Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic Sciences ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIKs okruglog stola Analiza autobusnog podsustava u funkciji odrive urbane mobilnosti 2014 Zagreb, 22.12.2014. Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Vukelieva 4, 10000 Zagreb ISBN: 978-953-243-071-4 OKRUGLI STOL Analiza autobusnog podsustava u funkciji odrive urbane mobilnosti ZBORNIKs okruglog stola Urednici Izv. prof. dr. sc. Davor BriDr. sc. Marko Slavulj, znanstveni suradnik 22. prosinca 2014. Zagreb, Republika Hrvatska Organizator: Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu ODSJEK PROMETA ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Vukelieva 4, HR-10000 Zagreb Istraivanje je omogueno uz kratkoronu financijsku potporu Sveuilita u Zagrebu Interna oznaka projekta: TP 1.42 Sveuilite u Zagrebu Zagreb, Hrvatska Za nakladnika: Dekan Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Hrvoje Gold Tehniki urednik: Mario osi, dipl. ing. MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORITENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR THOSE USING DATA FROM THIS ISSUE ARE REQUESTED TO STATE THE SOURCE ISBN: 978-953-243-071-4 ORGANIZACIJSKI ODBOR: Izv. prof. dr. sc. Davor Bri Fakultet prometnih znanosti, Zagreb ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Izv. prof. dr. sc. Ljupko imunovi Fakultet prometnih znanosti, Zagreb ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Prof. dr. sc. Gordana tefani Fakultet prometnih znanosti, Zagreb ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Dr. sc. Marko SlavuljFakultet prometnih znanosti, Zagreb ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Mario osi, dipl. ing.Fakultet prometnih znanosti, Zagreb ZAVOD ZA GRADSKI PROMET Diana Rupi, dipl. ing. mat. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb KATEDRA ZA PRIMIJENJENU MATEMATIKU I STATISTIKU Damir Budimir, dipl. ing. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb SAMOSTALNE KATEDRE KATEDRA ZA OPE PROGRAMSKE SADRAJE SADRAJ POSTER OKRUGLOG STOLA___________________________________________________ 1 POZDRAVNI GOVOR _________________________________________________________ 2 URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRIVE URBANE MOBILNOSTI____________________ 3 O PROJEKTU_______________________________________________________________ 6 Rezultati projekta Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u odrivoj urbanoj mobilnosti11 Plan buduih istraivanja ________________________________________________________14 Projekti tim ___________________________________________________________________15 SAECI IZLAGANJA_________________________________________________________ 17 Odrivi urbani razvoj i transport__________________________________________________18 Inidkatori autobusnog podsustava JGP-a___________________________________________30 Metodologija obrade GPS putanja u autobusnom prometu____________________________34 Veliina uzorka u procjeni prosjene brzine putovanja________________________________41 Rezultati istraivanja autobusnog podsustava u Gradu Zagrebu _________________________45 Sadraj projekata na temu izrade planova urbane mobilnosti ___________________________53 ZAKLJUCI OKRUGLOG STOLA________________________________________________ 60 POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA __________________________________________ 61 FOTO ALBUM_____________________________________________________________ 62 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 1 POSTER OKRUGLOG STOLA ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 2 POZDRAVNI GOVOR Potovane dame i gospodo, kolegice i kolege, zadovoljstvomijepozdravitivasuprostorijamaFakultetaprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu. DananjatemaokruglogstolajeprezentacijarezultataSveuilinogprojektapodnazivom ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA U ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI koji je proveden u Zavodu za gradski promet.Demografiprocjenjuju,uzregistriraniglobalnisvjetskitrendurbanizacije,daedo2030. godine 2/3 svjetske populacije ivjeti u gradovima. Stoga dananji naslov projekta ANALIZA FUNKCIJEJAVNOGGRADSKOGPRIJEVOZAUODRIVOJURBANOJMOBILNOSTIpredstavlja aktualnu temu i nastojanje prometnih i ostalih strunjaka dati odgovore na vitalne transportne probleme urbanih sredina.elim vam da se dobro osjeate u prostorima Fakulteta prometnih znanosti, te kvalitetan rad naovomokruglomstolu.Nadamsedaezakljucisovogokruglogstolapotaknutiurbane sredine u Republici Hrvatskoj da posvete posebnu panju sustavnom i strunom radu vezanom za odrivu mobilnost svojih zajednica.Naa akademska zajednica pri tome vam stoji na raspolaganju. Jo jednom dobrodoli i elim vam uspjean rad. Prodekan za znanost i vanjsku suradnju prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinari ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 3 URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRIVE URBANE MOBILNOSTIUrbanesredineglobalno,aposebiceeuropskogokruenja,suoavajusesnizomizazova dananjice: ekonomskom krizom,klimatskim promjenama, ovisnosti transportnog sustava o fosilnimgorivima,tezdravstvenimrizicimaprouzroenim,direktnoiliindirektno,od transportnog sustava. Rastua prijevozna potranja producirana od niza initelja namee pred transportni sustav urbanih sredina sve zahtjevnija rjeenja. Potreba za poveanjem mobilnosti isukladnotomeprijevoznepotranje,uzprostornu,energetsku,ekolokuiekonomsku racionalnost zahtjeva novi pristup u rjeavanju urbanih transportnih problema svijeta. Dananji uvjeti ivota zahtijevaju svakodnevnu prostorno vremensku distribuciju stanovnitva, toproduciraprijevoznupotranju.Porastombrojaosobnihmotornihvozilaugradovima pojavilisuseuestaliproblemiprometnezaguenosti.Poveanuprometnupotranju, pogotovouvrnimperiodimadana,moguejerijeitistrategijamaupravljanjaprijevoznom potranjom. Strategijeupravljanjaprijevoznompotranjomimajuzaciljoptimalnoiskoristitiraspoloivu prometnuinfrastrukturuurbane sredine, te racionaliziratii destimulirati putovanjaosobnim automobilom kada upotreba osobnog vozila nije nuno potrebna. Stoga je pristup upravljanja prijevoznom potranjom pretoen u Planove Odrive Urbane Mobilnosti odgovor na narasle transportneproblemeurbanihsredina.Izradbomplanaodriveurbanemobilnostipomou mjera upravljanja prijevoznom potranjom pridonosi se odrivom razvitku gradova. injenicajedasegradovimeusobnorazlikujupremabrojnimosobitostima,kaotosu primjerice;brojstanovnika,povrina,konfiguracija,cestovnainfrastruktura,sustavjavnoga gradskog prijevoza sa svojim podsustavima i niz drugih, ali zajedniki problem urbanih sredina jesu dominantno prometna zaguenja uzrokovana prekomjernom upotrebom osobnih vozila i sigurnost cestovnog prometa. Stoga se, u cilju promijene modalne raspodjele, moe paljivim odabirom mjera za upravljanje prijevoznompotranjom(krozintegrativnepakete)moesepostiisinergijskiuinak,te izraditi efikasan odrivi transportni plan. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 4 Kombinacijomstrategijakojeimajuzaciljsmanjitiuporabuosobnihautomobilaistrategija kojeimajuzaciljpoveatiatraktivnostkoritenjaostalihnainaputovanja(javnigradski prijevozinemotoriziranipromet),postieseodrivostpostojeegtransportnogsustavau cjelini. Planodriveurbanemobilnosti(POUM,engl.SustainableUrbanMobilityPlans-SUMP)jeplankojisenadovezujenapostojeupraksuuprometnomplaniranjuiuzimauobzir integracijske,participacijskeievaluacijskeprincipekakobizadovoljiopotrebestanovnika gradova za mobilnou, sada i ubudunosti, te osigurao bolju kvalitetu ivota u gradovima i njihovoj okolini.CiljPlanaodrivemobilnostiugradovimajestvaranjeodrivogatransportnogsustava pomou:osiguravanja dostupnosti mjesta zaposlenja i usluga svima poboljanja sigurnosti odvijanja prometa i zatite korisnika transportnog sustava smanjenja zagaenja, emisije staklenikih plinova i potronje energije poveanja uinkovitosti i ekonominosti u transportu osoba i roba poveanja atraktivnosti i kvalitete mobilnosti na podruju grada. Politika i mjere utvrene Planom odrive mobilnosti u gradovima trebaju ukljuivati sve oblike i naine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao to su javni iprivatni, putniki i robni, motorizirani i nemotorizirani, pokretni i stacionarni promet. Lokalne jedinice urbanih sredina trebaju percipirati injenicu da se Planodrive urbane mobilnosti nadograuje,proirujena svojepostojeeplanove.Planpruauinkovitijinainrjeavanjaproblemavezanihuz prometni sustav promatranog podruja.Nastavno na postojeuEU praksu i propise drava lanica, njegove osnovne karakteristike su sljedee: jasna vizija, svrha i mjerljivi ciljevi odrivostkojaeuravnoteitiekonomskirazvoj,drutvenupravednostikvalitetu okolia integrirani pristup - koji uzima u obzir praksu i politike razliitih sektora i razina upraverevizija transportnih trokova i koristi - uzimajui u obzir ukupne drutvene trokove i koristi ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 5 participacijski pristup - koji ukljuuje graane i sudionike od poetka do kraja procesa planiranja U akcijskom planu za urbanu mobilnost objavljenom 2009. godine, Europska komisija podrala jebreusvajanjeplanovaodrivemobilnostiugradovimauEuropipomougeneralnih smjernica, promocijom razmjene najboljih primjera iz prakse, utvrivanjem mjerila i podrkom obrazovnih aktivnosti za profesionalce u urbanoj mobilnosti. Slika 1. Smjernice za izradu Plana odrive urbane mobilnosti definirane od Europske komisije(Izvor: http://www.mobilityplans.eu/docs/file/SUMP_Brochure_HR_web.pdf ) Europskiministriprometapodravajurazvojplanovaodrivemobilnostiugradovima.U zakljuku akcijskog plana za urbanu mobilnost od 24. lipnja 2010. stoji da Vijee Europske unije podravarazvojplanovaodriveurbanemobilnostitepotierazvojpoticaja,poput profesionalne pomoi i razmjene informacija, za stvaranje takvih planova. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 6 O PROJEKTU Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Davor BriFakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Zavod za gradski promet ProjektANALIZAFUNKCIJEJAVNOGGRADSKOGPRIJEVOZAUODRIVOJURBANOJ MOBILNOSTIjenastavakistraivanjaodobrenogiprovedenogprojektakaokratkorone financijskepotporeistraivanjuSveuilitauZagrebu,temeljemnamjenskogviegodinjeg institucijskogfinanciranjaznanstvenedjelatnostinajavnimsveuilitimaza2013.godini Ministarstvaznanosti,obrazovanjaisportapodnazivomRazvojplanovaodriveurbane mobilnosti.Naglaavamo da je Europska komisija EU donijela 30. 09. 2009. godineAkcijski plan urbane mobilnosti.NastavnonaEUdokumentiz2009.,Europskakomisijadonosiuveljai2012. godineActionPlanonUrbanMobilityStateofPlayukojemosvjeavatemeiciljeve Akcijskog plana urbane mobilnosti. Sadraj plana koncipiran je u est glavnih tema;Promocija integrirane politikeUsredotoenje na graane, Zeleni urbani transport Jaanje izvora financiranjaRazmjena iskustva i znanja teOptimizacija urbane mobilnosti.SukladnoEUdokumentima,koncipiranjeprojektniprijedlogANALIZAFUNKCIJEJAVNOG GRADSKOGPRIJEVOZAUODRIVOJURBANOJMOBILNOSTI,kojijeprijavljennanatjeajza kratkoronufinancijskupotporuistraivanjuSveuilitauZagrebu,temeljemnamjenskog viegodinjeginstitucijskogfinanciranjaznanstvenedjelatnostinajavnimsveuilitimaza 2014. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 7 Tijekom listopada 2014. godine (28. listopada 2014. godine) Sveuilite u Zagrebu odobrava i dodjeljuje sredstva ugovorom Fakultetu prometnih znanosti za pojedine odobrene prijavljene projekte, izmeu kojih je bio i projekt ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA U ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI. U konceptu odrive urbane mobilnosti Javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu mobilnosti urbanih sredina, zbog svojih nespornih prednosti; visokog operativnog kapaciteta, prostorne i energetske racionalnosti, te socijalne inkluzije svih stanovnika urbanih sredina.Kakojeukontekstuodriveurbanemobilnostinunopostiipromjenumodalneraspodjelegradskih putovanja s koritenja osobnog automobila na javni gradski prijevoz i ostale odrive naine putovanja (pjeaenje i koritenje bicikla), nuno je potrebno jaati potencijale javnog gradskog prijevoza, stvaranjem preduvjeta za konkurentnost koritenju osobnog vozila. Stoga je potrebno javni gradski prijevoz uiniti to je vie mogue atraktivnijim, kako bi se postigla eljena modalna raspodjela putovanja u korist javnog gradskog prijevoza. Svrha i cilj projekta je prikupljanje relevantnih podataka o statikim i dinamikim indikatorimajavnogagradskogprijevoza,kakobiseuoilinedostatciimanjkavostiufunkcijijavnog gradskogprijevoza,posebiceautobusnogpodsustava.Uoavanjemianalizomindikatora javnog gradskog prijevoza, stvaraju se preduvjeti za koncipiranje mjera poboljanja i poveanja atraktivnosti samog prijevoza. Time se strunjacima daje alat za postizanje eljene promjene modalne raspodjele putovanja urbanih sredina na odrive prometne sustave od kojih je javni gradski prijevoz njegova okosnica. Planirana metodologija rada na projektu je bila da se na temelju znanstvenog pristupa provedu istraivanja kroz prikupljanje relevantnih podataka o indikatorima urbane mobilnosti.Utusvrhuplaniranajenabavkaslijedeeistraivakeopreme;specijaliziranakameraza detekcijuodnosnoanalizuprometnihparametaraputemvirtualnihpetlji,specijalizirano mobilno raunalo za rad u terenskim uvjetima, te ostala sitna oprema. Usprkossmanjenomproraunskombudetuod51.500,00kunaikasnompoetkuradana projektu (studeni 2014. godine), projektni tim je krenuo s intenzivnim pripremama i izvrnom dijelu samog projekta. Radiogranienogbudetaipraktinogprovoenjaistraivanjazapodrujeistraivanjaje odabrano podruje Grada Zagreba, s planom da se veina istraivanja izvri tijekom jutarnjeg ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 8 vrnog optereenja karakteristinog radnog dana jesenskih mjeseci 2014. godine. Planirani rok dovretka istraivanja, obrade i analize podataka samog projekta je bio 31. 12. 2014. godine. U okviru projekta planirane su bile aktivnosti: PlaniranojesnimanjeGPSputanjaodabranihlinijaautobusnogpodsustava,sustava javnoggradskogprijevozauGraduZagrebu.Temeljemobradepodatakainjene analize,mogueebitistvoritizakljukeomjeramazapoboljanjeautobusnog podsustava, sve u cilju poveanja atraktivnosti javnog gradskog prijevoza i promijene modalne raspodjele dnevnih migracija. Planiranojeprikupljanjeindikatoraoiniteljimakoritenjaautobusnogpodsustava javnoggradskogprijevozauGraduZagrebu,tenatemeljuanalizezakljuitio prednostima i nedostatcima podsustava.Radi kasnijeg poetka samog projekta i revidiranog financijskog okvira projekta realizirane su sljedee aktivnosti: Prikupljanjeisistematizacijainiteljakojiutjeunaurbanumobilnost(socio-demografski, ponuda i potranja, operativni, ekonomski, sigurnosni) SnimanjeGPSputanjaautobusnihvozilajavnogagradskogprijevoza,tijekom referentnog radnog dana Tijekom provedbe istraivanja prikupljena je relevantna baza podataka o snimljenim linijama autobusnogpodsustavajavnoggradskogprijevozauGraduZagrebu.Radiogranienog vremena trajanja projekta i opsene baze podataka, obrada podataka sublimirana je na prve indikatoreoperativnogizvravanjavoznogredaodabranihlinijaautobusnogpodsustava. Nastavno, nakon uvjetovanog zavretka projekta (31. 12. 2014.), projektni tim e nastaviti s dubinskomanalizomdinamikihindikatorasnimljenihlinijaautobusnogpodsustava,tee analize diseminirati na domaim i meunarodnim znanstvenim i strunim konferencijama. Osim projektnog tima i pridruenih lanova u realizaciji projekta sudjelovali su aktivno studenti diplomskog studija smjera Gradski promet, koji su na taj nain stekliprimijenjena znanjai kompetencije u terenskom i istraivakom radu. Uizvrnomdijeluprikupljanjapodatakaojavnomgradskomprometutramvajskom podsustavu, snimanje je omoguio Zagrebaki elektrini tramvaj.ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 9 Kakojenabavkaspecijaliziranekamerekasnila(nabavkaizEU),planiranaistraivanjasuse provodilainsituputemGPSlokatorakojisupribavljenisainternacionalnogtritaza potrebeprethodnogprojektapodnazivomRazvojplanovaodriveurbanemobilnostiu mjesecu oujku 2014. godine. Istraivanjaprovedenauokviruprojekta,atemeljenanaanalizidostupnihbazapodatakau kojimasuprezentiraniindikatoriiiniteljiprijevoznepotranje,ukazujudapostojidio podataka u javnim bazama (Statistiki ljetopis RH, Statistiki ljetopis Grada Zagreba, Izvjee o stanju sigurnosti u cestovnom prometu RH, i dr.), no takoer i da dio podataka koji se odnose nadinamikeveliinetransportnogsustavagradovanedostaje(prosjenabrzinakretanja vozila,modalneraspodjele,prosjenaudaljenostputovanjaposvrhama,prosjenovrijeme putovanjaposvrhamaisl.).Dioprikupljenihaneobraenihpodatakavezanihzadinamike prometneveliinedostupanjeuDravnomzavoduzastatistikukojisuprikupljeniprilikom popisa stanovnitva 2011. godine.Treba konstatirati da Grad Zagreb, koji je najvea urbana sredinauRepubliciHrvatskoj,nemasustavnogpraenjadinamikihveliinatransportnog sustava za svoje podruje. Slina je situacija i za ostala urbana podruja u Republici Hrvatskoj. Uobiajeno postoje prometne studije ili planovi koji su izraeni za potrebe odreene urbane sredine, no nakon toga ne postoje kontrolno prikupljanje podataka, kako bi se moglo pratiti efekt primijenjenih mjera u odreenoj sredini.Takoer treba konstatirati da i dio dostupnih javnihpodatakaseneobjedinjavauresornomministarstvuMinistarstvupomorstva, prometa i infrastrukture. Prije same provedbe istraivanja, prema planiranoj metodologiji, bilo je potrebno provjeriti i potrebanuzoraksnimanjakojiebitireprezentativan,tetemeljemkojegjemogues odreenompouzdanouzakljuivatioosnovnomskupu.Dioprojektnogtimabaviose,na znanstvenoutemeljennain,provjerompotrebneveliineuzorkapriprikupljanjupodataka. Provedenom provjerom utvrena je potrebna veliina uzorka,u skladu s kojim je istraivanje provedeno, te je verificirana vjerodostojnost prikupljenih podataka. U planovima odrive urbane mobilnosti javni gradski prijevoz je dominantni nain putovanja, posebice radna putovanja (putovanja sa svrhom odlaska i dolaska s posla, odlazak u kolu i sl.). Stoga je analiza operativnih karakteristika autobusnog podsustava javnog gradskog prijevoza od presudne vanosti ukoliko se eli stvoriti preduvjete za konkurentski odnos izmeu javnog gradskogprijevozaiostalihnainaputovanja.KakouGraduZagrebuautobusnipodsustav ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 10 prolazi jednim dijelom (gradske linije) kroz urbano tkivo grada, te je manjim dijelom izdvojen odostalogprometnogtoka,istraivanjejefokusiranonaanalizuoperativnihkarakteristika tramvajskogpodsustavajavnoggradskogprijevoza.Takoer,radiusporedbe,izvrenoje snimanjeiprigradsko-gradskihlinijapodsustava,kakobisemoglaizvritidubinskaanaliza operativnihkarakteristikaautobusnogpodsustavaprijevoza,tezakljuitiomjeramaza poboljanje podsustava, odnosno pojedinih linija. Prostorno vremenski podaci prikupljeni suu referentnim radnim danima za veinu vozila nalinijama odabranih linija autobusnog podsustava.

ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 11 REZULTATI PROJEKTA ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA U ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI U sklopu znanstvenog projekta Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u odrivoj urbanoj mobilnostiprikupljenisurelevantnipodacioindikatorimaurbanemobilnostikojisubili temeljzadaljnjeanalize.PilotistraivanjaautobusnogpodsustavaprovedenasuuGradu Zagrebu tijekom mjeseca studenog 2014. U svrhu poveanja atraktivnosti autobusnog podsustava, cilj istraivanja projekta bio je uvid u nepravilnostivremenaputovanjanakarakteristinimautobusnimlinijama,tedobivanje operativne brzine radi usporedbe sa ostalim modalitetima prijevoza putnika u Gradu Zagrebu. IstraivanjejeprovedenonasedamautobusnihlinijaGradaZagrebarazliitopoloenihu gradskomtkivuodlinijakojesekreuposreditugradadoprigradskihlinija.Zasvelinije karakteristinajeveomaslabaizdvojenostodostalogprometainepostojanjedavanja prednosti prolaska kroz semaforizirana raskrija. Istraivanje se je sastojalo od etiri etape: prva etapa predstavlja izradu autobusnih linija u geoprostornom okruenju, druga etapa istraivanja je prikupljanje podataka, trea etapa je obrada autobusnih ruta, etvrta etapa je interpretacija rezultata istraivanja. Zauzorakjeodabranosedamautobusnihlinija,prikazanihutablici1.Reprezentativnost uzorka linija u vremenu istraivanja oituje se u raznolikosti s obzirom na tip linije i poloaj u gradskom tkivu. Iz tablice je uoljivo kako je udio utih trakova za veinu linija neznatan, te u pravilu ne pridonosi poboljanju uinkovitosti. Uzorkomjeobuhvaeno,promatrajuilinijepojedinano,202stajlita,188meustajalinih udaljenosti, odnosno 139 km autobusnih linija. Prikupljanje podataka je izvedeno na autobusnim linijama pomou GPS lokatora postavljenim na vozaku konzolu autobusa. Podaci su prikupljani iskljuivo za radne dane, te su obuhvaena 3 karakteristina perioda tokom dana: jutarnje vrno optereenje, 06:30 08:30, J izvanvrno optereenje, 08:30 14:30, I poslijepodnevno vrno optereenje, 14:30 17:30, P.ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 12 Tablica 1. Odabrani reprezentativni uzorak autobusnih linija LinijaNazivTipPoloajUdio utih trakova, % 118Trg Maurania - Voltinogradskaradijalna0 146Reljkovieva - Malenica - Jankomirgradskaradijalna15 109rnomerec - Dugavegradskatangencijalna3 220Glavni kolodvor - Dugavegradskaradijalna6 269Borongaj - Sesvetski Kraljevecprigradskaperiferna4 110Savski most - Botinecprigradskaperiferna1 168Savski most - Jedovec - Prekoprigradskaperiferna0 Zaprikupljanjepodatakajebilakarakteristinapokrivenostvozilanalinijamaod95%,te maleni gubici zbog izostajanja GPS signala zabiljeeni su podaci u 90 % putovanja izmeu dva terminala. Za obradu podataka koritena su tri specijalizirana softvera: CanWay za dobivanje ruta vozila i promjenu formata, QGIS za ralambu ruta na putovanja, MS Excel za obradu ruta i interpretaciju rezultata. IzralambeputovanjaizraeneuQGIS-udobivenasuvremenaputovanjanaautobusnim linijama, pojedinano po smjerovima. Rezultati obrade podataka su prikazani pomou tri indikatora: odstupanje vremena putovanja u odnosu na prosjeno vrijeme putovanja, odstupanje vremena putovanja u odnosu na slijed vozila, obrtne brzine na liniji. Izistraivanjaseuoavakakonajveaodstupanjavremenaputovanja(oko50%prosjenog vremena putovanja) nastaju na liniji 118 za izvanvrno i poslijepodnevno vrno optereenje. Razlog tome je poloaj linije u koridorima zelenog vala oko terminala Trg Maurania, gdje dolazi do zaguenja prometnih tokova osobnih automobila.Takoer, primjeuje se odstupanje u odnosu na slijed vozila (interval) vee od jednog vozila u oba smjera na linijama 118 i 109 u poslijepodnevnom vrnom optereenju. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 13 Istraivanjem se primijetilo, kako uz manje iznimke, obrtna brzina raste kako je linija poloena dalje od sredita grada. Za linije 118 i 109 brzina je slina brzini u tramvajskom podsustavu od 12,4 km/h, dok za ostale linije raste i do 2,5 puta veih vrijednosti na prigradskim linijama sa velikimmeustajalinimudaljenostima.Takoer,obrtnabrzinajeuvijeknajmanjanajvieu poslijepodnevnomvrnomoptereenjujertrajedueakoseusporedisjutarnjimvrnim optereenjem.Konkretno,prosjenaobrtnabrzinazaistraivanegradskelinijeiznosi15,8 km/h, a za prigradske linije 21,2 km/h. Zbogkratkoetrajanjaprojektainedovoljnogvremena,obradapodatakaesenastavitiu 2015. godini. Iz velike baze od 34 snimljene rute, 542 putovanja i 800.000 GPS toaka mogue je osim navedena tri indikatora analizirati jo znaajnih indikatora kako bi se dobio to bolji uvid u funkcioniranje autobusnog podsustava Grada Zagreba.Takoer,kakobiseolakaoprocesistraivanjaautobusnih(itramvajskih)linijapredlaese Zagrebakom elektrinom tramvaju da zajedno s Gradom Zagrebom napravi georeferencirani video svih linija javnog gradskog prijevoza. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 14 PLAN BUDUIH ISTRAIVANJA OekujesenastavakfinanciranjaprojektaRazvojplanovaodriveurbane mobilnostitemeljemUgovoraonamjenskomeviegodinjemfinanciranjuznanstvene djelatnosti u godinama 2013., 2014. i 2015.na Sveuilitu u Zagrebu. Na buduem projektu se planiraju izvriti sljedee aktivnosti: Dubinskaanalizaprostorno-vremenskihpodatakaotramvajskomiautobusnom podsustavu u cilju poboljanja kvalitete usluge (brzina putovanja, tonost i redovitost izvravanja voznog reda i sl.) Istraivanjezaposjednutostiiprometnogvolumenanakarakteristinimpresjecimai karakteristinom vremenu u Gradu Zagrebu Istraivanje utjecaja prometnog volumena na emisiju staklenikih plinova i razinu buke u Gradu Zagrebu IstraivanjeparametarabiciklistikogprometnogtokaikoritenjebicikalauGradu Zagrebu po svrsi putovanja Sublimacija i izrada znaajnijihinitelja urbane mobilnosti za gradove RH. Javni gradski prijevoz u Gradu Zagrebu predstavlja okosnicu odrive urbane mobilnosti, stoga e se fokus istraivanja nastaviti u tom pravcu na nain da sesnime karakteristike putovanja kakobisemoglepoboljatinjegoveperformanseipredloitiodreenemjere,posebiceu poveanju operativne brzine. Sostalimsudionicima(GradZagreb,Udrugecivilnogdrutvaidr.,lokalneupravedrugih gradova)uprocesuplaniranjaurbanemobilnostipristupiteseformiranjuzajednikevizije razvojaprometnogsustavaGradaZagreba.Takoer,esepristupitiidiseminacijisteenih spoznajaostalimgradovimauRHisusjednimzemljama(Srbija,CrnaGoraiBosnai Hercegovina). Planirana je i aktivna suradnja s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture u podruju zakona i propisa kojima se ureuju pitanja gradskog prometa. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 15 PROJEKTI TIM Voditelj projekta dr. sc. Davor Bri (davor.brcic@fpz.hr), je izvanredni profesor na Fakultetu prometnihznanosti,ProelnikjeOdsjekaprometiPredstojnikZavodazagradskipromet. Predaje niz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalistikom i poslijediplomskom doktorskomstudiju,kojisuvezanizaurbanipromet.Tijekomsvogznanstvenogi profesionalnogradavodiojeilisudjelovaouvieznanstvenihistrunihprojekata.Usvom profesionalnomradufokusjeusmjeriona:prometnoplaniranjeimodeliranjeprijevozne potranjeurbanihsredina,primjenusuvremenetehnologijeuprometu,sigurnostu cestovnom prometu te odravanje cestovne infrastrukture urbanih sredina. Dr.sc.Ljupkoimunovi(ljupko.simunovic@fpz.hr)jeizvanredniprofesornaFakultetu prometnih znanosti i voditelj Katedre za tehniku gradskog prometa. Predaje niz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalistikom i poslijediplomskom doktorskom studiju, koji su vezani za urbani promet. U svom profesionalnom radu vodio je niz znanstvenih i strunih projekata iz podruja gradskog prometa. Njegovo podruje interesa je: planiranje u prometu, teorija prometnog toka, nemotorizirani promet i prometna sigurnost. Dr. sc. Gordana tefani (gordana.stefancic@fpz.hr) je redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetuprometnihznanosti,voditeljicaKatedrezatehnologijugradskogprometa, voditeljicaposlijediplomskogspecijalistikogstudijasmjerGradskipromet.Predajeniz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalistikom i poslijediplomskom doktorskom studiju, koji su vezani za urbani promet. U svom profesionalnom radu vodila je niz znanstvenih istrunihprojekataizpodrujagradskogprometa.Njezinopodrujeinteresajetehnologija gradskog prometa, kolodvori i terminali i modeli prijevoza putnika u gradovima. Dr. sc. Marko Slavulj (marko.slavulj@fpz.hr) je doktor znanosti u podruju tehnikih znanosti, polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu zagradskipromet.Njegovopodrujeinteresajeupravljanjemobilnou,ITSugradskom prometuiplaniranjegradskogprometasposebnimfokusomnaplanoveodriveurbane mobilnosti.NacionalnajekontaktosobazarazvojSUMP-ovauRepubliciHrvatskoj(Projekt ENDURANCE), http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803). Mario osi (mario.cosic@fpz.hr) PhD cand., je diplomirani inenjer prometa. Asistent je na Fakultetu prometnih znanostii doktorski kandidat na studiju Tehnoloki sustavi u prometu i transportu. Njegovo podruje interesa je prometno planiranje i prometna sigurnost. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 16 Damir Budimir (damir.budimir@fpz.hr) PhD cand., je diplomirani inenjer prometa. Asistent jenaFakultetuprometnihznanostiidoktorskikandidatnastudijuTehnolokisustaviu prometuitransportu.Njegovopodrujeinteresajeprojektiranjeuprometu,Geografski Informacijski Sustavi u prometu i tehnika logistika. DianaRupi(diana.rupcic@fpz.hr),PhDcand.jediplomiranainenjerkamatematike. Zaposlena je Fakultetu prometnih znanosti pri Katedri za primijenjenu matematiku i statistiku. Doktorski je kandidat na Prirodoslovnom-matematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Pridrueni lan projektu: Dinoojat(dino.sojat@fpz.hr)jemagistarinenjergradskogprometa.Trenutanojeu svojstvu vanjskog strunog suradnika na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski promet. Njegovo podruje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje, simuliranje i optimizacije u javnom gradskom prijevozu. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 17 SAECI IZLAGANJA ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 18 ODRIVI URBANI RAZVOJ I TRANSPORT Prof. dr. sc. Ljupko imunovi FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Zavod za gradski promet Saetak Gradovi dananjice odavno su prerasli svoje prvobitne humane okvire. Jedna od krivnji za to leiuneplaniranojurbanizacijiinekontroliranomirenjugradova.Centriaktivnosti,koji inducirajumobilnost,neplanskisurazbacaninaudaljenamjestaugradovima.Povezivanje centaraaktivnostismjestimastanovanja,zasada,najboljeosiguravavlastitiautomobil. Meutim,nagliporastautomobilanacestipolakosepretvarausvojusuprotnostipostaje konicomrazvitkagrada.Posljedicetogasuvelikazagaenjaokolia,rasipanjevremenai energije, mnotvo nepotrebnih kretanja, otuenost i osjeaj usamljenosti graana. Ponovno se oivljavaju ideje za humanizacijom gradskog prostora. Razvijene zemlje sve se vie okreuodrivomprometnomplaniranjukojimsenastojestvoritipretpostavkezarazvitak prometa sukladno drutvenim potrebama i mogunostima. Pred urbaniste i prometne planere postavlja se vrlo kompleksan zadatak za koji bi oni morali nai odgovarajue rjeenje. Zadatak odrivostijedugoroanizahtjevanjertraidasebuduimgeneracijamaosigurabarem onolikovrijednostikolikojenaslijeenoodprethodnegeneracije.Buduidajezadatak kompleksan, njegovo rjeavanje trai sinergiju ekspertnih znanja i ukljuivanje ire drutvene zajedniceurjeavanjenavedenihproblema.Prvosutoshvatiliurbanistiiprometniplaneri. Uoilisudarazlikeunamjenizemljitauzrokujurazlikeuveliini,sastavuteprostornomi vremenskom rasporedu putovanja, to je vrlo bitno za optimalni raspored prometnih tokova unutar gradskog prostora. U svojoj studiji Martens, M.1 zakljuuje da je:

1Martens,M.:AdaptivecitiesinEurope:interrelationshipsbetweenurbanstructure,mobilityandregional planning strategies, FMG (AISSR), Amsterdam, 2006. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 19 a)umalimmonocentrinimgradovimanemotoriziraninainputovanjanajbolja alternativa automobilu b)u policentrinim gradovima, javni promet glavna alternativa prijevozu automobilomc)disperzivna gradska struktura najmanje odriva zbog niske gustoe i visoke ovisnosti o automobilu. Gradovi sniskom gustoom stanovanja pokrivajupuno vee povrineod gradova s visokom gustoom i stoga vie pogoduju za koritenje automobila, a manje za uporabu javnog prijevoza i bicikla. Nekontrolirano irenje gradova irazdioba aktivnosti u prostoru odnosno neplanske promjene u koritenju zemljita, poveavaju prometnu potranju ime se stvaraju zaguenja, koja automatski vode do ekonomskih gubitaka i socijalne ekskluzije stanovnitva. Sdrugestrane,efikasantransport,stimuliraurbanirast,ekonomskirazvoj,promjeneu koritenjuzemljita,socijalninapredakiboljuinkluzijustanovnitva.Kaozakljuakmoese izvesti da je urbani rast strogo povezan s transportom, ali s recipronim posljedinim efektima.Budui da je uoena jaka veza izmeu namjene zemljita i putovanja poduzimaju se zajednike akcije kako bi se zadovoljila mobilnost, a u isto vrijeme smanjilo zaguenje. U novije vrijeme, naglasaksestavljanauinkoviti,pravedaniekolokiprihvatljivprijevoz.Ovojepotpuno suprotanpristuptradicionalnome,kojisetemeljinamaksimiziranjuponude,gradnji prometnica,davanjuprioritetaimaksimiziranjuprotokavozilapredprotokomljudi. Tradicionalnoplaniranjeprecjenjujekoristitehnikihrjeenja,apodcjenjujeindirektne trokove (npr. inducirane vonje osobnim automobilima, prenamjene zemljita itd..). Odrivo planiranjeusmjerenojenaoptimiziranjemobilnosti(slobodanizborkako,kadaigdje putovati), minimiziranje gradnje, optimalno planiranje namjene zemljita sa svrhom ugodnijeg ivotaugradu,upravljanjeparkiranjem,comodality,poveanjepopunjenostiautomobilai ponudu alternativnih opcija mobilnosti s ciljem promjene nainske razdiobe putovanja (Modal Split). Stoga,uvoenjuurbanistikepolitike,trebaznatnoviepanjeposvetitiprometu.Za rjeavanje gradskih problema rijetko se koristi cjelovit, integralni pristup koji pravilno tretira svevrsteprometa.Obinosepoduzimajupojedinaneakcijeijijeprimarniciljestetsko ureenje grada i spaavanje kulturnih spomenika odnosno sredita grada od propadanja, a ne sustavnorjeavanjeprometnihproblemaugraduradipoboljanjekvaliteteivotau gradovima. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 20 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 21 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 22 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 23 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 24 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 25 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 26 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 27 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 28 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 29 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 30 INIDKATORI AUTOBUSNOG PODSUSTAVA JGP-A Mario osi, dipl. ing. FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Zavod za gradski promet Saetak Posjedovanje informacija o indikatorima (pokazateljima) mobilnosti nuno je kako bi se stvorio temelj za konceptualno planiranje urbane mobilnosti u Gradu Zagrebu. Pomou indikatora na uinkovit i jednostavan nain pratimo promjene u prometu, tijekom odreenog vremenskog razdoblja.Indikatoribitrebalinasaet,jednostavanirazumljivnainprikazatistanjeu prometu i trendove promjena. Vjerodostojni indikatori trebaju imati slijedee karakteristike: Specifine (vezane za ostvarenje postavljenih ciljeva/rezultata) Mjerljive (kvantitativno ili kvalitativno) Dostupne (u okviru prihvatljivih trokova) Relevantne (s obzirom na potrebe projektnog tima za informacijama) Vremenski odreene (definiraju vremenski period realizacije projektnih aktivnosti).U prezentaciji je analiziran autobusni podsustav javnog gradskog prometa Grada Zagreba, iji su podaci usporeeni s prosjekom odabranihslinih europskih gradova (gradova kojisu po brojustanovnikaipovriniusporedivisGradomZagrebom).Zbogdostupnostiveine podataka,referentnagodinausporedbeje2009.godina.PojediniindikatorizaGradZagreb izvedenisuizPrometnestudijeGradaZagrebaiz1999.godine,buduidapojedinipodaci nisudostupni,metodolokiprikupljeniisistematizirani.Uanalizisukoritenipodaciiz slijedeih izvora: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagrebaki elektrini tramvaj, PrometnastudijaGradaZagrebaMVA1999.,StatistikiljetopisGradaZagreba,European statistics-Eurostat,EuropeanMetropolitanTransportAuthorities-EMTA,EuropeanRoad Transport Research Advisory Council - ERTRAC. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 31 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 32 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 33

ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 34 METODOLOGIJA OBRADE GPS PUTANJA U AUTOBUSNOM PROMETU Damir Budimir, dipl. ing. FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Samostalnekatedre-Katedrazaope programske sadraje Saetak Pred transportni sustav u urbanim sredinama postavljaju se sve zahtjevnija oekivanja. Dakle, moraodgovoritiprijevoznojpotranjikojaiskazujesvojenegativneuinke,kojisuposebno izraeni u vrnim periodima prometnih guvi koje postaju rak rana suvremene mobilnosti u gradovima.Prikupljanjepodatakaoprometnimtokovimanajeeimazaciljoptimizaciju transportnih procesa kao odgovor na rastuu prijevoznu potranju koja je producirana nizom povezanih initelja. Dakle, da bi se moglo odgovoriti na nastale izazove prometne potranje, poeljno je pratiti i analizirati pokazatelje (indikatore), dakle, mjerljive veliine na osnovu kojih jemogueadekvatnodjelovanjei/ilisinkronizacijaprometnihprocesaucjelini(optimalno iskoristitiraspoloivuprometnuinfrastrukturu,pasvedoracionalizacijeidestimulacije pojedinih vidova prijevoza).Stoga se i pristupilo pronalaenju metode prikupljanja podataka s obzirom na dostignuti razvoj suvremenihtehnologija,kojamoeomoguitiekstrakcijubitnihpokazateljanaosnovu podataka koje sustav ve posjeduje, a za sada se koriste samo za informiranje putnika. Dakle, radi se o podacima (putanjama kretanja) koji su rezultat praenja kretanja vozila JGP-a, a koji bisemogli(topokazujurezultatiistraivanjausvijetu,aiuovomprojektusetopotvrdilo) dodatnoiskoristitiiusvrhumjerenjatj.praenjapokazateljaneophodnihzastvarno vremenskoupravljanjeprometnimpodsustavima.Naovajnainbimogliutjecatinaproces odvijanjaprijevoznogpodsustava(primjericeautobusni)krozintegrativnurazmjenu informacija s upravljakim sustavima. Time bi se ostvarile pretpostavke za sinergijski uinak na bazi prikupljanih pokazatelja i mogunosti adaptivnog upravljanje kao poeljnog naina za ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 35 sprjeavanje nastanka i/ili rjeenja mnogih problema, te kvalitetnije Planove Odrive Urbane Mobilnosti. Dakle, osnovni cilj istraivanja na prikupljanju i obradi podataka u gradovima zasnovanog na pokretnimosjetilima(globalnompozicioniranju)jeustvaranjuodrivogprometnogsustava koji: prua uinkovitiji nain analize problema vezanih uz transport (u gradskim podrujima), doprinosi sigurnosti i kvaliteti usluge, ostvaruje uinkovitost i ekonominost transporta (osoba i roba),doprinosi poveanju atraktivnosti JGP-a, u konanici smanjuje zagaenja, emisije staklenikih plinova i potronju energije.Pristup koji smo istraivali u ovom projektu zahtijevao je detaljnu analizu znaajki prometnog podsustava(autobusniprijevoz)iprimjenunaprednihtehnikafuzijeiasocijacijesenzorskih podataka s drugim podacima koji karakteriziraju sustav koji se analizirao; pa bi se moglo rei daseovametodabaziranaprikupljanjupodatakaprovodeifuzijuklasinihpodatakaod senzoraspodatcimapercipiranimizokoline.Istraivanjeusklopuovogprojektazbog vremenskogogranienjanijeupotpunostisprovedeno,meutimrezultatikojisudobiveni ovim istraivanjem su oekivano dobri. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 36 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 37 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 38 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 39 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 40 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 41 VELIINA UZORKA U PROCJENI PROSJENE BRZINE PUTOVANJA Diana Rupi, dipl. ing. mat. FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Katedra za primijenjenu matematiku i statistiku Saetak Postavljanjem GPS ureaja u autobuse na 7 autobusnih linija u Zagrebu, dobiveni su podaci o prosjenoj brzini pojedine vonje na svakoj liniji. Cilj istraivanja bio je odrediti minimalan broj vonji(veliinuuzorka)dabisepostiglizadaniuvjeti,atosunivopouzdanostiod95%i relativna greka () od 5 %. Da bi se izraunala potrebna veliina uzorka, koristi se formula koja se bazira na standarnoj normalnoj distribuciji i koeficijentu varijacije () te glasi: (

)2. Ova aproksimacija je tonija sa poveanjem broja te se smatra pouzdanom za > 30. Prethodnaistraivanjasupokazaladasekoeficijentvarijacijekreeizmeu10-20%,alis obziromnavelikivarijabilitetizmeusamihlinija,bilojepotrebnoprocijeniti zasvaku pojedinu autobusnu liniju. Budui da je koeficijent varijacije omjer standarne devijacije i oekivanja, kao logian izbor za procjenitelja od () uzima se omjer empirijske standarne devijacije i aritmetike sredine, notajprocjeniteljnijenepristran.Pristranostjenaroitoizraenaakojeuzorakpozitivno asimetrian, tj. ako je procjenitelj koeficijenta asimetrije, , vei od 2.5 . Nai podaci su se pokazaliblago asimetrini u lijevu stranu ( < 0) pa u tom sluaju nisu bile potrebne korekcije za . Dobiveni su koeficijenti varijacije u iznosu 9-17 % (ovisno o liniji), a s obzirom na veliki broj izmjerenih prosjenih brzina, relativna greka je smanjena na 2-4 %. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 42 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 43 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 44 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 45 REZULTATI ISTRAIVANJA AUTOBUSNOG PODSUSTAVA U GRADU ZAGREBU Dino ojat, mag. ing. traff. FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Zavod za gradski promet, vanjski suradnik Saetak Javnigradskiprijevozpredstavljaokosnicuodriveurbanemobilnostiugradovimazbog visokogoperativnogkapaciteta(uusporedbisaosobnimautomobilom),mogunosti koritenjaodstranenajveegbrojastanovnika(uusporedbisapjeaenjemibiciklom),te prostorne, ekoloke i ekonomske prihvatljivosti. Sukladno navedenom, javni gradski prijevoz predstavlja osnovni element pri donoenju planova odrive urbane mobilnosti. Unato neodrivosti modaliteta osobnog automobila na gradskim prometnicama, on je glavni konkurent javnom gradskom prijevozu zbog manjih vremena putovanja, prijevoza od vrata do vrata i vee udobnosti vonje. Kako je u kontekstu odrive urbane mobilnosti nuno postii modalnupreraspodjeludijelagradskihputovanjasaosobnogautomobila,prvenstvenoje nunouinitigradskiprijevozatraktivnijimkrozpoveanjenjegoveuinkovitostiusmislu smanjenjavremenavonjeumreilinija,smanjenjavremenaekanjanadolazakvozilana stajalitima i smanjenja vremena provedenog izvan mree linija. Takoer, nuno je promatrati javni gradski prijevoz kroz smanjenje utjecaja nepravilnosti koje se dogaaju u mrei linija, a znatnoutjeunaodstupanjavremenaputovanjavozila.Nakonpoveanjauinkovitostikao temeljnogkriterijamodalnepreraspodjele,uobzirjepotrebnouzetiisekundarnekriterije (prihvatljive vozarine, niskopodna klimatizirana vozila, ureena stajalita i terminali itd.). Istraivanje je provedeno na 7 autobusnih linija Grada Zagreba razliito poloenih u gradskom tkivuodlinijakojesekreuposredituGradadoprigradskihlinija.Zasvelinije karakteristinajeveomaslabaizdvojenostodostalogprometainepostojanjedavanja prednosti prolaska kroz semaforizirana raskrija. Istraivanje se je sastojalo od etiri etape: ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 46 prva etapa predstavlja izradu autobusnih linija u geoprostornom okruenju, drugaetapaistraivanjajeprikupljanjepodatakaovremenimavonjeujutarnjem vrnomoptereenju,izvanvrnomoptereenjuiposlijepodnevnomvrnom optereenju pomou GPS lokatora postavljenim na 7 odabranih autobusnih linija, trea etapa je obrada autobusnih ruta, etvrta etapa je interpretacija rezultata istraivanja. Rezultati su predoeni u obliku usporedbe vremena putovanja pojedinih vonji sa idealiziranim uvjetimaidobivanjaobrtnihbrzinanalinijamaradiusporedbesobziromnapoloaju gradskom tkivu. Cilj istraivanja je bio uvid u nepravilnosti vremena putovanja na autobusnim linijamaurazdobljimatokomradnogdana,tedobivanjauinakatihnepravilnostina cjelokupan prijevozni proces. U svrhu poveanja uinkovitosti autobusnog podsustava u Gradu Zagrebu, istaknuti su imbenici koji utjeu na smanjenje performansi, te su predloene mjere zaotklanjanjenepravilnostiuvremenimaputovanjaipoveanjeoperativnebrzineu autobusnom podsustavu Grada Zagreba. Takve mjere se svode na: poveanjeudjelaoperacionaliziranogprioritetaautomatskimupravljanjem prometom, izdvajanje autobusnog od ostalog prometa. Takoer,predstavljenjemoguiokvirnastavkaistraivanja,ijajeosnovnazamisao mogunost prometnog odravanja autobusnog podsustava u realnom vremenu. Takva vrsta istraivanja trebala bi sadravati: izradudetaljnegeoreferenciranebazepodatakaoautobusnompodsustavu,kojabi sadravalatipovetrakova,pjeakeprijelaze,semaforiziranaraskrijaiostale elemente, mogunosti izvravanja optimizacije i racionalizacije prijevoznog procesa, upravljanjeprijevoznompotranjomitestiranjehipotezanamreikoritenjem simulacijskih alata. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 47 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 48 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 49 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 50 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 51 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 52 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 53 SADRAJ PROJEKATA NA TEMU IZRADE PLANOVA URBANE MOBILNOSTI dr. sc. Marko Slavulj FakultetprometnihznanostiSveuilitau Zagrebu Zavod za gradski promet Saetak PolitikaimjereutvrenePlanomodriveurbanemobilnostitrebajuukljuivatisveoblikei nainetransportaucijelojgradskojaglomeracijikaotosujavniiprivatni,putnikiirobni, motorizirani i nemotorizirani, pokretni i promet u mirovanju.UsporedeliseodgovoriispitanikajavnihkonzultacijauHRiEUnatemusadrajaPlanova odriveurbanemobilnostidolazisedozakljukadasuodgovorizaprvatrimjestaisti (Pjeaenje i biciklizam, Javni gradski prijevoz i Integrirani prometni sustav). Dubinskom analizom vanosti pojedinih tema za SUMP-ove, tema javnog gradskog prijevoza ocijenjena je prosjenomocjenom4,64 (od maksimalnih5), tema nemotoriziranog prometa 4,61, a tema dostavnog prometa 3,57.Razmjena informacija, znanja i iskustava u podruju odrive urbane mobilnosti provodi se kroz brojneprojektekojeprovodiipodravaEuropskaunija.Vanijiprojektisavlastitimbazama podatakasuCIVITAS(inicijativakojadoprinosipostizanjuodrivog,istijegienergetski uinkovitijeg prometa u gradovima diljem Europe), ELTIS (web portal o urbanoj mobilnosti) i EPOMM (Europska platforma za mobilnost). Primjeridobre prakse provoenja Planova odrive urbane mobilnosti u gradovima Europske unije, rezultirali su pozitivnim uincima u odnosu na postavljene ciljeve (npr. Copenhagen, Lille idr.).IzradomPlanovaodriveurbanemobilnostiuRepubliciHrvatskojpridonijelobise lakem ostvarivanju definiranih ciljeva u pojedinim gradovima. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 54 Ministarstvopomorstva,prometaiinfrastruktureiusuradnjisdrugimnadlenim ministarstvima na nacionalnom nivou trebaju osigurati uvjete za politiku prihvatljivost SUMP-ova, kao i pomo pri dodjeli (sufinanciranju) financijskih sredstava Europske unije u sljedeem razdoblju (2014. 2020.) za projekte odrive gradske i prigradske mobilnosti. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 55 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 56 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 57 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 58 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 59 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 60 ZAKLJUCI OKRUGLOG STOLA 1.Konceptodriveurbanemobilnostiuvjetjeopstankaiodravanjaurbanemobilnostiu urbanoj strukturi, a posebice u metropolitanskim podrujima. 2.Mobilnostkorisnikaprometnogsustavauurbanimaglomeracijamapredstavlja esencijalno pitanje u globalnom trendu urbanizacije. 3.Uciljuenergetske,ekolokeiekonomskeracionalnostiurbanihprostora,javnigradski prijevozpredstavljaokosnicuuinkovitogprometnogsustava.Stogajenunoradi postizanjakonkurentnostipovrinskogjavnoggradskogprijevoza,stvorititemeljza analizu prostorno-vremenskih indikatora performansi ovog oblika prijevoza. 4.Planovi odrive urbane mobilnosti su alat koji predstavlja sukus ciljeva i mjera koje tee racionalnom, sigurnom, efikasnom i dostupnom urbanom transportnom sustavu. 5.Nanacionalnojrazini(RepubliciHrvatskoj)nunojesnanijekrenutisizradombaza prometnih podataka kao preduvjeta za izradu planova odrive urbane mobilnosti. 6.UskladusprometnompolitikomEuropskeunije,izradaplanovaurbanemobilnosti omoguava urbanim sredinama pristup fondovima EU. 7.Nunojenanacionalnojrazini(uRepubliciHrvatskoj)zapoetisizradomsmjernicaza izradu planova odrive urbane mobilnosti. 8.CiViNETmreuSlovenija-Hrvatskapotrebnojeproaktivnijekoristitizairenjeprimjera dobreprakseurbanihsredinaeuropskogokruenja,tenatajnainpodupiratii promovirati izradu i provoenje planova odrive urbane mobilnosti.Zagreb, 22 prosinca 2014. Organizacijski odbor ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 61 POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA Na okruglom stolu bili su prisutni predstavnici: Dravne uprave i jedinica lokalne samouprave:oMinistarstvo unutarnjih poslova RH MUP RH oGrad Samobor oGrad Velika Gorica oGradZagreb(Gradskiuredzaenergetiku,Gradskiuredzastrategijsko planiranje, Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet) Tvrtke oZagrebaki elektrini tramvaj -ZET oHrvatske ceste d.o.o. oLUKOM d.o.o. Ludbreg oHrvatski autoklub HAK Udruga civilnog drutva oSindikat biciklista Studenti Fakulteta prometnih znanosti i ostala zainteresirana javnost. ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 62 FOTO ALBUM ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 63 ANALIZA FUNKCIJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAU ODRIVOJ URBANOJ MOBILNOSTI ZBORNIK 64