Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi

Dijana Jaranovi Lino Vitez

Analiza trita rada i uloga sindikata u ekonomiji Seminarski rad

Pula, prosinac 2011.

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi

Dijana Jaranovi Matini broj: 2022-E, redovni student Lino Vitez Matini broj: 2305-E, redovni student Smjer: Informatika

Analiza trita rada i uloga sindikata u ekonomiji Seminarski rad

Predmet: Osnove ekonomije Mentor: mr.sc., MBA, Dean Sinkovi

Pula, prosinac 2011.

SADRAJ

1. UVOD .......................................................................................................................................... 1 2. ANALIZA TRITA RADA ...................................................................................................... 2 2.1. OPA RAZINA NADNICA ..................................................................................................... 2 2.2. POTRANJA ZA RADOM ...................................................................................................... 3 2.3. PONUDA RADA ...................................................................................................................... 5 2.4. RAZLIKE U NADNICAMA .................................................................................................... 6 2.5. RAZLIKE U POSLOVIMA: KOMPENZIRAJUE RAZLIKE U NADNICAMA ................ 7 2.6. RAZLIKE MEU LJUDIMA: KVALITETA RADA ............................................................. 8 2.7. DISKRIMINACIJA ................................................................................................................ 10 3. ULOGA SINDIKATA U EKONOMIJI .................................................................................... 11 3.1. POVIJEST I DJELOVANJE SINDIKATA ............................................................................ 11 3.2. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE....................................................................................... 12 3.3. PODIZANJE NADNICA ........................................................................................................ 14 3.4. UINCI NA NADNICE I ZAPOSLENOST .......................................................................... 15 3.5. SINDIKATI U HRVATSKOJ ................................................................................................ 16 4. ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 18 5. LITERATURA ........................................................................................................................... 19

1. UVOD

Analiza trita rada i uloga sindikata u ekonomiji naziv je seminarskog rada vezanog za predmet Osnove ekonomije. Sama tema obraivat e se na nain da se obuhvate sve znaajke trita rada i sindikata. Sadraj vezan za trite rada obuhvaen je na nain da se definira potpuno konkurentno trite rada. Analizirana je potranja rada i ponuda rada te razlika u nadnicama razliitih skupina radnika. Objanjen je eljezni zakon nadnice i diskriminacija po spolu i rasi. Sadraj o sindikatima sastoji se od samog pojma sindikata, njihove povijesti i djelovanja te kolektivnog pregovaranja. Navedeni su naini podizanja nadnica te uinci sindikata na nadnice i zaposlenost. Spominju se sindikati u Hrvatskoj i sindikalne akcije prisutne posljednjih godina. Cilj ovog seminarskog rada je sadrajno obuhvatiti navedenu tematiku na to bolji i jednostavniji nain uz koritenje opeg znanja, knjiga i Interneta kao literature te tako doi do odgovarajueg zakljuka na temelju podataka i analiza.

1

2. ANALIZA TRITA RADA

Rad je vie od apstraktnog faktora proizvodnje. Radnici su ljudi koji ele imati dobar posao s visokim nadnicama kako bi mogli kupiti stvari koje trebaju i ele. Radnici trebaju jesti, no oni imaju i osjeaje pa je prirodno da se brinu i o koliini i o kvaliteti poslova. Trite rada moe biti savreno i nesavreno konkurentno.

Obiljeja savreno konkurentnog trita rada: a.) Postojanje velikog broja radnika koji trae posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri emu nijedan od njih ne moe diktirati najamnine. b.) Rad je homogen - svi su radnici jednako vjeti i produktivni. c.) Radnici su savreno pokretljivi. d.) Radnici su potpuno informirani o promjenama na tritu rada. Obiljeja nesavreno konkurentnog trita rada: a.) Bitno obiljeje ovog tipa trita je postojanje monopola ponude odnosno potranje rada. b.) Monopol ponude rada javlja se u vidu radnikih sindikata dok se monopol potranje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. c.) Sindikata i udruga poslodavaca nema na savreno konkurentnom tritu rada.

2.1. OPA RAZINA NADNICA

U analizi zarada od rada ekonomisti promatraju prosjene realne nadnice, koja predstavlja kupovnu mo jednoga radnog sata ili novani iznos nadnice podijeljen sa ivotnim trokovima.1 Prema tome je u mjerilu amerikim radnicima danas mnogo bolje nego prije stotinu godina. Grafikon 1. prikazuje realnu prosjenu nadnicu po satu, tj. dolarsku nadnicu prilagoenu za inflaciju zajedno s prosjenim radnim satima. Iste velike koristi za radnike moemo pronai u svakoj industrijaliziranoj zemlji. U zapadnoj Europi, Japanu i istonoazijskim zemljama, koje se ubrzano industrijaliziraju, zabiljeen je stalni1

Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 243.

2

dugoroni napredak u mogunostima prosjenog radnika da kupuje hranu, odjeu i prostor za stanovanje, kao i napredak u zdravlju i oekivanom ivotnom vijeku stanovnitva. U Europi i SAD-u ovaj je napredak ozbiljno zapoeo poetkom 19. stoljea s nastupanjem tehnolokih i drutvenih promjena povezanih s industrijskom revolucijom. Prije toga vremena realne su nadnice krivudale gore i dolje bez nekog dugoronog napretka.Grafikon 1.: Nadnice su se poveale dok su se sati rada smanjivali

Izvor: Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 244.

Uz napredak tehnologije i poboljana kapitalna dobra, ameriki radnici uivaju vie nadnice, a rade manji broj sati. Sporiji rast proizvodnosti u posljednja dva desetljea doveo je do sporijeg rasta realnih nadnica.

2.2. POTRANJA ZA RADOM

Analiza ope razine nadnica poinje ispitivanjem imbenika koji odreuju potranju za radom. Grafikon 2. prikazuje teoriju granine proizvodnosti. U danom vremenu i s danom 3

tehnologijom postoji veza izmeu koliine uloenog rada i koliine proizvodnje. Prema zakonu opadajuih prinosa svaka dodatna jedinica uloenog rada proizvodit e sve manje i manje poveanje proizvedene koliine. U primjeru, prikazanom na grafikonu 2., uz 10 jedinica rada konkurencijski odreena opa razina nadnica bit e 20 dolara po jedinici. Granini proizvod rada ovisi o njegovoj graninoj produktivnosti, dok cijena finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i potranje tog dobra na tritu outputa. Granina proizvodnost rada poveavat e se ako radnici imaju vie kapitalnih dobara s kojima rade ili ako su ona bolje kvalitete. Granina proizvodnost bolje izvjebanih ili bolje obrazovanih radnika openito e biti via od granine proizvodnosti radnika s manje ljudskog kapitala.Grafikon 2.: Potranja za radom odrava graninu proizvodnost

Izvor: Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 245.

Potranja za radom odreena je njegovom graninom proizvodnou u stvaranju nacionalnog proizvoda. Svijetlosivi okomiti odsjeci predstavljaju dodatni proizvod proizveden prvom, drugom i ostalim jedinicama rada. Konkurencijski odreena opa razina nadnice kod 10 jedinica 4

rada iznosi 20$ po jedinici, to je jednako graninoj proizvodnosti desete jedinice. S vremenom se krivulja potranje za radom pomie prema gore i udesno zbog akumulacije kapitala, tehnolokog napretka i poboljanja kvalitete rada.

2.3. PONUDA RADA

Ponuda rada odnosi se na broj sati koje stanovnitvo eli raditi na poslovima koji donose zaradu. Iako neki ljudi imaju poslove s fleksibilnim radnim vremenom, veina Amerikanaca radi izmeu 35 i 40 sati tjedno, bez mnogo prostora za poveanje ili smanjenje njihova tjednog radnog vremena. Meutim, veina ljudi ima veliku ulogu u odreivanju koliko e sati raditi tijekom radnog vremena. Mogu odluiti pohaati fakultet, otii rano u mirovinu, raditi dio radnog vremena, a ne puno radno vrijeme. Pretpostavivi da nadnice rastu, krivulja ponude rada na grafikonu 3. prvo raste u smjeru sjeveroistoka da bi se zatim, u prijelomnoj toki C, poela savijati unatrag u sjevero-zapadnom smjeru. Kako objasniti zato se vie nadnice najprije poveavaju, a zatim smanjuju koliinu ponuenog rada? Stavite se u situaciju radnika kojem je upravo punuena via nadnica po satu rada i koji moe birati koliko e sati raditi. Razapeti ste na dvije razliite strane. S jedne strane imamo uinak supstitucije. S obzirom na to da je svaki sat rada sada bolje plaen, svaki sat doklice postaje sve skuplji; prema tome, imate poticaj da zamijenite dodatni rad doklicom. Protiv uinka supstitucije djeluje uinak dohotka. S viom je nadnicom va dohodak vei. S veim dohotkom htjet ete kupiti vie dobara i usluga, a htjet ete, osim toga, i vie vremena za dokolicu. Moete si priutiti da uzmete dulji godinji odmor ili moete otii u mirovinu ranije nego to biste to inae htjeli. Koji e postupak biti jai, uinak supstitucije ili uinak dohotka? Na to pitanje postoji jedan jedini toni odgovor; to ovisi o pojedincu. U sluaju prikazanom na grafikonu 3., za sve nadnice ispod toke C ponuda rada raste s viim nadnicama: uinak supstitucije pretee nad uinkom dohotka, ali od toke C i dalje uinak dohotka pretee nad uinkom supstitucije i ponuda rada opada s rastom nadnica.

5

Grafikon 3.: Kad nadnice rastu, radnici e moda raditi manje sati

Izvor: Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 247.

Iznad prijelomne toke C, rast nadnica smanjuje koliinu rada koja se nudi jer uinak dohotka pretee nad uinkom supstitucije. Zbog toga uz vie nadnica radnici sebi mogu priutiti vie dokolice (slobodnog vremena), premda svaki dodatni sat dokolice ima veu cijenu u obliku proputene nadnice.

2.4. RAZLIKE U NADNICAMA

Prosjenu nadnicu jednako je teko definirati kao i prosjenu osobu. Jedan izvrni direktor moe zaraditi 40 milijuna dolara godinje dok u isto vrijeme inovnik zaradi 15.000, a poljoprivrednik 12.000. Lijenik moe zaraditi 15 ili 20 puta vie od spasioca na plazi, iako i jedan i drugi spaavaju ivote. Nadnice se znatno razlikuju u razliitim sektorima. Tablica 1. pokazuje da manji sektori bez sindikalne zatite, kao to je poljoprivreda, trgovina na malo ili privatna kuanstva, esto imaju male nadnice dok velika poduzea u proizvodnji plaaju dvostruko vie. Razlike u nadnicama 6

nastaju zbog - kompenzirajuih dodataka na plau zbog neugode, povrata na ljudski kapital, razlika u vjetinama i talentu te segmentacije trita na nekonkurentne grupe.

Tablica 1.: Zarade se razlikuju po sektorima

Izvor: U.S. Bureau of Economic Analysis na e-adresi www.bea.gow. Tablica 6.6C iz ukupnih NIPA tablica.

Prosjene godinje nadnice i plae u irim sektorskim skupinama variraju od visokih 60.871 dolara u rudarstvu do niskih 24.657 dolara u poljoprivredi. Meu uim sektorskim skupinama vidimo da se prosjena zarada po satu strahovito razlikuje izmeu analitiara u osiguranju i onih koji rade u privatnim kuanstvima.

2.5. RAZLIKE U POSLOVIMA: KOMPENZIRAJUE RAZLIKE U NADNICAMA

Neke od ogromnih razlika u nadnicama, do kojih dolazi u svakodnevnom ivotu, javljaju se zbog razlika u kvaliteti poslova. Poslovi se razlikuju po svojoj privlanosti. Stoga je potrebno povisiti nadnice da bi se privuklo ljude na manje privlane poslove.

7

Razlike u nadnicama koje slue za kompenzaciju za relativnu privlanost ili nemonetarne razlike meu poslovima zovu se kompenzirajue razlike. Da biste vidjeli je li razlika u plai izmeu dva pola kompenzirajua, pitajte ljude koji su dobro kvalificirani za oba posla: Biste li radije uzeli bolje plaeni posao umjesto slabije plaenog? Ako ne ude za pronalaenjem bolje plaenog posla, vjerojatno je razlika u nadnicama kompenzirajui dodatak koji odrava nemonetarne razlike meu poslovima.

2.6. RAZLIKE MEU LJUDIMA: KVALITETA RADA

Upravo smo vidjeli da neke razlike u nadnicama slue da bi kompenzirale razliite stupnjeve privlanosti razliitih poslova. No, osvrnite se oko sebe. Skupljai smea zarauju mnogo manje od odvjetnika, ali je zasigurno ivot odvjetnika prestiniji i prua mnogo ugodnije radne uvjete. Vidimo da postoji bezbroj primjera visoko plaenih poslova koji su ugodniji od manje ugodnih poslova koji su loije plaeni. Trebamo pogledati i druge imbenike, osim kompenzirajuih razlika, da bismo objasnili razlog za veinu razlika u nadnicama. Iako su mnoge razlike u kvaliteti rada odreene neekonomskim imbenicima, odluka o akumuliranju ljudskog kapitala moe se ekonomski procijeniti. Ljudski kapital odnosi se na koliinu korisnih i vrijednih vjetina i znanja stvorenu u procesu odgoja i obrazovanja pojedinca. Lijenici, odvjetnici i inenjeri ulau mnogo godina u svoje formalno obrazovanje i obuavanje na poslu. Oni troe velike svote na kolarinu i kroz proputene nadnice ulaui od 100.000 do 200.000 dolara na dodiplomsku i postdiplomsku izobrazbu te esto rade do dugo u no. Dio visokih plaa ovih struka treba promatrati kao povrat njihova ulaganja u ljudski kapital - povrat na ulaganja u obrazovanje koje ini ove visokoobrazovane radnike posebnom vrstom rada. Ekonomska istraivanja o dohocima i obrazovanju pokazuju da je ljudski kapital u prosjeku dobro ulaganje. Grafikon 4. pokazuje profile dohodaka za razliite skupine kao funkciju njihova obrazovanja i iskustva. Skupine s vie obrazovanja zapoinju s viim dohocima i uivaju bri rast dohodaka nego manje obrazovane skupine.

8

Grafikon 4.: Obrazovanje i iskustvo koriste zaradama

Izvor: Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 250.

Profili zarada mukaraca pokazuju da zarade rastu i s poveanjem obrazovanja i s godinama iskustva.

Grafikon 5.: Relativni su dobici u dohotku za fakultetski obrazovane osobe ogromni

Izvor: Economic Report of the President, 2000. Podaci se odnose na godinje dohotke za zaposlene mukarce s punim radnim vremenom.

9

Profili dohotka stubokom su se promijenili u posljednja dva desetljea. Uz rastue zahtjeve za vjetinama, dohoci fakultetski obrazovanih osoba naglo su rasli u odnosu na dohotke osoba koje imaju samo srednjokolsko obrazovanje, osobito kod mladih radnika. Grafikon 5. prikazuje omjer zarada po satu fakultetski obrazovanih osoba u odnosu na one sa srednjokolskim obrazovanjem. Relativne zarade naglo su porasle nakon 1980. zajedno s rastom cijene vjetina. Istraivanja koja su proveli ekonomisti rada pokazala su da pojedinci koji posjeduju visoke kvantitativne sposobnosti ili vjetinu rada na raunalu imaju ekonomsku prednost na dananjem tritu rada.

2.7. DISKRIMINACIJA

Rasna i etnika diskriminacija te diskriminacija spolova sve je rairenija karakteristika ljudskog drutva od poetka pisane povijesti. ak i danas, u doba kad je diskriminacija ilegalna, suptilni oblici neformalne, izvantrine, statistike diskriminacije i diskriminacije suzbijanja kriminala i dalje dovode do posve razliitih ivotnih izgleda mukaraca i ena te osobito razliitih rasnih i etnikih skupina. Kad se ekonomske razlike javljaju zbog beznaajnih osobnih karakteristika kao to su rasa, spol, seksualna orijentacija ili vjera, to se naziva diskriminacijom. Svi oblici diskriminacije na tritu rada mogu se svrstati u ove etiri skupine: 1. Diskriminacija nadnicama 2. Diskriminacija prilikom zapoljavanja 3. Diskriminacija ljudskog kapitala 4. Diskriminacija prema zanimanjima Diskriminacija nadnicama javlja se ako odreene rase, manjine ili ene primaju za isti posao nie nadnice od veinskih radnika. Prema tome, razlika u nadnici nije rezultat razlike u proizvodnosti, nego u obiljejima radnika. Ova vrsta diskriminacije na tritu rada moe biti veoma suptilna i vrlo ju je teko otkriti. Diskriminacija prilikom zapoljavanja javlja se kada je veina nezaposlenih koncentrirana meu manjinskim grupama, dakle diskriminiraju se manjinske grupe razliitih rasa, religije i sl. (npr. u SAD-u su crnci posljednji po primanjima, a prvi po otputanju s posla). Diskriminacija ljudskog kapitala javlja se ukoliko se u obrazovanje i obuku odreenih rasa ili manjina investira manje sredstava nego u obrazovanje i obuku veinske rase. Ovdje je, naalost, 10

rije o krunom procesu. Naime, mnogi nezaposleni koji nisu pripadnici dominantne rase su siromani jer posjeduju nedovoljan stupanj obrazovanja, a s obzirom da su siromani ne mogu si samostalno financirati obrazovanje. Diskriminacija prema zanimanjima ili poslovima postoji ukoliko se ograniava ili zabranjuje pristup manjinskim grupama radnika eljenim ili bolje plaenim poslovima, pa se oni na taj nain usmjeravaju na loija ili slabije plaena zanimanja. Bitno je jo napomenuti da se diskriminacija nadnicama, diskriminacija prilikom zapoljavanja i diskriminacija prema zanimanjima nazivaju jo i posttrinim ili direktnim diskriminacijama, jer se oituju po ulasku na trite rada. Diskriminacija ljudskog kapitala naziva se predtrinom ili indirektnom diskriminacijom, jer se dogaa prije ulaska na trite rada. Ukoliko kao dokaz postojanja diskriminacije na tritu rada koristimo brojane podatke, treba ih promatrati s rezervom, jer osim diskriminacije, i niz drugih bitnih initelja moe uzrokovati razlike u primanjima mukaraca i ena, crnaca i bijelaca i sl., a u literaturi se najee istie slijedee: 1. Razlika u sposobnostima 2. Razlika u duini rada 3. Spremnost na preuzimanje rizika 4. Kompenzacije za razliku u nadnici 5. kolovanje i razliiti oblici obuke 6. Radno iskustvo 7. Naslijeena financijska sredstva 8. Srea

3. ULOGA SINDIKATA U EKONOMIJI 3.1. POVIJEST I DJELOVANJE SINDIKATA

Sindikat je udruga zaposlenika nastala radi zatite interesa svojih lanova. Prvi sindikati pojavljuju se potkraj XVIII. i poetkom XIX. stoljea najprije u Velikoj Britaniji, potom u Francuskoj, SAD-u, Njemakoj i drugim zemljama svijeta. U poetku je djelovanje sindikata vie bilo usmjereno na drutvene reforme, a manje na poboljavanje gospodarskog poloaja svojih 11

lanova. Dananji radniki pokret poeo se oblikovati 1881. godine osnivanjem Amerike federacije rada (American Federation of Labor - AFL) kojom je dominirao Samuel Gompers. Po njegovom su naelu ameriki sindikati trebali postojati prvenstveno zbog toga da poboljaju ekonomski status radnika - da se bore za vie nadnice, krae radno vrijeme, vie godinjeg odmora, bolje radne uvjete i poboljane povlastice. Ameriki su sindikati bili suprotnost radnikim pokretima u mnogim europskim zemljama: tamo su sindikatima ponekad dominirale velike politike stranke i vodile klasnu borbu da promijene oblik vladavine ili da promiu socijalizam. Danas su ameriki radniki sindikati organizirani u AFL-CIO, danas glavnu nacionalnu radniku organizaciju u SAD-u. Sindikati pregovaraju o kolektivnim ugovorima koji odreuju tko moe raditi razliite poslove, koliko e za to biti plaeni i koja su pravila rada. Oni otvaraju pitanja vana za sve radnike, poput mirovine, zdravstvene zatite i radnog vremena. Sindikati mogu odluiti i o ulasku u trajk, u potpunosti povui svoj rad, pa ak i uzrokovati zatvaranje tvornice s ciljem postizanja boljeg dogovora s poslodavcem. Na tritu rada djeluju isto onako kao monopolisti na tritu roba pa je stoga njihovo postojanje znak nepotpuno konkurentnog trita rada. Mogu se organizirati po granskom i strukovnom naelu. Granski sindikati okupljaju radnike zaposlene u istoj gospodarskoj grani, neovisno o njihovoj struci, a strukovni sindikati okupljaju radnike iste struke, neovisno o tome u kojoj djelatnosti ili grani rade. lanovi sindikata imaju obvezu plaati sindikalnu lanarinu koja se moe koristiti u raznim sluajevima, kao pomo nezaposlenim lanovima, pomo pri nezgodama na radu i sl.

3.2. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Kolektivno pregovaranje odreuje nadnice i naknade sindikalista. To je proces pregovaranja izmeu predstavnika poduzea i radnika da bi se utvrdili obostrano prihvatljivi uvjeti zaposlenja. Najvaniji dio zove se ekonomski paket. On ukljuuje osnovnu nadnicu za razliite kategorije poslova i naknade za prekovremeni rad te pravila za koritenje praznika i stanki za vrijeme rada. U vrijeme inflacije sindikati nastoje u kolektivne ugovore ugraditi klauzulu koja vee rast nadnica uz kretanje ivotnih trokova kako bi ouvali realne nadnice (tzv.

12

COLA - klauzula Cost of Living Adjustment).2 Drugo su vano i esto prijeporno pitanje pravila rada. Ona se odnose na obveze na poslu, sigurnost i teinu posla. Uz to, ugovor sadrava odredbe o ostalim pogodnostima kao to su mirovinski plan, zdravstveno osiguranje i slino. Kolektivno je pregovaranje sloen posao - stvar uzimanja i davanja. Mnogo se napora troi na pregovaranje o isto ekonomskim pitanjima, oko dijeljenja pite izmeu nadnica i dobiti. Ponekad sporazumi zastanu na pitanjima iskljuivih prava poslodavaca, kao to je mogunost premjetanja radnika s posla na posao ili promjene pravila za radnike. Na kraju i radnici i poslodavci imaju veliki zadatak da osiguraju da radnici budu zadovoljni i produktivni na svojim poslovima. Prema teoriji igara, kolektivno pregovaranje je sluaj bilateralnog monopola u kojemu oba partnera igraju nesuradniku igru, a zbog mnogo initelja koji djeluju ishod nije mogue nazrijeti. U sluaju da ne doe do konsenzusa, u pregovore se ukljuuje drava kao medijator. Obje strane u pregovorima imaju snana sredstva pritiska. Poslodavci kao sredstvo pritiska mogu koristiti lockout kojim spreavaju radnike da dou na svoja radna mjesta. Sindikati, pak, kao sredstvo pritiska imaju trajk kojim nastoje ishoditi koncesije od strane poslovodstva, znajui da prekidom rada izazivaju financijske gubitke suprotnoj strani. Iako je trajk veoma mono sredstvo pritiska on se koristi vrlo rijetko. Razlog tome je i injenica to trajk pogaa ne samo poslodavce nego i radnike koji u vrijeme trajka ne dobivaju plae te lanove drutva, korisnike dobara i usluga radnika koji trajkaju. Zbog toga je pokretanje trajka regulirano zakonom. Drava zabranjuje diskriminacijske zahtjeve sindikata poput zatvorene trgovine (closed shop) kojima se od poslodavaca trai zapoljavanje iskljuivo sindikalno organiziranih radnika. Manje diskriminacijski zahtjevi su oni kojima se poslodavcima daje mogunost upoljavanja sindikalno neorganiziranih radnika pod uvjetom da se u kratkom roku ulane u sindikat (union shop). Ako sindikati doputaju ravnopravno zapoljavanje sindikalno organiziranih radnika i neorganiziranih - to se naziva otvorena trgovina (open shop). Najvea prijetnja sindikatima dolazi od neorganiziranih radnika istih kvalifikacija, kao i od konkurencije stranih radnika u vidu uvezene robe na domae trite. Isto tako, sindikatima prijeti opasnost od deregulacije onih grana gospodarstva u kojima sindikati dre monopol ponude rada. Deregulacijom se doputa pristup u te grane neorganiziranim poduzeima i radnicima. Svi ovi initelji slabe pritisak sindikata na poslodavce, posebice na njihove zahtjeve za viim nadnicama. Sindikati svojim krutim stavovima

2

Polovina, Svetislav; Medi, uro. Osnove ekonomije. Zagreb: Alinea, 1998. str. 119.

13

mogu biti kontraproduktivni jer konzerviraju stare tehnologije proizvodnje, vie trokove i cijene, a time i niu produktivnost. Povijest radnikih sindikata podsjea nas da je zakonski okvir vana odrednica ekonomske organizacije. Upotrebljavane su dogme obiajnog prava protiv urote za onemoguavanje trgovine. Vrhovni sud ustrajno je obarao zakone koji su bili stvoreni da poboljaju uvjete rada ena i djece, kao i ostale reformske zakone o radnim satima i nadnicama. Claytonov zakon (Clayton Act, 1914.), pozdravljen je kao Magna Carta rada, a napravljen tako da oslobodi organiziranje radnika od protutrustovskih progona. Zakon o pravednim radnim standardima (Fair Labor Standards Act, 1938.) zabranio je djeji rad, donio 50% vie plae za sate rada iznad 40 sati tjedno i uspostavio minimalnu nadnicu na saveznoj razini za veinu nepoljoprivrednih radnika. Nacionalni (ili Wagnerov) bio je zakon o radnim odnosima (National Labor Relations (or Wagner Act)) iz 1935. Ovaj zakon navodi: Zaposlenici e imati pravo da (...) se organiziraju (...) u radnike organizacije, da kolektivno pregovaraju (...) i da se ukljuuju u konkretne aktivnosti.3

3.3. PODIZANJE NADNICA

Sindikati dobivaju trinu mo postizanjem legalnog monopola za pruanje usluga rada odreenom poduzeu ili sektoru. Sluei se tim monopolom, oni prisiljavaju poduzea da ponude nadnice, naknade i uvjete rada koji su iznad konkurentne razine. Sindikati mogu povisiti nadnice svojih lanova iznad konkurencijske razine na etiri naina: ograniavanjem ponude rada, koritenjem svoje moi da izravno povise standardne nadnice, poveanjem potranje rada, odolijevanjem poslodavcima koji posjeduju monopsonistiku pregovaraku mo. Ograniavanjem ponude rada pomie se krivulja ponude rada ulijevo sjekui krivulju potranje rada na vioj razini nadnice i nioj razini zaposlenosti. To se postie uvoenjem imigracijskih barijera, odreivanjem dugog roka pripravnitva, razliitim diskriminacijama, odnosno odbijanjem primanja novih lanova u sindikat te onemoguavanjem zapoljavanja sindikalno neorganiziranih radnika. Sindikati obino ne ograniavaju ponudu rada nego nastoje pregovorima

3

Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. str. 254.

14

ostvariti vie nadnice od standardnih. Pratea posljedica bit e porast nezaposlenosti jer sindikat ne moe natjerati poslodavce da zapoljavaju preskupu radnu snagu. Nezaposleni radnici mogu ekati na slobodna mjesta u dobro plaenom sindikalnom sektoru ili traiti posao u drugim djelatnostima. Sindikati mogu izboriti vie nadnice poveanjem potranje rada ime se krivulja potranje rada pomie udesno. Porast nadnica bit e praen poveanjem zaposlenosti. Sindikati to postiu poveanjem granine produktivnosti rada, ograniavanjem slobode uvoza i sl. Sindikati mogu traiti vie nadnice od onih poslodavaca koji su monopsonisti na tritu rada, tj. uivaju monopsonistiki poloaj u potranji rada. Monopsonist nastoji nametnuti radnicima depresirane nadnice uz to manje zapoljavanje kako bi smanjio granine trokove rada. Akcija sindikata je usmjerena na porast standardnih nadnica u odnosu prema depresiranima te poveanje zaposlenosti. Ukratko, sindikati djeluju u odnosu prema monopsonistima kao kontratena sila.

3.4. UINCI NA NADNICE I ZAPOSLENOST

Zastupnici radnikih sindikata tvrde da su sindikati podigli realne nadnice i donijeli probitak radnicima. Kritiari tvrde da je rezultat podizanja nadnica visoka nezaposlenost, inflacija i iskrivljena raspodjela resursa. Oni smatraju da sindikati poveanje nadnica ne ostvaruju na teret profita nego iskluivo na teret nadnica sindikalno neorganiziranih radnika. Umjesto da ostvare redistribuciju nacionalnog dohotka, sindikati redistribuiraju postojei fond nadnica u korist pojedinih dijelova radnitva. Sindikati ne mogu poveati realne nadnice ali mogu svojim zahtjevima za viim nominalnim nadnicama pokrenuti inflacijsku spiralu. Oni takoer mogu poveati nezaposlenost koja se moe pojaviti u dva oblika: kao nezaposlenost ekanja i kao klasina nezaposlenost. Nezaposlenost ekanja izazvana je odbijanjem sindikalno organiziranih radnika da prihvate poslove za koje dobivaju niu nadnicu od naknade za nezaposlenost. Klasina nezaposlenost nastaje uslijed vika ponude izazvane previsokim realnim nadnicama i nedovoljnom potranjom rada. Takva nezaposlenost se ne moe ukloniti tradicijskim mjerama makroekonomske politike nego zahtijeva smanjenje realnih nadnica.

15

3.5. SINDIKATI U HRVATSKOJ

Hrvatski su sindikati uglavnom neovisni, a pokrivaju oko 35% hrvatskih zaposlenika. Veina je sindikata okupljena u pet glavnih udruga (sredinjica), koje su navedene prema veliini: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata, Udruga radnikih sindikata Hrvatske. Savez samostalnih sindikata Hrvatske dobrovoljna je i interesna udruga radnika koja sustavno radi na poboljanju kvalitete radnih mjesta, radnih i ivotnih uvjeta svih ljudi u Hrvatskoj. Rad SSSH potpuno je neovisan od poslodavaca, vlasti, politikih stranaka i vjerskih organizacija. Danas SSSH okuplja 17 granskih sindikata, oko 165 tisua lanova, prema konanome izvjeu o rezultatima utvrivanja reprezentativnosti sindikalnih sredinjica iz 2009. godine, i 60 tisua umirovljenika, ije interese SSSH takoer zastupa. SSSH ini 83 zaposlenih u svim dijelovima Hrvatske. SSSH se bori za: punu zaposlenost i sigurnost radnoga mjesta, pravednu plau za poteni rad, suzbijanje rada na crno, socijalnu pravdu i socijalnu zatitu, pravo na zdravlje i kvalitetnu zatitu na radu, pravo na kvalitetno obrazovanje i cjeloivotno uenje, slobodu sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja, pravo na informiranje i suodluivanje radnika, jednakost izmeu mukaraca i ena, te solidarnost meu generacijama. Neki od sindikata udruenih u SSSH-u su: Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat, Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske, Sindikat graditeljstva Hrvatske, Sindikat turizma i usluga Hrvatske, Sindikat prometa i veza Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Sindikat inenjera i tehniara umarstva. Nezavisni hrvatski sindikati ulanjeni su u Meunarodnu konfederaciju sindikata (ITUC), Europsku konfederaciju sindikata (ETUC) i Europski centar za radnika pitanja (EZA). Neki od sindikata udruenih u NHS su: Hrvatski elektrogospodarski sindikat, Hrvatski sindikat pote, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Hrvatski sindikat telekomunikacija, Sindikat naftnog gospodarstva. Matica hrvatskih sindikata trenutno okuplja preko 65.000 lanova udruenih u 9 sindikata, a neki od njih su: Sindikat hrvatskih uitelja, Sindikat zaposlenih u pravosuu, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehniara, Sindikat radnika EX Dubrovake banke. Granski sindikat zaposlenih u osiguranju Hrvatske, Hrvatski sindikat Zrane luke Split, Novi sindikat Plive i Sindikat Istre i Kvarnera neki su od udruenih sindikata Hrvatske udruge sindikata. Udruga radnikih sindikata Hrvatske danas je nacionalna sindikalna sredinjica 16

koja okuplja granske sindikate radnika u gotovo svim djelatnostima Republike Hrvatske. Neki od udruenih sindikata su: Carinski sindikat Hrvatske, Hrvatski lijeniki sindikat, Sindikat vodoprivrede, Hrvatski sindikat sporta, Sindikat radnika u kulturi. Takoer i poslodavci imaju svoje udruge kojima se nastoje zajednikim snagama boriti protiv organiziranosti radnitva. Kod nas danas postoji Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Konfederacija poslodavaca.4 U posljednje vrijeme sve uestalije su razne sindikalne akcije. Tijekom 2010. godine enska sekcija SSSH sudjelovala je u prosvjednoj akciji enske mree Hrvatske, izazvani su prosvjedi sindikalista u Rijeci i veliki prosvjed Vladi u Zagrebu. Poetkom 2011. godine SSSH je pokrenuo kampanju SSSH protiv rada bez plae i isplate plaa bez uplate doprinosa s krajnjim ciljem iskorjenjivanja neplaenog rada u Hrvatskoj. Poinju se boriti za ukidanje povlatenih mirovina, sazivaju Regionalnu konfederaciju sindikata umirovljenika i bore se za jaanje meugeneracijske solidarnosti. SSSH zahtijeva da se objave datumi izbora, te podrava trajk novinara Veernjeg lista. Uz navedene probleme, sve vie rastu problemi tvrtki ure akovia, Uljanika i mnogih drugih.

4

Cingula, Marijan; Joi, Jadranka; Pejanovi, Ika; Zoreti, Gordana. Gospodarstvo 3. Zagreb: kolska knjiga, 2005. str. 38.

17

4. ZAKLJUAK

Trite rada moe biti trite savrene konkurencije i trite nesavrene konkurencije. Razlike u plaama se najee javljaju zbog razlika u kvaliteti rada, jedinstvene sposobnosti pojedinaca ili zbog segmentacija trita rada. Diskriminacija na tritu rada postoji ukoliko radnici istih sposobnosti primaju razliite nadnice ili zbog odreenih osobnih obiljeja nemaju jednake uvjete za rad. Moemo zakljuiti da razlika u nadnici ne mora biti u potpunosti rezultat diskriminacije, ve na nju jednim dijelom utjeu i gore navedeni nediskriminacijski initelji. Sindikalnim organiziranjem mogue je zatititi dostojanstvo zaposlenika, pa u mnogim mjestima i granama sindikalne nadnice i povlastice odreuju standard za cijelo gospodarstvo. Vrlo vanu ulogu imaju i udruge poslodavaca iji predstavnici zajedno s predstavnicima sindikata kao socijalni partneri pregovaraju o radnim uvjetima s predstavnicima vlasti. Kolektivni ugovori kao rezultat toga moraju se potovati i temelj su sklapanja ugovora o radu. Sindikati ne mogu poveati realnu nadnicu iznad onoga to su im poslodavci spremni ponuditi. S vremenom raste broj sindikalnih udruga, njihovih akcija i trajkova te njihova mo sve vie opada, a zahtjevi ostaju neispunjeni.

18

5. LITERATURA

Cingula, Marijan; Joi, Jadranka; Pejanovi, Ika; Zoreti, Gordana. Gospodarstvo 3. Zagreb: kolska knjiga, 2005. Polovina, Svetislav; Medi, uro. Osnove ekonomije. Zagreb: Alinea, 1998. Samuelson, Paul A.; Nordhaus, William D. Ekonomija. Zagreb: Mate, 2007. http://www.hus.hr/ http://www.matica-sindikata.hr/ http://www.nhs.hr/ http://www.sssh.hr/ http://www.ursh.hr/

19