9. ETIČKI I DRUŠTVENI ASPEKTI PRIMJENE … · morfologija i površinska reaktivnost im se mogu...

9. ETIČKI I DRUŠTVENI ASPEKTI PRIMJENE NANOTEHNOLOGIJA

S. Zelenika M(N)EMS9.ppt

PRIMJENE NANOTEHNOLOGIJA

[UNESCO, 2005& 2006] [EK, 2008][NMP Position Paper, 2009]

[UK Nanotech. Strategy, 2010][CH studija o sint. nanomat., 2007 ]

[Friends of the Earth, 2006][Bushan, Springer Handbook, 2004]

- Milijarda ljudi je gladna, otprilike isto ih je nepismenih.

- 16000 djece umire dnevno od gladi, a 2006. je 9,7 milijuna djece umrlo prije nego što su navršili 5 god.

- Cca. 5,6 od 6,7 milijardi ljudi na svijetu žive u siromašnim zemljama.


siromašnim zemljama.- 1,4 milijarde ljudi živi s

manje od 1,25 U$D na dan.- 63% ljudi zaraženih HIVom

živi u sub-saharskoj Africi.- Veliki dio populacije nema

pristup pitkoj vodi.- Deseci tisuća mina je

razasuto po svijetu.

Na području mikro a posebice nanotehnologija treba, pak, povisiti svijest o mogućim problemima + edukacija.Pitanje potencijalne toksičnosti treba ispitati (veliko pitanje: koliko dugo treba čekati da se manifestira – npr. azbest).Novi ureñaji nadgledanja (nanokamere, nano GPS).


(nanokamere, nano GPS).Pitanje IP (patentiranje molekula)?Dostupnost blagodati svima.Ekonomski aspekti?Potrebni su profesionalci Potrebni su profesionalci ––društvenjaci i humanisti društvenjaci i humanisti ––obrazovani na polju obrazovani na polju nanotehnologija! nanotehnologija! → nacionalna → nacionalna i nadnacionalna povjerenstva.i nadnacionalna povjerenstva.

Najnovije spoznaje i istraživanja:- Consumer Information Association (SAD – 09/09):

nanočestice pružaju fascinantne mogućnosti (tkanine otporne na mrlje, poboljšanje ukusa hrane ili promjena boje ako je hrana istekla, pomoć u razvoju lijekova, ...) ali bi mogle predstavljati opasnost za zdravlje ljudi jer mogu ući u tijelo kroz usta i nos, probavni sustav ili pak kožu i raširiti se tijelom krvožilnim sustavom (sve do, primjerice, placente) → do 2012. bi hrana i kozmetika trebali imati


placente) → do 2012. bi hrana i kozmetika trebali imati oznaku ako sadrže nanočestice.

- National Institute of Health (NIH, SAD, 11/09): nanočestice su već prisutne u velikom broju proizvoda i industrijskih procesa → dvogodišnji projekt vrijedan 658.000 U$D da bi se odredilo kako veličina i površina nanočestica utječu na apsorpciju u ljudsko tijelo (oralno ili kroz kožu), kako bivaju distribuirani u njemu (krvožilnim sustavom), kako ih tijelo metabolizira i da li i kako ih tijelo može izbaciti.

- U. Bristol (11/09): Co-Cr metalne nanočestice oštećuju stanični DNK.

- Magnetske nanočestice (11/09): sastav, veličina, morfologija i površinska reaktivnost im se mogu prilagoditi potrebama → one temeljene na željeznim oksidima presvučenim biokompatibilnim tvarima mogu pomoći pri slikovnoj dijagnostici ili za grijanje


mogu pomoći pri slikovnoj dijagnostici ili za grijanje stanica raka što dovodi do njihovog uništenja, ili pak bijelim krvnim zrncima dati znak da napadnu stanice raka; druge pak mogu inducirati reakciju nekih živaca (npr. pumpanje srca) ili se vezati uz matične stanice koje popravljaju srčano tkivo.

- UCLA (11/09): TiO2 nanočestice, koje se koriste u kozmetici, kremama za sunce, bojama (i za hranu), vitaminima, zubnim pastama, ... (2 milijuna tona godišnje!) mogu ući u tijelo kroz dišni sustav te se akumuliraju u pojedinim organima a prolaze i kroz stanice te površinskim reakcijama uzrokuju genetska oštećenja (razbijanje veza u DNK, oštećenje kromosoma, upale, povećanje rizika za oboljenje od raka) kod miševa već nakon 5. dana (ljudski ekvivalent je 1,6 godine izloženosti) od kada su dobivali


ekvivalent je 1,6 godine izloženosti) od kada su dobivali čestice u vodi za piće; pretpostavlja se i da su neki ljudi osjetljiviji na njih od drugih.

- Profesori prava iz SAD, Australije i Belgije su (12/09) pokrenuli globalnu besplatnu bazu podataka vladinih regulatornih dokumenata o nanotehnologijama nazvanu Nanotech Regulatory Document Archive(nanotech.law.asu.edu) s ciljem harmonizacije regulative; pokreću se i odgovarajući nastavni (pravni) kurikulumi.

- UK Nanotech. Strategy (03/10): u istraživanje zdravstvenih problema investira se oko 80 … 100 milijuna £ na godinu; pokazano formiranje granuloma u abdomenu miševa u koje su injektirane CNT, tj. razvoj patogenih stanja sličnih kao kod azbesta, proučavaju se čimbenici koji utječu na interakciju nanočestica i stanica (veličina čestica, površina, kemija) te utjecaj nanosrebra u vodi; pokrenuli su nacionalni nanotoksikološki istraživački centar koji će:


istraživački centar koji će:- ispitivati biokinetiku udahnutih nanomaterijala;- ispitivati djelovanje nanočestica u crijevima;- ispitivati utjecaj nanočestica u hrani (detekcija i

karakterizacija);- ispitivati utjecaj CNT, nanočestica i

nanotoksikologije;- poticati interdisciplinarna i meñunarodna

istraživanja.

- Kada se u proizvodnji ili pakiranju hrane pojavljuje i nanotehnologija, upotreba će se morati odobriti od strane European Food Safety Authority (EFSA).

- Od 2013. će se kozmetički proizvodi morati usuglasiti s novom EU regulativom koja obuhvaća i nanomaterijale (vrstu, veličinu čestica, fizikalna i kemijska svojstva, kvantitetu, toksikološki profil).

- Postoji već i EU regulativa za lijekove i ureñaje za liječenje koja obuhvaća i toksikologiju nanočestica, a slično se


koja obuhvaća i toksikologiju nanočestica, a slično se razvija i na polju kemije.

- OECD grupa uspostavljena 2007. god. radi na meñunarodnim standardima za 14 najrasprostranjenijih nanomaterijala i sigurnosnih mjera za njihovo ispitivanje.

- EMPA (01/11): nanotoksikologija je interdisciplinarno područje a, primjerice, CNT, ovisno o duljini i agregaciji, mogu dovoditi do zdravstvenih problema pa nanotoksikologiju treba sustavno proučavati:


- U. Kentucky (12/10): gliste mogu apsorbirati nanočestice Cu iz zemlje koje mogu, dakle, ući u hranidbeni lanac.

- UC Berkeley (11/10): u nedostatku svih potrebnih informacija o utjecaju na ljude i okoliš, CNT (koje imaju neka svojstva slična azbestu) treba tretirati kao da su opasne po zdravlje.

- Kineska istraživanja (11/10): CNT se mogu koristiti za liječenje raka, ali bi mogle biti i toksične. Tretiranje stanica nekih biljaka s CNT dovodi do prisustva reaktivnih oksidanata koji ubijaju stanice, a što je proporcionalno s dozom i ovisno o veličini CNT.

- Estonija & Utah U. & Irska (11/10): nanočestice ZnO koje se nalaze u bojama i proizvodima za osobnu higijenu (posebice kremama za sunčanje) inhibiraju rast i reprodukciju mikroorganizama a ima naznaka da su toksične


reprodukciju mikroorganizama a ima naznaka da su toksične (posebice za stanice debelog crijeva) ako uñu u probavni trakt. Nanočestice Ag i TiO2 u vodi predstavljaju umjereni rizik. Fulereni, SWCNT, MWCNT i CuO su isto toksični.

- Los Alamos National Lab (04/10): fulereni (već se proizvodi oko 5 t C nanočestica godišnje) potencijalno izazivaju oštećenje stanica (stanice se ne dijele niti rastu) ali to oštećenje može biti korisno u terapiji Parkinsonove i Alzheimerove bolesti ili raka.

- Kod nekih riba koje su progutale mali broj CNT je došlo do razvoja raka mozga, dok kod miševa koji su udisali CNT dolazi do plućnih problema kao kod azbesta.

- U ispitivanju mišljenja USA znanstvenika koji se bave nanoteh. (11/07), utvrñena je njihova zabrinutost zbog potencijalnih opasnosti za zdravlje i okoliš.

- Ispitivanje (09/07) CNT u živim organizmima (mušicama) je pokazalo da se one koncentriraju u mozgu, nervima, žlijezdama, dušniku i salu, pa dakle i


mozgu, nervima, žlijezdama, dušniku i salu, pa dakle i da prelaze u organe.

- Najviše se ispituje utjecaj CNT na zdravlje, ali se u praksi koriste najviše nanočestice materijala temeljenih na Zn i Ti.

- Utvrñeno je (08/06) da stanice pluća i crijeva više odumiru kada su izložene CNT, te da ta pojava ovisi o vremenu i dozi izlaganja.

- Kod miševa koji udišu nanočestice iste su se od nosa prenosile do mozga (08/06).

- Čestice veće od 1 µm se iz pluća odstranjuju kašljanjem, ali one manje prolaze kroz stijenku pluća.

- Ispitivanje (07/06) toksičnosti CNT je pokazalo da su MWNT najmanje toksične, dok su čestice C


MWNT najmanje toksične, dok su čestice C najtoksičnije a akumulacija fulerena u jezgri stanica može dovesti do oštećenja DNK. Funkcionalizirane nanocjevčice izgledaju netoksične za imunološke stanice.

Potencijalne opasnosti – stvarne i percipiraneIskašljavamo čestice veće od 1 µm; nanočestice mogu ući u stanice (pa i jezgre) i mogu djelovati (upale, oksidacija, oštećenje DNK) na stanice pluća, crijeva, mozga, jetre; vrijeme djelovanja važnije od koncentracije; važne dimenzije.Nanočestice danas: u kozmetičkim proizvodima (kreme za sunčanje, zubne paste, deodoranti, sapuni, šamponi, parfemi, after-shave, ...


šamponi, parfemi, after-shave, ... – L’Oréal, Estèe Lauder, Procter & Gamble (Olay), Shiseido, Chanel, Lancóme, Revlon, Johnson & Johnson, Christian Dior, ...), od automobila. Rizik za radnike (2015.: 2 milijuna)i okolinu? Koliko se zadržavaju?

UNESCOv (Division of Ethics of Science and Technology –www.unesco.org/shs/ethics) dokument o etici u primjeni nanotehnologija (2006.) ističe ogromne potencijale(smanjenje gladi, čišćenje okoliša, liječenje raka, produljenje života, ...) ali i opasnosti (super-oružja) nanotehnologija, te posebice upozorava na razliku značajki na tim dimenzijama (komad zlata ljudskom oku izgleda žut, ali Au nanočestice koje plutaju na vodi izgledaju crvene jer reflektiraju samo taj dio spektra → to se koristi za ubijanje stanica raka vidljivom


dio spektra → to se koristi za ubijanje stanica raka vidljivom svjetlošću koja ne utječe na ostale stanice) i razvoj novih grana znanosti i tehnologija gdje se može manipulirati atomima i molekulama (i zahvaljujući razvoju STM i AFM mikroskopa, kao npr. nano-biotehnologije gdje biološke i kemijske molekule bivaju tretirane (i eksploatirane) kao mali strojevi (npr. nanomotori) ili konvergencija nanokonvergencija nano--biobio--infoinfo--kognokogno (NBIC) (NBIC) kojom se bavi National Science Foundation u SAD).


[iz Forbesovog top 10 popisa 2003. i 2004.]

Sve nacije, pa i one koje ne razvijaju vlastite nanotehnologije, trebale bi zato imati udjela u definiranju ishoda njihovog proučavanja na principima pravednosti, principima pravednosti, pravičnosti i poštenjapravičnosti i poštenja. Doista, nedostatak znanja o zdravstvenim i sigurnosnim aspektima nanotehnologija može dovesti do restrikcija, zabrana, meñunarodnih konflikata, ... pa se čak i mnoge korporacije zalažu za istraživanje o sigurnosti, toksičnosti, utjecaju na zdravlje i


istraživanje o sigurnosti, toksičnosti, utjecaju na zdravlje i na okoliš, te za pitanja etike i politike vezana uz proizvodnju nanotehnologijskih tvari.Analogno uspostavljanju International Bioetics Committee (IBC – 1993.), koji regulira etiku na polju znanosti o životu i posebice genetici, uspostavljen je 1998. i World Commission on the Ethics od Scientific Knowledge and Technology (COMEST).

Danas je, internetu i putovanjima usprkos, dostupnost nekih znanja vezanih uz nanotehnologije još nejednolika i to kako u pojedinim državama, tako i meñu državama. Značajno je i da bi neke primjene (pohrana i konverzija energije, tretiranje voda, dijagnoza i tretman bolesti) mogle biti posebno značajne upravo za zemlje u razvoju gdje ne postoji infrastruktura potrebna za razvoj istraživanja na ovom području.Poseban je problem komunikacija izmeñu stručnjaka i šire javnosti(posebice manje obrazovane).Sa stanovišta etičnosti osjetljivo je posebice pitanje toksičnosti i


Sa stanovišta etičnosti osjetljivo je posebice pitanje toksičnosti i utjecaja na zdravlje i okoliš (nanočestice (C nanocijevi, TiO2, ZnO, Au, ...) te izloženosti nanočesticama (istjecanje, propuštanje, kruženje, koncentracija, ...) → tko će imati odgovornost kod donošenja odluka, kako će odgovornost biti podijeljena na meñunarodnoj razini, ...Razlikuju se tu sintetske nanočestice (nanocijevi, Au, ...), “slučajne” (u dimovima kod, primjerice, zavarivanja ili iz dizelskih goriva) i prirodne (izgaranje drva ili nanočestice soli kraj mora).

Potrebna je meñunarodna suradnja i koordinacija da bi se definirali etički standardi kod stvaranja i testiranja nanočestica.EU i SAD imaju uspostavljene sustave regulacije o opasnostima i izlaganju.EU komisija o zdravstvu i zaštiti potrošača je tako objavila preliminarno izvješće o procesima postupanja s navedenim rizicima. Najavljena regulacija Registration, Evaluation and Authorisation of Chemicals će za


Evaluation and Authorisation of Chemicals će za kemijsku industriju imati zasigurno velike posljedice kod postupanja s nanočesticama.SAD: Environmental Protection Agency, FDA, Occupational Safety and Health Administration te National Institute of Occupational Safety and Health isto rade na prilagoñavanju normative novim potencijalnim rizicima.

UK Royal Society je nedavno objavila izvješće i preporuke za tvrtke i sveučilišta pri radu na istraživanju toksičnosti i projektiranja procesa za upravljanje njome.Povezano s toksičnošću je i pitanje odgovarajućeg označavanja, informiranosti javnosti te promicanja standarda i regulacije.Negativan primjer za to, posebice za tvrtke, su GMO, dok je pozitivan primjer istraživanje nekih bolesti kod kojih mali broj pacijenata ne čini isplativim razvoj lijekova.Što se samih nanočestica tiče, još ne postoji konsenzus (niti kod odgovornih tijela ISO organizacije) da li se radi o novim tvarima


odgovornih tijela ISO organizacije) da li se radi o novim tvarima i materijalima (iako imaju isti kemijski sastav kao makro tvari) ili podskupu postojećih, te da li će postojeći standardi utvrñivanja opasnosti dopustiti utvrñivanje opasnosti nanostrukturiranih tvari. EU direktiva zaštite potrošača donosi preporuke za neka od tih pitanja, što je obazriviji pristup (no data – no market) od onog u SAD koji je više okrenut tržišnim i korporativnim interesima (no data – no regulation) (vidjeti i poslije):


Pitanja etičnosti uključuju i:- pitanje intelektualnog vlasništva: kao, primjerice, kod zaštite poslovnih metoda (online aukcije ili online kupovine) kod informacijskih tehnologija ili znanstvenih informacija poput sekvencije gena – pravno definiranje vlasništva nekih svojstva nanomaterijala bi moglo onemogućiti njihovu širu upotrebu pa čak i istraživanje; s druge strane WPO ili WTO imaju problema zaštititi neke proizvode u pojedinim dijelovima svijeta ⇒ dio


neke proizvode u pojedinim dijelovima svijeta ⇒ dio rješenja je u potpunoj javnosti i otvorenosti (peer review) znanstvenih rezultata,

- pitanje tajnosti (opravdane i neopravdane), - pitanje legitimnosti rezultata istraživanja, ...Nanotehnologije mogu biti jedno od prvih područja gdje znanstvenici više nisu u stanju autonomno voditi istraživanja zbog sve većeg pritiska, s jedne strane tržišta, a s druge javnosti i državnih i društvenih organa.

Dolazi se tako do pitanja legitimnosti istraživanja te povjerenja javnosti u rezultate istraživanja te u upotrebu i zloupotrebu tih rezultata od strane vlada (što može uključivati i pretjeranu tajnost opravdanu, primjerice, borbom protiv terorizma (već prisutno kod biotehnologija i u kemiji) ali i tanku liniju koja to odjeljuje od opravdane tajnosti nekih rezultata istraživanja), korporacija i neprofitnih subjekata.


istraživanja), korporacija i neprofitnih subjekata. Istraživanje će, dakle, sve više morati biti javno odgovorno, a nanotehnologije (UNESCO tu može imati veliku ulogu) pokazuju veliku senzibilnost u tom smislu.Ipak, sve navedeno bi moglo dovesti do smanjenja utjecaja objektivnosti i “nezainteresiranosti” znanstvenika.

Kod svega toga treba paziti i da ne doñe do histerije scenarijima koji uključuju mogućnost nekontrolirane samoreplikacije nanotehnologijskih ureñaja, njihove nekontrolirane evolucije s rezultirajućim opasnostima po okoliš i/ili ljude, mogućnost povećanja nekih ljudskih sposobnosti, ... što brzo dovodi do polarizacije stanovišta prema nanotehnologijama (ili si za ili si


stanovišta prema nanotehnologijama (ili si za ili si protiv).Najbolja brana takvim tendencijama je mirna, konstruktivna i argumentirana rasprava o stvarnim a ne hipotetskim (imaginarnim) problemima, a nanotehnologije nam tu pružaju mogućnost otvaranja važnih i pomalo zaboravljenih tema.

To znači da (još) ne treba paničariti!


paničariti!

Preporuka Europske Komisije (EK) o odgovornom istraživanju na polju nanoznanosti i nanotehnologija (2008):Iako su potencijalne prednosti nanoznanosti i tehnologija velike (zdravstvo, IT, materijali, proizvodnja, instrumenti, energija, okoliš, sigurnost, svemir, ...) pa i kod osiguranja kompetitivnosti Europe i kvalitete života njenih grañana, rizike nije još moguće u potpunosti procijeniti.Istraživanje treba u svakom slučaju biti slobodno, ali i sigurno, etično te težiti održivom ekonomskom, društvenom


sigurno, etično te težiti održivom ekonomskom, društvenom i razvoju okoliša, a diskusija poticati sinergiju i suradnju svih zainteresiranih dionika (stakeholders).Promatrajući onda nanoobjekte kao ukupnost proizvoda nanoznanosti i nanotehnologija (nanočestice i njihovi agregati u obliku nanosustava, materijala i proizvoda), opći principi kojih se treba držati su:- za širu javnost jasna istraživanja koja vode računa o

dobrobiti svih;

- održivost, tj. bez sadašnje ili buduće biološke, fizičke ili moralne opasnosti za ljude, životinje, biljke i okoliš;

- oprez prema potencijalnim opasnostima za okoliš, zdravlje i sigurnost;

- otvorenost i transparentnost procesa odlučivanja za sve dionike;

- izvrsnost, tj. usklañenost sa standardima znanstvenog integriteta;

- inovativnost, kreativnost i fleksibilnost;


- inovativnost, kreativnost i fleksibilnost;- javna odgovornost.

Smjernice i potrebne aktivnosti:Smjernice i potrebne aktivnosti:- upravljivost istraživanja:

- otvorena i pluralistička diskusija o koristima, rizicima i nepoznanicama istraživanja s uključivanjem svih dionika;

- laka dostupnost i jasnoća informacija;

- ohrabrivanje javnih i privatnih laboratorija da razmjenjuju “dobre prakse”;

- recenzija (peer review) znanstvenih rezultata prije njihove diseminacije;

- visoke razine znanstvenog integriteta i zakonska zaštita “zviždača” na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini;

- sveobuhvatan pristup pri odlučivanju o


- sveobuhvatan pristup pri odlučivanju o smjerovima istraživanja uključujući potencijalne buduće implikacije razvijanih tehnologija i minimizaciju negativnih učinaka;

- ključni prioriteti pri tome su:- standardizacija terminologije, postupaka

mjerenja i usporedivost znanstvenih podataka;

- razvoj metoda procjene rizika (principi kojih se treba držati: proporcionalnost, nediskriminacija, konzistentnost), metrologije na nano razini te standardizacije, posebice kod aktivnih nanostruktura (2. generacije);

- podrška nanotehnologijama koje imaju najveći potencijal za široki pozitivni utjecaj (zaštita okoliša, potrošača i radnika te mini-mizacija eksperimentiranja na životinjama);


mizacija eksperimentiranja na životinjama);- uravnotežena procjena troškova, rizika i

koristi područja istraživanja koja bi trebalo financirati;

- zabrane i ograničenja: - ne treba financirati istraživanja koja bi

mogla dovesti do kršenja općih prava i temeljnih etičkih principa;

- ne treba financirati istraživanja s ciljem neterapijskog poboljšanja stanja ljudi ili koja bi mogla dovesti do ovisnosti;

- dok nema procjene dugoročnih rizika, treba izbjegavati istraživanja koja uključuju unos nanočestica u ljudsko tijelo, u hranu, u igračke, u kozmetiku i druge proizvode odnosno koja mogu


druge proizvode odnosno koja mogu dovesti do izloženosti ljudi i okoliša;

- s obzirom na nedostatne podatke o utjecaju nanoobjekata na zdravlje i okoliš, usvojiti sve moguće mjere opreza:

- razviti mjere zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša primjerene posebnostima manipuliranih nanoobjekata;

- primijeniti mjere “dobre prakse” pri označavanju i klasifikaciji nanoobjekata;

- zahtijevati da svaka prijava za financiranje istraživanja sadrži i procjenu rizika;

- razviti mjere dovoljno dugog nadzora potencijalnog utjecaja na društvo, okoliš i zdravlje;

- smanjiti jaz u znanstvenim spoznajama u


- smanjiti jaz u znanstvenim spoznajama u pogledu rizika na zdravlje ljudi i po okoliš kroz cijeli životni vijek nanoobjekata, od njihove proizvodnje do eventualne reciklaže;

- posebice raditi na razvoju spoznaja o temeljnim toksikologijskim biološkim procesima od ljudi stvorenih ili prirodnih nanoobjekata i njihovoj širokoj dostupnosti;

- pokrenuti i koordinirati istraživačke aktivnosti o etičkim, pravnim i društvenim utjecajima novih područja omogućenih nanotehnologijama te njihovom konvergencijom s info- i bio-tehnologijama;

- široka dostupnost i nadgledanje poštivanja kodeksa ponašanja (code of conduct):

- potrebna je podrška svih zemalja članica EU;- tijela koja financiraju istraživanja trebaju osigurati


- tijela koja financiraju istraživanja trebaju osigurati da su istraživači upoznati s relevantnim zakonodav-stvom (npr. postoji EU regulativa o potencijalnim opasnostima nanomaterijala, ali je treba striktnije provoditi) te etičkim i društvenim normama;

- zemlje članice i EK moraju surañivati u razvoju mjera nadgledanja na nacionalnim razinama i kroz sinergiju s drugim zemljama.

NMP Position Paper poseban naglasak stavlja i na probleme vezane uz utjecaj nanotehnologija na zaštitu okoliša, sigurnost i zdravstvo (environmental, safety and health (ES&H) impact):- potrebno je povećanje javne odgovornosti

(accountability);


(accountability);- razvoj mora biti temeljen na društvenim

potrebama;- on mora biti i transparentan (i traceable) i temeljen

na ponovljivim postupcima.

[NMP Position Paper]

UK Nanotechnology Strategy (03/2010): izradila ju je ministarska grupa (Ministar znanosti i inovacija, Ministar poljoprivrede i okoliša, Ministar zdravstva, Državni tajnik za rad i penzije) s ciljem razvoja nanoteh. industrije uz očuvanje zdravlja potrošača i zaposlenika te očuvanja okoliša (sigurno i odgovorno postupanje) a sve u suradnji s javnošću, na područjima:- ekonomije, industrije i inovacija;- okoliša, zdravstva i sigurnosti (uz razvoj portfelja


- okoliša, zdravstva i sigurnosti (uz razvoj portfelja javnih i privatnih istraživanja na području ponašanja nanomaterijala koji uñu u probavu, udišu se ili proñu kroz (posebice oštećenu) kožu);

- regulacije (posebice na području hrane i kozmetike –sada postoje 62 različite nekoordinirane norme);

- interakcija na širem području (svijetu).[UK Nanotech. Strategy, 2010]

Formirali su radne skupine, grupe za dijalog i forume svih dionika.Procijenili su da je UK po broju nanoteh. kompanija, 3. na svijetu (iza US i Njemačke), 4. po broju patenata te na polju nanomaterijala (iza US, J i D), da imaju cca. 1500 znanstvenika koji se bave ovim poljem ali i da nedostaje obrazovanih stručnjaka.Mjere:


Mjere:- 35.000 dodatnih mjesta za praktikante;- programi cjeloživotnog obrazovanja;- fokusirati resurse na područja koja će dovesti do rasta

zapošljavanja (science, technology, engineering & maths – STEM);

- suradnja sa zemljama OECDa;- …

CH studija o sintetskim nanomaterijalima (2007):- nevezane nanočestice ulaze u najfinije strukture pluća

(pluća se smatraju najosjetljivijim organom za nanočestice) i tako prelaze u krv (air-to-blood barrier);

- koža je isto potencijalni vektor za unos nanočestica u organizam;

- izgleda da se nanočestice učinkovito izlučuju probavom;

- postoje dokazi da čestice prolaze kroz blood-to-brain


- postoje dokazi da čestice prolaze kroz blood-to-braingranicu a mogle bi prelaziti i blood-to-testicle granicu;

- u stanicama nanočestice mogu izazvati upalne procese, ili čak promjene u tkivu; utjecaj ovisi o dozi, kompoziciji, veličini, obliku čestica, tendenciji prema agregaciji i površinskom naboju;

- potrebno je daljnje intenzivno istraživanje;[CH studija o sint. nanomat., 2007 ]

- ne postoje standardizirani postupci ispitivanja ali ni temeljna znanstvena znanja o karakterizaciji nanomaterijala;

- ne postoje podaci o unosu sintetskih nanočestica (proizvedenih za odreñenu svrhu s odreñenim kemijskim sastavom i distribucijom veličine) u okoliš (vodu, zrak i zemlju), prijenosu i transformaciji, ponašanju i mogućoj bioakumulaciji (posebice u


ponašanju i mogućoj bioakumulaciji (posebice u hranidbenom lancu);

- potrebno je doraditi i regulaciju (npr. definicijom odnosa površina/volumen);

- ISO je formirao komisiju o nanotehnologiji;- potrebno je riješiti terminologiju, nomenklaturu,

metrologiju, metodologiju, specifikacije, … za zdravstvo, okoliš i sigurnost.

U SAD je, pak, još 2000. National Science and Technology Council (NSTC) financirao radni skup koji je rezultirao izvješćem o društvenim implikacijama nanoznanosti i tehnologija. Tu se dosta pozornosti pridaje konvergenciji s bio- i info-tehnologijama te s kognitivnim znanostima (uz sudjelovanje znanstvenika iz područja društvenih, prirodnih, tehničkih i humanističkih znanosti (npr. filozofi etike koji su


humanističkih znanosti (npr. filozofi etike koji su obučeni predstavnici šire javnosti i mogu imati funkciju komunikatora znanosti) i zagovara se što manji utjecaj državne regulacije. Korist nove tehnologije mora se računati u odnosu na cijeli životni vijek i odgovarajuće troškove, pa treba uzeti u obzir i zaštitu radnika na radu.

S obzirom da je na nano području distinkcija izmeñu otkrića i tehnologije često teška, predviña se da će se javiti problemi kod zaštite intelektualnog vlasništva (otkrića se ne mogu patentirati, proizvodi i proizvodne tehnologije se, pak, mogu patentirati).Sve to je onda od samog početka obuhvaćeno i u National Nanotechnology Initiative (NNI) programu rada.Najvažniji principi u edukaciji, etici i društvenim aspektima su definirani kao:


su definirani kao:- koncepti o pojavama na nanometarskoj razini se moraju uključiti u obrazovanje na svim razinama;

- obrazovanje o nanotehnologijama mora uključivati i društvene i etičke implikacije s ciljem maksimizacije dobrobiti za čovječanstvo;

- dovoljan broj različitih društvenjaka i ekonomista bi trebao biti interdisciplinarno obrazovan;

- treba razviti skup mjerljivih društvenih i ekonomskih pokazatelja;

- treba ulagati javna i privatna sredstva u društvena i ekonomska istraživanja o nanotehnologijama;

- treba razviti znanja i institucionalnu infrastrukturu za procjenu mogućih budućih intelektualnih i društvenih utjecaja nano-znanosti i tehnologija u kratko-, srednje- i dugoročnom razdoblju;

- javni i privatni sektor trebaju raditi na informiranju šire javnosti o novim konceptima, projektima, mogućim


javnosti o novim konceptima, projektima, mogućim primjenama, te etičkim pitanjima;

- treba formalizirati strukture koje će osigurati sudjelovanje različitih društvenih institucija i opće javnosti pri odreñivanju prioriteta istraživanja i razvoja te tako i u procesu odlučivanja;

- vlada i privreda trebaju razviti politike upravljanja koje će uključivati sve relevantne informacije i dionike da bi bilo moguće fleksibilno odgovoriti na društvena, etička, pravna i ekonomska pitanja koja će se javljati.

2001. je u organizaciji NSFa i Department of Commerce održan novi skup o društvenim implikacijama, koji je rezultirao izvješćem Converging Technologies for Improving Human Performance. Tu se naglasak posebice stavio na konvergenciju nanotehnologija s bio- i info-tehnologijama i kognitivnim znanostima (NBIC). Područja na kojima će doći do napretka, ali će se javljati i društvena pitanja,


doći do napretka, ali će se javljati i društvena pitanja, su:- potencijali konvergentnih tehnologija;- širenje ljudske kognicije (spoznaje) i komunikacije;- poboljšanje ljudskog zdravlja i fizičkih sposobnosti;- unaprijeñenje grupnih i društvenih ishoda;- nacionalna sigurnost;- jedinstvo znanosti i obrazovanja.

Kao moguće primjene nanoznanosti i tehnologija identificirane su:- nosivi (wearable) senzori i računala (primjene u zdravstvu, očuvanju okoliša, ...);

- “dugotrajnije”, zdravije, s više energije, “popravljivo”, otpornije (na stres, biološke probleme i procese starenja), ... ljudsko tijelo (empowerment);

- materijali s točno projektiranim svojstvima;


- materijali s točno projektiranim svojstvima;- kombinacija tehnologija i liječenja će iskorijeniti mnoge hendikepe koji obilježavaju živote tisuća ljudi;

- unaprijeñena nacionalna sigurnost pomoću laganih i informatiziranih borbenih sustava i vozila, prilagodljivih materijala, nedodirljivih sustava podataka, sustava prikupljanja podataka, mjera protiv bioloških, kemijskih, radioloških i nuklearnih napada;

- mogućnost kontrole ljudske, životinjske i poljoprivredne genetike;

- povećanje prinosa i smanjenje neispravnosti hrane i poljoprivrednih proizvoda (i pomoću rasprostranjenih senzora);

- siguran, jeftin i brz prijevoz (informacijski sustavi, novi materijali strukturirani na nano razini);

- bolja znanost zbog konvergencije različitih područja;- unaprijeñenje obrazovanja kroz raznolikost kurikuluma i razumijevanje fizikalnih pojava od nano do


i razumijevanje fizikalnih pojava od nano do kozmičke razine.

U načelu će rješavanje problema u zdravstvu, kod upotrebe prirodnih resursa, u ekologiji, sigurnosti i komunikaciji unaprijediti ljudske živote i znanost, ali bi NBIC konvergencija, koja potiče konvergenciju znanja i znanstvenika, mogla i nepotrebno uplesti nanotehnologije u probleme već prisutne kod drugih komponenti NBICa (GMO, informacijska privatnost, liječenje mentalnih bolesti, ...).

Naravno, kada se govori o etičnosti, bitno je ne samo djelovati na moralnim zasadama, nego i ne propuštati učiniti ono što je društveno značajno i ispravno.Propustiti razviti neku nanotehnologijsku primjenu samo zbog mogućih ali ne i nužnih problema (npr. farmaceutska tvrtka ne razvija novi – nanotehnologijski – lijek protiv tumora da ne bi ugrozila tržišnu poziciju svojeg već postojećeg lijeka), može, tako, biti takoñer moralno upitno.Društvene znanosti, koje se dulje od stoljeća bave etikom, definiraju onda 4 teorije o tome zašto ljudi mogu djelovati


definiraju onda 4 teorije o tome zašto ljudi mogu djelovati neetično:1) naučeno ponašanje (osoba je naučila da je isplativo

ponašati se neetički);2) pritisak (osoba krši društvene norme zbog frustriranosti

nemogućnošću da se toj normi prilagodi – npr. tvrtka preuveličava prednosti svoga proizvoda ili sakriva nedostatke jer nije u stanju proizvesti željeni proizvod –primjerice lijek);

3) nedostatak kontrole (osoba krši norme zbog nedostatka stabilnih društvenih veza koje bi to priječile);

4) subkultura (osoba se ne pridržava normi jer pripada skupini koja potiče kršenje društvenih normi – npr. tvrtki ili dijelu tvrtke kojoj je profit važniji od provjere da li je proizvod – primjerice lijek –siguran).


siguran).

Frustracija zbog nemogućnosti prilagodbe nekim društvenim normama može dovesti do pobune, povlačenja (rezignacije) ali i inovacije, tj. pozitivne reakcije, za što postoje mnogi primjeri u povijesti. I nedostatna kontrola odnosno subkultura mogu, negirajući neke konvencije u mišljenjima, dovesti do više nego poželjnih inovacija.

Psihologijski članak J. Krugera i D. Dunninga: "Nesposobni i nesvjesni toga: kako poteškoće u priznavanju vlastite nekompetentnosti vode do pretjerivanja u samoprocjeni":- Nekompetentni trpe dvostruki teret: nekompetentni su ali znaju biti i

odveć nekompetentni da dovedu svoju kompetentnost u pitanje (vještine iza sposobnosti donošenja ispravne procjene iste su kao i vještine koje se traže za prepoznavanje ispravne procjene).

- Ljudi s osobito lošim uspjehom u odnosu na druge sudionike testiranja nesvjesni su svoje nekompetentnosti. Štoviše, oni su i manje sposobni prepoznati kompetenciju u drugih jer i to se oslanja


manje sposobni prepoznati kompetenciju u drugih jer i to se oslanja na "metakogniciju" ili poznavanje vještine.

- Ankete: većina nas sebe smatra natprosječnima kod mnogih vještina(voñenje, slaganje s okolinom, izražavanje, nevješti čitatelji su manje sposobni ocijeniti svoje razumijevanje teksta, loši vozači loše predviñaju kako će se pokazati na testu vremena reagiranja, slabiji učenici lošije predviñaju uspjeh na testu te, što je najstrašnije, društveno nekompetentni dječaci u osnovi su nesvjesni pogrešnih koraka koje stalno ponavljaju).

[B. Goldacre, Loša znanost, 2010]


[B. Goldacre, Loša znanost, 2010]

Naučena ponašanja, pak, mogu dovesti do toga da poticajno tržište za nanotehnologijske inovacije može “pogurati” znanstvenike i menadžere da resurse usmjere na razvoj za ljude poželjnih proizvoda.Problem, dakle, nije u izbjegavanju navedenih ponašanja, nego u nalaženju prave razine takvih ponašanja koje mogu poticati inovacije bez uzrokovanja neetičkih oblika ponašanja.Sociolozi predviñaju da bi njihova struka mogla potaknuti razvoj nanotehnologija kroz 3 pravca djelovanja:


razvoj nanotehnologija kroz 3 pravca djelovanja:1) analiza i doprinos procesu znanstvenog istraživanja koji

sve više uključuje organizacijska pitanja na kojima oni imaju dugo iskustvo;

2) analiza učinaka i pozitivnih i negativnih nanotehnologija, i evidentnih i mogućih;

3) vrednovanje javnih i privatnih programa promocije nanoznanosti i tehnologija.

U svemu navedenome vrlo je važna uloga javnog mijenja koje, zasad, nema odreñeni (ni pozitivni ni negativni) stav o nanoznanostima i tehnologijama. Tako je, primjerice 1999. god. provedeno istraživanje meñu američkim biznismenima pokazalo da samo 2% njih zna što su nanotehnologije i još samo 2% je čulo o njima. Drexlerove publikacije jesu kod nekih pobudile odreñenu “nanofobiju”, ali bez dubljih negativnih posljedica. 2001. je National Geographic Society provela istraživanje koje je pokazalo da dio javnog mijenja koji pozorno prati znanost vrlo entuzijastički


da dio javnog mijenja koji pozorno prati znanost vrlo entuzijastički prati razvoj nanotehnologija, te da je dosta ideja o njihovim potencijalnim dobrobitima ušlo u tzv. popularnu kulturu. S druge strane, studija iz 01/2010 je pokazala da postoji sve veći jaz izmeñu znanja o nanotehnologijama kod visoko obrazovanih u odnosu na niže obrazovane ljude. Uz to, investicije u obrazovne i društvene dimenzije nanotehnologija su u SAD smanjene, ali se pokazuje da bi internet (Twitter, Facebook, ...) mogao imati veliku ulogu u smanjenju navedenoga jaza.

Bit će, stoga, vrlo važno razumjeti prihvaćanje nanotehnologija u društvu, ali i eventualne otpore i odbacivanja.Metodologije političkih znanosti, sociologije, prava, ... će tu pomoći da bi se organizirao proces razvoja i komercijalizacije nanotehnologija. Na kraju svega, pravi test za nanotehnologije će biti


Na kraju svega, pravi test za nanotehnologije će biti dobrobiti koje će one pružiti ljudima u obliku ekonomskog prosperiteta, poboljšanog zdravstva, zaštite okoliša, bolje sigurnosti, itsl. Konvergencija u NBIC tehnologije, uz eventualne spomenute poteškoće do kojih bi to moglo dovesti, će zasigurno značajno doprinijeti tim fascinantnim koristima.

“Briga za čovjeka i njegovu sudbinu mora uvijek biti uprvom planu svih nastojanja stručnjaka ... kakokako bibistvaralaštvastvaralaštva našegnašeg umauma bilabila blagoslov,blagoslov, aa nene nesrećanesreća zazačovječanstvočovječanstvo. Imajte to uvijek na umu kad radite na svojimdijagramima i jednadžbama.”

Albert EinsteinCaltech, 1931


Caltech, 1931

Pitanje društvene odgovornostiodgovornosti, etike, poštenja, potrebe da se znanstvenici jasno očituju o svim problemima u društvu, da imaju zadaću obrazovati pa tako i biti uzori, su posebice istaknuli i nobelovci Gorge F. Smoot i Richard Ernst s kojima sam imao prilike razgovarati.

Primjer društveno odgovornog djelovanja i rezultata istoga:

(9’55”)


Umjesto zaključka: Steve Jobs (Apple) na Stanfordu kao dio TED (Technology, Entertainment, Design) talks(“How to live before you die”):

(15’04”)

PITANJA?


PITANJA?

Što smo naučili- Najnovije spoznaje i istraživanja (opasnosti

nanočestica).- UNESCOv dokument o etici u primjeni

nanotehnologija:- ogromni potencijali nanotehnologija;- principi pravednosti, pravičnosti i poštenja;- meñunarodna suradnja i koordinacija;


- meñunarodna suradnja i koordinacija;- komunikacija izmeñu stručnjaka i šire

javnosti;- toksičnost i utjecaj na zdravlje i okoliš

(označavanje, informiranost javnosti te promicanje standarda i regulacije);

- intelektualno vlasništvo, tajnost i legitimnost rezultata istraživanja.

Što smo naučili (2)

- Preporuka EK o odgovornom istraživanju na polju nanoznanosti i nanotehnologija:

- opći principi:- jasnoća za širu javnost;- održivost;- oprez;- otvorenost i transparentnost;


- oprez;- otvorenost i transparentnost;- izvrsnost;- inovativnost, kreativnost i fleksibilnost;- javna odgovornost;

- smjernice i potrebne aktivnosti:- upravljivost istraživanja;- mjere opreza;


- široka dostupnost i nadgledanje poštivanja kodeksa ponašanja.

- NMP Position Paper.- accountability;- društvena odgovornost;- transparentnost.

- UK Nanotechnology Strategy:


- UK Nanotechnology Strategy:- meñuresorna grupa;- rad na područjima:

- ekonomije, industrije i inovacija;- okoliša, zdravstva i sigurnosti;- regulacije;- interakcija na širem području (svijetu).

- CH studija o sintetskim nanomaterijalima.

Što smo naučili (4)- U SAD: izvješće National Science and Technology

Council (NSTC) iz 2000. god. i pokretanje National Nanotechnology Initiative (NNI):

- definicija principa u edukaciji, etici te društvenih aspekata.

- Skup NSFa i Dept. of Commerce o društvenim


- Skup NSFa i Dept. of Commerce o društvenim implikacijama:

- NBIC konvergencija (velike prednosti ali i eventualni problemi zbog nekih poteškoća drugih komponenti NBIC tehnologija);

- područja napretka i javljanja društvenih pitanja;- moguće primjene nanoznanosti i tehnologija.


- Postoji “grijeh činjenja” ali i mogući “grijeh nečinjenja”.

- Razlozi za neetično ponašanje:- naučeno ponašanje;- pritisak;- nedostatak kontrole;


- nedostatak kontrole;- subkultura.

- Djelovanje sociologa u razvoju nanotehnologija.- Značaj javnog mijenja te važnost poticanja

informacija o dobrobitima nanotehnologija u popularnoj kulturi.

- Zaključak / farewell.

TheThe onlyonly wayway to to realizerealize youryourdreamsdreams is … to WAKE UP is … to WAKE UP ((andand work work hardhard on on themthem)!)!


Stay hungry,Stay hungry,

stay foolish!stay foolish!

9. ETIČKI I DRUŠTVENI ASPEKTI PRIMJENE … · morfologija i površinska reaktivnost im se mogu...

Documents

Transcript of 9. ETIČKI I DRUŠTVENI ASPEKTI PRIMJENE … · morfologija i površinska reaktivnost im se mogu...