97973843 Microsoft Office Aplikacije u Poslovanju

Ekonomski fakultet u SarajevuKatedra za menad`ment i informacione tehnologije

MICROSOFT OFFICE APLIKACIJE UPOSLOVANJU

Sarajevo, 2004.

Naziv djela: MICROSOFT OFFICE APLIKACIJE U POSLOVANJUIzdanje: prvoGodina izdanja: 2004.

Glavni urednik: dr Milo{ TRIFKOVI], DekanUrednik: dr Hasan MURATOVI]Izdava~: Ekonomski fakultet u SarajevuRecenzenti: dr Hasan MURATOVI]; dr Nedjeljko BILI]

Autori:dr Zlatko LAGUMD@IJAdr Nijaz BAJGORI]dr Aida HABULmr Zlatan [ABI]mr Savo STUPARTarik ZAIMOVI]Kemal KAÂPORDragan IVANOVI]Tihomir VESELINOVI]

Lektor: Rade MARKOVI]Fotografija i grafi~ki dizajn: Adnan HAD@I] Tehni~ko ure|enje i obrada: Samira SALIHBEGOVI][tampa: Arch Design d.o.oZa {tampariju: Esad ÊSOVI]

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

004.91/ .94 (075.8) (076)

MICROSOFT office aplikacije u poslovanju / [autori Zlatko Lagumdìja ... [et al.]. - Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2004. - 343 str. : ilustr. ; 24 cm

ISBN 9958-605-60-0

1. Lagumdìja, Zlatko

COBISS.BH-ID 13318918

Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 04-15-2708-2/04 od 25.06.2004.godine, publikacija je proizvod iz ~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na ~iji sepromet na pla}a porez na promet proizvoda

1. MS Word ........................................................................................................51.1. Kori{tenje programa MS Word - Prvi koraci ..................................................91.2. Kori{tenje programa MS Word - Osnove formatiranja ........................................341.3. Kori{tenje programa MS Word - Stilovi i strani~enje ..........................................601.4. Kori{tenje programa MS Word - Tabele ........................................................87

2. MS Excel ......................................................................................................1052.1. Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije ..............................................1092.2. Pokretanje Excela, osnovni elementi, ekrani i meniji ........................................1132.3. Analiza podataka pomo}u Excela ................................................................1382.4. Primjeri............................................................................................................1622.5. Napredno kori{tenje Excela ..........................................................................172

3. MS Outlook ................................................................................................1853.1. Uvod u kori{tenje programa MS Outlook ..................................................1893.2. Elektronska po{ta (e-mail) ............................................................................1943.3. Kontakti ..........................................................................................................2013.4. Calendar - Vremensko planiranje ..................................................................2163.5. Tasks - Zadaci ................................................................................................2213.6. Pode{avanje (Setup) mail accounta ..............................................................224

4. MS PowerPoint ..........................................................................................2294.1. Kreiranje prezentacija u PowerPointu ..........................................................2334.2. Rad sa prezentacijama u PowerPointu ........................................................2384.3. Ure|ivanje prezentacije u PowerPointu ......................................................2464.4. Dodavanje elemenata stranicama u PowerPointu........................................2554.5. Prikazivanje prezentacije u PowerPointu......................................................263

5. MS Project ..................................................................................................2675.1. Tipi~no kori{tenje u pripremi i vo|enju projekata ......................................2715.2. Po~etak rada sa Projectom............................................................................2745.3. Osnovne komande i pode{avanje Projecta ..................................................2805.4. Vrste prikaza i {tampanje ..............................................................................292

6. MS Access ....................................................................................................2976.1. Baze podataka ................................................................................................3016.2. Izrada baze podataka ....................................................................................3056.3. Izdvajanje informacija i alati za filtriranje ....................................................3236.4. Kreiranje jednostavnog izvje{taja ..................................................................331

KRATAK SADR@AJ KNJIGE

MICROSOFTWORD

1. MS Word

1.1. Kori{tenje programa MS Word - Prvi koraci ..........................9

WORD EKRAN I KONTROLA POGLEDA......................................................9Naslov i traka menija ................................................................................10Traka alata ................................................................................................11Pogledi na dokument ................................................................................12Statusna traka ..........................................................................................13

EDITOVANJE TEKSTA ....................................................................................13Kursor i kucanje teksta ............................................................................14Paragraf ....................................................................................................16Osnovne operacije editovanja....................................................................19

FONT - PRVI KORAK FORMATIRANJA ........................................................25[ta je to font?............................................................................................25Kako se mijenja font?................................................................................26Promjena veli~ine i stila fonta....................................................................27Kopiranje vrste, veli~ine i stila fonta ..........................................................27

SNIMANJE TEKSTA NA DISK ......................................................................28Spa{avanje sa novim imenom ..................................................................28Otvaranje postoje}eg dokumenta..............................................................31Spa{avanje sa istim imenom ....................................................................31

REZIME............................................................................................................32

1.2. Kori{tenje programa MS Word - Osnove formatiranja..............34

U^ITAVANJE UKUCANOG TEKSTA ............................................................34

OSOBINE STRANICE ....................................................................................36Margine ....................................................................................................37Veli~ina papira ..........................................................................................37

FORMATIRANJE PARAGRAFA ......................................................................38Promjena fonta ........................................................................................38Poravnanje ................................................................................................39[irina paragrafa i prva linija......................................................................39Razmak izme|u paragrafa ......................................................................40Vrijeme je za Save ....................................................................................43Naslov (jo{ o paragrafu i fontovima) ........................................................44

DETALJAN SADR@AJ

UMETANJE SLIKE ..........................................................................................49Smanjenje i uve}anje pogleda na dokument ............................................49Umetanje slike u tekst ..............................................................................50

[TAMPANJE DOKUMENTA ..........................................................................54Vrijeme je za jo{ jedan Save ......................................................................54Kontrolni pregled prije {tampanja ............................................................54I, kona~no, tekst na papiru ......................................................................56

REZIME ..........................................................................................................58

1.3. Kori{tenje programa MS Word - Stilovi i strani~enje ..................60

PRIPREMNE RADNJE....................................................................................60

STILOVI ............................................................................................................61Osnovno formatiranje................................................................................62Formiranje stila ........................................................................................65Primjena stila ............................................................................................67Modif iciranje stila ....................................................................................67Organizujte stilove ....................................................................................70

STRANI^ENJE ................................................................................................74Kontrola preloma stranica ........................................................................75Brojevi stranica ........................................................................................77Razli~iti formati stranica ..........................................................................80Na kraju opet {tampanje..........................................................................85

REZIME ..........................................................................................................85

1.4. Kori{tenje programa MS Word - Tabele ..................................87

PRIPREMNE RADNJE ....................................................................................87

TABELE ............................................................................................................89Umetanje prazne tabele ..........................................................................89Popunjavanje tabele..................................................................................90Formatiranje tabele ..................................................................................91Manipulacija redovima, kolonama i }elijama..........................................100

REZIME..........................................................................................................103

1. MICROSOFT WORD

1.1. Kori{tenje programa MS Word – Prvi koraciU ovoj lekciji }ete se upoznati sa osnovama stvaranja i obrade kompjuterskog teksta. Svoje prve

korake }ete napraviti u tekst procesoru Microsoft Word. Za{to ba{ u tom programu? Ako radite napersonalnom kompjuteru, na raspolaganju vam je “more” programa za pisanje tekstova. Svi su oninamijenjeni za istu stvar, za pisanje i obradu teksta, i zato su uglavnom veoma sli~ni. Kada savladatejedan program, veoma brzo mo`ete po~eti koristiti neki drugi. Va{ je izbor koji }ete koristiti.

Me|utim, vjerovatno }ete biti “osu|eni” na barem jedan program: Microsoft Word for

Windows (u nastavku }emo ga zvati jednostavno MS Word ili samo Word). To je tekst procesorkoji je ubjedljivo najpopularniji i zbog toga jednostavno morate znati osnovne operacije u Wordu.Ako ga i ne koristite, ve}ina ljudi oko vas ga koriste i ~esto }ete dobijati tekstove napisane uWordu. Morate ih barem znati pro~itati, a vrlo vjerovatno i korigovati.

Iz ovih razloga }emo u~iti kako se kompjuterski tekst stvara i obra|uje upravo pomo}uprograma MS Word. Koristi}emo verziju programa MS Word 2003, ali odmah da na po~etkunapomenemo da su na~ini rada sa tekstom koje }ete nau~iti sa tom verzijom programauglavnom veoma sli~ni i primjenjivi i na druge verzije Worda. Mo`da neke stvari druga~ijeizgledaju ili se na neznatno druga~iji na~in rade, ali principi obrade teksta koje }ete ovdje nau~itipotpuno su primjenjivi na gotovo sve novije verzije programa MS Word.

Kre}emo sa prvom lekcijom. U ovoj lekciji }ete malo kuckati tekst. Nau~i}ete osnovnapravila kucanja teksta, kako da popravljate gre{ke u kucanju i kako da manipuli{ete ukucanimtekstom. Usvoji}ete va`ne pojmove kao {to su paragraf i font. Na kraju }ete nau~iti i kako sespa{ava na disk ono {to ste ukucali.

Napravi}ete svoj prvi Word dokument!

WORD EKRAN I KONTROLA POGLEDAPokrenite program Word for Windows. On se, naravno, pokre}e kao i svi drugi programi.

Otvori}e se jedan prozor, koji izgleda sli~no ovome:

MICROSOFT WORD Kori{tenje programa MS Word - Prvi koraci 9

Ovako izgleda Word ekran. To je prozor kao i svi drugi i na njemu su mogu}e standardneoperacije: restoriranjem veli~ine moète imati Word na ekranu tako da ne zauzima cijeli ekran,maksimiziranjem moète dobiti Word preko cijelog ekrana, a minimiziranjem ga moèteprivremeno “skloniti” sa ekrana, ali tako da ostane aktivan.

[ta vidimo na ovom ekranu?

Naslov i traka menija

Na samom vrhu se nalazi naslovni dio prozora u kojem pi{e “Microsoft Word” i“Document1”. Tekst “Document1” je ime dokumenta kojeg trenutno obra|ujete. Po{to ste tek“u{li” u Word, on je otvorio jedan prazan dokument kojeg je nazvao “Document1”. Ovo,

10 Kori{tenje programa MS Word - Prvi koraci MICROSOFT WORD

Slika 1-1: Word ekran

naravno, moète promijeniti, {to }emo nau~iti kasnije. Na naslovnom dijelu se nalaze i tristandardna dugmeta kojima se ostvaruju operacije minimiziranja, restoriranja i zatvaranjaprograma. Ispod ta tri dugmeta nalazi se jo{ jedno dugme “X”. Pomenuta gornja tri dugmeta seodnose na cijeli prozor u kojem je Word, a donje dugme “X” samo na dokument koji obra|ujete.Ako ga kliknete, zatvori}ete samo dokument koji obra|ujete, ali ne i cijeli program Word. Dakle,moète zamisliti da se “unutar” Worda nalazi jo{ jedan prozor u kojem je va{ dokument.

Ispod naslova se nalazi traka menija. Svaka od pobrojanih rije~i na toj traci predstavljagrupu komandi koje moète koristiti. Do grupe komandi se dolazi tako {to jednostavno kliknetena jednu od rije~i i otvori se meni koji sadrì komande. Izlaz iz nekog od menija postiète tako{to kliknete negdje u dokument ili ponovo na rije~ kojom ste i otvorili taj meni. Koje je zna~enjekonkretnih komandi i kako se one koriste, u~i}ete postepeno. Nije potrebno da odmah znate svekomande.

Traka alata

Ispod trake menija se nalaze trake alata. Alati su predstavljeni “dugmadima” na koja trebada kliknete ako ho}ete da pokrenete neki od alata. Neki alati nisu ni{ta drugo nego skra}eni putda do|ete do neke od komandi iz menija, a postoje i neki koji se ne mogu na}i u menijima.

Slika traka alata data u ovom praktikumu se mo`da ne poklapa sa slikom koju ste dobili nasvom kompjuteru. To je zbog toga {to Word daje mogu}nost kontrole traka alata – koje }e bitividljive, a koje ne. Tu kontrolu imate u meniju “View”. Kliknite na njega, a zatim izaberitekomandu “Toolbars…”. Rije~ Toolbar se sa engleskog jezika moè prevesti upravo kao trakaalata ili traka za alate. Dobi}ete ne{to sli~no kao na slici 1-2.

Tu su pobrojane trake alata koje su vam na raspolaganju. Pored onih koje su trenutnovidljive stoji kva~ica. Klikom na ime trake alata (npr. “Standard”) uklju~ujete ili isklju~ujete tutraku. Koje su trake alata bitne?

Standard je traka sa alatima za standardne operacije.

Formatting je traka sa alatima za formatiranje teksta.

Drawing je traka sa alatima za crtanje.

Tables and Borders je traka sa alatima za crtanje tabela i kontrolu uokvirivanja teksta isli~no.

Ostale su vam manje bitne. Na prvoj slici su uklju~ene prve tri navedene trake. Standard jeprva odozgo, Formatting druga, a traka Drawing je pri dnu ekrana.


Poku{ajte uklju~iti ili isklju~iti neke od alata. Trake alata su korisne, ali ne pretjerujte sabrojem alata koji su vidljivi jer time gubite na prostoru. Neka budu vidljivi samo oni kojenaj~e{}e koristite. Obavezno ostavite vidljivim trake Standard i Formatting.

Pogledi na dokument

Ispod traka alata se nalazi prostor u kojem je dokument. Taj prostor je ograni~en linijarom,sa gornje i lijeve strane, na kojem se nalaze oznake centimetara koje vam poma`u da seprostorno orijenti{ete u dokumentu. Linijar mo`ete uklju~iti i isklju~iti pomo}u komande “Ruler”na meniju “View”. Savjetujemo vam da ostavite linijar uklju~enim, jer je on veoma koristan.

Dokument je na po~etku predstavljen jednom velikom bijelom povr{inom koja predstavljaprazan papir po kojem treba da pi{ete. Word nudi vi{e razli~itih pogleda na va{ dokument.Pogled koji je dat na prethodnoj slici naziva se “Print Layout” i prikazuje dokument onako kako


Slika 1-2: Trake alata

}e i izgledati kada se od{tampa, dakle kao list papira. Druge poglede moète dobiti iz menija“View”, a za sada su najinteresantniji:

Normal – prikazuje dokument kao tekst na bijeloj povr{ini, ali ne vidite granice lista papira.

Web Layout – prikazuje dokument kao Internet Web stranicu. Naime, pomo}u Wordamoète praviti i Web stranice za Internet. U tom slu~aju }ete koristiti ovaj pogled.

Reading Layout – prikazuje dokument u boljoj formi za ~itanje. I u ovom prikazu moèteupisivati ili mijenjati tekst, ali je on pogodniji ako samo ~itate tekst.

Outline – prikazuje dokument u skra}enom obliku tako da vam omogu}i, naprimjer, prikazsamo naslova bez teksta. Ovo je dobar pogled ako ho}ete da vidite strukturu dokumenta.

Full Screen – sakrije sve pomo}ne elemente sa ekrana i prikaè dokument preko cijelogekrana. Izlazak iz ovog na~ina rada se postiè pritiskom na tipku <Esc> ili klikom na maliprozor koji se pojavi u dnu ekrana, a na kojem pi{e “Close Full Screen”.

Poigrajte se malo pogledima da vidite kako izgledaju. Za po~etak vam preporu~ujemo pogled“Print Layout” jer on daje pogled na dokument koji je najsli~niji onome {to }ete dobiti na papiru.

Statusna traka

To je otprilike sve {to vidite na ekranu. Na samom dnu se nalazi jo{ jedna traka koja se zovestatusna traka. Ona daje informacije o dokumentu i stanju u kojem se Word nalazi. Od svega{to na toj traci pi{e, najva`nija informacija se nalazi sasvim lijevo, a to je broj strane u dokumentuna kojoj se trenutno nalazite (“Page 1”). Pored nje dalje pi{e “Sec 1” {to je broj sekcije udokumentu, ali vam to za sada uop}e nije va`no (savjet: nemojte odmah u~iti sve o Wordu – u~itepostepeno samo ono {to vam treba). U nastavku pi{e “1/1” i to zna~i “prva strana od ukupnojedne strane”. Kada bi pisalo “2/9”, to bi zna~ilo “druga strana od ukupno devet strana”. Dakle,drugi broj je tako|er va`na informacija – on predstavlja ukupan broj strana dokumenta.

Toliko o onome {to vidite na ekranu i o kontroli toga {to vidite. Vrijeme je da uradite ne{tokonkretno.

EDITOVANJE TEKSTAZa razliku od ma{ine za kucanje, Word vam omogu}ava da popravljate ono {to kucate.

Moète obrisati gre{ke u kucanju, “{etati” slobodno kroz tekst i prepravljati ga, kopirati dijeloveteksta i jo{ mnogo toga {to vam pomaè da {to brè napi{ete tekst. Sve ovo se zove editovanje

teksta. Pomo}u editovanja stvarate tekst, mada ga jo{ ne uobli~avate (ne dajete veli~inu slova,


ne poravnavate tekst i sli~no). Kona~no uobli~avanje teksta se postiè formatiranjem teksta, ai to }emo nau~iti.

Kursor i kucanje teksta

Ve} smo rekli da veliki bijeli prostor na ekranu predstavlja prazan papir na koji kucate tekst.Na tom prostoru }ete primijetiti jednu malu uspravnu liniju koja “blinka”, a iza nje neki ~udanznak. Za sada zanemarite taj ~udni znak, ~ak i ako ga nema iza male uspravne linije. Uspravnalinija koja “blinka” zove se kursor i pokazuje vam mjesto na koje moète kucati tekst. Kursorje dakle veoma vaàn i uvijek morate znati gdje je. Zato on i “blinka” da bi vam skrenuo pa`njuna sebe.

Kucanje teksta

Jednostavno po~nite sa kucanjem. Evo jedan mali tekst koji vam moè posluìti za vje`bu:

Kako kucate? Naravno, to znate, a ono {to je mo`da novo jeste sljede}e:

Tipka <Caps Lock> mijenja tip slova kojima kucate. Ako se na ekranu pojavljuju malaslova i pritisnete <Caps Lock>, po~e}e se pojavljivati velika slova. Ako jo{ jednom pritisnete<Caps Lock>, pojavljiva}e se opet mala.

Naravno, kuca}ete malim slovima, a samo ponekad vam trebaju velika. Da ne bistestalno pritiskali <Caps Lock>, “privremeni” prelazak na velika slova dobijete pritiskom na jednuod tipki <Shift>. Drìte pritisnutu tipku <Shift> i istovremeno pritisnete slovo koje ho}ete daukucate. Ako su “namje{tena” velika slova, <Shift> ima obrnutu funkciju – privremeno dobijatemala slova.

Prelazak u novi red se postiè pritiskom na tipku <Enter> (ili <Return> na nekimtastaturama). Nemojte prelaziti u novi red osim ako to ba{ èlite. Word }e umjesto vas pravitiprelaze u novi red kada tekst do|e do ivice stranice.

Ako pogre{no ukucate neko slovo, obri{ite ga tipkom <Backspace>. Tipka<Backspace> bri{e slovo koje je ispred kursora.


Obi~no se smatralo da je visoka renesansa smijenila ranu renesansu isto tako prirodno i neizbje`no kao{to podne smjenjuje jutro.

Smatralo se da su veliki majstori XVI vijeka – Leonardo, Bramante, Michelangelo, Raffaello, Giorgione iTizian – imali iste ideale kao i njihovi prethodnici, ali da su ih oni tako potpuno izrazili da su njihova imenapostala sinonim za savr{enstvo.

Ako ste naknadno primijetili da ste ne{to pogre{no ukucali, moète se na}i u nedoumici –tipkom <Backspace> moète obrisati slovo koje je ispred kursora i onda ukucati ispravno slovo, alikursor je sada na kraju teksta, a gre{ka je mnogo ranije napravljena. Dakle, treba dovesti kursor izaslova koje je pogre{no ukucano, da bi se mogla upotrijebiti tipka <Backspace>. Kako se to radi?

Pozicioniranje kursora

Najjednostavniji na~in pomjeranja kursora je pomo}u strelica na tastaturi. Jednostavnopriti{}ite strelice gore, dole, lijevo ili desno i vidje}ete da se kursor pomjera po tekstu. Doveditega tamo gdje ho}ete. Ako je tekst veliki, kori{tenje strelica je neprakti~no – treba mnogopritisaka na strelice da se kursor dovede na èljeno mjesto. Tu }e vam pomo}i sljede}e tipke:

<Home> dovede kursor na po~etak reda.

<End> dovede kursor na kraj reda.

<PgUp> ili <PageUp> pomjeri kursor za jednu stranicu prema gore.

<PgDn> ili <PageDown> pomjeri kursor za jednu stranicu prema dole.

Drugi, veoma ~esto prakti~niji na~in pozicioniranja kursora je pomo}u mi{a. Pomjerajtemi{a i vidje}ete da se po ekranu pomjera jedan malo druga~iji kursor – ne “`miga”. To jepokaziva~ mi{a. Dovedite ga na mjesto gdje ho}ete postaviti “pravi” kursor i kliknite mi{em.Kursor }e se pozicionirati na to mjesto.

Pokaziva~ mi{a ne pokazuje mjesto gdje se kuca tekst; to je jednostavno znak kojipokazuje gdje pomjerate mi{a. Primijeti}ete da, kada iza|ete iz prostora dokumenta, pokaziva~mi{a se pretvara u strelicu. Nemojte pobrkati pokaziva~ mi{a sa kursorom – ako samo dovedetepokaziva~ mi{a negdje u tekst i po~nete kucati, tekst se ne}e pojaviti na tom mjestu, nego tamogdje je kursor teksta. Tekst se uvijek pojavljuje tamo gdje je kursor.

Kada budete popravljali gre{ke, dove{}ete kursor iza slova koje je pogre{no, tipkom<Backspace> }ete obrisati to slovo i jednostavno ukucati ispravno slovo. Primijeti}ete da seispravno slovo “umetne” u tekst tamo gdje je kursor. Ako nastavite kucati, i taj tekst se ume}eu postoje}i tekst tamo gdje je kursor. Tako se dodaje novi tekst unutar postoje}eg. Pritiskom natipku <Insert>, to }e se promijeniti. Kucanjem }e se pojavljivati tekst “preko” postoje}eg;poni{ti}e postoje}i. Pazite! Stari tekst je tada izgubljen. Ponovnim pritiskom na tipku <Insert>vrati}ete se na staro stanje: kucanjem se ume}e tekst.

Kad smo ve} kod popravljanja gre{aka, evo jo{ jednog na~ina da obri{ete jedno slovo.Pritiskom na tipku <Delete>, obrisa}ete slovo koje je iza kursora. Dakle, birajte ono {to vam jejednostavnije u tom trenutku: <Backspace> ili <Delete>.


Paragraf

[ta je to paragraf?

Vratimo se sada na onaj ~udni znak koji smo na po~etku spomenuli. On izgleda kao ~udnoslovo P naopa~ke i vjerovatno ste primijetili da jedan uvijek stoji na kraju teksta i ne moète gaobrisati. To je oznaka kraja paragrafa. [ta je to paragraf? U Wordu je paragraf ne{to veomasli~no paragrafu ili pasusu koje ste vi|ali u knjigama ili novinama. Paragrafi su dijelovi tekstakoji su na neki na~in odijeljeni me|usobno.

Na po~etku, u praznom tekstu, postoji jedna oznaka kraja paragrafa, dakle jedan paragraf.Kada kucate, sav tekst se nalazi u tom jednom paragrafu sve dok ne pritisnete tipku <Enter>(ili <Return>). Tada se pojavi jo{ jedna oznaka kraja paragrafa. Sada ih je dva. Zna~i dapritiskom na tipku <Enter> otvarate novi paragraf i po~injete kucati tekst u tom novom

paragrafu. Dakle, dok god Word sam prelazi u novi red, jo{ uvijek ste u istom paragrafu, tekkada pritiskom na tipku <Enter> “nasilno” pre|ete u novi red, otvorili ste novi paragraf.

Dakle, moè se re}i da je za Word paragraf sve ono {to je izme|u dva “nasilna” prelaska unovi red, odnosno, izme|u dva pritiska na tipku <Enter>.

Za{to je va`no razumjeti {ta je to paragraf? Zato {to Word cijeli dokument posmatra kao

niz paragrafa i sve {to radite sa editovanjem ili formatiranjem teksta uglavnom se odnosi naparagrafe, a ne na tekst u cjelini. Ako ne znate gdje vam zavr{ava jedan, a po~inje drugi paragraf,ima}ete problema da shvatite {ta se de{ava sa tekstom u toku ve}ine operacija koje budete radili.

Oznaka kraja paragrafa vam mo`da izgleda ru`no na ekranu, ali je veoma korisna upravo iztog razloga – vidite granicu izme|u paragrafa. Ako ba{ insistirate na tome da se oznake krajaparagrafa ne vide na ekranu, moète to posti}i pomo}u menija “Tools”. Izaberite komandu“Options” i dobi}ete prozor kao na slici 1-3.

U njemu se nalazi jedanaest kartica koje dobijate klikom na zaglavlje kartica, u vrhuprozora. Ovim karticama pode{avate pona{anje Worda u odnosu na razne aspekte. Kliknite nazaglavlje kartice “View”. Ona sluì za pode{avanje pona{anja Worda u odnosu na prikaz unutardokumenta. Od svega {to vidite, za sada je bitno sljede}e:

Drawings – Da li }e biti vidljive slike i crteì u dokumentu? Pa naravno, re}i }ete. Ipak, akoimate kompjuter koji nije ba{ jake procesne mo}i, nekad je mudro isklju~iti ovu opciju, jer }eonda kompjuter biti brì u obradi teksta, po{to ne mora stalno da prikazuje i slike. Text Boundaries – Da li }e biti vidljive granice teksta? U principu ne treba da pi{ete “pocijelom listu papira”. Treba da ostavite ne{to praznog prostora uz ivice papira (margine). Akoje ova opcija uklju~ena, Word }e vam pokazati granice do kojih pi{ete kao tanke, ta~kaste linije.


Tab Characters – Da li }e Tab biti vidljiv? Tab je znak koji zamjenjuje nekoliko praznihznakova. Njega nekad koristite za uvla~enje i poravnavanje teksta, a i za neke druge svrhe.Ukucate ga tipkom <Tab>. Po{to on mijenja vi{e praznih mjesta, to nekad mo`e bitizbunjuju}e jer nismo sigurni da li je neki prazan prostor “popunjen” praznim znakovima iliTabovima. Stoga je dobro da ovaj znak bude vidljiv. Kada ka`emo “vidljiv” mislimo na to daje Tab vidljiv samo na ekranu, kao pomo}ni prikaz da vam je jasno da tu stoji Tab. On nijevidljiv na papiru.

Paragraph Marks – Da li su oznake kraja paragrafa vidljive? To je opcija zbog koje smodo{li do ove kartice. Ovom opcijom uklju~ujete / isklju~ujete vidljivost oznaka krajaparagrafa. Ve} smo rekli da je to veoma korisno, iako ne izgleda lijepo.

I sve ostale opcije imaju svoju funkciju, ali nam za sada nisu bitne. Preporu~ujemo vamkonfiguraciju uklju~enih / isklju~enih opcija kako je to dato na prethodnoj slici.


Slika 1-3: Word Opcije

Ne treba da vas brine {to vam dokument na ekranu ne izgleda ba{ onako kako biste htjelida bude na papiru. Pomo}ne oznake kao {to su Tab, kraj paragrafa i granice teksta, vidljive susamo na ekranu. Ne}e biti od{tampane na papir.

Spajanje i razdvajanje paragrafa

Pogledajmo sada kako moète spajati ili razdvajati paragrafe. Ovo je va`no jer to ~estoradite – razdvajate tekst u vi{e paragrafa ili spajate tekst iz vi{e paragrafa u jedan. Kako se toradi?

Vrlo jednostavno. Potrebno je samo da stvarate ili bri{ete oznake kraja paragrafa. Wordposmatra oznaku kraja paragrafa kao sasvim obi~no slovo: moète ga obrisati kao i svako drugoslovo, a moète ga i “ukucati”, tako {to pritisnete tipku <Enter>.

Ako ste ukucali tekst za vje`bu, na ekranu imate ne{to sli~no ovome:

Vide se tri oznake kraja paragrafa {to zna~i da tu postoje tri paragrafa. Tekst je sloèn udva paragrafa, a tre}i paragraf je “prazan” – izme|u druge i tre}e oznake kraja paragrafa nemanikakvog teksta.

Ako ho}emo da spojimo tekst u jedan paragraf, jednostavno treba da obri{emo prvu oznakuza kraj paragrafa jer ona razdvaja tekst u dva paragrafa. Prvi na~in je da do|emo kursorom ispredoznake kraja paragrafa i pritisnemo tipku <Delete> (ona bri{e znak iza kursora). Drugi na~in je dakursorom do|emo iza oznake kraja paragrafa. To moè biti zbunjuju}e. Ne moète do}i bukvalno


Slika 1-4: Spajanje dva paragrafa - postupak

Ako brišete sa <Delete>pozicionirajte se ispred

Ako brišete sa <Backspace>pozicionirajte se na po~etakslijede}eg reda

iza tog znaka, jer on “odsijeca” red teksta, i iza tog mjesta “nema ni~ega” u nastavku reda. Pozicijakoja je iza oznake kraja paragrafa je, ustvari, prva pozicija u sljede}em redu. Postavite kursor napo~etak sljede}eg reda i pritisnite tipku <Backspace>. Oznaka kraja paragrafa }e biti obrisana jer<Backspace> bri{e prethodni znak. îm ga obri{ete, dva paragrafa }e biti spojena u jedan.

Bilo koji na~in brisanja da ste upotrijebili, dobi}ete tekst koji izgleda otprilike ovako:

Sada je tekst u jednom paragrafu. Jednostavno ga moète opet razdvojiti u dva paragrafa.Pozicionirajte kursor na mjesto gdje ho}ete da napravite razdvajanje i pritisnite tipku <Enter>(“nasilan” prelazak u novi red). Pojavi}e se nova oznaka kraja paragrafa i tekst }e biti razdvojenu dva paragrafa. Primijeti}ete da Word odmah presloì tekst tako da ima nove prelaze u novired unutar paragrafa.

Poigrajte se malo sa ovim. Razdvojite tekst u mnogo paragrafa, a onda ga vratite na onadva koja ste imali na po~etku.

Osnovne operacije editovanja

Word je mnogo bolji od obi~ne ma{ine za kucanje zbog toga {to omogu}ava popravljanjegre{aka u kucanju i mnoge druge “igre” sa tekstom. Dok stvarate tekst, odnosno, dok gaeditujete, na raspolaganju su vam mnoge operacije editovanja koje vam pomaù u tome. Davidimo koje su to osnovne operacije.

Markiranje teksta

Markiranje teksta je ozna~avanje teksta sa kojim ho}ete ne{to da uradite. Ovo }ete veoma~esto raditi. Gotovo uvijek kada ho}ete da ne{to uradite sa dijelom teksta, morate ga prvo markirati


Slika 1-5: Spajanje dva paragrafa - rezultat

da bi Word znao na koji dio teksta se odnosi operacija koju primjenjujete. Zato je prva i osnovnaoperacija editovanja teksta upravo markiranje teksta. Tekst se moè markirati na vi{e na~ina.

Markiranje pomo}u mi{a je jednostavno, ali traì malo preciznosti:

dovedete pokaziva~ mi{a na po~etak dijela teksta koji ho}ete da markirate,

pritisnete lijevo dugme mi{a i ne pu{tate ga,

prevu~ete mi{em preko teksta koji ho}ete da markirate, i

pustite lijevo dugme mi{a.

Vidje}ete da je tekst “prefarban” u crno. To je oznaka da je taj dio teksta markiran.

Markiranje pomo}u tastature se izvodi ovako:

Dovedete kursor na po~etak dijela teksta koji ho}ete da markirate.

Pritisnete tipku <Shift> i drìte je pritisnutu.

Strelicama ili drugim tipkama za pomjeranje kursora dovedete kursor do kraja dijela tekstakoji markirate.

Pustite tipku <Shift>.

Tekst je opet ozna~en tako {to je obojen u crno. Bilo da ste radili mi{em ili tastaturom,rezultat je potpuno isti: tekst je markiran. To bi u na{em tekstu moglo izgledati ovako:

Ono {to je bitno za markiranje je i sljede}e: Mogli ste po}i i od kraja teksta, pa vu}i mi{a ili pomjerati kursor do po~etka. Bitno je dapre|ete preko teksta “u jednom potezu”, nije bitno u kojem smjeru. Dakle, niste moglikrenuti od sredine, pa i}i malo naprijed, malo nazad.


Slika 1-6: Markiranje teksta

Markiranitekst

Ne moète markirati razdvojene dijelove teksta. Markirani tekst uvijek mora biti jedna cjelina.

Nikad ne zaboravite da Word posmatra tekst kao neprekinut niz znakova. Ako krenete saprevla~enjem od jednog mjesta u tekstu i povu~ete mi{a ili pomjerite kursor direktno u drugired, naprimjer, dole, vidje}ete da se prethodni red zacrnio do kraja, a red na kojem ste sadaod svog po~etka do mjesta gdje je kursor. To je zato {to Word ne moè markirati dijeloveteksta, a vi ste prakti~no presko~ili dio teksta. Word je onda markirao tekst u nizu sve odmjesta gdje ste po~eli, pa do mjesta gdje ste pomjerili pokaziva~ mi{a.

îm pomjerite kursor (kliknete mi{em negdje u dokument ili pritisnete neku od tipki zapomjeranje kursora), postoje}e markiranje se poni{ti. Budite pa`ljivi; ako pritisnete nekoslovo, markirani tekst }e nestati, a umjesto njega }e se pojaviti to slovo. Ovaj “fenomen”}emo objasniti malo kasnije.

Premje{tanje teksta

êsto }ete imati potrebu da premjestite dio teksta na drugo mjesto. Kako se to radi?

Markirajte dio teksta koji ho}ete da premjestite.

Pritisnite kombinaciju <Ctrl><X>. Tekst }e nestati sa ekrana.

Dovedite kursor na mjesto gdje ho}ete da smjestite tekst koji je upravo nestao.


Slika 1-7: Premje{tanje teksta

1. Markiramo Giorgione, zareziza njega i jo{ jedno prazno

mjesto. Sve ovo treba premjestiti da bismo opet

imali lijepo nabrajanje.

2. Pritisnemo <Ctrl><X> imarkirani tekst nestane.

3. Postavimo kursor ispredimena Raffaello, jer ho}emo

Giorgionea ispred njega.

4. Pritisnemo <Ctrl><V> i tekst se umetne na to mjesto

Obratite pa`nju na ovaj mali znak koji se pojavio

Pritisnite kombinaciju <Ctrl><V>.

Naprimjer, ho}emo da u spisku slikara Giorgione bude ispred Raffaella.

[ta se, u stvari, desilo?

Kada smo pritisnuli kombinaciju <Ctrl><X>, markirani tekst nije nestao, on je premje{ten,tj. privremeno sklonjen na neko drugo mjesto. To drugo mjesto se zove bafer (Windowsi ga zovuClipboard). Bafer nije u na{em tekstu, on je negdje u memoriji kompjutera i ne vidimo ga.

Kada smo pritisnuli kombinaciju <Ctrl><V>, tekst je iz bafera preba~en nazad u na{ tekst.Ali, mi smo u me|uvremenu premjestili kursor na drugo mjesto, tako da je tekst iz baferapreba~en na drugo mjesto. Tako smo izveli premje{tanje teksta. Dakle:

<Ctrl><X> – prebacuje markirani tekst u bafer

<Ctrl><V> – ume}e tekst iz bafera na mjesto gdje je kursor

Zapamtite ove dvije kombinacije, treba}e vam veoma ~esto.

Obratite pa`nju jo{ i na jedan mali znak koji se “sam od sebe” pojavio kada ste umetnulitekst. To je znak pomo}u kojeg moète birati opcije kopiranja. Ako ga zanemarite i jednostavnonastavite da kucate tekst ili ako pritisnete tipku <Esc>, on }e nestati. Me|utim, ako kliknete nanjega mi{em, dobi}ete ove opcije:

Za sada su bitne samo prve dvije:

Ako izaberete prvu (Keep Source Formatting – eng. Zadrì formatiranja sa izvora), tekst kojije premje{ten zadràva osobine koje je imao prije premje{tanja (veli~inu slova, boju itd.);

Ako izaberete drugu (Match Destination Formatting – eng. Uklopi se u formatiranjedestinacije), tekst koji je premje{ten automatski poprima osobine sve osobine teksta koji se


Slika 1-8: Opcije kopiranja

ve} nalazi na tom mjestu. Ovo moè biti veoma zgodno jer Word onda automatski “uklopi”cijeli tekst da izgleda isti, odnosno ne morate ni{ta popravljati.

Kopiranje teksta

Probali smo premjestiti dio teksta. Mogu}e je i kopirati dio teksta. Evo kako se to radi:

Markirate dio teksta koji ho}ete da kopirate.

Pritisnete kombinaciju <Ctrl><C>. Naizgled se ni{ta ne desi.

Postavite kursor na mjesto gdje ho}ete kopiju markiranog teksta.

Pritisnete kombinaciju <Ctrl><V>. Na mjesto kursora se umetne kopija markiranog teksta.

Ako ho}ete jo{ kopija, jednostavno ponavljate prethodna dva koraka onoliko puta koliko jepotrebno.

[ta se ovdje desilo?

Kada ste pritisnuli kombinaciju <Ctrl><C>, kao da se ni{ta nije desilo. To nije ta~no.Markirani tekst je iskopiran u bafer. Dakle, sli~no kombinaciji <Ctrl><X>, samo {to tekst nijenestao - nije premje{ten nego iskopiran u bafer.

Ostalo je jasno. Isto kao i kod premje{tanja, koristili smo kombinaciju <Ctrl><V> dakopiramo tekst iz bafera na mjesto gdje je kursor. Primijetili ste da to moète uraditi koliko godho}ete puta. Dakle, kombinacija <Ctrl><V> ne isprazni bafer, nego samo iskopira njegovsadràj na mjesto gdje je kursor. Tekst ostaje i dalje u baferu.

Primje}ujete koliko je bafer vaàn. Ponovimo zato ono {to je najbitnije:

<Ctrl><C> – kopira markirani tekst u bafer,

<Ctrl><X> – prebacuje markirani tekst u bafer,

<Ctrl><V> – ume}e tekst iz bafera na mjesto gdje je kursor.

Tekst koji je u baferu ostaje tamo sve dok ga ne zamijenite nekim drugim dijelom tekstapomo}u kombinacija <Ctrl><X> ili <Ctrl><C>.

Zapamtite dobro ove kombinacije - one se ~esto koriste, ne samo u Wordu, nego i u ve}inidrugih programa koji rade na Windowsima. Ako vam se ~ini komplicirano pritiskati dvije tipkeodjednom, postoji i drugi na~in da se to uradi, mada }ete vremenom shvatiti da je upravopritiskanje kombinacija najbrè.

Drugi na~in da uradite ove tri operacije jeste kori{tenje komandi iz menija Edit. Kliknite nameni Edit i dobi}ete izbor vi{e komandi me|u kojima }ete prepoznati ove tri:


To je jo{ jedan na~in da uradite istu stvar: Kliknete mi{em na meni Edit i onda povu~etemi{a nadole do komande koju ho}ete i onda jo{ jednom kliknete.

Obratite sada pa`nju jo{ i na prve dvije komande menija Edit. One su tako|e va`ne, naro~ito prva.

Prva komanda, Undo sa skra}enicom <Ctrl><Z>, poni{tava rezultat zadnje operacije

koju ste napravili. Ovo je veoma va`no i nemojte to zaboraviti. Naprimjer, ako ste gre{komizbrisali mnogo teksta, bez panike – ne}ete ga morati ponovo kucati. Ne radite ni{ta drugo negoodmah pritisnite kombinaciju <Ctrl><Z> i tekst }e se vratiti – poni{ten je rezultat zadnjeoperacije – operacije brisanja. Ako ste u me|uvremenu jo{ ne{to radili, onda brisanje ne}e bitizadnja operacija, pa <Ctrl><Z> ne}e vratiti obrisani tekst. U principu, ako nastavite pritiskati<Ctrl><Z>, poni{tava}e se rezultati predzadnje operacije, onda one prije nje itd. Ovo ima svojeograni~enje, pa ne}ete mo}i unedogled poni{tavati operacije unazad. Najbolje vam je dara~unate da imate pravo na jednu gre{ku, maksimalno dvije.

Druga operacija, Repeat sa skra}enicom <Ctrl><Y>, radi suprotno – ponavlja zadnju

operaciju. Ovo nekad mo`e biti veoma zgodno, mada se ne koristi ~esto.

Zapamtite:

<Ctrl><Z> – Poni{tava rezultat zadnje operacije.

Nau~ili ste ve} nekoliko komandi. Idemo dalje sa operacijama editovanja.

Brisanje teksta

Nau~ili ste kako se bri{e jedno slovo: tipka <Backspace> bri{e slovo ispred kursora, a tipka<Delete> bri{e slovo iza kursora. Ako treba da obri{ete pet stranica teksta, brisanje slovo poslovo o~igledno nije pravi na~in. Evo kako se bri{e ve}a koli~ina teksta:

Markirate dio teksta koji ho}ete da bri{ete.

Pritisnete tipku <Delete>


Slika 1-9: Komande za rad sa baferom

Prebaci u bafer

Kopiraj u bafer

Kopiraj iz bafera

Jednostavno, zar ne? Moète pritiskom na jednu tipku da obri{ete tekst koji ste kucali tridana. Prema tome, oprez sa ovom komandom. U svakom slu~aju, nikad ne zaboravite<Ctrl><Z> (komanda Undo); ako “zabrljavite”, ona vas moè spasiti.

Zamjena teksta

Zamijeniti tekst drugim tekstom ve} znate: obri{ete stari (to znate) i onda ukucate novi (ito znate). Nekad je zgodan i ovaj na~in:

Markirate dio teksta koji treba zamijeniti.

Jednostavno po~nete kucati novi tekst.

îm pritisnete prvo slovo, markirani tekst nestane (ovo smo ve} spomenuli i rekli da }emokasnije objasniti). Ovaj “nestanak” markiranog teksta moè nekad biti i nezgodan. De{ava seda, nakon {to markirate dio teksta, slu~ajno pritisnete neku tipku iako niste htjeli da markiranitekst zamijenite. Bez panike, opet je tu spasonosni Undo; samo pritisnite <Ctrl><Z> i sve }evratiti u prvobitno stanje.

Ako vam se ovo ~esto de{ava i smeta vam, moète re}i Wordu da se ne pona{a tako. Pokrenitekomandu Options u meniju Tools. Izaberite karticu Edit (sje}ate se ovih kartica – one govore Wordukako da se pona{a “na duè staze”). Na toj kartici isklju~ite opciju “Typing Replaces Selection”.

FONT – PRVI KORAK FORMATIRANJASve {to ste do sada nau~ili odnosi se na editovanje teksta, tj. na osnovne postupke koji vam

pomaù da stvarate tekst. Za sada ni{ta niste nau~ili o tome kako da date oblik tekstu – kako da gaporavnate, sloìte ljep{e, pove}ate ili smanjite slova i sli~no. Word vam omogu}ava sve to i mnogo vi{eu cilju sre|ivanja teksta tako da bude {to ~itljiviji, jasniji i ljep{i. Postupci koje koristite da biste topostigli nazivaju se formatiranje teksta. Prvi korak u formatiranju teksta je manipulacija fontovima.

[ta je to font?

Font je vrsta slova. Mo`da je preciznije re}i i da je font vrsta pisma koje koristite. U ovompriru~niku uo~avate razli~ita slova: neka su sa malim kva~icama na krajevima linija, neka suvi{e “ravna” itd. Ovisno od dijela teksta (da li je to glavni tekst, naslov, tekst ispod slike i sli~no),koristi}ete razli~ite fontove.

Nemojte mije{ati font (vrstu slova) sa njihovom veli~inom i stilom. Font u razli~itoj veli~inimoè malo druga~ije izgledati. Stil fonta se postiè primjenom razli~itih efekata:


Bold – podebljana, masna slova,

Italik – uko{ena slova,

Underline – podvu~ena slova.

Svaki font moè poprimiti malo druga~iji izgled primjenom ovih efekata ili njihovomkombinacijom (naprimjer, moète slova u~initi istovremeno i podebljanim i zako{enim), alinjegove bazne osobine, tj. vrsta pisma ostaje ista.

Kako se mijenja font?

Kada ukucate neki tekst, moète ga promijeniti u bilo koji font koji postoji na va{emkompjuteru. Evo kako se to radi:

Isti postupak }ete primijeniti i ako ho}ete samo da nastavite kucati tekst u drugom fontu.U tom slu~aju ne markirate nikakav tekst, a nakon izbora novog fonta, tekst }ete kucati u tomfontu od mjesta gdje se u trenutku promjene nalazio kursor.

Sam postupak je veoma jednostavan. Na spisku su abecedno poredani nazivi fontova kojisu ve} prikazani onako kako }e biti od{tampani, tako da odmah moète vidjeti kako }e otprilikeizgledati tekst.


Slika 1-10: Izbor fonta

1. Markirajte dio teksta

2. Kliknite na ovu malu strelicu

3. Pomo}u kliza~a i strelica,pomjerajte se krozspisak dok ne ugledatefont koji traìte.

4. Kliknite na font koji ste traìli

Promjena veli~ine i stila fonta

Veli~inu fonta mijenjate sli~no mijenjanju vrste fonta. Odmah desno, pored prozor~i}a zavrstu fonta, stoji prozor~i} za veli~inu fonta. Kliknete na malu strelicu pored i dobijete spisakveli~ina, a moète i ukucati broj koji ho}ete. Ti brojevi ne ozna~avaju milimetre, centimetre iline{to sli~no. Oni ozna~avaju pointe, tj. male ta~kice od kojih su sastavljena slova. Ne morate semnogo zamarati razmi{ljaju}i o tome kakve su to ta~kice i kolike su. Veoma brzo }ete nau~itikoja veli~ina slova vam odgovara za koju primjenu. Ovdje vam samo moèmo dati savjet kojimoète, a ne morate usvojiti: granica normalne ~itljivosti teksta je veli~ina 10, normalnimvrijednostima se smatraju veli~ine 11 i 12, a ve}a slova se uglavnom koriste za naslove i sli~no.Ovo ovisi i od vrste fonta, tako da }ete morati malo sami eksperimentisati.

Stil fonta mijenjate sa tri dugmeta koja se nalaze pored ku}ica za izbor imena i veli~inefonta. To su dugmad na kojima pi{e “B”, “I” i “U”.

Ako je uklju~eno dugme B, font }e biti Bold – podebljan, dugme I – font }e biti uko{en, adugme U – podvu~en.

Za promjenu veli~ine i stila vaì isto kao i za promjenu vrste fonta: markirate tekst ipromijenite mu te osobine ili ne markirate ni{ta, pa u nastavku od pozicije kursora kucate sanovom veli~inom ili stilom.

Kopiranje vrste, veli~ine i stila fonta

Ako u tekstu morate ~esto mijenjati osobine fonta, to moè biti neprakti~no. Naprimjer, utekstu nagla{avate neke rije~i promjenom stila (podebljate ih ili ukosite) – tada morate mijenjatistil ili ~ak i font kad god nai|ete na takvu rije~. To moè smetati jer ste pri kucanjukoncentrisani na zna~enje teksta.

Mogu}e rje{enje je da kucate normalno, a onda se na kraju jednog poglavlja ili neke drugecjeline vratite i promijenite stil nekih rije~i. Ni ovo ne bi bila ba{ neka u{teda vremena da nepostoji alat za kopiranje stila. Evo kako moète brè promijeniti stil vi{e dijelova teksta:

Promijenite vrstu, veli~inu i stil fonta na jednoj rije~i ili dijelu teksta.

Postavite kursor negdje u taj tekst.

Kliknete na dugme na kojem je nacrtana ~etka:

Prevu~ete pokaziva~em mi{a (koji se sada promijenio i isto ima malu ~etku) preko nekogdrugog teksta. Tekst poprimi sve osobine onog prvog.

Ponovo kliknete na ~etku i ponavljate postupak sa svim dijelovima teksta koje ho}etepromijeniti.


Dakle, ~etka “pokupi” sve osobine fonta sa mjesta gdje se nalazi kursor (vrstu, veli~inu istil fonta) i onda taj stil “premaè” preko drugog teksta. Time u{tedite mnogo poteza mi{em.

SNIMANJE TEKSTA NA DISKKao vje`bu ste ukucali mali tekst i malo se poigrali s njim. Sve {to ste radili nalazi se u memoriji

kompjutera. Kao {to znate, memorija zahtijeva napajanje da bi mogla ~uvati svoj sadràj. Ako bistesada isklju~ili kompjuter, sve {to ste uradili do sada propalo bi. Memorija bi izgubila napajanje i svebi se pobrisalo. Da biste permanentno spasili tekst koji ste ukucali, morate ga snimiti na neki

od diskova na va{em kompjuteru. Ovo se obi~no u àrgonu zove “spa{avanje teksta na disk”.

Spa{avanje sa novim imenom

Tekst koji ste kucali za sada nema ime. U vrhu Wordovog ekrana vjerovatno stoji ime“Document1”. To je privremeno ime koje je Word automatski dodijelio va{em tekstu. Sada }emospasiti tekst na disk i dodijeliti mu ime. Time }emo na disku formirati novi dokument (u stvari,nova datoteka) sa tim imenom u kojem }e se nalaziti na{ tekst.

Prvi korak je sljede}i:

Kliknite na meni File i izaberite komandu Save As…

Otvori}e se jedan prozor pomo}u kojeg dajete instrukcije Wordu kako }e spasiti tekst:


Slika 1-11: Dijalog za spa{avanje teksta na disk

Prvo treba da odredite gdje }e tekst biti spa{en. Dakle,

Odaberite folder u koji }ete spasiti tekst.

To radite u prozor~i}u pored kojeg pi{e “Save in:”. Kliknete na malu strelicu pored njega i otvorise prozor u kojem je djelimi~no prikazana struktura foldera na va{em kompjuteru. Foldere biratetako {to kliknete na njih. U glavnom prozoru }e se prikazati sadràj izabranog foldera. Naprimjer,izaberite disk C: i folder Temp na njemu. Time ste Wordu rekli da tekst ho}ete spasiti u taj folder.

Sljede}i korak je:

Dajte ime tekstu, odnosno dokumentu u koji }e biti spa{en.

Kliknite u prozor~i} pored kojeg pi{e “File name:” i jednostavno ukucajte ime koje ho}ete,npr. Moj prvi tekst. Standardna ekstenzija koju imaju Wordovi dokumenti je “.doc”. Moète jeukucati, a i ne morate, Word }e sam dodati ekstenziju, ako niste ukucali nikakvu.

Kako Word zna koju ekstenziju treba da doda? Ispod prozor~i}a u koji kucate imedokumenta nalazi se prozor~i} pored kojeg pi{e “Save as type: “. On odre|uje kojeg }e tipa bitidokument koji spa{avate. U njemu inicijalno pi{e “Word Document (*.doc)”, {to zna~i da }etekst biti spa{en u dokument koji je Wordov dokument i ima}e ekstenziju “.doc”. Eto kako Wordzna koju ekstenziju da doda.

Ovdje nije samo stvar u ekstenziji. Ako promijenite tip dokumenta, su{tinski }etepromijeniti ono {to spa{avate. Tekst koji vidite na ekranu je samo tako prikazan od straneWorda. Stvarni dokument ima u sebi, pored teksta koji vidite, zapis o svim osobinama togteksta, fontovima, poravnanjima itd. Razni programi te stvari zapisuju na razne na~ine. Akotekst spasite kao Word dokument, sve ovo }e se zapisati tako da to Word moè “razumjeti” ipravilno prikazati tekst na ekranu. Neki drugi program to ne}e mo}i u~initi.

Zato, ako ho}ete da pomo}u Worda kasnije ~itate tekst koji spa{avate, morate ga spasitikao Word dokument. Kliknete li na strelicu pored pomenutog prozor~i}a, vidje}ete jo{ mnogodrugih mogu}nosti koje su vam na raspolaganju. Za sada vam one ne trebaju. Mo`da }e vamnekad zatrebati mogu}nost “Plain Text (*.txt)” koja spa{ava tekst kao “~isti tekst”. Ako ovakospasite tekst, izgubi}ete sve informacije o formatiranju teksta (font, poravnanja, razmake itd.),tj. spasi}ete samo ~isti tekst. Ovo vam je nekad potrebno. Naprimjer, {aljete nekom tekst i nistesigurni da taj neko ima Word na raspolaganju i da }e mo}i pro~itati tekst koji ste mu poslali. Utom slu~aju je bolje da taj neko moè pro~itati ono {to je bitno – ono o ~emu tekst govori –formatiranje je onda manje bitno.

Sada }ete ostaviti tip dokumenta kao Word dokument i time ste zavr{ili sa davanjeminstrukcija kako da se tekst spasi. Nakon toga:


Kliknete na dugme “Save”.

Word onda spasi tekst na disketu. Da ste se predomislili, mogli ste kliknuti na dugme“Cancel” i ni{ta se ne bi desilo, jednostavno biste se vratili u obradu teksta.

Po{to je va{ dokument mali, vjerovatno ne}ete ni primijetiti da se ne{to desilo. Akospa{avate ve}e dokumente, to moè potrajati nekoliko sekundi, pa budite strpljivi. U statusnojliniji }e se pojaviti mala traka koja se lagano popunjava. To je indikacija dokle je Word stigao saspa{avanjem – kada se traka popuni do kraja, dokument je spa{en.

Ako tekst spa{avate sa komandom “Save As”, Word formira novi dokument na disku u kojismje{ta va{ tekst. Ako je u folderu u koji ga spa{avate ve} postojao dokument sa istim imenom,Word ne}e znati {ta da radi – da li da zamijeni postoje}i dokument novim ili ne. Pojavi}e seovakva poruka:

Ako izaberete „Replace existing file“, dokument koji spa{avate snimi}e se preko postoje}egna disku. Dakle, izgubi}ete sadràj postoje}eg. Ovo moè biti opasno jer tako moète izgubitirezultat vi{ednevnog rada. Zato vas Word i upozorava ovom porukom prije nego {to spasi tekst.

Ako izaberete opciju „Save changes with a different name“, Word }e vas ponovo vratiti udijalog za izbor imena da dokumentu date neko drugo ime.

Tre}om opcijom moète spojiti dva dokumenta tako da }ete prihvatiti promjene iz jednogod njih. Ova opcija je relativno sloèna i pogre{nim kori{tenjem moè dovesti do gubitka dijelateksta. Savjetujemo vam da je, za sada, ne koristite.

Budite oprezni kada vam se pojavi ova poruka. Ako niste sigurni da li stvarno ho}ete daspasite tekst “preko” postoje}eg, pritisnite <Cancel>.


Slika 1-12: Dijalog za razrje{enje konflikta istog imena

Zapamtite:

Tekst morate spasiti na disk, ako ho}ete da bude na raspolaganju i kasnije.

Kada prvi put spa{avate tekst, morate to raditi komandom “Save As…”, da biste mu

dali ime.

Ako na disku ve} postoji dokument sa istim imenom koje ste dali tekstu koji

spa{avate, “Save As” }e uni{titi postoje}i dokument.

Ovime ste spasili tekst na disk i sada moète da se odmorite od prve vje`be. Sada moètei da iza|ete iz Worda (komanda “Exit” u meniju “File”); tekst je na disku i moète ga otvoritikad budete to htjeli. Kako se otvara tekst koji ve} postoji na disku?

Otvaranje postoje}eg dokumenta

Ova operacija je veoma jednostavna. Nakon {to pokrenete Word, iz menija File pokrenetekomandu Open. Otvori}e se veoma sli~an prozor onome koji ste ve} upoznali kod spa{avanjadokumenta. Zato se ne}emo mnogo zadràvati na detaljnijim obja{njenjima:

Kliknete na meni File.

Kliknete na komandu Open.

Provjerite da li prozor~i} “Files of Type:” prikazuje Wordove dokumente. Ako ne prikazuje,postavite to.

Postavite se na folder gdje se nalazi dokument kojeg otvarate. Dokument }e se pojaviti uspisku u glavnom prozoru.

Kliknete na dokument kojeg otvarate.

Kliknete na dugme “Open”.

Jo{ jednom ponavljamo: obavezno provjerite da li “Files of Type:” prikazuje Wordovedokumente. U glavnom ekranu }e se prikazivati samo dokumenti koji imaju ekstenziju koja jepostavljena u tom prozor~i}u. Ako je tu postavljeno ne{to drugo, ne}ete vidjeti Wordovedokumente (ekstenzija .doc) iako mo`da postoje na folderu koji ste postavili u prozor~i}u zapostavljanje foldera.

Spa{avanje sa istim imenom

Kada ste prvi put spa{avali dokument, morali ste mu dati ime. To je sasvim jasno. Kasnijeobi~no i dalje radite na tom dokumentu i onda opet ho}ete da ga spasite. Bilo bi veoma


neprakti~no kada biste mu opet morali davati ime. On ve} ima svoje ime i sve {to ho}ete jesteda ga ponovo spasite na disk jer ste napravili neke promjene.

Tada }ete dokument spa{avati komandom Save iz menija File. Samo kliknete na tukomandu i Word spasi dokument na disk, u isti folder i pod istim imenom.

Ovo treba ~esto raditi dok stvarate neki tekst i zbog toga je za ovu komandu predvi|enazgodna skra}enica <Ctrl><S>. Dok radite na dokumentu, on se nalazi u memoriji kompjutera.Ako nestane struje i kompjuter se ugasi, izgubi}ete sve {to ste imali na ekranu. Isti je rezultati ako se kompjuter iz nekog razloga “zaglavi”, {to se de{ava ponekad. Tada }ete ga moratiresetovati i opet }ete izgubiti sve sa ekrana. Samo ako spasite dokument na disk, nestanak

struje ili zaglavljivanje kompjutera ne}e uzrokovati njegov nestanak. Zato poslu{ajte ovajsavjet:

Nakon {to ukucate jedan paragraf, spasite prvi put dokument komandom “Save

As…”.

Nakon svakog ukucanog paragrafa pritisnite <Ctrl><S>.

Ovo nije te{ko pritisnuti (veoma brzo vam to i u|e u naviku, pa i ne znate da ste pritisnuli),a u slu~aju problema izgubi}ete u najgorem slu~aju jedan paragraf ukucanog teksta.

REZIME U prvoj lekciji obrade teksta uradili ste prve korake u Wordu. Nau~ili ste osnovne pojmove

o onome {to vidite na ekranu. Za ve}inu “dugmi}a” i komandi jo{ uvijek ne znate ~emu slu`e,ali barem znate {ta je to.

Nau~ili ste i {ta je to kursor, ~emu on slu`i i kako se razlikuje od pokaziva~a mi{a. Probaliste kucati jedan mali tekst. To je vjerovatno i{lo malo te{ko i sporo. Nemojte se uzrujavati zbogtoga, kucanje je ne{to {to se u~i postepeno i potrebno je malo vremena da steknete odre|enubrzinu. Nije vam potreban daktilografski kurs, solidno }ete se sna}i i sa manje od deset prstiju.

U prvoj vje`bi ste nau~ili najva`niji pojam u Wordu: Paragraf. “Njegovo veli~anstvoParagraf” }ete i dalje veoma ~esto susretati i ako ba{ niste sigurni {ta je to, vratite se odmahna poglavlje o paragrafu i vje`bajte jo{ malo spajanje i razdvajanje paragrafa.

Uo~ili ste da su osnovne operacije editovanja veoma jednostavne. Skra}enice <Ctrl><C>,<Ctrl><X> i <Ctrl><V> vam se mo`da ~ine te{ke za zapamtiti, ali ima ih samo tri: koristite ih{to ~e{}e i veoma brzo }ete ih zapamtiti. U svakom slu~aju, nemojte zaboraviti famoznu<Ctrl><Z> skra}enicu koja vas spa{ava od vas samih.


Prve korake u formatiranju teksta ste napravili igraju}i se sa fontovima. Ve} ste u stanju dau~inite izgled teksta groznim mije{aju}i razne fontove, njihove veli~ine i stilove. Budite umjereni,cilj igre sa fontovima je da se tekst u~ini ~itljivijim i ljep{im, a ne da poka`ete ~itaocu kakve svefontove ima va{ kompjuter.

Na kraju ste spasili tekst (kakav je ve} ispao nakon igranja s njim) i time ga u~inilidugotrajnijim. Dok god ne spasite tekst na disk, ne mo`ete ra~unati da ga imate. Dobro prou~itepoglavlja o spa{avanju teksta – to je veoma va`no.

Spremni ste da se uhvatite uko{tac sa pravim formatiranjem teksta. U narednoj lekciji oobradi teksta vas o~ekuje osnovno gradivo o formatiranju i kad savladate tu vje`bu, bi}ete ve}spremni da napravite pravi tekst “koji-li~i-na-ne{to”. Zato }emo vas u toj lekciji nau~iti i kako se{tampa tekst jer smo ubije|eni da }ete napraviti tekst kojeg se ne}ete stidjeti.


1.2. Kori{tenje programa MS Word – Osnoveformatiranja

U ovoj lekciji stvarate pravi dokument. Nema vi{e “neodgovornog” igranja sa tekstom. Onmora biti ~itljiv i lijepo izgledati. Ne}ete morati kucati tekst jer smo vam pripremili jedan napomo}noj disketi ili CD-u.

Nau~i}ete gotovo sve o formatiranju paragrafa, kako da poravnate tekst, da razdvojiteparagrafe i kako da uvu~ete prvu liniju. Ponovo }emo se malo vratiti na fontove i vidje}ete dasa fontovima moète mnogo toga posti}i. Ubaci}ete ~ak i jednu ilustraciju u tekst i usput nau~itikako se u tekst ubacuju okviri sa neovisnim tekstom.

Na kraju }ete i od{tampati tekst. Uostalom, Word i u~ite zbog toga: da pravite tekstove napapiru.

UÎTAVANJE UKUCANOG TEKSTAU prvoj vje`bi ste ukucali oko 7 redova teksta. Sada ste ve} pravi majstori u kucanju, pa

nema potrebe da to jo{ vje`bamo. Zato smo vam na radnoj disketi ili CD-u pripremili ve}ukucane tekstove sa kojima se moète igrati. Tekstovi su ukucani kao “~isti tekst” (sje}ate setoga iz prve lekcije, to su dokumenti sa ekstenzijom .txt). Prema tome, ostaje ne{to posla i zavas – ~isti tekst nema nikakvo formatiranje.

34 Kori{tenje programa MS Word - Osnove formatiranja MICROSOFT WORD

Slika 1-13: Pokretanje komande za ubacivanje postoje}eg teksta u dokument

1. Kliknite na meni Insert.

2. Ako se meni ne otvori do kraja, kliknite na komandu potpunog otvaranja menija

3. Kliknite na komandu File...

Za potrebe ove lekcije na disketi ili CD-u postoji tekst koji se zove v2.txt. Njega treba daubacite u Word prije nego {to nastavimo sa vje`bom. Kako se to radi?

Prvo treba da otvorite Word (to ve} znate). Kada ste otvorili Word, on je automatski otvorionovi dokument koji je prazan i koji se privremeno zove “Document1”. Postavite pogled na “PrintLayout” (sje}ate se: u meniju View).

Sada }emo u taj prazni dokument ubaciti ve} ukucani tekst sa diskete ili CD-a.

Ovime pokre}ete dijalog za izbor postoje}eg teksta kojeg `elite ubaciti u dokument kojegtrenutno obra|ujete:

Onaj mali prozor koji se pojavio nakon {to ste kliknuli na dugme OK vas pita kakvukonverziju treba primijeniti (koji tip dokumenta treba prilagoditi Wordu). Po{to ste ovo ve} rekli(u pitanju je ~isti tekst – Text Files), samo kliknete opet na OK i sve }e biti u redu.

Ovo ste sasvim sigurno dobro uradili. U dokumentu se pojavila gomila teksta koji veomaru`no izgleda. Ali, da prvo razjasnimo {ta smo upravo uradili. Word omogu}ava da se u jedan

dokument ubaci neki drugi dokument. To ne mora biti ~isti tekst, kao u prethodnom slu~aju.

MICROSOFT WORD Kori{tenje programa MS Word - Osnove formatiranja 35

Slika 1-14: Dijalog za ubacivanje postoje}eg teksta u dokument

1. U folderima izaberitedisketu ili CD, ovisnood toga {ta ste dobiliuz priru~nik

2.Izaberite tipdokumenta Text Files

4.Pojavi}e se jo{ jedan prozor...zanemarite ga i samo kliknitena OK

3.Izaberite dokumentv2.txt i kliknite nadugme Insert

Moète u jedan Wordov dokument ubaciticijeli drugi Wordov dokument (“pokupi}ete”ga tako {to }ete promijeniti “Files of Type:

“ u Wordove dokumente).

Ovo se ne mora raditi odmah napo~etku rada, kao {to smo to mi upravouradili. To moète uraditi bilo kad.Dokument }e se umetnuti na mjesto

gdje se nalazi kursor. Mi smo primijeniliovaj “{tos” i tako ubacili ve} ukucani tekstsa diskete. Sada ne moramo ni{ta kucati;odmah se moèmo igrati sa ovim tekstom.

Ono {to odmah primje}ujete na ekranu(pored toga da tekst grozno izgleda) jeste toda se ne nalazite na po~etku teksta, negona kraju. Po~etak vjerovatno ne vidite.Pomjerite se na po~etak teksta kliza~em kojise nalazi sasvim desno na ekranu.Primijeti}ete da se cijeli tekst pomjera. Tako

pregledate ve}e tekstove. Isto tako }ete primijetiti da pomjeranje ekrana kliza~em ne uti~e

na poziciju kursora. Kako god da se pomjerate sa kliza~em, kursor ostaje gdje jeste, ustvarise samo pomjera va{ pogled na tekst. Zapamtite ovo!

Sada vidite da se radi o tekstu koji govori o Leonardu da Vinciju. U ovoj vje`bi }emo nau~itikako da taj tekst dobije otprilike izgled kao na slici 1-15 (~ak ima i ilustraciju, koja je ovdjeumanjena i ba{ se i ne vidi dobro).

OSOBINE STRANICEPotrudi}emo se da napravimo tekst koji }e li~iti na onaj koji je dat na prethodnoj slici. Prva

stvar koju moramo uraditi jeste da odredimo osobine stranica, odnosno listova papira na kojimaje tekst.

Iz menija File pokrenite komandu Page Setup… Dobi}ete prozor koji ima tri kartice.Osnovne osobine stranice se odre|uju sa prve dvije kartice i sada }emo dati obja{njenje kakose to radi.


Slika 1-15: Ciljni izgled dokumenta

Margine

Kartica Margins odre|uje margineteksta. Margina je razmak od ivice

papira do teksta. Prve ~etiri ku}ice sujasne: Top odre|uje gornju, Bottom

donju, Left lijevu, a Right desnumarginu. Jednostavno kliknete na nekuod ku}ica i ukucate vrijednost kojuho}ete.

Mala digresija: Ovdje vidite da sumargine odre|ene u centimetrima. Mo`da}e se pojaviti mjere u anglosaksonskojjedinici – in~ima. To moète promijenitiako odete u meni Tools, pokrenetekomandu Options, a onda na karticiGeneral promijenite opciju Measurement

Units u centimetre. Nemojte zaboraviti danakon toga kliknete na dugme OK.

Vra}amo se na karticu Margins. Gutter je razmak sa lijeve strane koji ostavljate zauvezivanje papira. Moète ga ostaviti da bude nula, a postaviti malo ve}u lijevu marginu. Guttermoè biti postavljen lijevo (Left) ili gore (Top), zavisno od toga gdje ho}ete uvezivanje papira(ku}ica Gutter position: ).

Ako u ku}ici Multiple Pages: izaberete Mirror Margins, postavili ste lijeve i desne marginena parnim i neparnim stranicama kao u ogledalu. To }ete koristiti kada {tampate dokumentdvostrano, pa vam uvijek treba ve}a unutra{nja margina zbog uvezivanja. Primijeti}ete da su seku}ice za lijevu i desnu marginu sada promijenile u Inside i Outside; dakle, unutra{nja i vanjskamargina, jer lijeva i desna sada nemaju smisla.

Na ovoj kartici postavljate i orijentaciju papira. Dva isklju~uju}a dugmeta, Portrait iLandscape odre|uju orijentaciju papira, uspravno ili poloèno, respektivno.

Za sada nam ni{ta drugo nije bitno na ovoj kartici.

Veli~ina papira

Idu}a kartica je kartica Paper. Pomo}u nje postavljate veli~inu papira.


Slika 1-16: Odre|ivanje margina i orijentacije papira

U prvoj ku}ici, Paper Size, postavljatejednu od standardnih veli~ina papira. Miobi~no koristimo papir standardne veli~ineA4. To obavezno postavite, jer vam seina~e {tampa~ moè ~udno pona{ati.

Ako vam je papir potpunonestandardan, ispod te ku}ice moèteegzaktno postaviti njegove dimenzije, tj.{irinu i visinu.

Nakon {to ste uspje{no postaviliparametre stranice kako ho}ete, kliknitena dugme OK i vrati}ete se u tekst.Nemojte nikada zaboraviti postavitiparametre stranice. To je uvijek prviposao u ure|ivanju teksta. Nema mnogosmisla ure|ivati tekst tako {to }etedavati oblik i veli~inu slova, pomjeratiredove, stranice i sli~no, a ondapromijeniti, npr. veli~inu papira na kojem}e se taj tekst {tampati – onda }ete morati sve ponovo ure|ivati. Obavezno na po~etku rada

sa bilo kojim dokumentom postavite barem parametre koje smo ovdje pobrojali.

FORMATIRANJE PARAGRAFAPromjena fonta

Prva korekcija koju treba da uradimo jeste da promijenimo font. To smo ve} nau~ili, pa nebi trebalo da bude te{ko.

Ozna~ite cijeli tekst.

Ovo moète da uradite mi{em ili tastaturom, kako ste ve} nau~ili. Postoji i bolji “{tos”.Pritisnite skra}enicu <Ctrl><A> i tekst u cijelom dokumentu }e biti markiran. Isti efekat sedobije i sa Edit…Select All.

Sada izaberite neki font.

Izaberite ili ukucajte veli~inu fonta 12.


Slika 1-17: Postavljanje veli~ine papira

Kliknite negdje u tekst da poni{tite markiranje. Sada tekst malo bolje izgleda, ali jo{ uvijekni blizu onoga {to ho}emo da postignemo.

Poravnanje

Pogledajmo ciljni tekst (ono {to èlimo da napravimo). Uo~avamo da je tekst poravnat saobje strane. Na{ tekst je poravnat samo lijevo. To moramo promijeniti.

Poravnanje je osobina paragrafa. Paragraf moè biti poravnat ulijevo, centralno, udesnoili na obje strane. Poravnanje paragrafa postiète sa ova ~etiri dugmeta:

- Poravnanje ulijevo

- Centralno poravnanje

- Poravnanje udesno

- Poravnanje i lijevo i desno

Po{to je poravnanje osobina paragrafa, kada pritisnete jedno od ova ~etiri dugmeta, Wordmora znati na koji paragraf se to odnosi.

Word }e poravnati:

a) paragraf na kojem se nalazi kursor ili

b) ako je dio teksta markiran, sve paragrafe u kojima postoji markiranje.

Ovo je pravilo ozna~avanja paragrafa i zapamtite ga. Ono se ne odnosi samo naporavnavanje. Ako mijenjate bilo koju osobinu paragrafa, promijeni}e se osobine onih paragrafakoji zadovoljavaju ovo pravilo.

Poigrajte se malo sa poravnanjem. U na{em tekstu, prvi paragraf sadrì samo ime Leonardoda Vinci. Dovedite kursor na drugi paragraf koji sadrì vi{e teksta. Isprobajte sva ~etiri dugmetaza poravnanje i gledajte {ta se de{ava na ekranu. Vidje}ete da se mijenja samo drugi paragraf.

Po{to mi ho}emo da nam cijeli tekst bude poravnat i lijevo i desno, markirajte cijeli tekstsa <Ctrl><A>. Tako }ete sigurno obuhvatiti sve paragrafe – pravilo b). Nakon toga kliknitedugme koje }e poravnati tekst sa obje strane.

[irina paragrafa i prva linija

Sada tekst ve} dosta bolje izgleda. Vrijeme je za naredni korak.


Tekst se “protegao” kroz cijeli prostor od lijeve do desne margine. Takav nam i treba, alimorate znati da to ne mora biti tako. Paragraf moè biti uvu~en sa lijeve ili desne strane.Dakle moè biti uì, ako vam se to svi|a, tj. ne mora i}i od margine do margine.

Isto tako, obi~no vam je potrebno da prva linija u paragrafu bude druga~ija od ostalih(naj~e{}e malo uvu~ena).

Sve ovo se veoma jednostavno postavlja pomo}u malih “zaka~ki” koje moète vidjeti nalinijaru sa slike 1-18.

Naravno, ovo se opet sve odnosi na paragrafe prema navedenom pravilu za ozna~avanjeparagrafa. Postavite kursor na drugi paragraf i poigrajte se malo sa mijenjanjem uvla~enjaparagrafa. Ovo }e mo`da i}i malo te{ko jer je potrebna dobra preciznost po{to su zaka~ke male.Potrudite se da {to preciznije kotrljate mi{a.

Nakon {to ste se poigrali sa drugim paragrafom, vratite ga u prvobitno stanje. Vrijeme je dadalje radimo na ure|ivanju teksta. Mi ho}emo tekst od margine do margine, dakle onako kako jei bilo, ali sa malo uvu~enom prvom linijom u svim paragrafima. Markirajte cijeli tekst sa <Ctrl><A>i uvucite malo gornju lijevu zaka~ku. Sve prve linije u svim paragrafima }e se malo uvu}i.

Razmak izme|u paragrafa

Kada smo uvukli prve linije, sada ve} malo bolje raspoznajemo paragrafe. Ali, to jo{ uvijeknije dovoljno. Razmak izme|u paragrafa je isti kao i razmak izme|u linija teksta, {to ~ini tekstnapornim za ~itanje. Taj razmak treba malo pove}ati. To ipak ne}ete mo}i uraditi dugmadimaili linijarom. Mora}ete pokrenuti jednu komandu iz trake menija.

Iz menija Format pokrenite komandu Paragraph… Otvori}e se jedan veoma vaàn prozor,kao {to je prikazano na slici 1-19.


Slika 1-18: Postavljanje uvla~enja paragrafa i prve linije

Gornja sa lijeve strane odre|ujeuvla~enje prve linije paragrafa.

Donja sa lijeve strane odre|ujeuvla~enje ostalih linija u paragrafu.

Kvadratna odre|uje uvla~enje cijelog paragrafa(prva linija ostaje na istoj relativnoj udaljenostiod ostalih linija).

Desna odre|uje uvla~enjeparagrafa sa desne strane.

Ovo je prozor koji odre|uje sve osobineparagrafa. Vidjeli smo koliko je paragraf vaàn– gotovo svaka interven-cija na tekstu se

svodi na intervenciju nad paragrafom. Zato}emo se malo vi{e zadràti na ovom prozoru idobro ga pojasniti. Dobro isprobajte i {to boljezapamtite parametre u ovom prozoru jerpomo}u njih moète da ostvarite ve}inu svojihèlja vezanih za formatiranje teksta.

Jo{ o formatiranju paragrafa: Indents

and Spacing

Prva kartica je kartica Indents and

Spacing.

Ku}ica Alignment koja se nalazi u vrhu je najjednostavnija. Ona odre|uje poravnanjeparagrafa, a to smo ve} nau~ili. Ima iste funkcije kao i dugmad sa kojima smo do sada radili(Left, Centered, Right i Justified, zna~i redom: lijevo poravnanje, centralno, desno i obostrano– tekst je poravnat sa obje strane).

Prostor ozna~en za Indentation sluì za odre|ivanje uvla~enja teksta. To ste ve} radili sazaka~kama na linijaru. Primijetili ste kako to moè biti te{ko. Va`nije je to {to je rad sa linijaromneprecizan. Ovdje moète precizno, u milimetar postaviti uvla~enja. Prve dvije ku}ice, Left iRight su vjerovatno jasne, u pitanju je uvla~enje sa lijeve i sa desne strane u odnosu na marginu.

Tre}a ku}ica iznad koje pi{e Special odre|uje uvla~enje prve linije u paragrafu. Akoizaberete (None), prva linija }e biti ista kao i ostale. Ako izaberete First Line, prva linija }e bitiuvu~ena u odnosu na ostale, a ako izaberete Hanging, prva linija }e biti izba~ena u odnosu naostale (engl. hanging – visiti). Koliko }e prva linija biti uvu~ena ili izba~ena u odnosu na ostale,odre|ujete u ku}ici pored, iznad koje pi{e By.

Drugi prostor je ozna~en sa Spacing i on se odnosi na odre|ivanje raznih razmaka. Prvedvije ku}ice, Before i After, odre|uju koliko }e praznog prostora biti ispred i iza paragrafa,respektivno. To je upravo ono zbog ~ega smo i do{li na ovu karticu – htjeli smo da malorazdvojimo paragrafe me|usobno. Vrijednosti se ne daju u centimetrima ili in~ima, nego upointima, odnosno ta~kicama. U principu, moète ukucati cm umjesto pt i dobi}ete razmak ucentrimetrima, ali vam to veoma rijetko treba. Tipi~an razmak izme|u dva paragrafa je 6 pt.


Slika 1-19: Postavljanje osnovnih osobina paragrafa

Jedan savjet! Vodite ra~una da se dva paragrafa grani~e tim praznim prostorom. Ako prvomparagrafu date da prazan prostor iza njega bude, npr. 6 ta~kica, a onom koji dolazi iza njega damu prazan prostor ispred bude, npr. 9 ta~kica, ukupan prazan prostor izme|u ta dva paragrafa}e biti 15 ta~kica. Dakle, sabiraju se. Po{to paragrafi uvijek dolaze jedan iza drugog (nema ni{taizme|u njih), obi~no ne dajete vrijednosti za prostor iza njih (After) nego samo za ispred njih(Before) koji ima vrijednost koliki ho}ete da bude ukupni razmak izme|u paragrafa. Saprostorom iza (After) obi~no vi{e osvajate naslove ili neke druge specifi~ne paragrafe.

Ku}ica Line Spacing odre|uje razmak izme|u linija unutar paragrafa. Opcije Single, 1.5

Lines i Double postavljaju taj razmak na jednostruki, “jedno-i-po-struki” i dvostruki. Opcija At

Least zna~i da razmak mora biti najmanje onoliko ta~kica koliko je to postavljeno u ku}ici kojaje pored (At). Opcija Exactly kaè da razmak mora biti ta~no onoliko ta~kica koliko jepostavljeno u ku}ici At. Opcija Multiple postavlja razmak na {irinu jednostrukog razmakapomnoènog sa brojem navedenim u ku}ici At (naprimjer, 4 zna~i „~etverostruki“).

I jo{ o formatiranju paragrafa: Text Flow

Druga kartica odre|uje pona{anje paragrafa u odnosu na strani~enje:

Ovdje su bitna ~etiri prekida~a:

Uklju~eni Keep with Next kaè Wordu da ne smije prelomiti stranicu izme|u paragrafa kojemsada odre|ujemo osobine i onogkoji slijedi iza njega. Ovo je veomazgodno da postavite kod paragrafakoji su naslovi da vam se ne bidesilo da imate naslov poglavlja nasamom kraju stranice.

Uklju~eni Keep Lines Together

kaè Wordu da ne smije prelomitistranicu unutar tog paragrafa, tj.sve linije paragrafa moraju bitizajedno, na istoj stranici. Ovo jezgodno da se stavi, naprimjer, zatekst koji je ispod neke slike.

Uklju~en prekida~ Page Break

Before kaè Wordu da prije tog


Slika 1-20: Postavljanje osobina paragrafa u odnosu nastrani~enje

paragrafa uvijek prelomi stranicu. To, u stvari, zna~i da ho}ete da taj paragraf uvijekbude prvi na stranici. I ovo je isto koristan automatizam jer ga mo`ete, npr. uklju~iti zanaslove glavnih poglavlja u tekstu za koja ho}ete da uvijek po~inju od nove stranice.

Prekida~ Widow/Orphan Control malo ~udno zvu~i, pa smo ga ostavili za kraj. “Widow” naengleskom zna~i udovica, a “orphan” siro~e. Dakle, to bi zna~ilo kontrola udovica i siro~i}a.[ta bi to moglo biti? Vjerovatno ste vi|ali u nekim knjigama ili ~asopisima paragrafe kodkojih se samo jedan red nalazi na jednoj strani, a svi ostali redovi na drugoj strani. Toru`no izgleda i umanjuje ~itljivost teksta. Izraz widow (udovica) koristi se za red koji je samna jednoj strani, a ostatak paragrafa se nalazi na narednoj. Sli~no, izraz orphan (siro~i})koristi se za red koji je sam na jednoj strani, a ostatak njegovog paragrafa se nalazi naprethodnoj strani. Ako uklju~ite ovaj prekida~, Word }e voditi ra~una da ne prelominezgodno stranicu, tako da paragraf nema ni udovica ni siro~i}a. I ovo je veoma koristanautomatizam i bilo bi dobro da svi paragrafi imaju uklju~enu ovu opciju.

Kona~no: Razmak izme|u paragrafa

Sada, kad smo mnogo toga novoga nau~ili o formatiranju paragrafa, vratimo se kona~no naono {to smo zapo~eli. Treba da napravimo malo ve}i razmak izme|u paragrafa u na{em tekstu.Zbog ove “sitnice” smo se upetljali u pri~u o mnogim drugim stvarima. Ipak, pri~a je veomakorisna i dobro je savladajte. Pomenute dvije kartice se ~esto koriste i morate ih poznavati.

Sada znate da pove}ate razmak izme|u paragrafa. Markirajte cijeli tekst (opet <Ctrl><A>)da biste “uhvatili” sve paragrafe. Iz menija Format pokrenite komandu Paragraph… i u ku}iciBefore ukucajte koliki ho}ete da bude razmak (broj ta~kica). Uobi~ajena vrijednost je 6 ta~kica.Kliknite na dugme OK i vrati}ete se u tekst.

Sada kliknite bilo gdje u tekst da poni{tite markiranje i vidje}ete da je tekst mnogo ~itljiviji.Prakti~no smo zavr{ili sa formatiranjem glavnog teksta. Ostalo je jo{ da uredimo naslov tekstai da ubacimo sliku Leonarda da Vincija.

Vrijeme je za Save

Uredili smo glavni tekst i ve} smo dosta posla uradili. [ta ako sada nestane struje?Mora}emo sve ponovo. Zato je najbolje da sada spasimo dokument na disk, pa da ondanastavimo sa radom. Ovo je prvo spa{avanje, dakle radimo sa komandom “Save As”:

Pokrenemo komandu Save As iz menija File.

Postavimo foldere na disketu ili negdje na disk.


Provjerimo da li je ku}ica Save As Type postavljena na Word dokumente. Ako nije,postavimo i to.

Ukucamo ime dokumenta u ku}icu File Name.

Primje}ujete da je Word automatski dao ime tekstu “Leonardo da Vinci”. Nije on ba{ tolikopametan da shvati da tekst govori o Leonardu. Word jednostavno pokupi ono {to pi{e u prvomparagrafu i predloì to kao naslov. U prvom paragrafu pi{e upravo “Leonardo da Vinci”, i to nami odgovara. Dakle, moète to ostaviti kao ime ili ga moète i promijeniti ako vam se ne svi|a.

Kliknemo na dugme Save i malo pri~ekamo dok Word spasi dokument.

Sada je dokument spa{en na disk ili disketu – moèmo nastaviti sa radom.

Naslov (jo{ o paragrafu i fontovima)

Dokument smo “dotjerali” na pristojnu razinu ~itljivosti. Po~etak dokumenta bi trebao daizgleda otprilike ovako:

Vidimo da je i naslov formatiran kao i drugi paragrafi. To, naravno, nije odgovaraju}e zanaslov. Naslovi treba da budu uo~ljiviji, odnosno druga~ije formatirani.

Naslov “Leonardo da Vinci” je jedan paragraf i na njega moèmo primijeniti sve {to smonau~ili. Dakle, kliknite na njega i promijenite formatiranje. Naprimjer, moète uraditi sljede}e:

Ukinite uvla~enje prve linije jer je to besmisleno za ovakav naslov.

Postavite da naslov bude centriran ili poravnat udesno (po èlji).


Slika 1-21: Izgled djelimi~no formatiranog teksta

Sada bi trebalo da ga u~inimo i ve}im i druga~ijim. Dakle, treba mijenjati font (vrstu iveli~inu). Sada }emo nau~iti jo{ o formatiranju fontova.

Puno formatiranje fonta

Mijenjamo font u naslovu. Da bismo mijenjali font, prvo moramo da markiramo tekst za koji

mijenjamo font. Dakle, markirajte cijeli prvi paragraf. To znate da uradite. Evo jo{ jedan zgodan {tos:

Cijeli paragraf markirate, ako negdje na njega brzo i uzastopno tri puta kliknete.

Usput da kaèmo i ovo:

Ako brzo kliknete dva puta na rije~, markira}e se cijela rije~.

Probajte i vje`bajte malo ove dvije skra}enice. Veoma su prakti~ne i korisne.

Dakle, na jedan od mnogih na~ina koje znate, markirajte cijeli prvi paragraf („Leonardo da Vinci“).

Ako ho}emo da dobijemo vi{e mogu}nosti za formatiranje fonta od onih koje imamo utrakama alata, pokrenu}emo komandu Font… iz menija Format.

Primje}ujete kako idemo uvijek na meni Format kada ho}emo da koristimo naprednijemogu}nosti formatiranja. Sasvimlogi~no, zar ne? A i komande imajulogi~an naziv: Format … Font… zna~i“ho}u da mijenjam format fonta”.Slobodno istraùjte i eksperimeni-

{ite sa menijem Format, pratite

logi~na imena i uputstva; mnogo

}ete i sami nau~iti.

Kada pokrenemo pomenutu ko-mandu, dobi}emo jo{ jedan vaànprozor kao na slici 1-22.

On se sastoji od tri kartice. Davidimo {ta sve tu ima.

Prva kartica Font odre|uje osobi-ne fonta u tekstu koji je markiran.

Tri najuo~ljivije ku}ice, Font, Font

Style i Size, mijenjaju osnovne osobinefonta, vrstu, stil i veli~inu. To ve} znamo


Slika 1-22: Dijalog za formatiranje fonta

da uradimo pomo}u traka alata. Me|utim, ovdje imamo jedno dodatno olak{anje. U malomprozor~i}u desno, dole (Preview) moèmo odmah vidjeti kako }e otprilike izgledati font sa zadatimparametrima.

Iznad prozor~i}a Preview stoji {est prekida~a pomo}u kojih moète da fontu date jo{ nekeinteresantne osobine:

Strikethrough – prekrièna slova, npr. ovo su prekrièna slova

Superscript – podignuta slova, npr. m2, gdje je broj 2 u Superscriptu

Subscript – spu{tena slova, npr. X3, gdje je 3 u Subscriptu

Hidden – skrivena slova, postoje, ali se ne vide – mo`da nekom i to treba?

Small Caps – sva su slova velika, ali su “prava” velika malo ve}a, zgodno za naslove (pazite,nisu slova stvarno velika, nego su samo tako prikazana), naprimjer, BOSNA I HERCEGOVINA.

All Caps – sva su slova velika, ali nisu stvarno velika, nego su tako prikazana.

Jo{ dva efekta moète posti}i sa ku}icama na sredini kartice:

Font color – moète i obojiti slova. Naravno, ako vam je {tampa~ crno-bijeli, ovo i nemanekog smisla.

Underline style – isto podvu~e-na slova, ali sada imatemogu}nost da ih podvu~ete narazne na~ine: jednostruko,dvostruko, isprekidano…

Kada ove efekte iskombinujete savrstom, stilom i veli~inom fonta,doista moète posti}i gotovo sve {tovam padne na pamet. Ali, isto tako,moète od teksta napraviti ne{to {toje sve, samo ne ~itljiv tekst.

Budite umjereni u kori{tenjuformatiranja fonta. Ponavljamo, ciljformatiranja je da tekst bude ~itljiv ijasan, a ne da pokaète {ta sve znateda uradite sa Wordom.


Slika 1-23: Formatiranje fonta - razmak izme|u slova

Druga kartica se zove Character Spacing sa slike 1-23.

Ona omogu}ava kontrolu horizontalnog i vertikalnog poloàja slova u liniji.

Ku}ica Spacing odre|uje razmak izme|u slova. Ako je postavite na Normal, razmak }e biti“normalan” za neku vrstu fonta. Ako je postavite na Expanded ili Condensed, razmak izme|usvakog slova }e biti uve}an, odnosno smanjen za onoliko ta~kica koliko je to navedeno u ku}iciBy. Ovako moète {iriti ili “nabijati” slova u tekstu. Naprimjer:

o v o s u r a { i r e n a s l o v a ovo su skupljena slova

Ku}ica Position odre|uje vertikalni poloàj slova u odnosu na liniju. Opet je Normal ne{to {toje “Normalno”, a Raised i Lowered podiù, odnosno spu{taju slova u odnosu na liniju.

Naravno, ovakvo ne{to vam rijetko treba, ali vam vertikalno pozicioniranje moè itekakopomo}i u nekim situacijama.

Eto, sada znate sva{ta da uradite sa fontovima. Ve} ste ozna~ili naslov, pa uredite ga malopomo}u svega ovoga.

Ivice i sjen~enje paragrafa

Sada smo namjestili font i naslov izgleda mnogo ljep{e. Mo`da moèmo i jo{ da gauljep{amo. Naprimjer, podvla~enjem ili uokvirivanjem.

Paragraf moèmo podvu}i, uokviriti ili osjen~iti na razne na~ine. Evo kako to moète uraditi:

Kliknite na dugme koje se nalazi sasvim desno na traci alata za formatiranje.

Dobi}ete mogu}nost da pokrenete sljede}e komande:


Slika 1-24: Ivice paragrafa

Paragraf }e imati liniju po gornjoj, donjoj,

desnoj ili lijevoj ivici

Ako ovo dugme kliknete na vi{esusjednih paragrafa, izme|u njih}e biti prikazana jedna linija

Kliknete li ovdje, cijeli paragraf}e biti uokvire

Klikom na ovo dugme ubacujetejednu horizontalnu liniju namjesto gdje je kursor. Word }e na tom mjestu otvoritinovi paragraf u koji }e ubaciti tu liniju

Sve ovo i jo{ mogu}nosti moète dobiti i iz menija Format, u komandi Borders and

Shading… Istraìvanje svih mogu}nosti ove komande vam ostavljamo za samostalnu vje`bu.

Obratite pa`nju na karticu Shading. Da malo pojasnimo {ta zna~i sve ovo. Paragrafumoète ozna~iti ivice i tako naglasiti neki tekst. Isto tako moète u~initi da pozadina teksta nebude bijela nego osjen~ena ili sa nekim uzorkom. Kartica Shading daje mnogo mogu}nosti.Moète posti}i interesantne efekte. Poku{ajte!

Mogu}nosti kombinovanja su beskrajne. Primijetite sljede}e: Ako nije markiran nikakav

tekst, linije koje uokviruju tekst i pozadina su osobine paragrafa. Ako jeste, onda ovo svemoète primijeniti i na markirani tekst, samo u donjoj desnoj ku}ici iznad koje pi{e Apply to:izaberite opciju „Text“.

Da se vratimo na na{ tekst. Ovo sve smo nau~ili da bismo uljep{ali na{ naslov. Naprimjer,moète uraditi sljede}e:

Kliknite na naslov (ozna~ite taj paragraf da bi se sve {to radimo odnosilo na njega).

Dugmetom otvorite alate za davanje ivica paragrafu, kako smo to prethodno objasnili.

Kliknite na dugme za dodjeljivanje donje linije paragrafu.

Poravnajte paragraf udesno (dugme za poravnanje udesno).

Ovo uop}e nije te{ko i veoma brzo to moète uraditi. Ovakva sitna intervencija je bitnopromijenila izgled naslova i on bi sada trebalo da izgleda otprilike ovako:

Sveukupne intervencije kojima je postignut ovakav izgled naslova su:

Font je promijenjen u Tahoma, u stilu Bold, veli~ine 18,

Paragraf je poravnat udesno,


Slika 1-25: Formatiran naslov

Ispred paragrafa nema praznog prostora, a iza je 12 pt,

Paragraf je podvu~en linijom.

Gotovo sve ovo mo`ete da brzo uradite ku}icama i dugmadima sa traka alata. Samo zaprazan prostor ispred i iza paragrafa morate u}i u meni Format i komandu Paragraph…

Poigrajte se malo sa svim ovim i napravite sebi naslov onako kako vam se svi|a.

Sada smo rije{ili i naslov. Ostalo je jo{ da ubacimo ilustraciju.

UMETANJE SLIKEWord omogu}ava ubacivanje slika u tekst na veoma jednostavan na~in. Da biste to uradili,

morate na disku imati pripremljenu sliku. Kako se pripremaju i storiraju slike na kompjuteru nijepredmet ovog kursa. Za sada je sve {to trebate da znate o tome to da je slika tako|er jednadatoteka na disku. Kada ubacujete sliku u tekst, ubacujete tu datoteku.

Za potrebe ove vje`be, na disketi ili CD-u koje ste dobili uz ovaj priru~nik imate ve}pripremljenu sliku jednog od Leonardovih autoportreta u datoteci “Leonardo.jpg”. Ekstenzija.jpg je jedna od ekstenzija koje ozna~avaju da se u datoteci nalazi slika. Ima jo{ mnogoekstenzija koje se koriste za ozna~avanje datoteka za slikama (to su, ustvari, oznake razli~itihformata u kojima su snimljene te slike). One koje se naj~e{}e susre}u su sljede}e: .gif, .tif,

.bmp i .pcx.

Prije nego nastavimo sa umetanjem slike, moramo jo{ ne{to nau~iti, a to je jo{ jednakontrola pogleda na dokument.

Smanjenje i uve}anje pogleda na dokument

Dok ste radili sa tekstom, primijetili ste da ne vidite cijeli tekst i to iz prostog razloga {toje ekran obi~no isuvi{e mali da bi cijeli tekst stao na njega. Kroz tekst ste mogli “{etati”pomjeranjem kursora ili kori{tenjem kliza~a sa desne i donje strane prozora u kojem je tekst.

Ovo je sasvim normalna situacija: Vidljiv je samo dio teksta na kojem trenutno radite. Nekadvam treba i druga~iji pogled na tekst, a nekad treba da vidite odjednom ve}e cjeline teksta. Toje upravo sada slu~aj. Ho}ete da ubacite ilustraciju u svoj tekst i bilo bi dobro da vidite cijelustranicu teksta da biste imali bolji osje}aj i bolju kontrolu mjesta gdje }e se slika ubaciti. Utom slu~aju vam nije bitna ~itljivost teksta. Bolje je da nekako “smanjite” tekst da biste naekran mogli staviti cijelu stranicu, bez obzira na to {to tako smanjen tekst ne}e biti ~itljiv.


To radite pomo}u ku}ice za kontrolu veli~ine pogleda nadokument, koja se nalazi desno gore, u prvoj traci sa alatima.

Kliknete na malu strelicu koja je pored ku}ice i dobijete ovemogu}nosti:

Procenat. Ako izaberete, npr. 200%, tekst }e biti duplove}i nego u prirodnoj veli~ini. Tada }e i duplo manje tekstastati na ekran. Ako izaberete, npr. 25%, tekst }e bitiumanjen na ~etvrtinu prirodne veli~ine i vidje}ete mnogovi{e teksta, ali }e on vjerovatno biti potpuno ne~itljiv.

Page Width }e postaviti takav procenat da bude vidljivacijela stranica po {irini.

Text Width }e postaviti takav procenat da bude vidljivcijeli tekst po {irini (do margina).

Whole Page }e postaviti takav procenat da bude vidljiva cijela stranica.

Two Pages }e postaviti takav procenat da istovremeno budu vidljive dvije stranice.

Kada otvorite ovu ku}icu, moète i direktno ukucati procenat koji ho}ete ako vamnijedna od ponu|enih mogu}nosti ne odgovara.

Poigrajte se malo sa ovim da malo osjetite efekte koji se postiù.

Nemojte zaboraviti, promjena veli~ine pogleda na dokument ne uti~e na stvarni

sadràj dokumenta. Ona samo mijenja na~in na koji je dokument prikazan na ekranu. Stvarneveli~ine slova i svega ostalog ostaju iste, i u prirodnoj veli~ini (onako kako }e ispasti na papiru)ih moète vidjeti ako izaberete procenat 100%.

Ove mogu}nosti }ete ~esto koristiti, a sada vam trebaju da malo osmotrite cijelu stranicu irazmislite gdje biste mogli dodati sliku.

Umetanje slike u tekst

Sliku moète direktno umetnuti u tekst. Evo kako se ubacuje slika koja je ve} pripremljenau nekoj datoteci:

Postavite kursor na mjesto gdje ho}ete da ubacite sliku. U na{em slu~aju, to moè biti,naprimjer, kraj prvog paragrafa.

Iz menija Insert pokrenete komandu Picture… i podkomandu From File (sasvim jasno,Insert Picture From File zna~i upravo „ubaci sliku iz datoteke“).


Slika 1-26: Opcije veli~inepogleda na dokument

I onda, “na op{te iznena|enje”, otvori se prozor kao na slici 1-27.

Ovo vam vjerovatno izgleda poznato. Veoma li~i na prozor za definisanje umetanja datotekau kojima su tekstovi. Pa, naravno! Umetanje slike doista i jeste ne{to veoma sli~no; to jeumetanje kompletne datoteke u tekst. Zato su vam idu}i koraci vjerovatno ve} sasvim jasni:

U ku}ici Look in: postavite folder iz kojeg ho}ete da “pokupite” datoteku. U ovom slu~aju}ete se postaviti na disketu ili CD koji ste dobili uz priru~nik.

U ku}ici Files of Type postavite koji tip datoteka (odnosno koji tip slika) ho}ete da vidite.Najbolje je da postavite opciju All Pictures, jer }e ona u postavljenom folderu izlistati svedatoteke za koje Word zna da su slike.

U prozoru na sredini dobi}ete spisak slika koje se nalaze u postavljenom folderu izadovoljavaju uslov dat u Files of Type.

Ako po nazivu ne moète da prepoznate sliku, kliknite kontrole pogleda na datoteke (dugmelijevo od dugmeta Tools – gore desno). Problem moète rije{iti na vi{e na~ina. Naprimjer,moète izabrati pogled Thumbnails i umjesto imena datoteka, bi}e prikazane male sli~icekoje odgovaraju sadràju pojedinih datoteka. Slike }e biti prikazane umanjeno i mo`danejasno, ali }e to vjerovatno biti dovoljno dobro da prepoznate ono {to traìte. Drugi na~in jeda izaberete opciju Preview. Prozor }e se podijeliti na dva prozora. U desnom prozoru }e


Slika 1-27: Dijalog za ubacivanje slike u tekst

Word “nacrtati” otprilike ono {to se nalazi u datoteci iz lijevog prozora na koju kliknetejednom. U na{em slu~aju nema dileme, na disketi ili CD-u se nalazi samo jedna slika.

Kad prona|ete sliku koju traìte, treba da kliknete na nju i onda na dugme Insert.

Nakon ovoga, Word }e umetnuti sliku na mjesto gdje se nalazi kursor.

Vjerovatno }e rezultat izgledati sli~no kao na slici 1-28.

Vidite da je slika ispravno uba~ena u tekst, na mjesto gdje se tada nalazio kursor. Me|utim,njeno pomjeranje po tekstu je veoma ograni~eno. Moète je pomjerati samo zajedno satekstom. Tako|er, slika je veoma lo{e „uklopljena“ u tekst. Bilo bi bolje da tekst moèmonekako „natjerati“ da ide oko slike. Evo kako to moèmo posti}i. Kliknemo na sliku desnim

prekida~em na mi{u. Pored pokaziva~a mi{a }e se otvoriti jedan meni. Izaberite opciju Format

Picture..., a kada se otvori prozor, izaberite karticu Layout:


Slika 1-28: Slika uba~ena u tekst

Pomo}u ove kartice moète odrediti pona{anje slike u odnosu na tekst. Vidimo da jeinicijalno izabrana opcija In line with text, {to zna~i da je slika unutar teksta. Ona se u tomslu~aju pona{a kao jedno slovo. To ve} imamo i ne svi|a nam se. Izabra}emo opciju Square iliTight ~ime }emo „natjerati“ tekst da ide okolo slike. Kada izaberemo jednu od ove dvije opcije,


Slika 1-29: Odre|ivanje pona{anja slike u odnosu na tekst

Slika 1-30: Manipulisanje slikom unutar teksta

Ako èlite pomjerati sliku,pritisnite lijevi prekida~ mi{a

negdje u sredini slike, drìte gapritisnutog (“zgrabite” sliku).Pomjerajte mi{a i slika }e se

pomjerati po ekranu.“Spustite” sliku tamo gdje

èlite tako {to }ete otpustitilijevi prekida~ mi{a.

Ako èlite rotirati sliku,"zgrabite" mali zeleni kruì}iznad slike. Pomjerajte ga islika }e rotirati.

Ako èlite mijenjati visinuslike, "zgrabite" mali kruì}na sredini gore ili dole ipomjerajte ga po ekranu.

Sli~no i za {irinu slike, samotreba da "zgrabite" kruì} kojije u sredini lijevo ili desno

Ako èlite proporcionalnomijenjati veli~inu slike,pa`ljivo "zgrabite" mi{emjedan od malih kruì}a koji senalaze na uglovima slike. Pomjerajte mi{a i slika }emijenjati veli~inu.

posta}e aktivne i opcije u donjem dijelu kartice (Horizontal alignment) pomo}u kojih moèmo dapostavimo poloàj slike na stranici. Naprimjer, izaberemo li opciju Right, slika }e zavr{iti uz desnumarginu. Sada nam jo{ preostaje da sliku pove}amo i pomjerimo na mjesto na kojem ̀ elimo da bude.

Kombinovanjem ovih poteza postavite sliku u tekst onako kako vam se svi|a. Poku{ajte gau~initi sli~nim ciljnom tekstu sa po~etka ove lekcije.

Napravili ste svoj prvi tekst koji doista lijepo izgleda. Zasluìo je da se od{tampa. Sada}emo nau~iti kako se to radi.

[TAMPANJE DOKUMENTAVrijeme je za jo{ jedan Save

Poprili~no smo se “namu~ili” dok smo uredili tekst o Leonardu. Doista ne bi bilo lijepo dase ne{to nepredvi|eno desi, pa da moramo cijeli posao raditi ponovo. Dodu{e, ve} smo jednomspasili tekst na disketu, tako da bi nam propao samo posao koji smo radili nakon toga. Ipak, itoga ima dosta, pa jo{ jednom spasite tekst.

Ovaj put ne treba davati ime dokumentu (to smo uradili kada smo ga prvi put spa{avali).Dovoljno je da pritisnete <Ctrl><S> i dokument }e biti spa{en pod istim imenom i na istomjesto (na disketu).

Ve} smo jednom rekli da tekst treba ~esto spa{avati. Bilo bi dobro da usvojite i ovo pravilo:Prije {tampanja obavezno spasite tekst. Pona{anje kompjutera u kombinaciji sa {tampa~emnekad moè biti nepredvidivo. Sasvim su mogu}i problemi, “zaglavljivanja” i sli~no. Zato bi bilodobro da obavezno praktikujete primjenu ovog pravila.

Kontrolni pregled prije {tampanja

Word je WYSIWYG tekst procesor. WYSIWYG zna~i “What You See Is What You Get“, odnosno:“ono {to vidi{, to }e{ i dobiti“. To zna~i da se Word “trudi” da na ekranu prikazuje {to sli~niju slikudokumenta onoj kakva }e biti kada se on od{tampa. Ipak, Word to ne uradi ba{ savr{eno. Ono {tovidite na ekranu veoma je sli~no onome {to }ete dobiti na papiru, ali ne potpuno isto. Tu su ikontrolni znaci (npr. oznaka kraja paragrafa) i pomo}ni elementi (npr. oznake margina) koji se ne{tampaju, tako da ono {to vidite sasvim sigurno nije potpuno isto onome {to }ete dobiti na papiru.

Zato bi bilo dobro kada biste mogli prije {tampanja dobiti sliku dokumenta kakav }e biti napapiru. Word i to omogu}ava, i to se zove Print Preview ili kontrolni pregled prije {tampanja.Ovaj pregled moète dobiti na dva na~ina:


Pritiskom na dugme ili

pokretanjem komande Print Preview iz menija File.

Bilo {ta od ovog da uradite, dobi}ete pogled Preview koji bi za na{ dokument mogaoizgledati kao na slici 1-31.

Ovdje je dokument prikazan upravo onako kako }e i biti od{tampan. Nema kontrolnih ipomo}nih znakova, a fontovi su sli~niji onome {to }ete dobiti na papiru.

Moète vidjeti gotovo cijelu stranicu, kao {to je to na slici 1-31, ili moète uve}ati pogled:

Dovedete pokaziva~ mi{a negdje na dokument. Pokaziva~ mi{a se pretvori u “lupu”, tj.“pove}alo”, sa znakom + unutra. Ako kliknete mi{em, taj dio dokumenta se uve}a, a znak+ se pretvori u znak -. Ako sada opet kliknete mi{em, pogled se “odmakne”, pa opet viditegotovo cijelu stranicu.

Tako {to postavite procenat uve}anja / smanjenja u ku}ici predvi|enoj za to.

Postoji jo{ komandi koje moète koristiti i to vam ostavljamo da sami istraìte.


Slika 1-31: Kontrolni pregled prije {tampanja

Ako kliknete na dugme na kojem je naslikan {tampa~ (sasvim lijevo gore), dokument }e bitiod{tampan.

Ako kliknete na dugme Close, vra}ate se u editovanje dokumenta.

Nemojte da vas zbuni to {to dokument i cijeli Wordov prozor izgledaju sli~no kao i normalanprozor: Kada pregledate dokument prije {tampe, ne moète vr{iti nikakve korekcije na njemu.Ako ste uo~ili neku gre{ku, morate se prvo dugmetom Close vratiti u editovanje dokumenta.

Za{to je vaàn kontrolni pregled dokumenta prije {tampanja? Kao prvo, kompjuteri, izme|uostalog, sluè i za smanjenje potro{nje papira (mada se ~ini da to ba{ i nije tako). Nema potrebe dane{to {tampate (to traje i pravi tro{kove) da biste uo~ili lapsuse i druge gre{ke – iz kontrolnog pregleda}ete imati bolji pogled na dokument jer vas ne optere}uju kontrolni i pomo}ni elementi u tekstu.

Kontrolni pregled ne daje potpuno identi~nu sliku dokumenta. Ipak }ete nekada moratiod{tampati dokument da biste uo~ili neke finese. Naprimjer, ve}ina fontova dobije neznatnodruga~iji izgled kada se dobije na papiru (ili se barem ljudskom oku ~ini da je to tako, {to je uprincipu isto). Mora}ete malo eksperimentisati sa {tampanjem dok ne steknete osje}aj koji jefont (vrsta, stil i veli~ina) dobar za koju namjenu.

I, kona~no, tekst na papiru

Sada je sve spremno za {tampanje.


Slika 1-32: Dijalog za {tampanje

[tampanje pokre}ete skra}enicom <Ctrl><P> ili komandom Print… iz menija File. Kada touradite, dobi}ete prozor koji je sli~an slici 1-32. Poznavanje opcija na ovom prozoru moè vamizuzetno olak{ati ìvot. Pa, da vidimo onda {ta tu sve ima, a {ta je bitno:

U vrhu je ime {tampa~a. Va{ kompjuter moè biti prilago|en da radi sa vi{e razli~itih{tampa~a. Tu birate na kojem }ete {tampati dokument. Ako kliknete na dugme Properties

dobi}ete mogu}nost pode{avanja nekih parametara {tampa~a. Ti parametri su razli~iti zarazli~ite {tampa~e. U svakom slu~aju, ne zaboravite provjeriti da li je veli~ina papira

uskla|ena sa veli~inom papira definisanom u dokumentu (sje}ate se: u Page Setup).Naprimjer, ako ste u Page Setup postavili papir A4, a u osobinama {tampa~a je neki drugiformat, naprimjer, Letter, {tampa }e biti ura|ena u formatu Letter.

Grupa opcija Page Range defini{e {ta se {tampa:

All – {tampa}e se cijeli dokument,

Current Page – {tampa}e se stranica na kojoj se trenutno nalazi kursor,

Selection – {tampa}e se samo dio teksta koji je markiran,

Pages – {tampa}e se samo stranice koje navedete u prozor~i}u desno od ovog dugmeta.Navodite pojedina~no brojeve stranica ili raspone stranica i sve to odvajate zarezima.Naprimjer, ako navedete “2,3,5-8,10” {tampa}e se 2, 3, 5, 6, 7, 8, i 10. stranica.

Opcija Number of Copies odre|uje broj kopija koje }e biti od{tampane.

Prekida~ Collate odre|uje da li }ekopije biti {tampane po redu, jedna pojedna, ili }e prvo biti od{tampane sve prvestranice, pa onda sve druge stranice itd.(ovo se odnosi samo na one koje ste lijevonaveli da se uop{te {tampaju).

U donjem desnom uglu je ku}icaPrint: koja odre|uje da li }e biti{tampane sve stranice koje ste naveli,samo parne (Even) ili samo neparne(Odd). Ovo }ete koristiti ako {tampatedvostrano. Prvo }ete od{tampatineparne stranice, onda okrenuti papir u{tampa~u, a onda od{tampati parnestranice sa druge strane.


Slika 1-33: Opcije {tampanja

Dugme Options… vam nudi jo{ mogu}nosti. Ako kliknete na njega, dobi}ete prozor kao naslici 1-33.

Ovo je, ustvari, jedna od kartica komande Options… iz menija Tools. Po{to ova komandaodre|uje pona{anje Worda “na duè staze”, vodite ra~una o tome da sve {to promijenite ne}evaìti samo za dokument koji trenutno {tampate, nego }e se Word i dalje nastaviti pona{ati uskladu sa onim {to ste uklju~ili ili isklju~ili na ovoj kartici. Nemojte to zaboraviti jer vas moèiznenaditi pona{anje Worda kada budete kasnije {tampali neki drugi dokument.

Od svega {to vidite, za sada su vam bitna dva prekida~a:

Ako uklju~ite Reverse Print Order, Word }e {tampati dokument u obrnutom redoslijedu,po~ev od zadnje strane prema prvoj. Ovo je veoma korisna mogu}nost ako imate{tampa~ koji izbacuje papire koje {tampa tako da preko prve strane do|e druga itd. Akone {tampate “naopa~ke”, mora}ete ru~no presloìti, npr. 50 stranica teksta.

Prekida~ Background Printing treba dràti uklju~enim ako ne primje}ujete neke bitneprobleme u brzini rada kompjutera. Ako je on uklju~en, Word }e pripremiti tekst za{tampu, poslati ga {tampa~u i dozvoliti vam da dalje radite dok {tampanje traje. Usuprotnom }ete morati ~ekati da se {tampanje zavr{i da biste nastavili sa radom.

Sada treba da {tampate tekst koji ste pripremili. On ima samo jednu stranicu, pa ve}inaovih mogu}nosti nema nekog smisla. Vjerovatno je sve ve} pode{eno kako treba. Provjeritesamo da li su dobro izabrani {tampa~ i format papira u Properties. Kliknite na dugme OK isa~ekajte malo.

[tampanje je relativno spor proces, pa budite strpljivi. Ako vam se u~ini da to predugo traje,nemojte ponovo slati dokument na {tampu - provjerite prvo sve ostalo (da li je {tampa~uklju~en i priklju~en na kompjuter, da li ima papira u njemu i sli~no), prije nego to uradite.

I time ste zavr{ili sa drugom vje`bom. Imate na papiru svoj prvi dokument napisan u Wordu.Sada malo pogledajte kako to izgleda na papiru i uporedite sa onim {to vidite na ekranu (unormalnom pogledu i u Print Preview). Po~nite pamtiti sitne razlike. Time po~injete da sti~eteiskustvo koje }e vam sasvim sigurno trebati.

REZIMEU prvoj lekciji o kompjuterskom tekstu napravili ste prve korake u Wordu. Odmah vam je

bilo jasno da to nije dovoljno, da ste se samo upoznali sa osnovnim pojmovima, ali da ni{takorisno jo{ uvijek ne znate napraviti. U ovoj lekciji ste nau~ili “prave stvari”!


Sada znate da i stare, ve} ukucane tekstove moète iskoristiti tako {to }ete ih “uvu}i” uWord i dodatno obraditi. Umetanje datoteka vam omogu}ava i spajanje vi{e dokumenata.Nau~ili ste i nove “igre” sa fontovima. Sada moète posti}i skoro sve {to vam padne na pamet.Formatiranje paragrafa ste savladali gotovo u potpunosti. Po{to se tekst sastoji od paragrafa ini~eg drugog, ovime ste prakti~no stekli dovoljno znanje da napravite sasvim dobre tekstove.

Vidjeli ste da je ubacivanje slike u tekst sasvim jednostavna operacija. Sad kad znate ovumogu}nost, ilustracije za vas vi{e nisu tajna.

Kona~no ste nau~ili i kako da iz “te kutije” izbacite tekst na papir, {to naj~e{}e i jeste cilj.Vidjeli ste da vam Word daje razne mogu}nosti kontrole {tampe, tako da ni to nije nikakavproblem.

Vjerovali ili ne, ako ste dobro savladali prve dvije lekcije, ve} moète potpuno

samostalno raditi u Wordu. Ono {to ste ve} nau~ili sasvim je dovoljno da zadovolji gotovo svesvakodnevne potrebe. To vam mo`da i ne izgleda tako na prvi pogled. Re}i }ete: “Kada se svesabere i oduzme, nau~ili smo samo nekoliko pojmova i operacija”. Ali, pisanje teksta nakompjuteru i jeste tako jednostavno. Doista i koristite samo nekoliko koncepata i operacija. Akoniste profesionalac koji pravi novine ili ~asopise, rijetko vam trebaju druge mogu}nosti.

Zapamtite ovo: Kombinovanjem onoga {to ste do sada nau~ili moète mnogo da postignete.U Wordu ne postoji komanda: “Ho}u veliki i lijepi naslov!”. Kompjuter ne ~ita va{e misli, nego

vam samo nudi niz jednostavnih operacija koje vi treba da kombinujete. Kao {to stevidjeli, “veliki i lijepi naslov” se dobija kombinovanjem samo nekoliko jednostavnih operacija nadfontom i paragrafom.

Ovo uop}e ne zna~i da vam nisu potrebne naredne lekcije o obradi teksta. Kroz njih }etejo{ uvje`bati ono {to ste nau~ili i usvojiti jo{ neke dobre “{tosove”. U~enje Worda ne}ete zavr{itini tada. Ono nema kraja; svaki dan }ete uo~avati nove i bolje mogu}nosti. Po~nite odmah;krenite u tre}u lekciju.


60 Kori{tenje programa MS Word - Stilovi i strani~enje MICROSOFT WORD

1.3. Kori{tenje programa MS Word – Stilovi i strani~enje

U ovoj lekciji }ete jo{ uvje`bati i malo pro{iriti svoje znanje o formatiranju fonta i paragrafa.

Upozna}ete veoma mo}nu alatku: stilove. Stilovi }e vam omogu}iti da formatiratekompletne paragrafe ili dijelove teksta u samo par poteza, veoma brzo i efikasno.

U ovoj lekciji }ete se prvi put susresti sa tekstom koji je du`i od jedne stranice i mora}etenau~iti osnovne pojmove o strani~enju i numerisanju stranica. Nau~i}ete i malo vi{e od samoosnovnih pojmova.

PRIPREMNE RADNJESada ste ve} majstori u obradi teksta. Brzo }ete napraviti osnovne pripremne radnje za

tre}u vje`bu: u~itavanje ukucanog teksta sa diskete i njegovo osnovno formatiranje. Idemoodmah na posao:

U|ite u Word. Otvori}e se prazan dokument sa privremenim imenom “Document1”.

Ubacite u dokument pripremljen tekst sa diskete ili CD-a kojeg ste dobili uz priru~nik.Tekst predvi|en za ovu vje`bu se zove “v3.txt”. Znate kako se to radi, ali da ponovimo:

Meni Insert

Komanda File…

Postavite se na disketu ili CD.

Tip dokumenta postavite na Text Files.

Kliknete na v3.txt. Zatim kliknite na OK.

Postavite parametre stranice. Postavite margine i veli~inu papira A4.

Uradite osnovno ure|enje teksta:

Markirajte cijeli tekst pomo}u <Ctrl><A>.

Izaberite neki font.

Postavite veli~inu fonta na 12 ta~kica.

Kliknite negdje u tekst da se poni{ti markiranje i pomo}u kliza~a se pomjerite napo~etak teksta.

Uradite prvi Save: Meni File

MICROSOFT WORD Kori{tenje programa MS Word - Stilovi i strani~enje 61

Komanda Save As…

Postavite se na disk ili disketu.

Tip dokumenta treba da bude Word Documents.

Ukucajte ime dokumenta koje ho}ete.

Kliknite na OK.

Po~etak teksta bi sada trebao da izgleda otprilike ovako:

STILOVI U jednom pogledu na po~etak teksta mo`ete vidjeti da su u pitanju pametne izreke

vjerovatno pametnih ljudi. Cilj ove vje`be je da uredimo taj niz izreka tako da budu zgodne za~itanje. Iako smo promijenili font i malo ga pove}ali, sasvim se jasno vidi da je tekst te`ak za~itanje. Nejasno je gdje po~inje, a gdje zavr{ava jedna izreka, da li je autor izreke rekao onu kojaje iznad ili ispod njegovog / njenog imena, a i sve skupa, tekst je poprili~no “dosadan” kada sepogleda.

Sada }emo se potruditi da to sve promijenimo. O~ito se moramo malo igrati sa paragrafimai fontovima. Na po~etku treba da se koncentri{emo na jednu izreku, recimo prvu. Uredi}emonju, a onda }emo to {to smo postigli {ablonski primijeniti i na ostale izreke.

Slika 1-34: Inicijalni izgled teksta


Osnovno formatiranje

Prva dva paragrafa

Dakle, kre}emo od prvog paragrafa. To je prva izreka. Razmi{ljamo. Kao prvo, ~ini se da je{irina teksta prevelika. Mora}emo paragraf malo uvu}i sa obje strane. I font je prevelik;smanji}emo ga. Po{to je u pitanju paragraf gdje je izreka, razmi{ljamo i o ostalim izrekama kojeslijede. One dolaze iza imena autora prethodne izreke. Mora}emo ga nekako odvojiti od njega,da bi bilo jasno da to nije izreka tog autora. To moèmo posti}i razmakom izme|u paragrafa ililinijama. Isto tako bi mo`da bilo dobro da su slova izreke uko{ena, a ime autora podebljano. Itako dalje, i tako dalje…

Sva ovakva razmi{ljanja se ti~u dizajna teksta. Ovo nije priru~nik koji vas u~i dizajnu. Mivas u~imo kako da koristite Word, a za dizajn }ete morati potraìti priru~nik, knjigu ili savjetnekih druga~ije kvalifikovanih autora. Zato moète prihvatiti na{e sugestije ili ne. U svakomslu~aju, vodite ra~una i o estetici i o funkcionalnosti. Tekst treba da bude i ~itljiv i lijep.

Kada razmi{ljate o dizajnu moè vam pomo}i i eksperimentisanje. Jednostavno probajte

ono {to vam je palo na pamet. Sje}ate se skra}enice <Ctrl><Z>? Sasvim je jednostavnoponi{titi neku operaciju ako vam se njen rezultat ne svi|a.

Kada kona~no osmislite osnovni dizajn, realizujte ga. Prakti~no znate sve {to je potrebno.Evo {ta smo mi napravili sa prva dva paragrafa:

Kako dobijate ovakvo ne{to:

Markirajte cijeli prvi paragraf povla~enjem mi{a, strelicama ili trostrukim brzim klikom naparagraf.

Promijenite font. Ovdje je primijenjen Times New Roman, veli~ina 11, stil Italic.

Slika 1-35: Formatirana prva dva paragrafa


Komandom Format…Paragraph… formatirajte prvi paragraf:

Uvla~enje sa lijeve i desne strane po jedan centimetar.

Prva linija nije druga~ija, dakle Special postavite na (None).

Razmak ispred paragrafa i iza paragrafa ostavite na 0.

Poravnanje postavite na Justified (poravnato sa obje strane).

Markirajte cijeli drugi paragraf (ime prvog autora).

Promijenite font. Ovdje je primijenjen Times New Roman, veli~ina 12, stil Bold.

Formatirate paragraf:

Postavite isto uvla~enje sa obje strane po jedan centimetar.

Prva linija tako|er ne treba da bude druga~ija (uostalom, i ima samo jedna linija).

Razmak ispred paragrafa ostavite da bude 0, a razmak iza paragrafa postavite na 24, tako da se odvoji od naredne izreke.

Poravnanje postavite da bude desno (Right).

Sve ovo znate sami da uradite – formatirali ste prva dva paragrafa: prvi citat i prvog autora.

Proba i prve korekcije

Sada je vrijeme da vidimo kako }e to izgledati kada na isti na~in formatiramo jo{ dvaparagrafa: idu}i citat i autora.

Slika 1-36: Formatirana jo{ dva paragrafa


Ponovite sve jo{ jednom, ali ovaj put sa naredna dva paragrafa. Neka budu identi~ni kaoi prva dva:

Vidimo da je ime autora nekako isuvi{e spojeno sa izrekom. To nije bilo ba{ tako uo~ljivona prvoj izreci jer je posljednji red kra}i, ali se na narednoj lijepo vidi da je ime autora nekako

„nagurano“ ispod izreke. To mo`emo popraviti ako na paragrafu gdje je autor postavimo da jerazmak ispred njega, npr. 6 pt. To isto uradimo za oba paragrafa sa imenima autora.

Dobi}emo otprilike ovakav izgled teksta:

Sad je ve} malo bolje. Naravno, mo`da se ne}ete slo`iti sa ovim mi{ljenjem, ali,ponavljamo, mi vas ne u~imo dizajnu. Evo ~emu vas u~imo:

Kroz dosada{nji rad na formatiranju prva ~etiri paragrafa sigurno ste uo~ili da nam metodaformatiranja sa kojom smo po~eli da radimo i nije ba{ mnogo pametna:

Da bi se jedan paragraf formatirao, potrebno je uraditi nekoliko operacija. Kada je upitanju samo jedan paragraf, to nije stra{no. Me|utim, ako ho}ete da napravite jo{ jedansa istim formatiranjem, morate sve to ponoviti. Ako imate mnogo paragrafa sa istimformatiranjem, definitivno se ne “isplati” toliko puta ponavljati iste poteze. Pogledajtekoliko citata i koliko imena autora ima u na{em tekstu. Trebalo bi nam izuzetno mnogovremena da to sve uredimo na isti na~in. A i bilo bi veoma dosadno.

Kada ponavljate poteze da biste dobili isto formatiranje u vi{e paragrafa, sasvim je vjerovatnoda }ete pogrije{iti, ne{to }ete zaboraviti ili druga~ije napraviti. Onda ti paragrafi ne}e bitiidenti~no formatirani.

Slika 1-37: Korigovano formatiranje paragrafa


Ako naknadno uo~ite da neki element formatiranja nije dobar (kao {to je to bio slu~aj saimenom autora u na{oj vje`bi), mora}ete sve do tada formatirane paragrafe korigovati. Una{oj vje`bi je to sre}om bio slu~aj samo sa dva paragrafa. Ali, zamislite da formatiratenekoliko desetina paragrafa i onda se predomislite po pitanju, npr. razmaka izme|u redova– sve }ete paragrafe morati ponovo formatirati, jedan po jedan.

U drugoj vje`bi ste nau~ili da moète markirati vi{e paragrafa i onda ih zajedni~ki formatirati(“odjednom”). Tada ovi problemi nisu mnogo izraèni. Me|utim, kao {to znate, markiratimoète samo vi{e paragrafa koji su u nizu jedan iza drugog. To je rijetko slu~aj. Na{ tekstje upravo dobar primjer za to. Kada bismo mogli markirati sve izreke, mogli bismo ihodjednom, zajedni~ki formatirati. Ali, to nije mogu}e jer se izme|u svake dvije izreke nalaziparagraf sa imenom nekog autora.

Ovi problemi su tipi~ni za obradu teksta na kompjuteru. I mi ih upravo sada imamo. Sljedujenam mukotrpan, spor i dosadan posao da bismo formatirali tekst koji je pred nama. îni se dasmo se malo “zaglavili” sa tekstom koji je na prvi pogled izgledao vrlo jednostavan zaformatiranje.

Sre}om, Word vam nudi veoma elegantno i prakti~no rje{enje: stilove.

Formiranje stila

U ~emu je tajna stilova? Sve elemente formatiranja koje ste primijenili nad jednimparagrafom moète “zabiljeìti” negdje u kompjutersku memoriju i kasnije se jednostavnopozvati na njih. Skup elemenata formatiranja nekog paragrafa naziva se stil tog

paragrafa. Zapamtite taj stil i kasnije samo kaète Wordu: “Neka paragraf bude u tom stilu!”,i Word sve sam uradi. Kako }ete to napraviti?

Prvo morate formirati stil, odnosno re}i Wordu da ga “zapamti”.

Formatirate neki paragraf onako kako ho}ete da stil izgleda.

To smo ve} uradili sa prvim i drugim paragrafom. Prakti~no smo definisali dva stila: stilteksta koji je citat i stil teksta koji je ime autora.

Postavite kursor negdje u paragraf koji je u stilu kojeg ho}ete da formirate.

Postavite ga na prvi paragraf u na{em tekstu, na prvu izreku.

Iz menija Format pokrenete komandu Styles and formatting…

Na desnoj strani ekrana }e se otvoriti prozor kao na slici 1-38.


Ako bismo jednostavno kliknuli na jedan odstilova koji su u spisku, cijeli paragraf na kojemje kursor poprimio bi sve osobine tog stila (font,poravnanje, razmake itd.).

Me|utim, ono {to mi ho}emo jeste daformiramo novi stil u kojem }emo zapamtiti sveosobine paragrafa kojeg smo upravo formatirali.

Treba da kliknemo na dugme New Style.

Dobi}emo prozor kao na slici 1-39.

U ku}icu Name: ukucajte ime koje ho}eteda date va{em novom stilu. Stil mora imati imeda ga razlikujete od ostalih stilova. Naprimjer,mo`ete ukucati Izreka. Kliknite na dugme OK iformirali ste novi stil.

Word je sada pod imenom Izreka zapamtiosve elemente formatiranja prvog paragrafa (jer

je na njemu bio kursor).

Pomo}u dugmeta NewStyle formirate novi stil

Ovdje imate spisak svihstilova koji su ve}

pripremljeni i mogu sekoristiti.

Imena stilova su ve}prikazana otprilike kako

stil izgleda. Jednostavno kliknete na

stil koji ho}ete i tekst paragrafa na kojem je

kursor poprimi}e oblik tog stila.

Slika 1-38: Izbor stila

Slika 1-39: Prozor za manipulaciju stilovima


Sve ono {to smo namje{tali (font, poravnanja, linije, sjen~enja …) sada ima zajedni~ko ime:Izreka.

Obratite pa`nju na desni prozor. Kada ste kliknuli na OK, u njemu se, na spisku stilova,pojavio stil Izreka.

Evo nas nazad u tekstu. Naizgled se ni{ta nije promijenilo. Promjena je nevidljiva: Imamoformiran novi stil unutar na{eg dokumenta. Sada bismo ga mogli i iskoristiti.

Primjena stila

Po{to smo formirali stil Izreka, sada ga moèmo primijeniti na sve izreke u tekstu. Ovo

treba da uradite i sa prvom izrekom na osnovu koje smo i formirali stil, mada smo posaooko nje ve} zavr{ili. To morate da uradite da bi Word “znao” da je i ta izreka u istom stilu kaoi ostale. Ve} smo rekli kako primjenjujete stil:

Kliknete na paragraf kojem ho}ete da promijenite stil.

Otvorite prozor sa spiskom stilova (sada je ve} otvoren, ali ako nije, onda izaberiteFormat...Styles and formatting...)

Pomo}u kliza~a prona|ite stil koji èlite izabrati – poredani su po abecedi.

Kliknete na taj stil (u na{em slu~aju je to Izreka).

Svi elementi formatiranja se automatski primijene na paragraf na kojem je kursor. Gotovotrenutno paragraf se potpuno promijeni i dobije izgled koji ste èljeli.

Sada jednostavno treba da idete od izreke do izreke, na jednu po jednu postavite kursor iizaberete stil Izreka. Sve }e poprimiti isti izgled.

Isti postupak primijenite i na paragrafe sa imenima autora:

Kliknite na prvi paragraf sa imenom autora (onaj koji smo ve} uredili).

Formirajte novi stil prema njemu (neka se zove Autor).

Na sva imena autora primijenite stil Autor.

Kada ste zavr{ili sa ovim poslom, tekst je sada dobio sasvim novi izgled. Pregledajte ga malo.Umanjite pogled i sagledajte cjelinu. Poku{ajte malo da ga pogledate i u pogledu Print Preview.

Modif iciranje stila

Sada imamo sasvim lijepo ure|en tekst, gotovo spreman za {tampu. Tekst bi trebao bitidug ne{to vi{e od dvije stranice. Ovisno od margina koje ste postavili, kao i ostalih parametara


formatiranja, mogu}e je da je stao na dvije stranice, a mogu}e je da imate manji dio teksta kojije “pre{ao” na tre}u stranicu.

Nama se upravo to desilo. Imamo samo malo teksta na tre}oj stranici.

U pitanju su ~etiri izreke. Bilo bi dobro kada bi i one stale na drugu stranicu, pa da imamosveukupno dvije stranice pune teksta. Kako da to izvedemo?

Sje}ate se koliki smo razmak postavili izme|u autora i naredne izreke? Bile su u pitanju 24ta~kice i to je osobina stila Autor (razmak iza paragrafa). To je poprili~no veliki razmak i mogaobi se malo smanjiti. Ako iznad svake izreke malo smanjimo taj razmak, ukupna duìna teksta

}e se smanjiti i mogu}e je da }e sve stati na dvije stranice.

Ho}emo li i}i redom i smanjivati ove razmake iznad svake izreke (Format…Paragraph…)?Naravno ne. Pa imamo stilove! Svaki autor je u stilu Autor i treba da izmijenimo stil, a ne svakiparagraf zasebno.

Kada izmijenimo neku osobinu stila, svi paragrafi koji su u tom stilu automatski se

promijene tako da poprime tu novu osobinu.

Upravo zbog ove ~injenice je dobro raditi sa stilovima. U svakom trenutku se moètepredomisliti i promijeniti neki stil – cijeli tekst }e se automatski korigovati. Sada }emosmanjiti razmak o kojem smo pri~ali:

Prona|imo stil Autor u spisku stilova na desnoj strani ekrana (ako je kojim slu~ajem prozorsa spiskom stilova „nestao“ sa ekrana, jednostavno ga vratimo nazad komandom Format

...Styles and formatting…)

Pokaziva~ mi{a postavimo na ime stila Autor. Pojavi se mala strelica sa desne strane.Kliknemo na nju i dobijemo meni sa slike 1-40.

Izaberite opciju Modify... Pomo}u nje }emomijenjati osobine stila. Dobi}ete prozor kao naslici 1-41.

Vidimo da ovdje moèmo promijeniti ime stila ineke osnovne njegove osobine, kao {to su vrsta iveli~ina slova, poravnanje itd. Direktno u ovom prozorune moèmo promijeniti ba{ sve osobine stila. Ako naprozoru nema ne{to {to biste htjeli promijeniti, treba dakliknete na dugme Format, dole lijevo. Upravo u na{emprimjeru, mi ho}emo da precizno postavimo razmak izaparagrafa, a to ne vidimo na ovom prozoru. Dakle,

Slika 1-40: Meni stila


kliknemo na dugme Format.

U spisku koji se otvorio prepoznajemo elemente formatiranja koje smo do sada nau~ili: Fonti Paragraph. Ima i nekih koje jo{ ne poznajemo. Dakle, moèmo promijeniti sve osobine stila.

Sada mijenjamo element Paragraph, pa izaberite njega sa spiska.

Otvori}e se dobro poznati prozor za formatiranje paragrafa. Tu lijepo vidimo da je razmakiza paragrafa postavljen na 24 ta~kice. Smanjite ga na 14 ta~kica.

Kliknete na OK u prozoru za formatiranje paragrafa.

Kliknete na OK u prozoru za modifikaciju stilova.

Svi prozori se redom zatvaraju, a kada zatvorite zadnji, cijeli tekst se promijeni u skladu sapromjenom koju ste napravili. Svi autori dobiju manji razmak ispred i iza, odnosno, cijeli tekstse skrati.

Vratimo se sada za trenutak na meni stila. Vidimo da je prva opcija „Select All 25

Instance(s)“. Pomo}u ove opcije moèmo selektovati sve paragrafe koji su u tom stilu. Ovo jenekada veoma korisno. Naprimjer, moèmo selektovati sve autore iz na{eg teksta i onda ih

Slika 1-41: Prozor za modifikaciju stila


kopirati na drugo mjesto u dokumentu ili ~ak i u drugi dokument. Sje}ate se da smo rekli kakone moèmo selektovati paragrafe „na preskok“. Vidimo sada da ipak moèmo, ali pod uslovomda su u istom stilu.

I druge dvije opcije su korisne. Opcija Delete je zgodna ako pretjeramo sa brojem stilova,pa nam spisak postane nepregledan. Zapamtite: Opcija Delete bri{e stil, a ne tekst koji je utom stilu. Stil }e nestati iz spiska, ali }e tekst koji je u tom stilu ostati, mada neformatiran.

Ako kliknete na opciju „Update to Match Selection“, stil }e poprimiti sve osobineparagrafa u tekstu na kojem je kursor. Eto zgodnog na~ina da promijenite sve osobine stila. Utekstu formatirate paragraf kako vam se svi|a i onda samo kliknete na ovu opciju. Stil }epoprimiti te osobine, a i svi ostali paragrafi koji su u tom stilu promijeni}e svoje osobine.

Kroz vje`bu smo iskoristili mogu}nost izmjene stila da bismo malo skratili tekst. Ovamogu}nost je mo}na alatka i moète je koristiti i za razne druge svrhe. Ako ne formatirate tekststilovima, nemate ovu mogu}nost, kao ni sve ostale prednosti stilova. Zato se trudite da uvijekkoristite stilove. Neka nijedan paragraf u va{em tekstu ne bude bez primijenjenog stila.Ako razmislite o ovom savjetu, ono {to }ete se odmah upitati jeste sljede}e:

Ipak je potreban odre|eni napor da se formiraju i primijene stilovi. Ako imam jednostavan imali tekst, brè }u ga urediti bez stilova.

Ima i za to lijeka. Odmah }emo ga upoznati u narednom poglavlju.

Organizujte stilove

Kako iskoristiti postoje}e stilove?

Stilovi koje ste formirali rade}i u nekom dokumentu pridruèni su samo tom dokumentu.Kada otvorite novi dokument, brzo }ete uo~iti da u njemu nema stilova koje ste formirali. Dakle,treba sve ponovo – ponovo osmisliti i napraviti stilove. Ovo nije dobro jer tro{i vrijeme i nijekorisno sve uvijek ponovo raditi kad god zapo~injete rad na novom dokumentu. Postoje stiloviparagrafa koja ~esto koristite. Naprimjer, glavni tekst, naslovi i podnaslovi su vam isti u ve}inidokumenata koje pravite.

Trebalo bi da ve} znate jedno rje{enje ovog problema. Razmislite. Ako niste sigurni kakvoje rje{enje, sada }emo ga pojasniti. Sve {to }emo pobrojati ve} znate, pa prema tome i sami stemogli do}i do rje{enja. Sje}ate se savjeta sa kraja druge lekcije: Nema magi~nih formula zarje{enje problema - kombinujte jednostavne operacije koje znate da biste rije{ili sloènijeprobleme.

Evo kako moète iskoristiti ve} napravljene stilove:


Otvorite dokument u kojem su ve} formirani stilovi (File…Open…).

Komandom File…Save As… spasite dokument pod novim imenom.

Pobri{ete sve iz tog dokumenta.

Sada u Wordu imate ~ist, prazan dokument, sa novim imenom, ali koji je zadrào sve

stilove iz prvobitno otvorenog dokumenta. Sada u taj dokument moète pisati novi tekst i unjemu primjenjivati stilove koje ste ve} jednom napravili.

Budite pa`ljivi: Budite sasvim sigurni da ste prvo spasili dokument pod novim imenom (sa

Save As…), pa tek onda pobri{ite cijeli njegov sadràj.

Dakle, moète koristiti stilove iz drugog dokumenta, ali je potrebna ovakva jedna“gimnastika”, koja u slu~aju nepa`nje moè uni{titi vaàn dokument. Na svu sre}u, postoji boljii manje opasan na~in da se stilovi u~ine prenosivim u druge dokumente. Moète kopirati stiloveiz dokumenta u dokument.

Kopiranje stilova iz dokumenta u dokument

Idemo odmah na konkretne probleme:

Imate formirane stilove u jednom dokumentu, a ho}ete da ih imate u nekom drugomdokumentu.

Ho}ete neke stilove da imate u svim dokumentima.

Evo kako to uradite:

Otvorite dokument u kojem imate formirane stilove.

Pokrenite komandu Tools … Templates and Add-Ins.

Kliknite na dugme Organizer… (dole lijevo).

Otvori se prozor kao na slici 1-42.

Ovo je prozor za organizovanje stilova. Funkcioni{e veoma jednostavno. Lijeva i desnastrana su sli~ne. Lijevo su prikazani stilovi dokumenta koji je otvoren i iz kojeg }ete ih kopirati.Desno su prikazani stilovi dokumenta u koji ih kopirate. Izme|u su dugmad za manipulaciju:

Copy – Kopira ozna~eni stil sa lijeve strane na desnu.

Delete – Obri{e ozna~eni stil.

Rename... – Promijeni ime ozna~enom stilu.


Vidite da u lijevom donjem prozor~i}u pi{e ime dokumenta “Izreke.doc (Document)”; toje na{ dokument u kojem smo formirali stilove Izreka i Autor.

Desno je otvoren dokument “Normal.dot (global template)”. Ovo nije obi~ni dokument.To je tzv. „template“ dokument, odnosno “{ablon” koji se mo`e primijeniti za formiranje novogdokumenta. Ovo sve nije sada toliko bitno, bitno je da zapamtite: Normal.dot je {ablon koji se

primjenjuje na sve nove dokumente koje otvarate. Ako u njega iskopirate neki stil, taj

stil }e biti na raspolaganju u svim novim dokumentima koje otvorite.

Dakle, kliknete na neki stil (npr. Autor) u lijevom prozoru, a zatim kliknete na dugme Copy.Stil }e se iskopirati u Normal.dot i bi}e na raspolaganju u svim novim dokumentima.

Ovime smo rije{ili drugi problem. Odmah da napomenemo: Ne pretjerujte sa brojem

stilova u Normal.dot. Tu kopirajte neki stil tek kada se uvjerite da ga doista ~esto koristite usvim dokumentima. To su stilovi, npr. “normalan tekst”, naslovi i podnaslovi, slike i sli~no. Akose ne budete tako pona{ali, odnosno ako budete kopirali “sve i sva{ta” {to vam se u tomtrenutku svidjelo, veoma brzo }ete do}i u situaciju da vam svaki novi dokument ima stotinjakstilova. Primjena stila }e biti ote`ana jer }e spisak stilova biti veliki. U takvoj situaciji nematemnogo koristi od stilova.

Ako pravite nekoliko sli~nih dokumenata i ho}ete da oni imaju iste stilove, ali ne}ete da tobude u Normal.dot, mora}ete primijeniti drugi, ali sli~an postupak.

Slika 1-42: Prozor za organizovanje stilova


Naprimjer, ho}ete da i dokument “Leonardo da Vinci”, koji ste napravili u prethodnoj vje`biima na raspolaganju stil Autor. To ba{ i nema nekog smisla, ali }emo to prihvatiti u ciljuvje`banja kopiranja stilova.

Desno treba da kliknete na dugme Close File da zatvorite Normal.dot.

Na istom dugmetu sada pi{e Open File… Kliknete na njega i onda na standardan na~inizaberete dokument u koji ho}ete da kopirate stilove. Izaberite “Leonardo da Vinci.doc” sa diska(ili kako ste ga ve} nazvali u drugoj vje`bi).

Sada prozor izgleda ovako:

Lijevo je tekst o izrekama, a desno tekst o Leonardu. Sada prebacujete stilove iz lijevogdokumenta u desni:

Kliknete na stil kojeg ho}ete da prebacite, npr. Autor.

Kliknete na dugme Copy.

Primijeti}ete da je prebacivanje mogu}e u oba smjera. Samo kliknite na neki stil sa desnestrane i vidje}ete da se smjer dugmeta Copy obrnuo.

Kada zavr{ite sa kopiranjem, zatvorite dokument koji je desno, opet na dugme Close File.Word vas pita:

Slika 1-43: Razmjena stilova izme|u dva dokumenta


Da li èlite da spasite promjene u dokumentu? Niste ni{ta promijenili u tekstu, ali jeste usveukupnom dokumentu: dodali ste mu nove stilove. Kliknite na Yes i u tom dokumentu }ekasnije postojati stilovi koje ste spasili. Ako i niste zatvarali dokument, pri zatvaranju prozoraza organizovanje stilova sljeduje vam ovakvo pitanje. Ako ste kopirali iz desnog u lijevidokument, Word vas ne}e ovo pitati. To je zato {to je “lijevi” dokument ve} otvoren u Wordu ipodrazumijeva se da radite u njemu, odnosno da vi imate kontrolu kada }e biti ra|en Save. Kadaspasite dokument, spasi}ete i nove stilove.

Da ponovimo najva`nije:

Pomo}u komande Tools … Templates and Add-Ins... Organizer… moète kopirati stiloveiz dokumenta u dokument.

Ako kopirate stilove u specijalni dokument “Normal.dot”, stilovi }e biti na raspolaganju usvim novootvorenim dokumentima.

Ne kopirajte previ{e stilova u Normal.dot. Kopirajte samo one za koje se iskustveno pokazaloda ih doista i koristite u ve}ini svojih dokumenata.

STRANIÊNJESada je dokument spreman za {tampu. Ili ba{ i nije? Jeste tekst spreman za {tampu, ali

nije i cijeli dokument. Nedostaju brojevi stranica. Ako dokument ima vi{e stranica ({to je inaj~e{}i slu~aj), mora}ete prije {tampe provjeriti strani~enje dokumenta i vjerovatno dodatibrojeve stranica.

Word pravi strani~enje dokumenta automatski, ali ipak morate provjeriti kako je on touradio. Ovaj korak ne smijete presko~iti prije {tampanja. Odvojite malo vremena za to jer vamkasnije moè u{tediti mnogo vremena. Ako naknadno vidite da stranice nisu dobro prelomljene,mora}ete ponovo {tampati sve od mjesta gre{ke, pa do kraja dokumenta (po Marfijevomzakonu, to mjesto je obi~no ve} na prvoj ili drugoj stranici).

Slika 1-44: Spa{avanje promjena u dokumentu


Kontrola preloma stranica

Prije {tampe dokumenta sa vi{e stranica obavezno provjerite gdje je Word prelomiostranice. Word je “ma{ina”, tj. radi automatski kako mu se kaè da radi. Prema tome, on ideredom i otvara nove stranice na mjestima gdje tekst vi{e ne moè da stane na neku stranu. Tomoè nekada biti na nezgodnom mjestu. Naprimjer, evo {ta se nama desilo u na{em dokumentuo izrekama:

Na prvoj stranici je nestalo prostora na najnezgodnijem mogu}em mjestu: iza izreke EdithWharton, tako da je ime autora (Edith Wharton) zavr{ilo na po~etku nove stranice. [ta sad?Moramo nekako to dvoje spojiti: ili skupiti malo tekst na prvoj stranici da napravimo prostoraza “Edith Wharton” ili ga jo{ vi{e ra{iriti da i njenu izreku “izguramo” na drugu stranicu.

Ima vi{e na~ina da ovo postignete.

Prazan tekst

Najjednostavnije je da ispred izreke Edith Wharton pritisnete nekoliko puta tipku <Enter>,odnosno da ubacite nekoliko praznih paragarafa, tako da “izgurate” izreku na drugu stranu. Ovojeste najjednostavniji na~in, ali istovremeno i najlo{iji. To je pristup: “Drì vodu dok majstoriodu”. Privremeno ste rije{ili svoj problem, ali ako steknete naviku da uvijek tako rje{avateprobleme, kasnije moète u}i u jo{ ve}e probleme.

Slika 1-45: Lo{ prelom stranice


Budete li ovako strani~ili svaki tekst, ubrzo }ete uo~iti da to nije dobro. Ako naknadnokorigujete tekst (sasvim normalna i veoma ~esta situacija), do}i }e do daljnjeg pomjeranjapreloma stranica jer dodajete ili bri{ete tekst. Tada }e vam se “prazan” tekst pomjeriti i na}i semo`da u sredini neke stranice. Opet }e vam se vratiti problem strani~enja, a sada }ete imati idodatni problem: morate “pohvatati” gdje se sve pomjerio prazan tekst i brisati ga.

Osim u rijetkim izuzecima, nemojte nikad korigovati strani~enje praznim tekstom.

Nasilan prekid stranice

Word prelomi stranicu tamo gdje “mora”, kada nema vi{e prostora. U tekst moètepostaviti prelom stranice gdje ho}ete “nasilno”, tako {to }ete Wordu re}i: “Neka se stranicaprelomi ovdje, bez obzira da li “ti misli{” da to treba ili ne!”.

Postavite kursor na mjesto gdje ho}ete prelom stranice.

Iz menija Insert pokrenete komandu Break (slika 1-46)

Uklju~ite prekida~ Page Break (prelom stranice).

Kliknete na OK.

Umetnu}e se prelom stranice. Nasilan prelom stranicemoète posmatrati kao specijalni znak umetnut u tekst. Onje znak kao i svaki drugi, dakle moète ga obrisati na istina~in kao i svaki drugi. Zato, ako ho}ete da poni{tite nasilanprelom stranice, postavite kursor na po~etak druge stranice(one iza preloma) i pritisnite <Backspace>. Obrisali stespecijalni znak za prelom isto kao i svaki drugi, postavili ste kursor iza njega i pritisnuli Backspace.

Nasilan prelom stranice moète pridruìti i paragrafu kao njegovu osobinu. Sje}ate sekartice Line and Page Breaks za formatiranje paragrafa? Ako uklju~ite prekida~ Page Break

Before, uvijek }e se ispred tog paragrafa prelomiti stranica, odnosno, on }e uvijek po~injati nanovoj stranici. Naprimjer, ovo je veoma korisno pridruìti glavnim naslovima u tekstu, tako daglavna poglavlja ili odjeljci teksta uvijek po~inju na novoj strani.

Ovakav na~in kontrole preloma stranice je bolji od prethodnog, ali isto tako nije ba{primjenjiv u svakoj situaciji. Koristi}ete ga samo na mjestima gdje vam treba prelazak na novustranicu u svakom slu~aju, bez obzira na eventualne kasnije korekcije na tekstu. Dakle, za na{konkretan problem to nije dobro rje{enje; mogu}e je dodavanje novih izreka, a nije nam

Slika 1-46: „Nasilno“ umetanje preloma stranice


potreban “prelom prije Edith Wharton” u svakom slu~aju. Za{to bi Edith Wharton bila ne{toposebna u odnosu na druge? Traìmo i dalje pravo rje{enje.

Widow/Orphan kontrola

Ovo smo ve} nau~ili. Paragrafi sa uklju~enom ovom opcijom se ne}e prelamati tako da imse samo jedan red na|e na prethodnoj ili sljede}oj stranici. Samo smo se podsjetili ovoga, madato nema nikakve veze sa na{im problemom. Na{ problem je nezgodan prelom izme|u dvaparagrafa, a ne unutar jednog.

Uvezivanje paragrafa

Na kartici Page Break Before ste ve} nau~ili i mogu}nost Keep with Next. Sada jekona~no vrijeme i da je primijenite. Ona kaè: “Neka paragraf uvijek bude zajedno sa narednimparagrafom”. To nam upravo i treba! Neka svaka izreka uvijek bude zajedno sa narednimparagrafom: sa autorom te izreke. Ovo je pravo rje{enje na{eg problema!

Modifikujte stil Izreka (Format… Styles and Formatting… postavite pokaziva~ mi{a nastil Izreka i kliknete na strelicu pored, pa izaberete… Modify... Format… Paragraph). Neka stilIzreka ima uklju~en prekida~ Keep with Next. Word }e uvaàvati ovaj uslov pri automatskomprelamanju stranica i problemati~na situacija nezgodnog preloma se jednostavno ne moè nidesiti. Ovo je rje{enje: “Bolje sprije~iti, nego lije~iti”, i sasvim je jasno da je to bolje od onogprvog slogana (o majstorima).

Najva`nije o strani~enju

Upoznali ste vi{e na~ina kontrole strani~enja. Zapamtite najva`nije:

Obavezno kontroli{ite strani~enje prije {tampanja.

Nemojte korigovati strani~enje dok ne zavr{ite sa formatiranjem teksta. Naknadne korekcije}e vam opet “ispomjerati” tekst i uni{titi trud. Kontroli{ite i korigujte manuelno strani~enjetek kada potpuno zavr{ite sa pisanjem teksta.

Nema najboljeg na~ina manuelne korekcije strani~enja. Nau~ite vi{e na~ina i koristite onajkoji je najprimjereniji datoj situaciji.

Brojevi stranica

Sada imate sre|en tekst koji je fino istrani~en. Bilo bi dobro da stranice budu i numerisane.Ni{ta lak{e, re}i }ete, na prvu stranicu ukucam broj 1, a na drugu broj 2. Jeste jednostavnorje{enje, ali je potpuno pogre{no: {ta ako se dodaju nove izreke, pa se ti brojevi “malo


pomije{aju”, {ta ako tekst ima 146 stranica – ho}ete li sve brojeve kucati jedan po jedan i jo{mnogo drugih pitanja.

Ne treba da sami kucate brojeve stranica. Word vam omogu}ava automatsko ubacivanje

brojeva stranica, tako da ne morate brinuti o tome. Obi~no se brojevi stranica stavljaju u vrhuili dnu stranice, odnosno u Header i Footer stranice. Pa, da prvo pojasnimo {ta je to.

Header i Footer

Header je zaglavlje stranice, ono {to se nalazi na svakoj stranici iznad teksta. Footer je

podno`je stranice, ono {to se nalazi na svakoj stranici ispod teksta. Dakle, imamo mi svojerije~i za ovo, zaglavlje i podno`je, ali koristimo engleske izraze jer se ~esto susre}u iop}eprihva}eni su.

Bitna osobina ova dva elementa je njihovo ponavljanje na svakoj stranici. Ono {to staviteu Header i Footer automatski }e se ponavljati na svakoj stranici. Kako defini{ete to {to }e seponavljati?

Kliknete na meni View.

Pokrenete komandu Header and Footer.

Promijeni se pogled na dokument. Cijeli tekst bude siv i slabo ~itljiv, a pojavi se jedan prozor:

U gornjem dijelu stranice je isprekidanim linijama uokviren Header. U taj prostor ukucate{ta ve} ho}ete da se pojavljuje u zaglavlju svake stranice. To je sasvim normalan tekst, tj.mo`ete ga formatirati kao i svaki drugi (fontovi, poravnanja, paragrafi…).

Slika 1-47: Kontrola Headera i Footera

Dugme za prelaz sa Headera na Footer i obrnuto

Dugme za umetanje broja stranice


Ako kliknete na dugme za prelaz sa Headera na Footer u prozor~i}u koji se pojavio, Word}e vas postaviti u prostor za definisanje Footera. Opet ukucate ono {to ho}ete da se pojavljujeu podno`ju svake stranice. Istim dugmetom moète da se opet vratite u Header i obrnuto.

Kliknete na dugme Close i vratite se u normalnu obradu teksta. Vidje}ete sada da se iznadgornje i ispod donje margine vidi tekst koji ste dali za Header i Footer. Dakle, Header i Footer

se nalaze unutar margina i nisu sastavni dio glavnog teksta.

Umetanje broja stranice

Broj stranice moète umetnuti bilo gdje u tekst. Naj~e{}e ga ume}ete u Header i Footer, pa}emo nau~iti kako se to radi.

Postavite pogled Header and Footer u meniju View.

Kucate tekst u Header i / ili Footer za koji ho}ete da se vidi na svakoj stranici. Pozicioniratekursor na mjesto gdje ho}ete da bude broj stranice i kliknete na dugme za umetanje brojastranice u prozor~i}u za kontrolu Headera i Footera.

Umetne se broj stranice. Ovaj broj stranice nije obi~ni tekst, mada mu moète mijenjatistandardne osobine: moète ga markirati i odrediti mu font, veli~inu i sli~no. Primijeti}ete da gane moète obrisati sa Backspace ili Delete. Ako ho}ete da ga obri{ete, markirajte ga i pritisnite<Delete>.

Ovaj znak }e na svakoj stranici biti druga~iji: pretvori}e se u broj te stranice. To jeupravo ono {to smo htjeli da postignemo. Ubacimo, naprimjer, broj stranice u Footer na{egdokumenta izme|u dvije crtice (koje jednostavno ukucamo kao i svaki drugi tekst) i centrirajmoto (obi~no poravnavanje paragrafa):

Eto, tako se ubacuje broj stranice na svaku stranicu. Ni{ta stra{no, zar ne? Stvar se malokomplikuje ako imamo ve}e prohtjeve (normalno). U narednom poglavlju }emo to malo razmotriti.

Slika 1-48: Ubacivanje broja stranice u Footer


Razli~iti formati stranica

Najjednostavniji Headeri i Footeri su oni koji su isti na svim stranicama u dokumentu. Toste nau~ili u prethodnom poglavlju. U malo ve}im dokumentima moète imati malokomplikovanije zahtjeve i to ne samo za Headere i Footere nego i za cijeli format stranice.Tipi~ni zahtjevi su sljede}i:

Ho}u druga~iju prvu stranicu. Ovo je ~est slu~aj, jer je prva stranica obi~no naslovna i nanjoj ne treba da se vidi, naprimjer, broj stranice.

Ho}u da parne i neparne stranice imaju druga~ije Headere i Footere. I ovo je sasvimnormalan zahtjev. Naprimjer, ako {tampate dokument dvostrano, dobro bi bilo da brojevistranica ne budu lijevo i desno, nego uvijek na vanjskoj strani. To zna~i da su Headeri iFooteri na parnim i neparnim stranicama druga~iji.

Ho}u da razli~iti dijelovi dokumenta imaju razli~ite Headere i Footere. Vjerovatno stevi|ali u knjigama razli~ita zaglavlja iznad razli~itih poglavlja. I ovo je mogu}e posti}i u Wordu.

Ho}u razli~ite margine i orijentacije stranica u razli~itim dijelovima dokumenta.Razli~ita poglavlja traè razli~ite margine, a u tekstu vam se moè, naprimjer, desiti da imatepotrebu da samo jedna stranica bude poloèna (za prikaz neke tabele, slike i sli~no).

Sada }emo nau~iti kako sve ovo moète posti}i.

Razbijanje dokumenta u sekcije

Dokument moète podijeliti u sekcije. U principu se ta podjela ne vidi, ali Word zna datu postoje nekakve odvojene cjeline. Za svaku sekciju imate mogu}nost definisanja

razli~itih formata stranica. Tako moète bolje kontrolisati izgled stranica, {to }ete nau~iti unarednim poglavljima. Za sada samo treba da nau~ite kako se dokument dijeli u sekcije.

Postavite kursor na mjesto gdje ho}ete da napravite prekid – da od tog mjesta po~nenova sekcija.

Pokrenete komandu Break… iz menija Insert.

Moète definisati prekid sekcije na ~etiri na~ina:

Next Page. Sekcija po~inje od idu}e strane. Napravi}e se prekid stranice i tekst iza kursora}e po~eti na novoj strani i u novoj sekciji.

Continuous. Sekcija po~inje u nastavku. Word }e jednostavno smatrati da nova sekcijapo~inje od mjesta gdje je kursor, a ne}e prelamati stranice.


Even Page. Sekcija po~inje na idu}oj parnoj strani. Opet se ume}e prekid strane, ali ako sekursor ve} nalazi na parnoj strani, umetnu}e se dva prekida strane (prakti~no jedna potpunoprazna strana) da bi nova strana i nova sekcija zapo~eli na parnoj strani.

Odd Page. Sekcija po~inje na idu}oj neparnoj strani. Sli~no pona{anje teksta kao uprethodnom slu~aju, ali sa neparnim stranama.

Po{to je ovo jednostavno, po`eljno je da ve}e dijelove teksta dijelite uvijek u sekcije, pamakar vam se na prvi pogled u~inilo da to nije potrebno. Tekst razdijeljen u sekcije (popoglavljima ili sli~no) je zgodniji za kontrolu izgleda stranica.

Postavljanje razli~itih formata stranica

Pretpostavljate gdje se ovo namje{ta: u meniju File, komandom Page Setup.

Jednu mogu}nost ste ve} nau~ili. U kartici Margins mo`ete postaviti margine kao uogledalu (Mirror Margins) za dvostrano {tampanje. Tada }ete imati mogu}nost definisanjarazli~itih Headera i Footera na parnim i neparnim stranicama, ali samo ako promijenite jo{jedan parametar na kartici Layout.

Slika 1-49: Postavljanje razli~itih formata stranice


Taj parametar vam daje mogu}nost definisanja razli~itih Headera i Footera na parnim ineparnim stranicama (prekida~ Different Odd and Even). Ako uklju~ite i prekida~ ispod njega(Different First Page), ima}ete mogu}nost definisanja razli~itog Headera i Footera na prvojstranici.

Pazite, pojam prva stranica se odnosi na prvu stranicu u sekciji, a ne u dokumentu.

Ono {to je veoma bitno u ovom prozoru jeste na {ta se odnose svi ovi parametri. Na ovojkartici, ali i na druge dvije (Margins i Paper) imate jednu ku}icu pored koje pi{e Apply To. Ovoje veoma va`na ku}ica. Evo koje mogu}nosti vam ona nudi:

This Section. Primijeni parametre na sekciju gdje jetrenutno kursor. Zna~i, moète imati jednu sekciju sauspravnim papirom A4, a jednu sa poloènim, obje moguimati razli~ite margine itd. Vidite kako je va`no dijelitidokument u sekcije. Ako dokument nije podijeljen usekcije (ima samo jednu sekciju), ne}ete ni vidjeti ovumogu}nost jer nema smisla.

This Point Forward. Primijeni parametre od stranicegdje je trenutno kursor pa nadalje. I ovo je veoma korisno. Tako moète imati razli~iteformate stranica, a da ne dijelite dokument u sekcije.

Whole Document. Primijeni parametre na cijeli dokument. Kod jednostavnijih dokumenataobi~no ovo koristite. Sve stranice su iste.

Podjela dokumenta u sekcije i kombinovanje ~etiri razli~ite kartice za razli~ite sekcije (kaoi mogu}nost postavljanja razli~ite prve stranice u sekciji) otvaraju vam fascinantne mogu}nosti.Dokument moè sasvim druga~ije izgledati u razli~itim svojim dijelovima i to sve automatski.Samo razmislite i na|ite pravu kombinaciju – gotovo sve svoje ideje moète realizovati.

Postavljanje razli~itih Headera i Footera

Sada kad znate podijeliti dokument u sekcije i odabrati mogu}nost razli~itih prvih (na prvojstranici sekcije), parnih i neparnih Headera i Footera, moète u dokumentu i postaviti razli~iteHeadere i Footere. Postavljate ih na sli~an na~in kao i do sada – prelazite u pogled Header and

Footer u meniju View i dobijete mali kontrolni prozor~i} kao na slici 1-51. Sada }emo upoznati i novu dugmad na ovom prozor~i}u. Pomo}u njih moèmo postavljati

razli~ite headere i footere. Najva`nija dva su sljede}a:

Slika 1-50: Opcije na koje seodnose osobine stranice


Pre|i na prethodni header / footer.

Pre|i na naredni header / footer.

Pomo}u ova dva dugmeta do|ete do prethodnog ili narednog razli~itog headera ili footera.Sada }emo malo pojasniti {ta to zna~i “prethodni” i “naredni”.

Zamislimo da smo dokumentu postavili ovakve parametre:

Razli~iti parni i neparni headeri / footeri ({tampa se dvostrano).

Dokument je podijeljen na dvije sekcije.

U obje sekcije je prva strana druga~ija.

Ovakav dokument ima vi{e razli~itih headera i footera, koji se redom pojavljuju na ovimstranicama:

Prva strana prve sekcije.

Parne strane prve sekcije.

Neparne strane prve sekcije.

Prva strana druge sekcije.

Parne strane druge sekcije.

Neparne strane druge sekcije.

Dakle, imamo {est “tipova” stranica i za svaku od njih mo`emo postaviti razli~ite

headere i footere. Ako nam se kursor nalazio na prvoj stranici dokumenta, kada u|emo upogled View…Header and Footer, ima}emo mogu}nost da definiramo header i footer prvestranice prve sekcije.

Slika 1-51: Manipulacija razli~itim Headerima i Footerima

Dugme "pre|i na naredniHeader/Footer"

Dugme "pre|i naprethodni Header/Footer

Dugme za povezivanjeHeadera/Footer


Da bismo do{li do sljede}eg tipa stranice (u na{em slu~aju, parne strane prve sekcije)moramo kliknuti na dugme „Pre|i na naredni header / footer“. Pa onda opet pre|i na naredni,za sljede}i tip stranice itd. Suprotno dugme, pre|i na prethodni, “vozi” nas u drugom smjeru.

U podru~ju headera i footera Word }e nam napisati o kojem tipu stranice se radi. Uprethodnom primjeru smo imali prvi tip stranice na po~etku, pa je Word prikazao:

gdje “First Page Header - Section 1” zna~i upravo “header prve strane u prvoj sekciji”. Akokliknemo na dugme za prikaz narednog, dobi}emo:

gdje lijepo pi{e “header parne strane prve sekcije”.

“[etaju}i” po razli~itim headerima i footerima, za sve tipove stranica mo`emo postavitirazli~ite headere i footere.

Jo{ jedno dugme je ovdje va`no. To je dugme za povezivanje Headera i Footera koje imazna~enje “isti kao prethodni”. Ako stoji uklju~eno, taj tip stranica }e imati isti header, odnosnofooter kao i prethodni tip stranica. Ako je isklju~eno, onda to nije slu~aj.

Slika 1-52: Header prve stranice prve sekcije

Slika 1-53: Header parnih stranica prve sekcije


Sve ovo vam se mo`da ~ini malo komplikovano. Vremenom }ete nau~iti kako dakombinujete ove mogu}nosti. Zato nemojte sada ovo sve pamtiti; zapamtite samo da je tomogu}e, a kada vam stvarno i zatreba, konsultuje ponovo priru~nik i veoma brzo }ete rije{itiproblem.

Za na{ dokument iz vje`be ni{ta od ovoga ne treba. To je veoma jednostavan dokumentkojem su sve stranice iste (ima ih samo dvije) i ve} smo za njih definisali jedan jednostavanfooter: On ima samo broj strane. Prema tome, zavr{ili smo sa tre}om vje`bom i moèmood{tampati dokument.

Na kraju opet {tampanje

Ovdje nema ni{ta novo da se obja{njava - sve ste ve} nau~ili. Ne zaboravite prvo malopregledati dokument sa Print Preview, a zatim ga od{tampajte.

Zavr{ili ste i ovu vje`bu. êstitamo!

REZIMEU tre}oj vje`bi ste uredili tekst koji se sastoji od niza izreka sa imenima autora. Dok ste

ure|ivali prvu izreku i ime njenog autora, ponovili ste stvari koje ste nau~ili u drugoj vje`bi. To seprije svega odnosi na formatiranje fonta i paragrafa. Dobro je {to ste ovo jo{ jednom ponovili ipro{irili svoje znanje o tome. Formatiranje paragrafa i fonta su naj~e{}e operacije i svakodnevno}ete ih koristiti. Ove operacije su najva`nije i morate ih usvojiti tako da vam postanu rutina.

Kada ste zavr{ili formatiranje prva dva paragrafa, brzo ste shvatili da }e formatiranjeostalih paragrafa na isti na~in biti isuvi{e dugo. Word nudi elegantno rje{enje: stilove. Nau~iliste kako se kreiraju i koriste stilovi. Pomo}u stilova ste rije{ili konkretan problem sa tekstom izvje`be. Ono {to je va`nije od toga, nau~ili ste kako jednom kreirane stilove moète koristiti usvim svojim dokumentima. Kori{tenje stilova izuzetno olak{ava rad sa tekstovima, a i tjera vasda budete sistemati~ni i dosljedni u dizajnu izgleda teksta. Jo{ jednom }emo ponoviti: Uvijek

koristite stilove. Neka ni jedan paragraf ne bude bez primijenjenog stila.

Ovo je bio prvi dokument koji ima vi{e od jedne strane. Nau~ili ste kako se automatskinumeri{u strane. To je bilo veoma jednostavno izvesti na dokumentu iz vje`be. Iako smo brzorazrije{ili konkretan problem numeracije dokumenta iz vje`be, ipak smo se malo duè zadràlina toj tematici. Nau~ili ste kako se mogu razli~ito dizajnirati razli~ite stranice u dokumentu. Ovovam otvara izvanredne mogu}nosti dizajna cijelog dokumenta. Mada nismo to sve probali uvje`bi (jer nije imalo smisla za na{ dokument), nemojte zaboraviti mogu}nosti koje ste nau~ili.


Na kraju ste od{tampali dokument. “Ispao je kako je ispao”, a ako vam se ne svi|a,razmi{ljajte o grafi~kom dizajnu. Tu je problem. Vi{e nemate problema sa kontrolom Worda.Nau~ili ste sve {to je trebalo da mo`ete efikasno i veoma lijepo dizajnirati dokumente. Sada jesamo stvar va{eg ukusa i ma{te kako }e to izgledati.

Ve} ste pravi majstori u Wordu. Obradite jo{ i ~etvrtu vje`bu, koja }e vas nau~iti kako seprave tabele u Wordu, i definitivno ste spremni za jedan sasvim novi na~in uredskog rada.

MICROSOFT WORD Kori{tenje programa MS Word - Tabele 87

1.4. Kori{tenje programa MS Word – Tabele

U ovoj lekciji }ete nau~iti kako se prave tabele. Word va`i kao jedan od najboljih tekstprocesora kada je u pitanju rad sa tabelama. Tabele vjerovatno ~esto koristite i ova vje`ba }evam biti veoma korisna.

PRIPREMNE RADNJEIdemo u ~etvrtu vje`bu u obradi teksta. Ovaj dio znate. Brzo uradite osnovne pripremne

operacije:

Pokrenite Word i u dokument ubacite sa diskete tekst koji je pripremljen za ~etvrtu vje`bu.Tekst se zove v4.txt.

Napravite osnovno formatiranje teksta da bude ~itljiv. Markirajte cijeli tekst (Ctrl-A),izaberite font i postavite ga na veli~inu 11 ili 12 ta~kica.

Kliknite negdje na dokument da poni{tite markiranje.

Da pogledamo sada {ta tu pi{e. Tekst koji ste u~itali je tipi~no poslovno pismo. FirmaLATROS – Lanac trgovina „Osmijeh“ odgovara na ponudu Tvornice obu}e „Cokula“. Ime i adresaLATROS-a su u vrhu, zatim je tu broj protokola i datum, a u nastavku je adresa primaoca (firmai ime {efa komercijalne slu`be).

Nakon toga ide tijelo pisma u kojem }ete zamijetiti da nedostaje tabela:

Slika 1-54: Tekst u kojem nedostaje tabela

Tu o~ito nedostaje tabela sa predstavljenom mjese~nom

dinamikom

88 Kori{tenje programa MS Word - Tabele MICROSOFT WORD

Za sada zanemarite to {to nedostaje tabela – to je upravo ono {to }emo napraviti u ovojvje`bi.

Da li je pismo korektno sa stanovi{ta pravila poslovne korespondencije i da li je napisanopo standardima na koje ste navikli, tako|e zanemarite. To sada nije bitno. Kao {to vas uprethodnoj vje`bi nismo u~ili dizajnu, tako vas ni u ovoj vje`bi ne}emo u~iti pravilima poslovnekorespondencije. U~imo vas kori{tenju Worda.

Sa stanovi{ta kompjuterske obrade teksta, pismo za sada doista „grozno“ izgleda ivjerovatno vam ne bi palo na pamet da tako ne{to po{aljete svom poslovnom partneru. Zato}emo sada to malo da uredimo.

Uradite sami osnovno ure|enje teksta. Na kraju stoji prostor za potpis direktora. Umjestoteksta „ime i prezime“ mo`ete ukucati svoje ime i prezime (vje`bajte malo editovanje teksta).

Slika 1-55: Inicijalno ure|enje teksta


Iskoristite znanje iz prethodnih vje`bi. Poravnajte paragrafe. Neka slova u~inite ve}im iuo~ljivijim (npr. adrese). Napravite malo razmaka izme|u paragrafa. Poku{ajte ime firmeLATROS u~initi velikim i uo~ljivim, da bude ure|eno tako da li~i na memorandum firme. Ne}emovam mnogo sugerisati konkretna rje{enja; uredite tekst kako vi mislite da bi poslovno pismotrebalo izgledati.

Ako ste zavr{ili sa osnovnim ure|enjem, dokument bi mogao da izgleda otprilike kao na slici1-55.

Uradite sada prvi Save. Dajte ime dokumentu i spasite ga na disk ili disketu.

Spremni ste za ~etvrtu vje`bu.

TABELEAko malo bolje pogledate {ta pi{e u pismu, vidje}ete da u tekstu nedostaje tabela.

Baratanje sa tabelama je osnovna tema ~etvrte vje`be. Tabele su vam ~esto potrebne i morateznati kako da ih pravite, popunjavate i formatirate. Mo`e se slobodno re}i da je Word jedan odnajboljih tekst procesora kada je u pitanju rad sa tabelama.

Idemo redom. Prvo {to treba da znate je kako se kreira tabela u tekstu.

Umetanje prazne tabele

Prvo }emo na mjestu predvi|enom za tabelu napraviti jednu praznu tabelu. Zamislimo dasu u na{em primjeru u pitanju tri modela cipela i dinamika prikazana u 12 mjeseci jedne godine.Dakle, treba nam tabela sa tri reda i 12 kolona, plus po jedan red i kolona za naslove. Zamislimoda ho}emo da napravimo ne{to ovakvo:

Prvo }emo napraviti praznu tabelu, a onda u nju ukucavati tekst. Ovo je naj~e{}ina~in pravljenja tabele. Ovo je veoma prirodno jer smo navikli na to: na papiru uvijek imamo ve}

Slika 1-56: Primjer tabele


nacrtanu tabelu koju onda popunjavamo. Evo kako se to radi sa Wordom:

Postavite kursor na mjesto gdje ho}ete da umetnete tabelu.

Kliknete na meni Table.

Pokrenete opciju Insert ...Table…

Dobijate prozor za kreiranje tabele:

Defini{ete broj redova i kolona. U na{em slu~ajuimamo 13 kolona (12 mjeseci, plus jedna zanaslove) i ~etiri reda (tri modela obu}e plus jedanred za naslove)

Eventualno izaberete predefinisani formatdugmetom AutoFormat. Ovom opcijom moètebirati predefinisane formate tabela. U na{emprimjeru to ne}emo raditi – dakle, nakon {to steukucali broj redova i kolona, kliknite jo{ samona OK i ...

...evo je prazna tabela, spremna za popunjavanje.

Tabela je bez posebno nagla{enih linija iformatiranja. Nju morate pored popunjavanja i formatirati, a i to }emo uskoro nau~iti.

Da vidimo sada kako se popunjavaju }elije tabele.

Popunjavanje tabele

U }elije tabele se kuca tekst. To je obi~ni tekst kao i svaki drugi. Jednostavnopostavite kursor unutar }elije i kucate, editujete i formatirate tekst kako ste to ve} i nau~ili. Sva“pravila igre” vaè i dalje: fontovi, razmaci, poravnanja, razmak izme|u paragrafa, stilovi itd.âk i slike moète ubacivati.

Ukucajte na{ tekst iz primjera:

u prvi red ukucajte „MODEL“ i brojeve mjeseci;

u prvu kolonu, ispod rije~i „MODEL“, ukucajte nazive modela;

u }elije tabele ukucajte cijene – sve kako je dato u primjeru.

Primijeti}ete da se tekst pona{a kao da su mu margine u stvari granice }elije. âk se ilinijar promijenio u tom stilu. Dakle, ograni~eni ste na }eliju i Word “lomi” redove tako da odrìtekst unutar }elije.

Slika 1-57: Prozor za kreiranje tabele


Kada kucate tekst unutar neke }elije i pravite nove redove teksta, primje}ujete da }elijapostaje sve “vi{a” tako da se vidi cijeli tekst. Kako }elija postaje sve vi{a, tako se isto mijenjai cijeli red u kojem je ona – cijeli red, tj. sve }elije u njemu postaju isto tako visoke. Naravno,red je red, a ne “talas”, uvijek je iste visine. Zato vodite ra~una o ovome – nemojte kucatiprevi{e teksta u neku }eliju koja je “uska”. Da bi tekst stao u nju, }elija postaje sve vi{a, aostale }elije koje su u istom redu ostaju uglavnom prazne. Naprimjer, ovo je lo{e:

Ako se ve} tekst u prvoj koloni ne moè skratiti, onda bi se ovo moralo urediti pro{irenjemprve kolone, tako da bude “nià”, eventualno umanjenjem fonta i sli~nim intervencijama. A, toje ve} formatiranje tabele. Vrijeme je da i to nau~ite.

Formatiranje tabele

Formatiranje tabele je ure|ivanje njenog izgleda. Ure|ujete izgled teksta unutar }elijai izgled same tabele (dimenzije redova i kolona, vrstu i debljinu linija, osjen~enje }elija itd.).Ure|enje, odnosno, formatiranje teksta unutar }elija je sasvim normalno formatiranje teksta i toste ve} nau~ili. Da vidimo kako se ure|uje sama tabela.

Markiranje dijelova tabele

Kao i u obradi teksta, po~injemo s markiranjem. Morate Wordu re}i na koje dijelove tabele}e se odnositi va{e komande i zato morate znati kako da markirate te dijelove tabele.

Markiranje cijelog reda izvodite tako {to pomjerite pokaziva~ mi{a lijevo, ispred tog reda i ondasamo jednom kliknete lijevim dugmetom mi{a. Cijeli red se markira. Ako ho}ete markirati vi{e redovaodjednom, uradite isto, samo ne otpu{tajte klik mi{a – drìte lijevu tipku pritisnutu, a pokaziva~ mi{apovla~ite prema gore ili dole. Kako prelazite ispred redova, tako se oni markiraju. Kada „prevu~ete“preko svih redova koje ste èljeli markirati, otpustite klik mi{a. Ostanu markirani redovi.

Za markiranje cijele kolone pa`ljivo postavite pokaziva~ mi{a iznad te kolone, na samugornju ivicu tabele, tako da se on pretvori u malu, crnu strelicu koja pokazuje prema dole. Tada

Masno}a Cijena

Dimljeni sir “Hopland”, 12% 8,00proizveden 1996.godine, uvoznik…

… … …


kliknete jednom i cijela kolona se markira. Sli~no redovima, mo`ete markirati i vi{e kolonaodjednom. Dakle, isto kao da markirate jednu kolonu, samo sada kliknemo i dr`imo kliknuto –kolona se markira. Sada pa`ljivo prevu~emo pokaziva~ mi{a preko tabele udesno ili ulijevo.Kako prevla~imo mi{a preko kolona, one se jedna po jedna markiraju. Kada otpustimo klik mi{a,ostaju markirane kolone.

Cijelu tabelu markirate tako {to postavite kursor bilo gdje u tabelu, otvorite meni Table ipokrenete komandu Select ... Table. Cijela tabela se markira.

Primijeti}ete u meniju Select... jo{ tri komande: Column, Row i Cell, odnosno, selektujkolonu, selektuj red i selektuj }eliju. Misli se na kolonu, red ili }eliju u kojima se nalazi kursor.Eto jo{ jednog na~ina da se markiraju kolona i red.

Markiranje dijela tabele radite sli~no markiranju teksta. Dovedete pokaziva~ mi{a do}elije od koje po~injete markiranje. Pomjerate ga prema lijevom gornjem uglu }elije dok nedobije oblik strelice. Pritisnete lijevo dugme mi{a i ne otpu{tate ga. Prevu~ete mi{em preko}elija koje markirate. ]elije se oboje u crno. Otpustite lijevo dugme mi{a.

Markiranje dijelova tabele je va`no. Ve}ina operacija formatiranja se odnosi samo nadijelove tabele koji su markirani.

Izmjena dimenzija redova i kolona

Prva operacija formatiranja tabele je izmjena dimenzija redova i kolona. Kada tek kreiratetabelu, redovi i kolone gotovo po pravilu nisu odgovaraju}ih dimenzija. Pogledajte tabelu u na{emtekstu. Nakon {to ste ukucali nazive modela i brojeve, tabela bi mogla izgledati otprilike ovako:

Primje}ujemo da je prva kolona malo preuska. Trebalo bi je pro{iriti tako da su nazivimodela malo vi{e udaljeni od ostalih }elija u tabeli. Evo kako se to radi:

Slika 1-58: Inicijalno kreirana tabela


Pazite da u tabeli ne postoji ni{ta markirano. Ako postoji, poni{tite to. Ovo je veoma va`no,a za{to – objasni}emo kasnije.

Pa`ljivo namjestite pokaziva~ mi{a negdje na granicu izme|u prve i druge kolone.

Kada se pokaziva~ mi{a pretvori u znak koji li~i na ovaj: , pritisnite lijevo dugme mi{a ine otpu{tajte ga.

Pomjeranjem mi{a lijevo i desno odre|ujete novu poziciju granice izme|u prve dvije kolone.

Na èljenoj poziciji otpustite lijevo dugme mi{a.

Pomjeranjem granice izme|u kolona udesno, prakti~no moète pro{iriti prvu kolonu.Pomjerite je udesno. Primijeti}ete da vam Word ne dozvoljava da je pomjerate koliko ho}ete, tj.moète je pomjeriti samo donekle. Pustite je tu, i pomjerite je ponovo. Ako granicu izme|u prvei druge kolone pomjerite dva puta, vjerovatno }ete dobiti rezultat sli~an ovome:

Primje}ujete da je prva kolona veoma dobra, ali je zato druga kolona u „o~ajnom“ stanju.Toliko je uska da broj 400 nije mogao stati u jedan red, pa se zbog toga tre}i red pro{irio i„uni{tio“ izgled cijele tabele. Sada bismo trebali da pro{irimo i drugu kolonu. Ali, to }evjerovatno „uni{titi“ tre}u kolonu. Onda }emo morati i nju popraviti, i tako dalje. Mnogo posla,a rezultat mo`da i ne}e dobro izgledati. Naime, mi ho}emo da pro{irimo samo prvu kolonu, ada sve ostale budu jednake {irine. U stvari, gubitak prostora koji imamo zbog pro{irenja prvekolone treba podjednako rasporediti na sve ostale kolone, tako da tabela ostane iste ukupna{irine, a sve kolone osim prve da budu malo uè, ali me|usobno jednake. Budemo li ovo ru~no

Slika 1-59: Rezultat {irenja prve kolone


radili, kolonu po kolonu, vjerovatno }emo negdje pogrije{iti i neka od kolona }e ostati druga~ije{irine. Onda }emo je opet morati popravljati, pa onda popravljati i sve kolone desno od nje i takounedogled – vrlo brzo se jedna jednostavna èlja (pro{iriti malo prvu kolonu) moè pretvoriti upravu no}nu moru.

Sre}om, za ovo postoji jedan mnogo jednostavniji i brì na~in. Ovakva operacija je relativno~esta i dizajneri Worda su mislili na to. Evo kako moèmo popraviti situaciju sa prethodne slike:

Obiljeìmo sve kolone osim prve – to smo nau~ili – markiranjem vi{e kolona:

Nakon toga izaberemo opciju Table... AutoFit... Distribute Rows Evenly:

Slika 1-60: Markirane sve kolone osim prve

Slika 1-61: Komande za „uklapanje“ {irina kolona


Sve ozna~ene kolone dobiju istu {irinu, a tabela ostaje iste ukupne {irine:

To je upravo ono {to smo i èljeli posti}i. Meni AutoFit je interesantan. Eksperimenti{ite sanjegovim opcijama. Naprimjer, opcija AutoFit to Contents }e automatski odrediti koliko kolonamora biti {iroka tako da sadràj naj{ire }elije bude ta~no uklopljen u kolonu. Ovo je nekadaveoma zgodna opcija jer omogu}ava da se tabela sama prilago|ava sadràju }elija.

Da objasnimo sada za{to je bilo bitno da ni{ta u tabeli ne bude markirano u toku prethodneoperacije. Ako je dio tabele markiran, onda se promjena {irine kolona odnosi samo na

taj markirani dio. Ovo je veoma va`no. Poku{ajte da uradite korake sa slike 1-63.

Sada vidite da ne moraju sve }elije u redubiti iste {irine. Svaka moè biti razli~ita. Ovomoè biti veoma korisno. Na ovaj na~in moètenapraviti doista zanimljive kombinacije. Ali,morate biti i pa`ljivi. Lako moète napraviti izbrku. Ako ho}ete izmjenu {irine cijele kolone,ne smijete postaviti pokaziva~ mi{a na granicukolona koje su markirane. Najbolje je da, zasvaki slu~aj, uvijek prvo poni{tite markiranje.

Sada tabela bolje izgleda, mada redovisada djeluju malo “stisnuti”. Visinu redovatako|er moète promijeniti “razvla~enjem”pomo}u mi{a, pa to uradite ako mislite da jepotrebno. Ovo je rijetko potrebno. U principuje visina reda odre|ena njegovim sadràjem.Ona se automatski mijenja kako mijenjate

Slika 1-62: Kolone formatirane na jednaku {irinu

Slika 1-63: Formatiranje dijela tabele

1. Markirajte samojedan dio tabele

2. Pomjerite granicuizme|u dvijekolone koje sumarkirane

3. Poni{titemarkiranje tako{to }ete kliknutinegdje drugo utekst. Kaorezultat,promijenjena je{irina samomarkiranih kolona


tekst unutar }elije. [to je vi{e prostora potrebno po vertikali, to }e red biti vi{i (odre|uje seprema najvi{oj }eliji u redu).

Formatiranje teksta unutar tabele

O ovome ne moramo mnogo pri~ati. Gotovo sve ve} znate. Formatiranje teksta unutartabele je isto {to i formatiranje “obi~nog” teksta. Sa tekstom unutar }elija mo`ete uraditi sve{to i sa glavnim tekstom u dokumentu.

Vodite ra~una o sljede}em:

Tekst je ograni~en unutar }elije. Zamislite granice }elije kao margine teksta.

Visina }elije zavisi od teksta. Ukucate li vi{e teksta, pove}ate li font ili razmake izme|u iunutar paragrafa, pove}a}ete visinu }elije, odnosno reda.

Markirate li }eliju, markirali ste i tekst u njoj. Dakle, markiranjem dijelova tabele,markirate i tekst koji se nalazi u tim dijelovima. Na markirani tekst mo`ete standardnoprimjenjivati operacije editovanja i formatiranja.

Idemo sada malo urediti tekst u na{oj tabeli:

Markirajte cijelu tabelu.

Postavite font i veli~inu fonta kako vam se svi|a.

Postavite ispred i iza paragrafa prazan prostor od po 1 pt (Format…Paragraph…). Tako }eredovi biti vi{i i ne}e biti zbijeni.

Markirajte sve osim prve kolone. Postavite poravnanje na centralno.

Markirajte samo prvi red. Postavite stil fonta Bold.

Markirajte samo prvu kolonu. Postavite stil fonta Bold.

Sada tabela izgleda otprilike ovako:

Slika 1-64: Tabela sa formatiranim tekstom


Prvi red i prva kolona su malo nagla{eni, a redovi nisu zbijeni. Obratite sada pa`nju na~udne znakove koji se nalaze u svakoj }eliji: .

To su oznake kraja }elije. Kao {to paragraf ima oznaku svojeg kraja, tako i }elija ima sli~nuoznaku. Ove oznake se ne vide na papiru (provjerite to na Print Preview) i slobodno ih zanemarite.

Vratite se sada malo nazad i pogledajte primjer tabele od kojeg smo po~eli. Njegapoku{avamo sve vrijeme da napravimo. Na{a tabela sada ve} veoma li~i na njega. Postoji jo{jedna razlika: linije izme|u }elija nisu iste. Mi za sada imamo sve linije iste, {to tabelu ~inipoprili~no „dosadnom“. Vrijeme je da u na{oj tabeli korigujemo i linije.

Formatiranje granica (linija) izme|u }elija

Linije kojima su ocrtane }elije mo`ete postaviti kako vam se svi|a: tanke, debele,isprekidane, dvostruke ili da ih nema. To radite komandom: Format…Borders and Shading…

Markirate dio tabele kojoj defini{ete linije.

Pokrenete komandu Format…Borders and Shading…

Dobi}ete ovakav prozor:

Slika 1-65: Komande za odre|ivanje vrste linija u tabeli

Predefinirani uzorci

Izbor vrste linijeUnutra{nje vodoravne

linije unutermarkiranog dijela

Gornja vanjskalinija markiranogdijela

Donja vanjska linijamarkiranog dijela Kose linije

Lijeva vanjska linijamarkiranog dijela

Desna vanjska linijamarkiranog dijela

Unutra{nje uspravnelinije unutarmarkiranog dijela

Izbor debljine linije

Na {ta se odnosi formatiranje


Obratite pa`nju na sljede}e elemente:

Sa lijeve strane imate predefinisane uzorke – samo ih kliknete i ozna~eni dio tabele }e dobititaj izgled.

U sredini prozora birate vrstu i debljinu linije. Radi orijentacije, zapamtite da se debljina linijeod tri ~etvrtine „pointa“ smatra za neku vrstu „normalne linije“. Manje od toga se smatra„stanjenim“, a vi{e „podebljanim“ linijama. U svakom slu~aju, provjerite kako to izgleda nava{em {tampa~u, a naravno, {ta vam doista treba zavisi}e i od konkretne situacije.

Dole, desno imate jedan izbornik koji je veoma vaàn. Njime birate na {ta se odnosiformatiranje. Ozna~ili ste dio tabele. Ako ovdje izaberete „Cell“, sve operacije }e se odnositina }elije koje su ozna~ene. Me|utim, izaberete li „Paragraph“, sve linije }e se primjenjivatina paragrafe unutar }elija, {to je sasvim razli~ito. Izaberete li „Text“, sve }e biti primijenjenona kompletan tekst unutar }elija, a izaberete li „Table“, onda }e se sve primijeniti na cijelutabelu, bez obzira na to {to ona nije cijela ozna~ena. Kada je u pitanju formatiranje linija utabeli, sugeri{emo vam da ovu opciju stalno drìte na „Cell“, a jasno ozna~avate dijelovetabele na koje se postavljanje linija odnosi.

U gornjem desnom uglu su male sli~ice kojima, u stvari, postavljate ili ukidate linije:

Kliknete li na malu sli~icu za postavljanje „gornje vanjske linije markiranog dijela tabele“,postavi}ete samo gornju liniju cijelog markiranog dijela. Ona }e biti onakva kako je todefinisano lijevo – u izboru vrste i debljine linije. Kliknete li je jo{ jednom – ukinu}ete je. Iobrnuto. Sli~no vaì i za „donje vanjske“, „lijeve vanjske“ i „desne vanjske“ linije.

Slika 1-66: Ure|enje cijele tabele

1. Markirajte cijelutabelu i pokrenitekomanduFormat...Bordersand Shading...

2. Promijenitedebljinu linije na "jedan i po" point

3. Kliknite na dugme za postavljanje"gornje vanjske linije". Kliknete lijednom, gornja vanjska linija }enestati. Kliknete li jo{ jednom,pojavi}e se, ali }e ovaj put biti deblja- bi}e debela "jedan i po" point

4. U~inite toisto sa svim

"vanjskim"linijama


Kliknete li na malu sli~icu za postavljanje „unutra{nje vodoravne linije markiranog dijelatabele“, postavi}ete liniju koja }e se pojavljivati izme|u redova koji su markirani. Sli~no vaìi za „unutra{nje uspravne“ linije – to su linije izme|u kolona koje su markirane.

Ovo }e biti malo jasnije ako odmah prakti~no probamo postaviti linije tabele iz na{egteksta. Prvo ure|ujemo tabelu u globalu kao na slici 1-66.

Ovako dobijamo tabelu koja i dalje ima sve linije, ali su joj vanjske linije podebljane. Sadapodebljamo liniju ispod prvog reda kao na slici 1-67.

Na isti na~in podebljamo i desnu liniju prve kolone. Markiramo prvu kolonu i postavimo jojvanjsku desnu liniju da bude deblja.

Sada jo{ treba da „ukinemo“ vodoravne linije unutar tabele kao na slici 1-68.

Kona~no, tabela bi trebalo da izgleda nekako kao na slici 1-69.

Primje}ujete da se jo{ uvijek vide neke horizontalne linije izme|u brojeva, iako smo te linijeupravo ukinuli. Ako su te linije veoma tanke i ta~kaste, ne treba da se brinete zbog toga. To susamo pomo}ne linije koje ozna~avaju granice redova; one se ne}e vidjeti na papiru. Na File...

Print Preview... pogledu moèmo vidjeti kako }e to sve skupa izgledati kada se od{tampa.Trebalo bi da veoma li~i na predloàk od kojeg smo krenuli, a to nam i jeste bio cilj.

Slika 1-67: Podebljanje linije ispod prvog reda

1. Markirajte samo prvi red ipokrenite komanduFormat...Borders and Shading...

2. Promijenitedebljinu linije na"jedan i po" point

3. Pogledajte kako su skicirane linije. Lijeva, gornja i desnavanjska linija prvog reda su deblje, ali donja nije. To jezato {to su gornja, lijeva i desna vanjska linija cijeletabele istovremeno i gornja, lijeva i desna vanjska linijaprvog reda, ali donja linja prvog reda je, ustvari,unutra{nja linija tabele - zato je ona ostala tanja. Kliknitesada na dugme za postavljanje "donje vanjske linije".Po{to je markiran samo prvi red, donja vanjska linijamarkiranog dijela je, ustvari, linija izme|u prvog i drugogreda. Kliknete jednom, donja vanjska linija }e nestati.Kliknete li jo{ jednom, pojavi}e se, ali }e ovaj put bitideblja - bi}e debela "jedan i po" point.


Napomena: Istom komandom, Borders and Shading, i na isti na~in (markiranjem dijelovatabele), moète postavljati osjen~enje }elija. Ovo vam ostavljamo za samostalnu vje`bu.

Manipulacija redovima, kolonama i }elijama

Brisanje sadràja }elija

Sadràj }elija je tekst. Bri{ete ga na standardan na~in, kako ste to nau~ili u prvoj vje`bi.

Ako ho}ete da odjednom „ispraznite“ ve}i dio tabele, to brè moète uraditi tako {to }etemarkirati taj dio tabele i pritisnuti <Delete>.

Ovim ne}ete izbrisati }elije, redove ili kolone nego njihov sadràj.

Brisanje cijelih redova i kolona

Ovo je sada ne{to drugo. Ne bri{ete sadràj nego cijele redove ili kolone (naravno, i njihovsadràj). Cijeli red ili kolona se obri{e ovako:

Slika 1-68: Brisanje unutra{njih vodoravnih linija

1. Markirajte samo dio tabelesa brojevima i pokrenitekomandu Format...Borders and Shading...

2. Jednostavno jednomkliknite na dugme zapostavljanje "unutra{njevodoravne linije". Time }eteobrisati sve unutra{njevodoravne linije unutarmarkiranog dijela

Slika 1-69: Kona~no formatirana tabela


Postavite kursor u }eliju koja je u tom redu ili koloni.

Iz menija Table pokrenete komandu Delete … Dobijate ove opcije:

Opcije imaju sljede}e zna~enje:

Table }e obrisati cijelu tabelu (korisna opcija, ali oprezno s njom).

Columns }e obrisati cijelu kolonu u kojoj je }elija na kojoj je kursor.

Rows }e obrisati cijeli red u kojem je }elija na kojoj je kursor.

Cells... }e brisati }elije koje su ozna~ene (ako izaberete ovu opciju, pojavi}e se jo{ jedan maliprozor pomo}u kojeg odre|ujete pona{anje ostalih }elija nakon {to ove ozna~ene obri{ete –Shift Cells Left i Shift Cells Up – obrisa}e se ozna~ene }elije, a ostatak }elija }e sepomjeriti lijevo, odnosno, gore. Ne preporu~ujemo vam da koristite ove mogu}nosti, jertako mo`ete dobiti poprili~no „zbr~kanu“ tabelu koju je te{ko kontrolisati.

Dodavanje novog reda i nove kolone

Ako ste se „prera~unali“, pa niste u tabeli predvidjeli dovoljan broj redova ili kolona,jednostavno mo`ete dodati novi red ili kolonu.

Postavite kursor u tabelu.

Iz menija Table pokrenete komandu Insert ... Dobijate sljede}e mogu}nosti:

Columns to the Left – ume}e se nova kolona lijevo od kolone u kojoj je kursor,

Columns to the Right – ume}e se nova kolona desno od kolone u kojoj je kursor,

Slika 1-70: Opcije za brisanje dijelova tebele


Rows Above – ume}e se novi red ispod reda u kojem je kursor,

Rows Below – ume}e se novi red iznad reda u kojem je kursor.

Spajanje i razdvajanje }elija

êsto ste vi|ali ovakve tabele:

Kako se postiè da neke }elije budu {ire od drugih? Kako to da prvi red ima samo dvije }elije,a ostali redovi po 8 }elija?

Sve ovo moète napraviti spajanjem i razdvajanjem }elija.

Spajanje }elija je operacija kojom od vi{e }elija napravite jednu.

Razdvajanje }elije je operacija kojom jednu }eliju razbijete na vi{e }elija.

Spajanje }elija uradite ovako:

Markirate vi{e }elija koje ho}ete da spojite.

Iz menija Table pokrenete komandu Merge Cells.

Slika 1-71: Umetanje novih redova i kolona

Prva godina Druga godina

I-III IV-VI VII-IX X-XII I-III IV-VI VII-IX X-XII


Jednostavno, zar ne? Vodite ra~una o ovome:

Sadràji }elija se tako|er spoje. Tekstovi iz }elija se spoje u sadràj novonastale }elije ibudu razdvojeni oznakom kraja paragrafa.

Razdvajanje }elija uradite ovako:

Markirate }elije koje ho}ete razbiti na vi{e }elija.

Iz menija Table pokrenete komandu Split Cells…

Dobijete prozor~i}, kao na slici 1-72, u kojem vasWord pita na koliko }elija ho}ete da razbijete markirane}elije. Ovdje dajete koliki broj kolona i redova ho}ete daimate ukupno na kraju. Naprimjer, ako ste ozna~ili dvije}elije u jednom redu, a izaberete ~etiri kolone i jedan red– obje }elije }e se „prepoloviti“ po sredini okomito idobi}ete ~etiri }elije u istom redu. Da ste stavili dva reda– dobili biste osam }elija u istom prostoru kojeg su zauzimale prve dvije originalne }elije – onebi bile „prepolovljene“ i horizontalno i vertikalno. Poigrajte se malo sa ovom opcijom dok neshvatite kako ona funkcionira.

Kada koristite ove mogu}nosti, budite kasnije oprezni sa mijenjanjem poloàja granicaizme|u kolona. Tabela se nekada moè „~udno“ pona{ati. Moète do}i u situaciju kada vi{emi{em ne moète da popravite stvar. Op}enito, {to komplikovanija tabela, to vi{e problema uformatiranju moète o~ekivati.

Ovime ste zavr{ili i ~etvrtu vje`bu. Ostaje vam da jo{ od{tampate dokument i vidite kakoto sve skupa izgleda na papiru.

REZIMEU ovoj lekciji ste upoznali tabele. Word je veoma mo}an tekst procesor kada je u pitanju rad

sa tabelama. Kroz vje`bu ste nau~ili ve}inu operacija sa tabelama. Odmah vam moèmo re}i dasve ovo morate jo{ mnogo puta vje`bati. Rad sa tabelama jeste jednostavan (zato se za Word ikaè da je dobar za rad sa tabelama), ali zahtijeva malo prakse, uvje`banost preciznog rada sami{em i rutinu u izboru komandi. Ubije|eni smo da vam sve to ne}e predstavljati problem.Veoma brzo }ete biti u stanju da brzo kreirate komplikovane tabele.

Slika 1-72: Razdvajanje }elija


Ve} nakon prve dvije vje`be bili ste u stanju da samostalno radite u Wordu. Sada, kada stezavr{ili sa tre}om i ~etvrtom vje`bom, slobodno se moè re}i da imate i vi{e nego {to jepotrebno znanja u kori{tenju kompjutera za stvaranje i obradu teksta. Ako se ne misliteprofesionalno baviti tim poslom, za va{e svakodnevne potrebe su ove ~etiri vje`be i vi{e negodovoljne.

Sada vam samo ostaje da koristite kompjuter i Word u svome radu. Ne budete li ga koristilisvakodnevno, moè se slobodno re}i da ste samo gubili vrijeme u~e}i Word. Prave efekte i„blagodeti“ ove tehnologije moète osjetiti samo koriste}i je svakodnevno, sti~u}i lagano svebolju uvje`banost i u~e}i nove mogu}nosti kojih je bezbroj.

Ovo nije kraj, ovo je po~etak. Samo naprijed, vrijedno ste radili i trud }e se sigurno isplatiti!

MICROSOFTPROJECT

5. MS Project

5.1. Tipi~no kori{tenje u pripremi i vo|enju projekata ............271

ZA[TO BA[ PROJECT? ..................................................................................271

POKRETANJE PROJECTA ............................................................................272

5.2. Po~etak rada sa Projectom ............................................................274

PROJEKT: KUPITI AUTO ..............................................................................274Prvo: upoznajmo se sa projektom ..........................................................274Pokrenimo Project ..................................................................................274Odredite linkove izme|u zadataka ..........................................................277Zadatak "Istraìti trì{te" je promijenio po~etni datum ..........................278Spa{avanje projekta ................................................................................279

5.3 Osnovne komande i pode{avanje projecta ............................280

DESNI DIO PRIKAZA GANTT CHART ......................................................280

PROJEKT "IZGRADNJA KU]E" ..................................................................280Zadatak ima podzadatke ........................................................................284Komanda "New Task" ............................................................................286Trajanje zadatka koji ima podzadatke ....................................................287Postavljanje linka na zadatak koji ima podzadatke..................................288

BRISANJE ZADATKA ....................................................................................288

SPLIT TASK ....................................................................................................289

UPOTREBA KOMANDE "GO TO" ..............................................................290

PODE[AVANJE NERADNIH DANA ............................................................291

5.4 Vrste prikaza i {tampanje ................................................................292

RAZLIÎTI POGLEDI NA PROJEKT ............................................................292Prikaz Kalendar ......................................................................................292Prikaz Network Diagram ........................................................................292

[TAMPANJE ..................................................................................................293

KOMANDA "REPORTS"................................................................................294

DETALJAN SADR@AJ

5. MICROSOFT PROJECT

5.1. Tipi~no kori{tenje u pripremi i vo|enjuprojekata

Upravljanje projektima – Project Management – je skup metoda, tehnika i alata kojikoristi sve raspoloìve informacije za planiranje i upravljanje radom na projektu u svrhudostizanja poslovnih ciljeva usmjerenih na poslove,resurse i vrijeme.

Dobro upravljanje ne garantuje uspjeh svakog projekta, alilo{e upravljanje projektom naj~e{}e garantuje njegovneuspjeh. Da biste efikasno upravljali projektom, neophodnoje da imate pravi softverski alat za to.

Korisnici ~esto koriste programe za tabelarne prora~une,kao {to je Excel, ili programe za crtanje, kao {to je Visio, da biprikazali neku listu zadataka. To su programi koje ne trebaisklju~iti iz upravljanja projektima, ali, da biste zaista biliuspje{ni, potreban vam je program koji moè da “razmi{lja”.Pravi program za to je Microsoft Project 2003, u nastavkujednostavno Project.

ZA[TO BA[ PROJECT?Zamislite da imate 500 zadataka u nizu. Za po~etak ve}ine zadatka je preduslov da se

zavr{i jedan ili nekoliko prethodnih. Recimo da jedan od njih promijeni svoj po~etni datum.Project }e da obradi podatke i izra~una datum po~etka i zavr{etka zadataka koji zavise odonoga koji je promijenio svoj po~etni datum, i to vode}i ra~una o neradnim danima, kao {to suvikendi. Ovo je samo jedan od primjera {ta Project moè da uradi za vas.

Ipak, ne treba zaboraviti da ni najbolji alat za upravljanje projektima na svijetu nikada nemoè da zamijeni ~ovjeka.

MICROSOFT PROJECT Tipi~no kori{tenje u pripremi i vo|enju projekata 271

Slika 5-1: ProjectManagement

POKRETANJE PROJECTAProject se pokre}e preko menija Start, klikom na ikonu “Microsoft Office Project 2003”.

Nakon pokretanja, otvorit }e se jedan prozor koji izgleda sli~no ovome:

[ta vidimo na ovom ekranu?

Kao i kod ostalih programa Microsofta, na samom vrhu se nalazi naslovni dio prozora ukojem pi{e “Microsoft Project – Project 1”. Po{to smo pokrenuli Project, on je otvorio prazandokument kojeg je nazvao “Project 1”. Naravno, ispod naslova vidimo traku menija, a zatimtraku alata.

Ako se slika trake alata koju vidite na prethodnoj slici mo`da ne poklapa sa slikom koju stedobili na ra~unaru, mo`ete je podesiti u traci menija “View”. Kliknite na taj meni, a zatimizaberite komandu “Toolbars”. Provjerite da li su uklju~eni alati: “Standard”, “Formating”, “TaskPane” i “Project Guide”.

Alat “Project Guide”, za razliku od ostalih alata, ima svoj prozor koji zauzima dosta prostorana ekranu. Da ne bi dolazilo do zabune, prikazat }emo ga na sljede}oj slici:

272 Kreiranje prezentacija u PowerPointu MICROSOFT POWERPOINT

Slika 5-2: Ekran Projecta

Project Guide je sli~an ~arobnjaku koji moèteda koristite kada pravite ili fino pode{avate planprojekta.

Najva`niji dio prozora, radni prozor, naziva seprikaz. Project ima vi{e vrsta prikaza, ali obi~noradite samo sa jednim ili dva prikaza u jednomtrenutku. Prikazi se koriste da biste unosili, aùrirali,analizirali i prikazivali informacije o va{improjektima. Prikaz koji vidimo kada pokrenemoProject je prikaz Gantt Chart kojeg moète vidjetina sljede}oj slici:

Prikaz Gantt Chart se dijeli na dva dijela. Ulijevom dijelu moète unositi zadatke i informacije ozadacima, dok u desnom dijelu prikaza stojivremenski plan.

MICROSOFT PROJECT Tipi~no kori{tenje u pripremi i vo|enju projekata 273

Slika 5-3: Prozor Project Guide

Slika 5-4: Prikaz Gantt Chart

5.2. Po~etak rada sa Projectom

PROJEKT: KUPITI AUTOVrijeme je da uradite ne{to konkretno. U sljede}oj vje`bi, “Projekt – kupiti auto”, upoznat

}emo se sa osnovama rada Projecta. Pa, krenimo!

Prvo: upoznajmo se sa projektom

Da bismo kupili auto, moramo uraditi ~etiri zadatka: istraìti trì{te, urediti finansije,izabrati auto i kupiti auto. Kada zavr{imo prvi zadatak, tj. istraìmo trì{te, imat }emoinformacije na osnovu kojih }emo urediti finansije, tj. obezbijediti kredit i izabrati auto, tj.potpisati ugovor. Ova dva zadatka mogu da se odvijaju u isto vrijeme, ali ne mogu po~eti dok sene zavr{i prvi zadatak. Kada se zavr{e ova dva zadatka – dakle, obezbijedili smo kredit ipotpisali ugovor – moèmo kupiti auto. Kupovina auta ujedno predstavlja i zavr{etak projekta.

Pretpostavimo da za istraìvanje trì{ta trebamo najvi{e sedam dana. U dogovoru sa bankom,saznali smo da }e nam trebati najvi{e deset dana da uredimo finansije. Da bismo odabrali tip imodel vozila, pretpostavimo da nam treba najvi{e pet dana, dok }e kupovina auta trajati jedan dan.

Sada imamo informacije koje su nam potrebne da moèmo da upravljamo projektomkupovine auta.

Pokrenimo Project

Pokrenite Project kako je ranije opisano. Sada moèmo unijeti zadatke.

274 Po~etak rada sa Projectom MICROSOFT PROJECT

Slika 5-5: Unos zadatka

1. Kliknite mišem upolje gdje unositezadatak da biste

ga osjen~ili iodabrali za unos

2. Kliknite ovdje iukucajte imezadatka

3. Kliknite ovdjeAko èlite poništiti unos,

kliknite ovdje

Gdje se zadaci unose?

Zadaci se unose u prikazu Gantt Chart u }elijama kolone ozna~enoj kao “Task name” – imezadatka. Slika 5-5 pokazuje kako se unosi prvi zadatak.

Ostala tri zadatka unesite na isti na~in kako je obja{njeno na prethodnoj slici. Zadatke unosite odvrha prema dole i nemojte preskakati redove, jer }e Project i prazan red posmatrati kao neki zadatak.

Kada zavr{ite, trebate dobiti ekran kao na slici 5-6.

Sada je potrebno da Projectu kaèmo koliko koji zadatak traje. Vrijeme u danima se unosi usljede}u kolonu, tj. Duration. Primijetit }ete daje Project za svaki na{ zadatak odredio pojedan dan. Mi to moèmo promijeniti tako {to}emo uraditi kao na slici 5-7.

Klikom mi{a na strelicu gore pove}at}emo vrijeme trajanja zadatka za jedan dan,dok }emo klikom na strelicu dole smanjitivrijeme za jedan dan.

Dakle, kliknite mi{em na strelicu gore{est puta. Vrijeme trajanja zadatka “istraìtitrì{te” je postavljeno na sedam dana.

MICROSOFT PROJECT Po~etak rada sa Projectom 275

Slika 5-6: Uneseni zadaci za kupovinu auta

Slika 5-7: Vrijeme trajanja zadataka

1. Mišem kliknuti u redgdje èlimo promijeniti

vrijeme trajanja

2. Pojavit }e sestrelice gore-dole

Postavite vrijeme trajanja i za ostala tri zadatka: “urediti finansije” – deset dana, “izabratiauto” – pet dana, “kupiti auto” – 1 dan. Na{ projekt sada izgleda ovako:

Ako koristite kliza~ koji je prikazan na prethodnoj slici, moète vidjeti i ostale kolone.

Primijetit }ete da je Project kao po~etno vrijeme svih zadataka (pogledajte kolonu “Start”)odredio teku}i datum koji je postavljen na va{em ra~unaru. U koloni “Finish” se vidi da je Projectsam izra~unao datume zavr{etaka zadataka na osnovu prethodno postavljene duìne trajanjapojedinih zadataka.


Slika 5-8

Koristite ovajkliza~ da biste

prikazali ostalekolone

Dodite mišem ovdjei, drè}i tipku,pomi~ite miša lijevo-desno kako bistepomjerili granicu.

Slika 5-9

Project je svakom zadatkuodredio jedinstven broj

Odredite linkove izme|u zadataka

Kolona “Predecessor” sluì da se odredi koji je zadatak preduslov nekom zadatku. Ako kaèmoda zadatak ne moè po~eti dok se ne zavr{i neki drugi, re}i }emo da izme|u njih postoji link.

U na{em primjeru, zadatak “Urediti finansije” se ne moè po~eti izvr{avati dok se ne zavr{izadatak “Istraìti trì{te”. Da biste to rekli Projectu, uradite sljede}e:

Zadatak “Izabrati auto” ne moè po~eti dok se ne zavr{i zadatak “Istraìti trì{te”.

Kliknite na spoj kolone “Predecessors” i reda zadatka “Izabrati auto”, i ukucajte “1”.

Zadatak “Kupiti auto”, obiljeèn brojem 4, ne moè po~eti dok se ne zavr{e dva zadatkakoje je Project obiljeìo brojevima 2 i 3. Dakle, sada kao preduslov za po~etak zadatka “Kupitiauto” predstoji izvr{enje dva zadatka. Na spoj reda “Kupiti auto” i kolone “Predecessors” }emounijeti brojeve zadataka koji predstavljaju preduslov, ali tako da brojevi budu odvojeni simbolom“;”. Zna~i, ukucajte “2;3”. Na sljede}oj slici prekontroli{ite da li ste dobro unijeli brojeve ukolonu “Predecessors”.

Pogledajte kolonu “Start”. Project je promijenio po~etne datume onih zadataka koji suuslovljeni izvr{enjem nekog drugog zadatka. Tako zadatak “Istraìti trì{te” zavr{ava 9.3.2004.


Slika 5-10: Zadatak “Istraìti trì{te” ima link na zadatak “Urediti finansije”

1. Obratite pa`nju da je Project obiljeìozadatak "Istraìti trìšte" brojem "1"

2. Kliknite mišem ovdje iukucajte broj "1"

Slika 5-11

godine, a Project je odredio da zadaci “Urediti finansije” i “Izabrati auto” po~inju 10.3.2004.godine. Zadatak “kupiti auto” po~inje 24.3.2004. godine zato {to zadatak “Urediti finansije”zavr{ava 23.3.2004. godine.

Zadatak “Istraìti trì{te” je promijenio po~etni datum

Odlu~ili ste odgoditi zadatak “Istraìti trì{te” za petnaest dana. [ta sada?

Project je automatski promijenio po~etne datume ostalih zadataka. Pogledajmo to nasljede}oj slici:

Ako se desi da neki od ostalih zadataka promijene svoj po~etni datum, moète gapromijeniti na isti na~in. Project vodi ra~una o linkovima izme|u zadataka.

U desnom dijelu prikaza Gantt Chart moète vidjeti kako je Project prikazao na{e zadatkeu vremenu.


Slika 5-12: Promjena datuma po~etka zadatka

1. Kliknite mišem ovdje da bi sepojavila strelica desno 2. Kliknite mišem na strelicu

3. Kliknitemišem nanovi po~etnidatum

Slika 5-13

Na gornjoj slici obratite pa`nju na to da je Project vodio ra~una o neradnim danima, tj.vikendima, tako da zadaci traju onoliko radnih dana koliko smo odredili u koloni “Duration”.

Spa{avanje projekta

Vrijeme je da spasimo na{ projekt na disk. Projekt se spa{ava ili ponovo otvara isto kao i uostalim programima Microsofta. Odaberite komandu “Save” iz menija “File”, pa u dijelu “FileName” ukucajte ime projekta “Kupovina auta” i zatim kliknite na Save.


Slika 5-14: Prikaz zadataka u vremenu

Koristite ovajkliza~ da biste se

pomicali podatumima

5.3 Osnovne komande i pode{avanje Projecta

DESNI DIO PRIK AZA GANTT CHARTU narednoj lekciji nau~it }emo kako zadati du`inu zadatka, promijeniti po~etni datum i

odrediti link zadataka, i to koriste}i mi{a u desnom dijelu prikaza Gantt Chart.

PROJEKT “IZGRADNJA KU]E”Projekt “Izgradnja ku}e” smo pojednostavili da bismo kroz njega mogli vje`bati osnovne

radnje u Projectu.

Krenimo!

Nakon {to ste spasili prethodni projekt,zatvorite ga odabirom komande “Close” izmenija “File”, a zatim pokrenite novi:

odaberite komandu “New” iz menija“File” ili kliknite na traku alata, nadugme,

ako ste koristili komandu “New” izmenija “File”, u prozoru alata “ProjectGuide” prikazat }e se ova slika:

Ukucat }emo zadatke projekta “Izgradnja ku}e” kako vidite na slici 5-16.

Zadatak “Kopanje temelja” traje tri dana. Postavimo vrijeme trajanja ovog zadataka,koriste}i ovaj put mi{a u desnom dijelu prikaza Gantt Chart.

280 Osnovne komande i pode{avanje projecta MICROSOFT PROJECT

Slika 5-15

Kliknite na"Blank Project"

Slika 5-16

Uradite sljede}e:

Vje`bajte i odredite vrijeme trajanja ostalih zadataka: zidanje sedam dana, postavljanjekrovne konstrukcije tri dana, postavljanje vrata jedan dan, postavljanje prozora dva dana,postavljanje izolacije tako|e dva dana kao i fasadiranje.

Zadatak “Zidanje” ne moè po~eti dok se ne zavr{i zadatak “Kopanje temelja”.

Uradite kao na slici 5-19.

MICROSOFT PROJECT Osnovne komande i pode{avanje projecta 281

Slika 5-18: Postavimo vrijeme trajanja zadatka koriste}i mi{a

1. Kliknite lijevomtipkom miša i drìte je

Project je prikazaoinformacije o zadatku

2. Drè}i pritisnutomlijevu tipku miša,povlacite desno dok...

... u informacionomdijelu ne vidite 3 dana.

1. Pozicionirajte miš nazadatak "Kopanjetemelja"

2. Kliknite lijevomtipkom miša i drìte je

Slika 5-19a: Odredite link koriste}i mi{a

Project je postavio link kao {to mo`emo da vidimo na slici 5-20.

Na slici 5-21 vidite pregled zadataka koji trebaju da se zavr{e da bi drugi mogli da po~nu.Vje`bajte tako {to }ete pro~itati sliku i sami postaviti linkove.

Ako ste uspjeli, pogledajte kolonu “Predecessors” na slici 5-22 i usporedite je sa va{om.

Sada }emo nau~iti kako nekom zadatku promijeniti vrijeme po~etka, koriste}i mi{a udesnom dijelu Gantt Charta. Recimo da zadatak “Zidanje”, iz nekog razloga, ne mo`e po~etiprije 9. marta.


3. Povucite lijevu tipkumiša na zadatak"Zidanje" i pustite je

Projekt je prikazaoinformacije o ovisnostizadataka

Slika 5-19b: Odredite link koriste}i mi{a

Slika 5-20

Slika 5-21

Uradite kao na slici 5-23.Pojavit }e prozor “Planning Wizard”. Za{to?

Mi smo postavili link izme|u zadataka “Kopanje temelja” i “Zidanje”. Samim tim, Project jeodredio po~etni datum za zadatak koji upravo pomi~emo. Prozor “Planing Wizard” pokazuje dazadatak “Zidanje” sada ne po~inje ta~no dan nakon zavr{etka zadatka “Kopanje temelja” iomogu}ava nam sljede}i izbor:

Pomakni zadatak “Zidanje” tako da po~inje u utorak, 9. marta, i izbri{i link,

Pomakni zadatak “Zidanje” tako da po~inje u utorak, 9. marta, i zadr`i link,


1. Pozicionirajtemiš na zadatak"Zidanje"

2. Kliknite lijevomtipkom i, dr`e}i je,pomi~ite miša desno dok...

...u informacionomdijelu ne vidite 9.mart kao po~etak

Slika 5-23: Promjena datuma po~etka zadatka koriste}i mi{a

Slika 5-22

Odustani, nemoj pomicati zadatak.Mi }emo re}i Projectu da pomakne zadatak “Zidanje” i zadrì link na sljede}i na~in:

Project }e zadatak “Zidanje” postaviti da po~inje 9. marta i zadràt }e link:

Zadatak ima podzadatke

Pretpostavimo da èlimo dodati zadatak koji se sastoji od jednog ili vi{e podzadataka. Na{em projektu “Izgradnja ku}e” }emo dodati novi zadatak “Zavr{ni radovi” koji ima dva

podzadatka: “Kre~enje” i “Postavljanje parketa”.


Slika 5-24: Prozor “Planning Wizard”

1. Kliknite mišem ovdje

2. Izaberite OK

Ako uklju~cite ovu kvakicu,Project vam ne}e višepostavljati ovo pitanje

Slika 5-25

Kako unijeti podzadatke?

Unesite ih na na~in kako smo to do sada nau~ili, i to tako da prvo unesete zadatak, a zatim,odmah ispod, njegove podzadatke.

Zatim uradite sljede}e:

2. Odaberite Outline>Indent iz menija Project ili kliknite na traku alata, na dugme .

Project }e zadatak “Kre~enje” postaviti kao podzadatak zadatku koji se nalazio ispred njega –“Zavr{ni radovi”. (Slika 5-28)

Project je ispred zadatka “Zavr{niradovi” dodao znak “-”. On ozna~avada taj zadatak ima podzadatke.

Znak “-” ozna~ava da je zadatakotvoren, tj. Project prikazuje njegovepodzadatke. Klikom mi{a na znak “-”,on se pretvara u znak “+” koji ozna~avada podzadaci ne}e biti prikazani. Klikomna znak “+” ponovo prikazujetepodzadatke zadatka.

Sada kliknite na zadatak “Postavlja-nje parketa” i njega postavite kaopodzadatak na isti na~in.


Slika 5-26 Slika 5-27

1. Kliknite napodzadatak.

Slika 5-28

Primijetit }ete da je Projectdodao znak "-" ispred zadatka"Završni radovi"

Ako ste gre{kom zadatak postavili kao podzadatak, kliknite mi{em na komandu “Outdent”iz menija “Project>Outline” ili na traku alata, na dugme .

Ako va{ podzadatak ima svoje podzadatke, ukucajte ih na isti na~in, samo {to sadpodzadatak posmatrate kao “zadatak”.

Recimo da zadatak “Kre~enje” ima dva podzadatka: “Nabavka materijala” i “Nano{enje kre~a”.

Komanda “New Task”

Mi }emo ova dva podzadatka unijetiispod zadatka “Kre~enje”. Kako?

Kliknite mi{em na zadatak“Postavljanje parketa”,

Izaberite komandu “New Task” izmenija “Insert” ili na tastaturipritisnite tipku “Insert”.

Project }e ubaciti prazno mjestoispred zadatka “Postavljanje parketa” kaona slici 5-29.

Ukucajte zadatak “Nabavka materijala” u prazno mjesto koje je Project napravio i zatimkliknite na dugme na traci alata.


Slika 5-29

Slika 5-30

Sada je Project dodaoznak "-" ispred zadatka"Kre~enje"

Ponovite prethodna tri postupka i zadatak “Nano{enje kre~a” dodajte kao podzadatakzadatka “Kre~enje”.

Sada postavite da zadatak “Postavljanje parketa” traje pet dana i pogledajte sljede}u sliku:

Trajanje zadatka koji ima podzadatke

Primijetit }ete na slici 5-30 da zadatak“Zavr{ni radovi” traje jedan dan. Nakon {tosmo na slici 5-31 zadatak “Postavljanjeparketa” promijenili na pet dana, Project jeautomatski i trajanje zadatka “Zavr{niradovi” postavio na pet dana.

Pogledajte sliku 5-32.

Project ne}e dopustiti da promijenitevrijeme trajanja zadatka “Zavr{ni radovi”zato {to on ima podzadatke.

Dakle, Project automatski ra~una trajanje zadatka koji ima podzadatke.

Va`no je znati da, ako ste odredili trajanje zadatka prije nego {to ste tom zadatku postavilipodzadatke, Project }e nakon postavljanja podzadataka vrijeme trajanja zadatka prilagoditivremenu koje odgovara podzadacima.


Slika 5-31

Obratite pa`nju kako jeProject obilje`io zadatak"Završni radovi" i zadatak"Kre~enje"

Slika 5-32

Kliknite mišem ovdje da bistepokušali promijeniti vrijeme trajanja

zadatka "Završni radovi"

Postavljanje linka na zadatak koji ima podzadatke

Naravno, zavr{ni radovi ne mogu po~eti dok se ne postave vrata, prozori i izolacija.Postavite linkove kako smo nau~ili, tako da zadatak “Zavr{ni radovi” ne mo`e po~eti dok se nezavr{e zadaci postavljanja prozora, vrata i izolacije.

Na sljede}oj slici }ete vidjeti da Project vodi ra~una o svim podzadacima zadatka na kojiste postavili link:

BRISANJE ZADATK A@elite obrisati zadatak “Fasadiranje”? Uradite sljede}e.

Zadatak }e biti obrisan.


Slika 5-33

Slika 5-34: Brisanje zadatka

2. Odaberite izmenija komandu

"Delete Task"

1. Kliknite mišem nazadatak kojeg `eliteobrisati

SPLIT TASKPretpostavimo da je zadatak “Zidanje” po~eo 9. marta, kako je i planirano. Ali, 11. marta je

po~ela padati jaka ki{a i zidanje se nije moglo nastaviti do sljede}eg ponedjeljka. U tom slu~ajunam moè pomo}i komanda “Split Task”.

Pogledajmo kako:

Odaberite komandu “Split Task” iz menija “Edit” ili kliknite na dugme na traci alata.

Na sljede}oj slici moète vidjeti ta~kice kojima je Project ozna~io da zadatak miruje u timdanima:


1. Pozicionirajte mišovdje da biste...

... vidjeli datum 11.03.

2. Kliknite lijevomtipkom miša i, drè}ije, pomi~ite desnodok...

...u informacionom dijelune vidite 15. mart kaopo~etak

Slika 5-35: Komanda “Split Task”

Slika 5-36

Odvojeni dio zadatka koji po~inje od 15. marta se moè pomjerati tako {to }ete do}i mi{emna njega, pritisnuti lijevu tipku i pomjerati mi{a lijevo-desno.

Ako èlite ponovo spojiti zadatak tako da nema prekida, uradite sljede}e

UPOTREBA KOMANDE“GO TO”

Ako se ne moète sna}i i kretati krozdokument, naro~ito onda kada imateprojekt sa preko stotinu zadataka i koji seproteè na vi{e mjeseci, imate naraspolaganju komandu “Go To”.

Odaberite komandu “Go To” iz menija“Edit” da bi se pojavio sljede}i prozor:

3. Izaberite OK i Project }e pre}i nadatum koji ste odabrali.

U polje “ID:”, koje vidite na prethodnoj slici, moète upisati broj zadatka na koji èlite pre}i.U tom slu~aju, kada izaberete OK, Project }e pre}i na zadatak pod brojem kojeg ste ukucali.


Slika 5-37

2. Drè}i lijevu tipkupritisnutom, povucite mišaskroz lijevo do kraja prvog

dijela zadatka

1. Pozicionirajtemiša na

odvojeni diozadatka

Slika 5-38: Prozor “Go To”

1. Kliknite napadaju}u

strelicu da bise pojaviokalendar

2 Odaberiteèljeni datum

PODE[AVANJE NERADNIH DANADo sada smo vidjeli da je Project vikende posmatrao kao neradne dane. Project nam

omogu}ava da, osim vikenda, postavimo i druge dane kada se ne radi na projektu.

Pretpostavimo da je 10. mart praznik i da se taj dan ne radi.

Uradite sljede}e:

Odaberite komandu “Change Working Time” iz menija “Tools”,

Kada se pojavi sljede}i prozor, postupite ovako:

Obratite pa`nju na sljede}u sliku:


Slika 5-39: Postavite datum kada se ne radi na projektu

1. Kliknite na datumkoji `elite dapostavite kaoneradni

2. Odaberiteneradno vrijeme

3. Kliknite OK

Slika 5-40

1. Srijeda, 10.mart, je neradnidan i formatiranje sivom bojomkao vikendi

5.4. Vrste prikaza i {tampanje

RAZLI^ITI POGLEDI NA PROJEKTUpoznali ste se sa prikazom Gantt Chart. Na po~etku smo rekli da Project ima vi{e vrsta

prikaza, a sada }emo da pogledamo jo{ dva prikaza:

Prikaz Kalendar

Da biste dobili prikaz kalendara, izaberite komandu “Calendar” iz menija View. Pojavit }ese sljede}i prozor:

Nazivi zadataka pojavljuju se u danu kada su planirani da zapo~nu, a ako je trajanjezadatka du`e od jednog dana, njegov naziv }e se protezati preko vi{e dana.

Prikaz Network Diagram

Izaberite komandu “Network Diagram” iz menija “View”.

Da biste se ponovo vratili u prikaz Gantt Chart, izaberite komandu “Gantt Chart” iz menija“View”.

292 Vrste prikaza i {tampanje MICROSOFT PROJECT

Slika 5-41: Prikaz Calendar

[TAMPANJE[tampanje mo`ete vr{iti kori{tenjem komande “Print” iz menija “File”. U zavisnosti od toga

koji je prikaz trenutno na ekranu, Project }e taj prikaz od{tampati.

Ako je aktivan prikaz Gantt Chart, na papiru }ete dobiti izgled sli~an ovome na sljede}oj slici:

MICROSOFT PROJECT Vrste prikaza i {tampanje 293

Slika 5-42: Prikaz Network Diagram

Koristite kliza~eda biste vidjeli

razlicite dijeloveovog prikaza

Slika 5-43

Ako je aktivan prikaz Calendar, on }e i biti od{tampan. Odaberite komandu “Print Preview”iz menija “File” da biste vidjeli kako }e prikaz Calendar izgledati na papiru.

KOMANDA “REPORTS”Project je alat koji je

dizajniran upravo da biste uzpomo} njega {tampali razneizvje{taje koji }e vam pomo}i zavrijeme upravljanja projektom.

Gdje se ti izvje{taji nalaze?

Odaberite komandu “Reports”iz menija “View”. Pojavit }e seprozor na kojem moète izabratigrupu izvje{taja koju ho}ete davidite.

Ako èlite da vidite izvje{taje grupe Overview, dvostruko kliknite mi{em na nju i otvorit }ese prozor:

Odaberite izvje{taj i dvostruko kliknite na njega da ga Project prikaè. Izvje{taj “CriticalTasks” izgleda ovako:

294 Vrste prikaza i {tampanje MICROSOFT PROJECT

Slika 5-44: Prozor Reports

Slika 5-45: Prozor Overview Reports

MICROSOFT PROJECT Vrste prikaza i {tampanje 295

Slika 5-46

MICROSOFTPOWERPOINT

4. MS PowewPoint

4.1. Kreiranje prezentacija u PowerPointu......................................233KREIRANJE PREZENTACIJE POMO]U ^AROBNJAKA ..........................233KREIRANJE PREZENTACIJE POMO]U [ABLONA ..................................236

KREIRANJE PREZENTACIJE OD SAMOG PO^ETKA ..............................237

4.2. Rad sa prezentacijama u PowerPointu ....................................238PROMJENA PRIKAZA ..................................................................................238POMICANJE IZ STRANICE U STRANICU ................................................240PRIKAZ COLOR/GRAYSCALE......................................................................241URE\IVANJE TEKSTA ..................................................................................243PROMJENA NIVOA STRUKTURE................................................................243PONOVNO URE\IVANJE SPISKOVA I ODLOMAKA ................................244URE\IVANJE OBJEKATA ............................................................................244

4.3. Ure|ivanje prezentacije u PowerPointu ..................................246STVARANJE STRANICE PROFESIONALNOG IZGLEDA ..........................246DODJELJIVANJE VE] DIZAJNIRANOG [ABLONA PREZENTACIJI ........246UPOTREBA PRIKAZA SLIDE LAYOUT ........................................................247BRISANJE STRANICE ..................................................................................250URE\IVANJE POMO]U OPCIJE SLIDE MASTER ....................................251PONOVNO URE\IVANJE STRANICA U PRIKAZU SLIDE SORTER ......252PONOVNO URE\IVANJE STRANICA U PROZORU OUTLINE ..............253

4.4. Dodavanje elemenata stranicama u PowerPointu ............255DODAVANJE OKVIRA ZA TEKST................................................................255DODAVANJE NENUMERISANOG SPISKA ................................................256DODAVANJE CLIP ARTA ..............................................................................257DODAVANJE TASTERA ZA AKCIJU ............................................................260DODAVANJE ELEMENATA STRANICAMA U POWERPOINTU..............260DODAVANJE HIPERVEZE URL (ADRESA NA INTERNETU) ..................262

4.5. Prikazivanje prezentacije u PowerPointu ..............................263PRIKAZIVANJE STRANICA U PRIKAZU ONSCREEN ..............................263NADZOR NAD PRIKAZOM STRANICA ....................................................263SKRIVANJE STRANICA ................................................................................265PODE[AVANJE OPCIJA PRIKAZA STRANICA ..........................................265

DETALJAN SADR@AJ

4. MICROSOFT POWERPOINT 2003

4.1. Kreiranje prezentacija u PowerPointu

U ovoj vje`bi nau~it }ete kako napraviti prezentaciju u PowerPointu pomo}u ~arobnjakaAutoContent, te pomo}u {ablona. Nau~it }ete i kako napraviti prezentaciju od samog po~etka.

KREIRANJE PREZENTACIJE POMO]U ÂROBNJAK ASa PowerPointom moète stvoriti nevjerovatan, profesionalno dizajnirani prezentacijski

materijal u samo nekoliko minuta. ârobnjak }e vas voditi kroz svaki korak, a brojni obrasci

MICROSOFT POWERPOINT Kreiranje prezentacija u PowerPointu 233

Slika 4.1: Ovako izgleda ekran kada pokrenete PowerPoint

olak{at }e stvaranje èljenog dizajna. Sa ~arobnjakom AutoContent moète odabrati vrstuprezentacije koju èlite stvoriti (strategija, prodaja, trening, izvje{taj, javljanje lo{e vijesti iliosnovnu prezentaciju) i PowerPoint }e kreirati profesionalno dizajniranu prezentaciju.

Postoje dva na~ina pokretanja ~arobnjaka AutoContent:

Ako ste tek pokrenuli PowerPoint, pojavit }e se ekran (slika 4.1).

Izaberite File>New i pojavit }e se Task Pane New Presentation (slika 4.2) sa tri opcije:New, Templates i Recently used templates.

U podru~ju New izaberite From AutoContent wizard.

Da biste kreirali novu prezentaciju naosnovu ve} postoje}e, izaberite opcijuFrom existing presentation, iz popisaodaberite ime prezentacije i tada kliknite nadugme Create New ili dva puta kliknite naime postoje}e prezentacije.

Sada, kada ste pokrenuli ~arobnjakaAutoContent, slijedite naredne korake dabiste kreirali prezentaciju:

1. Kliknite Next.

2. U sljede}em dijalo{kom okviru (slika4.3) odaberite vrstu prezentacije kojuèlite kreirati. Kliknite na dugmekategorije da biste prikazali vrstuprezentacije za odabranu kategoriju.Iz spiska odaberite vrstu prezentacijei kliknite Next.

3. U sljede}em prozoru odaberite na~inna koji èlite upotrijebiti prezentaciju i kliknite Next.

4. U sljede}em prozoru utipkajte ime prezentacije.

5. Ako èlite podno`je na svakoj stranici, utipkajte tekst podno`ja u prozor za tekst Footer.

6. Ako ne èlite prikazati opcije Date Last Update i / ili Slide Number, isklju~ite ih klikom nakvadrati}u za potvrdu.


Slika 4.2: Task Pane NewPresentation

Kliknite za kreiranjeprezentacije odsamog po~etka

Kliknite za kreiranjeprezentacije naosnovu šablona

Kliknite za kreiranjeprezentacije uz

pomoæ ~arobnjaka

Otvaranje postoje}eprezentacije

7. Kliknite Next i zatim Finish. ^arobnjak AutoContent }e kreirati prezentaciju. U prozoruOutline/Slides kliknite na broj stranice da biste pre{li na tu stranicu (slika 4.4).


Slika 4.3: Izaberite tip prezentacije klikom na dugme da biste prikazali spisak vrsta prezentacija za taj tip ili kliknitedugme All da biste prikazali sve vrste prezentacija

Slika 4.4: Prikaz Normal ima tri odvojena dijela ekrana, {to omogu}ava rad na razli~itim dijelovima prezentacijeistovremeno na jednom mjestu

Kliknite na ovodugme da bisteprikazali sve vrsteprezentacija u istovrijeme.

Prvastranica

Kliknite da bistese kretali kroz

stranice

Podru~jeOutline/Slides

Podru~jeSlide

Podru~jeNotes

Slika 4.4. prikazuje prezentaciju u prikazu Normal koji se sastoji od tri odvojena prozora, paistovremeno moète raditi na razli~itim dijelovima prezentacije. Vi{e o prikazima slijedi malo kasnije.

ârobnjak AutoContent koristi tekst koji zasad zamjenjuje onaj koji }ete unijeti uprezentaciju. Jednostavno ga odaberite i ukucajte stvarni tekst da biste zamijenili postoje}i tekst.

KREIRANJE PREZENTACIJE POMO]U [ABLONASa {ablonima PowerPointa imate mnogo bolju kontrolu nad stilom prezentacije. Moramo

napomenuti da lo{ dizajn moè uni{titi rad na prezentaciji. [abloni PowerPointa izvla~e najboljeiz dizajna i omogu}avaju izbor slike koja odgovara va{im informacijama.

Upotrijebite sljede}e korake da biste kreirali prezentaciju pomo}u {ablona:

1. Odaberite File>New. Prikazat }e se Task Pane New Presentation.

2. Ako èlite upotrijebiti {ablon, kliknite na opciju From

design templates.

3. Klikom na ̀ eljeni {ablon, odaberite {ablon u jednom odtri kategorije {ablona: Apply a design template,

Recently used ili Available for use, da biste vidjelinjegov efekat u podru~ju Slide (slika 4.5). PowerPoint}e stvoriti prezentaciju temeljenu na tom {ablonu(obrascu). Klikom na {ablon Additional Design

Template, instalirat }ete dodatne {ablone sainstalacijskog CD-a Microsoft Officea, a klikom naDesign Template on MS Office Online, pozvat }eteInternet lokaciju sa koje moète izabrati neke odponu|enih {ablona (slika 4.6).

4. U prozoru Task Pane umjesto Slide Design izaberiteSlide Layout, te izaberite jedan izgled stranice odnekoliko ponu|enih iz ~etiri kategorije (slika 4.6).

Kako dodavati stranice?

Stranice moète dodavati u {ablon prezentacije klikomna dugme Insert>New Slide na alatnoj traci. Na taj na~in


Slika 4.5: PowerPoint sadrìodli~an izbor profesionalnodizajniranih prezentacija

otvorit }ete dijalo{ki okvir New Slide gdje moète odabratiizgled stranice u Slide Layout u prozoru Task Pane.

KREIRANJE PREZENTACIJE OD SAMOGPOÊTK A

Nakon rada s ~arobnjakom i obrascima mo`da ne}eteèljeti brinuti o bojama i razli~itim izgledima. Ipak, ako vamje potrebna neka neobi~na stranica ili vam se ne svi|a nitijedna od ponu|enih, moète pokrenuti formu na praznojstranici upotrebom sljede}ih koraka:

1. Otvorite meni File i odaberite New; u tre}em prozoru(Task Pane) PowerPointa pojavit }e se New

Presentation.

2. Kliknite na opciju Blank Presentation.

3. Odaberite jednu od opcija u podru~ju Apply slide

layout.

U ovoj vje`bi ste nau~ili kako kreirati prezentacijupomo}u ~arobnjaka AutoContent i {ablona (obrasca) prezentacije. Nau~ili ste i kako kreiratiprezentaciju od samog po~etka.


Slika 4.6: Dodatni i Online{abloni

4.2. Rad sa prezentacijama u PowerPointu

U ovoj }ete vje`bi nau~iti kako se kretati po prezentaciji i kako ure|ivati tekst. Nau~it }etekako promijeniti nivo strukture i ponovo urediti odlomke.

PROMJENA PRIK AZAOsnovni prikaz, Normal, sadrì tri prozora i omogu}ava istovremeni rad na razli~itim

dijelovima prezentacije bez promjene i prebacivanja izme|u prikaza (slika 4.7). U prozoruOutline/Slides radite na strukturi, kreirate naslove i ponovo ure|ujete nenumerisane spiskove,odlomke (pasuse) i stranice (slajdove).

U prozoru Outline/Slides, na kartici Slide radite na promjenama u jednoj stranici, dok uprozoru Notes ukucavate bilje{ke.

Opcija odabiranja razli~itih prikaza omogu}ava lak{i rad na odre|enim poslovimaure|ivanja. Da biste promijenili prikaz, kliknite dugme u lijevom donjem uglu ekrana da bisteotvorili meni View i odabrali èljeni prikaz.

Prikaz Outline – Prozor Outline/Slides zauzima veliki dio ekrana pa imate mnogo vi{emjesta za rad na strukturi prezentacije. Prikaz Outline dobivate kada kliknete na karticuOutline prozora Outline/Slides. Upotrijebite ga kada èlite ponovo ure|ivati nenumerisanespiskove, odlomke ili stranice. Uklju~ujete ga sa View>Normal i klikom na karticu Outline,a isklju~ujete klikom na dugme Close (x) ili klikom na karticu Slides u prozoruOutline/Slides.

Prikaz Slides – Kada kliknete na karticu Slides, prozor Outline/Slides se cijeli pretvara uprikaz Slides i prikazuje minijaturne izglede stranica.

Prikaz Slide je sastavni dio prikaza Normal i uklju~en je uvijek kada i prikaz Normal, aprozor Slide zauzima najve}i dio ekrana pa imate mnogo vi{e mjesta za rad na samojstranici. U ovom prikazu moète utipkavati tekst, umetati crteè, zvukove i filmove, stvaratihiperveze i dodavati animacije.

Za brì prelazak iz prikaza u prikaz (Outline ili Slides), kliknite na odgovaraju}i jaha~(karticu) èljenog prikaza u vrhu lijevog prozora kao {to je prikazano na slici 4.7.



Slika 4.7: U prikazu Normal mo`ete raditi na svim dijelovima prezentacije

PrikazOutline

ProzorOutline/Slides

PrikazNormal

PrikazSlide Sorter

PrikazSlide Show

PrikazSlides

ProzorNotes

ProzorSlide

Slika 4.8: Prikaz Slides (minijaturni slajdovi u prozoru Outline/Slides) dobivate klikom na karticu Slides

PrikazOutline

Odabranastranica

Prikaz Slides

Zatvaranjeprozora

Outline/Slides

Prikaz Slide Sorter – Prikazuje se 12 stranica u isto vrijeme, pa je dobar izbor kada jepotrebno ponovo ure|ivati stranice ili dodavati prelaze izme|u stranica prezentacije. Akoste uklju~ili prelaze, animacije i vremenske sekvence u prezentaciju, ovaj je prikaz dobarza pregled.

Prikaz Notes Page – U ovom prikazu prozori (podru~ja) Slide i Notes dijele ekran nadva jednaka dijela. Upotrijebite ovaj prikaz kada stvarate i ponovo pregledavate bilje{ke(pomo} za vrijeme prezentacije).

[to su prelazi, animacije i vremenske sekvence?

Prelaz je na~in pomicanja na sljede}u ili prethodnu stranicu. Cover Down je najpopularnijiprelaz, a njime se nova stranica smje{ta na vrh stare. Animacija moè biti dodana da bisteodre|ene elemente stranice prikazali na odre|eni na~in.

Na primjer, Fly From Top pomi~e svaki element iz spiska s vrha stranice koji nije numerisanna njegovo mjesto u stranici. Vremenska sekvenca je razdoblje izme|u prikaza dviju stranica.

Ovom prikazu nisu dodijeljeni ni dugme niti kartica, pa zato na meniju morate izabratiView>Notes Page.

POMICANJE IZ STRANICE U STRANICUUre|ivanje prezentacije moè biti zamorno ako ne znate kako se brzo pomaknuti iz

stranice u stranicu. Metode koje }emo ovdje navesti dostupne su u svim prikazima, osim uprikazu Slide Sorter. U ovom prikazu kliknite stranicu da biste je odabrali – tanki rub jeprikazan oko odabrane stranice. U prikazima Normal, Outline, Slide i Notes Page upotrijebitesljede}e korake:

Kliknite ikonu Slide (ikona desno od imena stranice ili broja stranice) da biste odabralistranicu.

Povucite kliza~ vertikalne trake za skroliranje dok se èljeni broj stranice ne prikaè (prikazna slici 4.9), i zatim otpustite tipku mi{a.

Odmah ispod vertikalne trake za skroliranje kliknite Previous Slide ili Next Slide ili pritisnitetipke Page Up ili Page Down.


PRIK AZ COLOR/GRAYSCALEU verziji PowerPoint 2000, opcija Slide Miniature prikazuje trenutno odabranu stranicu

u malom prozoru u gornjem desnom uglu prozora PowerPointa (slika 4.10).

Da biste prikazali prozor Slide Miniature, najprije ste morali pre}i u prikaz Black and White

tako {to ste u meniju View odabrali opciju Black and White. Odabirom opcije Black and White

automatski se uklju~ivao i prozor Slide Miniature. Tada ste morali odabrati View>Slide

Miniature da biste uklju~ili-isklju~ili pomenutu opciju. Morali ste kliknuti na dugme Close nanaslovnoj traci da bi se zatvorio prozor Slide Miniature. Prozor Slide Miniature je naro~itokoristan ako radite prezentaciju za dva razli~ita medija: naprimjer, prezentacija na ekranu ipode{avanje {tampe u crno-bijeloj tehnici. Ova opcija poma`e da vidite stranicu da ne bisteuradili ne`eljene promjene u boji i na taj na~in dobili lo{e stranice pri ispisu u crno-bijeloj tehnici.U verziji PowerPointa 2003, umjesto prikaza Slide Miniature, postoji prikaz Color/Grayscale

sa tri opcije (kao na slici 4.11). Posljednja opcija prikazuje teku}i slajd u crno-bijeloj tehnici, dokse minijaturni prikaz istog slajda u boji vidi u lijevom manjem prozoru, po{to prethodnokliknemo na karticu Slides u prozoru Outline/Slides.


Slika 4.9: Kada kliknete i povu~ete kliza~ vertikalne trake za skroliranje, prikazuje se obla~i} sa ispisanim brojem inazivom stranice

Sljede}astranica

Kliknite ipovucitekliza~vertikalnetrake zaskroliranje

Prethodnastranica

Broj inaslovslajda


Slika 4.10: Prozor Slide Miniature prikazuje pove}anu skicu trenutne stranice

Prozorslide uminijaturi

Prozorslide ucrno - bijelojboji

Slika 4.11: Prikaz Color/Grayscale

URE\IVANJE TEKSTATekst u stranici moète ure|ivati u prikazima

Normal, te Outline i Slides kao podopcijama prikazaNormal, a bilje{ke u prikazima Notes Page i Normal.Ako klikom na kriì} zatvorite lijevi prozorOutline/Slides (slika 4.12), ponovo ga moète otvoritisa View>Normal.

Da biste uredili tekst u stranici, kliknite u tekst dabiste pomakli kursor na èljeno mjesto i utipkajte tekst.Pritisnite tipku Delete da biste izbrisali znakove sadesne strane kursora, a tipku Backspace da bisteizbrisali znakove sa lijeve strane.

Da biste odabrali tekst, pritisnite i drìte lijevu tipkumi{a i povucite ga preko èljenog teksta. Ako èlitezamijeniti postoje}i tekst, jednostavno ukucajte novipreko odabranog. Ako ̀ elite izbrisati tekst, pritisnite tipku Delete, a ako ̀ elite pomicati ili kopiratiodabrani tekst, kliknite na dugme Cut (premje{tanje) ili Copy (kopiranje) na alatnoj traci.

PROMJENA NIVOA STRUKTUREVa{a prezentacija je organizirana kao struktura u vi{e nivoa. Stranice su na najvi{em nivou,

a njihov sadràj se nalazi nivo ispod. Neke stranice imaju vi{i podnivo (npr. nenumerisani popisiunutar istih takvih popisa). Uz pomo} tipke Tab je lako promijeniti nivo objekta u prikazuNormal ili Outline:

U prozoru Outline/Slides prikaza Outline kliknite tekst i pritisnite tipku Tab. Isto tako,moète kliknuti dugme Demote na alatnoj traci Outlining da biste objekt spustili jedan nivoniè u strukturi.

U prozoru Outline kliknite tekst i pritisnite tipke Shift+Tab ili kliknite dugme Promote naalatnoj traci Outlining da biste objekt podigli za jedan nivo.

Ako alatna traka Outlining nije prikazana, kliknite desnom tipkom mi{a na jednu odprikazanih alatnih traka (npr. alatnu traku Standard). Kada se pojavi meni, odaberite Outlining ilikliknite View>Toolbars> Outlining. Alatna traka Outlining se pojavljuje na lijevoj strani ekrana.


Slika 4.12. Zatvaranje iotvaranje prozora

Outline/Slides

Prikaz Outline

Prikaz Slides

Zatvaranjeprozora

Outline/Slides

PONOVNO URE\IVANJE SPISKOVA I ODLOMAK ADok radite u prikazu Normal ili Outline, mo`da }ete uvidjeti da odre|eni elementi moraju

biti ponovo ure|eni. Jedan od najlak{ih na~ina ponovnog ure|ivanja teksta je kori{tenjedugmeta Move Up ili Move Down na alatnoj traci Outlining. Da biste pomakli element u vi{inivo, odaberite ga i kliknite na dugme Move Up, a da biste element pomakli u niì nivo, kliknitena dugme Move Down.

Kako povu}i odlomak?

Mjesto ili nivo odlomka moète brzo promijeniti povla~enjem odlomka gore, dolje, lijevo ili desno.Da biste pomakli odlomak, postavite pokaziva~ mi{a lijevo od odlomka dok strelica mi{a ne promijeniizgled u strelicu sa ~etiri glave. Tada pritisnite lijevu tipku mi{a i povucite odlomak na èljeno mjesto.

URE\IVANJE OBJEK ATAPrikaz Slides omogu}ava jednostavan na~in ure|ivanja svih objekata na jednoj stranici,

uklju~uju}i tekst i crteè. Da biste ure|ivali objekat, dvostruko kliknite na njega. Naprimjer,


Slika 4.13: Dvostruko kliknite sliku ili neki drugi objekt da biste prikazali alate koji su vam potrebni za ure|ivanje

dvostruko kliknite na organizacijski dijagram da biste pokrenuli Microsoft Organization Chart ukojem moète ure|ivati dijagram (Organization Chart nije instaliran s uobi~ajenom instalacijomOfficea 2003. Vrlo lako je moète instalirati na svoj ra~unar pomo}u instalacijskog CD-a Office2003.). Na slici 4.13 je dvostruko kliknut objekt, i na taj na~in je otvoren dijalo{ki okvir Format

Organization Chart gdje moète uraditi promjene.

U ovoj ste vje`bi nau~ili kako prezentaciju prikazati u razli~itim prikazima, te kako se kretatipo njoj. Nau~ili ste kako ure|ivati tekst, promijeniti nivo strukture i ponovo ure|ivati odlomke.


4.3. Ure|ivanje prezentacije u PowerPointu

U ovoj vje`bi nau~it }ete kako stvoriti prezentaciju koja izgleda dosljedno i profesionalno.

STVARANJE STRANICE PROFESIONALNOG IZGLEDAPowerPoint instalirate sa mnogobrojnim profesionalno dizajniranim stranicama koje moète

upotrijebiti kao {ablone u svojoj prezentaciji. Tako|e, moète dodijeliti jednu od tih stranicasvojoj ve} kreiranoj prezentaciji da biste stranice u~inili vizuelno dosljednijima.

[ablon je ve} dizajnirana stranica koju instalirate s PowerPointom. Kada odaberete {ablon,PowerPoint dodjeljuje {emu boja i osnovni izgled stranice svim stranicama u prezentaciji.Osnovne promjene u prezentaciji moète uraditi na na~in opisan u sljede}em pasusu.

Pokrenite opciju Slide Master. Slide Master zapravo nije stranica, ali izgleda poput nje.Ona postavlja mreù u koju moète unositi promjene koje }e se odraziti na sve stranice uprezentaciji. Naprimjer, ako crte` èlite prikazati na svakoj stranici prezentacije, smjestite ga uSlide Master umjesto da ga ubacujete u svaku stranicu.

DODJELJIVANJE VE] DIZAJNIRANOG [ABLONA PREZENTACIJI Bilo koji ve} dizajnirani {ablon moète dodijeliti prezentaciji u bilo koje vrijeme, bez obzira

kako izgleda originalno kreirana prezentacija. Upotrijebite sljede}e korake da biste promijenili{ablon:

1. Odaberite Format>Slide Design. Otvorit }e se tre}i (krajnji desni) prozor PowerPointa, a u

dijelu tog prozora Apply a design template (slika 4.14) moète izabrati jednu od tri opcije:

Used in This Presentation ({ablon teku}e prezentacije), Recently Used (nedavno kori{teni

{abloni) i Available For Use ({abloni koji su instalirani).

2. Kliknite na {ablon koji èlite upotrijebiti i on }e biti primijenjen na cijelu prezentaciju.

3. Ako èlite da se izabrani {ablon primijeni samo na selektirani slajd ili vi{e njih, u

podru~ju Outline/Slides selektirajte èljene stranice, kliknite na traku koja se pojavi u

desnom dijelu izabranog {ablona, pa iz menija izaberite opciju Apply to Selected

Slides (slika 4.15).

246 Ure|ivanje prezentacije u PowerPointu MICROSOFT POWERPOINT

UPOTREBA PRIK AZASLIDE LAYOUT

Ponekad {abloni ne omogu}avajupromjenu boje i dizajna prezentacije, pazato morate izabrati naredbu Format>Slide

Layout da vam pomogne u pode{avanjustrukture pojedine stranice. Naprimjer, akona jednoj stranici `elite i grafikon i sliku, upodru~ju Apply slide layout odaberitejedan od izgleda stranice koji }e ta dvaelementa smjestiti na stranicu umjesto vas.

Mogu}e je odabrati sljede}e kategorijeizgleda stranice (slika 4.16):

1. Text Layouts (izgled teksta na slajdu)

a. Title slide (naslov slajda)

b. Title only (samo naslov)

MICROSOFT POWERPOINT Ure|ivanje prezentacije u PowerPointu 247

Slika 4.14: U podru~ju Apply a design template odaberite {ablon

Šabloni koišteniu teku}oj

prezentaciji

Nedavnokorišteni

šabloni

Šabloni kojisu Vam naraspolaganju

Slika 4.15 Primjena {ablona na izabranestranice

Primjenašablona na

izabranestranice

Traka nadesnom

dijeluizabranog

šablona

c. Title and text (naslov i tekst)

d. Title and 2-column text (naslov, i tekst u dvije kolone )

2. Content Layouts

3. Text and Content Layouts

4. Other Layouts

Izabrani izgled stranice moète primijeniti na ve}postoje}u stranicu ili moète stvoriti novu praznustranicu sa elementima koji su smje{teni na svojamjesta. Da biste izabrani izgled stranice primijenili nave} kreiranu stranicu, uradite sljede}e:

1. U prozoru Outline/Slides izaberite stranicu kojuèlite promijeniti.

2. Odaberite Format>Slide Layout. Prikazat }e se Task Pane Slide Layout (slika 4.17).

Ako je Task Pane (tre}i prozor glavnog ekrana PowerPointa) zatvoren, otvara se naredbomView>Task Pane ili Ctrl+F1, a ako je otvoren, zatvara se istom naredbom.


Slika 4.16: Neke odkategorija izgleda

stranice

Naslovslajda

Naziv itekst

Naziv i 2-kolonski

tekst

Samonaslov

Slika 4.17: U prozoru Task Pane moète odabrati jedan od izgleda stranice da biste promijenili dizajn svake pojedine stranice

Stranicakoju èlitepromijeniti(odabrana

stranica)

Izgledistranica

Task PaneSlide Layout

3. Odaberite èljeni izgled klikom mi{a na njega i PowerPoint }e primijeniti odabrani izgled natrenutnoj stranici.

Ako èlite primijeniti èljeni izgled na vi{e stranica, uradite sljede}e (slika 4.18):

1. Selektirajte pomenute stranice u prozoru Outline/Slides (5, 6. i 7. stranica iz primjera).

2. Izaberite njihov novi izgled u Task Pane>Slide Layout (Title and 2-Column Text).

3. Kliknite mi{em na traku uz desnu marginu izabranog izgleda.

4. Iz menija koji se tada pojavi izaberite Apply to Selected Slides.

Da biste ubacili novu stranicu, uradite sljede}e:

1. U prozoru Outline/Slides izaberite mjesto u prezentaciji gdje èlite ubaciti novu stranicutako {to }ete kliknuti na slajd iza kojeg èlite ubaciti novi slajd (naprimjer, na po~etni ilikrajnji slajd prezentacije ili izme|u dvije stranice).


Slika 4.18: Promjena dizajna vi{e stranica

Izabranestranice

Izgledizabranestranice

2. Na alatnoj traci kliknite dugme New Slide ili pritisnite tipke Ctrl+M ili, ako èlite, odaberiteInsert> New Slide. Otvara se prozor (Task Pane) Slide Layout, ukoliko ve} nije bio otvoren(slika 4.19).

3. Odaberite klikom mi{a jedan od ponu|enih izgleda stranice da biste stvorili novu stranicu saèljenim izgledom.

Najbrì na~in kreiranja nove stranice je pritiskanje tipki Ctrl+M i zatim klik mi{em na jedanod ponu|enih izgleda stranice.

BRISANJE STRANICEIzbrisati stranicu (stranice) moète iz bilo kojeg prikaza. Odaberite stranicu i pritisnite

Delete. Ako èlite izbrisati vi{e stranica, pritisnite tipku Ctrl i odaberite stranice koje èliteizbrisati. Pritisnite Delete. Ako ste gre{kom izbrisali stranicu koju niste èljeli, vratite se naprethodno stanje naredbom Undo. Kliknite na dugme Undo na alatnoj traci ili pritisniteCtrl+Z. Ako ste izbrisali vi{e stranica, naredba Undo }e ih sve ponovo prikazati u prezentaciji.


Slika 4.19: Kreiranje nove stranice

Traka uz desnuivicu izabranogizgleda stranice

Izabrani izgledstranice

Kreiranje novestranice

URE\IVANJE POMO]U OPCIJE SLIDE MASTERSvaka prezentacija sadrì opciju Slide Master koja kontroli{e cijeli prikaz i izgled svake

stranice. Slide Master sadrì sve informacije formatiranja koje dolaze s {ablonom kao {to suboje i uzorci pozadine. Slide Master tako|e prikazuje gdje su elementi, koje ste upotrijebilipomo}u Slide Layouta, smje{teni u stranici. Upotrijebite sljede}e korake da biste promijenilipostavke Slide Mastera:

1. Odaberite View>Master>Slide Master. Prikazuje se va{ Slide Master, kao na slici 4.20.

2. Uradite promjene u Slide Masteru (sve promjene koje moète uraditi u obi~noj stranicimoète i u Slide Masteru).

3. Kada zavr{ite s radom, kliknite dugme Close da biste se vratili u prikaz Normal.

Dva najva`nija elementa na opciji Slide Master su Title Area i Object Area za objekteAutoLayouta. Title Area sadrì formate imena svake stranice: govori PowerPointu vrstu, veli~inu iboju koju }ete upotrijebiti za tekst u imenu svake stranice. Object Area sadrì formate cjelokupnogteksta na stranici. Za ve}inu PowerPointovih {ablona Object Area pode{ava nenumerisanespiskove, uklju~uju}i vrstu ta~ke, kao i vrste stilova, veli~ine i tabove za svaki element u spisku.


Slika 4.20: Slide Master osigurava da sve stranice u prezentaciji budu vizuelno dosljedne

Uz podru~ja Title i Object, Slide Master moè sadràvati informacije o pozadinskoj boji,rubovima, broju stranice, logotipu firme, objektima clip arta, te bilo koje ostale elemente kojeèlite prikazati na svakoj stranici prezentacije. Slide Master se pona{a poput bilo koje drugestranice. Kada dodajete tekst, crteè, rubove i ostale objekte u stranicu, imajte na umu da oveobjekte moète dodavati u Slide Masteru. Kada objekte dodajete u Slide Master, oni }e bitiprikazani na svakoj stranici prezentacije.

PONOVNO URE\IVANJE STRANICA U PRIK AZU SLIDE SORTERSlide Sorter prikazuje umanjene verzije stranica u prezentaciji pa zato moète vidjeti do

12 stranica u isto vrijeme. Upotrijebite sljede}e korake da biste ponovo ure|ivali stranice uprikazu Slide Sorter:

1. Pre|ite u prikaz Slide Sorter tako {to }ete kliknuti na dugme Slide Sorter View koji senalazi na statusnoj traci (ili odaberite View>Slide Sorter).

2. Prona|ite stranicu koju èlite pomaknuti, kliknite na nju i povucite je na novo èljeno mjesto.Dok vu~ete prikazuje se crta (prikaz na slici 4.21) koja ozna~ava novo mjesto stranice.


Slika 4.21: U prikazu Slide Sorter moète ponovo ure|ivati stranice klikom na njih i povla~enjem na novo mjesto

Ako imate veliki broj stranica u prezentaciji, mo`da ne}ete mo}i vidjeti novo mjesto stranicena ekranu. Ne brinite; povucite stranicu u èljenom smjeru i prikaz }e skrolirati u istom smjeru.Isto tako moète kopirati stranicu u prikazu Slide Sorter. Jednostavno, drìte pritisnutu tipkuCtrl dok povla~ite stranicu.

3. Kada je okomita crta na èljenom novom mjestu stranice, otpustite tipku mi{a.PowerPoint smje{ta stranicu na novo mjesto i podiè susjedne stranice da bi napraviomjesta za novu stranicu.

PONOVNO URE\IVANJE STRANICA U PROZORU OUTLINEU prozoru Outline/Slides prikaza Normal i klikom na karticu Outline moète vidjeti

naslove i tekst koji je prikazan na svakoj stranici. U ovom prozoru moète odabrati stranicu ipoma}i je gore ili dolje u prezentaciji. Upotrijebite sljede}e korake:

1. Pre|ite u prikaz Normal, te u podru~ju Outline/Slides izaberite karticu Outline.

2. Birajte View>Toolbars, a zatim Outlining.


Slika 4.22: Povucite odabranu ikonu ili kliknite tastere Move Up ili Move Down

Pomicanjegore

Pomicanjedole

EXPANDALL

(suàvanjestrukture)

COLLAPSEALL

(prikazecijele

strukture)

3. Kliknite broj ili ikonu stranice s lijeve strane stranice koju èlite pomaknuti. PowerPoint }eozna~iti (markirati) sadràj cijele stranice.

Ako èlite umetnuti samo dio stranice, nemojte odabrati cijeli sadràj ve} samo dio koji vamje potreban i onda odabrani dio povucite na èljeno mjesto. Kliknite i povucite stranicu gore ilidolje u strukturi. Ako èlite, moète se sluìti i tasterima Move Up ili Move Down koji se nalazena alatnoj traci Outlining (slika 4.22). Kada je stranica na èljenom novom mjestu, otpustitetipku mi{a (Budite pa`ljivi da ne biste ispustili stranicu u sredinu neke druge stranice. Ako vamse to ipak dogodi, odaberite Edit>Undo i poku{ajte ponovo.).

@elite li sakriti strukturu prezentacije i prikazati samo naslove svih stranica, kliknite nataster Collapse All, koji se nalazi na alatnoj traci Outline (slika 4.22). Da biste se ponovo vratilina prethodno stanje, kliknite na taster Expand All. Tasteri Expand i Collapse imaju istefunkcije kao prethodno opisana dva tastera, s tom razlikom {to se odnose samo na odabranustranicu. Taster Promote odabranom redu dodjeljuje vi{i nivo, a taster Demote niì. U ovoj stevje`bi nau~ili kako stvoriti prezentaciju koja izgleda dosljedno i profesionalno.


4.4. Dodavanje elemenata stranicama uPowerPointu

U ovoj vje`bi nau~it }ete kako pobolj{ati svoju prezentaciju uz pomo} dodavanja elemenata.

DODAVANJE OKVIRA ZA TEKSTKao {to ste nau~ili u prethodnoj vje`bi, tekst moète umetnuti u stranicu tako da zamijenite

postoje}i tekst u {ablonu ili popunite odgovaraju}a polja izgleda izabranog opcijom Slide Layout. Akoèlite dodati tekst na stranicu, najprije morate stvoriti okvir za tekst. Tekst koji se nalazi u okvirima zatekst nije vidljiv u strukturi prezentacije. Osim toga, formati teksta iz {ablona i Slide Mastera neprimjenjuju se u okvirima za tekst. Da biste kreirali okvir za tekst, upotrijebite sljede}e korake:

1. Pre|ite u prikaz Normal, te birajte karticu Outline u podru~ju Outline/Slides.

2. Ako èlite prikazati okvir za tekst na novoj stranici, najprije umetnite stranicu.

3. Kliknite dugme Text Box koje se nalazi na alatnoj traci Drawing (ako ona nije prikazana naekranu, birajte View>Toolbars>Drawing).

MICROSOFT POWERPOINT Dodavanje elemenata stranicama u PowerPointu 255

Slika 4.23: Prije uno{enja teksta na stranicu, morate otvoriti okvir za tekst

Hvataljke zatekst boks

Dugme zatekst boks

Ukucajte novitekst

4. Postavite pokaziva~ mi{a na mjesto gdje èlite prikazati gornji lijevi ugao okvira za tekst.

5. Pritisnite i drìte lijevu tipku mi{a te povucite mi{a udesno dok okvir za tekst ne dobijeèljenu {irinu. Otpustite tipku mi{a i prikazat }e se okvir za tekst u koji moète unijeti jedanili vi{e redova teksta (slika 4.23).

6. U okvir za tekst ukucajte tekst koji èlite prikazati.

7. Kada zavr{ite, kliknite bilo gdje izvan okvira za tekst da biste vidjeli kako }e tekst bitiprikazan.

Ako èlite pomaknuti i promijeniti veli~inu okvira za tekst, to }ete uraditi na sljede}i na~in: kadaodaberete okvir za tekst, u svakom uglu }e se pojaviti hvataljka za promjenu veli~ine, kao i na sredinisvakog njegovog ruba (slika 4.23). Postavite pokaziva~ mi{a na jednu od hvataljki i sa~ekajte. Kadase prikaè dvoglava strelica, kliknite i povucite da biste promijenili veli~inu okvira za tekst. Kada seprikaè strelica s ~etiri glave, kliknite i povucite mi{em okvir za tekst na drugo mjesto.

DODAVANJE NENUMERISANOG SPISK APrema osnovnim postavkama, nova stranica koju stvarate je jednostavni nenumerisani

spisak. Me|utim, moète stvoritinenumerisani spisak u okviru zatekst koji ste dodali stranici bezupotrebe opcije Slide Layout.Upotrijebite sljede}e korake dabiste promijenili obi~an tekst izokvira za tekst u nenumerisanispisak:

1. Kliknite u odlomak koji èlitepromijeniti u nenumerisanispisak ili odaberite jedan ilivi{e odlomaka.

2. Odaberite Format>Bullets

and Numbering. Prikazat }ese dijalo{ki okvir Bullets and

Numbering (slika 4.24).

256 Dodavanje elemenata stranicama u PowerPointu MICROSOFT POWERPOINT

Slika 4.24: U dijalo{kom okviru Bullets and Numberingodaberite stil, boju i veli~inu nenumerisanog spiska

3. Odaberite sliku nenumerisanog spiska koji èlite upotrijebiti i kliknite OK.

4. PowerPoint mijenja odabrani tekst u nenumerisani popis. (Ako pritisnete tipku Enter nakraju odlomka s nenumerisanim spiskom, sljede}i odlomak }e tako|e biti nenumerisanispisak).

U nenumerisanom spisku moète pomicati elemente klikom na njih i povla~enjem mi{emna novo mjesto gore ili dolje u spisku.

DODAVANJE CLIP ARTAMicrosoftova galerija clip arta (gotovih crteà) je dostupna u svim aplikacijama Officea.

Moète vr{iti odabir iz mnogo kategorija sa stotinama slika. Osim toga, moète se spojiti naMicrosoftovu stranicu na World Wide Webu i kopirati na svoj ra~unar jo{ vi{e slika. Upotrijebitesljede}e korake da biste umetnuli sliku iz clip arta u stranicu prezentacije:

1. U prikazu Normal/Outline ili Normal/Slide prebacite se u stranicu u koju èlite umetnutisliku.

2. Na alatnoj traci Drawing kliknite na dugme Insert Clip Art (na dnu ekrana), i pojavit }e seprozor Clip Art u podru~ju Task Pane (slika 4.25). On se sastoji iz 3 dijela.

3. U prvi dio Search for treba ukucati naziv kategorije iz koje èlimo ubaciti sliku (npr.Academic iz Clip Art biblioteke) ili naziv slike ili neku od klju~nih rije~i koje su pridruènesvakoj slici. Klju~ne rije~i za svaku sliku moète vidjeti ako desnim dugmetom mi{a kliknetena sliku prikazanu u prozoru koji minijaturno prikazuje sve slike koje zadovoljavajupostavljene kriterije, te iz padaju}eg menija izaberete Preview/Properties.

4. U drugom dijelu, Search in, treba otvoriti padaju}i meni, te izabrati neke od foldera (My

Collection, Office Collection i Web Collection) ili sve. Kada su svi izabrani, u poljuSearch in }e stajati All Collections (uklju~en folder Ewerywhere), a ina~e Selected

Collections.

5. Kada kliknete jednom na drugi kvadrati} ispred imena (u prvom je znak “+” ili “-”, {tozna~i zatvaranje ili otvaranje prikaza podfoldera klikom na znakove), onda moète biratiprikaz slika iz podfoldera tako {to }ete kliknuti dva puta na drugi kvadrati} ispred imenapodfoldera.

6. Ako kliknete dva puta na drugi kvadrati} bilo kojeg foldera, taj kvadrati} se pretvara usli~icu tri kvadrati}a (jedan ispod drugog) {to zna~i da ste izabrali prikaz svih slika iz togfoldera i pripadaju}ih podfoldera.


7. U tre}em dijelu prozora Clip Art, Result

should be, staja}e All media file types,ako ste klikom na drugi kvadrati} ispredimena foldera uklju~ili prikaz svih slika izfoldera All media file types.

8. Ako ste birali neke od foldera Clip Arta –Photographs, Movies ili Sounds klikomna drugi kvadrati} ispred imena, u poljuResult should be }e biti Selected media

file types.

9. Nakon izabranih kriterija u tri poljaprozora Task Pane Clip Art, potrebno jekliknuti dva puta na taster Go pored prvogpolja, da bi se u prozoru ispod tih poljaminijaturno prikazale slike koje zadovo-ljavaju postavljene kriterije.


Slika 4.25: Task Pane Clip Art

Naziv kategorije,naziv slike ili

klju~na rijeè zatre`enu sliku

Sve kategorije ilisamo odabranekategorije slika

Slike sa svihmedija

(fotografije, klipart, filmovi,

zvukovi)

Slika 4.26: Ubacivanje slike iz Clip Arta

Šablon stranicesa naslovomtekstom i ClipArt slikom

Dva puta klikniteza dodavanjeslike izClip Art-a

10. Ako ste tek stvorili stranicu i odabrali {ablonSlide Layout sa ~uvarem mjesta za sliku,(Title, Text and ClipArt iz podru~ja Other

Layouts), dvostruko kliknite na ~uvaramjesta (slika 4.26). Prikazat }e se dijalo{kiokvir Select Picture i sve kategorije slika(slika 4.27). Prozor ScreenTip sadr`iobja{njenje slike (naziv datoteke), veli~inu upikselima i kilobajtima i tip slike (GIF, TIFF,JPG, WMF itd.).

11. Dvostrukim klikom na sliku (ili jednostrukimklikom na sliku, pa na dugme OK), odaberitesliku koju `elite umetnuti. Kada odaberetesliku, PowerPoint ume}e sliku na stranicuprezentacije i prikazuje Picture Toolbar

(slika 4.28).


Slika 4.27: Prozor Select Picture

Slika 4.28: Kada odaberete sliku, prikazuje se obla~i} Screen Tip i paleta dugmadi (Picture Toolbar)

Upotrijebite slike iz galerije Clip Arta kao pomo} pri ilustraciji va`nijih dijelova prezentacije.

Kako premjestiti i promijeniti veli~inu slike?

Da biste premjestili sliku, postavite pokaziva~ mi{a na objekt. Kada se prikaè strelica s~etiri glave, kliknite mi{em i povucite objekt na èljeno mjesto.

Da biste promijenili veli~inu slike, odaberite objekt da biste prikazali hvataljke za promjenuveli~ine, zatim kliknite i povucite hvataljke na èljenu veli~inu.

DODAVANJE TASTERA ZA AKCIJUJedan mogu}i na~in pomicanja stranica prezentacije unaprijed ili unazad je pritiskanje tipki

Page Up ili Page Down na tastaturi. Ova jednostavna metoda djeluje odli~no uz dva nedostatka:

U pode{avanju za prezentacije koje }ete prikazati na sajmovima vjerovatno ne}ete èljeti daposmatra~i imaju mogu}nost pristupa tastaturi.

Ova metoda jednostavno kre}e od stranice do stranice bez mogu}nosti skoka na odre|enustranicu ili skoka na po~etak ili kraj prezentacije. Da biste rije{ili ovaj problem, PowerPointomogu}ava dodavanje tastera (dugmadi) za akciju na stranice. Tasteri za akciju su isti kaokontrole na CD playeru – omogu}avaju brzi skok na bilo koju stranicu, kretanje unatrag,kretanje unaprijed ili zaustavljanje prezentacije.

Kako dobiti iste kontrole na svim stranicama?

@elite li dodavati iste tastere za akciju na sve stranice prezentacije, upotrijebite opciju Slide

Master. Da biste prikazali opciju Slide Master, odaberite View>Master>Slide Master.

DODAVANJE ELEMENATA STRANICAMA U POWERPOINTU Upotrijebite sljede}e korake da biste na stranicu dodali dugmad za akciju:

1. Prikaìte stranicu u prikazu Normal/Outline ili Normal/Slide.

2. U meniju Slide Show odaberite Action Buttons i zatim dugme iz palete koja jeprikazana uz naredbu. Ako opcija Action Buttons nije prikazana u meniju, sa~ekajtenekoliko sekundi da se prikaè cijeli spisak naredbi u meniju. Naprimjer, èlite li kreiratidugme koje }e vas poma}i na sljede}u stranicu, odaberite dugme sa strelicomokrenutom prema desno (Slika 4.29).


3. Pokaziva~ mi{a dobiva izgledkrsti}a. Povucite mi{a dabiste nacrtali okvir na stranicigdje èlite prikazati dugme.Kada otpustite tipku mi{a,prikazuje se dijalo{ki okvirAction Settings.

4. Odaberite vrstu akcije kojuèlite da korisnik uradiklikom na dugme. Naj~e{}e}ete odabrati Hyperlink To.Kompletan popis sadrì sljede}e:

a. None – Ni{ta.

b. Hyperlink To – Stranica prezentacije, Internet veza, dokument na ra~unaru ili bilo {ta drugo.

c. Run Program – Kada korisnik klikne na dugme, pokre}e se program.

d. Run Macro – Ako snimite makro naredbu, klikom na dugme korisnik je pokre}e.

e. Object Action – Ako ste prezentaciji dodijelili objekte, PowerPoint ih moè aktivirati uz pomo} klika na dugme.

f. Otvorite padaju}i spisak vrste koju ste odabrali i odaberite ta~nu akciju (kao {to je Next

Slide). Odaberete li Run Program, kliknite dugme Browse i prona|ite program koji èlite pokrenuti.

g. (Mogu}nost) Ako èlite da klikom na dugme pokrenete neki zvu~ni zapis, odaberiteopciju Play Sound i iz padaju}eg spiska odaberite zvu~ni zapis.

h. (Mogu}nost) Ako èlite da se dugme animira kada ga korisnik klikne, ostavite potvr|enu opciju Highlight Click.

i. Kliknite na OK i va{a dugmad se prikazuju na stranici.

Slika 4.30 prikazuje ~etiri dugmeta dodata stranici. U ovom slu~aju, dugmad su dodata uzpomo} opcije Slide Master, pa }e biti prikazani na svakoj stranici. Ovakva dosljednostkorisniku daje osje}aj udobnosti i nadzora nad prezentacijom.

Ne grupi{ite dugmad za akciju. Svako dugme za akciju mora biti poseban objekat nastranici. Ako ih grupi{ete, ne}e ispravno raditi.


Slika 4.29: Prozor Screen-Tips obja{njava svako dugme

DODAVANJE HIPERVEZE URL (ADRESA NA INTERNETU) U prethodnom odlomku dodavali ste dugmad za akcije stranicama prezentacije i na taj

na~in se pomicali od stranice do stranice. Uz pomo} dugmeta moète dodijeliti i veze premaWeb adresama. Naprimjer, na dnu svake stranice moète postaviti dugme koje }e vas odvestina po~etnu stranicu va{e firme. Recimo da ste kreirali prezentaciju koja se veè i na Web, teèlite dodati dugme Home uz pomo} kojeg }ete odmah pre}i na po~etnu stranicu va{e Weblokacije. Upotrijebite sljede}e korake:

1. Odaberite View>Master>Slide Master.

2. Odaberite Slide Show>Action Buttons.

3. Kliknite na dugme Home i povucite ga na mjesto u opciji Slide Master.

4. U dijalo{kom okviru Action Settings kliknite opciju Hyperlink To.

5. Otvorite padaju}i spisak Hyperlink To i odaberite URL.

6. U dijalo{kom okviru Hyperlink to URL utipkajte èljeni URL.

7. Kliknite dva puta na OK kako biste zatvorili oba dijalo{ka okvira. Sada je vrijeme daisprobate svoju hipervezu. Provjerite da li ste spojeni na Internet, pregledajte stranicu uprikazu Slide Show i kliknite na dugme. Pokrenut }e se va{ Web pretraìva~ i u~itavat }ese stranica sa odabrane Internet adrese.

U ovoj vje`bi ste nau~ili kako pobolj{ati prezentaciju dodavanjem elemenata.


Slika 4.30: Dugmad za kontrolu pomi~u korisnika na razli~ite stranice u prezentaciji

Po~etakprezentacije

Krajprezentacije

Prethodnastranica

Sljede}astranica

4.5. Prikazivanje prezentacije u PowerPointu

U ovoj vje`bi }ete nau~iti kako prikazati prezentaciju. Nau~it }ete kako nadzirati prikazstranica, podesiti opcije prikaza stranica, sakriti stranice i ispisati elemente prezentacije.

PRIK AZIVANJE STRANICA U PRIK AZU ONSCREENU bilo koje vrijeme moète obaviti prethodni pregled prikaza stranica da biste vidjeli kako

}e prezentacija u stvarnosti izgledati. Upotrijebite sljede}e korake da biste vidjeli prikazstranica:

1. Otvorite prezentaciju koju èlite vidjeti.

2. Kliknite na dugme Slide Show na dnu prozora prezentacije ili odaberite Slide Show>View

Show (ili pritisnite tipku F5). Prva stranica u prezentaciji bit }e prikazana preko cijelogekrana.

3. U~inite jedno od sljede}eg da biste prikazali narednu ili prethodnu stranicu:

Da biste prikazali sljede}u stranicu, kliknite lijevom tipkom mi{a ili pritisnite tipku PageDown. Isto tako, moète pritisnuti tipku sa strelicom okrenutom prema desno ili gore.

Da biste prikazali prethodnu stranicu, pritisnite tipku Page Up ili pritisnite tipku sa strelicomokrenutom prema lijevo ili dolje.

Da biste zavr{ili prikazivanje, pritisnite tipku Esc.

NADZOR NAD PRIK AZOM STRANICAZa vrijeme prikazivanja stranica moète uraditi mnogo vi{e od samog pomicanja po

stranicama. Kada postavite pokaziva~ mi{a u donji lijevi ugao stranice, prikazuju se ~etiridugmeta (slika 4.31). Kliknite na prvo dugme (strelica ulijevo) i vratit }ete se na prethodnustranicu (ako ste na prvoj stranici, klikom na to dugme prikazuje se prazan ekran); klikom na~etvrto dugme (strelica udesno) pomjerate se na narednu stranicu prezentacije; klikom nadrugo dugme pojavljuje se meni kao na slici 4.32. Klikom na tre}e dugme, PowerPoint }eprikazati meni pre~ica s naredbama koje moète upotrijebiti uz va{u prezentaciju. Isti meni, sajednom dodatnom naredbom Pointer Options, moète otvoriti i ako kliknete desnom tipkommi{a bilo gdje na stranicu. Evo spiska i obja{njenja naredbi:

MICROSOFT POWERPOINT Prikazivanje prezentacije u PowerPointu 263

Naredbe Next i Previous omogu}avaju pomicanje sa stranice na stranicu (lak{e jepromijeniti stranicu uz pomo} nekih drugih metoda).

Naredba Last Viewed prikazuje posljednju ili prethodno prikazanu stranicu, prije teku}e, {tone mora biti isto {to i naredba Previous. Teku}a stranica predstavlja trenutno prikazanustranicu.

Odaberite naredbu Go to Slide da bi dijalo{ki okvir ispisao sve stranice u prezentaciji sabrojem stranice i nazivom. Uz pomo} ove naredbe, jednostavno }ete se poma}i na bilo kojustranicu prezentacije.

Naredba Screen otvara podmeni koji omogu}ava prikaz praznog bijelog ekrana (White

screen), praznog crnog ekrana (Black screen), prikaz ili sakrivanje sadr`aja napisanog ilinacrtanog u toku prezentacije (Show/Hide Ink Markup). Ako izaberete Speaker Notes izmenija Screen, vidje}ete bilje{ke vezane uz tu stranicu. Kona~no, naredba Switch

Programs, prikazuje taskbar liniju i omogu}ava pozivanje nekog drugog programa.

Naredba Pointer Options (slika 4.32) omogu}ava odabir opcija za pokaziva~ mi{a. Opcijesu Arrow (pokaziva~ u obliku strelice), Ballpoint Pen (Pokaziva~ u obliku loptaste ta~ke),Felt Tip Pen (pokaziva~ u obliku malo deblje loptaste ta~ke), Highlighter (pokaziva~ uobliku markera ili flomastera), Eraser (pokaziva~ u obliku gumice), Ink Color (omogu}ava

264 Prikazivanje prezentacije u PowerPointu MICROSOFT POWERPOINT

Slika 4.31: Sa ovim menijem mo`ete nadzirati prikaz stranica za vrijeme prezentacije

Kliknite bilogdje nastranici dabiste dobilimeni naslici

Kliknite lijevimdugmetom mišada biste dobilimeni na slici

izbor boje tinte koju ostavlja pokaziva~ povla~enjemmi{a), Erase All Ink on Slide (bri{e sve {to jedodatno napisano na slajdu), te Arrow Options

(opcije za strelicu: Automatic, Visible i Hidden).Izvorno pode{enje je Automatic i prikazuje strelicu uve}ini slu~ajeva. Dakle, mi{ moè sluìti kao strelicaza pokazivanje odre|enih dijelova stranice (Arrow) ilikao olovka za pisanje za vrijeme prezentacije – bilokomentara bilo zaokruìvanja zanimljivih dijelova(Pen). Osim toga, u mogu}nosti ste odabrati boju zaolovku ili pokazati / sakriti pokaziva~ mi{a. (Akosakrijete pokaziva~ mi{a, desnim klikom mi{a bilogdje na stranicu prikazat }ete meni i time mo}i ponovo prikazati pokaziva~ mi{a.)

Naredba End Show vra}a prozor ure|ivanja stranica u PowerPointu.

SKRIVANJE STRANICAKada planirate prezentaciju, nastojte predvidjeti pitanja ili probleme koji mogu nastati.

Naravno, èlite biti spremni na odgovore i imati stranice koje vam mogu pomo}i. Tako kreiranestranice èlite sakriti sve dok vam nisu potrebne. Skrivene stranice su vidljive u svim prikazimaosim u prikazu Slide Show. Pri ispisu prezentacije, skrivene stranice se ispisuju, ali po va{ojèlji ne moraju biti ispisane. Upotrijebite sljede}e korake da biste sakrili stranicu:

1. Odaberite stranicu koju èlite sakriti.

2. Odaberite Slide Show>Hide Slide (sa~ekajte nekoliko sekundi da se prikaè cijeli meni akonaredba Hide Slide nije vidljiva).

3. U prikazu Slide Sorter, broj skrivene stranice prikazan je na stranici sa crtom preko njega.

4. Ako èlite stranicu ponovo prikazati, odaberite skrivenu stranicu i odaberite Slide

Show>Hide Slide.

PODE[AVANJE OPCIJA PRIK AZA STRANICAZavisno od vrste prikaza, mo`da }e vam se u~initi korisnim obaviti odre|ena fina

pode{avanja po~etka prikaza, kao {to je prikazivanje u prozoru (osnovna postavka je prekocijelog ekrana) ili prikazivanje samo odre|enih stranica. Ove kontrole, kao i mnoge druge,

MICROSOFT POWERPOINT Prikazivanje prezentacije u PowerPointu 265

Slika 4.32: Pointer Options

prona}i }ete u dijalo{kom okviruSet Up Show (slika 4.33). Dabiste otvorili dijalo{ki okvir,odaberite Slide Show>Set Up

Show.

U dijalo{kom okviru Set Up

Show moète uraditi jedno odsljede}eg:

Odabrati brzinu prikazaprezentacije,

Odabrati prikazuje li seprezentacija kontinuiranoili samo jednom (npr. akose prezentacija primjenju-je na sajmovima, vjerojat-no }ete èljeti da sekontinuirano ponavlja),

Prikaz bez govora, ako ste snimili govornu pozadinu,

Prikaz bez animacije, ako ste kreirali animacije,

Prikaz svih stranica ili raspona stranica (raspon }ete unijeti u okvire From i To),

Odabrati korisni~ki prikaz ako ste ga stvorili (da biste stvorili korisni~ki prikaz, kao {to jeonaj koji sadrì dijelove glavnog prikaza stranica, odaberite Slide Show>Custom Show),

Odabrati pomicanje stranica ru~no ili preko zadatih vremenskih sekvenci koje }ete podesiti,

Odabrati boju olovke,

Odabrati gdje èlite prikazati prezentaciju, na primarnom monitoru ili vi{e monitora iliprojektora.

U ovoj vje`bi nau~ili ste kako prikazati prezentaciju. Nau~ili ste i kako nadzirati prikazstranica, podesiti opcije prikaza stranica i sakriti stranicu.

266 Prikazivanje prezentacije u PowerPointu MICROSOFT POWERPOINT

Slika 4.33: Upotrijebite dijalo{ki okvir Set Up Show da bistePowerPointu dali instrukcije o na~inu prikaza stranica

MICROSOFTOUTLOOK

3. MS Outlook

3.1. Uvod u kori{tenje programa MS Outlook ..............................189

KAKO POKRENUTI OUTLOOK ..................................................................189

[TA JE OUTLOOK ........................................................................................192Mail ........................................................................................................192Calendar..................................................................................................193Contacts ..................................................................................................193Tasks ......................................................................................................193Notes ......................................................................................................193

3.2. Elektronska po{ta (e-mail) ..............................................................194

KAKO POSLATI E-MAIL ................................................................................194

KAKO PROSLIJEDITI ILI DATI ODGOVOR NA E-MAIL ............................196Odgovor na e-mail ..................................................................................196Proslje|ivanje e-mail poruka ....................................................................197

KAKO POSLATI E-MAIL SA ATTACHMENTOM ........................................198

3.3. Kontakti ....................................................................................................201

DODAVANJE KONTAKTA ............................................................................201

IZMJENA KONTAKTA ..................................................................................205

KREIRANJE DISTRIBUCIONE LISTE ..........................................................207

ORGANIZOVANJE KONTAKTA....................................................................209

BRZO ADRESIRANJE E-MAILOVA ..............................................................211

GRUPNE PORUKE ........................................................................................213

3.4. Calendar - Vremensko planiranje ................................................216

KREIRANJE OBAVEZA..................................................................................216

MODIFICIRANJE OBAVEZA ........................................................................219

PRILAGO\AVANJE KALENDARA ..............................................................220

3.5. Tasks - Zadaci ........................................................................................221

KREIRANJE ZADATAKA ..............................................................................221

MODIFICIRANJE ZADATAKA......................................................................222Ozna~avanje zadataka kao zavr{enih......................................................223

3.6. Pode{avanje (Setup) mail accounta ..........................................224

DETALJAN SADR@AJ

3. MICROSOFT OUTLOOK

3.1. Uvod u kori{tenje programa MS OutlookDonedavno su ljudi pamtili i na razli~ite papiri}e zapisivali svoje obaveze, kontakte i druge

informacije. Oni bolje organizovaniji su koristili dnevne planere, adresare i rokovnike, i sve tonosili sa sobom.

Danas, kao pomo} pri pam}enju obaveza i sastanaka na koje radije ne biste i{li, mo`dapotrebnih adresa ljudi koje rijetko kontaktirate, poslova koje biste najradije odgodili dok se nezaborave, i da ne biste imali stol zatrpan zadacima, pismima i rokovnicima ve} nakon nekolikodana na poslu, moète koristiti Microsoft Outlook for Windows (u nastavu teksta }emo gazvati Outlook). Outlook je poseban program koji }e vam pomo}i da ostvarite komunikacijuputem e-maila (elektronske po{te) i da moète bolje organizovati va{ radni dan i neophodneinformacije za va{e obaveze.

Outlook je poput elektronskog rokovnika u koji zapisujete svoje obaveze, kontakte, zadatke,sastanke itd.; i koji vas svaki put napominje da ne{to niste uradili ili ste trebali da uradite.

Outlook nije jedini program sa ovom namjenom, ali je zasigurno jedan od najrasprostranjenijihi najpopularnijih.

Iz ovih razloga }emo u~iti kako se {alje e-mail (elektronska poruka), zapisuju kontakti iorganizuju sastanci i obaveze pomo}u Outlooka. Koristit }emo verziju programa Microsoft

Outlook 2003 koja funkcioni{e identi~no kao i prethodne verzije, tako da sva pravila za rad nisubitnije promijenjena, osim {to je vi{e prilago|enkorisniku.

K AKO POKRENUTI OUTLOOK Program Outlook se moè pokrenuti na

vi{e na~ina, a mi }emo pokazati dva. Prvina~in je da kliknete na ikonicu MS Outlook

koja se nalazi na liniji Taskbar (slika 3-1):

MICROSOFT OUTLOOK Uvod u kori{tenje programa MS Outlook 189

Slika 3-1: Pokretanje MS Outlooka

Ikona za pokretanjeMS Outlooka

linijaTaskbar

Drugi na~in da pokrenete Outlook je da kliknete na dugme Start, potom odaberetePrograms, zatim Microsoft Office i na kraju Microsoft Outlook 2003.

Otvorit }e se prozor koji izgleda sli~no ovome (slika 3-2):

Ovako izgleda prozor MS Outlooka 2003. Prozor Outlooka, kao i ve}ina aplikacija uWindowsu, sadrì traku naslova na kojoj pi{e Inbox – Microsoft Outlook. Prvi dio ovog teksta}e se mijenjati u skladu sa dijelom Outlooka u kojem se nalazite. Ova traka sadrì tri dugmeta,

: za minimiziranje, restoriranje i zatvaranje prozora. Pritiskom na dugme zaminimiziranje ( „-“ ), uklanjamo prozor sa ekrana s tim da on ostaje i dalje aktivan. DugmeRestore sluì da promijenimo veli~inu prozora tako da ne zauzima kompletan ekran. Kadakliknemo na dugme Restore, ono se pretvori u dugme za maksimiziranje pomo}u kojeg

190 Uvod u kori{tenje programa MS Outlook MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-2: Prozor MS Outlooka

Naslovnatraka

Naslovna trakaradnog podru~ja Traka menija Alatna traka Reading pane ili dio

prozora za ~itanje poruka

Navigationpane ili

prozor zanavigaciju

Navigationpane ili

prozor zanavigaciju

Workingpane

ili radniprozor

Statusnatraka

vra}amo ekran u prvobitnu veli~inu. Dugme X za zatvaranje programa }e ukloniti prozor saekrana, s tim da program vi{e ne}e biti aktivan.

Na dnu prozora se nalazi statusna traka u kojoj trenutno pi{e „1 Item“. U ovoj traci }emomo}i da dobijemo neke informacije u skladu sa onim {to radimo u tom trenutku. Trenutno nasOutlook informi{e da imamo jednu nepro~itanu poruku.

Odmah ispod naslovne trake se nalazi traka menija. Traka menija se sastoji od nekolikokomandnih grupa (File, Edit, View, Go ...).

Ispod trake menija se nalaze alatne trake. One predstavljaju skup dugmi}a koji simbolizujunaj~e{}e kori{tene komande. Neki od dugmi}a su skra}eni put za neku komandu iz trakemenija, a neki su ~ak skra}eni samo za jednu od mogu}nosti komandi koje se nalaze umenijima.

Srce prozora Outlooka ~ine 3 stvari:

Working pane – dio prozora Outlooka koji }emo najvi{e da koristimo. Bez obzira u kojojkomponenti Outlooka se nalazili, ovaj dio prozora }e biti centar na{eg rada. Akopregledavamo e-mailove, tu }emo vidjeti sve primljene ili poslane poruke, a ako pak èlimoda vidimo na{ raspored, tu }emo imati prikaz na{ih obaveza (dnevnih, sedmi~nih ilimjese~nih).

Reading pane – dio prozora za ~itanje. Zavisno od toga koji e-mail odaberemo, u okviruovog prozora prikazat }e se njegov sadràj. Prilikom prvog pokretanja Outlooka, Reading

pane se pojavljuje samo u komponenti Mail. To je zato {to u drugim komponentamaOutlooka on nema veliku primjenljivost, ali se moè upaliti kao opcija.

Reading pane }ete pokrenuti, ugasiti ili promijeniti mu poloàj (poloàj ovog dijela prozorasa desne strane moè da se promijeni u poloàj u donjem dijelu ekrana koji je imao udosada{njim verzijamaOutlooka) tako {to }emokliknuti u okviru trakemenija na grupu komandiView, potom na dugmeReading pane i odabratijednu od opcija (slika 3-3).

Navigation pane – dioprozora u ~ijem su donjemdijelu smje{tene kratice za


Slika 3-3: Reading Pane

I korak

II korak

III korakRight - poloàj prozorasa desne straneBottom - poloàjprozora u dnu ekranaOff - gašenje prozora

pokretanje pojedinih komponenti Outlooka

(slika 3-4). Klikom na Mail, Calendar,

Contacts, Tasks ili Notes pokre}emojednu od navedenih komponenti Outlooka.Ovo tako|e moèmo posti}i ako kliknemo uokviru trake menija na grupu komandi Go –dobit }emo iste opcije. U gornjem dijeluovog prozora Outlooka se nalaze osnovnekomande za rad, zavisno od toga kojukomponentu Outlooka izaberemo.

[TA JE OUTLOOKMicrosoft Outlook 2003 se koristi za upravljanje informacijama koje ste mogli zabiljeìti u

nekoliko adresara, knjiga obaveza, planova, kao i za rad sa elektronskom po{tom (e-mail).

Da bi vam pomogao pri planiranju i organizovanju, Outlook sadrì sljede}e komponente:

Mail

Calendar

Contatcts

Tasks

Notes

Mail

Ova komponenta prati sve aktivnosti vezane zaslanje i primanje e-maila. Sastoji se od nekoliko foldera(slika 3-5):

Inbox – u ovom folderu se nalaze e-mailovi kojesmo primili.

Outbox – u ovom folderu se nalaze e-mailovi kojitreba da se po{alju. Ako smo prikop~ani online naInternet, poruke u ovom folderu se zadràvajusamo koliko je potrebno da budu poslane; me|utim, ako se na Internet konektujemomodemom, poruke u Outboxu }e stajati sve dok se ne konektujemo na Internet.

192 Uvod u kori{tenje programa MS Outlook MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-4: Navigation Pane

Slika 3-5: Inbox folder list

Sent items – kada po{aljemo svoje e-mailove, njihove kopije moèmo na}i u ovom folderu.

Drafts – u ovom folderu se nalaze e-mailovi koje smo napisali, a nismo poslali ili / i e-mailovi~iji tekst jo{ nismo zavr{ili.

Deleted Items – u ovom folderu se nalaze svi obrisani e-mailovi.

Calendar

Ova komponenta Outlooka omogu}uje vremensko planiranje kako bi bez problema irazmi{ljanja mogli da pratimo svoj raspored. Koriste}i ovu opciju Outlooka, vremenom }eteprestati koristiti papirne kalendare. Prednost ovog kalendara je mogu}nost detaljnijeg kreiranjaobaveza, zatim obaveza koje se ponavljaju u odre|enim vremenskim intervalima i mogu}nosttakvog planiranja koje }e vas unaprijed upozoravati na sastanke ili obaveze.

Contacts

Ovo je elektronski adresar koji omogu}ava da unesene kontakte lak{e pronalazite, da ihlak{e moète sortirati i pregledavati u razli~itim formatima, te ~ak pratiti aktivnosti u vezi saodre|enim kontaktom.

Tasks

Vremenom }e se va{ raspored puniti i ~esto }ete imati jako puno sitnih zadataka. Da stvarbude kompliciranija, mo`da }ete poku{ati da planirate i svoje osobne i poslovne zadatke.Komponenta Tasks odraàva popis zadataka. Tasks moète postaviti tako da prikazujepodsjetnike ili da vas zvukom upozori na obaveze, tako da ih moète obaviti na vrijeme.

Notes

U ovoj komponenti kreirate podsjetnike koji zamjenjuju rukom zapisane bilje{ke. Bilje{kemoète ostaviti otvorene na radnoj povr{ini, organizirati ih unutar komponente Notes ilipremjestiti informacije iz njih u druge Outlookove komponente.


3.2. Elektronska po{ta (e-mail)

K AKO POSLATI E-MAILKao prvo, kliknite opciju Mail, koju }ete prona}i u lijevom donjem uglu prozora Outlooka,

u dijelu koji se zove Navigaton pane (slika 3-6). Time }ete pristupiti Outlookovoj komponentiza komunikaciju elektronskom po{tom. Pretpostavimo da trebate poslati kolegi kratki e-mail ukojem }ete ga pitati za raspored ispita.

Kliknite na dugme New Mail Message koje se nalazi na alatnoj traci.

Otvorit }e se prozor Message poput ovog na slici 3-7.

U okvir To unesite e-mail adresu osobe kojoj {aljete poruku. U na{em slu~aju ukucat }emosljede}u e-mail adresu: [email protected]. Broj e-mail adresa koje }ete ukucati u ovuliniju nije ograni~en i ako `elite da po{aljete istu poruku na vi{e adresa, jednostavno ih unesitejednu za drugom razdvajaju}i ih znakom ta~ka-zarez i razmakom, npr. [email protected];

194 Elektronska po{ta (e-mail) MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-6: Slanje e-maila

New MailMessage

[email protected]. Ako èlite da po{aljete kopiju iste poruke na jo{ neku adresu,ukucat }ete je u okvir Cc. Opcija se koristi ako èlite da nekog informi{ete o va{oj komunikaciji,obi~no svoje nadre|ene. U okvir Subject }ete ukucati naslov poruke. Ako ne unesete naslov,prilikom slanja poruke pojavit }e se prozor koji }e vas upozoriti da to niste u~inili. Ako èlite da taporuka ode bez naslova, kliknite na dugme Yes, a ako èlite to da ispravite i da unesete naslovporuke, kliknite na dugme No.

Vratimo se pisanju e-maila. Poslat }emo poruku slijede}eg sadràja i izgleda. Unesiteslijede}u adresu i tekst:

To: [email protected]

Subject: Rezultati ispitnog roka

Kao tekst poruke unesite slijede}e:

„Postovani kolega,

Mozete li mi javiti kada ce biti rezultati januarskog ispita iz informatike?

Pozdrav

Tarik Zaimovic“

Prije nego {to krenete sa kucanjem e-maila, napomenut }emo da iz okvira u okvir moèteprelaziti ili pritiskaju}i tipku Tab ili da svaki put kliknete mi{em u okvir u koji èlite da unositepodatke.

MICROSOFT OUTLOOK Elektronska po{ta (e-mail) 195

Slika 3-7: Prozor New Mail Message

Kad smo zavr{ili unos teksta, izgled ekrana Message bi trebao biti kao na slici 3-8:

Nakon toga kliknite na dugme Send i va{a poruka }e biti poslana.

K AKO PROSLIJEDITI ILI DATI ODGOVOR NA E-MAILOdgovor na e-mail

Recimo da ste dobili e-mail na koji imate obavezu da odgovorite. Kliknite na tu poruku, papotom na alatnoj traci kliknite na tipku Reply. Ako je poruka adresirana na vi{e adresa i èliteda va{ odgovor dobiju svi koji su dobili ovaj e-mail, a ne samo po{iljalac tog e-maila, onda }etekliknuti na Reply to All (slika 3-9).

Nakon {to ste kliknuli na dugme Reply, pojavit }e se prozor Message izgleda kao na slici 3-10:


Slika 3-8: Prozor New Mail Message

dugmeSend

Slika 3-9: Dugme Reply

DugmeReply: ako

èlite da vašodgovor

dobije samopošiljalac

Dugme Replyto All: akoèlite da vašodgovordobiju svi kojisu dobili datie-mail

Adresa u okviru To bi}e automatski generisana, tako da ovdje nema potrebe da unosimo e-mail adresu, osim ako èlimo da uklju~imo jo{ nekog u ovu komunikaciju.

Kada ukucate tekst odgovora, kliknite na dugme Send.

Proslje|ivanje e-mail poruka

Da ste umjesto odgovora htjeli da proslijedite ovuporuku drugoj osobi, kliknuli biste na dugme Forward

(slika 3-11).

Nakon {to ste kliknuli na dugme Forward, pojavit }ese prozor Message kao na slici 3-12.

Kod poruka koje èlite da proslijedite morate daukucate e-mail adresu primaoca. Kod poruka koje seproslije|uju se ne unosi dodatni tekst, a ako se unosi,obi~no su to kratke fraze kao FYA (For Your Attention).Nakon {to unesete tekst, kliknite na dugme Send.


Slika 3-10: Prozor Reply Message

Ovo je oznaka koja }e nampomo}i da znamo da se radio odgovoru na neki e-mail

Ovo su informacijeo poruci koja jeprethodilaodgovoru

Slika 3-11: Dugme Forward

Dugme Forward: akoèlite da proslijedite

dobijenu poruku

K AKO POSLATI E-MAIL SA ATTACHMENTOMJedna od velikih prednosti elektronske po{te je mogu}nost da uz elektronsku po{tu

{aljemo datoteke. Recimo da `elimo poslati kolegi ili kolegama tekst koji je kreiran u Wordu.

Kliknite na dugme New Mail Message. Unesite slijede}e adrese i tekst:


Slika 3-12: Prozor Forward Message

FW: Ovo je oznaka zaproslije|ene poruke

Ovo su informacijeo poruci koja jeprethodilaodgovoru

Slika 3-13: Prozor Message

To: [email protected]; [email protected]

Subject: Aprilski rok


„Postovane kolege

Prema dogovoru saljem vam u prilogu prijedlog termina za aprilski rok

Pozdrav,

Tarik Zaimovic“


Slika 3-14: Insert > File

I korak

II korak

Slika 3-15: Prozor Insert File

I korak

II korak

Izgled ekrana Message nakon {to ste unijeli ove podatke bi trebao biti kao na slici 3-13.

Kad ste zavr{ili sa unosom teksta i adresa, kliknite u okviru trake menija na grupu komandiInsert i odaberite opciju File (slika 3-14).

Pojavit }e se dijalo{ki prozor Insert File (slika 3-15).

Najprije kliknite na datoteku koju `elite da po{aljete uz e-mail, a potom na dugme Insert.

Izgled ekrana Message bi trebao biti kao na slici 3-16:

Ako ste sve dobro uradili, kliknite na dugme Send.



3.3. KontaktiTokom radnog dana, va{e aktivnosti uklju~uju i druge ljude, npr. prilikom slanja e-maila,

planiranja sastanaka ili planiranja i pra}enja projekata. Iz tih razloga bilo bi dobro da imate nekubazu u koju biste mogli da unosite svoje kontakte. U okviru Microsoft Outlooka postojikomponenta Contacts – Kontakti. Ovo je elektronski adresar koji omogu}ava da unesenekontakte lak{e pronalazite, lak{e sortirate, pregledate u razli~itim formatima, te ~ak pratiteaktivnosti u vezi sa odre|enim kontaktom.

Za po~etak kliknite na dugme Contacts u Navigation Paneu ili kliknite na okviru trake menijana grupu komandi Go > Contacts. Prozor Outlooka bi trebao da izgleda kao na slici 3-17.

DODAVANJE KONTAKTAPo~et }emo sa dodavanjem kontakta. Da biste dodali kontakt, kliknite na dugme New

Contact (slika 3-18) na alatnoj traci (dugme New se nalazi na istom mjestu u svim Outlookovim

komponentama; zavisno od toga u kojoj se komponenti nalazimo, tako se i namjena ovogdugmeta mijenja, npr. New Mail Message, New Contact, New Appointment ...)

MICROSOFT OUTLOOK Kontakti 201

Slika 3-17: Prozor Contacts

Vrste pogledaza kontakte

Radni prostorOutlookovog prozoraKontakti. Ovdje }etevidjeti sve svojeunesene kontakte.

Pojavit }e se prozor Contact (slika 3-19).

Unijet }emo slijede}e podatke:

Full Name: Zlatan Sabic

Job title: Asistent

Company: Ekonomski fakultet u Sarajevu

Business: +38733275900

Mobile: +38761275900

E-mail: [email protected]

Prilikom uno{enja, kroz prozor Contact se mo`ete kretati pomo}u tipke TAB ili klikaju}imi{em u okvire u koje `elite da unesete podatke.

Nakon {to ste unijeli ove podatke, izgled prozora Contact bi trebao biti kao na slici 3-20.

Ako ste napravili neku gre{ku prilikom unosa, kliknite na to mjesto i jednostavno popravitegre{ku. Ako ste sve dobro unijeli, kliknite na dugme Save and Close.

Prozor Outlooka bi trebao da izgleda kao na slici 3-21.

202 Kontakti MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-18: Dugme New Contact

New Contact

Slika 3-19: Prozor Contact



Slika 3-21: Prozor komponente Contacts

Nakon unosa ovih kontakata, prozor Outlooka bi trebao da izgleda kao na slici 3-22.


Za vje`bu ukucajte slijede}e kontakte na isti na~in.

Full Name: Zlatko LagumdzijaJob title: ProfesorCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275910Mobile: +38761275910E-mail: [email protected] Name: Dragan IvanovicJob title: AsistentCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275901Mobile: +38761275901E-mail: [email protected] Name: Aida HabulJob title: AsistentCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275904Mobile: +38761275904E-mail: [email protected] Name: Tihomir VeselinovicCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275906Mobile: +38761275906E-mail: [email protected]

Full Name: Kemal KacaporJob title: AsistentCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275902Mobile: +38761275902E-mail: [email protected] Name: Tarik ZaimovicJob title: AsistentCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275903Mobile: +38761275903E-mail: [email protected] Name: Savo StuparJob title: AsistentCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275905Mobile: +38761275905E-mail: [email protected] Name: Nijaz BajgoricJob title: ProfesorCompany: Ekonomski fakultet u SarajevuBusiness: +38733275911Mobile: +38761275911E-mail: [email protected]

Slika 3-22: Prozor komponente Contacts

IZMJENA KONTAKTAVremenom, do}i }e do potrebe da promijenite odre|ene podatke u nekim kontaktima;

recimo da je do{lo do promjene radnog mjesta, broja telefona ili e-mail adrese. Izmjenepodataka u adresnim karticama je veoma lako uraditi. Recimo da je kod Kemala Ka~apora do{lodo promjene broja telefona. Dosada{nji brojevi telefona su 033 275 902 i 061 275 902, a novisu 033 275 920 i 061 275 920.

Kliknite duplim klikom na adresnu karticu “Kemal Kacapor”. Pojavit }e se adresna karticaizgleda kao na slici 3-23:

Kliknite mi{em u okvire Business i Mobile i promijenite telefonske brojeve. Kada touradite, kliknite na dugme Save and Close i izmjene u ovoj kartici bit }e spa{ene.

Novi kontakt mo`ete dodati i tako {to }ete iskoristiti adresu po{iljaoca e-maila koja senalazi u primljenom e-mailu. Kada duplim klikom otvorite primljeni e-mail, u prozoru se dobijeekran kao na slici 3-24.

Klikom desnim dugmetom mi{a na ime po{iljaoca e-maila dobijamo padaju}i izbornik kaona slici 3-25.



Nakon odabira opcije Add to Outlook Contacts..., dobija se uobi~ajeni prozor za uno{enjenovog kontakta prikazan na slici 3-21, sa poljima “Full name” te “E-mail”, sa ve} popunjenimpodacima odabranog po{iljaoca.




Opcija za dodavanjaimena i adresepošiljaoca e-maila ukontakte Outlooka.

KREIRANJE DISTRIBUCIONE LISTE Desit }e se da }ete neke e-mailove stalno slati odre|enoj grupi istih ljudi. Da ne biste svaki

put unosili sve e-mail adrese pojedina~no, prilikom slanja poruka mo`ete unutar kontakatakretirati distribucione liste. Distribucionu listu }ete kreirati tako {to }ete kliknuti na grupukomandi File, a potom na dugme New i izabrati opciju Distribution List (slika 3-26).

Pojavit }e se prozor Distribution List (slika 3-27):


Slika 3-26: Pokretanje komande Distribution List

Slika 3-27: Prozor Distribution List

III korak

I korakII korak

Okvir Name u kojiukucavate imedistribucione liste,u našem primjeruKatedra MIT

Dugme SelectMembers

U okvir Name ukucajte ime distribucione liste, npr. Katedra MIT. Potom kliknite na dugmeSelect Members.

Pojavit }e se dijalo{ki okvir kao na slici 3-28:

Drè}i tipku Ctrl na tastaturi, mi{em kliknite na kontakte koje èlite da stavite udistribucionu listu. U na{em slu~aju, kliknite na sve kontakte u dijalo{kom okviru. Kad ste touradili, kliknite na dugme Members, a potom na dugme OK.

Poslije ovih koraka, prozor distribucione liste }e izgledati kao na slici 3-29.

Ako ste sve ispravno uradili, kliknite na tipku Save and Close. Tako ste kreiralidistribucionu listu koja }e se nalaziti me|u va{im kontaktima. Korisnost distribucionih listi }emoobraditi u jednom od narednih poglavlja.


Slika 3-28: Dijalo{ki okvir – Select Members

I korakOvdje kliknete

drè}i tipku Ctrlda biste izabrali

kontakte kojeèlite da stavite

u listu

II korakDugme Members

III korakDugme OK

ORGANIZOVANJE KONTAKTAVremenom }e se broj adresnih kartica u kontaktima pove}avati i bit }e sve te`e pronalaziti

potrebne podatke. Da bi bilo lak{e koristiti kontakte i snalaziti se u njima, Outlook nudi nekolikona~ina da ih pretra`ujete.

U lijevom dijelu ekrana senalazi opcija Current View –Trenutni pogled (slika 3-30).Postoji nekoliko na~ina dapregledavate svoje kontakte, ato su Address Cards, Detailed

Address Cards, Phone List,

By Category, By Company, By

Location, By Follow-up Flag.Trenutno je pogled na va{ekontakte Address Cards. Ovuistu opciju }ete na}i akokliknete na grupu komandiView, pa potom na Arrange

By, pa na Current View, gdje}e se pokazati gore nabrojaneopcije pogleda na kontakte(slika 3-31).


Slika 3-29: Prozor Distribution List

Slika 3-30: Current View

Current View

Da biste promijenili pogled na va{e kontakte, kliknite, npr. na Detailed Address Cards

koriste}i jedan od gore navedenih postupaka.

Va{ ekran Outlooka bi trebao da izgleda otprilike kao na slici 3-32.

Nisu se desile nikakve zna~ajnije promjene u izgledu, osim {to ste dobili vi{e informacija ukontaktima. Prije nego {to kliknemo na neki drugi pogled, pozicionirajte kursor mi{a na liniju sadesne strane va{ih kontakata tako da va{ kursor dobije izgled dvoglave strelice <-->. Lijevimklikom mi{a kliknite na tu liniju i dr`e}i tipku mi{a povucite u malo u desnu stranu. Time smo


Slika 3-31: Current View ako koristimo komande iz trake menija

I korak

II korak

IV korakKlikom naneku odponu|enihopcija,promijenit }etepogled na vašekontakte

III korak

Slika 3-32: Current View – Detailed Address Cards Slika 3-33: Current View - Detailed Address Cards

dijelove kartica koji se nisu vidjeliu~inili vidljivim (slika 3-33).

Kada ste to uradili, kliknitena opciju Phone List. Va{ikontakti }e izgledati otprilikekao na slici 3-34.

Vremenom }e se pove}avatibroj kontakata i ne}e svi mo}istati u prozor Outlooka. Da bi ihlak{e nalazili, sa desne straneekrana Contacts se nalazi alfabetna traka. Klik na neko od slova alfabeta dovodi na po~etakskupine kontakata koji po~inju tim slovom (slika 3-35).

BRZO ADRESIRANJE E-MAILOVA

Ve}ina ljudi, rade}i sa e-mailom, ~esto {alje porukeve}em broju ljudi. Veoma te{ko je pamtiti e-mail adresesvih ljudi sa kojima komunicirate, a mogu}nost danekog izostavite prilikom slanja jedne poruke na vi{eadresa je velika. Iako Outlook ima mogu}nost da pamtiadrese koje ste otkucali u okvirima To, kori{tenjepopisa kontakata za slanje istog e-maila odre|enombroju ljudi je mnogo jednostavniji.

Vratimo se na Outlookovu komponentu Mail. Akoste zaboravili kako se to radi, kliknite na dugme Mail

u Navigation Paneu (slika 3-36).


Slika 3-34: Current View – Phone list

Slika 3-35: Curret View – Phone list

Slika 3-36: Navigation Pane

Kliknite na dugme New Mail Message u okviru alatne trake. Pojavit }e se prozor Untitled

Message u kojem kreirate va{e e-mailove (slika 3-37). Recimo da èlite da va{ e-mail dobiju triosobe sa va{eg popisa kontakata.

Kliknite na dugme To (I korak) u okviru i pojavit }e se dijalo{ki okvir Select Names:

Drè}i tipku Ctrl na tastaturi, kliknite tri kontakta. U na{em primjeru izabrat }emo sljede}ekontakte: Dragan Ivanovi}, Zlatan [abi} i Zlatko Lagumdìja. Kad ste to uradili, otpustite tipku Ctrl,kliknite na dugme To u okviru dijalo{kog okvira Select Names (III korak), a potom na dugme OK.

Kao naslov poruke i tekst poruke unesite slijede}e:Subject: Rezultati ispitnog rokaKao tekst poruke unesite slijede}e:„Postovane kolegeMozete li mi javiti kada ce biti rezultati januarskog ispita iz informatike?Pozdrav,Tarik Zaimovic“


Slika 3-37: Prozor Mesage i dijalo{ki okvir Select Names

I korak

II korakDrè}i tipku Ctrl,

kliknite mišom nakontakte kojima èlite

da pošaljete e-mail

III korak

IV korak

Ako ste sve uradili ispravno, va{ prozor Message bi trebao da izgleda kao na slici 3-38:

Kliknite na dugme Send da biste poslali poruku.

GRUPNE PORUKENekad }e se pojaviti potreba da konstantno istim ljudima {aljete e-mailove. U ovom slu~aju

najbr`i i najlak{i na~in je slanje grupnih poruka. Iz tog razloga smo u odjeljku Kreiranjedistribucione liste objasnili kako se prave distribucione liste, odnosno, grupe.

Ponovo kliknite na dugme New Mail Message, pa na dugme To (I korak). Sada, umjesto dadr`ite tipku Ctrl i klikate na imena iz va{eg popisa kontakata, samo kliknite na distribucionu listuKatedra MIT. Poslije toga kliknite na dugme To (III korak), a potom na dugme OK (Slika 3-39).

Unesite ponovo isti tekst i naslov poruke:

Subject: Rezultati ispitnog roka


„Postovane kolege

Mozete li mi javiti kada }e biti rezultati januarskog ispita iz informatike?

Pozdrav,

Tarik Zaimovic“



DugmeSend

Izgled va{eg ekrana Message bi trebao biti kao na slici 3-40:


Slika 3-39: Prozor Message i dijalo{ki okvir Select Names

I korak

II korakKliknite na grupu

Katedra MIT

III korak

IV korak

Slika 3-40: Prozor Message – grupno slanje poruka

Kliknite potom na tipku Send. Ova poruka }e biti poslana na sve adrese koje smo uklju~iliu ovu distribucionu listu. U na{em slu~aju poruku }e dobiti Kemal Ka~apor, Ivanovi} Dragan,Zlatan [abi} i Zlatko Lagumd`ija.


3.4. Calendar – Vremensko planiranje Do{li smo do dijela u kojem planiramo na{e vrijeme i obaveze. Komponenta Calendar je

kreirana da omogu}i vremensko planiranje kako biste bez gnjavaè mogli pratiti svoj raspored.Budete li je stalno koristili, ova komponenta moè u potpunosti zamijeniti papirne kalendare.Ovom komponentom Outlooka moète kreirati detaljne obaveze i obaveze koje se ponavljaju,planirati sastanke i zahtijevati da vas unaprijed upozorava na obaveze.

KREIRANJE OBAVEZADa bismo mogli da kreiramo svoje obaveze, moramo prvo u}i u Outlookovu komponentu

Calendar. To }emo posti}i tako {to }emo kliknuti na dugme Calendar u okviru Navigation

Panea (Slika 3-41).

Da biste kreirali obavezu, kliknite na dugme New Appointment. Pojavit }e se ekranAppointment (slika 3-42).

216 Calendar - Vremensko planiranje MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-41: Outlookova komponenta Calendar

DugmeNew

Appointment

DugmeCalendar

Dan i datumplaniranja

ne~ega

Trenutnovrijeme

U okvir Subject unesite naziv va{e obaveze, npr. „Sastanak Katedre“. U okvir Location

ukucajte mjesto odràvanja sastanka, recimo „sala MIT-a na drugom spratu“. Podesite vrijeme idatum po~etka sastanka – Start Time, recimo na 26. februar u 12:00 AM. To }ete uraditi klikomna dugme pored okvira za datum i vrijeme, a potom kliknite na odgovaraju}e vrijeme (slike 3-43 i 3-44). Datum zavr{etka sastanka, End Time, }e se automatski podesiti na isti datum tako davama ostaje samo da promijenite vrijeme zavr{etka sastanka. U na{em slu~aju neka to bude 2:00PM. Reminder je opcija koju }ete uklju~iti ako èlite da vas Outlook upozori na neku obavezu. Una{em slu~aju je ve} pode{en da nas upozori 15 minuta prije po~etka sastanka. Vrijeme prijeupozorenja moète podesiti na identi~an na~in kao {to ste podesili vrijeme sastanka.

MICROSOFT OUTLOOK Calendar - Vremensko planiranje 217

Slika 3-42: Ekran Appointment

U ovaj dio Appointmentase unose informacije uvezi sa datom obavezom

Reminder (Podsjetnik)

Vrijemeodràvanjasastanka

OkvirLocation

OkvirSubject

Slika 3-43: Pode{avanje datuma Slika 3-44: Pode{avanje vremena

Poslije une{enih informacija, prozor Appointment }e izgledati kao na slici 3-45:

Ako ste sve ispravno unijeli, kliknite na tipku Save and Close.

Kad do|e vrijeme za podsje}anje na obavezu, ugledat }ete okvir sa porukom (slika 3-46):

Ako kliknete na dugme Dismiss, dat }etekomandu Outlooku da vas vi{e ne napominjena datu obavezu. Ako kliknete na dugmeOpen Item, otvorit }e se prozorAppointment. Klikanjem na dugme Snooze

dat }ete komandu Outlooku da vas ponovonapomene na obavezu. U na{em slu~aju bi seto desilo za 5 min. Ovo vrijeme tako|e mo`etepromijeniti. Mo`e se desiti da na spiskuobaveza bude vi{e obaveza. Klikanjem nadugme Dismiss All, dat }ete komanduOutlooku da vas ne napominje na obavezekoje su bile na spisku.


Slika 3-45: Ekran Appointment

Slika 3-46: Prozor Reminder

MODIFICIRANJE OBAVEZAPonekad }ete trebati promijeniti neku

obavezu, ispraviti pogre{ke ili pak a`uriratidetalje. Da biste to uradili, kliknite na datumobaveze. U na{em slu~aju je to bio 26. februar udesnom uglu prozora Calendar (slika 3-47).

Prozor Outlooka bi trebao da izgleda kaona slici 3-48:

Dvostrukim klikom kliknite na obavezu.Pojavit }e se prozor Appointment. Recimo da sepromijenilo vrijeme sastanka. Sastanak se sadaodr`ava od 1:00 PM do 3:00 PM. Kada izvr{itepromjenu, kliknite na dugme Save and Close.

MICROSOFT OUTLOOK Calendar - Vremensko planiranje 219

Slika 3-47: Biranje datuma obaveze

Ovdje kliknitena datum

vaše obaveze

Slika 3-48: Prozor Calendar

PRILAGO\AVANJE K ALENDARADa biste se lak{e snalazili u svojim obavezama i lak{e ih pregledali, komponenta Calendar

se mo`e prilago|avati. Najjednostavniji i najefektivniji na~in prilago|avanja je kori{tenje ~etirina~ina prikaza Calendara. Nalazi se na alatnoj traci pod nazivom Today/1 Day/5 Work

Week/7 Week/31 Month (slika 3-49).

Naprimjer, kliknite na dugme 5 Work Week.


Slika 3-49: Na~ini prikaza

Slika 3-50: Prozor Calendar

3.5. Tasks – ZadaciKako se va{ raspored bude punio, mogli biste imati problema sa izvr{avanjem brojnih

dnevnih zadataka. Da stvar bude komplikovanija, mogli biste poku{ati da obavljate svoje osobnei poslovne zadatke. Za kreiranje efikasnog, ~itljivog i organiziranog popisa zadataka odsadmo`ete koristiti Outlookovu komponentu Tasks.

KREIRANJE ZADATAK ADa bismo mogli da kreiramo svoje obaveze, moramo prvo u}i u Outlookovu komponentu

Tasks. To }emo posti}i tako {to }emo kliknuti na dugme Tasks u okviru Navigation Panea.

Prozor komponente Tasks izgleda kao na slici 3-51:

Da biste kreirali svoj zadatak, kliknite na dugme New Task. Pojavit }e se prozor Task kojije skoro identi~an prozoru Appointment.

MICROSOFT OUTLOOK Tasks - Zadaci 221

Slika 3-51: Prozor komponente Tasks

DugmeNew Task

Kreiranje zadatka je identi~no kreiranju sastanka, s tim {to u okviru zadatka od potrebnihinformacija unosimo Subject – ime zadatka, Due date – rok za izvr{enje zadatka, Start date

– datum od kojeg treba da po~nemo sa izvr{enjem zadataka (ova opcija nije obavezna za unos),i po èlji moèmo definisati da li da nas Outlook upozori na izvr{enje zadatka ili ne.

Kao primjer zadatka unesite slijede}e podatke:

Subject: Isprintati ispitne rezultate i oka~iti ih na oglasnu tablu

Due date: 25. februar

Reminder: podesite na 25. februar u 12:00 AM.

Ako ste pravilno ovo uradili, prozor Task }e izgledati kao na slici 3-53:

Da biste spasili va{ zadatak, kliknite na dugme Save and Close.

MODIFICIRANJE ZADATAK AIzmjenu zadatka moète vr{iti na dva na~ina. Prvi na~in izmjene je da jednostavno kliknete

na }eliju (Subject ili Due Date) zadatka u kojoj èlite da napravite promjenu. Zatim unesetepromjenu i pritisnete tipku Enter na tastaturi (slika 3-54).

222 Tasks - Zadaci MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-53: Prozor Task

Drugi na~in modificiranja zadatka je da duplim klikom kliknete na zadatak. Otvorit }e seprozor Task. Nakon uno{enja izmjena u zadatku, kliknite na tipku Save and Close.

Ozna~avanje zadataka kao zavr{enih

Dodavanje zadataka na popis je samo prvi korak. Ako èlite efikasno upravljati svojimvremenom, morate redovno aùrirati statuse svojih zadataka.

Pretpostavimo da ste obavili zadatak ogla{avanja ispitnih rezultata. Jednostavno kliknite napotvrdni okvir u koloni Complete uz zadatak „Isprintati rezultate ispita i oka~iti na oglasnutablu“ (slika 3-55a i 3-55b).

Kada zadatak ozna~ite kao dovr{en, Outlook prikazuje kva~icu u potvrdnom okviru,mijenja boju fonta u sivu i krià tekst zadatka. Me|utim, ne bri{e zadatak sa popisa, tako dauvijek moète provjeriti je li zadatak zaista zavr{en.

MICROSOFT OUTLOOK Tasks - Zadaci 223

Slika 3-54: Prozor Tasks

Slika 3-55a: Prozor Tasks 3-55b

3.6. Pode{avanje (Setup) mail accountaDa bismo bili u mogu}nosti da koristimo sve ove pogodnosti koje nam pruà Outlook,

moramo podesiti svoj mail account. Obi~no }ete pode{avanje Outlooka raditi pri prvompokretanju, ali obzirom da su koraci isti, a zna~ajan broj korisnika koristi dvije ili vi{e mailadresa, u ovom poglavlju }emo objasniti kako se setuje Outlook mail account iz samogOutlooka. Da pojasnimo, Outlook podràva vi{e mail adresa i omogu}ava provjeravanje mail sadva ili vi{e e-mail accounta istovremeno. Postupak dodavanja novog accounta je u ovoj verzijiOutlooka prili~no pojednostavljen u odnosu na prethodne.

Dok se nalazite u Outlookovoj komponenti Mail, kliknite na grupu komandi Tools, papotom na komandu E-mail accounts (slika 3-56).

Pojavit }e se dijalo{ki okvir E-mail

accounts (slika 3-57).

Kiknite na opciju Add a new e-mail

account, a potom na dugme Next. Po-javit }e se naredni dijalo{ki okvir. Kliknitena dugme Add...

Pojavit }e se slijede}i dijalo{kiokvir (slika 3-58).

U ovom dijalo{kom okviru treba daizaberete koju vrstu e-mail serverakoristite. Odaberite opciju POP3 ikliknite na dugme Next. Ovo je naj~e{}ioblik e-mail servera i koriste ga ve}inaInternet service providera u svijetu,uklju~uju}i BiHNet i sve ve}i privatniprovideri u BiH. Pored POP3 servera,najvi{e kori{tene vrste e-mail serverasu Microsoft Exchange Server, kojiprestavlja groupware sistem i radi samo kada postoji MS Exchange server instaliran u va{ojmreì, te HTTP mail serveri koji ustvari predstavlju besplatne web-mail servise kao {to suHotmail, Yahoo mail i drugi.

224 Pode{avanje (Setup) mail accounta MICROSOFT OUTLOOK

Slika 3-56: E-mail Accoutns

MICROSOFT OUTLOOK Pode{avanje (Setup) mail accounta 225

Slika 3-57: Prozor Tasks

Slika 3-58: Prozor e-mail account



Ove podatke dobijate od vašegInternet service providera


U ovaj dijalo{ki okvir unesite podatke koji su potrebni da biste mogli da koristite Outlook

kao va{ e-mail browser. U okvire unesite slijede}e podatke (slike 3-59 i 3-60):

Your Name: Ime i prezime

Slijede}e podatke dobijate od Va{eg ISP-a:

E-mail Address: [email protected]

Incoming Mail Server (POP3): mail.efsa.unsa.ba

Outgoing Mail Server (SMPT): mail.efsa.unsa.ba

User Name: ime.prezime

Password: va{u lozinku

Kad ste zavr{ili sa unosom podataka, kliknite na dugme Test Account Settings. Koriste}iovu opciju, vidjet }ete da li ste ispravno podesili svoj mail account.

Prilikom testiranja pojavit }e se slijede}i dijalo{ki okviri. Kada se zavr{i provjera, pritisnitedugme Close. Ako ste sve dobro uradili prilikom pode{avanja, ekran za provjeru }e izgledati kaona slici 3-61.

Kada ste zavr{ili sa pode{avanjem e-mail accounta, kliknite na dugme Next i na slijede}emdijalo{kom okviru kliknite na dugme Finish (slika 3-62).

Ovim ste zavr{ili pode{avanje e-mail accounta i podesili ste Outlook tako da ga mo`etekoristiti za primanje i slanje elektronske po{te.

MICROSOFT OUTLOOK Pode{avanje (Setup) mail accounta 227

Slika 3-61: Provjera pode{avanja e-mail accounta

MICROSOFTEXCEL

2. MS Excel

2.1. Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije ........................109

2.2. Pokretanje Excela, osnovni elementi, ekrani i meniji............113Book (Workbook; Radna sveska) i Sheet (Worksheet; List - radni list) ....119Elementi menija Excela............................................................................121Meni File..................................................................................................121[tampanje sadr`aja Excela......................................................................123Meni Edit ................................................................................................124Rad sa opcijom Fill (Popuna) ..................................................................126Meni View ..............................................................................................127Meni Insert ..............................................................................................129Meni Format ..........................................................................................130Meni Tools ..............................................................................................134Meni Data ..............................................................................................136

2.3. Analiza podataka pomo}u Excela ..............................................138Rad sa formulama ..................................................................................138Graf i~ko prikazivanje podataka (kreiranje dijagrama) ............................150Upravljanje podacima u Excelu (Listovi i f iltriranje podataka) ................155Sortiranje ................................................................................................157Filtriranje podataka ................................................................................158

2.4. Primjeri ......................................................................................................162

2.5. Napredno kori{tenje Excela ..........................................................172Makroi ....................................................................................................172Pivot tabele..............................................................................................173Goal seek ................................................................................................174Solver ......................................................................................................175OLAP Cube i Excel kao BI klijenti ............................................................176Predef inirana rje{enja (Templejti) ..........................................................177Excel Add-Ins - Excel Add-Ons, Personal Productivity Tools......................179ProForma f irme Spreadware (www.spreadware.com) ............................179Adarus Business Plan za Off ice f irme Adarus (www.adarus.com) ..........180Vulcan FinanceCalc f irme VulcanSoft (www.vulcansoft.com)..................180Vizuelni "What-If" alati ............................................................................181

DETALJAN SADR@AJ

1. MICROSOFT EXCEL

2.1. Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije Prije pojave prvog spred{it programa1 (eng. Spreadsheet), krajem 70-ih i po~etkom 80-ih

godina pro{log stolje}a, poslovne obrade su vr{ene na mainframe ili minicomputer ra~unarimana kojima su razvijani i instalirani odgovaraju}i programi. Ti programi su bili pisani u klasi~nimprogramskim jezicima - jezicima tre}e generacije (uglavnom COBOL), sa vrlo niskim nivoomparticipacije krajnjih korisnika. Promjene u zahtjevima korisnika, ~ak i one minorne, suiziskivale manje ili ve}e izmjene u samom programskom kodu. Takvi zahtjevi su postajali sve~e{}i, imaju}i u vidu dinami~nost poslovanja i stalno rastu}e zahtjeve korisnika svih profila {toje, skoro po pravilu, stvaralo probleme na relaciji programeri - korisnici.

MICROSOFT EXCEL Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije 109

1 Kao i kod ve}ine drugih informati~kih termina, i u slu~aju spred{it tehnologije ne postoji jedinstven i op{teprihva}eni prijevod na na{jezik. Razli~iti termini se koriste, naprimjer: tabelarni prora~uni, tabelarne kalkulacije, spregnute tabele, matri~ni kalkulatori itd.Na{e je mi{ljenje da je svaki od ovih prevoda manjkav u smislu da ne iskazuje u potpunosti pravu su{tinu ove tehnologije. Stogasmatramo da je bolje koristiti jednostavno termin "spred{it", po istoj analogiji kako su se u na{em jeziku ve} udoma}ili termini kao{to su: kompjuter, hardver, softver i sl.

Slika 2-1: Prva verzija VisiCalca

Krajem 70-ih godina, Dan Bricklin2 i Bob Frankston su, najprije samostalno, a kasnije uokviru firme Software Arts razvili program VisiCalc (slika 2-1) koji se smatra prete~omspred{it programa. Bio je pisan u assembleru i instaliran na ra~unaru Apple II.

Kasnije su nastali sli~ni programi za tada{nje operativne sisteme CP/M i DOS, dok jesljede}i zna~ajniji istorijski korak predstavljalo kreiranje programa Lotus 1-2-3 kojeg je razvilafirma Lotus Development Corporation (Mich Kapor i Jonathan Sachs). Lotus je 1985. godinekupio firmu Software Arts, te je na taj na~in prestao dalji rad na VisiCalcu.

Prva verzija Excela je razvijena u periodu 1984-85. na ra~unaru Apple Macintosh. Krajem1987. godine je ura|ena DOS verzija ovog programa (Excel 2.0) za MS-DOS 3.0. Kada jeMicrosoft na trì{te operativnih sistema izbacio prvu verziju GUI-a (Graphical User Interface)operativnog sistema (Windows 3.0), krajem 1989. godine je Excel bio jedan od glavnihsoftverskih proizvoda za tu novu platformu OS-a. IBM je 1995. godine kupio Lotus i nastavio sanjegovim razvojem u okviru svojih Office/GroupWare paketa Lotus Notes i Domino. Excel jeod 1985. godine, kada je objavljena verzija 1.0, do danas doìvio zna~ajna pobolj{anja, uostalomkao i sve ostale Microsoft Office aplikacije.

110 Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije MICROSOFT EXCEL

2 Postoji ~ak i pri~a kako je Dan Bricklin na ideju o stvaranju jednog ovakvog softvera do{ao slu{aju}i predavanja iz Ra~unovodstva,odnosno posmatraju}i svog profesora kako neprestano bri{e stare i ispisuje nove brojeve nakon i najmanje rekalkulacije. Bricklin jebio MBA student na Harvard Business School.

Slika 2-2: Sadràj Officea 2003

U svojim prvim verzijama, Office paket je sadràvao ~etiri osnovne komponente: Word

(obrada teksta), Excel (spred{it), Access (desktop sistem za upravljanje bazama podataka) iPowerPoint (prezentacijski softver), da bi, nakon uvo|enja Interneta, sredinom 90-ih godina,bili dodati komunikacijski softver i softver za upravljanje vremenom. Danas je Excel dioMicrosoftovog Office paketa koji, u zavisnosti od verzije, sadrì i do 14 razli~itih programa (slika2-2), od Worda kao softvera za obradu teksta, do FrontPagea kao aplikacije za dizajn Weba iprograma Visio koji spada u kategoriju alata CASE.

Me|utim, treba re}i da Microsoft Office nije jedina opcija na podru~ju tzv. alata zapobolj{anje personalne produktivnosti u savremenim uredima (Personal Productivity Tools). Oviintegrirani setovi koji se jo{ nazivaju uredske ili office aplikacije se uglavnom koriste za podr{kurada u savremenom uredskom poslovanju. Microsoft Office je danas najzna~ajniji i naj~e{}ekori{teni Office paket, dok se od ostalih u praksi mogu susresti sljede}i (slika 2-3)3.

Lotus Smart Suite firme IBM sa osnovnim modulima: WordPro, Lotus 1-2-3, Approach,Freelance Graphics i Organizer.

Corel Suite firme Corel sa komponentama: Word Perfect, Quattro Pro, Paradox i CorelPresentations.

StarOffice firme Sun kao multiplatformski Office integrirani set koji se moè koristiti navi{e platformi OS-a (Linux, Solaris ili Windows). Sadrì sljede}e komponente:StarOffice Writer, StarOffice Calc, StarOffice Impress, StarOffice Draw i StarOfficeBase.

MICROSOFT EXCEL Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije 111

3 U okviru sadràja ovih uredskih paketa, spred{it aplikacije su boldirane.

Slika 2-3: Integrirani Office paketi

www.ibm.com www.corel.com www.sun.com

Spred{it je softver koji se smatra jednim od revolucionarnih dostignu}a u razvojuinformacijske tehnologije. Revolucionarnost se ogleda prije svega u tome {to ova vrstaprograma omogu}ava krajnjim korisnicima rje{avanje odre|enih problema obrade podataka nara~unaru i bez poznavanja programiranja i programskog jezika. Sastoji se od velike elektronsketabele koja, u zavisnosti od verzije, ima odre|eni broj redova i kolona i ~iji samo jedan mali diokorisnik vidi na ekranu. Korisnici mogu unositi numeri~ke ili tekstualne podatke u polja, kao idefinirati razne formule i funkcije. Svako polje koje se nalazi u presjeku jednog reda i jednekolone, naziva se jo{ i }elija (eng. cell).

Najzna~ajnija pogodnost koju pru`aju spred{it programi su "what-if" analize (analize tipa"{ta-ako"). Ove analize su vrlo bitne u raznim podru~jima gdje se donose upravlja~ke odluke, npr.u finansijama, prodaji, marketingu, planiranju itd., zato {to omogu}avaju automatsko i trenutnoprera~unavanje (rekalkulaciju) desetina, stotina, pa ~ak i hiljada pokazatelja u zavisnosti odpromjene jednog ili vi{e parametara. Naj~e{}e kori{teni spred{it programi su: Excel, Lotus 1-2-

3 i QuatroPro. Ove aplikacije imaju vrlo sli~an interfejs, kao {to se mo`e uo~iti na slici 2-4.

112 Uvod - Istorijat Excela i spred{it tehnologije MICROSOFT EXCEL

Slika 2-4: Spred{it programi

Excel Lotus 1-2-3

Corel Quatro Pro

2.2. Pokretanje Excela, osnovni elementi,ekrani i meniji

Ono {to korisnik vidi kad pokrene Excel je aplikacijsko okru`enje GUI (Graphical UserInterface) koje je vrlo sli~no drugim programima iz Office paketa (npr. Word), sa glavnimelementima kao {to su: Menu Bar, Toolbar, Document itd. Aplikacija je, kao i ostale aplikacijebazirane na Windowsu, razvijena u MDI tehnologiji (Multiple Document Interface). Me|utim, zarazliku od Worda, gdje Document (jedan ili vi{e) predstavlja "papir uvu~en u pisa}u ma{inu",kod Excela je taj Document ustvari jedna ogromna elektronska tabela koja je bazirana na logiciknjige (sveske ili radne sveske, engl. Book ili Workbook) i koja mo`e imati vi{e stranica iliradnih listova (Sheet ili Worksheet).

Da bismo pokrenuli Excel, moramo selektirati ovaj program sa liste Programs (All

Programs) koja se dobije nakon klika na dugme Start (slika 2-5a). Drugi na~in pokretanja oveaplikacije je da mi{em dva puta kliknemo na ikonu (shortcut) koju smo prethodno kreirali i

MICROSOFT EXCEL Pokretanje Excela, osnovni elementi, ekrani i meniji 113

Slika 2-5a: Pokretanje Excela - Meni Start

imamo je negdje na desktopu, a koja se odnosi na Excel. Tre}i na~in pokretanja Excela jedvostruki klik na bilo koju prethodno kreiranu Excel datoteku (slika 2-5b). Rezultat te aktivnostije najprije pokretanje Excela, a potom otvaranje odnosne datoteke.

Nakon pokretanja programa, na ekranu dobijamo sliku 2-6. Na ovoj slici se u centralnomdijelu mo`e uo~iti elektronska tabela (njen gornji lijevi dio) pod nazivom Book1 koju Excel

otvara po defaultu (automatski po pokretanju aplikacije). Korisnik mo`e istovremeno raditi sa

114 Pokretanje Excela, osnovni elementi, ekrani i meniji MICROSOFT EXCEL

Slika 2-5b: Pokretanje Excela - Shortcut pristup

Slika 2-6: Excel - glavni ekran

vi{e otvorenih knjiga (sveski), pri ~emu svaka sveska moè imati vi{e radnih listova - radnihstranica (Sheet1, Sheet2, Sheet3...), a maksimalno 16. Svakoj radnoj stranici odgovara jednavelika elektronska tabela sa poljima (}elijama) koja mogu da sadrè brojeve, tekst, formule itd.Ukupan broj redova i kolona zavisi od verzije Excela (najnovija verzija Office Excel 2003 sadrì65536 redova i 256 kolona). Redovi su ozna~eni brojevima (od 1 do 65536), dok su koloneozna~ene slovima (A, B, C… IV). Broj redova i kolona koje korisnik vidi zavisi i od veli~ine ekrana(npr. na prethodnoj slici je to 30 redova i 11 kolona, na 17" monitoru taj broj ide i do 46 redovai 19 kolona). Korisnik moè po potrebi koristiti sve }elije tabele, a ne samo one u gornjem lijevomuglu. Za ilustraciju, slika 2-7 prikazuje }eliju koja se nalazi u krajnjem donjem desnom uglu(presjek reda 65536 i kolone IV).

Osnovni elementi Excel ekrana su:

Naslovna traka (Title Bar)

Traka menija (Menu Bar)

Traka alata (Toolbar)

Traka za formule (Formula Bar)

Status Bar

Prva traka na Excelovom prozoru zove se naslovna traka jer nam pokazuje ime programakoji je aktivan u prozoru (Microsoft Excel), kao i ikonu koja simbolizira taj program (lijevi dio


Slika 2-7: Posljednja }elija u Excel tabeli (donji desni ugao tabele)

trake). Grafi~ki simboli na desnom dijelu trake naslova se odnose na odre|ivanje veli~ine ekranaaplikacije (Minimize - krajnje smanjivanje, Maximize - maksimalno pove}anje / Restore -vra}anje na prethodnu veli~inu, Close - zatvaranje aplikacije).

Druga traka je traka menija (slika 2-9) i sadrì Excelov "padaju}i" meni koji sluì za odabirraznih naredbi (opcija) koje se odnose na razli~ite operacije za kreiranje dokumenata u Excelu.

Tre}a traka na Excelovom ekranu je traka standardnih alata (Toolbar; slika 2-10). Svakialat na toj traci je predstavljen odgovaraju}om slikom (ikonom) i izvr{ava odre|enu funkcijukada se na tu sliku klikne mi{em. Korisnik moè da dodaje i uklanja pojedine alate koriste}iopciju Customize (View>Toolbars>Customize). Excel ima tzv. defaultni skup standardnihalata (Standard Toolbar) koji sadrì osnovne alate za rad sa radnim listovima (otvaranje,zatvaranje, editiranje radnih listova, printanje, slanje e-mailom itd.).

Naredbe koje su sadràne na traci menija i traci standardnih alata su grupirane prema vrstioperacija. Naprimjer, opcija File sadrì sve naredbe za rad sa fajlovima (New, Open, Close,


Slika 2-8: Naslovna traka

Slika 2-9: Traka menija

Slika 2-10: Traka alata

Save, Save As, Print itd.). Ove naredbe se pojavljuju na tzv. padaju}em meniju nakon {tokorisnik klikne mi{em na opciju File. Nakon toga, korisnik pomjeri pointer (strelicu; pokaziva~)mi{a na naredbu koju èli izvesti i klikne lijevom tipkom mi{a. Odabir odgovaraju}e operacije jemogu} i bez mi{a, samo sa tastaturom, tako da se koristi kombinacija tipke ALT i neke drugetipke (tipki). Naprimjer, ALT-F-O je kombinacija za otvaranje postoje}eg fajla, ALT-F-P sluì zaprintanje fajla itd. U okviru trake standardnih alata, naredbe Excela su prikazane odgovaraju}imsli~icama, tj. ikonama koje izgledom podsje}aju na aktivnost koju lijevi klik mi{a na tu ikonuobavlja. Program inicijalno postavlja standardne trake alata, ali u Excelu postoji trinaest trakaalata koje se po potrebi mogu postavljati i uklanjati iz prozora aplikacije (neke od njih supredstavljene na slici 2-11). Program automatski postavlja pojedine trake alata na ekran onogtrenutka kada po~nemo raditi sa onim dijelom programa koji je podràn tim alatima. Naprimjer,traka alata za grafikone se automatski prikazuje nakon po~etka rada s grafikonima. Trake alatakoje nisu vi{e potrebne za daljnji rad moèmo ukloniti sa ekrana.


Slika 2-11: Alati

Ispod trake standardnih alata se nalazi traka alata za formatiranje (slika 2-12), nazvanapo tome {to se ovi alati uglavnom upotrebljavaju za formatiranje }elija radne sveske i sadràjatih }elija. I ovdje postoji defaultni ili inicijalni set alata za formatiranje koji se pojavljuje popokretanju aplikacije, ali koji korisnik moè mijenjati.

Traka formula (slika 2-13) prikazuje aktivnu }eliju i njen sadràj. Nalazi se na vrhu radnogpodru~ja i moè biti u aktivnom ili neaktivnom modu (stanju). Neaktivna je kad prikazuje samoadresu i sadràj aktivne }elije, dok se kod aktivne vide jo{ tri simbola, a to su: Cancel

(poni{tavanje unosa), Enter (potvrda unosa) i Function Wizard (pomo}nik za unos funkcija).

Unos podataka u odre|enu }eliju se vr{i njenom aktivacijom tako {to se na nju kliknelijevom tipkom mi{a. Aktivna }elija ozna~ena je na radnom listu debljim rubom, dok se referencaaktivne }elije prikazuje u Name Boxu na lijevom kraju trake formula. Kada aktiviramo trakuformule, ili utipkamo znak "=" u bilo kojoj }eliji tabele, Excel automatski aktivira (uklju~i)grafi~ke simbole za Cancel, Enter i Function Wizard (fx) (slika 2-14).

Iza ovih simbola slijede znak "=" i slova (brojevi) koja se unose sa tastature. Nakon ukucavanjaèljenog teksta, pritisnemo tipku ENTER ili selektiramo neko novo polje u kojem ̀ elimo raditi novi unos.


Slika 2-12: Alati za formatiranje

Slika 2-13: Traka formula

Slika 2-14: Traka formula - aktiviranje nakon uno{enja simbola "="

Pokretanjem Excela se otvara nova radna knjiga (Book1) i smje{ta odmah ispod trakeformula. Book1 je naziv koji Excel dodjeljuje toj novootvorenoj radnoj knjizi, s tim da se tajdefaultni naziv moè pri prvom pohranjivanju fajla promijeniti. U dnu prozora se nalaze tabulatoriza aktiviranje razli~itih listova u radnoj svesci (do {esnaest listova), horizontalna klizna traka iliScroll Bar (traka za pomjeranje horizontalno ili lijevo-desno po radnom listu; slika 2-15).

Traka na samom dnu prozora zove se traka stanja (Status Line; slika 2-16), jer pokazujeinformacije o trenutnom stanju Excela.

Na slici 2-17 je prikazan glavni interfejs Excela sa osnovnim komponentama:

Book (Workbook; Radna sveska) i Sheet (Worksheet; List - Radni list)Radna sveska ili radna knjiga u Excelu je zapravo datoteka u kojoj se pohranjuju odre|eni

podaci na kojima se definiraju i izvode odre|ene ra~unske operacije. Me|utim, kako svakasveska moè sadràvati vi{e listova, tako se i razli~ite vrste povezanih informacija mogu ureditiu jednoj datoteci.

Listovi (Sheet1, Sheet2, Sheet3…) se koriste za upisivanje podataka, teksta, formula ifunkcija, odnosno, sluè za razli~ite oblike izra~unavanja i analiza podataka. Na nekoliko radnihlistova u okviru jedne ili vi{e radnih knjiga se mogu istodobno unositi podaci, izvoditi operacijenad tim podacima, kao i uspostavljati veze (linkovi) izme|u podataka koji se nalaze u razli~itimlistovima (sveskama). Sli~no se moè raditi i sa ostalim formama podataka (tabele, grafikoni isl.), koje se mogu smje{tati u iste ili razli~ite listove (knjige). Jedna od najzna~ajnijih mogu}nostiExcela je definiranje dinami~kih linkova (veza) izme|u razli~itih veli~ina (polja) unutar jednog iliizme|u razli~itih radnih dokumenata i / ili radnih knjiga. Pri tome, izmjena vrijednosti jedne


Slika 2-15: Klizna traka

Slika 2-16: Statusna linija

nezavisne veli~ine (polja) moè da rezultira automatskim izmjenama vrijednosti svih veli~ina kojena bilo koji na~in zavise od te veli~ine.

Nazivi radnih listova se nalaze u donjem lijevom uglu (slika 2-17). Kao {to se moè uo~iti, radnilistovi su u grafi~kom smislu predstavljeni kao klasi~ni listovi (odjeljci) u kartoteci, ~ime se èliuspostaviti logika sa tradicionalnim na~inom pohranjivanja podataka na papirnim medijima. Excelovim listovima dodjeljuje generi~ke nazive (Sheet1, Sheet2, Sheet3 itd.), s tim da se broj i nazivlistova moè mijenjati. Naprimjer, ako èlimo promijeniti naziv radnog lista Sheet1, pozicioniramopointer mi{a na naziv Sheet1 u dnu radne sveske, pritisnemo desnu tipku mi{a i na padaju}emmeniju odaberemo opciju Rename (slika 2-18). Nakon toga, u polju naziva lista upi{emo ̀ eljeni naziv.


Slika 2-17: Excel - osnovne komponente

Traka menija(Menu Bar)

Traka formula(Formula Bar)

Odabir funkcije(Insert Function)

Traka za formatiranje(Formatting Bar)

Traka sa alatima(Tools Bar)

Pomo}(Help)

Red(Row): 5

Polje-}elija(Cell):C24

Kolona(Column):I

Radni listovi(Sheet1, 2, 3 ...16)

Traka za crtanje(Drawing)

Statusna linija(Status Bar)

Pokretne trake:horiz-vertik.(Scroll Bars)

Prethodno kori{tenifajlovi i pomo} u

kreiranju novog fajla

Elementi menija Excela

Sadr`aji menija File, Edit i View kod Excela su skoro identi~ni kao i kod Worda, pa se njimaovdje ne}emo detaljnije baviti. Navest }emo samo one detalje koji su specifi~ni za ovu aplikaciju.

Meni File

Meni File (slika 2-19) sadr`i opcije za upravljanje fajlovima koje kreira (koristi) Excel.Sli~no kao i kod Worda, i ovdje su na vrhu liste opcije New, Open i Close koje se koriste za


Slika 2-18: Opcija Rename za promjenu naziva radnog lista

Slika 2-19: Meni File

kreiranje nove datoteke (New), otvaranje postoje}e (Open) i zatvaranje ve} otvorene datoteke(Close).

Opcije Save, Save As i Save As Web Page su iste kao i kod Worda, dok Save Workspace

pohranjuje informacije o nekoj otvorenoj radnoj svesci (veli~ina ekrana, podru~ja za printanje, prikazpode{avanja i sl.), ali ne pohranjuje samu radnu svesku.

Opcija Permissions u meniju File se odnosi na kori{tenje modula Information Rights

Management (IRM) koji je Microsoft implementirao u okviru Office 2003 paketa, a ti~e seodre|enih nivoa za{tite dokumenata u smislu neovla{tenog editovanja, proslje|ivanja(forwardovanja) i kopiranja fajlova. Postoji poseban IRM klijent program koji je potrebnoinstalirati da bi se koristila ova opcija.

Selektiranjem opcije File Search (slika 2-20), u desnom dijelu ekrana se dobija prozor prekokojeg mo`emo potra`iti neku datoteku.

Opcija Send To, sli~no kao i kod Worda, daje mogu}nost direktnog slanja dokumenta putem e-maila, odnosno faxa.


Slika 2-20: Opcija File Search

[tampanje sadràja Excela

Na po~etku smo rekli da Excel, sli~no kao i Word, radi sa jednim ili vi{e dokumenata ~ijisadràj je, po potrebi, mogu}e dobiti i na papirnom mediju. Ako pogledamo na meni File, uo~it}emo opcije Print (slika 2-21), Print Preview i Page Setup.

Na ovom ekranu moèmo uo~iti jedan novi sadràj u odnosu na meni Print kod Worda, a toje modificirana opcija Print what u donjem lijevom uglu ekrana. Ovdje postoji mogu}nostodabira printanja ~itave radne sveske (Entire Workbook), aktivnog radnog lista (jednog ili vi{enjih) ili selektiranog dijela (Selection).

Excel ima dodatnu funkciju Print Area koja se koristi za odre|ivanje podru~ja iz tabele kojegèlimo printati. Selektiranje odre|enog podru~ja (Area) u okviru Excel tabele vr{imo tako {to mi{emkliknemo (lijevi klik) na gornji lijevi ugao tog podru~ja i prevu~emo ka donjem desnom dijelu togpodru~ja dok ne osvijetlimo sva polja koja èlimo printati. Potom odaberemo opciju Print Area>Set

Print Area sa menija File. Nakon te radnje, uo~it }emo da je Excel "uokvirio" podru~je koje smoselektirali, {to zna~i da smo odabrali samo taj dio tabele za printanje. To moèmo provjeritiodabirom opcije Print Preview, tako|er sa menija File, nakon ~ega dobijamo ekran koji prikazujekako }e na{a tabela, odnosno podru~je koje smo odabrali, izgledati na papiru (slika 2-22).

Ostali elementi opcije Print (pode{avanje formata papira, margina, zaglavlja i podno`ja,kvaliteta {tampe i sl.) su isti ili vrlo sli~ni opcijama u Wordu, te se njima ovdje ne}emo baviti.


Slika 2-21: Opcija Print

Pored ovih standardnih opcija, Excel sadrì i neke dodatne elemente za printanje koji su bitni saaspekta sadràja tabela. Tako, npr. u okviru ekrana Page Setup (slika 2-23) postoji opcijaSheet koja korisniku daje mogu}nost da definira neka dodatna svojstva u vezi printane verzijedokumenta ili njegovog dijela (npr. ako odaberemo opciju Gridlines, tabela }e biti isprintana saizraènim, tj. uokvirenim redovima i kolonama).

Meni Edit

Excelov meni Edit je predstavljen na slici 2-24.


Slika 2-22: Print Preview

Slika 2-23: Page Setup

Za premje{tanje podataka unutar i izme|u radnih tabela (kompletno prebacivanje ilikopiranje sadràja) Excel koristi kombinaciju standardnih alatki Copy i Paste, odnosno Cut iPaste. Potrebno je jednostavno odabrati jednu ili vi{e }elija koje èlimo prebaciti na neku drugulokaciju ili kopirati njihov sadràj. Nakon {to smo selektirali polje koje èlimo kopirati ili prebacitina neko drugo polje, kliknemo na dugme Copy (Cut) i oko tog polja pojavit }e se crtice koje sepokre}u. Naredni korak je da kliknemo na po~etak }elije u koju èlimo da kopiramo (prebacimo)podatak. Potom pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na desnu tipku mi{a i odaberemo opcijuPaste sa menija, ~ime }e se podatak kopirati (prebaciti) sa prethodne lokacije.

Drugi na~in koji se moè koristiti za premje{tanje sadràja je metod Drag-and-Drop. Mi{emselektiramo polje u kojem se nalazi podatak koju ̀ elimo kopirati (prebaciti) u neko drugo polje. Pointermi{a pomjerimo ka jednoj od ivica polja dok ne promijeni oblik u bijelu strelicu pra}enu malim kriì}emu pozadini. Zatim kliknemo na lijevu tipku mi{a i, drè}i tipku pritisnutu, prevu~emo polje do èljenelokacije (operacija Drag), a potom otpustimo lijevu tipku mi{a (Drop). Podatak je sa prethodne lokacijepreba~en na novu. Ukoliko ̀ elimo kopirati ̀ eljeni podatak, to }emo uraditi na isti na~in, samo moramoprije operacije pritisnuti tipku Ctrl na tastaturi i dràti je sve vrijeme tokom operacije Drag-and-Drop.

Ako se u nekoj }eliji nalaze podaci koji nam vi{e nisu potrebni, moèmo ih vrlo jednostavnoobrisati tako da odaberemo tu }eliju i pritisnemo tipku Delete na tastaturi.


Slika 2-24: Meni Edit

Najzna~ajnije razlike kod menija Edit su sadràne u opcijama Paste Special i Fill. OpcijaPaste Special (slika 2-25) se koristi u slu~ajevima kada se èli kopirati ne samo odre|enanumeri~ka vrijednost, ve} i kompletan sadràj koji uklju~uje i formule.

Klikom na opciju Paste Special dobija se sljede}i ekran (slika 2-25):

Opcije Paste Special su naro~ito zna~ajne kod povezivanja odre|enih polja izme|upojedinih radnih listova, odnosno radnih sveski. Pri tome, korisniku na raspolaganju stojerazli~ite opcije kopiranja: formula, vrijednosti, formata itd., dok opcija Paste Link omogu}avatzv. dinami~ko povezivanje polja u smislu da svaka izmjena u polju koje se kopira, odnosno bilokojem polju ~ija vrijednost je na bilo koji na~in sadràna u vrijednosti tog polja, rezultiraizmjenom sadràja polja u nekom drugom listu ili radnoj svesci na koje je postavljen taj link. Uprimjeru 1 na kraju poglavlja je ilustrirana ova opcija Excela.

Rad sa opcijom Fill (Popuna)

U sastavu menija Edit, Excel sadrì i opciju Fill koja spada u jednu od zna~ajnijih funkcija saaspekta efikasnosti unosa podataka. Naprimjer, ako u neko polje unesemo po~etni mjesec, dan,ili neki broj, Excel moè popuniti ostatak reda (kolone) automatski. Slika 2-26 daje pregled opcija.

Opcije Find and Replace i Go To (slika 2-27) se koriste za traènje odre|enih sadràja unutartabele (Find), zamjenu sadràja (Replace), odnosno pomjeranje kursora na odre|enu lokaciju (Go To).


Slika 2-25 Paste Special

Opcija Find and Replace se koristi preko sljede}eg dijalo{kog ekrana:

Na ekranu su date opcije koje stoje na raspolaganju za traènje odre|enih elemenata unutarradnog lista, odnosno kompletne radne sveske.

Meni View

Meni View (slika 2-28) sadrì razne opcije koje se odnose na prikaz radnog lista, formulabara, statusnog bara, zaglavlja i podno`ja, komentara, opcije full-screena, te raznih veli~ina(procenata) zumiranja. Ovaj padaju}i meni tako|er sadrì opciju Toolbars preko koje se moguuklju~ivati / isklju~ivati razne trake sa alatima. Ova opcija je predstavljena na slici 2-29.


Slika 2-26: Opcija Fill

Slika 2-27: Find-Replace


Slika 2-28: Meni View

Slika 2-29: Izbor traka alata

Meni Insert

Meni Insert (slika 2-30) sadrì listu elemenata koji se mogu insertovati (ubaciti; umetnuti)na odre|enoj lokaciji u Excel tabeli. Ti elementi su: polja (Cells), red (Row), kolona (Column),radna sveska (Worksheet), grafikon (Chart), simbol (Symbol), prekid stranice (Page Break),funkcija (Function), ime (Name), komentar (Comment), slika (Picture), dijagram (Diagram),razli~iti tipovi objekata (Object) i Web-hiperlink (Hyperlink).

Strukturu podataka u Excel tabeli moèmo mijenjati umetanjem novih i brisanjem postoje}ihsadràja koji se nalaze u poljima (}elijama), odnosno redovima i kolonama. Nakon umetanjanovih ili brisanja postoje}ih polja (kolona, redova), Excel automatski pomi~e susjedne }elije(redove, kolone) lijevo-desno ili gore-dole. Me|utim, treba napomenuti da je brisanje sadràjajedne ili vi{e }elija postupak kojim se bri{e sadràj, ali prazna }elija ostaje, kao i odnosni red ikolona. Umetanje (insertovanje) i brisanje sadràja su operacije koje su izvodive i bez gorepredstavljenog menija. Selektiranjem odre|enog polja ili vi{e njih unutar radne tabele i klikom nadesnu tipku mi{a dobije se lista opcija predstavljena na slici 2-31:


Slika 2-30: Meni Insert

Izborom opcija Insert i Delete, korisnik dobija novi ekran (slika 2-32) putem kojeg ga Excelpita {ta da radi, tj. u kojem pravcu }e da pomakne postoje}e redove ili kolone nakon ubacivanjanovih redova (kolona) ili brisanja postoje}ih.

Meni Format

Excel omogu}ava izbor standardnih opcija za formatiranje teksta i numeri~kih vrijednosti nasli~an na~in kao i u Wordu. Tip slova, stil, veli~ina, boldiranje teksta, opcija italic, podvla~enjeteksta, liste sa brojevima i/ili bulletima, centriranje teksta, lijevo i desno poravnanje, opcije


Slika 2-31: Opcije desnog klika mi{a

Slika 2-32: Opcije Insert i Delete

indenta, boja teksta, boja }elije (reda i / ili kolone) itd. se ne}e obrazlagati obzirom da su onedetaljnije obra|ene u poglavlju o Wordu, odnosno, imaju}i u vidu ~injenicu da ve}ina korisnikaExcel u~i nakon prethodno savladanog Worda.

Formatiranje sadràja specifi~nih za Excel obavlja se izborom opcija na meniju Format

(slika 2-33).

Razni oblici formata koji se odnose na polja (}elije) nalaze se na ekranu koji se dobijeodabirom opcije Cells sa prethodne slike.

U okviru ekrana Format Cells (slika 2-34) postoji ~itav niz opcija za formatiranje }elija usmislu poravnanja, fontova, bordera (granica }elije), za{tite sadràja }elije i sl. Tako|er, date sui razli~ite opcije formatiranja za numeri~ke vrijednosti }elija kao {to su: broj decimalnih mjesta,oznaka valute, format za datum i vrijeme itd.

Posebni, padaju}i meniji su raspoloìvi i za formatiranje reda (Row), kolona (Column) i~itavog radnog lista (Sheet).


Slika 2-33: Meni Format

Posebna vrsta formata, tzv. uslovno formatiranje (Conditional Formatting), je tako|erraspoloìvo na meniju Format (slika 2-35).

Ova opcija je naro~ito pogodna kod tabela u kojima se èle ista}i odre|ene broj~anevrijednosti. Naprimjer, u narednoj tabeli su prezentirani izdaci za telefon u ~etiri odjela nekefirme. Pomo}u uslovnog formatiranja moè se definirati da se posebno istaknu polja sa


Slika 2-34: Opcije formatiranja polja

Slika 2-35: Uslovno formatiranje

odre|enom vrijedno{}u. U konkretnom slu~aju su crvenom bojom istaknuta ona polja tabele(oni odjeli) koji su u odre|enom mjesecu imali izdatke ve}e od 1.000 KM (slika 2-36).

Ova tabela je rezultat primjene uslovnog formata definiranog na slici 2-37:

Posebna kategorija formatiranja }elija je Autoformat (slika 2-38), opcija koja se tako|ernalazi na meniju Format. Ova opcija daje izbor tzv. templejta (obrazaca) za efikasnije ure|enjetabela.


Slika 2-36: Uslovno formatiranje - primjer 1

Slika 2-37: Uslovno formatiranje - primjer 2

Meni Tools

Padaju}i meni pod nazivom Tools sadr`i skup dodatnih funkcija, tj. alata koji stoje naraspolaganju za napredno kori{tenje Excela (slika 2-39). Tu spadaju sljede}e opcije: spelovanjeteksta (Spelling), dijeljenje dokumenata (Sharing), forme za{tite (Protection), onlinekolaboracija (Online Collaboration), rad sa makroima itd.


Slika 2-38: Autoformat

Slika 2-39: Meni Tools

Pored navedenih opcija, meni Tools sadrì i neke tehnike za analizu podataka iz podru~jaoperacionih istraìvanja kao {to su Goal Seek, Scenarios ili Solver. Korisniku stoje naraspolaganju i dodatne tehnike za naprednu analizu podataka koje po pravilu ne dolaze podefaultnoj instalaciji Excela, ve} ih je neophodno instalirati (aktivirati) po potrebi. Ove tehnike,tj. alati, se instaliraju odabirom opcije Add-Ins na meniju Tools (slika 2-40).

Meni Tools sadrì tako|er i stavke Customize (slika 2-41) i Options (slika 2-42), prekokojih se mogu vr{iti izmjene raznih oblika pode{avanja pri kori{tenju Excela.


Slika 2-40: Excel Add-Ins

Slika 2-41: Opcija Customize

Meni Data

Meni Data (slika 2-43) sadrì opcije za kori{tenje Excela kao sistema za upravljanjepodacima. Podaci se organiziraju u okviru tzv. listi sa obilje`jima koja se koriste kod bazapodataka (slogovi, atributi, karakteri, polja itd.) na kojima se primjenjuju odre|ene operacijekarakteristi~ne za baze podataka. To su operacije sortiranja slogova, traènja i pretraìvanja,filtriranja, validacije, reportinga i sl.


Slika 2-42: Tools > Options

Slika 2-43: Meni Data

Meni Window (slika 2-44) sadrì, pored ostalih, opciju Freeze Panes pomo}u koje se"zamrzavaju" redovi, odnosno kolone unutar radnog lista koje korisnik èli obavezno imati na ekranu.

Meni Help (slika 2-45) sadrì razne oblike pomo}i korisniku, bilo da se radi o lokalnom helpfajlu koji se nalazi instaliran unutar Excela, ili online helpu sa Microsoftove Web stranice. Ovajmeni sadrì i opcije Check for Updates, Activate Product, Detect and Repair i sl., a koje seodnose na aspekte aktiviranja programa nakon instalacije, instaliranja novih opcija, tj. verzijakoje Microsoft postavlja na Web stranicu itd.


Slika 2-44: Meni Window

Slika 2-45: Help meni

2.3. Analiza podataka pomo}u Excela

Nakon {to smo prikazali osnovne ekrane i menije Excela ~ije je poznavanje neophodno zarad sa tom aplikacijom, sada moèmo demonstrirati kori{tenje Excela u obradi podataka.Obzirom na to da su formule osnova bilo koje ra~unske operacije, neophodno je najprijeupoznati se sa njihovim formatima i unosom, kao i upotrebom u kalkulacijama.

Rad sa formulama

Formule su skupovi instrukcija ~iji je osnovni zadatak izvo|enje operacija na podacima utabeli. Svaka formula po~inje znakom jednakosti nakon kojeg slijedi oznaka elementa ili nekapredefinirana funkcija. Naprimjer:

=A5+A6 Sabiranje dva broja u poljima A5 i A6

=A5*B5 Mnoènje dva broja u poljima A5 i B5

=SUM(D3:D15) Funkcija za sumiranje numeri~kih vrijednosti u opsegu D3 do D15

=MAX(F5:F22) Funkcija za iznalaènje maksimalne vrijednosti brojeva u opseguF5 do F22

=AVERAGE(C12:C122) Funkcija za iznalaènje prosje~ne vrijednosti brojeva u opsegu C12 do C122.

Formula je, dakle, matemati~ki izraz koji, koriste}i adrese }elija, imena }elija, funkcije ioperatore, izra~unava rezultat na osnovu argumenata (naj~e{}e su to numeri~ke vrijednosti) u}elijama radne sveske. Pored numeri~kih vrijednosti, formule sadrè jedan ili vi{e operatora kojinazna~uju odre|ene operacije na podacima.

Operatori specificiraju tip kalkulacije koja se izvodi nad podacima. Excel sadrì ~etiriosnovna tipa operatora:

aritmeti~ki

operatori pore|enja

tekstualni

referencijalni operatori

Aritmeti~ki operatori sluè za izvo|enje osnovnih matemati~kih operacija na odre|enimvrijednostima. To su operacije sabiranja, oduzimanja, dijeljenja i mnoènja, zatim procentualnei eksponencijalne operacije (tabela 2-1).

138 Analiza podataka pomo}u Excela MICROSOFT EXCEL

Operatori pore|enja (tabela 2-2) ili komparacijski operatori omogu}avaju komparacijuvrijednosti. Ako je uslov zadovoljen, rezultat je TRUE (istina), a ako nije, onda je FALSE (nije istina).

Tekstualni operatori omogu}avaju dodavanje (kombinovanje) teksta u cilju dobijanja novihkonstrukcija. Tekst operator je znak &.

Referencni operatori (tabela 2-3) definiraju opseg polja na kojima se izvode operacije.

MICROSOFT EXCEL Analiza podataka pomo}u Excela 139

Aritmeti~ki operator Zna~enje (primjer)

+ Sabiranje (5+5)

- Oduzimanje (8-4); negacija (-1)

* Mno`enje (6*3)

/ Dijeljenje (18/3)

% Procenat (10%)

^ Eksponencijalni (3^2)

Tabela 2-1: Aritmeti~ki operatori

Operator pore|enja Zna~enje (primjer)

= Jednako (A1=B1)

> Ve}e od (A1>B1)

< Manje od (A1<B1)

>= Ve}e ili jednako od (A1>=B1)

<= Manje ili jednako od (A1<=B1)

<> Razli~ito (A1<>B1)

Tabela 2-2: Operatori pore|enja

Referencni operator Zna~enje (primjer)

: Operator opsega izme|u dvije reference (D3:D18)

; Operator koji kombinira dvije fizi~ki odvojene reference u jednu (npr. SUM(A2:A12;H2:H22))

space Tzv. intersekcijski operator vra}a referencu koja je zajedni~ka za dvije reference (B7:D7 C6:C8)

Tabela 2-3: Referencni operatori

Formula izvodi operacije na operandima odre|enim redoslijedom. Formulu defini{e znakjednakosti (=) koji se uvijek nalazi na po~etku, a to je znak Excelu da sve ono {to slijedi nakontog znaka tretira kao formulu. Iza njega slijede operatori koji odre|uju tip operacije i operandina kojima se izvodi operacija. Redoslijed izvo|enja odre|enih operacija zavisi od samihoperatora, a Excel ima definiran redoslijed primjene pojedinih operatora po prioritetu. Ako uformuli imamo vi{e operatora, Excel koristi prioritete za obradu po redoslijedu, kako jedefinirano tim prioritetima. Me|utim, ako koristimo dva operatora koji su istog nivoa prioriteta,Excel izvr{ava operacije po logici slijeva nadesno.

Zagrade se mogu koristiti da se promijeni redosljed operiranja. Sintaksna pravila vrijedekao i u matematici.

Konstante su one vrijednosti koje se ne dobijaju prora~unima ve} ih korisnik zadaje.

Reference predstavljaju jedno polje ili skup polja u tabelama ~ije se vrijednosti koriste kaooperandi u formulama. Mogu ozna~avati jedno polje ili kombinaciju polja uz pomo} gorenavedenih referencnih operatora. Excel po defaultu koristi A1 referencni stil. To zna~i da seosnovna referenca sastoji iz oznake kolone i oznake reda u kojem se nalazi to polje. U osnoviimamo dvije vrste referenci:

Relativne reference su zasnovane na pozicionoj relaciji u odnosu na polje u kojem se nalaziformula koja sadr`i tu referencu.

Apsolutne reference.

Formule se unose u polja kao i svaka druga numeri~ka ili tekstualna vrijednost. Uno{enjeformula prikazat }emo na sljede}em primjeru.

Na slici 2-46 je predstavljena datoteka "Primjer-formule", odnosno jedan njen dio.Prezentirani su podaci o prodaji nekog proizvoda po pojedinim kvartalima (Q1, Q2, Q3, Q4) icijenama koje su ostvarene u odnosnom kvartalu. Da bismo izra~unali vrijednost prodaje(Prihod) po pojedinim kvartalima, koristit }emo formulu KOLI^INA x CIJENA. U polju C6 trebamoupisati formulu koja }e izra~unati prihod za prvi kvartal.

Postupak je sljede}i:

Kliknemo na polje C6

Utipkamo znak jednakosti (=) koji je neophodan za uno{enje svih formula

Utipkamo C4*C5

Pritisnemo na tipku ENTER ili kliknemo na bilo koje drugo polje


Uno{enje navedenih vrijednosti prikazuje se i u Formula baru.

Nakon pritiska na tipku ENTER, u polju C6 se pojavljuje broj 5382, {to predstavlja rezultatmnoènja 234x23. Istu formulu, samo nad drugim vrijednostima (prodata koli~ina, cijena),koristit }emo za izra~unavanje prihoda u preostalim kvartalima. Da ne bismo ponovo utipkavaliistu formulu, postoje}u }emo jednostavno kopirati u polja D6, E6 i F6. Excel ima tu dozu"inteligencije" da "shvati" da u kopiranim formulama treba koristiti koli~ine i cijene za taj kvartal.Zato }emo kopirati postoje}u formulu (prihod za Q1 iz polja C6) u preostala polja (prihodi zakvartale Q2, Q3 i Q4, a to su polja: D6, E6 i F6). Kopiranje moèmo uraditi na sljede}i na~in:

Lijevom tipkom mi{a kliknemo na polje C6, a potom pritisnemo desnu tipku i odaberemoopciju Copy. Potom kliknemo lijevom tipkom na polje D6, drìmo je i selektiramo polja D6, E6 iF6. Otpustimo lijevu tipku, kliknemo na desnu i odaberemo opciju Paste. Excel }e kopiratiformulu iz polja C6 i primijeniti je na konkretne vrijednosti koje se nalaze u kolonama D, E i F.Dobit }emo izra~unate vrijednosti prihoda za sva ~etiri kvartala.

Ako u formuli imamo vi{e od jednog operatora, potrebno je da kreiramo sloènu formulu. Usloènoj formuli se prvo izvr{avaju operacije mnoènja i dijeljenja, a potom sabiranja ioduzimanja. Ako èlimo da se jedan dio sloène formule prvi izra~una u smislu prvenstva,trebamo taj dio staviti u zagradu. Excel }e sve {to se nalazi u zagradama izra~unati prijeizvr{avanja ostalih operacija unutar formule. Tako }e, naprimjer, rezultat formule =A5+A10*B5biti razli~it od rezultata formule =(A5+A10)*B5.

Funkcije su predefinirane formule koje su kreirane da bi olak{ale izvr{avanje kompleksnihra~unskih radnji. Tako, naprimjer, funkcija SUM izra~unava sumu (zbir) brojnih vrijednosti unutarzadatog opsega (reda ili kolone) koji je definiran u zagradi. Sli~no je obja{njenje funkcija MAX i MIN,koje imaju za cilj izra~unavanje maksimalne (minimalne) vrijednosti unutar jednog niza brojeva.


Slika 2-46: Primjer za izra~unavanje proizvoda

Sa aspekta krajnjeg korisnika, kori{tenje ovih funkcija je vrlo jednostavno i ne zahtijevanikakvo programersko znanje da bi se izra~unala suma nekog niza brojeva ili maksimalna(minimalna) vrijednost nekog niza brojeva.

Funkcije, dakle, predstavljaju posebnu vrstu sloènih formula koje izvode zadane operacijei kao rezultat daju odgovaraju}e vrijednosti. Neke funkcije su namijenjene za jednostavnaizra~unavanja i u tom smislu one zamjenjuju niz repetitivnih operacija. Tako, naprimjer, funkcijaSUM(M5:M15) izra~unava sumu (zbir) vrijednosti u definiranom podru~ju (M5:M15). Onazamjenjuje ispisivanje formule za sabiranje koja bi se morala napisati u sljede}em formatu:"=M5+M6+M7+M8+M9+M10+M11+M12+M13+GM14+M15". Postoje, me|utim, mnogosloènije funkcije kao {to su statisti~ke i finansijske funkcije ili njihove kombinacije. Naprimjer:

=IF(P10>4000;P10*25/100;P10*20/100)

=IF(F9="I";(TODAY()-H9)*G9;0)

=IF(MIN(D5:M5)=1;1;ROUND(AVERAGE(D5:M5);0))

Funkcije mogu kao argumente koristiti adrese raspona podataka (npr. F1:F18), imenaraspona (npr. TRO[KOVI) ili samo broj~ane vrijednosti.

Funkcije se mogu koristiti kao:

Zasebne formule

U kombinaciji s drugim funkcijama

Kao dio sloène formule

Kao dio makro naredbe

Svaka funkcija sadrì sljede}a tri elementa:

Znak jednakosti (=) koji ozna~ava da slijedi funkcija (formula)

Ime (naziv) funkcije (npr. SUM), sa ciljem da nazna~i koja vrsta operacije }e se izvr{iti

Argumente funkcije (npr. opseg H5:H15), koji predstavljaju vrijednosti, odnosno adrese}elija na ~ije }e se vrijednosti funkcija aplicirati

Excel sadrì (podràva) preko 200 funkcija koje su klasificirane kao:

Matemati~ke

Finansijske

Datum i vrijeme


Statisti~ke

Logi~ke

Funkcije baze podataka

Lookup & Reference

Text

Informacijske

Matemati~ke i trigonometrijske funkcije (Math&Trig) - funkcije kao {to su: ABS(apsolutna vrijednost nekog broja), SIN (sinus), COS (cosinus), RAND (generiranje slu~ajnogbroja), INT (integer ili cjelobrojna veli~ina), SQRT (kvadratni korijen broja), SUM (zbir numeri~kihvrijednosti), MIN (minimalni broj u okviru nekog opsega), MAX itd.

Financijske funkcije (Financial) - funkcije iz podru~ja finansijske matematike koje sekoriste u finansijskom menad`mentu. Neke od naj~e{}e kori{tenih finansijskih funkcija su: NPV(neto sada{nja vrijednost), FV (budu}a vrijednost), IRR (interna stopa rentabiliteta), PMT(otplate na kredite) itd.

Funkcije datuma i vremena (Date & Time) - pruàju mogu}nost kori{tenja veli~ina baziranihna vremenu u odre|enim kalkulacijama. Primjeri ovih funkcija su: DAY, NOW, DATE, TODAY.

Statisti~ke funkcije (Statistical) - predstavljaju zna~ajnu pomo} u primjeni statisti~kihmetoda i tehnika u obradi podataka. Excel podràva 70-ak najzna~ajnijih statisti~kih funkcijakao {to su: AVERAGE (prosje~na vrijednost), COUNT (broj pojavljivanja numeri~kih vrijednostiunutar nekog opsega), CORREL (koeficijent korelacije izme|u dva seta vrijednosti), STDEV(standardna devijacija), COVAR (kovarijansa), VAR (varijansa) itd.

Logi~ke funkcije (Logical) - omogu}avaju kori{tenje logi~kih izraza i preduzimanjaodre|enih operacija u odnosu na vrijednost odnosnog izraza (ta~no, neta~no). Naprimjer, jednaod naj~e{}e kori{tenih logi~kih funkcija IF ima sljede}i format:

IF (tvrdnja, rezultat ako je tvrdnja istinita, rezultat ako je tvrdnja neistinita) gdje je tvrdnja logi~kiizraz koji testiramo (npr. IF A5>0), a preostala dva izraza su vrijednosti (formule, funkcije ili akcije)koje odgovaraju}e polje poprima u odnosu na to da li je prethodni logi~ki izraz ispunjen ili ne.

Naprimjer, u polju A10 moèmo upisati sljede}u funkciju: =IF(A8>0,A8+100, 0), koja zna~isljede}e: ako je vrijednost polja A8 pozitivna (ve}a od nule), onda }e vrijednost polja A10 bitijednaka A8+100, a ako nije, tj. ako je manja ili jednaka nuli, onda }e vrijednost polja A10 biti 0.


Funkcije za rad s bazama podataka (Database) - pruàju mogu}nost efikasnogupravljanja podacima, odnosno kori{tenje Excela kao sistema za upravljanje bazamapodataka. Ovo, naravno, ne zna~i da Excel moè zamijeniti jedan klasi~ni DBMS softver kao{to je, npr. Access, ali se moè koristiti za odre|ene aspekte upravljanja podacima. U tu svrhuse koriste funkcije kao {to su: DMAX, DMIN, DAVERAGE itd. i one nose nazive koji po~injuslovom D (otuda naziv D-funkcije - Dfunctions). Ve}ina ovih funkcija ima sljede}i format:

FUNKCIJA (Baza_podataka, polje, kriterij)

Naprimjer, funkcija DAVERAGE (baza_podataka, polje, kriterij) se moè koristiti zaiznalaènje prosje~ne vrijednosti u nekoj bazi podataka prema zadatom kriteriju.

Lookup & Reference funkcije (Funkcije za pretraìvanje i referencne funkcije) - koristese za pronalaènje odre|enih vrijednosti u radnim listovima. Naj~e{}e kori{tene su sljede}efunkcije: HLOOKUP, VLOOKUP, CHOOSE itd.

Tekstualne ili funkcije koje se koriste u radu sa tekstom omogu}avaju rad sa tekstualnimnizovima koji se mogu nalaziti u formulama tako da je mogu}e prona}i odre|eni tekst,promijeniti veli~inu slova itd. Naprimjer, funkcija EXACT (text1, text2) upore|uje dva tekstualnaniza i kao rezultat daje TRUE (istina) ako su oni identi~ni, a FALSE (pogre{no) ako to nije slu~aj.

Informacijske funkcije ili funkcije koje daju informacije koriste se kada je potrebnoodrediti tip podataka u poljima, naprimjer, da li neko polje sadrì podatke ili je prazno.

Sa aspekta korisni~kog interfejsa, kori{tenje funkcija u Excelu je vrlo jednostavno ali,treba napomenuti da je neophodno poznavati zna~enje tih funkcija (matemati~ke, statisti~ke,finansijske funkcije). Potrebno je znati, naprimjer, {ta predstavljaju i u koju svrhu se mogukoristiti statisti~ke funkcije trenda, regresije, kovarijanse, korelacije, ili finansijske funkcijeneto sada{nje vrijednosti, budu}e vrijednosti, interne stope rentabiliteta i sl.

Funkcije se insertuju (ume}u) odabirom opcije Function sa menija Insert (slika 2-47a),ili klikom na funkcijsku oznaku fx koja se nalazi na traci formula (slika 2-47b):

Nakon te operacije, korisnik dobija dijalo{ki ekran u okviru kojeg moè odabrati funkcijukoju èli koristiti (slika 2-48):


Excelov ekran Insert Function sa prethodne slike sadrì pet osnovnih elemenata:

1. Polje Search for a function koje korisniku daje mogu}nost da, ukoliko ne zna,odnosno nije siguran koju funkciju koristiti, utipka kratak opis (brief description) onoga{ta èli dobiti tom funkcijom. Naprimjer, korisnik èli koristiti Trend kao statisti~ku


Slika 2-47a: Insertovanje funkcije sa menija Insert

Slika 2-47b: Insertovanje funkcije sa trake formula

Slika 2-48: Dijalo{ki ekran insertovanja funkcije

funkciju, a nije siguran na koji na~in to uraditi. Dovoljno je da otipka trend u ovo poljei Excel }e sugerirati listu funkcija (slika 2-49):

2. Polje "Or select a category:" u okviru kojeg se mo`e selektirati odgovaraju}akategorija funkcija.

3. Polje "Select a function:" koje daje spisak funkcija koje pripadaju prethodnoodabranoj kategoriji. Korisnik odabire funkciju koju namjerava koristiti. Nakon toga,Excel upisuje funkciju u polje koje je korisnik prethodno odabrao, i posebnim ekranom(slika 2-50) korisnika "pita" za argumente (opseg argumenata) za tu funkciju.


Slika 2-49: Dijalo{ki ekran insertovanja funkcije - opcija Search

Slika 2-50: Argumenti funkcije

4. Opis (obja{njenje) odabrane funkcije (slika 2-51)

Ovo polje koje se nalazi ispod popisa funkcija sadr`i kratak opis (obja{njenje) selektirane funkcije.

5. Dodatna pomo} (Help on this function).

Pored kratkog opisa funkcije, dodatni Help je mogu}e dobiti klikom na link "Help on thisfunction".

Excel evidentira listu funkcija koje su kori{tene u bli`oj pro{losti (Most Recently Used) i dajeih kao opciju u okviru ekrana Insert Function (slika 2-52):


Slika 2-51: Dijalo{ki ekran insertovanja funkcije - zna~enje funkcije

Obja{njenjefunkcije MAX

Slika 2-52: Funkcije Most Recently Used

U tabeli 2-4 su date naj~e{}e kori{tene funkcije u Excelu:

Funkcija SUM vr{i zbrajanje niza nekih vrijednosti. Format (sintaksa) ove funkcije je=SUM(opseg). Naprimjer, funkcija =SUM(A1:A10) }e izvr{iti zbrajanje numeri~kih vrijednostiunutar opsega A1:A10. Ako se polja koja ~ine taj opseg nalaze jedan pored drugog, ona seodvajaju dvota~kom (A1:A10). Me|utim, ako polja ~ije vrijednosti èlimo sabrati nisu jedno dodrugog, onda se ona odvajaju zarezom (,). Naprimjer, opseg (F5:F9) sadrì polja F5, F6, F7, F8,F9, dok format (B5:E5,F1) sadrì polja: B5, C5, D5, E5, ali i F1. Procedura kori{tenja funkcije jesljede}a:

1. Kliknemo polje u kojem èlimo da imamo rezultat odre|ene sume.

2. Unesemo znak jednakosti (=).

3. Unesemo (utipkamo) ime funkcije koju }emo koristiti, a to je SUM (nije bitno da li koristimovelika ili mala slova).

4. Unesemo otvorenu zagradu.

5. Unesemo opseg vrijednosti ~iju sumu èlimo da izra~unamo.

6. Unesemo zatvorenu zagradu i pritisnemo Enter. U polju }e se prikazati izra~unata vrijednostsume.

Umjesto klasi~nog kori{tenja funkcije SUM definiranog prethodno navedenim koracima,Excel omogu}ava njeno efikasnije kori{tenje. To je opcija AutoSum, koja se koristi tako {to seselektira ikona AutoSum sa Toolbar-a .

îm kliknemo na ikonu AutoSum, Excel }e poku{ati da definira opseg vrijednosti kojièlimo sumirati (slika 2-53), najprije iznad izabrane }elije za sumu, a ako tu nema numeri~kihvrijednosti, onda }e "sugerirati" vrijednosti koje se nalaze u poljima sa lijeve strane.


Funkcija Format Opis

SUM =SUM(A1:A10) Zbir (suma) vrijednosti niza brojeva

AVERAGE =AVERAGE(F4:F19) Prosje~na vrijednost niza brojeva (u opsegu F4:F19)

AVERAGE =AVERAGE(F4:F19) Prosje~na vrijednost niza brojeva (u opsegu F4:F19)

MAX =MAX(B4:B10) Maksimalna vrijednost u nizu brojeva (numeri~kih vrijednosti)

MIN =MIN(B4:B10) Minimalna vrijednost

COUNT =COUNT(G3:G18) Ukupan broj numeri~kih vrijednosti u nizu

Tabela 2-4: Naj~e{}e kori{tene funkcije u Excelu

Na sli~an na~in se koriste i ostale funkcije, npr. MIN, MAX, AVERAGE itd.

Kao primjer kori{tenja Excel finansijskih funkcija prikazat }emo interfejs koji slu`i zauno{enje podataka i izdavanje rezultata za finansijski pokazatelj Neto sada{nja vrijednost

(Net Present Value - NPV). Dijalo{ki prozor za ovu funkciju je prikazan na slici 2-54.

Drugi primjer kori{tenja finansijskih funkcija odnosi se na izra~unavanje amortizacije zaneko osnovno sredstvo (slika 2-55):


Slika 2-53: Auto Sum funkcija

Slika 2-54: Argumenti funkcije

U navedenom primjeru, u polje "Search for a function" ukucali smo "depreciation" (engleskitermin za amortizaciju) i dobili pet funkcija koje odraàvaju razli~ite metode izra~unavanjaamortizacije. Svaka od ovih funkcija ima definiran format unosa argumenata.

Graf i~ko prikazivanje podataka (kreiranje dijagrama)

Kreiranje grafi~kih prikaza podataka preko razli~itih formi dijagrama je postupak koji jetako|er maksimalno pojednostavljen (end-user-oriented). Korisniku je na raspolaganju tzv.Excel Chart Wizard, pomo}u kojeg se moè vrlo lako kreirati novi dijagram. Prije samogkreiranja, neophodno je definirati funkciju dijagrama, kome je namijenjen i {ta treba da prikaè.Objasnit }emo to na sljede}em primjeru.


Slika 2-55: Funkcija za izra~unavanje amortizacije osnovnog sredstva

Slika 2-56: Primjer za dijagram

1. Najprije odaberemo skup podataka koji `elimo da prika`emo pomo}u nekog dijagrama. Una{em slu~aju su to podaci iz datoteke "Primjer-graph" (slika 2-56).

2. Kliknemo na ikonu Chart Wizard koja se nalazi na traci alata.


Slika 2-57a: Chart Wizard - korak 1

Slika 2-57b: Chart Wizard - korak 1

3. Dobijemo ekran Chart Wizard - Step 1 of 4 (slika 2-57a) pomo}u kojeg odaberemo tipdijagrama. Na lijevoj strani su dati tipovi, tj. vrste dijagrama, dok su sa desne straneprikazane podvrste izabranog dijagrama.


Slika 2-58: Chart Wizard - odre|ivanje serije podataka - 1


4. Potrebno je izabrati vrstu i podvrstu dijagrama. Opcija Press and Hold to View Sample

daje korisniku mogu}nost da vidi kako njegovi podaci izgledaju na dijagramu (slika 2-57b).

5. Nakon selekcije odgovaraju}eg tipa dijagrama, kliknemo na dugme Next koje otvara noviekran sa drugim korakom, potom ide tre}i i ~etvrti korak. U okviru ovih koraka Excelodre|uje sljede}e parametre bitne za ispis podataka u odgovaraju}oj formi dijagrama:

Odre|ivanje serija podataka koje }e se prikazati na dijagramu - da li se radi opodacima iz redova ili iz kolona (korak 2).

Opcije dijagrama (Chart Options, korak 3) u okviru kojih se mogu definirati elementikao {to su: naslov dijagrama, naslovi koji dolaze na x-osu i y-osu, lokacija i formatlegende, nazivi podataka, da li uklju~iti prikaz samih podataka uz dijagram ili ne itd.

Lokacija dijagrama (Chart Location, korak 4) - opcija koja definira da li }e se dijagramprikazati na postoje}em ili u okviru novog Excel radnog lista.

Slike (2-58 do 2-61) prikazuju ove ekrane i kona~ni izgled dijagrama.

Nakon klika na dugme Finish dobijamo dijagram sa opcijama koje smo izabrali (slika 2-61).



Ukoliko korisnik `eli, vrlo lako mo`e promijeniti tipdijagrama. Za to je dovoljno selektirati postoje}i dijagram(lijevim klikom mi{a), a potom pritisnuti desnu tipku mi{a.Pojavljuje se ekran kao na slici 2-62.

Sa ove liste opcija odaberemo, npr. Chart Type, i ponovodobijemo ekran na kojem je mogu}e vr{iti izbor tipa dijagrama.

Pored izgleda (tipa) dijagrama, mogu}e je vr{iti i drugeizmjene sa prethodno prikazanog menija (format podloge -Chart Area, podaci - Source Data, opcije dijagrama kao {tosu: naziv dijagrama, nazivi za x i y osu, lokacija dijagrama itd.).


Slika 2-61: Kona~ni izgled dijagrama

Slika 2-62:Odabir tipa dijagrama

Upravljanje podacima u Excelu (Listovi i f iltriranje podataka)

Na po~etku poglavlja smo rekli da je Excel glavni predstavnik programa baziranih na spred{itu.Tako|e smo istakli da je Excel dio Microsoftovog integriranog paketa koji sadrì desetak aplikacijaza razli~ite aspekte obrade podataka. Dio tog paketa je i Access kao desktop sistem za upravljanjebazom podataka. Me|utim, i pored ~injenice da Microsoft u svom Office paketu ima takav alat kojise koristi za efikasno upravljanje podacima, Excel uklju~uje odre|ene elemente upravljanjepodacima (Data Management). Na svom osnovnom meniju, Excel sadrì opciju Data saodgovaraju}im padaju}im menijem (slika 2-63) koji je u potpunosti posve}en upravljanju podacima.

Baza podataka je integrirana kolekcija logi~ki povezanih fajlova. Najosnovniji logi~kielement podatka je karakter (character), koji se sastoji od pojedina~nog alfabetskog,numeri~kog ili drugog simbola. Sljede}i vi{i nivo podatka je polje (field) koje se sastoji odkombinacije karaktera. Preciznije, polje predstavlja jedan atribut (karakteristika ili obilje`je)nekog entiteta (osobe, mjesta, stvari ili doga|aja). Skup svih polja ~ini slog (record), pri ~emuje mogu}e grupiranje srodnih polja u formu segmenta sloga (npr. segment "adresa" koji sadrìpolja: grad, ulica, broj). Skup svih slogova jednog entiteta ozna~ava se kao fajl (datoteka). Akose ovakva organizacija podataka predstavi u formi tabele, redovi ili vrste te tabele predstavljajuslogove, kolone ozna~avaju atribute (obilje`ja), dok ~itava tabela predstavlja datoteku.

Kao primjer moèmo navesti organizaciju podataka o studentima na fakultetu /univerzitetu. U tom slu~aju, entitet o kojem se evidentiraju podaci je student koji ima vi{e


Slika 2-63: Meni Data

atributa (obilje`ja) koji ga opisuju (npr. ime, prezime, adresa, pol, broj indeksa, smjer / odsjek,prosje~na ocjena itd.). Svaki od ovih atributa se implementira preko odgovaraju}eg polja. Skupsvih polja (atributa) za jednog studenta naziva se slog, dok je skup svih slogova predstavljenfajlom ili datotekom.

Postoje dvije osnovne vrste baza podataka: "flat file" i relacijske baze podataka. Kod"flat file" baza podataka sve informacije se pohranjuju u jednom fajlu ili tabeli, dok relacijskabaza podataka pohranjuje informacije u serijama povezanih fajlova ili tabela. Pri tom treba imatiu vidu da sistem za upravljanje bazom podataka sadrì ne samo tabele, ve} i druge objekte kojisluè za manipuliranje podacima iz tabela kao {to su: forme, upiti, izvje{taji i sl.

Relacijske baze podataka predstavljaju vi{e logi~ki povezanih datoteka od kojih svaka imadefiniranu strukturu. Najpoznatiji i naj~e{}e kori{teni softverski sistemi za upravljanje bazamapodataka su: Oracle, Sybase, Informix, DB2, SQL Server i MySQL. Prvih pet proizvoda sa oveliste su komercijalni DBMS sistemi, dok je MySQL najpopularniji Open Source sistem za upravljanjebazama podataka. Ovi sistemi se obi~no isporu~uju sa alatima za razvoj aplikacija baziranih naDBMS konceptu kao {to su: Oracle Developer, PowerBuilder, C++ Builder itd. Navedeni sistemipredstavljaju tzv. server bazirane softvere sistema za upravljanje bazama podataka, {to zna~i dase instaliraju na mo}nim server ma{inama u client / server okruènju. Postoje i tzv. PC-desktopverzije nekih od ovih sistema (npr. Oracle Light), mada se, kada je u pitanju desktop platformaMicrosoft Access obi~no smatra standardom za desktop bazirani DBMS softver.

Svi navedeni DBMS proizvodi su bazirani na tzv. SQL (Structured Query Language)standardu koji predstavlja meta programski jezik za operacije na bazama podataka. Kao osnovne


Broj Prezime Ime Adresa Pol Smjerindeksa Grad Ulica Broj

Slika 2-64: Atributi za entitet "student"

operacije na bazama podataka se mogu navesti sljede}e: dodavanje slogova, brisanje slogova,traènje odgovaraju}eg sloga, pretraìvanje baze podataka, sortiranje, povezivanje tabela itd.

Excelova implementacija koncepta DBMS-a koristi jednostavne baze podataka kao bazekod kojih su svi podaci sadràni u jednoj tabeli. Naredbe koje se odnose na rad sa bazompodataka sadràne su u meniju Data. Excel podatke pohranjuje u obliku tabele ~iji se sadràjmoè jednostavno pretvoriti u bazu podataka koriste}i odre|ena osnovna pravila:

Podatke pohranjujemo u jednu tabelu, tj. radni list.

Prvi red tako kreiranog lista treba sadràvati atribute, odnosno nazive obilje`ja (kolone).Excel }e kasnije koristiti te nazive za efikasnije organiziranje podataka, pronalaènjepodataka i kreiranje odre|enih izvje{taja.

Redovi koji se nalaze ispod prvog retka koji sadrì nazive atributa sluè za uno{enjepodataka u formi slogova.

Ime polja mora biti jedinstveno za cijelu bazu.

U polja se mogu unositi broj~ane vrijednosti, tekst i formule. Excel prilikom DB-operacija (npr.sortiranje i pretraìvanje) dodjeljuje vrijednosti koja se dobije izra~unavanjem te formule.Itd.

Ako su podaci organizirani kao baza podataka, Excel omogu}ava mnoge DB operacije, kao{to su:

Primjenu formi kao GUI-baziranih oblika za jednostavno dodavanje, prikaz, ure|ivanje,pretraìvanje i brisanje podataka organiziranih u slogove.

Organiziranje podataka sortiranjem po abecedi, vrijednosti ili hronolo{ki, po rastu}em iliopadaju}em redoslijedu.

Pronalaènje i prikaz podataka pohranjenih u bazi, a selektiranim (prona|enim) pojednom ili vi{e kriterija.

Kreiranje zbirnih izvje{taja.

Sortiranje

Podaci pohranjeni u Excel bazi podataka su organizirani u slogove, prema prethodnonavedenim pravilima. Redoslijed uno{enja slogova nije bitan, jer se on moè kasnije mijenjatioperacijama sortiranja. Sortiranje slogova u tako definiranoj bazi podataka prema odre|enomkriteriju pobolj{ava preglednost podataka. Pri tom je mogu}e koristiti kriterije vi{e atributa(polja), npr.: PREZIME I IME, TERMIN, OCJENA itd. (slika 2-65).


Elementi ekrana Sort su:

Sort by - polje koje sadrì listu atributa(naziva polja) iz tabele ~iji sadràj èlimosortirati. To je prvi klju~ za sortiranje. Then by - polje (polja) sa preostalimobilje`jima koja predstavljaju tako|er kan-didate za sor tiranje.

Ascending - ozna~ava sortiranje po rastu-}em redoslijedu.

Descending - ozna~ava sortiranje po opa-daju}em redoslijedu.

My data range has - odre|enje da li podaci imaju header-red ili ne.

Options - dodatne opcije.

Postupak sortiranja jedne Excel baze podataka sastoji se u sljede}im koracima:

Klikom mi{a ozna~imo bilo koje polje iz baze koju èlimo sortirati.

Selektiramo opciju Sort sa menija Data ili, ukoliko na Toolbaru imamo ve} postavljeneikone za sortiranje odaberemo odgovaraju}u, u zavisnosti od toga da li èlimosortiranje po rastu}em ili opadaju}em redoslijedu.

Na ekranu dobijemo Sort dijalo{ki ekran (prethodna slika) na kojem definiramo, tj.odaberemo odgovaraju}e opcije.

Nakon selektiranja svih èljenih opcija, kliknemo na dugme OK.

Filtriranje podataka

Filtriranje podataka koji se nalaze u Excel tabelama je dodatna opcija koja tako|er spadau tipi~ne operacije na podacima organiziranim u baze podataka. Filter je naziv za uslov prekokojeg se pretraùje lista. Podaci koji zadovoljavaju taj uslov prikazuju se, dok se ostali neprikazuju. Naprimjer, ako imamo listu studenata sa 10-ak atributa od kojih se jedan koristi danazna~i godinu studija (vrijednosti polja su 1-4), filtriranjem moèmo odabrati samo onestudente koji su na ~etvrtoj godini.

Excel ima dvije opcije (tehnike) za filtriranje podataka:


Slika 2-65: Dijalo{ki meni Sort

Auto Filter

Advanced Filter

Ove tehnike se dobiju ako se odabere opcija Filter sa menija Data.

Filtriranje }emo objasniti na primjeru jedne Excel tabele koja sadr`i podatke o ocjenamastudenata na ispitinim rokovim u toku jedne {kolske godine (slika 2-66). U ovoj tabeli imamosljede}a obilje`ja (atribute): PREZIME I IME, TERMIN i OCJENA.

Nakon {to kliknemo na opciju Auto Filter, odnosno nakon {to je aktiviramo, u poljima ukojima se nalaze nazivi atributa (PREZIME I IME, TERMIN i OCJENA) pojave se simboli kojipredstavljaju padaju}e menije (slika 2-67):


Slika 2-66: Filtriranje podataka - izbor opcije

Svaki od ova tri menija sadrì listu svih vrijednosti koje taj atribut (obilje`je) poprima.Naprimjer, atribut ocjena sadrì sljede}e vrijednosti: 6, 7, 8, 9, 10 (samo prolazne ocjene, po{to

se radi o spisku studenata koji su poloìli ispit; slika 2-68).

Odabirom odgovaraju}e ocjene dobit }emo spisak svih studenata koji su na ispitu dobili tuocjenu. Ovo filtriranje moèmo kombinovati i sa obilje`jem TERMIN. Naprimjer, moèmo dobitispisak svih studenata koji su polagali ispit 19.09.01. godine i koji su dobili ocjenu 10 (slika 2-69).

U padaju}oj listi AutoFilter (slika 2-68) gdje odaberemo èljenu vrijednost nalaze se isljede}e opcije:


Slika 2-68: Filtriranje podataka - primjer

Slika 2-67: Padaju}i meniji - izbor atributa filtriranja

All - opcija kojom se prikazuju svi podaci.Top10 - filter koji omogu}ava prikaz nekoliko najve}ih ili najmanjih vrijednosti.

Custom - filter kojim se mo`e ograni~iti odre|ena vrijednost po kojoj }e se izvr{itifiltriranje.

Ostali filteri predstavljaju vrijednosti }elija u koloni.


Slika 2-69: Filtriranje podataka - primjer

162 Primjeri MICROSOFT EXCEL

2.4. Primjeri

U nastavku dajemo nekoliko primjera preko kojih }emo ilustrirati primjenu nekihmogu}nosti Excela.

Primjer br. 1 - Osnovne formule i funkcije

U prvom primjeru }emo demonstrirati primjenu osnovnih formula za izra~unavanje, funkcijeSUM, kao i kombinacije funkcija Copy i Paste Special za kopiranje formula i sadràja izme|uradnih listova.

Datoteka (radna sveska)"PR1", radni list "Sheet1" (slika 2-70) sadrì podatke o prodajiproizvoda P1, P2, P3, P4 u ~etiriprodavnice neke firme X, u nekomvremenskom periodu. U funkcijiizrade sumarnog izvje{taja oprodaji proizvoda u sve ~etiriprodavnice, u okviru iste radnesveske, samo u radnom listu"Sheet2" formirana je sumarnatabela (slika 2-71). Vrijednostprodate robe se ra~una po formuliKOLIÎNA x CIJENA. Tu formulu jepotrebno unijeti samo jednom,npr. u polje E7 kao: =C7*D7, azatim kopirati u ostala polja kojasadrè vrijednost prodaje popojedinim proizvodima. Ukupnuvrijednost prodaje za svakuprodavnicu }emo dobiti kori{te-njem funkcije SUM (AutoSum saToolbara). Slika 2-70: Primjer 1 - radni list 1

MICROSOFT EXCEL Primjeri 163

Slika 2-71: Primjer 1 - radni list 2

Slika 2-72: Primjer 1 - radni list 3


Polje E7 u radnom listu "Sheet2" (vrijednost prodaje u prodavnici A) je direktno povezano sapoljem E11 iz lista "Sheet1". To je ura|eno preko kombinacija opcija Copy i Paste Special tako da:

a) Najprije selektiramo polje E11 radnog lista Sheet1

b) Kliknemo desnu tipku mi{a

c) Odaberemo opciju Copy

d) Pointer mi{a pozicioniramo na polje E7 lista "Sheet2", kliknemo desnu tipku mi{a iodaberemo Paste Special

e) Potom sa ekrana Paste Special odaberemo opciju Paste Link.

f) U polju Formula Bar vidjet }emo sljede}i sadràj: =Sheet1!$E$11

To je oznaka da se radi o linku na polje (}eliju) E11 iz radnog lista Sheet1. Ovakva vrstalinka daje mogu}nost automatskog mijenjanja sadràja polja E7 (sumarna prodaja zaprodavnicu A) kad god se promijeni bilo koji element (prodata koli~ina ili cijena nekog od ~etiriproizvoda u prodavnici A).

Naprimjer, ako je u prodavnici A prodato jo{ 2 komada P3, nova vrijednost }e biti 6,odnosno, vrijednost prodaje P3 }e biti 54 KM, a ukupna vrijednost prodaje u prodavnici A je sadana nivou od 342 KM (polje E11). Na osnovu prethodno definiranog linka, automatski se promijenivrijednost polja E9 (54), E11 (342), izvr{i se i rekalkulacija ukupne vrijednosti prodaje poprodavnicama (nova vrijednost je 1245), kao i vrijednosti prodaje po proizvodima. Slike 2-73 i 2-74 ilustruju te izmjene.

Po istoj logici se vr{i izmjena sadràja u ostalim poljima kod kojih je pomo}u veze Paste

Special uspostavljena veza izme|u polja iz radnog lista Sheet1 u radni list Sheet2.

Slika 2-73: Primjer 1 - Pove}anje prodaje proizvoda P3 u prodavnici A


Sadràj polja E8 (ukupna prodaja u prodavnici B) je definiran sljede}im linkom na polje E19iz lista Sheet1:

=Sheet1!$E$19

Na sli~an na~in, sadràji polja E9 (vrijednost prodaje u prodavnici C) i E10 (vrijednostprodaje u prodavnici D) iz lista Sheet2 odre|eni su sljede}im linkovima na polja E27 i E34 iz listaSheet1:

E9: =Sheet1!$E$27

E10: =Sheet1!$E$34

Druga tabela, UKUPNO PO PROIZVODIMA (Sheet2) sa slike 7-74, sadrì sumarne podatkepo proizvodima, kao i obra~un dvije vrste poreza po razli~itim stopama. Polje E19 sadrì sumarnipodatak o prodaji proizvoda P1 u sve ~etiri prodavnice. Format funkcije SUM za taj podatak jesljede}i:

=SUM(Sheet1!C7; Sheet1!C15; Sheet1!C23; Sheet1!C30)

Ova funkcija sumira podatke o prodaji proizvoda P1 iz sve ~etiri prodavnice. Po istojanalogiji se ova funkcija primjenjuje i za ostala tri proizvoda.

Tabela Sheet3 sadrì dijagram koji prikazuje prodaju po proizvodima (slika 2-72).

Slika 2-74: Rekalkulacija podataka u radnom listu Sheet2, na osnovu definiranih linkova


Primjer br. 2 - Logi~ke, tekstualne i vremenske funkcije

Drugi primjer (slika 2-75) se odnosi na primjenu logi~kih, tekstualnih i vremenskih funkcija.Radi se o poslovanju videoteke i evidentiranju filmova, ~lanova, kao i obra~unu zaduènja uzavisnosti od cijene kasete i vremenskog perioda (broja dana) kori{tenja filma. Na narednoj slicije prikazana lista filmova koji se na razli~itim medijima (VHS, DVD) nalaze u videoteci. Dati supodaci o: nazivu filma, mediju, ànru, reìseru, statusu u smislu da li je film raspoloìv ili je ve}izdat, cijeni iznajmljivanja po danu, datumu preuzimanja kasete (DVD-a), rednom broju ~lanskekarte i iznosu u KM koji ~lan treba da plati.

U polju Status se moè uo~iti crveni trokuti} koji predstavlja komentar i daje obja{njenjesimbola I i S (iznajmljen, slobodan). Iznos koji korisnik treba platiti dobije se na osnovu cijenepo danu i datuma kada je film uzet iz videoteke. U tu svrhu se vrijednost polja I8 izra~unavakoriste}i sljede}u formulu:

=IF(F8="I";(TODAY()-H8)*G8;0)

Obja{njenje ove formule je sljede}e:

Ukoliko je (IF) vrijednost polja F8 jednaka I (iznajmljen), datum iznajmljivanja filma (H8) seoduzima od dana{njeg datuma (TODAY, datum kada se vr{i obra~un) i tako dobijeni broj dana

Slika 2-75: Primjer 2 - osnovni podaci


mnoì sa vrijedno{}u iz polja G8 (cijena). Posljednji broj u zagradi (0) zna~i da ukoliko nijeispunjen uslov F8=I, tj. ako film nije izdat, nema se {ta ni obra~unavati i vrijednost duga jejednaka nuli. Takav je slu~aj sa filmovima UNDER SIEGE i JEREMIAH JOHNSON.

Druga tabela u ovom primjeru nosi naziv ^lanovi i sadrì podatke o ~lanovima videoteke(slika 2-76).

Pored osnovnih podataka o ~lanovima videoteke (redni broj - ~lanska karta br., prezime iime, adresa, broj li~ne karte i telefon), ova tabela sadrì i kolonu IZNOS koja treba da izra~unava

iznos koji ~lan videoteke treba platiti nakon vra}anja filma. Formula, odnosno funkcija koja sekoristi za to izra~unavanje u polju F9 je sljede}a:

=SUMIF(Filmovi!J8:J17;1;Filmovi!I8:I17)

Radi se o tzv. uslovnom sumiranju, gdje se na osnovu vrijednosti polja J8 do J17 iz radnoglista Filmovi (radi se o rednom broju ~lanske karte), vr{i sabiranje iz opsega I8:I17, u zavisnosti odbroja ~lanske karte (1, 2, 3, 4, 5). Za ostala polja (F10-F13) vaìt }e sljede}e funkcije, respektivno:





Slika 2-76: Primjer 2 - radni list ^lanovi


Primjer br. 3 - Filtriranje

Prethodnu datoteku moèmo iskoristiti za demonstriranje opcija filtriranja (slika 2-77). Najprijeuklju~imo opciju AutoFilter na na~in kako je obja{njeno u poglavlju o upravljanju podacima.

Podatke u navedenoj tabeli moèmo filtrirati prema èljenom kriteriju. Naprimjer, ako uvideoteku do|e ~lan sa zahtjevom da dobije spisak svih western filmova odabrat }emo tajatribut u koloni D (ànr) (slika 2-78).

Slika 2-77: Primjer 3 - uklju~ivanje opcije filtriranja

Slika 2-78: Primjer 3 - Rezultat filtriranja po atributu "@anr" - vrijednost atributa - Western


Na sli~an na~in moèmo dobiti spisak filmova koje je uzeo, naprimjer, ~lan sa ~lanskimbrojem 3 (slika 2-79).

Primjer br. 4 - Kombinacija funkcija

U ovom primjeru se radi o kori{tenju Excela za izra~unavanje prosje~nih ocjena kao ikona~nog uspjeha u~enika. U tabelu U~enici su uneseni podaci o ocjenama iz pojedinih predmetaza u~enike jednog razreda. Za svaki od predmeta se u redu 26, pomo}u funkcije AVERAGE moguizra~unati prosje~ne ocjene. Tako|er, za svakog u~enika se izra~unava prosjek (kolona N), ali jeglavni pokazatelj kolona O koja daje broj~anu vrijednost uspjeha u~enika (slika 2-80).

Polje O5 (uspjeh za u~enicu Aganovi} Adisu) izra~unava se na osnovu sljede}e formule(koja uklju~uje i funkcije):

=IF(MIN(D5:M5)=1;1;ROUND(AVERAGE(D5:M5);0))

Ovo zna~i sljede}e:

Ako je minimalna vrijednost brojeva u opsegu D5:M5 (ocjene iz pojedinih predmeta) jednakajedinici, onda je kona~ni uspjeh = 1 i ta vrijednost se upisuje u polje O5. Ako nije, tj. ukoliko jenajmanja vrijednost u tom opsegu ve}a od 1 (u~enik nema ni jednu ocjenu 1), onda se izra~unavabroj~ana vrijednost uspjeha u~enika pomo}u funkcije AVERAGE, i ta se vrijednost zaokruùje nacijeli broj (ROUND). Na ovaj na~in se izra~unavaju uspjesi - prosje~ne ocjene za sve u~enike.

Kolona P sadrì opisne ocjene uspjeha u~enika. Za ovo se moè koristiti LOOKUP funkcija:

=LOOKUP(O5:O24;$A$29:$A$33;$B$29:$B$33)

Ova funkcija ima zadatak da na osnovu opisnih ocjena dodijeljenih (definiranih) premabroj~anoj vrijednosti uspjeha (u radnom listu U~enici ovi podaci su dati u donjem lijevom uglu)u odgovaraju}e polje kolone P upi{e odgovaraju}u ocjenu.

Slika 2-79: Primjer 3 - Rezultat filtriranja po atributu "Redni broj ~lana", vrijednost=3


Primjer br. 5 - Program za obra~un pla}a

U primjeru broj 5 (slika 2-81) }emo pokazati kako se pomo}u Excela mo`e na vrlo jednostavanna~in napraviti program za obra~un pla}a u jednoj manjoj firmi. Primjer je hipoteti~ki, tj. na~informiranja pla}a je baziran na nekim standardnim veli~inama koje se obi~no pojavljuju kod ovakvihobra~una. Ti atributi su: koeficijent odre|en na osnovu radnog mjesta, odnosno kvalifikacije,ukupna vrijednost koeficijenta (ove veli~ine ne moraju biti iste, a na jednostavan na~in se mogudodati neke dodatne kategorije), vrijednost boda za taj mjesec, ukupno, radni sta` - godina, radnista` - stopa, radni sta` u KM, ostali dodaci, bruto iznos, porez, neto pla}a, krediti i iznos za isplatu).

Osnovni podaci kao {to su: koeficijent, broj godina radnog sta`a, ostali dodaci i iznoskredita se unose manuelno. Ostale vrijednosti se izra~unavaju na osnovu primjene odre|enihformula i / ili funkcija.

a) Vrijednost boda je dovoljno unijeti samo jednom, na osnovu odluke rukovodstva za pojediniperiod, u polje F4. U polja E8 do E20 je unijeta fiksna referenca na polje F4 kao: =$F$4.

Slika 2-80: Primjer 4 - Ocjene u~enika


b) Pla}a se izra~unava kao KOEFICIJENT x VRIJEDNOST BODA.

c) Stopa radnog staà se izra~unava (obi~no na osnovu pravilnika ili zakona) po sistemu, npr.za svaku godinu po 0,6%, s tim da maksimalna stopa moè biti 20%, odnosno, po formuli=IF(G8*0,6<=20;G8*0,6; 20).

d) Tako dobijena stopa se primjenjuje na vrijednosti u koloni F.

e) Bruto pla}a (kolona K) se dobije kao =F8+I8+J8.

f) Porez se obra~unava na bruto pla}u po sistemu da se primjenjuje, naprimjer, stopa od 25%ukoliko je pla}a ve}a od 1.000 KM, a 20% ako je pla}a nià od 1.000. To se definiraformulom: =IF(K8>1000;K8*25/100;K8*20/100).

g) Preostali elementi (NETO, ZA-ISPL) se izra~unaju jednostavnim oduzimanjem poreza,odnosno rate za kredit.

h) Polja K22, K23, K24 sadrè podatke o prosje~noj, maksimalnoj i minimalnoj pla}i, {to jedobijeno kori{tenjem funkcija AVERAGE, MAX, MIN.

Slika 2-81: Primjer 5 - Obra~un pla}a

172 Napredno kori{tenje Excela MICROSOFT EXCEL

2.5. Napredno kori{tenje Excela

U prethodnom dijelu su date osnove kori{tenja Excela. Kao i kod ostalih aplikacija, i kodExcela se mogu definirati nivoi znanja (osnovni, tj. po~etni, korisni~ki, napredni itd.) u zavisnostiod stepena kojim je korisnik ovladao. Zna~ajna osobina ove aplikacije je i u mogu}nostiintegracije sa ostalim aplikacijama. Tako je mogu}e kombinovati Excel sa Wordom, Accessom,Visual Basicom, kao i mnogim drugim aplikacijama. Mi }emo u nastavku dati samo osnovnenaznake dodatnih mogu}nosti koje stoje na raspolaganju kada se radi o ovoj aplikaciji.

Makroi

Makro (engl. Macro) predstavlja seriju komandi i / ili funkcija koje se mogu automatski izvr{avatikad god su potrebne. Ova funkcija Excela je od posebne koristi za automatiziranje odre|enih rutinskih(repetitivnih) operacija radi pobolj{anja efikasnosti unosa ili nekog aspekta obrade podataka.

Opciju Makro pronalazimo na meniju Tools (slika 2-82). Za kreiranje novih makroakoristimo opciju Record New Macro:

Slika 2-82: Makro - meni

MICROSOFT EXCEL Napredno kori{tenje Excela 173

Makro se kreira na sljede}i na~in:

1. Sa menija Tools odaberemo opciju Macro, apotom Record New Macro (slika 2-83).

2. Unesemo naziv makroa u polje Macro name.

3. Dijalo{ki ekran Record Macro ima i opcijuza definiranje tzv. pre~ice (Shortcut key),naprimjer, Ctrl+M, {to nam omogu}ava dakasnije pritiskom na tipke Ctrl i M pokrenemotaj makro.

4. Uradimo sve operacije za koje smo planiralida taj makro sadrì (npr. selektiranje, sortiranje, filtriranje, prebacivanje sadràja, kopiranje itd.).

5. Nakon definiranja svih operacija koje èlimo da budu u okviru makroa, kliknemo na opcijuStop Recording koja se nalazi na meniju Makro.

Nakon definiranja makroa pod nazivom Macro1, jednostavnim pritiskom na Ctrl + Mmoèmo pokrenuti makro koji }e odraditi sve operacije koje smo u njega uklju~ili.

Pivot tabele

Pivot tabele idu korak dalje u filtriranju podataka, a ova opcija se tako|er nalazi na menijuData. Pogodne su za ekstrahovanje podataka, njihovo uparivanje i vizualno prikazivanje u

Slika 2-83: Dijalo{ki ekran za kreiranje makroa

Slika 2-84: Kreiranje Pivot tabele - Wizard


slu~ajevima kada imamo zna~ajnu masu podataka u jednoj ve}oj tabeli. Ova tehnologija je,tako|er, korisniku na raspolaganju u obliku tzv. ~arobnjaka, koji olak{ava postupak kreiranjatakvih tabela (slike 2-84 i 2-85).

Goal seek

Pomo}u Goal Seek analize je mogu}e raditi napredne "What-if" analize. Naprimjer, moguse izra~unati odre|ene input veli~ine u zavisnosti od `eljenog rezultata. U navedenom primjeru

Slika 2-85: Kreiranje Pivot tabele - definiranje obilje`ja

Slika 2-86: Goal Seek analiza Slika 2-87: Goal Seek analiza - `eljena vrijednost otplate


(slika 2-86), na osnovu finansijske funkcije PMT, Excel odre|uje veli~inu otplate, tj. rate uodnosnu na iznos zajma (15.000 EUR), period otplate (5 godina, 60 mjeseci) i kamatne stope(9%). Pomo}u Goal Seeka moèmo na}i, npr. vrijednost kamatne stope, ako èlimo da ratabude na nekom èljenom nivou, npr. 250 EUR (slika 2-87).

Solver

Excel uklju~uje tako|er i Solver - program za optimizaciju. Iako ovaj modul Excela nije urangu profesionalnih solvera (softverskih rje{enja) koji se koriste u operacionim istraìvanjimakao {to su, npr. LINDO, GAMS ili CPLEX, on ipak daje mogu}nost rje{avanja jednostavnijihproblema iz podru~ja optimizacije. U sljede}em primjeru (slika 2-88), solver se koristi da bi semaksimizirala vrijednost profita (polje G13) mijenjanjem vrijednosti tromjese~nog budèta zareklamu (polja C10:F10), sa ograni~enjem da ukupan iznos budèta za reklamu bude 2.000 USD.

Slika 2-88: Primjer za Solver

Slika 2-89: Solver - setovanje parametara


Odre|ivanje novih parametara vr{i se preko posebnog ekrana koji se dobije nakon {toodaberemo opciju Solver sa menija Tools (slika 2-89).

Nakon klika na opciju Solve, Excel rje{ava postavljeni problem (slika 2-90) i daje novorje{enje sa postavljenim ograni~enjima (maksimizira Profit, nova vrijednost je 8.850 USD, uzograni~enje da ukupni tro{kovi reklame budu 2.000 USD).

OLAP Cube i Excel kao BI klijenti

Baze podataka koje su osnova savremenih aplikativnih rje{enja sadrè podatke u odre|enimformatima. Me|utim, za poslovno odlu~ivanje su u velikom broju slu~ajeva neophodne manje ilivi{e sloène analize tih podataka. Naprimjer, bitan je podatak o neto dobiti u posljednjemtromjese~ju i njegova usporedba sa istim periodima u posljednjih pet godina. Tako|er, zarukovodstvo firme je bitno da znaju koji su proizvodi, kupci ili komercijalisti bili najprofitabilniji unekom vremenskom periodu. Proces analiziranja podataka za dobijanje takvih vrsta informacijanaziva se Business Intelligence. Ukratko, Business Intelligence sadrì postupke i alate koji sekoriste za pretvaranje podataka u informacije neophodne za kvalitetno dono{enje odluka.

Cube predstavlja set podataka koji je organiziran i saèt u multidimenzionalnu strukturudefiniranu setom dimenzija (dimensions) i mjera (measures). On nam obezbje|uje mehanizamza jednostavno vr{enje upita nad podacima i veoma brz odziv zbog toga {to su podaci ve}sumirani i prekalkulirani. Da bi izgradili Cube moèmo koristiti Analysis Services - serverskuaplikaciju koja dolazi kao dodatna mogu}nost uz Microsoft SQL Server 2000.

Krajnji korisnik koristi klijent-aplikaciju da se konektuje na Analysis Server i vr{i upit nadCubeom. Excel se moè koristiti kao klijent za takvu vrstu analize podataka odnosno, Excelomogu}ava spajanje na servere koji sadrè takve podatke (slika 2-91).

Slika 2-90: Solver - novo rje{enje uz postavljeno ograni~enje


Predef inirana rje{enja (Templejti)

Excel, u njegovoj osnovnoj instalaciji, uklju~uje i nekoliko templejta (predlo`aka) zara~unovodstveno- finansijske analize, naprimjer, program za amortizaciju - otplatu zajma (slika 2-92).

Slika 2-91: Izbor izvora podataka za OLAP Cube

Slika 2-92: Excel-templejt za plan otplate zajma


Na osnovu ulaznih veli~ina (iznos zajma, kamatna stopa na godi{njem nivou, broj godina, po~etakotplate), ovaj Excel templejt izra~unava ne samo iznos mjese~ne otplate, tj. rate (ScheduledPayment), ve} daje i kompletan otplatni plan po mjesecima. Tako|er je mogu}e vidjeti koliki je iznoskamate u ukupnom dugu (u konkretnom primjeru to je 3.901,68 KM).

Pored ovog templejta, na Microsoftovoj stranici, a i na Internetu generalno, se mo`e na}iveliki broj sli~nih rje{enja za razli~ita poslovna podru~ja: ra~unovodstvo i ra~unovodstveni

Slika 2-93: Templejt za Breakeven analizu


reporting, finansije i finansijski menad`ment, marketing, upravljanje ljudskim resursima itd. Nekaod ovih rje{enja su besplatna (freeware) i mogu se downloadirati i koristiti bez ograni~enja. Drugasu, ili ~isto komercijalni softverski paketi sa cijenom od par desetina do par stotina dolara, ili seradi o shareware rje{enjima koja korisniku daju mogu}nost downloadiranja i kori{tenja nekovrijeme (npr. 15 dana), a potom se softver treba kupiti. Na slici 2-93 je prikazan jedan takavtemplejt koji se mo`e koristiti za tzv. Breakeven analizu.

Excel Add-Ins - Excel Add-Ons, Personal Productivity Tools

Ovu skupinu softverskih proizvoda - tzv. Excel dodaci i "Personal Productivity Tools" ~inepo pravilu mali softverski paketi, koji su cijenom vrlo pristupa~ni. Tako|er su vrlo user-friendly,tj. kreirani tako da su vrlo jednostavni za kori{tenje i mogu biti vrlo korisni u ra~unovodstvu,finansijama, marketingu itd. Neki od ovih alata su dodaci (Add-Ins) Excelu ili nekom drugomspred{itu, dok su ostali standardne, uglavnom aplikacije bazirane na Windowsu. Osnovna im jekarakteristika da su kreirani za usko specijalizirana podru~ja primjene, te da su lak{i zakori{tenje i od samih spred{it programa. U nastavku dajemo prikaz nekih programa iz ove grupe.

ProForma f irme Spreadware (www.spreadware.com)

ProForma je vrlo efikasan alat za kori{tenje u planiranju i predvi|anju finansijskihpokazatelja za period do 10 godina (slika 2-94). Tako|er se mo`e korisiti za izvr{avanje "what-if"analiza, cash flow analizu, automatsku konsolidaciju, obra~un amortizacije itd.

Slika 2-94: ProForma alat


Adarus Business Plan za Off ice f irme Adarus (www.adarus.com)

Adarus Business Plan (slika 2-95) sadr`i skup prethodno kreiranih i formatiranih analiza idokumenata, od kojih su neki i u formi tzv. wizarda za Excel i Word, koji se mogu koristiti ukreiranju poslovnih planova. Raspola`e sa ~etiri osnovna wizarda: Prodaja (Sales), Utro{ci

(Expenses), Sredstva / zajmovi (Assets / Loans), i Poslovni plan (Business Plan). Nakorisniku je samo da unosi podatke i odgovara na postavljena pitanja.

Vulcan FinanceCalc f irme VulcanSoft (www.vulcansoft.com)

Vulcan FinanceCalc (slika 2-96) je vrlo pogodan finansijski kalkulator koji izra~unava 14naj~e{}e kori{tenih finansijskih pokazatelja me|u kojima su: budu}a vrijednost, sada{njavrijednost, anuiteti budu}e i sada{nje vrijednosti, amortizacija itd.

Slika 2-95: Adarus - Business Plan


Vizuelni "What-If" alati

Spred{it tehnologija je uvela koncept tzv. "what-if" analize, koja je od posebnog zna~aja zamenadère i druge donosioce odluka. Ovaj tip analize se izvr{ava nad podacima koji suorganizirani i prezentirani u tabelama (redovima i kolonama). Me|utim, u posljednjih 5-10 godinasu, pored klasi~nih analiza baziranih na spred{itu, uvedeni i grafi~ki (GUI) bazirani programi kojiomogu}avaju vizualno kori{tenje "what-if" analiza. Nazivaju se i DSS alatima (Decision SupportSystems). To su programi orijentirani korisniku, a koji omogu}avaju analizu i modeliranjeproblema i procesa odlu~ivanja. Obi~no raspolaù sa skupom kvantitativnih tehnika, statisti~kih,matemati~kih i finansijskih rutina, tehnika umjetne inteligencije, sve sa ciljem omogu}avanjaizgradnje kompleksnih modela poslovnog odlu~ivanja, a u funkciji izbora adekvatnih odluka.Prednost ovih programa u odnosu na Excel i ostale spred{it programe je u tome {to podràvajuvizualno modeliranje, {to je sa aspekta krajnjeg korisnika - donosioca odluka posebno bitno.Najnovije verzije ovih alata su "Web-enabled", {to zna~i da ih je mogu}e koristiti i direktno iz Webbrowsera. To prakti~no zna~i da odre|eni model moè biti prethodno kreiran i instaliran naserveru, a korisnici ga mogu koristiti sa udaljenih lokacija.

Izgradnja ra~unarskih modela odre|ene poslovne situacije ili problema je ustvari procespreslikavanja realne situacije u skup funkcija, varijabli, pravila, podataka i sl. i njegovo rje{avanjeprimjenom neke od raspoloìvih tehnika ili metoda. Ovi modeli, ako su profesionalno izra|eni,mogu menadèrima dati odgovore na pitanja tipa: [ta }e se desiti sa dohotkom firme i

Slika 2-96: Finansijski kalkulator


profitabilno{}u ako pove}amo cijene za 10 posto? Koji }e biti udio na{e firme na trì{tu dobra XYako pove}amo izdatke za reklamu i propagandu za 5 posto? Odgovori na ovako definirana pitanjasu mogu}i i u okviru Excela, a ovdje je dodata bitna dimenzija vizualnosti.

U daljem tekstu }emo prikazati osnovne mogu}nosti jednog od DSS alata - Decision Pro

firme Vanguard Software (www.vanguardsw.com).

Korisni~ki interfejs DecisionPro-a (slika 2-97) prevazilazi tipi~na spreadsheet ograni~enja upredstavljanju kompleksnih problema koriste}i hijerarhijsku logiku tzv. stabla odlu~ivanja. Sli~nospred{it logici, DecisionPro modeli su posebne mreè korisni~ki definisanih formula.DecisionPro promovira kori{tenje kvantitativnih metode u menad`mentu kao {to su metodeumjetne inteligencije, statisti~ke metode, metode operacionih istraìvanja, metode simulacije itd.DecisionPro zamjenjuje spred{it pristup sa vizualnim interfejsom koji je zasnovan nahijerarhijskom konceptu. U nastavku su data dva primjera kori{tenja Decision Pro alata ufinansijskom upravljanju.

Prvi model ra~una tzv. stopu povrata (Return On Equity - ROE) za odre|enu firmu. Na modeluje mogu}e koristiti "what-if" analizu, npr. ako ukupna prodaja (Gross Sales) poraste za 5%, kako}e se to odraziti na ROE. Ili, mogu}e je i}i na odrànje odre|enog ROE-a sa sniàvanjem tro{kova(Operating Expenses).

Slika 2-97: DecisionPro alat za vizualne "what-if" analize


Drugi primjer daje prikaz mogu}nosti Decision Pro alata za predvi|anje (forecasting).Naprimjer, tabela sadr`i podatke o prodaji u posljednjih 24 mjeseca (slika 2-98). Ovi podaci sekoriste za predvi|anje prodaje u narednih 10 mjeseci koriste}i razne tehnike predvi|anja.

Slika 2-98: Decision Pro - Forecasting

MICROSOFTACCESS

6. MS Access

6.1. Baze podataka ......................................................................................301

[TA JE TO MICROSOFT ACCESS 2003? ....................................................301Pokretanje Accessa i kreiranje baze podataka ........................................302

6.2. Izrada baze podataka........................................................................305

IZRADA OGLEDNE BAZE U MICROSOFT ACCESSU -EVIDENCIJA NARUD@BI ............................................................................305

NAPRAVIMO BAZU U MICROSOFT ACCESSU........................................308Prozor "Table Design" ............................................................................308Odre|ivanje veli~ine polja........................................................................310Postavljanje primarnog klju~a ..................................................................311Spa{avanje tabele ....................................................................................311Unos podataka u tabelu Klijenti ..............................................................312Spremanje podataka na disk ..................................................................313Nazad u "Table Design" ..........................................................................314Uspostavljanje relacije izme|u tabela ......................................................316Unos podataka u tabelu Narud`be..........................................................317Postavljanje "Lookupa" ............................................................................319

6.3. Izdvajanje informacija i alati za filtriranje ............................323

UPOTREBA KOMANDE "FIND" I FILTERA................................................323

UPOTREBA QUERIJA (UPITA) ....................................................................324Izrada queryja koji }e prikazati nazive f irmi i njihove brojeve telefona ....324Query na vi{e tabela ..............................................................................327Postavljanje uslova u queryju ..................................................................328

6.4. Kreiranje jednostavnog izvje{taja ................................................331

ZA[TO KREIRATI IZVJE[TAJ? ......................................................................331

IZRADA IZVJE[TAJA BAZIRANOG NA TABELI ........................................331

KREIRANJE IZVJE[TAJA BAZIRANOG NA QUERYJU ............................333

DETALJAN SADR@AJ

6. MICROSOFT ACCESS

6.1. Baze podatakaDanas ne moète zamisliti firmu, banku ili neku organizaciju bez sistema koji im

omogu}ava efikasno ~uvanje, stalno aùriranje i pregled podataka sa kojima svakodnevno rade.Sistemi koji to omogu}avaju nazivaju se baze podataka. Microsoft Access 2003 (u nastavkujednostavno Access) je sistem namijenjen za upravljanje bazom podataka.

Da bismo objasnili {ta je to baza podataka, uzet }emo za primjer fascikle koje se nalaze uregistru. Jedna fascikla, obiljeèna nazivom “Klijenti”, sadràvat }e listove papira i to tako dase na jednom listu nalaze detaljni podaci o klijentima, naziv, adresa, telefon, e-mail itd. Svakilist papira je obiljeèn jedinstvenim brojem.

Druga fascikla, obiljeèna nazivom “Narud`be”, sadràvat }e listove papira i to tako da sena jednom listu nalaze podaci o narud`bi klijenta. Ali, umjesto da pi{emo naziv klijenta, adresuitd., mi }emo listove u fascikli narud`bi obiljeìti jedinstvenim brojem iz fascikle “Klijenti”.

Tako, ako je u fascikli “Klijenti” “Osoba C” obiljeèna jedinstvenim brojem 14, list u fascikli“Narud`be” koji sadrì podatke o ra~unu “Osobe C” }e isto tako biti obiljeèn brojem 14. Po{to“Osoba C” moè da ima vi{e narud`bi, to zna~i da se u fascikli “Narud`be” moè na}i vi{epapira obiljeènih brojem 14, dok se u fascikli “Klijenti” moè na}i samo jedan papir obiljeènbrojem 14.

Baza podataka koristi isti princip rada, samo {to se informacije ne ~uvaju na papiru ve} uelektronskoj formi. Registar koji se pominje u ovom slu~aju predstavlja bazu podataka, fasciklepredstavljaju tabele, a listovi papira slogove (eng. records).

Zna~i, baza podataka predstavlja ure|en skup tabela i relacija izme|u njih.

[TA JE TO MICROSOFT ACCESS 2003?Access je sastavni dio paketa Office 2003 i, kao {to smo ve} nau~ili, omogu}ava nam da

upravljamo bazama podataka. On predstavlja dobro rje{enje za baze manjeg ili srednjeg obima.

MICROSOFT ACCESS Baze podataka 301

Maksimalna veli~ina baze podataka Access je 2 GB. Tako|e, Access toplo preporu~ujemopo~etniku u radu sa bazama podataka jer, kao {to }ete vidjeti u nastavku ove lekcije, uz njegase vrlo lako savladaju osnove baze podataka.

Pokretanje Accessa i kreiranje baze podataka

Sada }emo da napravimo prvu bazu podataka. Access }emo pokrenuti preko menija Start,klikom na ikonu “Microsoft Office Access 2003”. Nakon pokretanja, iz menija “File” izabrat }emokomandu “New”. Na desnoj strani Accessovog prozora dobit }ete prozor koji nam omogu}ava danapravimo praznu bazu podataka. Odabrat }emo komandu “Blank database”, tj. “Napravi praznubazu podataka”, i pojavit }e se dijalog u kojem }emo u dijelu “File name:” ukucati naziv novebaze podataka: “PRVA BAZA”. Izabrat }emo komandu “Create”, tj. “Napravi”. Sljede}a slikapokazuje kako se pravi nova baza podataka.

Ako ste dobili prozor prikazan na sljede}oj slici, ~estitamo; kreirali ste svoju prvu bazupodataka.

302 Baze podataka MICROSOFT ACCESS

Slika 6-1: Kako napraviti novu bazu podataka

1. Izabratikomandu "New"

2.Odabrati praznu bazu

3. Ukucatinaziv baze

4. Odabrati"Create"

Prozor koji se pojavio(slika 6-2) naziva se prozor

Database. On nam omogu-}ava da kreiramo Tables

(Tabele), Querije (Upite),

Forms (Forme), Reports

(Izvje{taje), Pages (Strani-

ce), Macros (Makroe) i

Modules (Module).

Ako prozor “Database” za-tvorite klikom na dugme “X” ugornjem desnom uglu, zatvoriliste bazu podataka. Mo`ete jeponovo otvoriti odabirom koman-de “Open” iz menija “File”.

Prije nego krenemo u izradu baze podataka, objasnit }emo {ta je to {to nam prozor“Database” omogu}ava da kreiramo.

Tabele

Tabela je mjesto u kojem }e Access pohranjivati odre|ene podatke, kao {to su podaci oklijentima ili narud`bama. Naravno, upotrebljavat }emo odvojene tabele za odre|ene skupinepodataka, {to ~ini bazu podataka efikasnijom i u velikoj mjeri elimini{e gre{ke koje se pojavljujuprilikom unosa podataka. Tako }emo podatke o klijentima staviti u jednu tabelu, a podatke onarud`bama u drugu.

Svaka tabela ima svoje ime. Redovi tabele predstavljaju slogove (zapis; eng. record), azaglavlje kolona predstavlja polja tabele.

Queriji – upiti

Queriji su upiti koji se baziraju na tabelama. U Accessu postoji vi{e tipova upita, a naj~e{}ese koristi upit “Select” pomo}u kojega se selektiraju samo oni podaci koji se tra`e iz tabele.Upiti se mogu iskoristiti kao izvor podataka za forme, izvje{taje, stranice ili druge upite. Danapomenemo da, pored upita “Select”, u Accessu postoji upit “Delete” koji bri{e podatke iztabele na osnovu zadanog kriterija, dok upit “Update” modificira podatke u tabeli.

MICROSOFT ACCESS Baze podataka 303

Slika 6-2: Prozor Database

Forme

Forme se mogu upotrijebiti za razne namjene. Preko formi se mogu unositi, pretraìvati,brisati i aùrirati podaci u tabeli; mogu}e je otvoriti drugu formu ili otvoriti “Report” – izvje{taj.Va`no je napomenuti da je forma ono {to stoji izme|u krajnjeg korisnika i baze podataka.

Reports – Izvje{taji

Izvje{taje koristimo da bismo na monitoru ili na papiru (eng. hard copy) dobili traènepodatke. Prilikom izrade izvje{taja, odabiremo podatke koje èlimo da vidimo, a isto takoodre|ujemo font, boju i veli~inu, tako da moèmo prikazati podatke onako kako èlimo da ihvidimo.

Pages – Stranice

“Data Access page” je specijalan oblik Web stranice uz pomo} kojeg moèmo pregledatipodatke ili raditi sa njima preko Interenta ili Intraneta – podaci su snimljeni u Accessovoj bazi.“Data Access pages” se, tako|e, mogu upotrijebiti da bi se pristupilo, recimo, tabeli ra|enoj uMicrosoft Excelu.

Macros – Makroi

Makroi se sastoje od jedne ili vi{e akcija od kojih svaka radi neku operaciju, kao {to jeotvaranje forme ili {tampanje izvje{taja. Makroi se koriste da se automatizuje niz akcija koje biina~e korisnik uradio korak po korak.

Modules – Moduli

Moduli se koriste za naprednije operacije na bazi podataka. Oni zahtijevaju programerskoiskustvo, a jezik u kojem se pi{u je Visual Basic for Applications (VBA).

304 Baze podataka MICROSOFT ACCESS

6.2. Izrada baze podatakaPrvi korak prilikom izrade baze podataka je odre|ivanje njene namjene. Potrebno je odrediti

koje izvje{taje korisnici èle da dobiju iz baze. Zna~i, odre|ujemo podatke koji trebaju da se~uvaju u bazi podataka. Na osnovu toga odre|ujemo koje }e nam tabele biti potrebne, kao ipolja u tim tabelama. Nakon izrade tabela odre|ujemo jedinstvena polja u njima, tj. primarneklju~eve (Primary Keys). Na osnovu primarnih klju~eva odre|uju se relacije me|u tabelama. Zasvaku relaciju se mora znati koje tabele povezuje i preko kojih polja. Access ima dva osnovnatipa relacija izme|u tabela i to 1-1 (jedan na jedan) i 1-N (jedan na vi{e).

Naravno, zadnji korak je realizacija baze u Accessu.

Da ponovimo, prilikom izrade baze podataka potrebno je uraditi sljede}e korake:

odrediti namjenu baze podataka,

odrediti koje tabele treba da sadrì baza,

odrediti polja u tabelama,

odrediti jedinstvena polja u tabelama, tj. primarne klju~eve (Primary Keys),

kreirati relacije izme|u tih tabela,

realizovati bazu u Accessu.

Prilikom izrade baze podataka, za prvih pet koraka su potrebni samo papir i olovka, a tekzadnji, {esti korak, predstavlja stvarnu realizaciju baze u Accessu.

Pa, da krenemo!

IZRADA OGLEDNE BAZE U MICROSOFT ACCESSU – EVIDENCIJANARUD@BI

Napomene za izradu baze

Kroz primjer izrade baze podataka o evidencijama narud`bi }emo upoznati kako se pravibaza podataka u Accessu. Baza podataka koju }emo razviti – evidencija narud`bi – je samodio jedne velike baze podataka koja moè da prati poslovanje neke firme, ali mi }emo ovubazu posmatrati kao izolovan sistem da primjer ne bi bio previ{e teàk za razumijevanjepo~etniku. Sretno!

MICROSOFT ACCESS Izrada baze podataka 305

Odredimo namjenu baze podataka

U ovom koraku }emo utvrditi kakve izvje{taje, tj. mogu}nosti, baza podataka treba dapruà. Na osnovu toga odre|ujemo koji podaci }e se ~uvati u bazi podataka, tj. koji su podacipotrebni da bi se dobili traèni izvje{taji.

Mi }emo da odredimo {ta baza podataka – evidencija narud`bi – treba da sadrì.

Ona treba da sadrì evidenciju klijenata firme i to sljede}e podatke: “Naziv firme”, “Kontaktosobu”, “Adresu”, “Telefon”, “Fax”,”E-mail” i “Mati~ni broj firme”. Tako|e, za svakog klijentatreba da se zabiljeì narud`ba. Jedna narud`ba treba da ima “Broj narud`be”, “Opis narud`be”,“Iznos”, “Valutu iznosa”, “Datum narud`be”, “Rok isporuke” i “Napomenu”. Jedan klijent moèda ima vi{e narud`bi. Baza podataka treba da u svakom trenutku moè da prikaè podatke oklijentu i njegovim narud`bama.

Odredimo koje tabele treba da sadrì baza

Na osnovu analize namjene baze odredit }emo tabele koje baza treba da sadrì. Naravno,mi moèmo sve podatke staviti u jednu tabelu, ali u tom slu~aju }e se javiti neèljeno dupliranjepodataka. Zato }emo odrediti dvije tabele: Klijenti i Narud`be. Tabela Klijenti }e sadràvatipodatke o klijentima, a tabela Narud`be evidenciju narud`bi za pojedinog klijenta.

Odredimo polja u tabelama

Tabeli Klijenti dodijelit }emo polja: “Naziv firme”, “Kontakt osoba”, “Adresa”, “Telefon”,“Fax”, “E-mail”, “MB firme”, a tabeli Narud`be polja: “Broj narud`be”, “Opis”, “Iznos”,“Valuta”, “Datum narud`be”, “Rok isporuke” i “Napomena”.

Odredimo jedinstvena polja u tabelama, tj. primarne klju~eve (Primary Keys)

Primarni klju~ u tabeli predstavlja polje po kome }e se svaki slog jedinstveno identifikovatiu odnosu na drugi slog u tabeli. To zna~i da svi slogovi polja koje je progla{eno primarnimklju~em moraju imati razli~ite vrijednosti, obi~no broj~ane (npr: 1, 2, 3...).

U tabeli Klijenti odredit }emo polje: “RB firme”, a u tabeli Narud`be polje: “RB narud`be”kao primarne klju~eve.

Sada tabele izgledaju ovako:

306 Izrada baze podataka MICROSOFT ACCESS

Kreirajmo relacije izme|u tabela

U ovom koraku defini{emo relacije izme|u tabela koje su kreirane. Kao prvo, moramoodrediti koji }emo tip relacije upotrijebiti. U na{em slu~aju, jedan klijent mo`e imati vi{enarud`bi, tako da }emo odabrati relaciju jedan na vi{e (1-N).

Sljede}a slika prikazuje “Relationships”, tj. {emu baze podataka:

Dakle, mi smo primarni klju~ u tabeli Klijenti dodali kao strani klju~ u tabeli Narud`be ikreirali relaciju izme|u ove dvije tabele.


Tabela Klijenti Tabela Narud`be

RB firme (Primarni klju~) RB narud`be (Primarni klju~)

Naziv firme Broj narud`be

Kontakt osoba Opis

Adresa Iznos

Telefon Valuta

Fax Datum narud`be

E-mail Rok isporuke

MB firme Napomena

Slika 6-3: “Relationships” - [ema baze podataka

NAPRAVIMO BAZU U MICROSOFT ACCESSUVe} smo nau~ili kako kreirati bazu. Dakle, pokrenite Access i kreirajte bazu podataka pod

nazivom “Evidencija narud`bi”. Pojavio se prozor “Database” baze podataka “Evidencijanarud`bi” i sada moèmo kreirati tabele.

Kako kreirati tabelu?

Prozor “Table Design”

Otvorit }e se prozor koji se naziva “Table Design”. On se dijeli na dva dijela. Gornji diosadrì tri kolone. U prvu kolonu, ozna~enu kao “Field name”, unosimo imena polja. Drugakolona nam sluì da iz padaju}eg menija odaberemo kojeg je tipa polje koje smo ukucali, a tre}akolona predstavlja opis tog polja, tj. komentar. Ona nije obaveza za unos, ali je iskustvopokazalo da je dobra praksa komentarisati svako polje. U donjem dijelu prozora, koje se naziva“Field Properties”, za svako polje odre|ujemo njegove parametre kao {to su veli~ina, formatpolja itd.

Pa, da krenemo!

Mi{em }emo se pozicionirati u prvo polje prve kolone i ukucati naziv polja “RB Firme”.Zatim }emo pritisnuti tipku ENTER da bi se prebacili u sljede}u kolonu, gdje }emo mi{em iz


Slika 6-4: Otvaranje prozora Table Design

1. Mišemodabratikarticu

"Tables"

2. Kliknutina "New"

3. Mišemodabrati"DesignView"

4. Kliknuti "OK"

padaju}eg menija odabrati tip polja “AutoNumber”. Za{to ba{ “AutoNumber”, objasnit }emokasnije. Kada smo odabrali tip polja, ponovo }emo pritisnuti tipku ENTER kako bi se prebacili usljede}u kolonu u kojoj moèmo unijeti opis polja, npr. “Ovo je primarni klju~”. Ponovo }emopritisnuti tipku ENTER i sada smo pozicionirani u drugi red prve kolone. Sada }emo unijeti iostala polja tabele Klijenti, s tim {to }emo za njih kao tip polja izabrati “Text”. Ostala polja sukako slijedi: “Naziv firme”, “Kontakt osoba”, “Adresa”, “Telefon”, “Fax”, “E-mail” i “MB firme”.

Da objasnimo {ta predstavljaju naj~e{}e kori{}eni tipovi polja.

Text – u polje se unose podaci koji sadrè slova, brojke i druge znakove, kao {to su %, &,=, *, pri ~emu je najve}a dopu{tena duìna 255 znakova,

Memo – vrsta sli~na tekstu, ali u ovom slu~aju nismo ograni~eni na 255 znakova,

Number – u polje se mogu unositi broj~ane vrijednosti,

AutoNumber – Access automatski popunjava novo polje jedinstvenim rastu}im ili slu~ajnimbrojem,

Currency – upotrebljava se za unos valuta,

Date/Time – u polje unosimo datum, vrijeme ili oboje,

Yes/No – upotrebljava se za podatke koji mogu poprimiti samo dvije vrijednosti, npr. da / neili uklju~eno / isklju~eno.


Slika 6-5: Table Design

Unosimonaziv

polja, tip iopis

Da bi se pojaviopadaju}i menikoji vidite naslici, klikniteovdje!

Ovdjemijenjamoparametre

polja

Odre|ivanje veli~ine polja

Sada }emo da postavimo maksimalnu veli~inu, tj. da nau~imo kako se postavljaju parametri polja:

U redu sa imenom polja kliknite na bilo koju kolonu tog polja tako da na lijevoj straniprozora “Design View” bude pozicioniran pokaziva~ . U dijelu “Field Properties”prikazat }e se parametri tog polja. Dakle, prikaìmo parametre polja “Naziv firme”klikom mi{a na red tog polja.

U okviru za tekst “Field Size”, izbri{ite postoje}i broj i unesite maksimalnu veli~inu polja. Mi}emo za polje “Naziv firme” izbrisati broj 50, a unijeti broj 15.

Ponovite prethodna dva koraka da biste poljima odredili sljede}e veli~ine:

Tako|e, Access nam dopu{ta da odredimo i druge parametre polja kao {to su:

Format – prikazuje brojeve ili datume u definisanom formatu,

Decimal Places – odre|uje broj decimalnih mjesta,

Default Value – vrijednost koja se automatski unosi u novi slog ako tu vrijednost nismo ve}unijeli ru~no,

Validation Rule – pravilo koje se mora po{tovati prilikom uno{enja vrijednosti, npr. ako seu nekom polju ne smije pojaviti negativan broj ili jednak nuli, tada u ovo polje unosimo >0,

Validation Text – tekst poruke koji }e da se ispi{e ukoliko se prilikom unosa ne po{tuje“Validation Rule”,

Required – moèmo ga postaviti na “No” i “Yes”; ako je “No”, polje nije obavezno za unos,a ako je “Yes”, Access }e zahtijevati obavezan unos tog polja,

Indexed – ako ovaj parametar postavimo na “Yes”, Access }e indeksirati polje, {to zna~i da}e se sortiranje i pretraìvanje po tom polju tabele ubrzati.


Kontakt osoba 30

Adresa 40

Telefon 10

Fax 10

Email 20

MB firme 20

Postavljanje primarnog klju~a

Accessu moramo re}i koje }emo polje koristiti kao primarni klju~ kako bi nas sprije~io uslu~ajnom uno{enju istih vrijednosti za vi{e od jednog sloga u tom polju. Da bismo postaviliprimarni klju~, uradit }emo sljede}e:

odabrat }emo polje koje `elimo za primarni klju~, tj. pozicionirat }emo pokaziva~ u polje“RB Firme”,

Odabrat }emo komandu “Primary Key” iz menija “Edit” ili kliknuti na sli~icu iz trake alata.

Simbol klju~a se pojavljuje sa lijeve strane imena polja, kao {to je prikazano na sljede}oj slici.

Dobili smo pogled “Table Design” kao na slici 6-6, tako da }emo sada da tabelu spasimopod imenom Klijenti.

Spa{avanje tabele

Dakle, odabrat }emo komandu “Save” iz menija “File”. Access }e nas pitati za naziv tabelei mi }emo u dijelu “Table Name” ukucati Klijenti i kliknuti na “OK”. Tabela }e biti spa{ena podimenom Klijenti.


Slika 6-6: Prikazuje simbol klju~a i pogled Table Design na{e prve tabele

Simbolklju~a

Unos podataka u tabelu Klijenti

Sada }emo nau~iti dodavati slogove. Sljede}a slika pokazuje kako }ete otvoriti tabelu zadodavanje slogova, tj. uraditi unos podataka.

Dakle, Access je prikazao tabelu sa kolonama koje smo mi odredili u pogledu “TableDesign”, i moèmo po~eti sa unosom slogova. Izme|u polja se kre}ite koriste}i tipku TAB.Vidimo da Access sam popunjava polje “RB Firme” rastu}im brojevima, i da taj broj ne moèmopromijeniti. Isto tako, Access ne}e dopustiti unos vi{e znakova u polje nego {to smo to odrediliparametrom “Field Size” za to polje. Sljede}a slika detaljnije obja{njava prozor tabele.


Slika 6-7: Otvaranje tabele i unos prvog sloga

Da biste dobilispisak tabela,kliknite ovdje

Da bisteotvorili tabelu,

dvostrukokliknite na nju

Access sampopunjavapolje tipa

"AutoNumber"

Prozorotvorenetabele

Po~nimo unos prvogsloga tabele

Slika 6-8: Detaljnije o prozoru tabele

Pokazujenam u

kojem seslogu

trenutnonalazimo

Ozna~avagdje }e se

pojavitinovi slog

Naziv tabele Naziv polja

Kliza~ kojim moèmoprikazati dio tabele koji setrenutno ne vidi na ekranu

Kursor pozicioniranza unos podataka

Kliknite ovdje da bistezatvorili tabelu

U donjem lijevom uglu prozora tabele nalazi se navigacioni dio. Njega }ete ~esto koristiti,pa je zato neophodno dobro ga upoznati.

Ukucajte barem deset slogova i eksperimenti{ite malo; kre}ite se po tabeli koriste}inavigacioni dio koji je obja{njen na slici 6-9, a isto tako se moète kretati koriste}i mi{ ilitastaturu. Ako èlite da se kre}ete mi{em, jednostavno kliknite u slog na mjesto gdje èlite dapi{ete.

Upotreba tastature je ~esto najbrì na~in kretanja po tabeli. Naj~e{}e kori{tene tipke su:

TAB – vodoravno za jedno polje,

Strelice ulijevo i udesno – kada je polje ozna~eno, vodoravno za jedno polje; ina~e pomi~ekursor umetanja za jedan znak,

Strelice gore i dole – vertikalno za jedno polje,

Home – na prvo polje sloga u kojem se nalazimo,

End – na zadnje polje sloga u kojem se nalazimo,

Page Down – prema dole za jedan prozor slogova,

Page Up – prema gore za jedan prozor slogova.

Spremanje podataka na disk

Mislite li da je vrijeme da spremite svoj rad na disk? Ipak, to nije potrebno, jer Accesspreuzima brigu o tome. Za razliku od ve}ine aplikacija koje ~ekaju da im kaète da spreme ono{to ste ukucali, Access sprema podatke u novim ili izmijenjenim slogovima ~im se prebacite naneki drugi slog.


Slika 6-9: Navigacioni dio

Idi na prvi slog Idi na zadnji slogNa kojem se slogutrenutno nalazimo

Jedan slog nazad Jedan slog naprijed Napravi novi slog

Ukupan brojslogova

Nazad u “Table Design”

^esto postoji potreba dase vratimo u “Table Design”neke tabele i promijenimone{to. Recimo, dodamo novopolje ili izbri{emo postoje}e.Kako se vratiti u “TableDesign”?

Nau~ili ste se vratiti u“Table Design”, a sada idemoda napravimo preostalutabelu – Narud`be. Kako smoranije nau~ili, otvorimo “TableDesign” za novu tabelu.Zaboravili ste kako? Pogledajte sliku 6-4.

Uspjeli ste i dobili prazan prozor “Table Design”. Po~nite unositi polja tabele Narud`be kakoje prikazano u sljede}oj tabeli. Pazite da tipovi podataka koje birate budu kakvi su ovdjeprikazani.

Nemojte zaboraviti postaviti veli~inu za polja “Broj narud`be”, “Opis” i “Valuta”; ako se nesje}ate kako, pogledajte podnaslov “Odre|ivanje veli~ine polja”.

Polje “RB narud`be” postavite kao primarni klju~.


Slika 6-10: Povratak u Table Design

1. Mišemodaberitetabelu

2. Kliknite nakomandu"Design"

Ime polja Tip podatka Postavite veli~inu Upi{ite komentar

RB narud`be AutoNumber - Primarni klju~

RB firme Number Strani klju~ iz tabele Klijenti

Broj narud`be Text 6

Opis Text 255

Iznos Number -

Valuta Text 2

Datum narud`be Date/Time -

Rok isporuke Date/Time -

Napomena Memo -

Kada zavr{ite, trebate dobiti prozor koji izgleda ovako:

Spasite va{u tabelu pod imenom Narud`be.

Sada, u prozoru “Database” baze “Evidencija narud`bi”, pod karticom “Tables” postojedvije tabele.


Slika 6-11: Izgled tabele Narud`be u Design View

Slika 6-12: Prozor Database prikazuje dvije tabele

Uspostavljanje relacije izme|u tabela

Sada je potrebno Accessu re}i preko kojihpolja }emo uspostaviti relaciju izme|u ovedvije tabele. Relacija (eng. relationship) seuspostavlja na sljede}i na~in:

Izaberite komandu “Relationships” izmenija “Tools” ili kliknite na sli~icu iztrake alata,

Access }e otvoriti prozor “Relationship”i prikazati dijalog “Show Table”.

Dvostrukim klikom mi{a prvo kliknite naKlijenti, a zatim na Narud`be, da bisteove tabele dodali u prozor “Relationship”,

Odaberite komandu “Close” da biste zatvorili dijalog “Show Table”. Prozor “Relationships”sada }e izgledati kao na slici 6-14, a zatim uradite kao na slici 6-15

Pojavit }e se prozor koji daje osnovne informacije o kreiranoj relaciji. Na njemu je potrebnouraditi sljede}e:


Slika 6-13: Dijalog Show Table

Slika 6-14: Prozor Relationships Slika 6-15: Uspostavljanje relacije izme|u polja

1. Do|itemišem ovdje

2. Pritisnite lijevu tipku miša idr`ite je pritisnutom

3. Doditemišem ovdje

i pustitetipku miša

Kliknite na dugme “Create” i va{a relacija je kreirana.

Potrebno je zatvoriti prozor “Relationships”, a on }e nas pitati da li `elimo snimitiuspostavljenu relaciju. Mi }emo odabrati “Yes”.

Unos podataka u tabelu Narud`be

Otvorite tabelu Narud`be dvostrukim klikom na nju u prozoru “Database”. Pojavit }e sesljede}i prozor:

Unesimo nekoliko slogova u tabelu Narud`be.


Slika 6-16: Editovanje relacije Slika 6-17: Prozor Relationships nakon kreirane relacije

2. Sadauklju~ite ipreostaledvije kvakice

1. Klikommišauklju~itekvakicu

Linija pokazujeda je relacijanapravljena

Slika 6-18: Otvorena tabela Narud`be

Access }e sam popunjavati polje “RBNarud`be” jedinstvenim, rastu}im ilislu~ajnim brojevima, a ne}e dozvoliti daunesete bilo koji broj u polje “RB Firme”.Taj broj mora da odgovara nekom broju izpolja “RB Firme” koje se nalazi u tabeliKlijenti. Pogledajmo nakratko tabeluKlijenti:

Unesimo narud`bu za firmu “Trnoruìca”.

U polja za datume unosite podatke na sljede}i na~in: “dan.mjesec.godina”. Umjesto ta~kemoète upotrijebiti i simbol kose crte (/). Ukoliko se desi da Access ne dopusti unos redoslijedom“dan, mjesec, godina”, morat }ete podesiti postavke za datum u kontrolnom panelu Windowsa.

Sada }emo unijeti jo{ jednu narud`bu za firmu “Trnoruìca” i tri narud`be za firmu “Pepeljuga”:


Slika 6-19: Podaci uneseni u tabelu Klijenti

Firma'Trnoruìca' je

ozna~ena brojem2 u polju "RB

Firme"

Slika 6-20: Unos narud`be za firmu “Trnoruìca”

Broj 2 ozna~ava da se radi ofirmi 'Trnoruìca'

Slika 6-21: Unos jo{ ~etiri narud`be

Dakle, ako `elimo unijeti vi{e narud`bi za jednu firmu, jednostavno u polje “RB Firme”ponovo ukucamo odgovaraju}i broj iz tabele Klijenti.

Postavljanje “Lookupa”

Ovo mo`da malo zbunjuje, jer morate da pamtite koji je broj neke firme kako biste unijelinarud`bu. Access ima rje{enje za to.

Zatvorite tabelu Narud`be i vratite se u njen “Design view”. Kako se vratiti u “Designview”? Pogledajte sliku 6-10. Dakle, mi{em odaberite tabelu Narud`be, a zatim izaberitekomandu “Design”.

Pojavit }e se prozor “Design view”. Na njemu uradite sljede}e:

Kartica “Lookup” je poprimila sljede}i izgled.


Slika 6-22: Postavljanje Lookupa

1. Kliknite ovdje dabi se pojavila

"Field Properties"za polje "RB

Firme" u donjemdijelu ekrana

2. Kliknite ovdje dabi se otvorila

kartica "Lookup"

3. Kliknite u polje"Text Box" da bi

se desno pojavilastrelica nadole

4. Kliknite nastrelicu

5. Odaberite"Combo Box"

Slika 6-23: Kartica Lookup

1. Kliknite ovdjeda bi sepojavile trita~ke desno

2. Kliknite natri ta~ke

Pojavio se dijalog “Show table”. Sa njim smo se sreli kada smo uspostavili relaciju me|utabelama. Mi }emo odabrati tabelu Klijenti:

Dvostruko kliknite na “Klijenti”,

Odaberite komandu “Close” da biste zatvorili dijalog “Show Table”.

Pojavit }e se sljede}i prozor koji se zove “Query Builder”:

U gornjoj polovici ekrana u okviru Klijenti su izlistana sva polja tabele “Klijenti”. Mi }emouraditi sljede}e:

U okviru “Klijenti” dvostruko kliknite na polje “Naziv firme”. Access }e polje “Naziv firme”prebaciti u prvu }eliju reda Field.

Zatim dvostruko kliknite na polje “RB Firme” da biste to polje prebacili u drugu }eliju redaField. Ako dvostruko kliknete na pogre{no polje, pritisnite tipku Delete i poku{ajte ponovo.


Slika 6-24: Prozor Query Builder

Slika 6-25: Kartica Lookup

1. Upišite broj "2" 2. Upišite broj "1"

Zatvorite prozor “Query Builder”. Access }e pitati da li èlite snimiti to {to ste napravili.Kliknite na “Yes”.

Vratili smo se na karticu “Lookupa”, pa uradimo kao na slici 6-25.

Da bi bilo jasnije {ta je ura|eno, zatvorite “Design View” tabele. Naravno, na pitanje da lièlite snimiti promjene, odgovorite sa “Yes”.

Sada otvorite tabelu Narud`be. Ako ste sve pa`ljivo uradili, vidi se sljede}e:

Obratimo pa`nju na kolonu polja “RB Firme”. Umjesto brojeva koje smo ukucali u polje “RBFirme”, vidimo nazive firmi. To ne zna~i da je Access promijenio brojeve u nazive firmi. Accessi dalje u polju “RB Firme” ~uva brojeve koje smo mi ukucali, ali na ekranu prikazuje nazive firmiiz tabele Klijenti koji odgovaraju tom broju.


Slika 6-26: Izgled tabele Narud`be

Slika 6-27: Unos nove narud`be je olak{an

1. Da biste unijeli novu narud`bu zafirmu 'Trnoruìca', kliknite na strelicu2. Kliknite na 'Trnoruìca'

Vratimo se na sliku 6-25. U koloni “Row Source” je Access ispisao tekst koji ozna~ava dasmo iz tabele Klijenti izabrali polja “Naziv firme” i “RB firme”. Parametar “Bound Column” smopostavili na broj 2 da bismo rekli Accessu da u polju ~uva brojeve iz polja “RB Firme”, aparametar “Column Count” na broj 1 da bi Access na ekranu prikazao prvo polje koje smoizabrali u “Query Bilderu”, tj. “Naziv firme”.

Sada, kada budemo unosili novi slog u tabelu Narud`be, ne moramo pamtiti koji brojozna~ava firmu. Samo je potrebno izabrati naziv firme kako je prikazano na slici 6-27, a Access}e da se brine o tome koja firma je ozna~ena kojim brojem. Ovo se naziva “Lookup”.

Firmu moète izabrati i tako {to }ete u polju “RB firme” na tastaturi pritisnuti slovo “t”.Access }e sam ponuditi naziv “Trnoruìca”. Pritisnite tipku TAB i odabrali ste firmu ’Trnoruìca’.

Otvorite tabelu Klijenti i unesite jo{ nekoliko firmi. Imena firmi koje unesete }e Accessponuditi prilikom sljede}eg unosa nove narud`be. Unesite jo{ nekoliko narud`bi da bistesavladali unos.

Ovakvim na~inom unosa narud`bi smo izbjegli gre{ke pri unosu firme, jer moèmo unijetisamo firme koje se nalaze u tabeli Klijenti. Va`no je da se ne javlja dupliranje podataka kao {tosu “Kontakt osoba”, “Adresa”, “Fax”, “E-mail” ili “MB firme”, jer ih ~uvamo samo u jednomslogu tabele Klijenti. Da smo sve ove podatke stavili u samo jednu tabelu, svaki put prilikomunosa narud`be morali bismo kucati “Adresu” itd. Dakle, sada vidimo prednosti toga {to smopodatke stavili u dvije tabele, a ne u jednu.


6.3. Izdvajanje informacija i alati za filtriranje

UPOTREBA KOMANDE “FIND” I FILTERADo sada smo nau~ili kako kreirati bazu podataka i kako u nju unijeti podatke primjenom

tabela. U sljede}oj lekciji }emo da nau~imo na~ine izdvajanja informacija primjenomjednostavne upotrebe komande “Find” i alata za filtriranje. Tako|e, nau~it }emo kreirati upit najednu i na vi{e tabela.

Komanda “Find” predstavlja najjednostavniji na~in traènja podataka za koje znate dapostoje u bazi. Da bismo u tabeli Narud`be prona{li narud`bu sa brojem “05-04”, slijedite ovekorake:

Otvorite tabelu Narud`be.

Odaberite komandu “Find” iz menija “Edit” ili kliknite na sli~icu iz trake alata da bi seprikazao sljede}i okvir za dijalog u kojem }ete:

Access }e prona}i traèno polje.

Pri radu sa tabelom, moète se kori{tenjem filtera privremeno koncentrisati na nekeslogove koji imaju ne{to zajedni~ko. Recimo da ho}emo u tabeli Narud`be prikazati sve slogovefirme ’Pepeljuga’. Uradite sljede}e:

Otvorite tabelu Narud`be,

Kliknite u polje gdje pi{e ’Pepeljuga’,

MICROSOFT ACCESS Izdvajanje informacija i alati za filtriranje 323

Slika 6-28: Upotreba komande Find

1. Upisati brojnarud`be koju

traìte: "05-04" 3. Kliknuti ovdje

2. Kliknuti na strelicu iodabrati "Narud`be :Table", kako bi Accesspretraìo sva polja

Odaberite komandu “Filter by Selection” iz menija “Record>Filter” ili kliknite na sli~icuiz trake alata.

Access }e prikazati samo narud`be za firmu ’Pepeljuga’. Odaberite komandu “Remove Filter”iz menija “Record>Filter” ili kliknite na sli~icu , da bi se ponovo prikazali svi slogovi tabele.

UPOTREBA QUERIJA (UPITA)Pretpostavimo da `elimo popis svih firmi i brojeva telefona iz tabele Klijenti. Ne `elimo da

vidimo podatke iz polja “RB Firme”, “Kontakt osoba”, “Adresa”, “Fax”, “E-mail” ni “MB firme”

To }emo posti}i upotrebom querija. Pogledajmo prozor “Database”:

Zna~i, u dijelu “Objects” prozora “Database”, klikom na “Queries” dobijamo popis querija.Po{to mi nemamo kreiran niti jedan query, Access }e nam ponuditi mogu}nost da ga napravimo.

Izrada queryja koji }e prikazati nazive f irmi i njihove brojeve telefona

Kliknite na “Queries” u dijelu “Objects” prozora “Database”. Zatim odaberite komandu“New”, kao na primjeru kreiranja tabele.

324 Izdvajanje informacija i alati za filtriranje MICROSOFT ACCESS

Slika 6-29: Prozor Database

Kliknite ovdjeda biste

vidjeli popistabela

Kliknite ovdjeda biste

vidjeli popisquerija

Pojavit }e se prozor kao naslici 6-30.

Access }e prikazati dijalog“Show Table”.

Dvostruko kliknite na Klijenti,da biste ovu tabelu izabrali i iznje mogli koristiti podatke zanovi query.

Odaberite komandu “Close”da biste zatvorili “ShowTable”. Pojavit }e se prozorkoji izgleda ovako:

Ovaj prozor izgleda isto kao prozor koji smo koristili kada smo postavljali “Lookup”. Razlika jeu tome da sada ovaj prozor koristimo da bismo odabrali polja koja }e da se pojave u na{em queryju.

U okviru prozora “Klijenti” dvostruko kliknite na polje “Naziv firme”, da bi Access to poljeprebacio u prvu kolonu reda Field.

Zatim, kliza~em koji je prikazan na slici 6-31 prika`ite polje “Telefon”, kako biste ga prebaciliu drugu kolonu reda Field.


Slika 6-30: New Query

Slika 6-31: Izgled prozora Select Query

1. Kliknite na"Design View"2. Kliknite na "OK"

Pomicanjem kliza~amo`ete vidjeti sva polja

Prozor “Select Query” sada izgleda kao naslici 6-23.

Sada }emo da spasimo query odabiromkomande “Save” iz menija “File”. Access}e nas pitati za naziv queryja. Mi }emo udijelu “Query Name:” ukucati naziv“Imena firmi sa telefonskim brojevima”.

Zatvorite prozor “Select Query” i Access}e prikazati na{ query u prozoru“Database”.

Da bismo vidjeli rezultat na{eg queryja,moramo ga otvoriti. To }ete uraditi na sljede}i na~in:

Rezultat na{eg queryja vidite na sljede}oj slici:


Slika 6-32: Prozor Select Query

Uklju~ena kvakicaozna~ava da }e poljezaista biti prikazano

Slika 6-33: Otvaranje queryja

Ponavljamo, akoAccess nije

prikazao vašquery, odaberite

mišem karticu"Queries"

2. Odaberite"Open"

1. Kliknite naquery kojeg`elite otvoriti

Slika 6-34: Dobijeni rezultat

Access je prikazao sve nazive firmi sa telefonima koje imamo ukucane u tabeli Klijenti.

Query na vi{e tabela

Sada }emo napraviti ne{to sloèniji upit. Ho}emo da prikaèmo narud`be svih firmi usljede}em obliku: “Naziv firme”, “Adresa firme”, “Broj narud`be”, “Iznos”, “Valuta”.

Uradite sljede}e

Kliknite na “Queries” u dijelu “Objects” prozora “Database”. Zatim odaberite komandu“New”, kao pri kreiranju pro{log queryja.

Pojavit }e se prozor “New Query” kojeg smo upoznali na slici 6-30. Uradite isto kao prikreiranju pro{log queryja, tj. odaberite “Design View”, a zatim “OK”.

Pojavit }e se prozor “Show Table”.

Dvostruko kliknite na Klijenti, a zatim na Narud`be, da biste mogli iz obje tabele koristitipodatke za query.

Odaberite komandu “Close” da biste zatvorili “Show Table”. Pojavit }e se prozor koji izgledaovako:

Sada }emo redom izabrati polja za koja ho}emo da ih Access prikaè u na{em queryju.

U okviru Klijenti dvostruko kliknite na “Naziv firme”, a zatim na “Adresa”,

U okviru Narud`be kliknite na “Broj narud`be”, zatim na “Iznos” i na kraju na “Valuta”.


Slika 6-35: Query na vi{e tabela

Access je prikazao relacijukoju smo ranije kreiraliizme|u ove dvije tabele

Access je ta polja redom dodao u donji dio ekrana, i sada prozor “Select Query” izgleda ovako:

Spasite ovaj query pod imenom “Narud`be klijenti” i otvorite ga na na~in koji smo objasniliza prethodni query. Rezultat queryja }e izgledati ovako:

Postavljanje uslova u queryju

Recimo da `elite prikazati ovaj isti query, ali samo za jednu firmu, i to ’Pepeljuga’. Uraditesljede}e:

Vratite se u “Design View” queryja


Slika 6-36: Select Query

Slika 6-37: Rezultat queryja

Kada se pojavi sljede}iprozor, uradite kao na slici 6-39.

U polje Criteria, u presjekukolone “Naziv firme”, ukucajte’Pepeljuga’. Kada iza|ete iz togpolja, Access }e naziv’Pepeljuga’ staviti pod navodnike.

Zatvorite query. Access }epitati `elite li spasiti promjene;naravno, odaberite “Yes”.

Ponovo otvorite query. Sada}ete vidjeti samo slogove koji seodnose na firmu ’Pepeljuga’.


Slika 6-38: Design View queryja

1. Kliknite na query

2. Kliknite na "Design"

Slika 6-39: Postavljanje kriterija

Ukucajte naziv firme zakoju ho}ete da prika`eteovaj query

Slika 6-40: Query prikazuje samo slogove firme ’Pepeljuga’

U slu~aju da unesete nove narud`be za firmu ’Pepeljuga’, Access }e ih prikazati prilikomsljede}eg pokretanja ovog queryja. Dakle, query je vezan za tabele i prilikom svakog njegovogotvaranja, gleda koji se podaci nalaze u tabelama i na osnovu njih prikazuje rezultat.

Ako `elite da query ponovo prika`e sve firme, vratite se u “Design View” queryja i izbri{ite“Pepeljuga”.


6.4. Kreiranje jednostavnog izvje{taja

ZA[TO KREIRATI IZVJE[TAJ?Nau~ili smo na~ine izdvajanja podataka i njihovo pregledanje, ali su svi oni usmjereni na

monitor. Izvje{taji, tj. kartica “Reports”, su namijenjeni ba{ za ispisivanje podataka na papir dabismo dobili “hard copy”.

U sljede}oj lekciji }emo nau~iti kreirati izvje{taje u Accessu koriste}i “Report Wizard”.

IZRADA IZVJE[TAJA BAZIRANOG NA TABELINapravimo izvje{taj koji }e prikazati naziv firme, kontakt osobu, adresu i telefon iz tabele

Klijenti.

Uradite sljede}e:

Pojavit }e se prozor “Report Wizard”, u kojem uradite kao na slici 6-42.

U dijelu ekrana “Available Fields” pojavit }e se popis polja tabele Klijenti.

MICROSOFT ACCESS Kreiranje jednostavnog izvje{taja 331

Slika 6-41: Novi izvje{taj

1. Mišemodabratikarticu

"Reports"

2. Kliknutina "New"

3. Mišemodabrati"ReportWizard"

4. Kliknuti "OK"

Kliknite na polje “Naziv firme”, pa potom na komandu sa znakom strelice (>), kako biste gapremjestili u okvir “Selected Fields”.

Ponovite postupak za polja “Kontakt osoba”, “Adresa” i “Telefon”.

Ako ste neko polje gre{kom premjestili u “Selected Fields”, kliknite na njega, pa potom nakomandu sa znakom obrnute strelice (<), kako biste ga vratili nazad.

Kada zavr{ite sa odabirom polja, kliknite na “Finish”.

Pojavit }e se izvje{taj kao na slici 6-43.

Ako `elite, ovaj izvje{taj mo`ete od{tampati koriste}i komandu “Print” iz menija “File”.Kada od{tampate izvje{taj, zatvorite ga. Pogledajmo na trenutak prozor “Database” na{e bazepodataka “Evidencija narud`bi”. Na kartici “Reports” se pojavio izvje{taj pod nazivom“Klijenti”. Nemojte da vas zbunjuje to {to imamo tabelu pod istim imenom.

Ako je potrebno ponovo pogledati izvje{taj, kliknite na njega i odaberite komandu “Preview”u gornjem lijevom dijelu prozora “Database”. Napomenimo da, ako unesemo nove slogove utabelu Klijenti, oni }e se pojaviti u izvje{taju prilikom njegovog sljede}eg pregleda.

332 Kreiranje jednostavnog izvje{taja MICROSOFT ACCESS

Slika 6-42: Prozor Report Wizard

1. Kliknite mišem ovdjeda biste otvorili popistabela i querija

2. Mišemodaberite

tabeluKlijenti

KREIRANJE IZVJE[TAJA BAZIRANOG NA QUERYJUSada }emo, ponovo koriste}i “Report Wizard”, napraviti izvje{taj baziran na queryju

“Narud`be klijenti”. Uradite sljede}e:

Otvorite prvi prozor “Report Wizarda” kako smo to uradili na slici 6-41.


Slika 6-43: Prozor izvje{taja kreiranog Report Wizardom

Slika 6-44: Prozor Database, kartica Reports

Obratitepa`nju da

se nalazimona kartici"Reports"

Access jekreirao izvještajpod nazivom"Klijenti"

Sa popisa tabela i querijaodaberite query “Narud`beklijenti”, kako bi se u dijelu“Available Fields” prikazalanjegova polja.

Kliknite na komandu sa znakomdvostruke strelice (>>), kako bisteprebacili sva polja u okvir“Selected Fields”.

Dobit }ete ovakav ekran kao naslici 6-45.

Kliknite na “Next”. Query “Narud`be klijenti” je napravljenod dvije tabele. Na sljede}em prozoru Access pita po kojoj tabeli èlimo da vidimo podatke.

Pojavit }e se prozor u kojem moète slogove izvje{taja grupisati prema bilo kojem ododabranih polja. Ako èlite da slogovi izvje{taja budu grupisani po nekom polju, kliknite nato polje, a zatim odaberite komandu “>”. Moète odabrati nekoliko raznih grupisanja, i to u


Slika 6-45: Izvje{taj baziran na queryju

Odabrali smo query"Narud`be klijenti"

Slika 6-46: Izbor tabele

1. Odaberite klikommiša "by Klijenti"

kako bismo Accesurekli da podatke

èlimo da vidimo potabeli Klijenti.

Primijetit }ete listpapira u kojemvidite kako }eizvještaj izgledati

2. Kliknite na "Next"

`eljenom redoslijedu. Mi ne}emo praviti grupisanja na ovom izvje{taju, pa zato jednostavnoklinite na “Next” da bi se pojavio sljede}i prozor:

Na slici 6-47, iz padaju}eg popisa polja smo odabrali polje “Broj narud`be” da bismo rekliAccessu da po tom polju sortira slogove u izvje{taju. Mo`ete odabrati do ~etiri sortiranja.

Kliknite na komandu “Summary Options” da biste otvorili prozor u kojem }emo uraditi kaona slici 6-48.

Kliknite na “Next “, i pojavit }e se prozor kao na slici 6-49.


Slika 6-47: Nastavak Report Wizarda

Klikom ovdjepromijeniteredoslijedsortiranja po polju"Broj narud`be"

Kliknite ovdje dabiste otvoriliprozor SummaryOptions

Slika 6-48: Access }e sumirati podatke po polju ’Iznos’

1. Uklju~itikvakicu "Sum" 2. Izabrati "OK"

U sljede}em ~arobnjakovom okviru za odabir }ete biti upitani za odabir stila izvje{taja. Napopisu }e ih biti nekoliko. Kliknite na jedan od njih da vidite primjer njegovog izgleda. Kadana|ete odgovaraju}i, kliknite na “Next”.

Pojavit }e se prozor na kojem }ete uraditi kao na slici 6-50.


Slika 6-49: Odabir izgleda izvje{taja

2. Odaberiteorijentacijupapira

3. Klinite na "Next"

1. Odaberite"Stepped"

Slika 6-50: Zavr{ni prozor

1. Ukucatinazivizvještaja

2. Izabrati"Finish"

Po{to je na slici 6-50 uklju~ena opcija “Preview the report”, Access }e prikazati izvje{taj:Primijetit }ete da u izvje{taju “report na query Klijenti narud`be” na kraju imate sumirani

iznos kako pojedina~no tako i u totalu. To je zato {to smo na slici 6-48 uklju~ili kvakicu “SUM”i {to je u dijelu “Show” izabrano “Detail and Summary”.

Sada u prozoru “Database” ove baze imate dva izvje{taja.

Izvje{taj koji smo kreirali zavisi od queryja “Klijenti narud`be”, {to zna~i da su podaci naizvje{taju rezultat na{eg queryja, a znamo da rezultat queryja zavisi od podataka u tabelama.

Dakle, kako se budu a`urirali podaci u tabelama, a`urirat }e se i na{ izvje{taj.


Slika 6-51: Izvje{taj baziran na queryju

97973843 Microsoft Office Aplikacije u Poslovanju

Documents

Transcript of 97973843 Microsoft Office Aplikacije u Poslovanju