AnAhronost izvozne strukture: preprekA privrednom rAstu · ture izvoza sedam razvijenih privreda....

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

110

ORIGINALNI NAUČNI RADOVI/SCIENTIFIC PAPERS

Predrag Petrović *

AnAhronost izvozne strukture: preprekA privrednom rAstu

the obsolescence of export structure: An obstAcle to economic growth

ApstrAkt: Iako je smanjenje spoljno-trgovinske neravnoteže gotovo jedini pozi-tivan makroekonomski pomak u 2005. godini, čini se da ona bez razloga gubi na značaju. Drugi gorući ekonomski prob-lemi, pre svega inflacija, potisnuli su ovaj, ranije i te kako aktuelni problem u drugi plan. Svakako, mora postojati ra-zumevanje za takav tretman od strane kre-atora ekonomske politike uzme li se u obzir činjenica da će ovogodišnja inflacija gotovo dvostruko premašiti prvobitno planiranu te da Međunarodni monetarni fond čvrsto insistira na dodatnom pooštravanju kako fiskalne, tako i monetarne politike, ne bi li se obuzdala narastajuća cenovna nestabil-nost. Najveći deo odnosnih zahteva kreato-ri ekonomske politike već su ispunili. Ipak, spoljnotrgovinska neravnoteža jeste i dalje prilično visoka. Ova teza je podržana činjenicom da je Srbija zemlja u tranziciji sa gotovo najnižim stepenom pokrivenosti uvoza izvozom. Iako je u tekućem delu godine ostvaren rast robnog izvoza, teško je reći koliki deo tog rasta se odnosi na re-alni rast prouzrokovan ranijim procesima privatizacije i restrukturiranja, a koliki na realnije statističko iskazivanje koje je posledica uvođenja poreza na dodatu vrednost (PDV). Takođe, i na strani uvoza postoje izvesne nejasnoće. Ekonomisti se

slažu da je uvođenje PDV dovelo do pre-livanja uvoza iz 2005. u 2004. godinu, naročito tokom poslednja tri meseca 2004. godine. Pored toga, čini se da postoji širok konsenzus da je uvođenje PDV implici-ralo smanjenje fenomena za koji se ranije, najčešće od starne kreatora ekonomske politike, pretpostavljalo da igra značajnu ulogu u iskazivanju spoljnotrgovinskog deficita. Reč je o ”naduvavanju“ uvoznih faktura. Eliminisanje ili bar redukovanje ovog fenomena rezultiralo je realnijim is-kazivanjem vrednosti robnog uvoza. Nema sumnje da je jedan deo ovogodišnjeg sman-jenja spoljnotrgovinske neravnoteže u vezi sa privremenim poremećajem koji je izaz-van uvođenjem PDV. Sa druge strane, os-tatak je u vezi sa rastom izvoza koji jeste posledica restrukturiranja i privatizacije domaćih preduzeća. Drugim rečima, da pomenuti poreski oblik nije uveden, spoljnotrgovinski deficit bio bi smanjen, ali dosta slabijim intenzitetom.klJuČne reČi: izvoz, struktura izvoza prema faktorskoj intenzivnosti, strukturna podudarnost izvoza.

AbstrAct: Although the decrease in foreign trade imbalance is almost the only positive macroeconomic shift in 2005, it seems that this problem is losing impor-

* TelekomSrbija

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

111

Anahronostizvoznestrukture:preprekaprivrednomrastu

tance for no reason. Other burning eco-nomic problems (inflation, first of all) have pushed aside this problem that was a real burning issue. Of course that there has to be understanding for such treatment by the creators of economic policy considering the fact that the inflation in this year will sur-pass the originally planned inflation almost twofold, and that the International Mone-tary Fund is firm in insisting on additional rendering both fiscal and monetary policy more severe in order to restrain the grow-ing price instability. Bearers of economic policy have already fulfilled a large part of the given requirements. Nevertheless, the foreign trade imbal-ance is still fairly high. This thesis is sup-ported by the fact that Serbia is a country in transition with almost the lowest degree of import coverage by export. Despite the marked rise in goods export that has been realized in this part of the year, it is difficult to say which part of the growth has been caused by the privatization processes and restructuring, and which part accounts for a more realistic statistical expression that is a consequence of value added tax (VAT) endorsement. Also, there are certain vague

issues concerning the import itself. The economists agree that VAT endorsement led to overflowing the import from 2005 to 2004, especially in the last quarter of 2004. Additionally, it seems that there is a wide consensus that VAT endorsement implied the decrease in the phenomenon which was supposed, mostly by the creators of eco-nomic policy, to have played an important role, and it is about the “inflated” import invoices. Elimination or at least reduction in this phenomenon resulted in more real-istic expression of goods import value. It is almost clear that a part of this year’s de-crease in foreign trade imbalance has been due to temporary disorder caused by VAT endorsement. On the other hand, there is no doubt that the rest is due to the expan-sive increase in export which is the conse-quence of restructuring and privatization of domestic enterprises. In another words, if the mentioned tax form had not been endorsed, the foreign trade deficit would have been decreased, but with rather low intensity.keY words: export, factor intensity of export, structural conformity of export.

1. uvod

Ovaj rad polazi od teze da većina manjih zemalja strategiju dugoročnoodrživogprivrednograstazasnivajunaotvorenosti i izvoznojekspanziji.Datastrategija viđena je kako u uspešnim zemljama u tranziciji (ZUT), tako i ubrzorazvijajućimzemljamaDalekogistoka.Ciljovogradajestedarasvetlijedanozbiljanograničavajućifaktorekspanzijeizvoza.Rečjeonjegovojstrukturiko-jomseprivredaSrbije,nažalost,nemožepohvaliti.

UprvomdeluradastruktururobnogizvozaSrbijeanaliziraćemopremafak-torskojintenzivnosti,saciljemdaposredstvomkomparativneanalizesasedamekonomskirazvijenihzemaljaišesnaestZUTocenimonjenkvalitet.

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

112

Predrag Petrović

Udrugomdeluradapomoćuodgovarajućihdeskriptivnihstatističkihpoka-zateljaidentifikovaćemopredznakstrukturnihpromenarobnogizvozaSrbijeuperiodu1990-2004.godine,kaoiaktuelninivostrukturnesličnostisaprosečnomstrukturom izvoza razvijenih zemalja. Komparacijom sa razvijenim zemljamai ostalim ZUT rasvetlićemo kvalitet strukture robnog izvoza Srbije. Konačno,analiziraćemoistepenstrukturneprilagođenostiizvozaSrbijepotrebamanjenihnajvažnijihizvoznihpartnera,štobiuslučajunjegovogniskognivoamoglooz-biljnodaograničidugoročniprivrednirast.

2. strukturA robnog izvozA premA mArrewiJk - hinloopen metodologiJi

MetodologijukojajekorišćenauprvomdeluradarazvilisuprofesoriJeroenHinloopen(University of Amsterdam)iJacobusGijsbertusMariavanMarrewijk(Erasmus University Rotterdam).1 Zapravo, koristeći trocifreni nivo SMTK-re-vizije3MarrewijkiHinloopensuizdvojilipetgrupaproizvodapremafaktorskojintenzivnostiito:

• Primarniproizvodi• Prirodnimresursima-intenzivniproizvodi• Nekvalifikovanimradom-intenzivniproizvodi• Tehnološki-intenzivniproizvodi• Ljudskimkapitalom-intenzivniproizvodi

Uproizvodesaniskimnivoomdodatevrednosti,niskogstepenafinalizacijespadaju: primarni proizvodi, prirodnim resursima i nekvalifikovanim radom-intenzivniproizvodi,pričemusestepenfinalizacijepovećavakrećućiseodprvekatrećojgrupiproizvoda.Poslednjedvegrupeproizvodasuproizvodisaznatnovećomdodatomvrednošćuineuporedivovećimstepenomfinalizacije.Naročitoje važno istaći da je dominantno učešće tehnološki-intenzivnih proizvoda ustrukturiizvozakarakteristikagotovosvihekonomskirazvijenihzemalja,tebistoganjenopoboljšanjepodrazumevalopovećanjeudelaovihproizvodauukup-nomizvozu.Ovatezasejednostavnomožepotkrepitirezultatimaanalizestruk-tureizvozasedamrazvijenihprivreda.

Kod svih obuhvaćenih privreda tehnološki-intenzivni proizvodi domini-rajuustrukturiukupnogrobnogizvoza.Triranijepomenutegrupeproizvodasanajnižomdodatomvrednošćuimajuzanemarivomaloučešćeuukupnomiz-vozu svih analizom obuhvaćenih zemalja. Izuzetak predstavlja Holandija, kaoagrarno razvijena zemlja, koja ostvaruje visoko učešće primarnih proizvoda

1 www.few.eur.nl/few/people/vanmarrewijk/eta/intensity.htm

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

113


u strukturi ukupnog izvoza. Ljudskim kapitalom-intenzivni proizvodi u svimzemljama(izuzimajućiHolandiju)imajunajvećeučešćeuukupnomizvozuposletehnološki-intenzivnihproizvoda.

Grafikon 1.1 Strukturarobnogizvozaodabranihekonomskirazvijenihzemaljapremafaktorskojintenzivnosti,2003.godina

Izvor: Proračunautoranaosnovupodatakapreuzetihsawww.intracen.org/tradstat/sitc3-3d.

Zaključakkojiseizoveanalizemožeizvestijestedajezajedničkiimeniteljzasveekonomskirazvijenezemlje,kadajeupitanjustrukturaizvozapremafaktor-skojintenzivnosti,visokidominantanudeotehnološki-intenzivnihproizvoda.Praćenjedinamikeudelaovihproizvodauukupnomizvozu,zabilokojuprivre-du,moglobibitivalidankriterijumzaocenupromenestrukturenjenogizvoza.

Sagledajmokakva jestrukturarobnog izvozaSrbijeprimenomMarrewijk-Hinloopenmetodologije.

Neophodno je analizirati trendove u oba potperioda (1990-2000. i 2000-2004.godine).UvremenskomperioduoštrogpadaukupnogrobnogizvozaSr-bije(1990-2000.godine)ostvarenjepadizvozasvihrobnihkategorija.Izvozpri-marnihproizvodaopaojesa5,5milijardiUSDu1990.preko2,7milijardiUSDu1998.nasvega1,6milijardiUSDu2000.godini.Gledanoizperspektiverelati-vnogsmanjenja,izvozovihproizvodaredukovanjeza54%štojedostablažipaduodnosunapadukupnogizvoza.Posledicasporijegpadaizvozaprimarnihpro-izvodaupoređenjusasmanjenjemukupnogizvozajestedramatičnopovećanjeudelaovihdobarauukupnomizvozuitosa16%u1990.na25,5%u2000.godini.Nemasumnjedaje,oslanjajućisenarezultateanalizestruktureizvozaekonom-skirazvijenihzemalja,ovakavtrendizrazitonepovoljan.

Trendjeneštodrugačijikadasuucentrupažnjeprirodnimresursima-inten-zivniproizvodi.Izvozovihdobaraopaojesa820,8milionaUSDu1990.na234,9milionaUSDu2000.godini.Intenzitetsmanjenjanjihovogizvozajeskoroiden-tičanintenzitetusmanjenjaukupnogizvoza.Drugimrečimaizvozovihdobara

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

114

Predrag Petrović

opaojezagotovo71%,tejenjihovoučešćeuukupnomizvozuostalonepromen-jenoiiznosiloje15,1%.

Tabela 1. StrukturarobnogizvozaSrbijepremafaktorskojintenzivnosti1990-2004.god.,hilj.USD,%

Izvoz Index Udeo u ukupnom izvozu- %

1990 1998 2000 2004 2004/1990

2000/1990

2004/2000 1990 1998 2000 2004

Ukupno 5.456.954 2.723.020 1.557.837 3.577.350 66 29 230 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%Primarni proizvodi

872.767 583.346 397.965 1.050.537 120 46 264 16,0% 21,4% 25,5% 29,4%

Prirodnim resursima intenzivni proizvodi

820.763 341.390 234.957 373.869 46 29 159 15,0% 12,5% 15,1% 10,5%

Nekvali-fikovanim radom intenzivni proizvodi

1.339.889 478.503 284.570 414.329 31 21 146 24,6% 17,6% 18,3% 11,6%

Tehnoloski intenzivni proizvodi

1.367.279 427.994 269.708 701.308 51 20 260 25,1% 15,7% 17,3% 19,6%

Ljudskim kapitalom intenzivni proizvodi

1.008.899 466.388 328.053 1.013.208 100 33 309 18,5% 17,1% 21,1% 28,3%

Izvor: ProračunautoranaosnovupodatakapreuzetihodRepubličkogzavodazastatistiku.

Kadajerečoproizvodimaintenzivnimnekvalifikovanimradom,njihoviz-voz jeuperiodu1990-2000.godinesmanjenza79%,odnosnosa1,3milijardeUSDna284,6milionaUSD.Intenzivnijipadizvozaovihproizvodauodnosunaukupanizvozimpliciraojesmanjenjenjihovogudelauukupnomrobnomizvozuitosa24,6%u1990.na18,3%u2000.godini.

Posebnojevažnodaseidentifikujeoštarpadizvozatehnološki-intenzivnihproizvodaitosa1,4milijardeUSDu1990.na269,7milionaUSDu2000.godiniiliza80%,štojedostaintenzivnijipaduodnosunasmanjenjeukupnogizvozaiistovremenonajvećesmanjenjemeđusvimrobnimkategorijama.Kakojerani-jekonstatovanoda jevisokoidominantnoučešćetehnološki-intenzivnihpro-izvoda u ukupnom izvozu zajednički imenitelj ekonomski razvijenih zemalja,nedvosmislenosemože izvestizaključakdasmanjenjeudelaovihproizvodauukupnomrobnomizvozuSrbijepredstavljaveomanepovoljantrend.

Konačno,dinamikaizvoza ljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodajesteneštopovoljnija.Naime,izvozovihdobaraopaojesa1,01milijarduUSDu1990.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

115


na328,1milionUSDu2000.godini,odnosnoza67%štojemanjeizraženpaduodnosunapadukupnogizvoza.Direktnaposledicaovakvedinamikejestepo-većanjeudelaovihproizvodauukupnom izvozu sa18,5%u1990.na21,1%u2000.godini.

Nemasumnjedajeperiod1990-2000.godinebioobeležennesamosman-jenjemizvozasvihrobnihgrupa,već i sporijimsmanjenjemizvozaprimarnihproizvodaibržimpadomizvozatehnološki-intenzivnihproizvodauodnosunaukupanizvozte,posledično,povećanjemudelaprvihismanjenjemudeladrugihdobara u ukupnom izvozu, što je nesumnjivo pokazatelj pogoršanja strukturerobnog izvoza Srbije gledano iz perspektive faktorske intenzivnosti. Pozitivnestrukturnepromene,koje seogledajuu smanjenjuudelanekvalifikovanimra-dom ipovećanjuudela ljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodauukupnomrobnomizvozuSrbijeniukomslučajunemoguuticatinazaključakopogoršanjunjegovestrukture.

Međutim,period2000-2004.godineunekolikoserazlikuje.Sverobnekate-gorijezabeležilesurastizvoza.Ipak,rastnijebioujednačenmeđurobnimgru-pama.Izvozprimarnihproizvodapovećanjesa397,9milionaUSDu2000.na1,1milijarduUSDu2004.godiniiliza164%.Onoštojeposebnovažnojestedaje rast izvoza primarnih proizvoda bio prilično dinamičniji u odnosu na rastukupnog robnog izvoza što je imalo za posledicu rast udela ovih proizvoda uukupnomizvozusa25,5%u2000.na29,4%u2004.godini.Zapravo,kaoštoćeseizdateanalizevideti,ovojejedininegativnitrendupromenistruktureizvozauperiodu2000-2004.godine.

Kadajerečoprirodnimresursima-intenzivnimproizvodima,trendjeneštodrugačiji.Naime,njihov izvoz jeudatomperiodupovećanza59%,odnosnosa234,9milionaUSDna373,9milionaUSD,štojeneuporedivosporijirastupoređen-jusaukupnimizvozom.Direktnakonsekvencaovakvedinamikejestepadudelaovihproizvodauukupnomizvozusa15,1%u2000.na10,5%u2004.godini.

Sličnojeisanekvalifikovanimradom-intenzivnimproizvodima.Njihoviz-voz jeudatomvremenskomperiodupovećanza46%,to jestsa284,6milionaUSDna414,3milionaUSD,štoje,polazećiodčinjenicedajeovajrastsporijiupoređenjusarastomukupnogizvoza,uticalodaudeoovihdobarauukupnomizvozuopadnesa18,3%u2000.na11,6%u2004.godini.

Važnojeprimetitidajepozitivnitrendprisutanikodtehnološki-intenzivnihproizvoda.Uovomslučajunesamodajepovećanizvozsa269,7milionaUSDna701,3milionaUSD,odnosnoza160%,većjetajrastbiopriličnodinamičnijiuodnosunarastukupnogizvoza,tejeudeotehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomizvozupovećansa17,3%u2000.na19,6%u2004.godini.Takođe,analizaukazujenačinjenicudajerastućitrendudelaovihproizvodauukupnomizvozupočeodaseispoljavajoš1998.godinekadajevrednostovogpokazatelja

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

116

Predrag Petrović

iznosila15,7%.Međutim,iakoznačajno,povećanjeudelaovihdobarauukup-nomizvozunijebilodovoljnodasedostigneudeoiz1990.godine.Štaviše,vred-nostovogpokazatelja2004.godinebilajeneuporedivonižanego1990.godine,tenjenoblagopovećanjenijedovoljnodasekonstatujedajeučitavomvremenskomperiodu(1990-2004.god.)strukturaizvozapoboljšana.

Izvozljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodazabeležiojedalekonajvećirast i topostopiod209%.Onjeuperiodu2000-2004.godineomogućiopo-većanjeudelaovihdobarauukupnomizvozusa21,1%u2000.na28,3%u2004.godini.Kaoiuslučajutehnološki-intenzivnihproizvoda,trendpovećanjaude-laljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuotpočeojejoš1998.godine.Njihovudeo2000.godinebio jeneštovećiupoređenjusa1990.godinom,dokje2004.godinevrednostovogindikatorabilazagotovo10procen-tnihpoenavećaupoređenjusa1990.godinom.

Drugimrečima,tokomperioda2000-2004.godine,sledećiMarrewijk-Hin-loopenmetodologiju,preovladavalesupozitivnestrukturnepromeneizvozaSr-bije.Zapravo,ostvarenojesmanjenjeudelaprirodnimresursimainekvalifikova-nimradom-intenzivnihproizvoda,kaodobaranižegstepenafinalizacijeimanjedodatevrednosti,uukupnomizvozu,dokje,istovremeno,povećanoučešćeteh-nološki i ljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,kaodobarasavećomdo-datomvrednošću.JedinanegativnapromenaustrukturirobnogizvozaSrbijeudatomvremenskomperiodujestepovećanjeudelaprimarnihproizvodakojisunajnižegstepenafinalizacijesanajmanjomdodatomvrednošću.

Ipak, tokom čitavog vremenskog perioda (1990-2004. godine) faktorskastruktura izvoza jepogoršana.Ovajzaključak jepresvegasadržanučinjenicidajetokomovogperiodasmanjenoučešćetehnološki-intenzivnih,apovećanoučešćeprimarnihproizvodauukupnomrobnomizvozu.Sdrugestrane,smanjenjeudeoprirodnimresursimainekvalifikovanimradom-intenzivnihproizvoda,apovećanudeoljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,štosemožekvalifiko-vatikaopozitivantrend.Međutim,sobziromnačinjenicudajeučešćeprirod-nimresursima-intenzivnihproizvodaostalonepromenjeno, teda jepovećanjeudelaprimarnihproizvodaintenzivnijeuodnosunapovećanjeudelaljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,nijeteškozaključitidajevećideosmanjenjaudelanekvalifikovanimradom-intenzivnihproizvodakompenzovanopovećan-jemudelaprimarnihproizvodanegopovećanjemudelaljudskimkapitalom-in-tenzivnihproizvoda.Uzimajućiovučinjenicuuobzirkaoitodajesmanjenudeotehnološki-intenzivnihproizvoda,kojidominirajuustrukturiizvozaekonomskiprosperitetnih zemalja, nema sumnje da je privreda Srbije tokom čitavog vre-menskogperiodapogoršalastruktururobnogizvoza.

Statičkigledano,strukturarobnogizvozaSrbijeje2004.godinebilaveomaloša.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

117


Grafikon 1.2 Udeotehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuodabranihZUT

Izvor: ProračunautoranaosnovupodatakapreuzetihodRepubličkogzavodazastatistikuisawww.intracen.org/tradstat/sitc3-3d.

Udeotehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuSrbijeod19,6%,kojijezabeležen2004.godine,svrstaojujemeđumanjeuspešneZUT,odnosnouravansaUkrajinom,Bugarskom,BiH,RuskomFederacijom,Makedonijom,itd.2UsvimnajuspešnijimZUT,međukojimaseizdvajajuMađarska,ČeškaiSlove-nija, najveći deo robnog izvoza odnosi se na tehnološki-intenzivne proizvode,baškaouekonomskirazvijenimprivredama.UdeoodnosnihdobarauizvozuovihZUTje2003.godinevariraood26,7%uPoljskojdoneverovatnih56,5%uMađarskoj.

InferiornoststruktureizvozaSrbijevidiseiizperspektiveučešćaprimarnihproizvoda.

Grafikon 1.3 UdeoprimarnihproizvodauukupnomizvozuodabranihZUT


2 Podacikorišćeniučitavomraduodnosesena:2004.godinu-SrbijaiČeška,2002.godinu–Ukrajinai2003.godinu–ostalezemlje.

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

118

Predrag Petrović

Udeoprimarnihproizvodauukupnomizvozuod29,4%svrstavaSrbijumeđunajmanjeuspešneZUT.Uovimzemljamaprocenatizvozakojiseodnosinaoveproizvodekretaoseod59,4%uRusijido27,2%uHrvatskoj.

JedinapozitivnastrukturnakarakteristikaizvozaSrbijejestevisokoučešćeljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda.

Grafikon 1.4 Udeoljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuodabranihZUT


Izgrafikona1.4vidisedajeprivredaSrbije2004.godineostvarilavećiudeoovihdobaranegoMađarska.Štaviše,uporedimoliSrbijusarazvijenimzemlja-ma,uočićemodajeonapremavrednostiudelaovihproizvodaispredHolandije,VelikeBritanije,ItalijepačakiSAD.Ipak,ovonemožerelativiziratiranijeiz-vedenzaključakdajestrukturarobnogizvozaSrbijeveomaloša,sobziromdavisok udeo ljudskim kapitalom-intenzivnih proizvoda u ukupnom izvozu nijekarakterističanzavećinuodabranihrazvijenihzemalja.

Ukratko,najvažnijizaključciprethodneanalizeglase:• Struktura robnog izvoza Srbije pogoršana je u vremenskom periodu

1990-2004. godine, jer pozitivne strukturne promene ostvarene 2000-2004.godinenisuuspeledakompenzujunegativnestrukturnepromeneiz90-ih.

• Pogoršanje strukture izvozaSrbijeprevashodno seogledau smanjenjuudela tehnološki-intenzivnih proizvoda i povećanju udela primarnihproizvodauukupnomizvozu.

• Statičkigledano,Srbijaspadameđuzemljeutranzicijisanajvećimude-lom primarnih i najmanjim učešćem tehnološki-intenzivnih dobara uukupnomizvozu,tesemožezaključitidajestrukturanjenogrobnogiz-vozaveomaloša.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

119


3. strukturnA podudArnost izvozA srbiJe

UciljurazmatranjastrukturneprilagođenostiizvozaSrbije,kakostrukturiizvozadrugihzemalja,takoistrukturiuvozanjenihnajvažnijihizvoznihdest-inacija,neophodnojeobjasnitiklasičnudeskriptivnustatističkuaparaturukojaseuteorijimeđunarodnetrgovineprimenjujezaovepotrebe.Naime,jedanodindikatora koji se, gotovo standardno, koristi za ovu namenu jeste koeficijent podudarnosti (coefficient of conformity) i računaseprimenomsledećeformule:3

Cc= (1)

gdesimboliimajusledećeznačenje:

Xij- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljej,Xik- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljek.

Teorijski,vrednostkoeficijentapodudarnostikrećeseu intervalu[0-1],pričemuvrednostbliža1označavavećustrukturnusličnostizvoza(uvoza)zemljej i izvoza (uvoza)zemljek iobratno.4Interesantnoje,međutim,uočitikadaćekoeficijentpodudarnostiuzimatiekstremnevrednosti,uznapomenudasuonemoguće samo u teorijskoj ravni, te da se u empirijskim analizama nikada nesreću.Nultavrednostovogkoeficijentaznačilabidazemljajostvarujenultiizvoz(uvoz)usvimrobnimkategorijamakojesuzastupljeneuizvozu(uvozu)zemljek, štoznačidazemljak ostvarujenultiizvoz(uvoz)usvimrobnimkategorijamakojesuzastupljeneuizvozu(uvozu)zemljej.Takođe,jediničnavrednostkoefi-cijentaznačilabidasvakarobnakategorijaimajednakoučešćeuizvozu(uvozu)zemljej iizvozu(uvozu)zemljek.Drugimrečima,štosepomenutaučešća(XijiXik)višerazlikujupopojedinimrobnimkategorijamavrednostkoeficijentajebližanuli iobratno, što suona sličnijanjegovavrednost jebliža jedinici.OvoznačidavrednostCc bližajediniciukazujedasverobnekategorijeimajugotovo

3 Allen,R.G.D., Mathematical Economics,MacmillanandCo.LTD.,London,1966,p.381.4 Izračunavanjesvihpokazateljakojisekoristeuovomradupotrebno jevršititridopetnivoa

agregacijeispodnivoanakojisekoeficijentodnosi.Razlogzaovoječinjenicadasaporastomnivoaagregacijevrednostkoeficijentarastesvedonivoaprivredezakojibionabilajednakajedinici.Drugimrečima,ukolikovršimoizračunavanjeCc zaprivredukaocelinuneophod-nojetočinitinatrocifrenomilipetocifrenomnivouStandardnemeđunarodnetrgovinskeklasifikacije(SMTK).

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

120

Predrag Petrović

jednakrelativniznačajzaizvoz(uvoz)zemljejiizvoz(uvoz)zemljek,odnosnodasenjihovestruktureuvelikojmeripodudaraju.Usuprotnom,moglibismozaključitidaonerobnekategorijekojeimajuvisokrelativniznačajzaizvoz(uvoz)zemljej,simultanoimajumalirelativniznačajzaizvoz(uvoz)zemljekiobratno,štobiukazivalonaveomanizakstepennjihovestrukturnepodudarnosti.

Drugi indikator strukture koji se često koristi u empirijskim analizamameđunarodnetrgovinejestekoeficijent specijalizacije,aizračunavaseprimenomsledećeformule:5

Cs=1- (2)

gdepojedineoznakepredstavljaju6:

Xit- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljet,Xij- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljej.

Vrednostodnosnogpokazateljakrećeseuintervalu[0,1],pričemusemaksi-malnavrednostostvarujekadajerazlikaizmeđuudelapojedinihrobnihgrupauizvozu(uvozu)zemaljatikjednaka0,odnosnokadasvakarobnagrupapod-jednakoučestvujeuizvozu(uvozu)ovihzemalja.Drugimrečima,maksimalnavrednostkoeficijentaspecijalizacijebićeostvarenaakojeXit=Xij, i=1,2,3,...,niukazivaćenaidentičnoststrukturaizvoza(uvoza).Uočavasedajerećoistomuslovukojijemoraobitizadovoljendabikoeficijentpodudarnostiostvariomak-simalnuvrednost.Takođe,štojerazlikaizmeđuudelapojedinihrobnihgrupauizvozu(uvozu)zemaljatij većatoćevrednostkoeficijentaspecijalizacijebitiniža.Minimalnavrednostovogpokazateljabićeostvarenaukolikoustrukturiizvoza(uvoza)zemljetnijezastupljennijedanproizvodkojifigurišeustrukturiizvoza(uvoza)zemljejiindiciraćenjihovupotpunurazličitost.Ekstremnevred-

5 http://siteresources.worldbank.org/INTAMSTERDAM/Resources/1, Angel or devil?, Chi-nesse impact on Latin America, JavierSantiso,ChiefEconomistLatinAmericaandEmergingMarkets,BBVAResearchDepartment,AnnualBankConferenceonDevelopmentEconom-ics(ABCDE),Amsterdam–May23-24th2005.

6 TrebaprimetitidajekoeficijentspecijalizacijeuanalitičkomsmisluidentičanMichaely-Gru-bel-LloydikorigovanomAquinoindeksuintra-industrijsketrgovine,stimštoseprilikomizračunavanjaovihindeksauzimajuvrednostiizvozazemljetuzemljujiuvozazemlje tizzemljej,štojelogičnoakoseimauvidudajeciljkvantifikovanjeudelaintra-industrijsketrgovineuukupnomobimurazmene.Ipak,kadajerečokoeficijentuspecijalizacije,kaoiuslučajukoeficijentapodudarnosti,prilikomnjegovogizračunavanjamogućejeporeditiizvozzemljetiizvozzemmljej,izvozzemljetiuvozzemljej,uvozzemljetiizvozzemljejiuvozzemlje t iuvozzemlje j, štozavisiodciljakonkretneanalize.Zapravo, reč jeo identičnojmatematičkojformulikojajeprilagođenarazličitimpotrebama.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

121


nostikoeficijentaspecijalizacijeimajusmislasamouteorijskojravniinikadasenesrećuuempirijskimistraživanjima.

Konačno,poslednji indikatorstrukturekoji jekorišćenuovojanalizi jesteFinger-Kreininindeks.Ovajpokazateljseračunaprimenomsledećeformule:7

FK= (3)

gdepojedineoznakeizražavaju:

Xij- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljej,Xik- udeoizvozailiuvozaproizvodai uukupnomizvozuiliuvozuzemljek.

Vrednostodnosnogkoeficijenta,kaoiuslučajuprethodnadvapokazatelja,varira u intervalu [0,1], pri čemu njegova nulta vrednost ukazuje na potpunustrukturnurazličitostizvozailiuvozaposmatranihzemalja,dokjediničnavred-nostindiciranjihovupotpunupodudarnost.8Iovogaputamaksimalnavrednostindeksa biće ostvarena ukoliko je zadovoljen uslov Xij = Xik, i = 1,2,3,...,n.Usuprotnom,ukolikojejazizmeđuudelapojedinihrobnihgrupauukupnomizvozu(uvozu)zemaljajik velikivrednostindeksaćebitibližanuli.9Konačno,minimalnavrednostovogpokazateljabićeostvarenaukolikoustrukturiizvoza(uvoza)zemljetnijezastupljennijedanproizvodkojifigurišeustrukturiizvoza(uvoza)zemljej.EkstremnevrednostiFinger-Kreininindeksaimajusmislasamouteorijskojravniinikadasenesrećuuempirijskimistraživanjima.

Naime, smerovi kretanja vrednosti ova tri koeficijenta trebalo bi u velikojmeridasepodudaraju.Kakobismobiliupotpunostisigurniuverodostojnostdobijenihrezultatatokomistraživanjakoristilismosvatriindikatora.

3.1. empiriJskA AnAlizA strukture izvozA srbiJe

U ovom delu rada izvršena je empirijska analiza strukturne podudarnostiizvozaSrbijesaizvozomsedamekonomskirazvijenihzemaljaiuvozomnjenihnajvažnijihspoljnotrgovinskihpartneranastraniizvozaitonatrocifrenomni-

7 Finger,J.M.,Kreinin,M.E.1979.“A Measure of Export Similarity and its Possible Uses”,TheEconomicJournal.Vol.89,pp.905-912.

8 VišeokoeficijentuvidetiuFingerandKreinin(1979).EmpirijskuprimenuovogindikatoravidetiuBora,A.,Cernat,L.andTurrini,A.2002.“Duty and Quota-Free Access for LDCs: Further Evidence from CGE Modeling”,DivisiononInternationalTrade,UNCTAD.

9 Razlogzaovoječinjenicadaonsumiramanjaučešća.

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

122

Predrag Petrović

vouSMTK.10Indikatorisukorišćenitakoštosunajpreizračunatenjihovevred-nosti,azatimjeizračunatnjihovprosekkojibitrebaodapredstavljasintetičkipokazatelj.11

Tabela 2.1 Prosečnevrednostikoeficijentapodudarnosti,koeficijentaspecijalizacijeiFinger-Kreininindeksaizračunate

poređenjemizvozapojedinihzemaljasaizvozomrazvijenihzemalja

Nem

ačka

Fr

ancu

ska

USA

Ve

lika

Brita

nija

Ja

pan

Češ

ka

Italij

aSl

ovač

ka

Hol

andi

ja

Slov

enija

Mađ

arsk

aPo

ljska

Es

toni

ja

Buga

rska

H

rvat

ska

Litv

anija

Ru

mun

ija

Ukr

ajin

aBi

H

Leto

nija

M

aked

onija

Ru

ska

Fed.

Alb

anija

0,69

0,69

0,67

0,65

0,60

0,59

0,58

0,52

0,52

0,51

0,51

0,50

0,39

0,38

0,37

0,37

0,32

0,29

0,28

0,26

0,23

0,23

0,14

Izvor: Proračunautoranaosnovupodatakapreuzetihsawww.intracen.org/tradstat/sitc3-3d.

Utabeli2.1prikazanesuprosečnevrednostipomenutihindikatoraračunatepoređenjemizvozasvakezemljesaizvozomrazvijenihzemalja.12Rezultatipo-kazujudasveekonomskirazvijenezemljeostvarujuveomavisokupodudarnostsa prosečnom strukturom izvoza razvijenih zemalja. Ona se kreće od 0,69 za

10 Zapravo, sve zemlje su razvrstane u četiri grupe i to: najuspešnije ZUT (Češka, Poljska,MađarskaiiSlovenija),uspešneZUT(Slovačka,Estonija,LitvanijaiLetonija),manjeuspešneZUT(Bugarska,Rumunija,BiH,Hrvatska,Makedonija,Albanija,RuskafederacijaiUkra-jina) i razvijene zemlje (USA, Japan, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Velika Bri-tanija).

11 Svevrednostikojesekoristeuovomdeluradapredstavljajuprosteneponderisaneprosekekoeficijenta podudarnosti, koeficijenta specijalizacije i Finger-Kreinin indeksa. Naime,izračunate su vrednosti pojedinih pokazatelja poređenjem izvoza odabrane zemlje j, uopštemslučaju,saizvozomsvihzemalja,pojedinačno,onakokakosuonerazvrstanepogru-pama(razvijenezemlje,najuspešnijeZUT,uspešneZUTimanjeuspešneZUT).Nakontogasuza svaki indikator, za svakuzemlju j, izračunateprosečnevrednostikoje seodnosenapojedinegrupezemaljakojeindicirajustepenstrukturnesličnostiizvozazemljejsaizvozompojedinihgrupazemalja.Konačno,zasvakuzemljujjeizračunatprosekprosečnihvrednostisvatriindikatorauodnosunapojedinegrupezemaljakojipredstavljazbirnipokazateljste-penastrukturnepodudarnostiizvozazemljejiizvozapojedinihgrupazemalja.

12 Prilikomračunanjaprosečnihvrednostipokazateljazapojedinerazvijenezemljeuodnosunaostale razvijenezemljenisuuobziruzimanenjihove jediničnevrednostikoje sedobi-jajupoređenjemizvozanekezemljesasamimsobomjerbitoneopravdanouvećalonjihovuprosečnuvrednost.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

123


Nemačkudo0,52zaHolandiju.Takođe,svenajuspešnijeZUTostvarujuvisokeprosečne vrednosti odabranih pokazatelja. One se kreću od 0,59 za Češku do0,50zaPoljsku.SlovačkajejedinazemljaizgrupeuspešnihZUTkojajeostva-rila prosečnu vrednost datih indikatora veću od 0,5. Sve manje uspešne ZUTostvarujuveomaniskuprosečnuvrednostdatihpokazatelja.Rezultatioveana-lizepotvrđujustavdajeprocesprivrednograzvojakomplementaransakonver-gencijomstruktureizvozakaprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemalja,tedabismoovakavtrendmoglismatratinjenimpoboljšanjem.

Grafikon 2.1 Prosečnevrednostikoeficijentapodudarnosti,koeficijentaspecijalizacijeiFinger-Kreininindeksaizračunate

poređenjemizvozaSrbijesaizvozomodabranihrazvijenihzemalja


Ugrafikonu2.1prikazanesuprosečnevrednostiodabranihpokazateljado-bijene poređenjem izvoza Srbije sa izvozom sedam razvijenih zemalja. NemasumnjedajetokomposmatranogvremenskogintervalastrukturarobnogizvozaSrbijedivergiralauodnosunaprosečnustrukturuizvozarazvijenihzemalja,štosugerišezaključakdajeonaznačajnopogoršana.

U poređenju sa ostalim zemljama Srbija je u ravni sa manje uspešnimZUT.13

Podacigrafikona2.2jošjednompotvrđujuranijinalazdavisokstepenstruk-turnepodudarnostiizvozasaizvozomrazvijenihzemaljaimajunaprvommesturazvijenezemlje,apotomnajuspešnijeZUT.Nažalost,Srbijajeostvariladalekomanjistepenstrukturnepodudarnosti.UovompogleduonajeuporedivajedinosaLitvanijomiLetonijom,izgrupeuspešnihZUT,imanjeuspešnimZUT.Za-ključakdateanalizejestedajestrukturaizvozaprivredeSrbijeveomaloša.

13 Podacigrafikona2.2dobijenisutakoštosuprosečnevrednostiprosekasvatriindikatora,kojesuizračunatekaoštojevećobjašnjeno,uprosečenezasvezemljekojepripadajunekojgrupizemalja.

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

124

Predrag Petrović

Grafikon 2.2 Prosečnevrednostikoeficijentapodudarnosti,koeficijentaspecijalizacijeiFinger-Kreininindeksaizračunatepoređenjem

izvozaSrbijeiostalihgrupazemaljasaizvozomodabranihrazvijenihzemalja


OdizuzetnogjeznačajaistražitikolikojestrukturarobnogizvozaSrbijepri-lagođenastrukturipotreba,odnosnotražnjenjenihnajvažnijihizvoznihdesti-nacija(BiH,Nemačka,ItalijaiMakedonija).14

Tabela 2.2 Prosečnevrednostikoeficijentapodudarnosti,koeficijentaspecijalizacijeiFinger-Kreininindeksaizračunate

poređenjemizvozaSrbijesauvozomodabranihzemalja 1990 1998 2000 2004

BiH 0,42 0,34 0,40 0,39Italija 0,48 0,45 0,43 0,39Nemačka 0,43 0,50 0,39 0,36Makedonija 0,35 0,53 0,37 0,35PROSEK 0,42 0,45 0,40 0,37


Rezultatianalizeprikazaniutabeli2.2nedvosmislenogovoredajestrukturarobnogizvozaSrbije,izuzmelise1998.godina,hroničnoneprilagođenastruk-turi potreba njenih najvažnijih izvoznih destinacija. Udaljavanje od strukture

14 Odabranečetirizemljesu1998.,2000.i2004.godineapsorbovale53,12%,52,98%i48,05%ukupnogrobnogizvozaSrbije,pričemutrebaimatiuvidudajeuovimgodinamaprivredaSrbijetrgovalasa187,185i215zemalja,respektivno.

Econ

omic

Ann

als n

o 16

9, A

pril

2006

- Ju

ne 2

006

125


uvozaovihzemaljasmanjujemogućnostpovećanjaizvoza,patimeismanjenjaspoljnotrgovinskogdeficita.15

Najvažnijizaključciprethodneanalizejesu:• Tokom vremenskog perioda 1990-2004. godine struktura izvoza Srbije je

divergiralauodnosunaprosečnu strukturu izvozaekonomski razvijenihprivreda,tesenabaziovakvogtrendamožezaključitidajeonapogoršana.

• Statičkigledano,strukturaizvozaSrbijejestelošajerjedostarazličitaodprosečnestruktureizvozarazvijenihzemalja.

• Neadekvatnost strukture izvoza Srbije uočava se i iz ugla niske pod-udarnostisaprosečnomstrukturomuvozanjenihnajvažnijih izvoznihtržišta,štoprivredulišavamogućnostidaznačajnijepovećaizvozuovedestinacije,atimeidasmanjispoljnotrgovinskideficit.

4. zAklJuČAk

Analizaprikazanauovomradu,bezsumnje,dovodidoistogzaključkapo-sredstvomdverazličitemetodologije.Prva,Marrewijk-Hinloopenmetodologija,polazećiodstrukturerobnogizvozapremafaktorskojintenzivnostijasnoukazu-jedajetokomčitavogvremenskogperioda(1990-2004.godine)strukturaizvozaSrbijepogoršana.Ovajvremenskiperiod,premarezultatimaanalize,nijehomo-gen.Onsemožedekomponovatinaperiodpadaizvoza(1990-2000.godine),kadajedošlodooštrogpogoršanjastruktureizvozaiperiodekonomskestabilizacije(2000-2004.godine),kadajeuporedosarastomizvozaispoljnotrgovinskogde-ficitaostvarenoblagopoboljšanjeizvoznestrukture.Ipak,datoistraživanjeuka-zujenačinjenicudapoboljšanjestrukturerobnogizvozaSrbije,ostvarenousta-bilizacionomperiodu,nijedovoljnodakompenzujenjenopogoršanjeostvarenotokom ’90-ih. Komparativna analiza sa ostalim ZUT govori da Srbija spada uredzemaljasaveomavisokimudelomprimarnihi,istovremeno,veomaniskimudelomtehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomrobnomizvozu,odnosnodajestrukturanjenogizvozaloša.

15 DilemumožestvoritičinjenicadaovaanalizakazujedajerobnastrukturaizvozaSrbijelošajerjenepodudarnasaprosečnomstrukturomizvozarazvijenihzemalja,sajednestrane,iprosečnomstrukturomuvozaBiH,Italije,NemačkeiMakedonije,sadrugestrane.Drugimrečima,pitanjekojesenamećejestedalijemogućedarobnastrukturaizvozaSrbijesimultanokonvergirakaprosečnoj strukturi izvoza razvijenih zemalja i prosečnoj strukturi uvoza njenih najvažnijihizvoznihdestinacija?DaljaistraživanjaposredstvomdatihkoeficijentarazotkrivajudasuBiH,Makedonija,NemačkaiItalija,uzimajućiuobzirnjihovrobniuvoz,2003.godineostvarilesledećeprosečnevrednostiodnosnihpokazateljasaizvozomrazvijenihzemalja:0,57;0,48;0,68i0,67,respektivno.Daklesvenavedenezemlje,izuzimajućiMakedoniju,imajuveomasličnustrukturuuvozaprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemaljatakodajemogućedastrukturarobnogiz-vozaSrbijeistovremenokonvergirakaprosečnojstrukturiuvozanjenihnajvažnijihizvoznihdes-tinacijaiprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemalja.

Ekon

omsk

i ana

li br

169

, apr

il 20

06. -

jun

2006

.

126

Predrag Petrović

Drugametodologija,kojapočivana tri statističkadeskriptivna indikatora,jasnoukazujeda jestruktura izvozaSrbije tokomposmatranogperiodadiver-giralauodnosunaprosečnustrukturu izvozarazvijenihzemalja, teda jesto-gaočiglednopogoršana.Ujedno,strukturaizvozaSrbijeje,usmislustrukturnepodudarnosti sa prosečnom strukturom izvoza razvijenih zemalja, uporedivasamanjeuspešnimZUTiBaltičkimzemljama,štojasnogovoridajeonaloša.Konačno,anahronoststruktureizvozaSrbijeuočavaseiizuglaniskogstepenaprilagođenostistrukturiuvoznetražnjenjenihnajvažnijihizvoznihpartnera.

Uzmuliseuobzirrezultatiovogistraživanja,kaoirezultati izvesniheko-nometrijskih istraživanja, nema sumnje da je zaostala struktura izvoza Srbijeozbiljnapreprekadugoročnoodrživomprivrednomrastu.16Stoga,zaključujemodajeneophodnokoristitimereekonomskepolitikekojebiubrzaleprocesprivati-zacijeirestrukturiranjadomaćihpreduzeća,jerjejedinosuštinskimpromenamauokvirusamihkompanijainjihovomtržišnomorijentacijommogućepoveća-tiizvoznukonkurentnostiprilagoditistrukturuproizvodnjeiizvozastrukturitražnjekakonadomaćem,takoinainostranomtržištu.

16 OpširnijeorezultatimaprimenegravitacionogmodelauanalizipotencijalaizvozaSrbijevidetiuJovičić,M.,DragutinovičMitrović,R.,Miljković,D.,Mladenović,Z.,Nojković,A.,Pješčić,V.,Vasić,V.,Vučković,S.,Vučković,V. iVukićević,B.2002. “Merenje komparativnih prednosti i strategija unapređenja spoljnotrgovinske razmene Srbije”,EkonomskifakultetuBeogradu.

1) Allen, R.G.D., Mathematical Economics,MacmillanandCo.LTD.,London,1966.

2) Bora, A., Cernat, L. and Turrini, A.2002. “Duty and Quota-Free Access for LDCs: Further Evidence from CGE Mod-eling”, Division on International Trade,UNCTAD.

3) Finger, J.M., Kreinin, M.E. 1979.“A Mea-sure of Export Similarity and its Possible Uses”,TheEconomicJournal.Vol.89.

4) http://siteresources.worldbank.org/IN-TAMSTERDAM/Resources/1, Angel or devil?, Chinesse impact on Latin America, Javier Santiso, Chief Economist LatinAmericaandEmergingMarkets,BBVARe-searchDepartment,AnnualBankConfer-enceonDevelopmentEconomics(ABCDE),Amsterdam–May23-24th2005.

5) Jovičić, M., Dragutinovič Mitrović, R., Miljković, D., Mladenović, Z., Nojković, A., Pješčić, V., Vasić, V., Vučković, S., Vučković, V. i Vukićević, B. 2002. “Me-renje komparativnih prednosti i strategija unapređenja spoljnotrgovinske razmene Srbije”,EkonomskifakultetuBeogradu.

6) Petrović, P., “Strukturne anomalijesrpskog izvoza”, Ekonomsko-finansi-jski odnosi sa inostranstvom: institucije, politika, perspektive, Ekonomski anali,savetovanje ekonomista, privrednika ibankara, Novi Sad 20. i 21. april 2005.,EkonomskifakultetuBeogradu.

7) www.few.eur.nl/few/people/vanmarrewi-jk/eta/intensity.htm

8) www.intracen.org/tradstat/sitc3-3d.9) www.statserb.sr.gov.yu/Pod/sap.htm

literAturA

AnAhronost izvozne strukture: preprekA privrednom rAstu · ture izvoza sedam razvijenih privreda....

Documents

Transcript of AnAhronost izvozne strukture: preprekA privrednom rAstu · ture izvoza sedam razvijenih privreda....