Amra Sacic Epigrafija
-
Upload
jan-zeleznik -
Category
Documents
-
view
55 -
download
1
description
Transcript of Amra Sacic Epigrafija
-
Antiki epigrafski spomenici kao dio kulturno - historijskog
naslijea BiH
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Amra ai,MA
-
Antiki epigrafski spomenici otkrivaju irok spektar injenica iz svakodnevnog ivota, ali i iz ekonomske i administrativno -pravne historije.
Antiki epigrafski spomenici u naunom smislu tretiraju se kao jedan od vidova materijalnih izvora za prouavanje antike historije Bosne i Hercegovine, a batinski segment epigrafske grae u potpunosti je zanemaren.
-
Potreban je multidisciplinaran pristup u izuavanju epigrafske grae kako bi se ukazalo na kulturno historijski znaaj.
Istraivanja antikih epigrafskih spomenika u Bosni i Hercegovini nema dug historijat. Za razliku od nekih drugih arheolokih nalaza, epigrafski spomenici se gotovo nikada ne istrauju sistematski na terenu, ve su njihovi pronalasci rezultat sluajnosti.
-
Metodologija istraivanja
I faza istraivanja : U metodolokom smislu ova faza istraivanja podrazumijeva rekognosciranje terena i
iskopavanje spomenika na prvobitnoj lokaciji.
II faza istraivanja : Sastoji od rekonstrukcije teksta natpisa i datiranja, zasniva se na principima sistematskog,
planskog istraivanja i najee se realizira u muzejima ili
nekim drugim institucijama zaduenim za kulturno naslijee.
III faza istraivanja : Objavljivanje sadraja rekonstruisanog teksta i rezultata historijske analize teksta
spomenika.
-
Vrste natpisa u BiH Svi natpisi naeni u BiH mogu se
podijeliti u tri osnovne kategorije: tituli publici, tituli privati i instrumentum.
Najvei broj spomenika jeste sepulkralnog karaktera, drugi po brojnosti su kultni i votivni spomenici, a potom slijede cestovni natpisi - miljokazi. Pronaen je i odreeni broj natpisa na upotrebnim predmetima, a ak se na nekolicini spomenika pojavljuju i grafiti koji su interesantni u kontekstu izuavanja socijalnih prilika.
Spomenici pravnog karaktera (acta) koji nisu do sada pronaeni u BiH.
-
Kvalitet i kvantitet antikih epigrafskih
spomenika sa prostora Bosne i Hercegovine
Do sada je na bosanskohercegovakom prostoru
pronaeno cc 800 epigrafskih spomenika.
Bosna ( ukupno pronaeno cc 600 spomenika)
Hercegovina ( ukupno pronaeno cc 170
spomenika)
Kvantitativni pregled uraen na osnovu pojedinanih
naunih radova : Patsch, Sergejevski, Zaninovi, Rendi -
Mioevi, ael,Wilkes, Alfldy, Bojanovski, Imamovi,
Atanackovi - Sali, Pakvalin, Dodig, kegro, Mesihovi i
drugi.
-
Veina natpisa iz Bosne i Hercegovine je evidentirana u najveem katalogu epigrafske grae Corpus Inscriptionum Latinarum, kao i u katalozima LAnne pigraphique. Revue des publications pigraphiques relatives lAntiquit romainei Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia.
Uoena je pojava kupoprodaje
antikih epigrafskih spomenika
iz BiH na crnom tritu.
-
Neki od spomenika su zauvijek izgubljeni i danas za njihovo postojanje se zna samo zahvaljui skicama koje su radili naunici poput Arthura Evansa, Carla Patscha ili Dimitrija Sergejevskog.
Nerijetko se deava da i muzeji koriste antike epigrafske spomenike kao svojevrsne ukrase ispred svoje zgrade.To rezultira da vlaga i drugi klimatski faktori unitavaju tekst i reljef spomenika pa venakon jedne decenije u takvim uslovima spomenik vie nije itljiv i epigrafi se moraju oslanjati na ranije uraene skice.
-
Pozitivan primjer odnosa prema antikim spomenicima u kontekstu kulturno - historijskog naslijea jeste primjer mitreja iz Jajca. U tom bosanskohercegovakom gradu 2012. godine je napravljen novi zatitni objekat koji u estetskom i praktinom smislu predstavlja dosta dobro rjeenje za zatitu i promoviranje antikog naslijea u BiH.
Za razliku od Mitrinih spomenika pronaenih u dolini Neretve, mitrej iz Jajca se ne moe ubrojati u epigrafske spomenike i naveden je ovdje kao dobar primjer kako bi se trebali tretirati i antiki epigrafski spomenici koji su mu po vokaciji izuzetno bliski. Ta bliskost se oituje u tome to su u mitreju naene anepigrafske are lijepe izrade sa mnotvom plastinih ukrasa. Te are su predstavljale pripremljen materijal na koji iz nekog razloga nije uklesan tekst.
-
Antiki epigrafski spomenici
imaju veliku kulturnu
vrijednost jer govore i o
domaim boanstvima i
njihovim atributima.
Zahvaljujui veem broju
nalaza kultnih spomenika
mogue je stei djelimian
uvid u duhovnu kulturu Ilira
odnosno prepoznati njihova
autohtona boanstva ( Silvan,
Dijana, Sedat, Bindus)
-
Jedan od najboljih dokaza da su antiki epigrafski
spomenici dio kulturne batine Bosne i
Hercegovine jeste i carmina epigraphica
pronaena na travnikom podruju za koju se
smatra da je najstarije knjievno djelo koje je
nastalo na podruju Bosne i Hercegovine.
Pjesma, iako nema veliku umjetniku vrijednost,
znaajna je jer daje uvid u lirsku knjievnost, koja
se razvijala u unutranjosti rimske provincije
Dalmacije. Pronaena je u lavanskoj dolini i
danas se taj natpis uva u Zaviajnom muzeju u
Travniku.
-
Ultima clauserunt Par/carum stamina filo / Principii miserandi diem / quem gloria nisi 5/ avus adque pater puerum / dedere [pr]aeclara / militia patruoque suo iun/xerefovendum / cum primum pulchra lanu10/ gine sumeret annos / spectantes magnun patri/aecolumenque futurum / heu miseri gloriari sibi / laetamque senectam 15/ crudele(m) luctumdomui / Ravenna remisit / hoc miseros titulo pro/prium signasse dolorem
(CIL III, 8385 (p 2256, 2328,117).
Prijevod (Rendi - Mioevi,1987,125) :
Zadnjim nitima Parka, kojima sudbinu pletu, jadnom Principiju dan sad utrnu; njega jer elja za slavom, najvie djeda i oca mu, pozivu sjajnom vojnikom usmjeri, stricu ga uz bok, i na brigu, davi. Tek to malje mu njene zrela oznaie ljeta, a dok su, jadnici, slavnim ga vidjeli, rodnome kraju svome potporom monom, uz radosne stare mu dane, Ravena domu povrati okrutnu alost i tugu. Natpisom nevrijednim tim su bol iskazali svoju.
-
Antiki epigrafski spomenici imaju posebnu
vrijednost za izuavanje onomastikog sistema
Ilira i drugih etnikih skupina koje su u antikom
periodu naseljavale prostor dananje Bosne i
Hercegovine.
Neka od imena ilirskog porijekla koja se
pojavljuju na epigrafskim natpisima u Bosni i
Hercegovini su : Annia, Epikad, Pines,Tatta, Baton,
Zanatis,Laedio, Zorata, Botia, Blodus,Aplis,Tito, Tritus,
Dazas,Verzo itd.
-
ZAKLJUAK
Romantiarski reeno bajkovito je bilo antiko razdoblje u
prolosti ovog prostora koji se zove Bosna i Hercegovina. Iz
reljefa i natpisa antikih epigrafskih spomenika moe se zakljuiti
da je to bilo vrijeme kada su ljudi naselili u svojoj pobonoj mati
bosanskohercegovake panjake i ume nimfama kojima je svirao
Silvan, a iz potoka i rijeka smijeio se Bindus.
Na kraju se moe zakljuiti da se antiki epigrafski spomenici
trebaju sa veom panjom tretirati kao kulturno - historijsko
naslijee Bosne i Hercegovine. Oni istina nemaju nikakvu
nacionalnu konotaciju u dananjem smislu rijei, ali potvruju
kontinuitet ivota na ovom prostoru.
-
Hvala na
panji!