iz
aortalne baze. U visini sternalnog ugla aorta zavija u lijevo i tvori arkusaortalne baze. U visini sternalnog ugla aorta zavija u lijevo i tvori arkus aorte. Iz tog dijela aorte izlazi barhiocefalički trunkus, lijeva zajedničkaaorte. Iz tog dijela aorte izlazi barhiocefalički trunkus, lijeva zajednička
karotidna arterija i lijeva arterija subklavija. Descendentna aorta započimakarotidna arterija i lijeva arterija subklavija. Descendentna aorta započima ispod mjesta polazišta lijeve arterije subklavije. Ide kroz stražnjiispod mjesta polazišta lijeve arterije subklavije. Ide kroz stražnji
medijastinum s lijeve strane kralježnice. Daje bronhijalne interkostalne imedijastinum s lijeve strane kralježnice. Daje bronhijalne interkostalne i ezofagealne ogranke. Kroz aortalni hijatus na ošitu pfrolazi uezofagealne ogranke. Kroz aortalni hijatus na ošitu pfrolazi u
abdomen..abdomen..1- Luk aorte1- Luk aorte2-2- DescendentnaDescendentna aortaaortaNa PA snimci ascendentna aortaNa PA snimci ascendentna aorta
superponira se sasuperponira se sa sjenomsjenom
medijastinuma medijastinuma i Thi Th kralješnicom te sekralješnicom te se
obićno ne vidi.obićno ne vidi.AortalniAortalni
267
luk vidi se lijevo odluk vidi se lijevo od medijalne medijalne linije ulinije u
visini Th4 kralješkavisini Th4 kralješka kao kao mekotkivna sjena.mekotkivna sjena.
U nekih bolesnikaU nekih bolesnika može laganomože lagano
potiskivati traheju upotiskivati traheju u desno.desno.Lijeva granicaLijeva granica descendentne aortedescendentne aorte
vidi vidi se lijevo odse lijevo od medijalne linije. Pratimedijalne linije. Prati
se do se do ošita. Desnaošita. Desna granica prekrivena jegranica prekrivena je
medijastinumom imedijastinumom i kralješnicom te sekralješnicom te se
268
obično ne vidi. Sobično ne vidi. S godinama aortagodinama aorta
postaje postaje tortuozna itortuozna i može sadržavatimože sadržavati
vapno.vapno.1-1- AscendentnaAscendentna
aortaaorta2- Luk aorte2- Luk aorte3-3- DescendentnaDescendentna
aortaaortaUslijedUslijed superpozicije okolnihsuperpozicije okolnih struktura čitava Thstruktura čitava Th
aorta na postraničnojaorta na postraničnoj snimci nemora bitisnimci nemora biti
vidljiva. Djelovi aortevidljiva. Djelovi aorte vide se kada sevide se kada se
269
superponiraju sasuperponiraju sa tkivima tkivima različitihrazličitih
denziteta (pluća). Oddenziteta (pluća). Od anteriorne anteriorne prednjeprednje granice srca premagranice srca prema gore projecira gore projecira sese
ascendentna aorta. Uascendentna aorta. U visini Th 4 visini Th 4 kralješkakralješka arkus aorte zavijaarkus aorte zavija
posteriorno.posteriorno.DescendeDescendentna aorta jentna aorta je
posteriorno.posteriorno.MožeMože lagano prekrivati Thlagano prekrivati Th
kralješnicu.kralješnicu.Kroz aortalni hijatus prolazi u abdomen.CTCT
torakalne aortetorakalne aorte1- Ascendentna aorta1- Ascendentna aorta2- Descendentna
270
aortaNa ovom skenuNa ovom skenu ascendentna ascendentna aorta jeaorta je anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog
glavnog glavnog bronha.bronha. Desno graniči saDesno graniči sa gornjom gornjom šupljomšupljom
venom. Descendentnavenom. Descendentna aorta aorta nalazi senalazi se
posteriorno uz Thposteriorno uz Th kralješnicu.kralješnicu.Zbog datog kontrastnog sredstva aorta se
dobro prikazuje.Ovaj skenOvaj sken napravljen je u napravljen je u visinivisini kupola ošita. U ovojkupola ošita. U ovoj visini visini aorta prolaziaorta prolazi
kroz aortalni otvor kroz aortalni otvor nana 271
ošitu u abdomen. Naošitu u abdomen. Na ovom ovom skenu vidi se daskenu vidi se da
aorta prolazi aorta prolazi iznadiznad tankih diafragmalnihtankih diafragmalnih krura krura koji se nalazekoji se nalaze
između aorte iizmeđu aorte i jednjaka. Ostalejednjaka. Ostale
strukture koje strukture koje prolazeprolaze kroz aortalni hijatuskroz aortalni hijatus su su toliko male da setoliko male da se ne vide.ne vide.MR toraksa - aksijalni -
Torakalna aorta1- Ascendentna aorta1- Ascendentna aorta22-- DescendentnaDescendentna
aortaaortaMjerenje je napravljeno u Mjerenje je napravljeno u visinivisini lijeve pulmonalnelijeve pulmonalne
272
arterije.arterije.U ovoj visiniU ovoj visini ascendentna aortaascendentna aorta desno graniči sadesno graniči sa gornjom šupljomgornjom šupljom venom i lijevo savenom i lijevo sa
glavnomglavnom pulmonalnompulmonalnom
arterijom.arterijom.DescendentDescendentna aorta jena aorta je
posteriorno.posteriorno.Leži lijevo od Th kralješnice i posteriorno
od jednjaka i lijeve pulmonalne arterije.MR toraksa -koronarni -
Torakalna aorta NaNa koronarnimkoronarnim presjecimapresjecima
descendentna aorta jedescendentna aorta je
273
posteriorno.posteriorno.KrozKroz toraks prolazi lijevo odtoraks prolazi lijevo od
Th Th kralježnice. Ovajkralježnice. Ovaj MR koronarni MR koronarni presjekpresjek
napravljen je kroznapravljen je kroz sredinu sredinu tijela. Arkustijela. Arkus aorte nalazi se lijevoaorte nalazi se lijevo
od traheje iod traheje i superiorno od lijevogsuperiorno od lijevog
glavnog bronha iglavnog bronha i lijeve pulmonalnelijeve pulmonalne arterije. Na ovojarterije. Na ovoj
snimci vidi se i diosnimci vidi se i dio abdominalne aorte.abdominalne aorte.Koronarni
rez kroz sredinu pluća. Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla kroz aortalnu valvulu. Leži između gornje šuplje vene desno i pulmonalne
arterije lijevo. Katkada se mogu vidjeti polazišta koronarnih
274
arterija.Angiografija torakalna aorteAngiografija torakalna aorte1- Ascendentna1- Ascendentna
aortaaorta2- Arkus aorte2- Arkus aorte3-3- DescendentnaDescendentna aortaaortaKako bi seKako bi se
izbjegla superpozicijaizbjegla superpozicija struktura bolesnik sestruktura bolesnik se
nalazi u nalazi u laganomlaganom kosomkosom
položaju.položaju.KontrastomKontrastom su obojene:su obojene:- lijeva- lijeva
koronarna arterijakoronarna arterija-- trunkustrunkus
brahiocefalikusbrahiocefalikus-- lijeva zajedničkalijeva zajednička
karotidna karotidna arterija arterija--
275
lijeva arterijalijeva arterija subklavijasubklavijaKoronarne
arterije KoronarografijaKoronarografija SelektivnSelektivna jea je
angiografskaangiografskametodametoda koja se izvodikoja se izvodi
uvođenjem uvođenjem katetera ukatetera u lijevu i desnulijevu i desnu
koronarnukoronarnuaarterijurteriju..IndiIndikacijakacija:: - - otkrivanjeotkrivanje stenoze ili okluzijestenoze ili okluzije koronarnih arterijakoronarnih arterija
(pektoralna (pektoralna angine i angine i infarkt miokarda).infarkt miokarda).
Brahiocefalički trunkus Prva jePrva je 276
od velikih grana lukaod velikih grana luka aorte. Polazi izaaorte. Polazi iza srednjeg dijelasrednjeg dijela manubrijumamanubrijuma
sternuma. Normalnosternuma. Normalno je dug 4-5 cm. Ideje dug 4-5 cm. Ide desno od naprijeddesno od naprijed
prema natrag. U visiniprema natrag. U visini sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba dijeli se nazgloba dijeli se na
desnu arterijudesnu arteriju subklaviju i desnusubklaviju i desnu
zajedničku karotidnuzajedničku karotidnu arteriju.arteriju.Angiografija arkusa
aortePrva velika granaPrva velika grana 277
luka luka aorte. Jasno jeaorte. Jasno je prikazano dijeljenjeprikazano dijeljenje
brahiocefaličkebrahiocefaličke arterije na desnuarterije na desnu
arteriju subklaviju iarteriju subklaviju i desnu zajedničkudesnu zajedničku
karotidnu arteriju.karotidnu arteriju.Desna
zajednička karotidna arterije GranaGrana je brahiocefaličkogje brahiocefaličkog trunkusa iz kojegtrunkusa iz kojeg izlazi iza desnogizlazi iza desnog
sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba. Ide odzgloba. Ide od
sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba do gornjezgloba do gornje
278
granice tiroidnegranice tiroidne hrskavice. U toj visinihrskavice. U toj visini dijeli se na vanjsku idijeli se na vanjsku i unutrašnju karotidnuunutrašnju karotidnu arteriju. arteriju. Koronarni MR toraksaVidi seVidi se
kako izlazi iz kako izlazi iz brahiocefaličkog trunkusa i brahiocefaličkog trunkusa i ide uide u desni dio vrata. Lijevadesni dio vrata. Lijeva
subklavija jedna sesubklavija jedna se nazire.nazire.Desna zajednička
karotidna arterija Angiografija luka
aorteIzlaziIzlazi iziz brahiocefalibrahiocefaliččkogkog trunkusatrunkusa i krvljui krvlju opskrbljuje desni dioopskrbljuje desni dio vrata i glavu.vrata i glavu.Desna arterija
subklavija Angiografija luka aorteGrana je brahiocefaličkogGrana je brahiocefaličkog
trunkusa kojatrunkusa koja
279
opskrbljuje desnuopskrbljuje desnu ruku.ruku.Lijeva zajednička karotidna
arterija Druga je velikaDruga je velika grana luka aorte.grana luka aorte.
Izlazi nešto iza i lijevoIzlazi nešto iza i lijevo od brahiocefaličkogod brahiocefaličkog trunkusa. U lijevi diotrunkusa. U lijevi dio vrata ulazi iza lijevogvrata ulazi iza lijevog sternoklavikularnogsternoklavikularnog
zgloba i ide do gornjezgloba i ide do gornje granice tiroidnegranice tiroidne
hrskavice. U toj visinihrskavice. U toj visini dijeli se na unutrašnjudijeli se na unutrašnju
i vanjsku karotidnui vanjsku karotidnu arteriju.arteriju.CT toraksa Druga jeDruga je
280
velika grana lukavelika grana luka aorte. Krvljuaorte. Krvlju
opskrbljava lijevi dioopskrbljava lijevi dio vrata i glave. Nalazivrata i glave. Nalazi
se izmeđuse između brahiocefaličkebrahiocefaličke
arterije i lijeve arterije i lijeve arterijearterije subklavije. Obično jesubklavije. Obično je lijevo od medijalnelijevo od medijalne linije.linije.Koronarni MR toraksa NaNa
ovom presjeku ne vidiovom presjeku ne vidi se izlaz lijevese izlaz lijeve
karotidne arterije karotidne arterije iziz arkusa aorte. Arterijaarkusa aorte. Arterija prolazi prolazi kroz lijevi diokroz lijevi dio
281
vrata.vrata.Lijeva arterija subklavijaLijeva arterija subklavijaPolaziPolazi iz arkusa aorteiz arkusa aorte
posteriorno od lijeveposteriorno od lijeve zajedničke karotidnezajedničke karotidne arterije. Ide premaarterije. Ide prema gore i posteriorno.gore i posteriorno. Napušta vrat izaNapušta vrat iza
lijevoglijevog sternoklavikularnogsternoklavikularnog
zgloba. Prema odnosuzgloba. Prema odnosu sa m. skalenusomsa m. skalenusom
dijeli se u tridijeli se u tri segmenta:segmenta:1.1.PrviPrvi
segmentsegment je dio od je dio od polazišta do medijalnepolazišta do medijalne
282
strane skalenusa ustrane skalenusa u tom dijelu polazište jetom dijelu polazište je vertebralne arterije,vertebralne arterije,
tireocervikalnogtireocervikalnog trunkusa i unutrašnjetrunkusa i unutrašnje
torakalnetorakalne arterije,arterije,2.2.DrugiDrugi
segmentsegment leži iza m.leži iza m. skalenusa i daje samoskalenusa i daje samo
kostocervikalnikostocervikalni trunkus,trunkus, 3.3.TrećiTreći segmentsegment je dio od je dio od lateralnog ruba m.lateralnog ruba m. skalenusa anterioraskalenusa anteriora do lateralnog rubado lateralnog ruba
283
prvog rebra. Taj dioprvog rebra. Taj dio arterije obično nemaarterije obično nema
ogranaka.ogranaka.NaNa lateralnoj granicilateralnoj granici prvog rebra lijevaprvog rebra lijeva arterija subklavijaarterija subklavija
postaje arterijapostaje arterija aksilarisaksilaris..Lijeva arterija subklavija –Lijeva arterija subklavija –
CT toraksaCT toraksaLijeva arterijaLijeva arterija subklavija subklavija opskrbljujeopskrbljuje
krvlju lijevi gornjikrvlju lijevi gornji ekstremitet. Zadnja jeekstremitet. Zadnja je
velika grana velika grana lukaluka aorte. Nalazi seaorte. Nalazi se
posteriorno od posteriorno od lijevelijeve 284
zajedničke karotidnezajedničke karotidne arterije.arterije.Okružena jeOkružena je plućima. S medijalneplućima. S medijalne
strane nalazi sestrane nalazi se jednjak.jednjak.Lijeva arterija subklavija –
aksijalni MR toraksa LijevaLijeva arterija subklavija ležiarterija subklavija leži
lijevo od medijalnelijevo od medijalne linije. Medijalnolinije. Medijalno
graniči sa jednjakom agraniči sa jednjakom a lateralno sa lateralno sa plućnimplućnim tkivom. Signal je crn.tkivom. Signal je crn.
Trunkus pulmonalne arterijeTrunkus pulmonalne arterije
Pulmonalni trunkusPulmonalni trunkus izlazi iz desnogizlazi iz desnog
285
ventrikla na mjestuventrikla na mjestu pulmonalnepulmonalne
valvule.valvule.Nalazi seNalazi se anteriorno i lijevo odanteriorno i lijevo od
aorte. Završavaaorte. Završava anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog
glavnog bronhaglavnog bronha dijeleći se u desnu idijeleći se u desnu i
lijevu plućnulijevu plućnu arteriju.arteriju.Gornja šuplja vena – CT toraksaGornja šuplja vena – CT toraksa
Pulmonalni trunkusPulmonalni trunkus nalazi nalazi se neštose nešto
anteriornije i lijevo odanteriornije i lijevo od ascendentne aorte.Izascendentne aorte.Iz lijevog ventrikla lijevog ventrikla izlaziizlazi
286
na mjestu pulmonalnena mjestu pulmonalne valvule.valvule.Ide premaIde prema
gore i straga gdje segore i straga gdje se dijeli dijeli na lijevu i desnuna lijevu i desnu
pulmonalnupulmonalnu arteriju.arteriju.LijevaLijeva
pulmonalna arterija jepulmonalna arterija je superiornija superiornija od desne.od desne. Na ovom skenu vidi seNa ovom skenu vidi se pulmonalni trunkus ipulmonalni trunkus i desna pulmonalnadesna pulmonalna
arterija.arterija.Gornja šuplja vena – aksijalni MRGornja šuplja vena – aksijalni MR
toraksa toraksa PulmonalniPulmonalni trunkus izlazi iztrunkus izlazi iz
desnog ventrikla nadesnog ventrikla na 287
mjestu pulmonalnemjestu pulmonalne valvule. Nalazi sevalvule. Nalazi se
anteriorno i lijevo odanteriorno i lijevo od ascendentne aorte. Uascendentne aorte. U
ovoj visini izovoj visini iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa
izlazi lijevaizlazi lijeva pulmonalna arterija.pulmonalna arterija. Kao i sve druge žile Kao i sve druge žile ii pulmonalna arterijapulmonalna arterija
ima crni signal. ima crni signal. Gornja šupljaGornja šuplja
vena – koronarni MR toraksa vena – koronarni MR toraksa Na ovojNa ovoj slici vidi se kako seslici vidi se kako se pulmonalni trunkuspulmonalni trunkus počima dijeliti počima dijeliti nana
288
lijevu i desnulijevu i desnu pulmonalnupulmonalnu
arteriju.arteriju.Nalazi seNalazi se lijevo od ascendentnelijevo od ascendentne aorte.aorte.Gornja šuplja vena – koronarna MRGornja šuplja vena – koronarna MR
angiografija angiografija GlavnaGlavna pulmonalna arterijapulmonalna arterija
smještena je lijevo odsmještena je lijevo od ascendentne ascendentne aorte.aorte.
Izlazi iz desnogIzlazi iz desnog ventrikla. Na ventrikla. Na ovoj sliciovoj slici
vidi se točno navidi se točno na mjestu mjestu dijeljenja udijeljenja u
desnu i lijevu plućnudesnu i lijevu plućnu arteriju.arteriju.Lijeva pulmonalnaLijeva pulmonalna
289
arterijaarterijaIzlazi izIzlazi iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog
glavnog bronha iglavnog bronha i ispod luka aorte. Ideispod luka aorte. Ide preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog bronha. Preko korjenabronha. Preko korjena lijevog plućnog krilalijevog plućnog krila
dijeli se udijeli se u segmentalne arterije.segmentalne arterije. Segmentalne arterijeSegmentalne arterije
slijedeslijede bronhe.bronhe.Najveća je žilaNajveća je žila
lijevog hilusa.lijevog hilusa.VodiVodi neoksegeniranu krv izneoksegeniranu krv iz
290
srca u srca u lijevo plućnolijevo plućno krilo. Ide izkrilo. Ide iz
pulmonalnog pulmonalnog trunkusatrunkusa preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog
bronha.bronha.Dijeli se uDijeli se u lobarne i segmentalnelobarne i segmentalne
grane.grane.U 95%U 95% bolesnika lijevi hilusbolesnika lijevi hilus
veći je odveći je od desnog.desnog.Postranična snimkaPostranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci nije nije jasno prikazana.jasno prikazana. Najlakše je lociratiNajlakše je locirati
prema lijevomprema lijevom glavnom bronhuglavnom bronhu
291
(mala (mala okruglaokrugla lucentna sjena ulucentna sjena u
centru pluća centru pluća na bazina bazi traheje).traheje).Lijeva pulmonalna arterija prije nego li uđe u pluća prolazi
preko lijevog glavnog bronha.Lijeva pulmonalna
arterija Lijeva pulmonalnaLijeva pulmonalna arterija je arterija je mekotkivnamekotkivna sjena koja ide prekosjena koja ide preko
lijevog lijevog glavnogglavnog bronha. To je najvećabronha. To je najveća žila lijevog žila lijevog hilusa kojihilusa koji je u pravilu veći odje u pravilu veći od
desnog.desnog.Lijeva pulmonalna arterija –
CT toraksa Lijeva plućnaLijeva plućna arterija grana jearterija grana je
292
pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa i ide preko i ide preko lijevoglijevog glavnog bronha.glavnog bronha.
Postavljena je Postavljena je više odviše od desne plućne arterijedesne plućne arterije tako da se tako da se prikazujeprikazuje
na višimna višim skenovima.skenovima.Lijeva pulmonalna
arterija – aksijalni MR toraksa GranaGrana je pulmonalnogje pulmonalnog
trunkusa trunkusa i prolazii prolazi preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog bronha.bronha.Pošto je višaPošto je viša položena od desnepoložena od desne
plućme plućme arterije vidimoarterije vidimo 293
je na višimje na višim snimkama.snimkama.Lijeva pulmonalna
arterija – koronarni MR toraksaNaNa koronarnom presjekukoronarnom presjeku vidi se vidi se iznad lijevogiznad lijevog
glavnog bronha.glavnog bronha. Između Između luka aorte iluka aorte i lijeve plućne arterijelijeve plućne arterije
vidi se vidi se mali svjetlimali svjetli signal.signal.Lijeva pulmonalna arterija –
selektivna angiografija U arterijuU arteriju se dolazi preko se dolazi preko vene,vene, desnog atrija, desnogdesnog atrija, desnog
ventrikula ventrikula ii pulmonalnogpulmonalnog
294
trunkusa. Lijevatrunkusa. Lijeva plućna plućna arterijaarterija
locirana je iznadlocirana je iznad lijevog glavnoglijevog glavnog
bronha. Pretraga sebronha. Pretraga se radi u bolesnika saradi u bolesnika sa
plućnomplućnom embolijom.embolijom.Desna pulmonalnaDesna pulmonalna
arterijaarterija Izlazi izIzlazi iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa
koji se dijelikoji se dijeli anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog glavnog bronha.glavnog bronha.ImaIma horizontalni smjer ihorizontalni smjer i ostaje anteriorno odostaje anteriorno od
295
glavnog iglavnog i intermedijalnogintermedijalnog bronha.bronha.U hilusuU hilusu
desnog plućnog kriladesnog plućnog krila dijeli se u lobarnedijeli se u lobarne
arterije.arterije.Desna plućnaDesna plućna arterija vodiarterija vodi
neoksigeniranu krv izneoksigeniranu krv iz desnog ventrikla desnog ventrikla uu desno plućno krilo.desno plućno krilo.
Najveća je krvna Najveća je krvna žilažila desnog hilusa. Dijelidesnog hilusa. Dijeli
se u lobarne se u lobarne ii segmentalne arterije.segmentalne arterije. Nalazi se u Nalazi se u srednjojsrednjoj
296
trećini plućnog krila.trećini plućnog krila. Niže je Niže je smještena odsmještena od lijeve.lijeve.Postranična snimkaPostranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci
može može se vidjetise vidjeti anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog
glavnog glavnog bronha (malabronha (mala lucentna zona ulucentna zona u
centru centru pluća). Imapluća). Ima izgled ovalneizgled ovalne
mekotkivne mekotkivne sjenesjene dužine 2-3 cm.dužine 2-3 cm.
Njezine granice neNjezine granice ne moraju se uvijekmoraju se uvijek
vidjeti. Desnavidjeti. Desna 297
pulmonalna arterijapulmonalna arterija anteriorno je odanteriorno je od
lijevog bronha.lijevog bronha.Desna
pulmonalna arterija DesnaDesna plućna arterija jeplućna arterija je
mekotkivna mekotkivna sjena usjena u desnom hilusu. Dijelidesnom hilusu. Dijeli
se u lobarne ise u lobarne i segmentalne arterije.segmentalne arterije. Desni hilus u praviluDesni hilus u pravilu
je manji od lijevog.je manji od lijevog.Desna
pulmonalna arterija – CT toraksa GranaGrana je pulmonalnogje pulmonalnog trunkusa. Imatrunkusa. Ima
horizontalni smjer.horizontalni smjer. 298
Prolazi anteriorno odProlazi anteriorno od kralješnice ikralješnice i
intermedijalnogintermedijalnog bronha. Nalazi sebronha. Nalazi se
posteriorno odposteriorno od ascendentne aorte ascendentne aorte ii
gornje šuplje vene.gornje šuplje vene.Desna pulmonalna arterija – aksijalni MR
toraksa Desna plućnaDesna plućna arterija koja arterija koja izlazi izizlazi iz
pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa ima ima transverzalnitransverzalni
smjer u desno. Prolazismjer u desno. Prolazi anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog
glavnog bronha glavnog bronha ii
299
desnogdesnog intermedijalnogintermedijalnog bronha.bronha.Nalazi seNalazi se
posteriorno od aorte iposteriorno od aorte i donje donje šuplje vene.šuplje vene.Desna
pulmonalna arterija – koronarni MR
toraksa Desna plućnaDesna plućna arterija imaarterija ima
transverzalni smjertransverzalni smjer koji se jasno koji se jasno vidi navidi na
koronarnimkoronarnim presjecima.presjecima.U većiniU većini slučajeva vidljiv jeslučajeva vidljiv je
cijeli cijeli tijek arterije.tijek arterije.Desna pulmonalna arterija – selektivna
angiografija I ova pretraga pokazuje horizontalni tijek desne pulmonalne
arterije.Brahiocefaličke veneBrahiocefaličke vene DesnaDesna
300
Brahiocefalička venaBrahiocefalička vena PočimaPočima lijevo odlijevo od
sternoklaviklularnogsternoklaviklularnog zgloba spajanjemzgloba spajanjem lijeve unutrašnjelijeve unutrašnje
jugularne vene i lijevejugularne vene i lijeve vene subklavije. vene subklavije. Uz toUz to
prima internuprima internu torakalnu venu,torakalnu venu,
vertebralnu venu ivertebralnu venu i donju tiroidnu venu sdonju tiroidnu venu s lijeve strane. U nju selijeve strane. U nju se ulijeva lijevi limfatičkiulijeva lijevi limfatički
torakalni duktus.torakalni duktus. Brahiocefalička venaBrahiocefalička vena
301
ide prema dole iide prema dole i desno, anteriorno oddesno, anteriorno od
velikih grana lukavelikih grana luka aorte i posteriorno odaorte i posteriorno od
manubrijumamanubrijuma sternuma. Spaja sesternuma. Spaja se
iza desnog sternalnogiza desnog sternalnog ruba i hrskavice prvogruba i hrskavice prvog
rebra sa desnomrebra sa desnom brahiocefaličkombrahiocefaličkom
venom u gornju šupljuvenom u gornju šuplju venu.venu.Usmjerena jeUsmjerena je
prema doljeprema dolje posteriorno odposteriorno od manubrijuma imanubrijuma i
302
lateralno odlateralno od brahiocefaličkebrahiocefaličke
arterije. Zajedno saarterije. Zajedno sa lijevomlijevom
brahiocefaličkombrahiocefaličkom venom posteriorno odvenom posteriorno od
desne sternalnedesne sternalne granice i hrskavicegranice i hrskavice prvog rebra tvoriprvog rebra tvori
gornju šuplju venu.gornju šuplju venu.Desna brahiocefalička vena – CT toraksa DesnaDesna
brahiocefalička brahiocefalička vena dovodi krv iz desnog gornjeg vena dovodi krv iz desnog gornjeg ekstremiteta i vrata uekstremiteta i vrata u
gornju šuplju gornju šuplju venu.venu.Lijeva brahiocefalička
vena ZapoZapoččimaima ispodispod desnogdesnog
sternoklavikularnogsternoklavikularnog
303
zglobazgloba spajanjemspajanjem desnedesne unutraunutraššnjenje jugularnejugularne venevene ii
desnedesne venevene subklavijesubklavije. . Uz toUz to
prima internuprima internu torakalnu venu,torakalnu venu,
vertebralnu vertebralnu venu ivenu i donju tiroidnu venu. Udonju tiroidnu venu. U nju se ulijeva desninju se ulijeva desni limfatički duktus.limfatički duktus.Lijeva brahiocefalička vena – CT toraksaLijevaLijeva
brahiocefalička brahiocefalička vena nalazi se odmah iza sternuma vena nalazi se odmah iza sternuma i anteriorno od granei anteriorno od grane luka aorte.luka aorte.Lijeva brahiocefalička vena spaja se sa desnom u gornju šuplju
venu.Gornja šuplja venaGornja šuplja vena GornjaGornja šuplja vena nastaješuplja vena nastaje
304
spajanjem desne ispajanjem desne i lijeve brahiocefaličkelijeve brahiocefaličke vene ispod hrskavicevene ispod hrskavice prvog rebra desno.prvog rebra desno.
Prolazi ispodProlazi ispod ascendentne aorte uascendentne aorte u desno. Vena azigos,desno. Vena azigos,
nakon što prođe prekonakon što prođe preko desnog pluća dreniradesnog pluća drenira
se u superiorni diose u superiorni dio gornje šupljegornje šuplje
vene.vene.Završava uZavršava u gornji dio desnoggornji dio desnog
atrija.atrija.Na PA snimci desna granica Na PA snimci desna granica gornjegornje šupje vene daješupje vene daje
305
mekotkivnu mekotkivnu sjenu uzsjenu uz desnu granici Thdesnu granici Th
kralješnice. kralješnice. Medijalna granica ne može se
izdiferencirati iz medijastinalnih mekotkivnih sjena.Postranična
snimka Na profilnoj snimciNa profilnoj snimci vidi se vidi se kao vertikalnakao vertikalna mekotkivna sjena kojamekotkivna sjena koja
je smještenaje smještena anteriorno od traheje.anteriorno od traheje. U U desni atri ulazi tikdesni atri ulazi tik iznad karine. iznad karine. UslijedUslijed
superpozicije plučnogsuperpozicije plučnog tkiva tkiva anteriorna sjenaanteriorna sjena gornje šuplje venegornje šuplje venenene
mora se dobromora se dobro
306
vidjeti.vidjeti.Gornja šuplja vena – CTGornja šuplja vena – CT
toraksa IVtoraksa IV Gornja šupljaGornja šuplja vena nastajevena nastaje
spajanjem dvijuspajanjem dviju brahiocefaličkih brahiocefaličkih vena.vena. Vodi venoznu krv izVodi venoznu krv iz
gornjeg gornjeg dijela tijela udijela tijela u desni atrij. Na ovomdesni atrij. Na ovom
skenu uz gornju šupljuskenu uz gornju šuplju venu vidljiva venu vidljiva je i lijevaje i lijeva
brahiocefaličkabrahiocefalička vena.vena.Desna lateralnaDesna lateralna granica gornje šuplljegranica gornje šupllje
vene čini gornjuvene čini gornju desnu lateralnudesnu lateralnu
307
granicugranicu medijastinuma.medijastinuma.Gornja šupljaGornja šuplja
vena – CT toraksa Vvena – CT toraksa V U srceU srce dolazi desno uzdolazi desno uz medijalnu liniju.medijalnu liniju.
Lateralna granica Lateralna granica činičini desnu granicudesnu granicu
medijastinuma.medijastinuma.UU visini karine ona jevisini karine ona je
anteriorno anteriorno od desnogod desnog glavnog bronha.glavnog bronha.GornjaGornja
šuplja vena – koronarni MR toraksašuplja vena – koronarni MR toraksaGornjaGornja š šupljauplja
venavena zapozapoččimaima na mjestuna mjestu spajanjaspajanja
brahiocefaličkih brahiocefaličkih vena ivena i
308
završava u desnomzavršava u desnom atriju. atriju. Desni zidDesni zid
medijastinuma tvorimedijastinuma tvori lateralna granicalateralna granica
donje šupljedonje šuplje vene.vene.Unutar veneUnutar vene vide se artefaktivide se artefakti protoka.protoka.NjenaNjena
medijalna granicamedijalna granica graniči sagraniči sa
ascendentnomascendentnom
aortom.aortom.RendgRendgenskaenska
309
anatomijaanatomija stijenkestijenke
toraksatoraksaDojkaDojkaDDojka je kožna žlijedaojka je kožna žlijeda
koja koja se nalazi nase nalazi na prednjem dijeluprednjem dijelu
toraksa.toraksa.Građena je odGrađena je od žljezdanog tkiva koježljezdanog tkiva koje producira mlijeko iproducira mlijeko i
masnog tkiva.masnog tkiva.FibrozniFibrozni suspenzorni ligamentisuspenzorni ligamenti pridržavaju žlijezdanopridržavaju žlijezdano
310
tkivo uz kožu tkivo uz kožu i fascijui fasciju koja prekriva m.koja prekriva m.
pektoralis pektoralis major.major.15-15-20 lobulusa20 lobulusa
žlijezdanog žlijezdanog tkivatkiva raporećeni su u dojciraporećeni su u dojci poput poput kotača. Svakikotača. Svaki lobulus spojen je nalobulus spojen je na
mljekovodni kanal kojimljekovodni kanal koji se drenirase drenirau mamili.u mamili. SuperiornolateralniSuperiornolateralni dio dio dojke širi se udojke širi se u aksilu i naziva seaksilu i naziva se
«aksilarnim repom».«aksilarnim repom».UU žena, na PA snimci,žena, na PA snimci,
311
mekotkivna sjenamekotkivna sjena dojki projecira sedojki projecira se
iznad lateralnog dijelaiznad lateralnog dijela torakalne torakalne stijenke. Diostijenke. Dio
dojke koji sedojke koji se superponira superponira iznadiznad
baze pluća ima izgledbaze pluća ima izgled nejasno nejasno pojačanogpojačanog intenziteta mekogintenziteta mekog
tkiva. Rep tkiva. Rep dojke kojidojke koji se normalno širi use normalno širi u aksilu po aksilu po denzitetudenzitetu
nemože se razlikovatinemože se razlikovati od od ostalih djelovaostalih djelova
mekih čestimekih česti 312
torakalnog torakalnog zida.zida.UU žena, na postraničnojžena, na postraničnoj
snimci, snimci, dojke sedojke se prekrivaju tvorećiprekrivaju tvoreći
anteriorno anteriorno smještenusmještenu sjenu mekih česti.sjenu mekih česti.
Ova snimkaOva snimka onemogućavaonemogućava
detaljniju analizudetaljniju analizu parenhimaparenhima
dojki.dojki.MamografijaMamografijaMaMamografija je najboljamografija je najbolja
tehnika tehnika za prikazza prikaz parenhima dojke.parenhima dojke.CTCT
toraksa - dojka toraksa - dojka Na CT skenu,Na CT skenu, 313
ženska dojka sastojiženska dojka sastoji se od denzitetase od denziteta
masnog tkiva i mekogmasnog tkiva i mekog tkiva.tkiva.Mada seMada se
patologija dojke možepatologija dojke može vidjeti na vidjeti na CTCT skenovima,skenovima,
mamografija jemamografija je najbolja najbolja metodametoda u u
evaluaciji patološkihevaluaciji patoloških promjena.promjena.CT je odCT je od
koristi za točnukoristi za točnu lokalizaciju lokalizaciju pojedinihpojedinih promjena pri biopsiji.promjena pri biopsiji. MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni
314
presjekpresjekNormalnoNormalno tkivotkivo dojkedojke gragrađđenoeno jeje iziz
žžljezdanogljezdanog ii vezivnogvezivnog tkivatkiva kojekoje je okruženoje okruženo
mašću.mašću. Na MRNa MR pregledu pregledu prevaliraprevalira mast koja ima bijelimast koja ima bijeli signal.signal.Uloga MR uUloga MR u
ispitaivanju patologijeispitaivanju patologije dojke još uvijek sedojke još uvijek se
istražuje.istražuje. UZ DojkeUZ DojkeUZUZ imaima mogumoguććnostnost
razlikovanjarazlikovanja strukturastruktura mekogmekog tkivatkiva dojkidojki. . UU
premenstrualnojpremenstrualnoj dojcidojci 315
prikazujuprikazuju sese::1.1. subkutana mastsubkutana mast2.2. fibroglandularnofibroglandularno
tkivotkivo3. 3. mmljekovodniljekovodni kanalikanali4.4.
retromamilarniretromamilarni proctorproctor5. mišićna5. mišićna
podlogapodloga6.6. rebra.rebra.Mičićni dio stijenkeMičićni dio stijenke
toraksatoraksa M. SupraspinatusM. SupraspinatusMM supraspinatus jesupraspinatus je
rotator ramena. rotator ramena. PolaziPolazi iz supraspinatne jameiz supraspinatne jame skapule i hvata skapule i hvata se zase za
veliki tuberkulveliki tuberkul 316
humerusa. Abduktorhumerusa. Abduktor je je ramena.ramena.MR toraksaMR toraksa - koronarni presjek- koronarni presjekNaNa ovom presjeku dobroovom presjeku dobro
se vidi se vidi odnos M.odnos M. supraspinatusa sasupraspinatusa sa
spinom spinom skapule. Mišićskapule. Mišić je siv i lako seje siv i lako se
razlikuje razlikuje od kosti kojaod kosti koja je u ovom presjekuje u ovom presjeku
crna.crna.M.M. InfraspinatusInfraspinatusOvajOvaj mišić je jedan odmišić je jedan od rotatora rotatora ramena.ramena.
Polazi iz infraspinatnePolazi iz infraspinatne 317
jame jame skapule i hvataskapule i hvata se ua veliki tuberkulse ua veliki tuberkul humerusa. Njegovahumerusa. Njegova tetiva nalazi se uztetiva nalazi se uz
samu kapsulusamu kapsulu glenohumeralnogglenohumeralnog
zgloba.zgloba.RotiraRotira humerus lateralno ihumerus lateralno i
stabilizira stabilizira rame držećirame držeći glavu humerusa uglavu humerusa u
glenoidnoj glenoidnoj čašici.čašici.CT toraksaCT toraksa
Pošto pri skeniranjuPošto pri skeniranju bolesnik bolesnik drži rukedrži ruke iznad glave i na tajiznad glave i na taj način način rotira skapulerotira skapule
318
na CT skenovimana CT skenovima projecira projecira se inferiornose inferiorno
i lateralno od spinei lateralno od spine skapule.skapule.OvakavOvakav
položaj ruku smanjujepoložaj ruku smanjuje artefakte artefakte pripri
skeniranju.skeniranju.M. SubskapularisM. SubskapularisM.M. subskapularis je jedansubskapularis je jedan od od rotatora ramena.rotatora ramena.
Polazi izPolazi iz subskapularne subskapularne jamejame na skapuli. Hvata sena skapuli. Hvata se za mali za mali tuberkulumtuberkulum humerusa. Medijalnihumerusa. Medijalni
je je rotator hgumerusa irotator hgumerusa i 319
drži humerus udrži humerus u glenoidalnoj čašici.glenoidalnoj čašici.CTCT
toraksa toraksa Ovaj prostraniOvaj prostrani mičić polazi samičić polazi sa
kostalne površinekostalne površine skapule.skapule.MR toraksa - koronarniMR toraksa - koronarni
presjekpresjekZa MR prikazZa MR prikaz odnosa odnosa m.m.
subskapularisa sasubskapularisa sa drugim mišićimadrugim mišićima
ramena najoptimalnijaramena najoptimalnija je koronarnaje koronarna
projekcija. Na ovomprojekcija. Na ovom presjeku dobro se presjeku dobro se vidividi
odnos mišića iodnos mišića i 320
skapule.skapule.M. LatisimusM. Latisimus dorsidorsiLatisimus dorzi jeLatisimus dorzi je
široki, trokutastoširoki, trokutasto oblikovani mišić kojioblikovani mišić koji
prekriva gornjuprekriva gornju polovinu leđa. Polazipolovinu leđa. Polazi
sa spinoznogsa spinoznog nastavaka Th6 donastavaka Th6 do
Th12 kralješka, donjaTh12 kralješka, donja tri rebra, lumbalnetri rebra, lumbalne
fascije i posteriornogfascije i posteriornog dijela ilijačne kriste.dijela ilijačne kriste. Hvata se za naborHvata se za nabor bicepsa na glavibicepsa na glavi humerusa. Prijehumerusa. Prije
321
insercije tetivainsercije tetiva latisimusa dorzilatisimusa dorzi
prekriva donji dio m.prekriva donji dio m. teresa minora. On jeteresa minora. On je ekstenzor, aduktor iekstenzor, aduktor i
medijalni rotatormedijalni rotator humerusa.humerusa.CT toraksaCT toraksaNaNa
ovom skenu latisimusovom skenu latisimus dorzi dorzi poput tankogpoput tankog
plašta prekrivaplašta prekriva lateralni i lateralni i stražnji diostražnji dio toraksa.toraksa.M. PectoralisM. Pectoralis majormajorM. pectoralisM. pectoralis major počima major počima nana
medijalnoj polovinimedijalnoj polovini 322
klavikule, klavikule, sternuma,sternuma, gornjih šest rebara igornjih šest rebara i
aponeurozeaponeuroze abdominalnog mabdominalnog m
obliquesa externusa.obliquesa externusa. Hvata se za Hvata se za lateralnilateralni
dio nabora bicepsa nadio nabora bicepsa na humerusu. On jehumerusu. On je
aduktor i medijalniaduktor i medijalni rotator humerusa,rotator humerusa, fleksor ramena tefleksor ramena te
akcesorni respiratorniakcesorni respiratorni mišić.mišić.CT toraksa CT toraksa LežiLeži
anteriorno ipod kože ianteriorno ipod kože i potkožne masti upotkožne masti u
323
aksili. Sa tankomaksili. Sa tankom linijom masti odjeljenlinijom masti odjeljen
je od m. je od m. pectoralispectoralis minora..minora..MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni
presjekpresjekNa aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku presjeku ovajovaj
anteriorni mišićanteriorni mišić stijenke toraksa stijenke toraksa jeje
siv.siv.M. Pectoralis minorM. Pectoralis minorM.M. pektoralis minorpektoralis minor
počima na počima na gornjemgornjem rubu 3, 4 i 5 rebra.rubu 3, 4 i 5 rebra.
Hvata se Hvata se nana korakoidni nastavakkorakoidni nastavak
skapule.skapule.NjegovoNjegovo 324
hvatište za korakoidnihvatište za korakoidni nastavak pravi luknastavak pravi luk
kroz koji živci kroz koji živci prolazeprolaze u ruku. Vrši depresijuu ruku. Vrši depresiju
skapule skapule i sudjelujei sudjeluje kao akcesorni mišić ukao akcesorni mišić u respiraciji.respiraciji.CT toraksaCT toraksa
Na CT skenu leži ispodNa CT skenu leži ispod m. m. pektoralisa majora.pektoralisa majora.
Lateralno nalazi Lateralno nalazi sese anteriorno odanteriorno od
aksilarne masti iaksilarne masti i snopasnopaživaca.živaca.MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni
presjekpresjekNa aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku ovaj presjeku ovaj malimali
325
mišić nalazi semišić nalazi se anteriorno od živaca anteriorno od živaca ii krvnih žila u aksili. Nakrvnih žila u aksili. Na
MR presjecima MR presjecima jeje siv.siv.Duboki mišići stražnjeDuboki mišići stražnje
stijenkestijenke toraksatoraksa Postoje triPostoje tri sloja dubokih mišićasloja dubokih mišića leđa.leđa. I. U gornjemI. U gornjem sloju nalaze sesloju nalaze se::1. M1. M splennius capitissplennius capitis2. M2. M
spleniussplenius cerviciscervicisRotiraju iRotiraju i
savijaju vrat te držesavijaju vrat te drže glavu posteriorno.glavu posteriorno.MM splennius capitissplennius capitis
326
M spleniusM splenius cerviciscervicisII. UII. U
intermedijalnomintermedijalnom sloju nalaze sesloju nalaze se
erektorierektori kralješnice:kralješnice:M.M. IleocostalisIleocostalis - sa - sa ilijakalne kriste nailijakalne kriste na
rebrarebra 1. M. longisimus - svitak između transverzalnih nastavaka
3. M. Spinalis - svitak između spinoznih nastavakaEkstendiraju kralješnicu i kontrolirju fleksijuM. Ileocostalis M. Longisimus M. SpinalisIII U dubokom sloju nalaze se:1. M. semispinalis2. M. multifidus3. M. rotatores4.M. interspinalis5.M. intertarnsversarii Rotiraju kralješnicu i pomažu lateralnom savijanju. U većine bolesnika ne mogu se odvojiti jedan od drugoga. U nekih bolesnika
postoji tanki sloj masti koji omogućava razdvajanje.CT toraksa Mišići leđa sastoje se od mišića kralješnice koji pomažu držanju kralježnice i njeno pokretanje. Uslijed manjka masne naslage između mišića, na CT skenovima, najčešće se ne mogu razdvojiti. U većini slučajeva, zbog nedostatka masti između mišića, njihova diferencijacija na CT skenovima je
nemoguća.Neurovaskularni snopNeurovaskularni snop Neurovaskularni snop ne predstavlja anatomsku strukturu već termin koji označava skup brahiocefaličkog pleksusa te arterije i vene subklavije/aksilaris koji se vide na aksijalnom skenu. Na aksijalnim skenovima, ove strukture, nemoraju se uvijek razlikovati. Intravenozno davanje kontrastnog sredstva
pripomaže u diferencijaciji krvnih žila.CT toraksa – Neurovaskularni snopAksilarni neurovaskularni snop građen je od živaca iz brahijalnog pleksusa te arterija, vena i limfnih žila za ruku. Sve ove strukture u aksili nalaze se zajedno u ovojnici, okruženi mašću.Njihova pojedinačna diferencijacija najčešće je nemoguća. U bolusu dato
327
kontrastno sredstvo pomaže u diferencijaciji vena i arterija. Mast koja okružuje
neurovaskularni snop na CT skenovima je crna.OšitiOšit je velika muskulotendinozna pregrada između torakalne i abdominalne šupljine.Sastavljen je od mišićnih djelova koji polaze sa ksifoidnog nastavka, donjih šest rebara i gornjih lumbalnih kralješaka, te centralnog tendinoznog dijela na koji se mišići hvataju.Na ošitima postoje tri otvora: 1. otvor za donju šuplju venu 2. hijatus za jednjak 3. hijatus za aortu Glavni je respiracijski mišić. Tijekom inspiracije kontrahira se i spušta, što, uslijed smanjenjem intertorakalnog tlaka, dovodi do povećanja volumena toraksa i ulaska zraka u pluća. Ovaj proces ujednom i pomaže povratku krvi u srce. Tijekom ekspiracije ošit se otpušta, smanjuje se volumen torakalne šupljine i izbacuje zrak iz pluća.Ošit se prikazuje kao dvije glatke zakrivljene mekotkivne sjene koje u visini korpusa Th 10-11 kralješka idu od medijalno prema lateralno. Položaj ovisi o stupnju inspiracije. Desni ošit obićno je nešto više postavljen. Najviša točka naziva se kupolom ošita koja se zbog prisustva zraka jasno prikazuje.1 .lijevi ošit2. forniks želuca3. desni ošitNa postraničnoj snimci desni i lijevi ošit se superponiraju. Zrak u forniksu želuca pomaže u određivanju konture lijevog ošita. Srčani ventrikli prekrivaju sjenu prednjeg dijela lijevog
ošita.Ošiti – CT toraksa Kupola ošita vidi se kao prostrana mekotkivna sjena. Desni ošit više je postavljen tako da se pri skeniranju prvi prikazuje. Pošto su istog denziteta
teško je razlikovati tanki ošit od gornjeg dijela jetreOšiti – MR koronarni presjekTanki tendinomuskularni ošit najoptimalnije se prikazuje na koronarnom presjeku. U ovom presjeku najbolje se prikazuje odnos sa plućima, pleurom i abdominalnim
strukturama.Na drugim presjecima ošite je često teško odrediti.Koštani dio Koštani dio stijenke toraksastijenke toraksa KlavikulaKlavikula je kost oblikovana poput slova «S». Medijalno artikulira sa manubrijumom sternuma a lateralno sa akromijalnoim nastavkom skapule.Na klavikulu se hvata pet mišić1.M. deltoideus2.M. pectoralis major3.M. sternokleidomastoideus4.M. Trapezius5.M subclaviusIzmeđu korakoidnog nastavka sakpule i klavikule razapet je korakoklavikularni ligament.Na većini snimaka prikazuje se čitava klavikula. Uslijed namještaja bolesnika ponekad se ne prikazuju lateralni djelovi klavikula. Sbog svog zakrivljenog oblika klavikule se simetrično prikazuju samo u bolesnika koji pri snimanju nisu rotirani.Asimetrija klavikula ukazuje na kosu projekciju. Uslijed superpozicije sa medijastinumom i kralješnicom ponekad je teško analizirati medijalni
dio klavikule.Srednji dio klavikule prikazuje se preko plućnog parenhima.Klavikula – CT toraksa Na ovom skenu prikazanaje medijalna artikulacija klavikule sa manubrijumom sternuma. Nalazi se anteriorno i imponira kao vrh slike.Pošto ima zakrivljeni
oblik na skenu se prikazuje samo taj dio.RebraRebra Rebra su tanke elongirane kosti na čijem prednjem dijelu se nalazi hrskavični dio. Zavijena su i usmjerena prema kaudalno. Postoji 12 pari rebara. Na glavici rebra nalaze se dvije fasete za artikulaciju sa korpusima vertebralnih kralješaka. Tuberkulum rebra artikulira sa transverzalnim nastavkom kralješka. Na donjem
dijelu rebra nalazi se urez u kojem se nalzi interkostalne krvne žile i živci.PA snimka 1. Anteriorni dio I rebra L2. Posteriorni dio VI rebra L3. Kostalni ugao VI rebra L4. Anteriorni dio VI rebra L5. Posteriorni dio XII rebra DPošto su na PA snimci toraksa anteriorni djelovi rebra bliže filmu njihova sjena je manje uvećana i njihova sjena je oštrija. Koštani dio spaja se anteriorno sa hrskavicom koja na snimci nije vidljiva.U posteriornom dijelu sjene I i II rebra se prekrivaju sa transverzalnim nastavkom Th I kralješka. Na
328
kvalitetnoj snimci ove strukture se mogu razdvojiti.Posteriorni dio rebara započima sa kosgtovertebralnim zglobom i nastavljaju se kostalnim kutem. Na PA snimci posteriorni dio
većine rebara ima horizontalni tijek.Postranična snimka 1. Anteriorni dio rebra2. Posteriorni dio rebraNa postraničnoj snimci lijeva i desna rebra se superponiraju. Lateralni i prednji dio rebara leže iznad pluća i koso su usmjerena premakaudalno.Stražnji dio rebara projecira se iza Th kralježnice. Na konvencionalnoj postraničnoj snimci pri kojoj se lijeva strana nalazi bliže filmu, zbog divergencije rtg zraka, sjene lijevih rebara su
oštrije.Rebra AP snimka Th kralješnice1.Posteriorni dio II rebara L2.Posteriorni dio XII rebara D Na AP snimci Th kralježnice prikazuju se
posteriorni dijelovi rebara.Zbog kolimacije rendgenskog snopa lateralni dio rebara se neprikazuje.Anteriorni hrskavični dio koji artikulira sa sternumom se neprikazuje. Vide se jedino u slučaju kada postoji odlaganje vapna što se događa samo u starijih
bolesnika.Postranična snimka Th kralješnicePostranična snimka Th kralješnice 1. Posteriorni dio X rebra 2. Anteriorni dio III rebara Na postraničnoj snimci Th kralješnice rebra se u pravilu dobro ne prikazuju. Uslijed sužavanja rtg snopa na snimci je
prikazan samo dio rebara. Rebra – CT toraksaZbog kosog položaja na skenu se prikazuje samo dio pojedinih rebara. Jednom se vidi artikulacija rebra s oba kralješka i transverzalnim nastavkomKadkada se može prikazati spoj sa hrskavičnim dijelom. Za
evaluaciju rebara koristi se CT tehnika koštanog prozora.Rebra - MR toraksa - aksijalniKorteks rebra na MR pregledu producira mali signal i prikazuje se kao tanka crna linija. Moždina kosti koja sadrži mast ima svjetli signal. Na aksijalnim prerezima
prikazuju se samo djelovi rebara.MR toraksa - koronarniNa koronarnim MR presjecima rebra se jasno ne prikazuju. Na presjeku se prikazuje samo mali dio rebra. Ovaj presjek koristan je za analizu odnosa rebara sa pleurom i plućima. Treba imatina umu da samo moždina rebra daje signal. SternumSternum je ravna kost koja se sastoji od tri dijela:
1. manubrijuma 2. tijela 3. ksifoidnog nastavkaManubrium artikulira sa klavikulom i prvim rebrom. Između manubrijuma i tijelom sternuma nalazi se fibrokartilaginoza. Tijelo sternuma artikulira sa sa hrskavičnim dijelom 2-7 rebra. Ksifoidni nastavak je hrskavićni dio sternuma koji kompletno osificira tek u 40. godini života. Artikulira sa hrskavicom 7. i često 8 rebra.Na sternum se hvataju: 1. M. pectorlais major 2. M. sternokleidomastoideus 3. M. sternohioideus 4. M.
sternotiroideus5. M. transversus toracis 6. OšitSternum - PA snimka Na PA snimci toraksa konture sternuma prekrivene su Th kralješnicom i strukturama u medijastinumu. Na snimci prikazan je približan položaj
sternuma.Sternum – Postranična snimka Na postraničnoj snimci sternum je umjereno konveksan. Zbog superpozicije okolnog tkiva točne vanjske
granice kosti često je teško odrediti. Sternumu djeteta - Sternumu djeteta - Postranična snimka toraksaPostranična snimka toraksa 1. manubrijum sternuma2. korpus sternumaU novorođenčati i djece sternum nije u cijelosti osificiran.Osifikacijski centri u manubrijumui korpusu sternuma imaju izgled slobodnih kostiju koji su povezani hrskavicom koja na snimci nije vidljiva. Ksifoidni nastavak ostaje hrskavičnim sve do odrasle
dobi. Sternum - CT toraksa Manubrijum, najgornji dio sternuma, artikulira sa klavikulama sa jakom sinhodrozom. CT, rađen u koštanom prozoru, predstavlja idealnu
329
pretragu za analizu sternuma. Th kralješnicaPostoji 12 Th kralješaka koji artikuliraju sa 12 pari rebara od kojih 10 artikulira direktno ili indirektno sa sternumom i zajedno tvore rigidni dio torakalnog zida.Kralješak se sastoji od korpusa i vertebralnog luka koji okružuju i štite leđnu moždinu. Arkus se sastoji od bilateralnih pedikla i lamina koje se posteriorno spajaju i tvore spinozni nastavak. Lateralno iz lamina izlaze transverzalni
nastavci.Th kralješnica - PA snimka toraksaTh kralješnica - PA snimka toraksa 1 .Th 22. Th 12Na kvalitetnoj snimci toraksa vide se korpusi svih XII Th kralješaka, pa čak i oni koji se superponiraju sa srcem. Također se mogu vidjeti lukovi i spinozni nastavci u svim
visinama.Transverzalni nastavci idu lateralno i artikuliraju s rebrima.Th Th kralješnica - Postranična snimka kralješnica - Postranična snimka 1. Th 42. Th 12Na postraničnoj snimci, zbog superpozicije sa ramenima, gornji dio Th kralježnice se ne prikazuje. Korpusi ostalih kralješaka se prikazuju u laganom kifotičnom položaju. U ovoj projekciji transverzalni nastavci superponiraju se sa korpusima kralješka.Rebra u pravilu prekrivaju lukove i veliki dio spinoznog nastavka.Radiolucentno podrućje između korpusa
kralješka predstavlja intervertebralni disk koji je hrskavičan te se neprikazuje na snimci.AP snimka Th kralješnice1. korpus Th122. luk Th 63. spinozni nastavak Th 74. transverzalni nastavak Th 7 L5. Intervertebralni diskNa AP snimci Th kralješnica prikazuju se sve strukture ktalješka. Lukovi i spinozni nastavci vide se u svim visinama. Lukovi se vide kao okrugle sjene uz gornji lateralni rub korpusa. Spinozni nastavci vide se kao uzdužna koštana sjena koja se superponira na srednji dio korpusa kralješka. U donjem dijelu Th kralježnice spinozni nastavci superponiraju se iznad intravertebralnih diskova. Rebra artikuliraju lateralno sa transverzalnim nastavcima i korpusima kralješka.Intervertebralni disk koji je građen od hrskavice ne vidi se na snimci. Leđna
moždina i živci također se neprikazuju.Postranična snimka Th Postranična snimka Th kralješnicekralješnice 1. korpus Th 6 i 7 kralješka2. luk Th 103. gornji artikularni nastavak Th 114. donji artikularni nastavak Th 105. intervertebralni disk. Pri snimanju Th kralješnice koristi se suženi rendgenski snop.U pravilu gornji dio kralješnice, zbog superpozicije ramena se ne prikazuje. Korpusi kralješka imaju izgled pravokutnika i povečavaju se prema kaudalno. U ovoj projekciji lukovi se superponiraju. Svaki korpus kralješka imagornji i donji artikularni nastavak. Donji artikularni nastavak gornjeg kraljška artikulira sa gornjim artikularnim nastavkom donjeg kralješka. Intervertebralni disk, koji je
hrskavica, ne vide se na snimci.Th kralješnica - CT toraksa1. korpus kralješka 2. transverzalni nastavak 3. spinozni nastavakSve promjene vidljive na
aksijalnim skenovima mogu se rekonstrukcijom prikazati u sagitalnim projekcijama.Th kralješnica - MR - aksijalni presjekNa MR presjecima kortikalis korpusa kralješka je crne, dok moždina kralješka ima svjetli signal. Ovim pregledom ne prikazuju se male koštane strukture kralješka, međutim, prikazuju se promjene u moždini kosti.Th kralješnica - MR – koronarni presjek1. Th 4 2. Th 12 Na koronarnim presjecima prikazuju se intervertebralni diskovi. I u ovim presjecima kortikalis je crn a moždina kralješka
330
bijela.Rendgenska anatomija abdomenaRendgenska
anatomija jednjakaJednjakJednjak je muskularna cijev dužine 25 cm. Započima u vratu u visini krikoidne hrskavice kao nastavak orofarinksa. U gornjem medijastinumu leži u medijalnoj liniji posteriorno od traheje i anteriorno od korpusa kralješaka. Arkus aorte leži lijevo od jednjaka. U donjoj torakalnoj šupljini ide anteriorno i lijevo. Toraks napušta u visini korpusa Th X kralješka prolazeći kroz ezofagealni hijatus na ošitu. Tri centimetra nakon prolaza kroz ošit završava na kardiji.Na jednjaku postoje 4 fiziološka utisnuća:1.Krikoidne hrskavice2.Luka aorte3.Lijevoga glavnog bronha 4.Pri prolasku jednjaka kroz ošit- Vene gornje trećine dreniraju se u gornju šuplju venu,- Vene srednje trećine dreniraju se u gornju šuplju venu i venu azigos- Vene donjeg dijela u portalnu venuJednjak se pregledava dijaskopski prateći kontrastni zalogaj kojeg bolesnik guta. Kao kontrastni zalogaj koristi se pasta barijevog sulfata. U toraksu jednjak se nalazi posteriorno. Smješten je lijevo od kralješnice. U normalnim uvjetima je kolabiran. Distendira se pri prolazu hrane (i kontrastnog zalogaja). Na dijaskopskom pregledu vide se fiziološke stenoze u visini arkusa aorte, lijevog bronka i na mjestu prolaza kroz ezofagealni hijatus.Na CT skenu jednjak ima denzitet mekog tkiva. Na CT presjeku kroz manubrium sternuma jednjak se nalazi posteriorno i lijevo od traheje i anteriorno od kralješnice. U normalnim uvjtima izgledom je malen, međutim, pri prolazu hrane se distendira. Unutar jednjaka mogu se vidjeti male količine zraka.Na CT presjeku kroz hiluse jednjak se nalazi:1.lijevo od kralješnice 2.anteriorno od descendentne aorte 3.posteriorno od desne plućne arterijeNa CT presjeku u visini Th 10 kralješka jednjaku prolazi kroz ezofagealni hiatus u abdomen. Uz jednjak kroz ezofagealni hiatus prolaze lijeve gastrične krvne žile i nervus vagus. Oni su premaleni tako da se na CT skenu ne vide. Gastroezofagealni spoj nalazi se nešto ispod ovog mjesta. U jednjaku se vidi manja nakupina zraka.Strukture medijastinuma bolje se diferenciraju u „prozoru za medijastinum“.Na presjecima napravljenim u „prozoru za pluća“ jednjak se slabo diferencira od ostalih struktura medijastinuma. Dobro se prikazuje samo kada se u njemu nalazi zrak.ŽeludacŽeludac je dilatirana „vreća“ gastrointestinalnog trakta. Proteže se od jednjaka do duodenuma. Funkcionira kao rezervar hrane i tekućine. U probavi sudjeluje lučenjem kiseline i encima.Smješten je u gornjem abdomenu ispod lijeve kupole ošita i proteže se do umbilikalne regije.Dijeli se u pet djelova:1.Kardija2.Fundus3.Tijelo4.Antrum 5.PilorusKardija odgovara djelu želuca koji se nastavlja iz jednjaka. Gastroezofagealni sfinkter nema
331
zadebljanog mišićnog sloja te nije anatomski sfinkter. On je fiziološki sfinkter koji prevenira refluks želučanog sadržaja u jednjak. Fundus želuca leži lijevo od kardije ispod kupole lijevog ošita. U bolesnika u stoječem položaju fundus je u pravilu ispunjen zrakomTijelo želuca proteže se od kardije do angularne incisure, udubljenja koje se nalazi na maloj krivini želuca.Tijelo želuca nastavlja se antrumom koji se proteže od incisure angularis do pilorusaPilorus je najuži dio želuca. U njemu se nalazi cirkularno zadebljanje mišića – pilorički sfinkter, koji prevenira refluks duodenalnog sadržaja u želudac. Nalazi se u visini korpusa L1 kralješka. Mala krvina želuca proteže se od lijeve granice jednjaka do pilorusa u tvori gornju granicu želuca.Velika krivina želuca ide od desne strane distalnog jednjaka do piloričkog kanala i tvori donju granicu želuca. Želudac je u cijelosti okružen peritoneumom koji se proteže od velike do male krivine kao veliki i mali omentum. Mali omentum tvori zid omentalne burzeVeliki omentum ide na transverzalni kolon i djelom na tanko crijevo.
Opskrbljen je krvlju preko ogranaka celijačnog trunkusa. Lijeva gastrična arterija je grana celijačnog trunkusa a desna gastrična arterija grana hepatalne arterije. Kratka gastrična arterija i lijeva gastroepiploična arterija grane su lijenalne arterije. Desna gastroepiploična arterija grana je gastroduodenalne arterije. Lijeva i desna gastroepiploična arterija anastomoziraju uzduž velike krivine. Venozna drenaža odvija se preko lijenalne, portalne i gornje mezenterične vene.1.Gastroezofagealni spoj2.Fundus3.Tijelo4.Pilorićki antrum5.Pilorički kanalU stojećem položaju bolesnika zrak se nalazi u forniksu želuca dok je kontrastno sredstvo u donjem dijelu korpusa. Mali dio kontrastnog sredstva nalazi se u jednjaku.Mala krvina želuca proteže se od desne granice jednjaka do pilorusa i tvori gornju granicu želuca.Velika krivina želuca ide od lijeve strane distalnog jednjaka do piloričkog kanala i tvori donju granicu želuca.1.tijelo želuca2.antrum3.pilorički kanalDijaskopija je od neprocjenjive važnisti u procjeni peristaltike. Peristaltički val vidi se kao cirkularni prsten koji obuhvača stijenku želuca i prati se do pilorusa.Na ovom skenu fundus želuca nalazi se anteriorno od slezene. Posteriorno je od lateralnog dijela lijevog režnja jetre.U pravilu se koristi per os dato kontrastno crijevo kojim se lako razlikuje gastrointestinalni trakt od ostalih struktura.U korpusu želuca nalazi se per os uzeto kontrastno sredstvo. Velika krivina je lateralno uz kolon i slezenu. Mala krivina je medijalnoŽeludac je smješten:1. Anteriorno od slezene2. Medijalno od lijenalne fleksure3. Posteriorno od lateralnog dijela lijevog režnja jetre.1.tijelo želuca2.antrum želucaNa ovom skenu želudac se prikazuje kao trostruka struktura.Tijelo želuca koje sadrži kontrast, tekućinu i zrak prelazi desno u antrum.Želudac je anteriorno od pankreasa1.tijelo želuca2.antrum želucaI na ovom CT presjeku želudac izgleda poput dvostruke strukture. Tijelo želuca ide prema naprijed i desno i postaje antrum želuca.MRUslijed gibanja tijekom MR mjerenja na aksijalnim presjecima želudac je neoštar. Solidni i tekući sadržaj imaju različite signale. Želudac je okružen mašću.- Želudac je anteriorno.- Smješten je posteriorno uz lateralni dio lijevog režnja jetre.- Uslijed pomaka tijekom mjerenja granice kolona su nejasne.Fundus želuca u odnosu je sa lijevim režnjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se ošit i srćani lijevi ventrikl. Fundus želuca u odnosu je sa lijevim režnjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se ošit i srćani lijevi ventrikl. 1.fundus želuca2.tijelo želucaŽeludac je usmjeren od lijeva u desno. Smješten je
inferiorno od lijevog režnja jetre. Nalazi se iznad poprečnog kolonaRadiološka anatomija tankog crijevaTanko crijevo je dio probavnog trakta koji spaja pilorus želuca sa cekumom.Dijeli se u tri dijela1.Dvanaesnik2.Jejunum 3.IleumArterijalna opskrba odvija se preko gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža ide preko gornje mezenterične vene koja se spaja sa lijenalnom venom i tvori portalnu
venu.Anatomija dvanaestnikaDuodenum je prvi dio tankog crijeva. Oblikovan je poput slova „C“ i dužine je 25 cm. Okružuje glavu pankreasa i spaja pilorus na
332
Mala krivina želucaMala krivina želucaVelika krivina želucaVelika krivina želuca
želucu sa jejunumom. Poput želuca proksimalna 2-3 cm duodenuma prekrivena su peritoneumom. Ostali dio duodenuma leži retroperitonealno.Duodenum se dijeli u 4 segmenta- Prvi segment je bulbus koji je dužine oko 5 cm i leži desno od L1 kralješka.- Drugi dio je descendentni segment koji je duk 8 cm i spušta se desno od korpusa L1, 2 i 3 kralješka.Smješten je anteriorno od hilusa desnog bubrega i usporedan je sa donjom šupljom venom. Koledokus i glavni pankreatični vod uljevaju se u taj dio duodenuma. Treći dio je transverzalni segment koji je dug 8-10 cm i ide preko korpusa L3 kralješka. Četvrti dio ascendentni segment ide prema gore i lijevo i u visini korpusa L2 kralješka nastavlja se u
jejunum. Spoj duodenuma i jejunuma pojačan je fibromuskularnim naborom peritoneuma
poznatim kao Treitzov ligament. Ide sa desnog diafragmalnog krusa i predstavlja proksimalno hvatište crijevnog mezenterija.Proksimalna polovina duodenuma opskrbljena je krvlju granama gastroduodenalne arterije, grane hepatalne arterije koja polazi iz celijačnog trunkusa.Distalna polovina duodenuma opskrbljena je granama gornje mezenterične arterije.
Venozna drenaža odvija se preko gornje mezenterične vene.Dvanaestnik1. Bulbus duodenuma2. Descendentni dio3. Horizontalni dio4. Ascendentni dio5. Spoj duodenuma i jejunuma (Treitzov ligament)Diaskopije je metoda izbora za pralenje peristaltike1) Bulbus duodenuma oblikovan je poput paprike.2) Descendentni dio nalazi se uz desnu stranu kralješnice.3) Horizontalni dio ide preko korpusa L3 kralješka.4) Ascendentni dio ide uz lijevi rub kralješnice.5) Spoj duodenuma i jejunuma vidi se u projekciji male krivine
želuca.CTU descendentnom dijelu duodenuma nalazi se kontrast.Nalazi se:1.Posteriorno od antruma želuca2.Medijalno od hepoatalne fleksure3.Anteriorno od donje šuplje vene4.Lateralno od portalne veneNa ovom CT presjeku descendentni dio duodenuma leži lateralno od glave pankreasa. Kontrast u duodenumu omogućava njegovo razlikovanje od glave pankreasa i donje šuplje vene. Poput glave pankreasa, ascendentnog kolona, bubrega i donje šuplje vene i descendentni dio duodenuma nalazi se
retroperitonealno.Anatomija jejunumaJejunum predstavlja srednji dio tankog crijeva. Proksimalno spojen je sa duodenumom a distalno sa ileumom. Jejunum je spojen za stražnji abdominalni zid poput lepeze oblikovaniim naborom peritoneuma koji se naziva mezenteri tankog crijeva. Mezenteri počima lijevo u visini L2 kralješka i proteže se do desnog sakroilijakalnog zgloba. Jejunum je uglavnom smješten u gornjem abdomenu.Sluznični nabori jejunuma su kružni. Prema aboralno u tankom crijevu nabori postaju sve niži. U završnom su ileumu uzdužnoga tijeka.Limfni folikuli u završnom su ileumu vrlo brojni udruženi u limfatične ploče (Peyerove ploče).Drugi dio tankog crijeva – jejunum, započima na treitzovom ligamentu. Završava u srednjem dijelu abdomena postupnim prelazom u ileum. Vijuge jejunuma nalaze se u lijevom gornjem abdomenu i srednjem abdomenu. Sluznica je karakterizirana brojnim cirkularnim naborima. Mada je mezenteriumom vezan uz stražnji
abdominalni zid jejunum je mobilan.Anatomija ileuma Ileum je distalni dio tankog crijeva. Proksimalno je spojen sa jejunumom a distalno završava na ileocekalnoj valvuli. Sa stražnjim abdominalnim zidom vezan je lepezastim naborom peritoneuma – mezenteriumom. Smješten je u donjem abdomenu i zdjeliciArterijalnu opskrbu čine grane gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža ide preko grana gornje mezenterične vene.- Treći dio tankog crijeva čini ileum- Smješten je u srednjem i desnom abdomenu- U nekih bolesnika može se spuštati i u malu zdjelicu- Poput jejunuma i ileum je vezan uz stražnji abdominalni zid mezenteriumom- Ne postoji jasna granica prelaza jejunuma u ileum- Završava ileocekalnom valvulomVijuge jejunuma nalaze se u lijevom
333
dijelu abdomena. Vidljivi su jejunalni sluznički nabori. Jejunum ima cirkularne nabore. Za razliku od vijuga kolona jejunalne vijuge su uže i u njima se nenalazi sadržaj. Vijuge nisu šire
od 3 cm.MR tankog crijevaUslijed peristaltike vijuge tankog crijeva na MR presjecima nejasno su prikazane. Odjeljene su mašću. Jejunalne vijuge nalaze se uglavnom u lijevom gornjem kvadrantu abdomena.Vijuge ileuma su srednjem i desnom
abdomenu.Anatomija debelog crijeva Završni ileum pripaja se debelom crijevu u području Bauchinijevevalvule. Uzlazni (ascendentni) dio kolona ide do hepatalne feksure i prelazi u poprečni (transverzalni) kolon, do lienalne fleksure. Silazni je kolon smještenlijevo, prelazi u različito dugačkusigmu, koja u visini segmenta S3 prelazi u rektum i završno u anus.Poprečni kolon i sigma peritoneumom su fiksirani uz stražnju trbušnu stijenku. Oko 3 cm kaudalno od Bauchinijeve valvule nalazi se crvuljak (apendiks). Razlikujemo kontrahirane dijelove kolona i postranična izbočenja stijenke
debeloga crijeva - haustracije. Kolon - CekumCekum je krajnji dio ascendentnog kolona. Nalazi se između spoja jejunuma i ascendentnog kolona. U cekum ulazi crvuljak. Terminalni ileum ulazi u cekum posteromedijalno na ileocekalnoj valvuli. Na valvuli se nalazi svinkter koji prevenira refluks sadržaja iz kolona u ileum. Arterialnom kervlju opskrbljen je ileocekalnom arterijom, granom gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se gornjom mezenteričnom venomCekum je donji dio ascendentnog kolona koji ima izgled kaleža. Na njemu se nalazi crvuljak koji se na ovoj slici ne vidi.Uslijed peristaltike crijevne vijuge na MR presjecima slabo se prikazuju. Cekum se na aksijalnom MR presjeku
determinira prema položaju u desnom donjem kvadrantu.Kolon ascendens S prednje i lateralne strane prekriven je peritoneumom koji ga veže uz stražnji abdominalni zid. Arterijalnom krvlju opskrbljuju ga ileokolička i desna količka arterija, grane gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se gornjom mezenteričnom venom.Na nativnoj snimci vijuge crijeva prikazuju se ukoliko se u njima nalazi zrak. Njihov položaj i izgled sluznice olakšava njihovu identifikaciju. Ascendentni kolon leži uz desni abdominalni zid. Obično sadrži zrak pomješan sa fekalnim masama. Može se prikazati od krila crjevnjače do hepatalne fleksure koja se nalazi tik ispod konture jetre.Na radioirigografiji dvostrukim kontrastom analizira se sluznički reljef.Ascendentni kolon ima širi lumen od ostalih vijuga kolona. Nalazi se uz desni abdominalni zid.Ascendentni kolon koji se nalazi uz desni abdominalni zid širokog je lumena. Nalazi se u anteriornom perirenalnom prostoru anteriorno i lateralno od desnog bubrega.Ovaj presjek je kroz terminalni ileum, cekum i ileocekalnu valvulu.Ascendens se nalazi uz desnu abdominalnu stijenku.Ascendentni kolon leži uz desni abdominalni zid. Kranijalno se proteže do hepatalne fleksure koja se nalazi u gornjem desnom
kvadrantu. Okružen je mašću.Hepatalna fleksura Desna fleksura kolona koja se naziva i hepatalnom fleksurom nalazi se u gornjem desnom kvadrantu abdomena. To je mjesto prelaza uzlaznog u poprečni kolon. Kap što joj ime kaže nalazi se uz jetru.Desna fleksura kolona prestavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma.Nalazi se uz jetru i niže je položena od lijeve fleksure. Pošto se vijuge kolona superponiraju teško ju je u cijelosti prikazati na jednoj snimci te je potrebno tijekom dijakopije napraviti više snimaka u različitim položajima bolesnika.Desna fleksura nalazi se niže od lijeve. Smještena je uz samu jetru.Predstavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma. Per os uzeti kontrast razlikuje ju
od ostalih struktura.Transverzalni kolon Poprečni kolon dužine je 35-50 cm. Započima na desnoj fleksuri ispod jetre i proteže se do lijeve fleksure koja se nalazi ispod slezene. Lijeva fleksura više je postavljena od desneTransverzum se proteže poprijeko abdomena. U nekih bolesnika može se spuštati do u zdjelicu. Uz stražnji abdominalni zid vezan je naborom peritoneuma – mesocolon transversum. Proksimalne 2/3 opskrbjuje srednja
334
količna arterija grana gornje mezenterične arterije. Distalnu 1/3 opskrbljuje lijeva količna arterija grana donje mezenterične arterije.Venozna drenaža odvija se gornjom i donjom mezenteričnom venom. Na nativnoj snimci nalazi se u gornjem abdomenu. Proteže se od hepatalne do lijenalne fleksure.Može biti ispunjen zrakom i fecesomU nekih bolesnika spušta se do u zdjelicu.Transverzalni kolon smješten je anteriorno i u večine bolesnika je mobilan.Nalazi se anteriorno od descendensa. Sadrži kontrast, feces i zrak.Transverzum je smješten anteriorno preko abdomena. Mobilan je i za stražnju abdominalnu stjenku vezan je transverzalnim mezokolonom. Za želudac je vezan omentumom.Na ovom CT presjeku prikazan je veći srednji dio transverzuma. Dobro su prikazane haustracije. Nalazi se u anteriornom dijelu abdomena.U većine bolesnika transverzum se spušta kaudalno. Nalazi se inferiorno od želuca s kojim je spojen gastrokoličnim dijelom velikog omentuma koji se na
ovoj snimci ne vidi.Lijenalna fleksura Lijenalna fleksura, naziva se i lijevom fleksurom je područje kolona u kojem poprečni kolon prelazi u silazni kolon. Više je postavljena od hepatalne fleksure. U većine bolesnika nalazi se tik ispod lijevog ošita.Lijeva fleksura je najviše položeni dio kolona. Često se nalazi tik ispod ošita. Predstavlja spoj poprećnog i silaznog kolona.Lijeva fleksura je najviše položeni dio kolona u lijevom hemiabdomenu. Predstavlja spoj poprečnog i silaznog kolona.Nalazi se anteriorno od slezene
uz lijevi abdominalni zid.Descendentni kolon Silazni kolon započima na
lijenalnoj fleksuri i spušta se do granice zdjelice gdje se nastavlja u sigmooidalni kolon. Užeg je promjera od uzlaznog kolona. Peritoneum mu prekriva anteriornu i lateralnu površinu. Arterijalna krv dolazi lijevom količnom i gornjom sigmoidalnom arterijom, granama donje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se donjom mezenteričnom venom.Uslijed prisustva zraka descendentni kolon često se vidi na nativnoj snimci. Nalazi se uz lijevi abdominalni zid i proteže se od lijenalne fleksure do u zdjelicu.Descendentni kolon dobro se prikazuje na irigografiji dvostrukim kontrastom. Užeg je kalibra od ascendentnog kolona. Nalazi se uz lijevu abdominalnu stijenku.Haustre se dobro prikazuju.Descendentni kolon započima na lijenalnoj fleksuri i proteže se do zdjelice gdje prelazi u sigmu. Vijuga kolona tik iznad descendensa odgovara završnom dijelu transverzuma.Descendentni kolon proteže se uz lijevi abdominalni zid. Nalazi se retroperitonealno i okružen je mašću.Nalazi se anteriorno od slezene i posteriorno od terminalnog dijela transverzuma.Kako se spušta u tijelu se pomiče posteriorno. Nalazi se lateralno od bubrega i repapankreasa. Usljed retroperitonealne masti dobro se diferencira od okoline.U promjeru je uži od ascendensa. Nalazi se retroperitonealno u anteriornom perirenalnom prostoru.U ovoj visini nalazi se posteriorno od jejunuma koji se nalazi intraperitonealno.Smješten je lateralno od bubrega.Uslijed peristaltičkih pokreta crijevo se na MR presjecima slabo prikazuje. Descendens se nalazi uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku.Anteriorno se nalaze vijuge tankog crijeva.Descendens je užeg promjera od ascendensa i nalazi se uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku.Okružen je
mašću.Sigma Sigma je duga od 25-40 cm. Počima anteriorno od lijeve vanjske ilijakalne arterije kao nastavak descendentnog kolona. Završava u visini S3 gdje se nastavlja u rektum. Sigma čini zavoj anteriorno od vijuga tankog crijeva. Uz stražnji abdominalni zid vezana je sigmoidnim mezokolonom. Arterijalna opskrba ide putem sigmoidalne arterije grane donje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se sigmoidnom venom koja se utiće u donju mezenteričnu venu.Sigma ima oblik slova „S“ i po njemu je dobila ime. Često radi nekoliko zavoja. Pri irigografiji dobro se prikazuju haustracije.Na ovom aksijalnom MR presjeku vidi se veliki dio sigme.Na sigmi se vidi nekoliko divertikula.Sigma se u zdjelici nalazi posteriorno. Na ovom MR koronarnom presjeku vidljiv je manji dio
335
sigme.RektumRektum je najdistalniji dio kolonaDug je oko 13 cm. Započima kao nastavak sigme u visini S3 segmenta. Na svom putu prati zakrivljenost zdjelice. Oko 3 cm posteriornije od kokcigisa rektum zavija posterioinferiorno i nastavlja se u analni kanal. U muškaraca završava posteriorno od apeksa prostate. Arterijalna opskrba ide preko gornje rektalne arterije koja je nastavak donje mezenterične arterije. U arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutrašnje ilijakalne arterijeU arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutrašnje ilijakalne arterije. Gornja rektalna vena drenira krv u portalni sistem.Srednja rektalna vena u unutrašnju ilijakalnu venu. Donja rektalna vena drenira u unutrašnju pudentalnu venu.Ukoliko sadrži zrak rektum se može prikazati na nativnoj snimci. Na ovoj snimci vidi se samo proksimalni dio rektuma.U rektumu se nalazi kontrastno sredstvo. Defekt punjenja odgovara fecesu. Rektum je normalno okružen mašću. Rektum se nalazi anteriorno od sakruma. Anteriorno se nalazi mokraćni mjehur i seminalne vesikule.Rektum je posteriorno od prostate. Lateralno od rektuma nalazi se ishiorektalna fosa ispunjena mašću.U rektumu se nalazi manja količina kontrasta i zraka.U ovoj visini rektum prelazi u anus. U ishiorektalnoj fosi okružen je
mašću.Gornja mezenterična arterija Gornja mezenterična arterija je drugi anteriorni visceralni ogranak abdominalne aorteOpskrbljuje krvlju gastrointestinalni trakt od srednjeg dijela duodenuma do srednjeg dijela transverzuma. Polazi sa prednje strane aorte u visini korpusa L1 kralješka, centimetar ispod mjesta polazišta celijačnog trunkusa. Ide prema dole i desno između vrata i procesusa uncinatusa i iznad horizontalnog dijela duodenuma. Okreće izmešu dva sloja peritonema na hvatište mezenterija.Njene veće grane su:1. Pankreatikoduodenalna arterija2. Srednja količna arterija3. Ileokolična arterija4. Jejunalna arterija5. Ilealna arterijaGrane gornje mezenterićne arterije oblikuju arkade koje međusobno anastomozirajuDistalno arkade se spajaju sa arkadama ogranaka donje mezenterične arterije.1. gornja mezenterična arterija2. medijalna količna arterija3. desna količna arterija4. ileokolična arterijaGornja mezenterična arterija je neparna grana aorte koja krvlju opskrbljuje tanko crijevo i veći dio kolona. Normalno polazi sa prednje strane aorte u visini L1 kralješka.Gornja mezenterična arterija je drugi neparna visceralna grana abdominalne aorteIz aorte izlazi u visini pankreasa i spušta se preko lijeve renalne vene i opskrbljuje tanko crijevo desni kolon i proksimalnog poprečnog kolona.Prolazi mezenterij i daje arkade u mezenteriju u blizini vijuga crijeva. Iz arkada male arterije – vasa recta, opskrbljuju crijevo. Na ovom skenu polazi sa anteriorne strane aorte i skreće lagano u desno.Gornja mezenterična arterija krvlju opskrbljuje tanko crijevo i veći dio kolona.Nalazi se anteriorno od aorte i lijevo od gornje mezenterićne vene.Gornja mezenterična arterija je druga neparna grana abdominalne aorte. Na ovom
aksijalnom MR presjeku prikazano je polazište arterije.Donja mezenterična arterija Donja mezenterična arterija je treći neparni visceralni ogranak aorte. Opskrbljuje krvlju distalnu 1/3 transverzuma descendent sigmu rektum i proksimalni dio analnog kanalaIz aorte polazi u visini korpusa L3 kralješka. Ide inferiorno i u lijevo, prelazi preko lijeve zajedničke ilijakalne arterije i daje lijevu količnu i sigmoidnu arteriju. Nakon prelaza lijeve zajedničke ilijakalne arterije nastavlja se kao gornja rektalna arterija.1.Donja mezenterična arterija 2.Lijeva količna arterija3.Sigmoidna arterija4.Gornja rektalna arterijaDonja mezenterična arterija je neparni visceralni ogranak
aorte.Iz aorte polazi u visini korpusa L3 Kralješka.Radiološka anatomija jetre Jetra Jetra je najveća žlijezda u organizmu.
336
Predstavlja 2% čitave tjelesne mase.Trokutastog je oblika. Smještena je u desnom gornjem kvadrantu abdomena. Razlikuje se diafragmalna i visceralna površina.Diafragmalna površina je konveksna i odgovara obliku kupole ošita.Visveralna površina oblikovana je prema mnogim abdominalnim strukturama. Nju modeliraju desni bubreg, desna fleksura kolona, žućnjak, želudac, duodenum, omentum te brojne krvne žile.Jetra se dijeli u 4 lubusa:1. Desni lobus2. Lijevi lobus3. Kvadratus4. KaudatusDesni od lijevog režnja odjeljen je falciformnim ligamentomKvadratus i kaudatus su djelovi desnog režnjaKvadratus se nalazi superiorno i nalazi se između žučnjaka i ligamenta teresa.Kaudatus je inferiorno smješten i nalazise između donje mezenterične vene i venoznog ligamntaKvadratus i kaudatus dobivaju krv iz lijeve hepatalne arterije i portalnu krv iz lijeve grane portalne vene.Žučni vodovi kaudatusa i kvadratusa dreniraju se u lijevi hepatični vod.Klinički jetra se dijeli u lijevi i desni režanj. Granica ide od donje šuplje vene, ide kroz žućnjak prema desnom abdominalnom zidu pod kutem od 45° . Ovakva podjela kvadratus i kaudatus stavlja u lijevi režanj. Jetra se opskrbljuje krvlju iz portalne vene i hepatalne arterije. Portalna vena opskrbljuje 70% jetre.
Venozna drenaža odvija se preko hepatalnih vena u donju šuplju venu.Anatomija
jetre Hepatalne vene Portalni sistem Arterije Žućni vodoviJetra je
najveći organ u abdomenu i zauzima veći dio desnog gornjeg kvadranta.Gornji rub jetre oblikuje ošit. Donji i medijalni rub jetre obloženi su mašću što omogućava vizualizaciju jetre na nativnoj snimci. Veći dio jetre prekriven je peritoneumom.Jetra ima lijevi i desni režanj koje je na ovom presjeku teško razlikovati.Jetra zauzima gotovo cijeli desni gornji kvadrant abdomena. Tamne linije sa prednje i stražnje strane jetre odgovaraju kostodiafragmalnoom recesusu.1. desni režanj jetre2. lijevi režanj jetreRadiološki, jetra se dijeli imaginarnom linijom koja ide od donje šuplje vene pod kutem od 45° prema abdominalnoj stijenci. U donjem dijelu prolazi kroz žučnjak. Desni režanj dijeli se na anteriorni posteriorni segment.Lijevi režanj falciformnim ligamntom podijeljen je u medijalni i latrelni segment Kaudatus je odijeljen od lijevog i desnog režnja. Lijevi režanj prelazi medijalnu liniju.Na posteriornom MR koronarnom presjeku vidi se da jetra zauzima veći dio desnog gornjeg kvadranta abdomena.Na ovom presjeku jasno se vidi odnos jetre sa ošitom kao i njena kaudalna ekstenzija.1.desni hepatalni vod2.lijevi hepatalni vodŽuć proizvode hepatociti i dreniraju je u intrahepatalne žučne vodove. Vodovi se postupno proširuju i spajaju bilijarno sablo.Lijevi i desni žučni vod spajaju se u blizini porte hepatis i tvore zajednički hepatalni
vod.Falciformni ligamentFalciformni ligament je nabor peritoneuma koji se proteže od pupka do jetre. On prićvršćuje jetru za prednji abdominalni zid i donju površinu ošita. U njemu se nalazi falciformni ligament, ostatak fetalne umbilikalne vene. Falciformni ligament je nabor peritoneuma oko fetalne umbilikalne vene (ligament Teres). Pričvršćuje jetru za prednji abdominalni zid i donju površinu ošita. Anatomski dijeli jetru na desni i lijevi režanj.Radiološka podjela je drugačija te falciformni ligament dijeli medijalni pd lateralnog segmenta lijevog režnja. Pošto sadrži mast na CT presjecima je crn.Falciformni ligament nabor peritoneuma koji dijeli lijevi od medijalni od lateralnog segmenta lijevog režnja jetre.
Sadrži mast i obliteriranu umbilikalnu venu – ligament teres.Celijačni trunkus Celijačni trunkus je prva neparna visceralna arterija abdominalne aorte. Iz aorte polazi tik ispod ošita u visini Th 12 kralješka. Usmjerena je anteriorno i duga je 1-2 cm. Na svom kraju dijeli se u: 1. Hepatalnu arteriju2. Lijenalnu arteriju3. Lijevu gastričnu arterijuCelijačni trunkus polazi sa anteriorne strane aorte u visini Th 12 kralješka. Dijeli se u
gastričnu, lijenalnu i hepatalnu arteriju.Selektivna angiografija
337
celijačnog trunkusa - Celijačni trunkus je kratak.- Usmjeren je
anteriorno.- Daje lijenalnu, lijevu gastričnu i hepatalnu arteriju.Hepatalna arterijaHepatalna arterija je jedna od tri ogranka celijačnog trunkusa. Jetru opskrbljuje sa 30% krvi. Proksimalni dio arterije naziva se i zajedničkom hepatalnom arterijom a distalni dio hepatikom proprijom. Mjesto koje ih dijeli je polaziđte gastroduodenalne arterije. Iz celijačkog trunkusa ide anteriorno i desno. Nalazi se između slojeva omentuma i nalazi se u neposrednoj blizini koledokusa i portalne vene. Uzdiže se i ulazi u portu hepatisU porti hepatis dijeli se na desnu i lijevu hepatalnu arteriju.Hepatalna arterija grana je celijačnog trunkusa. Opskrbljuje jetru a preko gastroduodenalne arterije duodenum, dio želuca i pankreas.Hepatalna arterija grana je celijačnog trunkusa. Opskrbljuje jetru, duodenum, dio želuca i pankreas.Na CT presjeku nalazi se anteriorno od portalne vene. U porti hepatis prati
ih i žućni vod koji se na ovom presjeku ne vidi.Portalna vena Portalna vena drenira krv iz digestivnog trakta (od distalnogjednjaka do anusa) i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterićne i lijenalne vene na posteriornoj površini vrata pankreasa. U nju se drenira i donja mezenterićna vena, mešutim, njeno mjesto utoka varira. Usmjerena je prema gore i desno i ulazi uz slobodni rub malog omentuma.Na tom mjestu nalazi se anteriorno od epiploičkog foramena i nalazi se tik uz žućni vod i arteriju hepatiku. Nastavlja se prema gore u portu hepatis gdje se dijeli na lijevu i desnu granu. Portalna vena nastaje spajanjem gornje mezenterićne i lijenalne vene. U portalni sistem ukljućena je i donja mezenterićna vena međutim mjesto njenog utoka je različito. Pri angiografiji prikazuje arterije lijenalis ili gornje mezenterićne arterije prikazuje se u venoznoj fazi.Na ovoj snimci nije prikazana lijenalna vena jer arterijalna opskrba ide preko gornje mezenterične arterije. Portalna vena provodi krv iz cijrva i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterične i lijenalne vene U jetru ulazi uz anteriornu granicu epiploičkog foramena praćena žućnim vodom i hepatalnom arterijom. Na ovom CT skenu vidi se podjela portalne vene na lijevu i desnu granu.Na ovom CT presjeku prikazano je mjesto spajanja gornje mezenterične i lijenalne vene u portalnu venu koje se nalazi na mjestu spoja glave i tijela pankreasa. Donja
šuplja vena nalazi seposteriorno. Lijenalna venaLijenalnu venu tvori nekoliko interlijenalnih vena koje se sastaju u hilusu slezeneUsmjerena je desno posteriorno od repa pankreasa. Na njenom putu do portalne vene u nju utiću kratke gastrićne vene, gastroepiploićna vena, pankreatična vena i u nekih bolesnika donja mezenterićna vena. Posteriorno od vrata pankreasa spaja se sa gornjom mezenteričnom venim u portalnu venu. Lijenalna vena u svom tijeku u kontaktu je sa posteriornom stranom repa i tijela pankreasa.Na ovom skenu lijenalna vena spaja se sa gornjom mezenterićnom venom u portalnu venu.Lijenalna vena leži posteriorno od repa i tijela pankreasa. Prolazi anteriorno od gornje
mezenterične arterije i spaja se sa gornjom mezenteričnom venom.Gornja mezenterična venaGornja mezenterična vena drenira krv iz tankog crijeva te dijela želuca i duodenuma u venu porte. Započima na ileocekalnom spoju i ide anteriorno desno od gornje mezenterične arterije. Prelazi preko horizontalnog dijela duodenuma, posteriorno od vrata pankreasa. Posteriorno od vrata pankreasa završava spajanjem sa lijenalnom venom u venu porte.Gornja mezenterična vena nalazi se desno od gornje mezenterićne arterije. Nalazi se medijalno od procesusa uncinatusa.Na ovom CT presjeku nalazi se anteriorno od donje šuplje vene i medijalno od procesusa uncinatusa pankreasa.Gornja mezenterična vena drenira krv iz jejunuma, ileuma te ascendentnog i transverzalnog kolona. Spaja se sa lijenalnom venom u venu portu. Nalazi se anteriorno od donje šuplje vene i posteriorno od pankreasa.Gornja mezenterična vena šira je od gornje mezenterične arterije i nalazi se s nejne
338
desne strane. Na koronarnom presjeku usporedna je sa gornjom mezenteričnom arterijom. Na ovom presjeku vidi se utok jejunalnih i ilealnih ogranaka.U venoznoj fazi angiografije gornje mezenterične arterije prikazuje se gornja mezenterična vena. Ide do visine L1 kralješka gdje se spaja sa lijenalnom venom venu portu.Anatomija žučnjakaŽućni je mjehur leži u udubini na visceralnoj površini jetre. Njegova je donja površina pokrivena peritonejem. Duljine je 7 do 10 cm, širine oko 3 cm, a volumena 30 do 50 ml. Debljina je stijenke nekontrahiranoga žućnoga mjehura 2-4 mm. Na žućnjaku razlikujemo:Fundus1. Korpus2. Vrat3. Žućni vod dug je 3-5 cm.
Žučnjak je vreća koja leži uzduž inferiorne granice jetre. Funksija mu je da sprema i koncentrira žuć. Tijekom digestije kontrahira se i secenira žuć u koledokus a iz njega u duodenum.
Žučnjak leži u jami koja se nalazi na visceralnoj površini jetre. Jama se nalazi inferiorno od porte hepatis i olakšava diobu jetre na desni i lijevi režanj. Duktus cistikus spaja se sa duktusom hepatikusom anteriorno od portalne vene. Na CT presjecima izgleda kao hipodenzna ovalna struktura.
Zajednički hepatički vod
339
Zajednički hepatički vod nastaje spajanjem lijevog i desnog hepatičnog voda. Dug je 4-5 cm. Spaja se sa cistikusom i tvori koledokus.
Desni i lijevi hepatikus spajaju se u porti hepatis u zajednički hepatalni vodi.Spušta se kaudalno i spaja sa cistikusom tvoreći d. Koledokus. Nalazi se u neposrednoj blizini hepatalne arterije i portalne vene.
Duktus cistikus
Duktus cistikus polazi sa vrha žućnjaka. Često je tortuozan. Spušta se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma i spaja se sa zajedničkim hepatičkim vodom tvoreći koledokus.
Duktus cistikus spaja žučnjak sa zajedničkim hepatilnim vodom. Ima tortuozni tijek. Unutar cistikusa nalaze se spiralni nabori od glatkih mišića koji drže vod otvorenim.
Duktus koledokus
Koledokus nastaje spajanjem zajedničkog hepatičkog voda i cistikusa. Promjera je 5 mm i dug je od 8 5 do 10 cm. Spušta se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma.
340
U epiploičkom otvoru nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu. Spušta se do bulbusa duodenuma. U tom dijelu okružen je posteriornom stranom glave pankreasa. Tu se spaja sa glavnim pankreatičnim vodom i uljeva se u descendentni duodenum na duodenalnoj papili. Koledokus nastaje spajanjem zajedničkog hepatičkog voda i cistikusa. Na svom kraju spaja se sa zajedničkim pankreatičnim vodom nakon čega ulazi u descendentni duodenum. Promjera je 5-6 mm. Na slobodnoj granici omentuma nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu.
Ampula Vateri
Ampula Vateri je kratko proširenje koledokusa na
mjestu spajanja sa glavnim pankreatičnim vodom. Smještena
je na posteromedijalnom dijelu descendentnog duodenuma.
Ampula Vateri otvara se u duodenum kroz glavnu duodenalnu
papilu. Terminalni dio koledokusa, terminalni dio glavnog
pankreatičnog voda kao i ampula Vateri obruženi su prstenom
mišićnih vlakana – sfinkter Oddi.
Glavna duodenalna papila – ampula Vateri, predstavlja otvor koledokusa u descendentni duodenum.
341
PankreasPankreas
Pankreas je mekani lobulirani organ koja je smještena uz posteriorni abdominalni zid posteriorno od parijetalnog peritoneuma. Leži koso preko gornjeg abdomena. Dijeli se u: glavu, vrat, tijelo i rep.
Glava pankreasa leži u zavoju duodenuma, anteriorno od donje šuplje vene, desnih renalnih krvnih žila i lijeve renalne vene. Na donjem dijelu glave pankreasa izdužuje se procesus uncinatus koji leži posteriorno od gornje mezenterične vene.
U lijevo se nastavlja vrat pankreasa. Dužine je 2-3 cm i nalazi se anteriorno od gornje mezenterične arterije. Lijenalna i gornja mezenterična arterija ujedinjuju se u venu porte posteriorno od vrata pankreasa
Superiorno i lijevo nastavlja se tijelo pankreasa. Prolazi anteriorno od aorte i kralješnice. Leži između želuca i burze omentalis. Rep pankreasa nastavlja se u lijevo.Smješten je intraperitonealno u lienorenalnom ligamentu. Dosiže do hilusa slezene.
Glavni pankreatični vod započima u repu pankreasa i prima mnoge ogranke uz pankreasa. Prazni se u descendentni duodenum. Ponekad je prisutan i akcesorni vod koji drenira gornji dio glave pankreasa. Prazni se u duodenuma na maloj papili. Arterijalna opskrba odvija se preko lijenalne i pankreatikoduodenalne arterije, grane celijačnog trunkusa i gornje mezenterične arterije.Venozna drenaža odvija se preko lijenalne vene.
Većim dijelom smješten je retroperitonealno. Glava pankreasa leži medijalno od descendentnog duodenuma i lateralno od portalne vene. Nalazi se anteriorno od donje šuplje vene. Često se uz glavu pankreasa vidi koledokus. Tijelo pankreasa jaši preko gornje mezenterične arterije, anteriorno od aorte.Lijenalna vena leži posteriorno od tijela pankreasa i pomaže u određivanju posteriorne granice. Rep smješten je anteriorno od lijevog bubrega i usmjeren je ka hilusu slezene. U tom dijelu pankreas je intraperitonealno smješten. Upotreba i.v. i per os kontrasta olakšava razlučivanje pankreasa od ostalih
342
struktura.
Procesus uncinatus predstavlja posteriornu donju ekstenziju glave pankreasa. Leži između duodenuma koji je lateralno i gornje mezenterične vene koja je medijalno. Nalazi se neposredno anteriorno od donje šuplje vene.
Pankreatični vod
Pankreatični vod započima u repu pankreasa. Ide u desno kroz parenhim žlijezde blizu posteriorne površine. U glavi pankreasa spaja se sa akcesornim vodom koji drenira glavu i procesus uncinatus. Potom glavni vod napušta pankreas i ide uz koledokus na posteriornu stranu descendentnog duodenuma. Vodovi se spajaju u ampulu Vateri koja se prazni u descendentni dio duodenuma.
Glavni pankreatični vod započima u vratu pankreasa i proteže se kroz parenhim žlijezde.
343
SlezenaSlezena
Slezena je limfatički organ koji se nalazi ispod kupole lijevog ošita. Široka je 12 cm a duga 7 cm. Leži posteriorno i lateralno od želuca. Dugom osovinom koja je usporedna sa 10 rebrom prislonjena je uz kupolu ošita. Normalno slezena neprelazi lijevu kostalnu granicuHilus slezene u kontaktu je sa repom pankreasa. Slezena je sa svih strana osim hilusa prekrivena peritoneumom. U hilusu peritoneum formira lienorenalni ligament.Gastrolijenalni ligament je dio velikog omentuma i spaja slezenu sa velikom krivinom želucaLienorenalni ligament spaja slezenu sa lijevim bubregom i u njemu se nalaze lijenalne krvne žile i rep pankreasa. Arterijalna opskrba slezene ide preko lijenalne arterije koja je velika grana celijačnog trunkusa. Venozna drenaža odvija se lijenalnom venom koja se spoja sa gornjom mezenteričnom venom u venu portu.
Slezena je veliki vaskularni organ smješten u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Duga je 10-12 cm. Njena gornja površina pblikuje kupolu lijevog ošita. Uslijed masti ponekad se može odrediti njena donja i medijalna granica.
344
Slezena se nalazi u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Od želuca je odjelejna gornjim recesusom malog omentuma. Tamno područje posteriorno od slezene odgovara plućima koja se nalaze iznad ošita u posteriornom kostodiafragmalnom recesusu.
Na ovom presjeku prikazan je
odnos slezene sa lijenalnom fleksurom,
želucom i lijevim bubregom. U hilusu
slezene hvataju se gastrolijenalni i
lijenorenalni ligament. Denzitet slezene
se povećava ukoliko se i.v. aplicira
kontrastno sredstvo.
Poput drugih organa i slezena je na MR mjerenjima siva. Nalazi se visoku u lijevom gornjem kvadrantu abdomena.Smještena je posteriorno od želuca.
345
Slezena je najveći organ u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Nalazi se inferiorno od kupole ošita i anterolateralno od lijevog bubrega.
Lijenalna arterijaLijenalna arterija
Lijenalna arterija opskrbljuje krvlju slezenu, pankreas, fundus želuca i veliku krivinu želuca. Polazi iz celijačnog trunkusa u visini Th12 kralješka. Tortuoznog je tijeka i usmjerena je lijevo uzduž gornje površine pankreasa. U svom tijeku daje nekoliko ogranaka za pankreas. Pred hilusom slezene iz nje polazi gastroepiploična arterija. U hilusu slezene leži između slojeva linorenalnog ligamenta. Na tom mjestu iz nje polazi nekoliko kratkih gastričnih arterija. U hilusu slezene dijeli se na više ili do 5 terminalnih ogranaka.
Lijenalna arterija najveći je ogranak celijačnog trunkusa. Usmjerena je u lijevo
346
uzduž pankreasa i krvlju opskrbljuje slezenu, distalni pankreas i preko malih grana želudac.S godinama lijenalna arterija postaje tortuozna.
347
Rendgenska anatomija
urogenitalnog sustava
Anatomija bubregaAnatomija bubrega
Bubreg je dužine 10-12 cm. Oblikovan je Bubreg je dužine 10-12 cm. Oblikovan je poput zrna graha i smješten je retroperitonealnopoput zrna graha i smješten je retroperitonealno..Funkcija mu je filtracija krvi od metaboličkih nusprodukata. Ima važnu ulogu u hidraciji organizma, održavanju acidobaznog statusa i regilaciji krvnog tlaka. Renalni hilus nalazi se na medijalnoj strani bubrega. Predstavlja okomiti prorez kroz kojeg prolaze od anteriorno prema posteriorno renalna vena dvije grane renalne arterije, ureter i treća grana renalne arterije.
348
Zbog jetre desni bubreg niže je postavljen.Zbog jetre desni bubreg niže je postavljen.Desni bubreg u pravilu je manji od lijevog.Bubrezi se nalaze u renalnoj kapsuli. Oko kapsule nalazi se perirenalna mast.
Osovina bubrega koso je postavljena tako da su kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije.Osovina bubrega koso je postavljena tako da su kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije.
Desni bubreg nalazi se posteriorno od jetre i hepatalne fleksure. U visini XII rebra Desni bubreg nalazi se posteriorno od jetre i hepatalne fleksure. U visini XII rebra nalazi se anteriorno od ošita. Lijevi bubreg leži posteriorno od slezene, želuva, pankreasa i nalazi se anteriorno od ošita. Lijevi bubreg leži posteriorno od slezene, želuva, pankreasa i lijenalne fleksure. U visini XI rebra nalazi se anteriorno od ošita.lijenalne fleksure. U visini XI rebra nalazi se anteriorno od ošita.
Smješten je medijalno od silaznog kolona i lateralno od M. psoasaSmješten je medijalno od silaznog kolona i lateralno od M. psoasa
Arterijalna opskrba ovija se preko lijeve i desne renalne arterije koje su grane aorte. Arterijalna opskrba ovija se preko lijeve i desne renalne arterije koje su grane aorte. Venozna drenaža odvija se preko renalnih vena koje krv odvode u donju šuplju venu. Lijeva Venozna drenaža odvija se preko renalnih vena koje krv odvode u donju šuplju venu. Lijeva renalna vena prolazi preko aorte. Prije spajanja sa donjom šupljom venom prolazi preko aorte.renalna vena prolazi preko aorte. Prije spajanja sa donjom šupljom venom prolazi preko aorte.
BubregBubreg
Na svakoj strani abdomena postoji po jedan bubreg koji su dužine 10-12 cm. Nalaze se retroperitonealno i leže u paravertebralnom udubljenju gornjeg abdomena. Desni bubreg je u pravilu niže položen od lijevog. Koso su postavljeni tako da su im kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije. Okruženi su perirenalnom mašću koja omogućava vizualizaciju njihove granice na nativnoj snimci.
Bubreg - CTBubreg - CT
Bubrezi se nalaze posteriorno u retroperitonealnom prostoru okruženi mašću što ih na CT presjecima čini dobro uočljivim. Mast se nalazi u kapsuli – Gerotova fascija, koja se nalazi oko bubrega i nadbubrežnih žlijezda. Bolje su uočljivi nakon i.v. aplikacije kontrastnog sredstva.
349
Na ovom CT presjeku bubrezi obojani i.v. datim kontrastnim sredstvom jasno se diferenciraju od okolnih struktura. Kontrastno sredstvo vidljivo je i u kanalnom sustavu bubrega.
Na skenu se jasno vidi i kosi položaj Na skenu se jasno vidi i kosi položaj oba bubrega tako da se krvne žile nalaze oba bubrega tako da se krvne žile nalaze anteromedijalno.anteromedijalno.
Nefrogram – bojanje bubrega,
javlja se minutu nakon aplikacije
kontrastnog sredstva a njegova dužina
trajanja ovisi o funkciji bubrega.
U kanalnom sustavu kontrast se pojavljuje
2-3 minuta nakon i.v. aplikacije.
U ovog bolesnika kontrast se vidi U ovog bolesnika kontrast se vidi u kaliksima, pijelonu i proksimalnom u kaliksima, pijelonu i proksimalnom ureteru.ureteru.
MRMR
Na aksijalnim MR presjecima, rađenim
u T1 vremenu, vidi se razlika signala između
korteksa i kore bubrega. U renalnom hilusu
vidi se manja količina masti.
Bubrezi su okruženi perirenalnom Bubrezi su okruženi perirenalnom mašću.mašću.
350
Medula i korteks emitiraju različite Medula i korteks emitiraju različite signale. Oko bubrega vidi se veća količina signale. Oko bubrega vidi se veća količina perirenalne masti.perirenalne masti.
Anatomija kanalnog sustava bubregaAnatomija kanalnog sustava bubrega
1. Čašice
2. Vratovi
3. Pijelon
4. Pieloureterički vrat
5. Ureter
Desna renalna arterijaDesna renalna arterija
Desna renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Desna renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje šuplje vene i desne renalne Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje šuplje vene i desne renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za uretervene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureterPred hilusom dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka.
Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.
Lijeva renalna arterijaLijeva renalna arterija
351
Lijeva renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Lijeva renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje lijeve renalne vene. Prije Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje lijeve renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureter. Pred hilusom dijeli se u 4-5 ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureter. Pred hilusom dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka. terminalnih ogranaka.
Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.uretera.
Na ovom angiogramu vidi se jednaNa ovom angiogramu vidi se jedna desna renalna arterija i dvije lijevedesna renalna arterija i dvije lijeve
renalne arterijerenalne arterije
Renalne veneRenalne veneDesna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne
arterije i uretera. Usmjerena je medijalno prema donjoj šupljoj veni u koju se uljeva
Desna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne arterije i uretera. Usmjerena je prema medijalno i preko aorte prolazi tik ispod mjesta polazišta gornje mezenterične arterije i utiće u donju šuplju venu. Lijeva testikularna ili ovarijalna vena uljevaju se u lijevu renalnu venu.
Na ovom CT presjeku vidi se utok desneNa ovom CT presjeku vidi se utok desne renalne vene u donju šuplju venurenalne vene u donju šuplju venu
352
Lijeva renalna vena prolazi anteriorno od aorte tik ispod polazišta gornje mezenterične arterije.
Na putu ka donjoj šupljoj veni
desna renalna vena prolazi posteriorno
od descendentnog duodenuma. Mast u
hilusu poboljšava vizualizaciju krvnih
žila. Renalna vena nalazi se anteriorno
od arterije. Lijeva renalna vena prolazi
anteriorno od aorte.
MRMR
Na aksijalnom MR presjeku prikazan Na aksijalnom MR presjeku prikazan je prola lijeve renalne vene preko aorte tik je prola lijeve renalne vene preko aorte tik ispod polazišta gornje mezenterične arterije.ispod polazišta gornje mezenterične arterije.
UreterUreter
353
Ureteri su muskularna cijev dužine 25 cm koja spaja pijelon sa mokračnim mjehurom. Nalazi se retroperitonealno. Prema mjehuru spušta se na anteriornoj strani M. psoasa, anterolateralno od vrha transverzalnih nastavaka L2-L4 kralješka. Desni ureter spušta se uz donju šuplju venu.
Manja fiziološka suženja vidljiva su u visinim pieloureteričkog vrata, na mjestu prelaza u zdjelicu te na mjestu utoka u mokraćni mjehur. U žena prolaze posteriorno od arterije uterine. Arterijalna opskrba odvija se preko renalne arterije, testikularne arterije ili ovarijalne arterije i gornje vezikalne arterije.Venozna drenaža odgovara arterijalnoj opskrbi.
U zdjelicu ulaze anteriorno od zajedničkih ilijakalnih arterijaU zdjelicu ulaze anteriorno od zajedničkih ilijakalnih arterija
Ureteri polaze sa medijalne strane bubrega i spuštaju se do mokraćnog mjehura anteriorno od M. psoasa. Mada mogu postojati manje devijacije smjer uretera uglavnom je ravan. Veće devijacije smjera ukazuju na kongenitalne anomalije ili patološka stanja.
Na IVU uslijed peristaltike manji djelovi uretera se ne vide. U mokraćni mjehur ulaze u području trigonuma koji se nalazi na gornjoj posteriornoj strani mokraćnog mjehura.
Nakon izlaska iz pijelona ureteri su usmjereni anteromedijalno i leže na anteriornoj strani M. psoasa.
354
Pošto se stalno drže anteriorne Pošto se stalno drže anteriorne strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.
Mokraćni mjehurMokraćni mjehur
Mokraćni mjehur nalazi se u maloj zdjelici posteriorno od pubične kosti. To je jaka mišićna vreća u kojoj se sakuplja urin. S gornje strane prekriven je peritoneumom. Na bazi se nalazi trigonum koji je ograničen uščima uretera i polazištem uretre.
Ureteri prolaze kroz stijenku mjehura u inferiomedijalnom smjeru. Arterijalna opskrba odvija se uglavnom gornjom i donjom vezikalnom arterijom koje su grane unutrašnje ilijakalne arterije.
Venozna drenaža odvija se preko ogranaka unutrašnje ilijakalne veneVenozna drenaža odvija se preko ogranaka unutrašnje ilijakalne vene
Na nativnoj snimci mokraćni mjehur teško se diferencira. Može se vidjeti u suprapubičkom području kaoovalna zona jačeg denziteta. Perivezikularna mast može poboljšati prikaz njegovih granica.
355
Na IVU kontrast u mjehuru, uslijed dilucije sa urinom, slabijeg je denziteta od kontrasta u ureteru. Veličina mjehura ovisi o količini urina.
Na CT presjecima može se izmjeriti debljina stijenke mokraćnog mjehura. Mast koja se nalazi u okolini jasno ga razgraničuje od ostalih struktura. Ukoliko je bolesniku dato i.v. kontrastno sredstvo vidi se fenomen sedimentacije. Kontrastno sredstvo nalazi se dorzalno a urin anteriorno.
Veličina mokraćnog mjehura ovisi o količini urina. Na pvom CT presjeku mokraćni mjehur okružen je mašću što olakšava njegovo razgraničenje od okolnih struktura. Mast se ne nalazi samo u posteriornom dijelu gdje graniči sa donjim dijelom uterusa, cerviksom i crijevom.
356
Tekućinom ispunjeni mokraćni Tekućinom ispunjeni mokraćni mjehur zauzima veliki dio male zdjelice.mjehur zauzima veliki dio male zdjelice.U T1 mjernom vremenu tekućina je crna.Male crne točke posteriorno od mjehura Male crne točke posteriorno od mjehura su krvne žile i uretersu krvne žile i ureter
U ovog bolesnika mokraćni mjehur je U ovog bolesnika mokraćni mjehur je prazan i sadrži samo malu količinu urina.prazan i sadrži samo malu količinu urina.Iznad mjehura vide se djelovi vijuga crijeva.Iznad mjehura vide se djelovi vijuga crijeva.Inferiorno od mjehura je prostata. U zdjelici nalazi se veća količina masti.
UretraUretra
Muška uretra je muskularna cijev Muška uretra je muskularna cijev dužine 20 cm. Provodi urin iz mokraćnog dužine 20 cm. Provodi urin iz mokraćnog mjehura do vanjskog meatusa koji se nalazi mjehura do vanjskog meatusa koji se nalazi na glansu penisa.na glansu penisa.
Dijeli se u tri dijela:
1. Prostatička uretra2. Membranozna uretra3. Penilna uretra
Prostatički dio uretre obavijen je Prostatički dio uretre obavijen je prostatom i čini lagani konkavni zavoj koji prostatom i čini lagani konkavni zavoj koji završava na gornjoj granici duboke fascije urogenitalne diafragme.završava na gornjoj granici duboke fascije urogenitalne diafragme.Membranozni dio uretre je kratak i prolazim kroz urogenitalnu diafragmu. Bulbouretralna Membranozni dio uretre je kratak i prolazim kroz urogenitalnu diafragmu. Bulbouretralna žlijezda nalazi se lateralno od membranoznog dijela uretre. Njezin odvodni kanal otvara se u žlijezda nalazi se lateralno od membranoznog dijela uretre. Njezin odvodni kanal otvara se u penilnoj uretri. Penilni dio je najduži dio uretre.Počima inferiorno od urogenitalne diafragme, penilnoj uretri. Penilni dio je najduži dio uretre.Počima inferiorno od urogenitalne diafragme, na mjestu gdje uretra ulazi u spongiozni korpus penisana mjestu gdje uretra ulazi u spongiozni korpus penisa
1. membranozna uretra2. bulbus uretre3. penilna uretra
357
Prostatični dio uretre započima Prostatični dio uretre započima na apeksu trigonuma i ide kroz prostatu, na ovoj snimci, zbog loše ekspozicije se ne vidi
Membranozni dio uretre je kratak i neravan i predstavlja dio uretre koji prolazi kroz sfinkter uretralnog mišića i urogenitalnu diafragmu. U spongioznom dijelu penisa nalazi se bulbus uretre koji je nešto većeg promjera od ostalog dijela uretre. Penilni dio uretre završava u navikularnoj fosi.
ProstataProstata
Prostata je fibromuskularna žlijezda koja je smještena inferiorno od mokraćnog mjehura. Okrušuje prvi dio uretre. Ureter ulazi u žlijezdu kroz središnji dio njene baze ide prema inferiorno i izlazi na apeksu. Ejakulacijoni vod ulazi u prostatu posteriorno na bazi i otvara se u prostatički dio uretre. Prostata leži između baze mjehura i urogenitalne diafragme posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma. Dijeli se u pet režnjeva i to: anteriorni, medijalni, posteriorni te desni i lijevi režanj.
- Anteriorni režanj leži anteriorno od uretre- Anteriorni režanj leži anteriorno od uretre- Medijalni režanj nalazi se između uretre i ejakulacijonog voda- Posteriorni režanj nalazi se posteriorno od uretre i medijalno od ejakulacijonog voda- Lateralni režanj nalazi se uzduž uretre.- Lateralni režanj nalazi se uzduž uretre.
Arterijalna opskrba odvija se preko inferiorne vezikalne arterije i srednje rektalne arterijeArterijalna opskrba odvija se preko inferiorne vezikalne arterije i srednje rektalne arterijeVenozna drenaža odvija se preko prostatičkog plaksusa koji se uljeva u unutrašnju ilijakalnu Venozna drenaža odvija se preko prostatičkog plaksusa koji se uljeva u unutrašnju ilijakalnu venu.venu.
Prostata leži između posteriorno Prostata leži između posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma.od simfize i anteriorno od zida rektuma.
358
Suprarenalna žlijezdaSuprarenalna žlijezda
Suprarenalne žlijezde nalaze se na gornjim polovima bubrega. Nalaze se unutar Gerotove fascije i okružene su većom količinom masti. Sastoje se iz korteksa i medule koji se na CT presjecima ne razlikuju.Na aksijalnim CT presjecima desna
suprarenalna žlijezda ima linearan izgled i
nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje
šuplje vene između jetre i desnog
diafragmalnog krusa. Lijeva suprarenalna
žlijezda oblikovana je poput „Y“ i može biti
smještena medijalno ili iznad bubrega. Nalazi se posteriorno od želuca i pankreasa te lateralno od lijevog diafragmalnog krusa.
Na aksijalnim CT presjecima desna Na aksijalnim CT presjecima desna suprarenalna žlijezda ima linearan izgled. suprarenalna žlijezda ima linearan izgled. Nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje šuplje vene između jetre i desnog diafragmalnog krusa.
Na aksijalnim CT presjecima lijeva
suprarenalna žlijezda oblikovana je poput
„Y“ i smještena je iznad bubrega. Od bubrega
je odjeljena mašću. Nalazi se posteriorno od
želuca i pankreasa te lateralno od aorte i lijevog
diafragmalnog krusa. Za dobar prikaz potrebni
su tanki CT slojevi.
359
UterusUterus
Uterus je muskularni organ dužine oko Uterus je muskularni organ dužine oko 8 cm. Glavna arterijalna opskrba odvija se preko 8 cm. Glavna arterijalna opskrba odvija se preko uterinih arterija grana unutrašnje ilijakalne arterije.uterinih arterija grana unutrašnje ilijakalne arterije.Ovarjalne arterije opskrbljuju uterus blizu mjesta ulaska follapianovih tuba. Ovarijalne i uterine arterije anastomoziraju mešusobno na lateralnoj strani uterusa. Krv dreniraju vene pleksusa koje se uljevaju u unutrašnju ilijakalnu venu.
Gornje 2/3 uterusa nazivaju se Gornje 2/3 uterusa nazivaju se tijelom uterusa koji je smješten u sredini tijelom uterusa koji je smješten u sredini zdjelice. Tijekom histerosalpingografije zdjelice. Tijekom histerosalpingografije kontrast ispunjava endometijalni kavum kontrast ispunjava endometijalni kavum uterusa koji ima trokutasti izgled.uterusa koji ima trokutasti izgled.
Donja trećina uterusa je cerviks Donja trećina uterusa je cerviks koji je cilindrično oblikovan. U centru koji je cilindrično oblikovan. U centru cerviksa smješten je kanal koji komunicira cerviksa smješten je kanal koji komunicira sa vaginom.sa vaginom.
U mnogih žena uterus je posteriorno U mnogih žena uterus je posteriorno i superiorno od mokraćnog mjehura. U ove i superiorno od mokraćnog mjehura. U ove bolesnice smješten je lijevo oid mokraćnog bolesnice smješten je lijevo oid mokraćnog mjehura. Iza uterusa nalazi se sigma. Često mjehura. Iza uterusa nalazi se sigma. Često se može vidjeti centar uterusa koji je se može vidjeti centar uterusa koji je slabijeg denziteta. Uterus često pomiče ili slabijeg denziteta. Uterus često pomiče ili imprimira mokraćni mjehur.imprimira mokraćni mjehur.
Cerviks koji je tubularni dio uterusa
nalazi se posteriorno od mokraćnog mjehura
i lagano ga utiskuje. Nalazi se anteriorno od
360
rektuma. Na ovom presjeku manji dio sigme
nalazi se uz cerviks.
OvariOvari
Ovariji su ovalni organi dužine 2-4 cm, Ovariji su ovalni organi dužine 2-4 cm, širine 2 cm i debljine 1 cm. Smješteni su u širine 2 cm i debljine 1 cm. Smješteni su u ovarijalnom recesusu koji se nalazi u maloj ovarijalnom recesusu koji se nalazi u maloj zdjelici. Uterusom su vezani ovarijalnim zdjelici. Uterusom su vezani ovarijalnim ligamentom. Lateralna površina ovarija ligamentom. Lateralna površina ovarija prekrivena je infudibulumom follopianove tube.prekrivena je infudibulumom follopianove tube.Arterijalna opskrba odvija se preko ovarijalnih arterija koje izlaze iz abdominalne aorte u visini L2 kralješka. Venozna drenaža odvija se ovarijalnim venama. Desna ovarijalna vena utiže u donju šuplju venu a lijeva u lijevu renalnu arteriju.
Ovari su izduženi organ dužine 2-3 cm. Na histerosaplingografiji uglavnom se ne vide. Sferična tvorba na ovoj snimci predstavlja cistu lijevog ovarija.
Ovari su adneksa i poput uterusa mogu biti različitog položaja. Može ih biti teško razlikovati od okolnih struktura i često se ne vide. Na ovarijima često se vide funkcionalne ciste.
Abdominalna aortaAbdominalna aortaAbdominalna aorta počima na aortalnom
otvoru ošita kao nastavak descendentne torakalne
aorte. Nalazi se retroperitonealno, anteriorno i
lijevo od kralješnice. Celijačni trunkus polazi iz
361
aorte u visini Th12 kralješka. Gornja mezenterična
arterija u visini L1 kralješka. Donja mezenterična
arterija u visini L3 kralješka. Medijalna sakralna
arterija u visini L4 kralješka..
Iz aorte polazi i nekoliko parnih arterija i to:
- renalne arterije, - srednje suprarenalne arterije, - frenične arterije, - četiri para lumbalnih arterija - testikularne/ovarijalne arterijeU visini L4 kralješka aorta se dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arterijuU visini L4 kralješka aorta se dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju
Na aortogramu aorta se nalazi Na aortogramu aorta se nalazi lijevo od kralješnice. Bifurkacija se lijevo od kralješnice. Bifurkacija se nalazi u visini L4 kralješka.nalazi u visini L4 kralješka.
Aorta se spušta lijevo od kralješnice.Na ovom CT presjeku nalazi se posteriorno od diafragmalnih krura u aortalnom otvoru. Jednjak se nalazi anteriorno.
Na ovom CT poresjeku dobro se Na ovom CT poresjeku dobro se vidi odnos aorte i diafragmalnih krura.Intenzivna svjetla sjena u stijenci aorte Intenzivna svjetla sjena u stijenci aorte odgovara kalcificiranom plaku.odgovara kalcificiranom plaku.
362
Sa aorte polazi nekoliko velikih arterija. Na ovom presjeku vidi sepolazište gornje mezenterične arterije.Donja šuplja vena nalazi se desno od aorte. Lijeva renalna vena prelazi preko aorte tik ispod mjesta polazišta gornje mezenterične arterije.
Lijeva renalna vena prelazi preko Lijeva renalna vena prelazi preko aorte i spaja se sa donjom šupljom venom.aorte i spaja se sa donjom šupljom venom.Aorta i dalje ostaje anteriorno od kralješnice i lijevo od donje šuplje vene.
Na MR aksijalnom presjeku prikazan je odnos aorte sa diafragmnalnim krurama.Aorta se nalazi posteriorno od krura i okružena je mašću.
363
U T1 mjernom vremenu diafragmalna krura su crna. U aortalnom otvoru diafragme aorta je posteriorno od krura. Između aorte i kralješnice nalazi se mast.
Spuštajući se iz toraksa descendentna
aorta prolazi kroz aortalni otvor na diafragmi
posteriorno od diafragmalnih krura i ulazi u
abdomen. Kao i u toraksu tako i u abdomenu
aorta se nalazi posteriorno uz kralješnicu.
Zajednička ilijakalna arterija
Zajedničke ilijakalne arterije započimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzduž medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutrašnju i vanjsku ilijakalnu arteriju.
364
U visini korpusa L4 kralješka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju.
U visini korpusa L4 kralješka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju. U toj visini ilijakalne arterije blizu su jedna drugoj.
Kako se spuštaju u zdjelici međusobno se razmiču. Nalaze se anteriorno od ilijakalnih vena. Zajedničke ilijakalne arterije anteriorno su od ilijakalnih vena.
Zajedničke ilijakalne arterije započimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Na ovom skenu ilijakalne vene se spajaju u DŠV koja se nalazi desno od desne ilijakalne arterije.
365
Zajedničke ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju zdjelicu i donje ekstremitete. Polaze iz bifurkacije aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Desna ilijakalna arterija prolazi anteriorno od DŠV.
Donja šuplja venaDonja šuplja vena
Donja šuplja vena nastaje spajanjem zajedničkih ilijakalnih vena u visini korpusa L5 kralješka posteriorno od desne ilijakalne arterije. Od svog polazišta do utoka u desni atrij nalazi se desno od medijalne linije u posteriornom abdomenu. Kroz ošit prolazi kroz otvor vene šiplje vene koji se nalazi u visini Th8 kralješka. Završava utokom u desni atrij.
DŠV nastaje spajanjem zajedničkih ilijakalnih vena i leži anteriorno od kralješnice i desno od medijalne linije.
Visoko u abdomenu gornja šuplja vena imponira kao intrahepatalna struktura.Nalazi se desno od medijalne linije i anteriorno od kralješnice. Na ovom skenu donja šuplja vena prima krv iz hepatalnih vena.
366
Na ovom skenu DŠV leži posteriorno od lobusa kaudatusa i medijalno od desnog režnja jetre.Anteriorno je od desnog diafragmalnog krusa i kralješnice.
Na ovom skenu DŠV nalazi desno od medijalne linije i anteriorno od desne diafragmalne krure i medijalno od hepatalne fleksure. Smještena je posteriorno od vene porte i descendentnog duodenuma te anteriorno od perirenalne masti.
Na donjim presjecima DŠV užeg je lumena. I dalje ostaje desno od medijalne linije. Na ovom presjeku nalazi se medijalno od descendentnog duodenuma i posteriorno od procesusa uncinatusa.
367
Na presjeku kroz intervertebralni prostor L5-S1 vidi se spajanje zajedničkihilijakalnih vena u DŠV. Ovo mjesto spajanja nalazi se desno od medijalne linije i nešto niže od bifurkacije aorte.
DŠV nalazi se posteriorno od portalne vene i anteriorno od desne krure diafragme. Šira je od aorte dok joj je stijenka tanja i može biti komprimirana.
Na ovom presjeku DŠV prima lijevu renalnu venu koja prolazi ispred aorte. Nalazi se posteriorno od procesusa uncinatusa i gornje mezenterićne vene. Smještena je uz duodenum i desno od aorte.
368
DŠV nalazi se posteriorno desno DŠV nalazi se posteriorno desno od kralješnice. Na ovom koronarnom od kralješnice. Na ovom koronarnom presjeku prikazan je njen prolaz kroz jetru.presjeku prikazan je njen prolaz kroz jetru.Nakon prolaza kroz ošit ulazi u desni atrij.
Inferiorno od aortalne bifurkacije
zajedničke ilijakalne vene se spajaju i tvore
DŠV koja se nalazi desno od medijalne linije.
Nešto je šira od aorte dok joj je stijenka tanja.
Zajedni č ka ilijakalna vena Zajedničke ilijakalne arterije zapoćimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini
korpusa L4 kralješka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzduž medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutrašnju i vanjsku ilijakalnu arteriju.
Zajedničke ilijakalne vene spajaju se u DŠV nešto niže od bifurkacije aorte.Nalaze se anteriorno od kralješnice a posteriorno od zajedničkih ilijakalniharterija.
369
Na ovom presjeku lijeva ilijakalna vena je ovalna. To je uzrokovano tortuoznim tijekom te je u ovom presjeku vena „presječena“ po dužini.
Na kavografiji prikazan je proksimalni dio desne zajedničke ilijakalne arterije.
Mišići abdomena i zdjelice
Erektori kralješniceErektori kralješnice
1. M. ileokostalis započima polazi sa ilijakalne kriste i hvata se na rebra.2. M longisimus dorsi proteže se između transverzalnih nastavaka različite visine.3. M spinalis duga traka između spinalnih nastavaka lumbalnih kralješaka različite visine.
370
1
2
3
Zbog male količine masti mišiće leđa teško je razdvojiti. Od erektora spine eventualno se mogu razlikovati ileokostalis i longisimus.
Gluteus maksimusGluteus maksimus
Gluteus maksimus je jedan od najvećih mišića. Polazi sa vanjeke površine ileuma, posteriorne površine sakruma, kokcigisa i sakrotuberoznog ligamentaVećim dijelom hvata se za glutealnu tuberozitas na tibiji i dijelom na fasciju latu.
Mali gornji dio velikog gluteusa vidi se posteriorno od srednjeg glutealnog mišića. Započima na posteriornom dijelu ileuma i sakruma. Ovaj mišić bolje se vidi na kaudalnijim presjecima.
Na ovom presjeku veliki glutealnim mišić nalazi se posteriorno ispod subkutane masti. Vidljiv je odnos sa ishiumom i velikim trohanterom.
371
Na ovom presjeku vidi se polazište mišića sa sakruma.
Gluteus medius
Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mišić. Polazi sa vanjske strane ileuma između anteriorne i posteriorne glutealne linije. Hvata se za lateralni dio velikog trohantera.
Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mišić koji polazi sa vanjske strane ileuma. Prvi je od glutealnih mišića koji se prikaže pri skeniranju od kranijalno prema kaudalno.
372
Na ovom presjeku M. Gluteus medius je najveći mišić koji se nalazi posteriorno od ileuma.
Gluteus minimus
Gluteus minimus leži ispod Mediusa. Polazi sa vanjske strane ileuma između anteriorne i inferiorne glutealne linije. Hvata se za anteriornu površinu velikog trohantera.
Na ovom presjeku gluteus minimus leži uz ilium, anteriorno od gluteusa mediusa.
Quadratus lumborum
Kvadratus lumborum je ravan mišič koji se nalazi lateralno od L kralješnice. Polazi sa ileolumbarnog ligamenta i prolazi transverzalne
373
nastavke L2-L5 kralješka. Hvata se za anteriornu stranu XII rebra te transvertalne nastavke L1-L4 kralješka
..
Kvadratus lumborum je ravan mišić
posteriornog zida abdomena koji ide sa
transverzalnih nastavke od XII rebra do
ilijakalne kriste. Nalazi se posteriorno od
bubrega.
Kvadratus lumborum je mišić
stražnjeg abdominalnog zida koji je
smješten uz transverzalne nastavke
L kralješaka. Između kvadratusa i
psosa nalazi se sloj masti.
374
M. ilijacus
Ilijakus je poput lepeze oblikovani mišić stražnje Ilijakus je poput lepeze oblikovani mišić stražnje abdominalne stijenke. Polazi sa superiornog dijela abdominalne stijenke. Polazi sa superiornog dijela ilijačne fose. Hvata se za lateralni dio tetive psoasa ilijačne fose. Hvata se za lateralni dio tetive psoasa i tvori m. Ileopsoas. Ta dva mišića zajedno se i tvori m. Ileopsoas. Ta dva mišića zajedno se hvataju za mali trohanter femura.hvataju za mali trohanter femura.
Ilijakus polazi iz ilijakalne fose.Ilijakus polazi iz ilijakalne fose.Sastaje se sa psoasom.
Na MR presjecima vidi se mjesto polazišta ilijakusa sa unutrašnje površineileuma.
M. psoasM. psoas
375
M. psoas je dugi mišić koji leži lateralno od L kralješnice. Spaja se sa m. Ilijakusom na anteriornoj površini ileuma i tvori ileopsoas.Polazi sa transverzalnih nastavaka L1-L5 kralješka, lateralne površine korpusda kralješaka Th12-L5 i sa lateralne strane odgovarajučih intervertebralnih diskova. Hvata se za mali trohanter femura.
M. psoas je mišić posteriornog M. psoas je mišić posteriornog abdominalnog zida. Leži uz L kralješnicuabdominalnog zida. Leži uz L kralješnicu..Usljed retroperitonealne masti na nativnoj snimci vidi se njegova lateralna kontura.
M. psoas polazi sa lateralne strane lumbalnih kralješaka. U srednjem abdomenu je uzak dok u donjem abdomenu postaje znatno širi. Ureter se obično nalazi s njegove anteriorne strane.
Na ulasku u zdjelici lagano se udaljuje od kralješnice.
376
Na ovom MR presjeku pspas je uz Kralješnicu. Nalazi se proksimalno od M. Iliakusa s kojim će se kasnije spojiti u M ileopsoas.
Obliques externus
Obliques externus je najanteriorniji mišić prednjeg abdominalnog zida. Polazi u trakama sa površine rebara (IV-XII) i spaja se u lepezasto oblikovani mišić. Posteriorna i inferiorna vlakna hvataju se za ilijakalnu kristu. Ostala vlakna tvore aponeurozu koja se hvata za lineu albu, pubičnu kost i ilijakalnu kost
..
Najveći je mišić anteriornog abdominalnog zida. Na ovom skenu vidi se insercija na ilijakalnu kristu.
Obliques internusObliques internus
377
Unutrašnji oblikvus je tanki ravni mišić koji se nalazi između Vanjskog oblikvusa i abdominalnog transverzusa. Polazi sa posteriornog ležišta lumbarne fascije, anteriorne 2/3 ilijakalne kriste te lateralnog dijela ingvinalnog ligamenta. Gornja vlakna hvataju se za rub rebra i procesus ksifoideus. Distalne niti hvataju se za pubičnu kristu.
Unutrašnji oblikvus je tanki ravni mišić prednjeg abdominalnog zida. Od ostalih mišića može se razlikovati samo ako ima dovoljno masti.
Transverzus abdominalis
M. transversus abdominalis je najdublji mišić prednje abdominalne stijenke. Polazi sa rebranih hrskavica VI-XII rebra, lumbarne fascije, anteriornog dijela ilijakalne kriste i lateralne 1/3 ingvinalnog ligamenta. Prelazi na aponeurozu koja tvori omotač rektusa i hvata se za ksifoidni nastavak, lineu albu i simfizu.
M. transversus abdominalis je najdublji mišić prednje abdominalne stijenke. Na ovom presjeku vidi se
378
njegovo hvatište za ileum.
M. rectus abdominisM. rectus abdominis
M. rectus abdominis je dugi mišić prednje abdominalne stijenke koji se nalazi uz medijalnu liniju. Dva rektusa ujedinjuju se u medijalnoj liniji lineom albom. Nalaze se u omotačima koju tvore aponeuroze ravnih abdominalnih mišića. Polaze sa anteriorne površine simfize i pubične kriste. Hvata se za anteriornu površinu ksifoideusa i kostalnu hrskavicu V- VII rebra.
Parni M. rectus abdominis smješten je paramedijalno ispod kože.Proteže se od ksifoidnog nastavka i donjih rebara do pubične simfize. U gornjem i srednjem abdomenu odjeljeni su lineom albom. U donjem abdomenu nalaze se jedan uz drugog.
Linea albaLinea alba
Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena. Nastaje spajanjem aponeuroza vanjskog i unutrašnjeg oblikusa te transverzalnog abdominalnog mišića.Proteže se od ksifoidnog nastavka do pubisaPrekinuta je jedino umbilikusom.
379
Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena između rektusa.Izgleda poput tanke trake smještene Izgleda poput tanke trake smještene između mišića. Nije deblja od 4 mm.Umbilikus predstavlja mjesto hvatanja umbilikalne korde u fetusa. Njegov položaj varira. U većine ljudi nalazi se u projekciji L3-L4 kralješka.
380
RendgenskRendgenskaa
anatomijaanatomija glaveglave
Frontalna kostFrontalna kost
Frontalna kost je tanka i sferična kost koja se nalazi na prednjem dijelu lubanje. Započima supraorbitalnom granicom sprijeda
381
i proteže se do koronarne suture straga. Orbitalni arkusi su prominentni dio frontalne Orbitalni arkusi su prominentni dio frontalne kosti. Gornji luk leži nad frontalnim sinusima koji se nalaze na prednjoj strani frontalne kosti.
Na frontalnoj kosti nalaze se i dva supraorbitalna foramena kroz koje prolaze supraorbitalne krvne žile i živci. Medijalno frontalna kost artikulira sa maksilarnom i nazalnom kosti.
Posteriorno artikulira sa parijetalnim kostima. Lateralno artikulira sa zigomatičnom kosti te velikim krilima svenoidalne kosti.U ponekih artikulira i sa temporalnom kosti.
Tvori prednji dio lubanje. U djece središnjom metopičkom fisurom podjeljena je u dvije kosti koje se ubrzo spajaju u jednu kost. Tvori krov orbite i dno prednje lubanjske jame.
382
Posteriorno preko koronarne Posteriorno preko koronarne fisure artikulira sa parijetalnim kostima.fisure artikulira sa parijetalnim kostima.Koronarna sutura je mjesto artikulacije Koronarna sutura je mjesto artikulacije frontalne i parijetalne kosti. U odraslih frontalne i parijetalne kosti. U odraslih ima izgled linije pojačanog denziteta ima izgled linije pojačanog denziteta koja se nalazi uz tanku radiolucentnu koja se nalazi uz tanku radiolucentnu liniju liniju
Na CT spresjecima, rađenim u koštanom „prozoru“ imaju izgled tamne linije.
U njenom prednjem dijelu nalazi se frontalni sinus. Radi se od dva sinusa podjeljena tankim septumom. U postraničnoj projekciji sinusi se superponmiraju i nemoguće ih je izdvojiti.
Na CT presjeku tik iznad orbita
383
prikazuju se u prednjem dijelu frontalne kosti frontalni sinusi koji su podjeljeni tankim koštanim septumom. Frontalna kost tvori krov orbite. Lateralno frontalna kost artikulira sa zigomatičnom kosti tvoreći lateralni rub orbite.
Na CT presjeku kroz gornji dio orbita nazalna spina frontalne kosti i nosna kost tvore most nosa. Na ovom skenu vidi se i nekoliko etmoidalnih celula smještenih posteriorno od frontalne kosti. Na CT presjeku kroz očne bulbuse frontalna kost tvori glatku prominenciju koja se naziva glabella.
Frontalni sinusFrontalni sinus
Frontalni sinusi nalazi se unutar frontalne kosti. Podjeljeni su tankim septumom. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Različite su veličine i najčešće su asimetrični. Rijetko su simetrični. Dreniraju se u nosne šupljine. Prekriveni su mukoperiostom koji se u normalnim uvjetima ne vidi na rtg snimci.
384
Na CT skenu frontalni sinusi nalaze Na CT skenu frontalni sinusi nalaze se na prednjem dijelu frontalne kosti i se na prednjem dijelu frontalne kosti i tankim koštanim septumom podjeljeni su u tankim koštanim septumom podjeljeni su u dva dijela. U većini slučajeva sadrže samo dva dijela. U većini slučajeva sadrže samo zrak. U pravilu su asimetrični.zrak. U pravilu su asimetrični.
Parijetalna kostParijetalna kost
Dvije parijetalne kosti tvore gornji Dvije parijetalne kosti tvore gornji lateralni dio lubanje. Sastaju se u medijalnoj lateralni dio lubanje. Sastaju se u medijalnoj liniji tvoreći sagitalnu suturu. Anteriorno liniji tvoreći sagitalnu suturu. Anteriorno artikulira preko koronorne suture sa artikulira preko koronorne suture sa frontalnom kosti. Mjesto spajanja frontalnom kosti. Mjesto spajanja koronarne i sagitalne suture naziva koronarne i sagitalne suture naziva se bregmom.se bregmom.
Posteriorno artikulira preko Posteriorno artikulira preko lambdoidne suture sa okcipitalnom kostilambdoidne suture sa okcipitalnom kosti..Inferiorno parijetalna kost je u kontaktu se velikim krilom svenoidalne kosti i temporalnom kosti. Na lateralnoj površini parijetalne kosti nalaze se dvije zavijene linije poznate kao mgornja i donja temporalna linija.
Gornja temporalna linija odgovara Gornja temporalna linija odgovara mjestu hvatišta temporalne fascije. Inferiorna temporalna linija odgovara mjestu hvatišta gornjeg dijela temporalnog mićića. Između ove dvije linije nalazi se izbočenje poznato kao parijetalno izbočenje.
1-tabula externa2-tabula interna3-diploa
385
Na postraničnoj snimci prikazuju se vanjska i unutrašnja tabula koje su odjeljene diploom. Dvije parijetalne kosti tvore posteriorni gornji dio lubanje.Među sobom artikuliraju sagitalnom Među sobom artikuliraju sagitalnom suturom. Sa okcipitalnom kosti artikuliraju lambdoidnom suturom.Sa frontalnom kosti artikuliraju koronarnom suturom. Artikulira i sa svenoidalnom i temporalnom kosti.
NaNa sredinisredini lubanjelubanje parijetalneparijetalne kosti artikuliraju sagitalnom suturom.Sagitalna sutura započima na koronarnoj suturi i završava na lambdoidnoj suturi.U odraslih na verteksu ima izgled medijalno poloćeme jačeg tamnieg denziteta. U centru denziteta katkada se vidi lucentna vujugava linija.Sagitalna sutura je tanka linija okomita na koronarnu suturu. Predstavlja artikulaciju izmešu dvije parijetalne kosti.
Na CT presjeku kroz verteks Na CT presjeku kroz verteks Na CT presjeku tik iznad orbita Na CT presjeku tik iznad orbitaparijetalne kosti međusobno artikuliraju parijetalne kosti međusobno artikuliraju parijetalna kost arikulira skvamom parijetalna kost arikulira skvamomsagitalnom suturom, a sa frontalnom sagitalnom suturom, a sa frontalnom temporalne kosti lateralno i posteriorno temporalne kosti lateralno i posteriornokosti koronarnom suturom. kosti koronarnom suturom. sa okcipitalnom kosti. sa okcipitalnom kosti.
Okcipitalna kost
386
Okcipitalna kost tvori veći dio baze Okcipitalna kost tvori veći dio baze i posteriornog dijela lubanje. Sastoji se od i posteriornog dijela lubanje. Sastoji se od bazalnog skvamoznog dijela i dva lateralna bazalnog skvamoznog dijela i dva lateralna dijela. Anteriorno okcipitalna kost artikulira dijela. Anteriorno okcipitalna kost artikulira sa svenoidalnom kosti i parijetalnom kosti sa svenoidalnom kosti i parijetalnom kosti gore i lateralno. Na donjoj lateralnoj površini gore i lateralno. Na donjoj lateralnoj površini nalaze se okcipitalni kondili koji artikuliraju nalaze se okcipitalni kondili koji artikuliraju sa atlasom. Na njoj se nalazi veliki otvor – sa atlasom. Na njoj se nalazi veliki otvor – foramen magnum kroz kojega prolazi foramen magnum kroz kojega prolazi moždano deblo i postaje leđna moždina.moždano deblo i postaje leđna moždina.
Okcipitalna kost tvori veći dio Okcipitalna kost tvori veći dio posteriorne ubanje. Zajedno sa posteriorne ubanje. Zajedno sa svenoidalnom kosti i petromastoidnim svenoidalnom kosti i petromastoidnim dijelom temporalne kosti tvori bazu dijelom temporalne kosti tvori bazu lubanje.lubanje.
Sa parijetalnim kostima artikulira Sa parijetalnim kostima artikulira preko lamboidne suture. Cervikalna preko lamboidne suture. Cervikalna moždina napušta kranijum kroz foramen moždina napušta kranijum kroz foramen magnum. U novorođenog djeteta magnum. U novorođenog djeteta okcipitalna kost se sastoji iz 4 dijela okcipitalna kost se sastoji iz 4 dijela koji su međusobno spojeni hrskavicom.koji su međusobno spojeni hrskavicom.Potpuna osifikacija nastupa do 10. godine.
Lamboidna sutura je artikulacijaLamboidna sutura je artikulacijaizmeđu parijetalnih kostiju i okcipitalne između parijetalnih kostiju i okcipitalne kosti. U odraslih ima izgled nejasne kosti. U odraslih ima izgled nejasne tamnije linije uz podrućje kosti manjeg tamnije linije uz podrućje kosti manjeg denziteta.denziteta.
CT presjek u visini foramena magnuma. Okcipitalna kost tvori stražnji
387
dio lubanje. Zajedno sa svenoidalnom kosti i petromastoidnim dijelom temporalne kosti tvori bazu lubanje.Najveća je posteriorna kost lubanje. Najveća je posteriorna kost lubanje. U većine bolesnika to je na U većine bolesnika to je na kraniogramu najdeblja kost. U visini kraniogramu najdeblja kost. U visini torkule, mjestu gdje se spajaju drenažne torkule, mjestu gdje se spajaju drenažne vene mozga unutrašnja tabula tvori vene mozga unutrašnja tabula tvori unutrašnju prominenciju. unutrašnju prominenciju.
Foramen magnumForamen magnum
Foramen magnum je najveći otvor na bazi lubanje koji se nalazi na okcipitalnoj kosti. Kroz njega prolaze spinalna moždina, spinalni krak XI kranijalnog živca, meningealna grana C1-C3 spinalnih šivaca i vertebralna arterija. U foramenu magnumu spaja se medula i spinalna korda.
Cervikalna moždina prolazi kroz Cervikalna moždina prolazi kroz foramen magnum okcipitalne kosti u stražnju lubanjsku jamu i postaje medula oblongata. Kroz foramen magnum prolazi i spinalni živci te vertebralne arterije.
Klivus
388
Klivus je anteriorni dio okcipitalne Kosti. Čini anteriorni zid foramena magnuma.Artikulira sa bazom sfenoidalne kosti. Anteriorni dio ponsa i medule leže na posteriornoj površini klivusa. Klivus čini prednju granicu foramena magnuma.
Na CT presjeku u koštanim prozoru klivus oblikuje anteriornu granicu foramena magnuma.
Sagitalna MR slika je izvanredna za prikaz kosine dorzuma sele i klivusa na prednjem rubu foramena magnuma.Korteks kosti je crn. Ovaj presjek najbolje pokazuje odnos klivusa i moždanog stabla.
Temporalna kost
Tvori lateralni dio lubanje i dio baze lubanje. Anteriorno artikulira sa
389
velikim krilima svenoidalne kosti i zigomatičnom kosti. Kranijalno artikulira sa parijertalnom kostiPosteriorno artikulira sa okcipitalnom kosti.
Sastoji se iz 4 dijela:
Skvamozni dio temporalne kosti leži pored temporalnim režnju mozga. Na lateralnom dijelu skvame nalazi se mandibularna fosa koja artikulira sa kondilarnim nastavkom mandibule i tvori temporomandibularni zglob.
U petroznom dijelu nalazi se unutrašnje uho i mastoid koji tvore dio baze srednje lubanjske jame.
Timpanički dio temporalne kosti čine kosti vanjskog ušnog otvora. Stiloidni nastavak ide sa donje površine timpaničnog dijela temporalne kosti i na njega se hvata stolphioidni mišić.
390
Zigomatični nastavak temporalne kosti artikulira sa zigomatičnom kosti i tvore zigomatični arkus.
•Čini lateralni i bazalni dio lubanje.Sastoji se od 4 dijela:1.Timpanični2.Petrozni3.Skvamozni4.Stiloidni
Skvamozni dio kosti predstavlja tank i lateralni zid lubanje.
Mastoid temporalne kosti
391
Mastoid je dio petroznog segmenta temporalne kosti. Sastoji se od:
- unutrašnjeg uha, - mastoidnog antruma, - celula - mastoidnog nastavka.
Mastoidni antrum komunicira sa cavum tympani i sa mastoidnim celulama kroz brojne aperture na njegovom podu. Mastoidne celule su niz šupljina ispunjenih zrakom koje se nalaze u mastoidnom nastavku. U odnosu na petrozni dio mastoidni nastavak usmjeren je prema dole i naprjed. Na njemu se nalazi hvatište sternokleidomastoidnog mišića.
Mastoidi su dio petroznog segmenta temporalne kosti. U njemu se nalaze unutrašnje uho i tvori dio baze lubanje. U ranom djetinstvu zračne cedlule nisu razvijene.Javljaju se u drugoj godini života.
Na postraničnoj snimci mastoidne celule koje se prikazuju kao radiolucentna područja nalaze se posterorno od tamne petrozne kosti i vanjskog ušnog otvora.Na postraničnoj snimci lijevi i desni mastoid se superponiraju.
Ptrozni grebenPtrozni greben
392
Petrozni greben je opisni naziv za gornji rub petroznog dijela temporalne kosti. U a-p projekciji leže vodoravno unutar orbita. U petroznoj kosti nalazi se unutrašnje uho. Petrozni greben dijeli srednju od stražnje lubanjske jame.
Karotidni kanalKarotidni kanal
Karotidni kanal je otvor na donjoj površini petroznog dijela temporalne kosti.Kroz njega prolazi arterija karotis interna.
Arterija karotis interna kroz karotidni kanal na petroznom dijelu temporalne kosti ulazi u lubanju.
393
Na ovom CT presjeku karotidni kanal je lateralno od klivusa i anteriorno od jugularne fose.
Vanjski slušni kanal
Vanjski slušni kanal proteže se od aurikule do timpaničke membrane. Dužine je 2-3 cm. Lateralna 1/3 građen je od fibrokartilaginoze dok su medijalne 2/3 građene od timpaničke plate, dijela temporalne kosti.
Vanjski slušni kanal smješten je odmah iza kondilarnog nastavka mandibule. Smješten je anteroiorno i lateralno od karotidne arterije i jugularne jame.
Sfenoidalna kost
394
Oblikovana je poput leptira. Na bazi lubanje tvori granicu između srednje i prednje lubanjske jame. Građedna je iz tijela od kojeg prema lateralno izlaze koje se velika i mala krila. Mala krila nalaze se iznad velikih krila.Anteriorno velika krila tvore veći dio lateralnog dijela orbite. U orbiti velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatičnom i maksilarnom kosti. Tijelo svenoidne kosti čini medijalni rub orbite u kojoj artikulira sa frontalnom i etmoidalnom kosti. Anteriorno tijelo sfenoidalne kosti artikulira sa vomerom i os palatinum.
Lateralno velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatičnom i temporalnom kosti. U nekih bolesnika mogu artikulirati i sa parjetalnom kosti.Mala krila sfenoidalne kosti artikuliraju sa frontalnom kosti anteriorno. Medijalno mala krila tvore anteriorni klinoid. Na tijelu sfenoidalne kosti nalazi se udubljenje – Sella turcica. U tijelu nalazi se svenoidalni sinus.
Sfenoidalna kost smještena je u središnjem dijelu baze lubanje. Građena je iz tijela te velikih i malih krila. U a-p projekciji velika krila tvore tanku tamnu liniju koja se nalazi u gornjem dijelu orbita. U a-p projekciji gornja orbitalnafisura dijeli velika od malih krila sfenoidalne kosti. Velika krila su ispod a mala iznadfisure.
395
Posterolateralni zid orbite tvori veliko krilo sfenoidalne kosti. Anteroilateralni zid čini zigomatična kost. Spoj ovih kostiju nerazabire se na CT presjeku.
Sfenoidalni sinusi
U korpusu svenoidalne kosti nalaze se dvije šupljine koje su odjeljene koštanim septumom. Sfenoidalni sinusi nalaze se posteriorno od gornjeg dijela nosne šupljine. Koštana pregrada koja dijeli sinus obično nije u medijalnoj liniji tako da jedan od sinusa veći. Sinus se otvara u sfenoetmoidalni recesus koji se nalazi u nosnoj šupljini. Sfenoidalni sinus sastoji se od dvije šupljine koje su odjeljene koštanim septumom. Smješteni su posteriorno od nazalne šupljine. Na postramičnoj snimci krov sinusa čini dno selle turcice.
Sfenoidalni sinus nalazi se posteriorno od nazalne šupljine i etmoidalnih sinusa. Sinus se nalazi inferiorno od selle turcice, međutim, u pojedinih bolesnika može se protezati i anteriornije od selle.
Sellal turcica
396
1.tuberkulum2.dorzum 3.hipofizalna jama
Oblikovana je poput sedla i u njoj se nalazi hipofiza.Tuberkulum označava anteriorni zid a dorzum posteriorni zid seleNormalno je promjera 1. cm ali varira u veličini.Sastoji se iz tri dijela:
- Anteriorno nalazi se tuberkulum sele koja predstavlja, protuberanciju na anteriornom zidu sele,- Hipofizalna jama je udubljenje u podu sele u kojoj se nalazi pituitarna glandula,- Posteriorni dio sele naziva se dorzumom.
1.hipofizalna jama2.dorzum
Sella turcica je okružuje hipofizu koja na MR izgleda nešto svjetlija od okolnih struktura. Dorzum sele je kost koja na MR pregledu daje slabi signal.
Maksila
397
Sklet lica između orbita i usta čine
dvije maksile. Zajedno čine dio dna orbita,
lateralni zid nosnih šupljina, veći dio tvrdog
nepca i gornje vilice. Maksile se sastaju u
medijalnoj liniji u intermaksilarnoj suturi.
U maksili se nalazi poput piramide
oblikovana šupljina – maksilarni sinusi.
Maksila ima ziogomatični nastavak kojim
artikulira sa zigomatičnomm kosti te
frontalni nastavak kojim artikulira sa
frontalnom kosti. Palatinalni nastavak
maksile nalazi se medijalno i tvori veliki
dio tvrdog nepca.
U alveiolarnim nastavcima nalaze se gornji red zubi.Infraorbitalni foramen predstavlja otvor na maksili koji se nalazi 1 cm ispod infraorbitalnog ruba. Kroz njega prolaze infraorbitalne krvne žile i živci.
Maksila je najveća kost lica.Dvije maksile sastaju se u medijalnoj liniji na intramsksilarnoj suturi.Unutar maksile nalazi se šupljina – Maksilarni sinus. U allveolarnim nastavcima nalaze se zubi.Tvori dio zida nosne šupljine
Maksilarni sinusMaksilarni sinus
398
Maksilarni sinusi su najveće paranazalne šupljine. Oblikovani su poput piramida. Vrh sinusa usmjeren je prema zigomatičnom nastavku.Baza sinusa tvori lateralni zid nosne šupljine. Krov sinusa odgovara podu orbite. Pod sinusa čine alveočarni recesusi. Dreniraju se u srednji nosni hodnik.
Snimka kostiju lica predstavlja najbolju projekciju maksilarnih sinusa.Na ovoj snimci najbolje se prikazuju lateralne stijenke sinusa kao, orbitalni rub te dno sinusa.
Aksijalna snimka korisna je u evaluaciji lateralne stijenke sinusa koja se projecira iznad lateralne stijenke orbite. Lateralni zid orbite je ravan, a zid sinusa oblikovan je poput slova „S“.Zubi se projeciraju iznad sinusa.
Orbite
399
Orbita je šupljina oblikovana poput piramide kojoj je baza usmjerena anteriorno,a apeks posteriorno. Sastoji se od:
- krova, - poda, - medijalnog zida- lateralnog zida
Lateralni dio orbite naziva se orbitalnim rubom kojeg line frontalne kosti gore, zigomatične kosti lateralno i maksile inframedijalno.
Krov orbite čini frontalna kost koja dijeli orbitu od prednje lubanjske jame.Dno orbite čini maksila koja dijeli orbitu od maksilarnog sinusa.Lateralni zid orbite čini zigomatična kost i velika krila sfenoidalne kosti.Medijalni zid orbite čini od napred prema natrag maksila, lakrimalna kost, etmoidalna
kost i tijelo sfenoidalne kosti
Na snimci kostiju lica orbite su više postavljene i nisu prekrivene piramidama temporalne kosti. Ova projekcija od koristi je za analizu integriteta orbitalnog prstena.
U orbiti se nalzi nekoliko otvora:
1.Superiorna orbitalna fisura2.Inferiorna orbitalna fisura3.Optički kanal
Superiorna orbitalna fisuraSpaja medijalnu lubanjsku jamu sa orbitom. Prema gore ograničena je frontalnom
kosti i tijelom sfenoidalne kosti a prema dole velikim krilima sfenoidalne kosti. Kroz gornju orbitalnu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni živac i oftalmička vena te temporalna grana oftalmičkog ramusa V kranijalnog živca.
400
Dijeli velika od malih krila. To je poput razreza oblikovan otvor između velikih i malih krila svenoidne kosti. Mala krila nalaze se iznad a velika ispod fisure. Kroz ovu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni živac, oftalmički dio V kranijalnog živca te oftalmička vena. U frontalnoj projekciji ima izgled lucentnog procjepa koji se nalazi u medijalnom gornjem dijelu orbite.
Optički kanal Optički kanal je otvor na malim krilima sfenoidalne kosti. Spaja srednju lubanjsku
jamu sa orbitom. Kroz njega prolazi oftalmićki živac i oftalmička arterija. Kroz optički kanal iz orbite u srednju lubanjsku jamu prolazi oftalmički živac i oftalmička arterija
Zigomatična kostZigomatična kost tvori izbočenje lica
te inferiorni i lateralni dio orbite. Medijalno artikulira sa maksilom.U orbiti artikulira sa velikim krilom sfenoidalne kosti. Sa velikim krilom sfenoidalne kosti artikulira i na lateralnoj površini glave. Prema gore, na lateralnom rubu orbite, artikulira sa frontalnom kosti. Zigomatična kost ima temporalni nastavak preko kojeg artikulira sa temporalnom kosti tvoreći zigomatični arkus koji predstavlja lateralno izbočenje lica. Tvori izbočenje lica te inferiorni i lateralni dio orbite. Zigomatični arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatične kosti i zigomatičnog nastavka temporalne kosti
Snimka kostiju lica omogućava dobru analizu zigomatičnog arkusa. Zigomatični arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatične kosti i zigomatičnog nastavka temporalne kosti. Arkus se dobro prikazuje na aksilarnoj snimci.
Na MR korteks zigomatične kosti daje slabi signal i na mjerenjima izgleda crna. Na ovom presjeku zigomatična kost tvori lateralni zid
401
orbite. Također se vidi i dio temporalnog nastavka.
Etmoidalna kost
Etmoidalna kost smještena je u sredini lubanje. Građena je od dvije okomite lamele, gornje ekstenzije poznate kao krista gali i donje ekstenzije koja tvori dio nosnog septuma.
Etmoidalna kost tvori krov nazalne šupljine i dio poda prednje lubanjske jame. Kroz perforacije na lamelama olfaktorni živci prolaze u mozak Nosni septum građen je od septalne hrskavice, vomera i perpendikularne lamele etmoidalne kosti. Tanki koštani septum često pokazuje devijaciju u jednu stranu.
Na ovom CT presjeku etmoidalna kost tvori dio medijalnog zida orbite. Krista Gali i cribriformne lamele smještene su Centralno.
Etmoidalna sinusiEtmoidalna sinusi
Etmoidalni sinusi predstavlja labirint celula u etmoidalnoj kosti.Smješteni su anteriorno od sfenoidalnog
402
sinusa i posteriorno od lakrimalne kosti.Zračne celule dijele se na anteriornu, medijalnu i posteriornu grupu. Etmoidalni sinusi su nakupina malih celula u etmoidalnoj kosti. Etmoidalne celule tvore tanki medijalni zid orbite. Za prikaz etmoidalnih sinusa najoptimalnija je p-a snimka. U ovoj projekciji mogu se vidjeti male septe koje dijele celule. Etmoidalni sinusi nalaze se medijalno od orbita. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Zid celula je izrazito tanak.
Krista GaliKrista Gali
Krista Gali predstavlja gornji dio etmoidalne kosti koji je smješten u medijalnoj liniji unutar prednje lubanjske jame. Lateralno od baze kriste gali nalaze se cribriformne lamele. Krista gali predstavlja anteriorno mjesto hvatišta falksa. Falks je duplikatura dure koja dijeli dvije moždane hemisfere. Na a-p snimci glave vidi se kao okomita kost u sredini frontalnih sinusa. Na bazi kriste gali nalaze se cribriformne lamele kroz koju olfaktorni živci prolaze u mozak. Na a-p snimci cribriformne lamele prikazuju se kao tanke linije.
Nosna kostNosna kost
403
Nosne kosti tvori nosni most. Sastaju
se u medijalnoj liniji u internazalnoj suturi.Prema gore artikulira sa frontalnom kosti, a lateralno sa maksilom. Nosni most tvore nosne kosti i frontalnog nastavka maksile.Najbolje se prikazuje na snimci kostiju lica.
Mandibula
Mandibula je najveća i najjača kost lica. Sastoji se od horizontalnog tijela i dva vertikalna ramusa. Mjesto na kojem se sastaju ramusi sa tijelom mandibule naziva se angulusom. Na anteriornom dijelu nalazi se simfiza menti. Lateralno od simfize menti nalazi se mentalni otvor kroz koji prolaze mentalne krvne žile i živci. Na gornjem rubu ramusa nalaze se koronoidni nastavci i posteriorni kondilarni nastavak. Kondilarni nastavak artikulira sa mandibularnom jamom na temporalnoj kosti tvoreći temporomandibularni zglob. Mandibularni otvor nalazi se ispod mandibularnog ureza i kroz njega prolaze inferiorne alveolarne krvne žile i živci. Anteriorno od mandibularnog foramena nalazi se tanki nastavak kosti- lingula, na koji se hvata sfenomandibularni ligament
1.mentalna protuberancija2.angulus mandibule3.Vrat mandibule4.Koronoidni nastavak
404
Mandibula je velika kost oblikovana poput slova „U“. Sastoji se od tijela i u kojem se nalaze zubi i dva ramusa koji se uzdižu okomito i artikuliraju sa temporalnom kosti. Pri rođenju mandibula se sastoji iz dva dijela koja se kasnije spajaju u srednjoj liniji – menti. U P-A projekciji koronoidni nastavak superponira se nad ramusom i tepko ih je razdvojiti
1.vrat mandibule2.ramus mandibule3.tijelo mandibule4.koronoidni nastavak
U postraničnoj projekciji vide se vrat, ramus, tijelo i koronoidni nastavak.Uslijed superpozicije okolnih struktura kondili koji artikuliraju sa temporalnom kosti se ne razabiru.
405
RendgenRendgen anatomijaanatomija centralnogcentralnog
nervnognervnog sistemasistema
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
406
1. Temporalni režanj2. Pons3. Cerebelum
1. Sella turcica
407
2. Klinoidni nastavak3. Klivus
4. Pontina cisterna
5. Temporalni režanj
1.Optička hijazma
2.Supraselarna cisterna
3.Ambijentna cisterna
4.Interpedunkularna cisterna
5.Tegmentum
1.Falx cerebri
2.Prednji rog lateralne komore
408
3.Lateralni cerebralni sulkus
4.III ventrikl
5.Vermis
1.Frontalna bijela supstanca2.Rostrum3.Nukleus kaudatus4.Putamen5.Posteriorni rog lateralne komore6.Septum pelucidum7.Anteriorni krak kapsule interne8.Kapsula eksterna9.Posteriorni krak kapsule interne10.Velum interpositum11.Cisterna quadrigemina
1.Lateralni ventrikl
2.Moždana kora
409
2
1
3
4
5
6 7
8
910
11
3.Semiovalni centar
1.Semiovalni centar
2.Falks cerebri
1.Girus
2.Semiovalni centar
410
3.Sulkus
CT sa kontrastomCT sa kontrastom
- Bazilarna arterijaBazilarna arterija
- Kavernozni sinus
CT sa kontrastomCT sa kontrastom
Unutrašnja karotidna arterija
Hipofiza
411
Tentorijum cerebeluma
CT sa kontrastom
Anteriorna cerebralna arterija
Medijalna cerebralna arterija
Posteriorna cerebralna arterija
Konfluentni sinus
412