XXIII. DRŽAVNO NATJECANJE U ZNANJU FRANCUSKOGA, ŠPANJOLSKOGA I

TALIJANSKOGA JEZIKA

SPLIT, 9. – 11. travnja 2017.

KORISNE INFORMACIJE

Poveznica na stranice Autobusnog kolodvora Split

http://www.ak-split.hr/HR/vozni.red/index.html

Poveznica na interaktivnu mapu grada Splita

http://kartasplita.net/

KONTAKT PODACI ŠKOLE

O SPLITU

O položaju našeg lipog grada nećemo ništa reći s obzirom da svi rado slušamo retoričko pitanje u izvedbi Tereze Kesovije, naravno sa splitskog festivala „ Ča nije bija pametan ti stari rimski car,a ime mu je, sami znate, Dioklecijan. Palac je svoj sagradija, da nije zna ni sam na najlipšem dilu svita, taman usrid Splita!“

No, znamo da je i prije gradnje Dioklecijanove palače postojalo malo ilirsko naselje koje je od Grka nazvano Aspalathos. Godine 305. car Caius Aurelius Valerianus Diocletianus odrekao se vlasti nakon što je osigurao carstvo iznutra i izvana i uselio u svoju palaču koja je spoj rimskog vojničkog logora, castruma, što je vidljivo po pravokutnom tlocrtu palače i raskošne rimske vile, što je vidljivo na južnom pročelju palače koje otvara pogled

prema moru.

Akvadukt je dovodio vodu iz Jadra, o kojoj će kasnije bizantski car Konstantin Porfirogenet napisati da je najukusnija od svih voda. I u svojoj starosti Dioklecijan je bio velik, pa kad su ga pozvali da ponovno uzme carski dijadem zbog građanskog rata koji je izbio, odbio je to tvrdeći da mu to nikad ne bi predlagali kad bi vidjeli kupus iz njegovog vrta uzgojen njegovim rukama. Palača je u stoljećima raspada Rimskog Carstva postala grad. Početkom 7. st. stanovnici bogate i lijepe Salone sklonili su se u palaču i tako će ona silom prilika postati grad pa će široke ulice zbog gradnje novih i skromnijih kuća postati uske i vijugave srednjovjekovne ulice. Novi stanovnici Splita bili su kršćani, koje je sami Dioklecijan progonio, i upravo će ti kršćani Dioklecijanov carski mauzolej pretvoriti u katedralu u kojoj će se častiti splitski zaštitnik, mučenik u Dioklecijanovim progonima, sveti Dujam, a Jupiterov hram postat će krstionica.

No splitske zidine i kule zadržat će svoju funkciju jednako djelotvorne stoljećima nakon što su sagrađene, pa su odbijale i Mongole u 13.st. i Turke u 16.st. No taj grad unutar palače mogao je živjeti samo u suživotu s okolnim hrvatskim stanovništvom ,koje je jezgru svoje države imalo pored Splita, u Solinu i Klisu. Zato naš knez Trpimir posuđuje srebro za svoju crkvu upravo u splitskog nadbiskupa. Hrvatska država koja je

upravo stasala u Dalmaciji uspjela je dobiti posjed nad dalmatinskim gradovima tada pod vrhovnom vlašću Bizanta. Tako i kralj Tomislav sudjeluje u radu crkvenog sabora 925.g. Izumiranjem hrvatske kraljevske obitelji, početkom 12.st., Split kao i ostatak Hrvatske dolazi pod

vlast krune sv. Stjepana, tj. Ugarske. Upravo u to doba Split počinje svoj život kao autonomna gradska komuna, koja sama kuje svoj novac, a na grbu Splita vidljive su zidine Dioklecijanove palače. Grad je imao i svoj gradski statut. Kako se broj stanovnika povećavao zbog gospodarskog procvata splitske komune, tako se srednjovjekovni Split širi i van sigurnosti zidina palače. Splitske lađe tada plove i trguju po čitavom Sredozemlju, a osobito po suprotnoj obali Jadrana, pa s Apeninskog poluotoka dolaze i kulturni utjecaji. To je doba splitskog kroničara Tome Arhiđakona, doba gradnje predivnog zvonika, kampanela, koji će također stajati na grbu splitske komune, a Splićanima svih generacija najdraži orijentir.

U to doba katedrala je dobila i monumentalne romaničke vratnice koje je izradio majstor Andrija Buvina. Borbe između gradskog plemstva i splitskog puka koristi Venecija koja je čekala priliku da zagospodari našom obalom. Venecija je zagospodarila većinom naših primorskih gradova 1420., pa i Splitom. Upravo će mletački utjecaji udariti pečat na život Splita. Tako je u 15.st. mletački stil „cvjetne gotike“ vidljiv i na splitskoj arhitekturi tog doba. U 15. i 16. st. u Split iz talijanskih gradova stiže i humanizam i renesansa, znameniti majstor Juraj Dalmatinac ostavit će traga i u Splitu. Središnja osoba humanizma u Splitu bio je Marko Marulić Pečenić (1450.-1524.) kojega nazivamo Ocem Hrvatske Književnosti zbog njegove „Judite“ napisane na hrvatskome jeziku. No, Marulić i krug oko njega piše i na latinskom pa su se njegova djela čitala širom tadašnje Europe. No već 1537. osmanlijska sjena zauzećem Klisa pada na Split i bogato splitsko polje. Tako će 16. i 17. st. biti obilježeno strahom od osmalijskog zauzimanja Splita. Stoga, u razdoblju baroka nema drugih građevina u Splitu osim gradskih zidina i bastiona vidljivih i danas, posebno na tvrđavi Gripe. No, nije se sa Turcima samo ratovalo. U doba mira trgovalo se pa se u Splitu gradi veliki lazaret u splitskoj luci u kojem se roba držala u karanteni kako bi se raskužila, a zatim se lađama prenosila u Veneciju. Nije to bila samo turska, već i kineska svila pa je Split postao „zlatni prsten između istoka i zapada“. No, s karavanama koje su stizale u Split nije stizala samo fina roba s istoka, već i kuga koja je katkada poharala i grad tako da je s 10000 stanovnika spao na 2000 stanovnika. I u ovom razdoblju splitska je kultura plodonosna. Tako, kasnorenesansni skladatelj Ivan Lukačić izvodi svoje motete, a barokni skladatelj Julije Bajamonti svoj oratorij i više simfonija.

U 17. st. splitski nadbiskup Markantun de Dominis istražuje kao znanstvenik na području fizike i optike i neki ga smatraju prethodnikom Newtona, no došao je u sukob s inkvizicijom pa bježi u Englesku. Početkom 18.st. djeluje pjesnik Jerolim Kavanjin, aktivan u „Ilirskoj akademiji“ koja je gajila hrvatski jezik. Oni koji šetaju po našem divnom Marjanu mogu pročitati njegove stihove koji slave ljepotu snage prirode.

Split je uvijek bio ponosan na svoju antičku baštinu. Tako je humanist Dominik Papalić u svojoj palači skupljao antičke kamene natpise još u 15.st., što je bila prva arheološka zbirka. No Split je svojom ljepotom privlačio i prve turiste, strane umjetnike, arheologe, arhitekte: među prvima mletački arhitekt Andrea Palladio crta i mjeri palaču, u 18.st. britanski arhitekt Robert Adam objavljuje 1764. u Londonu prvo znanstveno izdanje o Dioklecijanovoj palači. To je djelo, kao i divne ilustracije Dioklecijanove palače u

njemu, utjecalo je na razvoj klasicizma u cijeloj Europi.

Osamnaesto stoljeće donosi kraj ocvaloj „Kraljici Jadrana“, Veneciji, 1797., pa Split pada u ruke Austrije, a potom i Francuske od 1805. do 1813.g. Francuzi su unaprijedili Split zaslugom civilnog upravitelja Dalmacije Vicka Dandola i vojnog upravitelja maršala Marmonta koji je uredio splitsku obalu,čiji djelić vidimo kada se spuštamo ulicom po njemu prozvanoj Marmontovom.

Nakon Francuza zavladala je Austrija (od 1813. do 1918.) i Split živi svojim životom pa ga je mimoišlo revolucionirano proljeće naroda 1948., a politički život grada pod Marjanom jača tek u drugoj polovici 19.st. borbom autonomaša i narodnjaka. Autonomaši su za autonomiju Dalmacije u sklopu Austrije, no oni su zapravo bili pod utjecajem talijanske kulture i kasnije će pristajati uz Italiju. Narodnjaci su se borili za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i za ujedinjenje svih Južnih Slavena. Vođa autonomaša Julije Bajamonti, koji je bio poznati splitski gradonačelnik, obnavlja Dioklecijanov vodovod i gradi prvo kazalište, koje je imalo više sjedala od današnjeg. Narodnjaci školovani po europskim centrima uspjeli su upornom borbom i prosvjećivanjem većinom neobrazovanog splitskog puka postići pobjedu nad autonomašima 1881. godine pod vodstvom dr. Gaje Bulata. Borba narodnjaka nije se samo svodila na borbu za jezik. Upravo iz te narodnjačke struje i nastat će „dite Splita“ – Hajduk 1911. godine koji će svojim uspjesima proširiti ime Splita. Splitska općina u rukama narodnjaka razvijala se slobodnije pa u Splitu ili iz Splita djeluju mnogi velikani hrvatske kulture: Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milan Begović, Tin Ujević, Josip Hatze, Jakov Gotovac, Emanuel Vidović, Ignjat Job, Jerolim Miše, Marino Tartaglia, Ivan Meštrović, Branislav Deškonić, Toma Rosandić.

Nastankom Jugoslavije Split je povećao broj stanovnika, ali je i dalje bio većinom težački grad. Po tadašnjim predgrađima koja su danas centar odjekivali su tovari, a na jesen miris mošta, mladog vina. Kako je Zadar bio dio Italije, Split postaje glavna luka Kraljevine Jugoslavije, pa 1925. gradnjom Ličke pruge Split dobiva povijesnu željezničku vezu sa Zagrebom.

Drugi svjetski rat poharao je Split koji je uvijek pokazivao svoj „dišpet“ pa su mnogi Splićani sudjelovali u otporu stranim zavojavačima. Dovoljno je spomenuti da su splitski srednjoškolci prosvjedovali protiv svjedodžbi na talijanskome jeziku. A pogotovo je bilo teško savezničko bombardiranje Splita. U Splitu je formirana prva vlada. Nakon Drugoga svjetskog rata Split raste

velikom brzinom zbog industrije koja se u njemu razvija. Skoro svakih sedam godina Split bi izrastao za još jedan predratni Split.

S kraja 60-ih na 70-e automobila je na splitskim ulicama sve više i više, pa će Toma Bebić na Splitskom festivalu zapjevati: „Tu tu auto vrag ti piz odnija!“, a početkom sedamdesetih u doba hrvatskog proljeća, Splićani, kao i ostatak Hrvatske traže izgradnju autoceste Zagreb-Split. No, nažalost, jugoslavenski vrh osudit će tu ideju kao „nacionalističku“. U Split se 1979. organiziraju 8. Mediteranske igre, zahvaljujući kojima Split raste u moderan grad. Prokopan je tunel kroz Marjan, ukopana željeznica, izgrađen veliki putnički terminal na aerodromu i gradskoj luci, a Split je dobio RTV centar, bazene na Poljudu, dvorane na Gripama i ono najljepše - predivni novi stadion „Poljudska ljepotica“ koja će svojom ljepotom postati uzor mnogim svjetskim stadionima. S pravom je naš Oliver o Splitu tada pjevao kao o „cvitu Mediterana“.

No i moderni Split uvijek se ugledao na ljepotu staroga Splita. Tako u Splitu 3 vidimo i kale staroga Splita. „Ništa kontra Splita“ ne bi se moglo reći ni protiv njegove pop-rock scene koja je cvjetala u '70. i '80. godinama prošlog stoljeća i zauzelo bi nam puno mjesta nabrajati sve grupe i pjevače iz tog razreda, ali je i ta glazba spajala nešto originalno splitsko i svjetsko. Split je pokazao svoj ponos i u Domovinskom ratu. 6. svibnja ustali su Splićani u znak solidarnosti s opkoljenim selom Kijevom i prosvjedovali pred

komandom vojno-pomorske oblasti koja je bila u zgradi Banovine. Split je doživio i bombardiranje Jugoslavenske ratne mornarice kojoj je odgovoreno s obalnih bitnica Hrvatske ratne mornarice pa su se brodovi JRM-a morali povući. Tako je HRM probila blokadu naše obale od snage JRM-a. Mnogi Splićani zajedno s drugim Dalmatincima i Hercegovcima borili su se u sklopu proslavljene 4. Gardijske brigade – „Pauci“. I, konačno, nakon oslobodilačke operacije „Oluja“, iz Zagreba stiže u Split, 26. kolovoza, „vlak slobode“ u kojem je bio hrvatski državni vrh, na čelu s predsjednikom države dr. Franjom Tuđmanom. Nepregledno mnoštvo Splićana oduševljeno je dočekalo vlak i državni vrh, pa je taj događaj označio oslobođenje i konačno povezivanje Lijepe Naše.

O ŠKOLI DOMAĆINU

Dragi učenici, poštovani mentori i članovi državnih povjerenstava, dobro došli u Split i u I. gimnaziju domaćina državnog natjecanja !!!

Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime svih učenika i zaposlenika I. gimnazije Split. Isto

tako, čast mi je što mogu čestitati svima vama, učenicima i mentorima, što ste došli do ove razine

natjecanja.

Naša gimnazija danas broji 635

učenika koji su raspoređeni u 24

odjeljenja. Od toga je 16 jezičnih i

8 klasičnih razreda. Dakle, svake

godine upisujemo četiri jezična i

dva klasična razreda.

I. gimnazija Split nastavlja

tradiciju splitske Klasične

gimnazije koju je još 1700 godine

osnovao splitski nadbiskup

Stjepan Cosmi.

Za svoj dan uzeli smo datum kada

je u Splitu započela s radom prva

državna gimnazija po dekretu

ondašnjih austrijskih vlasti. Bilo je

to 20. studenog 1817. godine.

ČIME SE POSEBNO PONOSIMO:

Upisima na fakultete: oba usmjerenja daju izvrstnu podlogu za upise na sve studije.

Naši maturanti redovito upisuju prvi izbor studija (arhitekturu, građevinarstvo, elektrotehniku,

medicinu, stomatologiju, farmaciju, različite pedagoške grupe predmeta, menadžment, pravo ...).

Državnom maturom:

Prolaznost je 100% ! Po

rezultatima smo među deset

najboljih škola u Hrvatskoj

(Hrvatski jezik-peti, Engleski

jezik-osmi).

Četiri oskara znanja u

posljednje dvije godine:

Svake godine sudjelujemo na

svim razinama natjecanja i na

smotri LiDraNo. Zadnje dvije

godine na državnim

natjecanjima iz sljedećih

predmeta: Hrvatski jezik,

Engleski jezik, Talijanski jezik,

Njemački jezik, Španjolski

jezik, Latinski jezik (jezična i klasična gimnazija), Povijest i Biologija.

U ovoj nastavnoj godini naši učenici idu, između ostalih predmeta, na državno natjecanje

iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Talijanskog jezika, Španjolskog jezika, Latinskog

jezika i Grčkog jezika (klasičari).

Dramska grupa: Redovito pripremaju prigodne predstave i mjuzikle. Ove smo nastavne godine

izveli mjuzikl „Little Shop of Horrors“ s partnerskom školom iz Dovera/Engleska, a premijera je

bila u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u četiri izvedbe u listopadu 2016. godine. Nakon

toga, 1. prosinca 2016. cijeli je ansambl išao u Englesku gdje su izveli tri predstave.

Fotografska grupa: I ove ćemo godine upriličiti međunarodnu izložbu fotografija s

prijateljskom školom iz Engleske, s temom „Krugovi“ u galeriji Muzeja grada Splita.

Literarna, recitatorska i filmska

grupa: Svake godine su na LiDraNu.

Novinarska grupa: pripremaju i

školski list „Fama“.

UNESCO smo škola: s različitim

projektima.

Međunarodna suradnja: sa školama u

Engleskoj, Italiji, Sloveniji.

Športski klub: postiže vrhunske

rezultate u individualnim i ekipnim

športovima. Ponosimo se košarkašima, nogometašima, rukometašima i odbojkašima.

Među našim su učenicima brojni daroviti kategorizirani športaši i glazbenici- o njima posebno

skrbimo.

Gosti predavači: s različitim aktualnim temama.

Europski projekti: Upravo smo završili veliki europski projekt „Heureka“ zajedno s dvije škole iz

Zagreba i Varaždina. Cilj je projekta unaprijediti nastavu u prirodnoj grupi predmeta (Informatika,

Matematika, Fizika, Kemija, Biologija i Geografija). Tako ćemo u sljedećoj nastavnoj godini

ponuditi učenicima tri nova fakultativna predmeta, i to: Matematiku s informatikom, Geografiju s

informatikom i Informatiku.

Humanitarni rad učenika:

suradnja s brojnim

volonterskim udrugama.

Učionice: Sve su učionice

opremljene računalima s

projektorima i internetom. U

nekim učionicama imamo i

„pametne ploče“ najnovije

generacije.

U Splitu, 23. ožujka 2017.

Marijan Puljiz, prof.

ravnatelj

XXIII. DRŽAVNO NATJECANJE U ZNANJU FRANCUSKOGA, ŠPANJOLSKOGA I

TALIJANSKOGA JEZIKA

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA ZA NATJECANJE IZ FRANCUSKOGA JEZIKA

1. Petra Cukrov Ćurčija, prof., IV. gimnazija i Osnovna škola Jure Kaštelana, Zagreb 2. dr. sc. Darja Damić Bohač, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za romanistiku,

Zagreb 3. Davorka Franić, prof., XVI. gimnazija, Zagreb 4. Tea Jahić, prof., Osnovna škola Matije Gupca i Osnovna škola Otok, Zagreb, predsjednica 5. Marie-Jocelyne Kantarci, prof., lektorica za francuski jezik, École française EuroCampus

Zagreb, Zagreb 6. Alexis Messmer, pedagoški savjetnik, Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici

Hrvatskoj, Zagreb 7. Kristina Pirs, prof., Osnovna škola „Mejaši“, Split 8. Vesna Poljak, prof., Ugostiteljsko-turistička škola, Osijek i Prosvjetno kulturni centar Mađara

u Republici Hrvatskoj, Osijek 9. Loreana Selišek Butina, prof., XV. gimnazija, Zagreb, tajnica 10. Alice Urien, prof., Angla – Centar stranih jezika, Zagreb 11. mr. sc. Galjina Venturin, Klasična gimnazija, Zagreb

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ ŠPANJOLSKOGA JEZIKA

1. Cvjetanka Božanić, prof. savjetnik, X. gimnazija „Ivan Supek“, Zagreb 2. Consuelo Elías, prof., izvorna govornica, umirovljenica, Zagreb 3. Dunja Frankol, prof., Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za romanistiku, Zagreb 4. Sanja Padavić, prof. mentor, Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka 5. Anamaria Valencia Špoljarić, prof, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ TALIJANSKOGA JEZIKA

1. Kristina Abramović, prof., Osnovna škola „Mato Lovrak“, Nova Gradiška 2. Vlatka Benko, prof., Srednja škola Zabok, Zabok 3. Lorena Lazarić, prof., Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, predsjednica 4. Ljerka Perković Hnatjuk, prof., Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor 5. doc. dr. sc. Monica Priante, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb 6. Marija Puškarić, prof., Srednja škola Pakrac, Pakrac, tajnica 7. Dott. ssa. Maria Rugo, prof., ABC Škola talijanskoga jezika, Zagreb 8. Goran Rukavina, prof., Ekonomska škola Imotski, Imotski 9. Dolores Stojanović, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica

10. Ivana Uremović Gašić, prof., Osnovna škola „Rikard Katalinić Jeretov“, Opatija

PROGRAM

I. GIMNAZIJA SPLIT, SPLIT, 9. – 11. travnja 2017.

NEDJELJA, 9. travnja 2017. do 17.00 sati dolazak u Split i smještaj u hotel

Hotel Zagreb 18:00 - 19:30 večera

19.30 polazak autobusa na otvaranje Natjecanja

20:00 – 21:00 svečano otvaranje Natjecanja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa

Zrinsko-Frankopanska 19. Split

21:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva Hotel Zagreb

PONEDJELJAK, 10. travnja 2017.

07:00 – 08.00 doručak Hotel

08:00 polazak autobusa u Školu

Škola

8.45 razmještanje učenika po učionicama 08:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva

09:00 – 10:30 09:15 – 10:30 od 10:30

početak pisanog dijela ispita Okrugli stol –za mentore i državno povjerenstvo ispravljanje 1. dijela testa za članove DP

10:30 – 10:45 pauza za natjecatelje

10:45 – 12.15 početak drugog dijela pisanog ispita

12:15 završetak pisanog dijela natjecanja objava točno riješenih primjeraka testa

12.30 polazak autobusa u hotel na ručak

13:00 – 14:15 ručak za natjecatelje i mentore Hotel

14:15 polazak autobusa u Školu Škola 15.00 – 16.00 pripreme za prezentacije

16:00 – 18:00 usmeni dio ispita – kreativne radionice ; prezentacije

18:00 – 18:30 objava privremenih rezultata uvid u testove i žalbeni postupak

Škola

19.00 polazak autobusa u hotel

19:45 – 21:30 večera Hotel 21:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva

UTORAK, 11. travnja 2017. 07:00 - 08:00 doručak Hotel

8.00 polazak autobusa u Školu

09:00 sastanak članova Državnog povjerenstva Škola 09:00 – 12:00 drugi dio ispita (govorna interakcija prema rasporedu)

12.00 polazak autobusa u hotel

12:30 – 13:30 ručak Hotel

14:00 – 15:30 obilazak grada uz stručnog vodiča

16:00 – 17:00 svečana podjela priznanja i nagrada i zatvaranje natjecanja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa

Zrinsko-Frankopanska 19. 17:30 odlazak sudionika

SUDIONICI NATJECANJA

FRANCUSKI JEZIK Osnovne škole – lista A

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Tomas Čorak Grdović Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

2 Nuša Vručinić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

3 Matko Krnić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

4 Zita Đorđević Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

5 Tadej Ježek Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

Osnovne škole – lista B

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Ana Marković Donka Gerakarov OŠ Gustava Krkleca - Zagreb

2 Elena Ordulj Vedrana Hozjan OŠ Ivana Gorana Kovačića - Zagreb

3 Marta Belaić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

4 Hana Vlahov Daniela Pijaca OŠ Šimuna Kožičića Benje

5 Lucija Hartman Mirjana Rodić OŠ Cavtat

6 Ivona Gracin Ana Kos OŠ Samobor

7 Lucijana Žamić Kristina Pirs OŠ Mejaši - Split

8 Leon Korman Dolores Erent-Ratoša OŠ Mate Lovraka - Zagreb

9 Lea Stanić Marijana Primorac OŠ Mladost - Zagreb

Osnovne škole – lista C

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Felix Miro Runquist Bojana Njegovan OŠ Vladimira Nazora - Rovinj

2 Nika Kraljević Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga

Srednje škole – lista A

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Leon Bastalić Jasnica Rebrović IV. gimnazija - Zagreb

2 Klara Miholić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb

3 Melita Kovačić Ivana Kalaica Gimnazija Tituša Brezovačkog

4 Lucija Vuletić-Antić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb

5 Rahela Markušić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb

6 Alix Uzelac Vedriš Galjina Venturin Klasična gimnazija - Zagreb

Srednje škole – lista B

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Tihana Golubić Silvana Soldo II. gimnazija - Split

2 Elisa Bellesi Nataša Pavković Srednja talijanska škola - Rijeka

3 Marina Banov Danica Stevović Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka

4 Ivona Kelava Darling Pantelić-Strenja Gimnazija Pula

5 Petra Frigo Mirela Balde XVI. gimnazija - Zagreb

6 Maria Magdalena Matić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb

7 Marta Hrelja Jasminka Bešenić - Ivančić Prva gimnazija - Varaždin

8 Antonio Afrić Danica Stevović Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka

9 Luka Karlović Ivana Žnidarić Kajić Druga gimnazija - Varaždin

10 Karla Aleksandra Župa Silvana Soldo II. gimnazija - Split

11 Iva Jurat Irena Benčik Povše Prva riječka hrvatska gimnazija

12 Barbara Balić Silvana Soldo II. gimnazija - Split

Srednje škole – lista C

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Ante Žunić Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb

2 Dorotea Maras Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb

3 Ana Raspudić Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb

Srednje škole – lista D

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole

1 Anita Nodilo Marina Kristić Kulušić Turistička i ugostiteljska škola - Dubrovnik

2 Dominik Budan Marina Mikša Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola - Samobor

3 Luka Karakaš Ecija Borčić Peruza Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola - Zadar

4 Lorena Tišljar Tihana Hrastinski SŠ Zabok

5 Mario Paškoto Nataša Matošević Hotelijersko-turistička škola - Opatija

6 Sara Bundalo Marina Kristić Kulušić Turistička i ugostiteljska škola - Dubrovnik

7 Marijana Šušak Tamaš Peho Ugostiteljsko - turistička škola - Osijek

8 Stela Kuzmanić Helena Stamenov Turističko - ugostiteljska škola - Split

TALIJANSKI JEZIK KATEGORIJA - OSNOVNE ŠKOLE

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto

1. Eva Grgeta Bojana Klobas OŠ Vladimira Nazora Vrsar

2. Luca Laković Luciana Malusà Tuntor OŠ Jurja Dobrile Rovinj

3. Adrian Čekić Daliborka Škofić OŠ Tar Tar

4. Adriana Vrban Martina Baljak OŠ Marije i Line Umag

5. Filip Folo Klaudija Babić Rihter OŠ Mate Balote Buje

6. Franceska Milohanić Leana Licul OŠ Vladimira Nazora Pazin

7. Silvija Raunić Sanja Rubba OŠ Kaštanjer Pula

8. Klara Pauletić Anita Sijerković Radin OŠ Poreč Poreč

9. Jana Šarolić Ivana Vučetić OŠ Split 3 Split

10. Luka Vulić Jagoda Gudić OŠ Pojišan Split

11. Lara Dinić Anita Sijerković Radin OŠ Poreč Poreč

12. Franciska Ivić Tea Kolarić OŠ Vazmoslava Gržalje Buzet

13. Ivana Kristić Vedrana Šitić OŠ Ravne Njive Split

14. Maša Gašparović Kristina Štefiček OŠ Augusta Šenoe Zagreb

15. Mara Kristina Barišić Vedrana Šitić OŠ Ravne Njive Split

16. Rita Burini Dubravka Novak

OŠ Antuna Gustava Matoša

Zagreb

17. Erik Geržinić Maja Šimonović Cvitko OŠ Jože Šurana Višnjan

18. Eric Jerman Martina Baljak OŠ Marije i Line Umag

19. Antonio Juričić Dubravka Novak

OŠ Antuna Gustava Matoša

Zagreb

20. Nikka Brajković Bojan Burić OŠ Vladimira Nazora Rovinj

KATEGORIJA – GIMNAZIJE

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto

1. Valentina Puškadija Germide Minozzi Srednja škola Mate Balote Poreč

2. Livio Žužić Tatjana Bratanović Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin

3. Veronika Jović Zorka Horvat I. gimnazija Split Split

4. Marko Miočić Aida Mikulić Gimnazija Franje Petrića Zadar

5. Robert Olujić Zorka Horvat I. gimnazija, Split Split

6. Sven Sušanj Matea Leka Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka

7. Tara Grbčić Matea Leka Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka

8. Nika Horvat Linda Palameta I. gimnazija Split Split

9.. Bruno Minigo Daria Bradarić V. gimnazija Vladimira Nazora Split

10. Karla Mrčela Zorka Horvat I. gimnazija Split

11. Lara Karanušić Daria Bradarić V. gimnazija Vladimira Nazora Split

12. Antonio Grgurić Iva Dubravica

Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica

13. Rita Getto Magdalena Kozić II. gimnazija Osijek Osijek

14. Gianna Kozlović Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje

15. Romina Damijanić Karin Bolković Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Pula Pula

16. Ariana Turković Danijela Delmoro Srednja škola Mate Balote Poreč

17. Anna Maria Prendivoj Nataša Frković Đorđević Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

18. Marin Pepić Iva Dubravica Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica

19. Lenny Dagostini Nevenka Vidović Gospodarska škola Istituto professionale Buje Buje

KATEGORIJA - STRUKOVNE ŠKOLE

R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto

1. Natalia Orzan Daisy Ghersinich Fiškuš

Turustičko-ugostiteljska škola Antuna Štifanića

Poreč

2. Erik Brečević Nevenka Vidović Gospodarska škola Istituto professionale Buje

3. Petra Šimičić Afrodita Širika Spaqui Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Pula

4. Anastazia Šantov Učkar Kristina Kraljić Pleša

Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeka

5. Lea Vrban Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje 6. Sara Berneš Daisy Ghersinich Fiškuš Srednja škola Mate Balote Poreč

7. Jure Bulović Mirela Klarić Turističko-ugostiteljska škola Split Split

8. Viktorija Štokovac Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje 9. Jelena Belinić Sanja Jelaković Kühner Srednja škola Ban Josip Jelačić Zaprešić

10. Sara Markus Željka Barun

Hotelijersko-turistička škola Zagreb

Zagreb

11. Domina Jagnjić Mirela Bernardi Marić

Srednja strukovna škola Blaž Juraj Trogiranin

Trogir

12. Sandi Radešić David Modrušan Srednja škola Zvane Črnje Rovinj

13. Iris Tomašić

Marijana Tomašić Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir

Krk

14. Ana Marija Milina Veselinka Milina Srednja škola Petra Šegedina Korčula

ŠPANJOLSKI JEZIK

LISTA A

LISTA B

R. br. Ime i prezime učenika Mentor Ime škole Mjesto

1 MIA BROZ Jelena Bogdanović Prva riječka hrvatska gimnazija

RIJEKA

2 VERONIKA KOŠTAL Ana Dorešić XVIII. gimnazija - Zagreb ZAGREB 3 MIHAELA TOPOL Magda Kuljiš X. gimnazija „Ivan Supek“ ZAGREB 4 ISKRA TESS DAUTOVIĆ Mateja Mikulec IV. gimnazija ZAGREB 5 MONIKA ŽUVELA Ana Pavličević Gimnazija Dubrovnik DUBROVNIK 6 MAJA GREGURIĆ Dina Tariba I. gimnazija ZAGREB 7 SILVIJA MARTINČEVIĆ Ivica Cikač I. gimnazija Varaždin VARAŽDIN 8 ANA RADIĆ Kata Špika SŠ „Ivana Lucića“ TROGIR

9 VALENTINA KALINGAR Ljerka Perković Hnatjuk

Gimnazija A G Matoša SAMOBOR

10 JELENA KURJAN Miranda Hercigonja Gimnazija Lucijana Vranjanina ZAGREB 11 MARINELA MANDIĆ Magda Kuljiš X. gimnazija „Ivan Supek“ ZAGREB

12 DINA LJUBIŠA Jelena Bogdanović Prva riječka hrvatska

gimnazija RIJEKA

13 ANITA BUTORAC Petra Foršek Gimnazija Karlovac KARLOVAC

R. br. Ime i prezime učenika Mentor Ime škole Mjesto

1 ANITA NODILO Barbara di Ceglie Turističko i ugostiteljska škola- Dubrovnik

DUBROVNIK

2 LUKA RUŽIĆ MARUŠIĆ Linda Palameta I. gimnazija - Split SPLIT 3 ANTONELA PRNJAK Linda Palameta I. gimnazija - Split SPLIT 4 JURAJ TOMAIĆ Melita Kovačev Klasična gimnazija ZAGREB 5 MARTINA ZEBIĆ Silvija Batić Ban IV. gimnazija ZAGREB 6 PETRA DETELIĆ Mateka Mikulec IV. gimnazija ZAGREB

SPONZORI

IZRADILI

Nikša Dodoja, prof. latinskog jezika i povijesti

Marijan Puljiz, prof. geografije, ravnatelj

Maristela Rubić, prof. matematike i informatike