6....responsibility of the City of Nova Gradiska and in no way be taken to reflect the views of the...

ENERGETSKA STRATEGIJA

GRADA NOVE GRADIŠKE

Izradio:

ECO SOLUTIONS d.o.o.

Prisavlje 2, 10000 Zagreb

Project implemented by / Projekt provode:

This project is co-financed by the European Union through the Interreg IPA Cross-border Co-operation programme Croatia-Serbia 2014-2020 / Projekt sufinancira Europska Unija putem Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska - Srbija 2014-2020 This document has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the City of Nova Gradiska and in no way be taken to reflect the views of the European Union / Ovaj dokument je izrađen uz pomoć Europske unije. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Grada Nove Gradiške i ni na jedan način se ne može smatrati stavom Europske Unije.

SADRŽAJ

SUMMARY (Sažetak na engleskom jeziku)

PREDGOVOR

1. UVOD ......................................................................................................... 1

1.1. Nova Gradiška – pametan grad .................................................................. 1

1.2. Smart City – što je to? ................................................................................ 4

1.3. Usklađivanje raznih Strategija ................................................................... 5

2. STRATEŠKI OKVIRI NA MEĐUNARODNOJ I NACIONALNOJ

RAZINI ...................................................................................................... 7

2.1. Pravne osnove ............................................................................................ 7

2.2. Ostali energetski propisi ............................................................................. 8

2.3. Ciljevi Republike Hrvatske ........................................................................ 8

2.4. Ciljevi Republike Hrvatske do 2030. godine ............................................. 9

2.5. Svrha energetske strategije ......................................................................... 9

2.6. Prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu ........................................ 10

2.7. Institucionalni i zakonodavni okviri ........................................................... 11

2.8 Europski pravni okvir ................................................................................. 11

2.9. Sekundarno zakonodavstvo ........................................................................ 13

2.10. Novi zakonodavni prijedlozi ...................................................................... 14

2.11. Nacionalni pravni okvir .............................................................................. 15

2.12. Ugovor o energetskoj povelji ..................................................................... 15

2.13. Energetski zakoni ....................................................................................... 16

2.13.1. Zakon o energiji ......................................................................................... 16

2.13.2. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti .................................................. 16

2.13.3. Zakon o tržištu električne energije ............................................................. 17

2.13.4. Zakon o tržištu plina ................................................................................... 17

2.13.5. Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin ............................................. 17

2.13.6. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata ...................................................... 18

2.13.7. Zakon o tržištu toplinske energije .............................................................. 18

2.13.8. Zakon o biogorivima za prijevoz ............................................................... 18

2.13.9. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji 18

2.13.10. Zakon o energetskoj učinkovitosti .............................................................. 19

3. ANALIZA STANJA I MOGUĆNOSTI .................................................... 20

3.1. Općenito o gradu Nova Gradiška ............................................................... 20

3.1.1. SWOT analiza ............................................................................................ 22

3.1.2. Opći ciljevi lokalne energetske strategije ................................................... 24

3.1.3. Zaštita okoliša i prirodne i kulturne baštine ............................................... 25

3.2. Trenutna situacija ....................................................................................... 26

3.2.1. Energetsko stanje zgrada grada Nova Gradiška ......................................... 26

3.2.2. Potrošnja energije za objekte u vlasništvu grada ........................................ 45

3.2.3. Analiza korištenja toplinske energije ......................................................... 46

3.2.4. Analiza zgrada u javnom sektoru ............................................................... 47

3.2.5. Mogućnosti u zgradarstvu .......................................................................... 51

3.3. Promet u gradu Nova Gradiška .................................................................. 52

3.4. Javna rasvjeta u gradu Nova Gradiška ...................................................... 59

3.5. Ostali realizirani objekti i programi ........................................................... 64

4. VIZIJA PAMETNOG GRADA NOVA GRADIŠKA DO 2030.

GODINE ..................................................................................................... 66

5. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA OSTVARENJE

VIZIJE ........................................................................................................ 75

5.1. Održiva urbana strategija ............................................................................ 76

5.2. Strateška područja djelovanja ..................................................................... 76

5.3. Održiva infrastruktura ................................................................................ 78

5.4. Polazišta u opskrbi toplinskom energijom u gradu Nova Gradiška do

2025. ........................................................................................................... 82

5.5. Potencijal OIE ............................................................................................ 83

5.6. Put do 2030. godine ................................................................................... 86

5.6.1. Pregled mjera po utvrđenim područjima ................................................... 87

6. UBLAŽAVANJE I PRILAGODBA NA NEGATIVNE UTJECAJE

KLIMATSKIH PROMJENA ..................................................................... 89

7. MOGUĆNOSTI ZA FINANCIRANJE PROVEDBE MJERA I

AKTIVNOSTI ............................................................................................ 93

8. ZAKLJUČAK ............................................................................................. 95

Prilog AKCIJSKI PLAN

Popis slika

Slika 1. Pametan grad ......................................................................................................... 1

Slika 2. Prikaz strateških područja i ključnih dionika Okvirne strategije pametnog grada

Nova Gradiška ........................................................................................................ 3

Slika 3. Energetska obnova obiteljskih kuća ...................................................................... 19

Slika 4. Karta grada Nova Gradiška .................................................................................. 21

Slika 5. Nova Gradiška iz zraka ......................................................................................... 21

Slika 6. Energetski certifikat .............................................................................................. 48

Slika 7. Automobili – onečišćivači zraka .......................................................................... 54

Slika 8. Punionica električnih vozila .................................................................................. 57

Slika 9. Punionica električnih vozila .................................................................................. 58

Slika 10. Dijagram 1 – Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017.,

2018., 2019. i 2020. ............................................................................................. 62

Slika 11. Dijagram 2 – Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017.,

2018., 2019. i 2020. .............................................................................................. 63

Slika 12.

Strateška područja grada Nova Gradiška .............................................................

74

Popis Tablica

Tablica 1. Podaci za objekt 1 ................................................................................... 27

Tablica 2. Podaci o zbirnoj potrošnji energenata za objekt 1 ................................... 27

Tablica 3. Podaci o potrošnji energenata za 2017. godinu za objekt 1 .................... 29




Tablica 7. Podaci o zbirnoj potrošnji energenata za objekt 2 .................................. 34





Tablica 12. Podaci o zbirnoj potrošnji energenata za objekt 3 .................................. 40




Tablica 16. Zbirna potrošnja električne energije (1.2017. - 12.2019.) ...................... 45

Tablica 17. Zbirna potrošnja prirodnog plina (1.2017. - 12.2019.) ........................... 46

Tablica 18. Zbirna potrošnja vode (1.2017. - 12.2019.) ............................................ 46

Tablica 19. Zbirna potrošnja toplinske energije (1.2017. - 12.2019.) ....................... 46

Tablica 20. Podaci o energetskoj obnovi zgrada u gradu Nova Gradiška ................. 49

Tablica 21. Potrošnja i troškovi za službeno vozilo .................................................. 55

Tablica 22. Izvješće o potrošnji goriva za razdoblje: 12.02. – 15.04.2020. godine

................................................................................. 56

Tablica 23. Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017., 2018.,

2019. i 2020. ........................................................................................... 60

Tablica 24. Lokacije antena ....................................................................................... 67

SUMMARY (Sažetak na engleskom jeziku)

The Energy Strategy of the City of Nova Gradiška was developed in line with the Energy

Development Strategy of the Republic of Croatia until 2030 with a perspective to 2050 and it

is based on the EU Green and White Paper. It is also in line with the European Union's Energy

and Climate Strategy 2030, which aims to create European society as a competitive, secure, and

energy-efficient system, ready to achieve the long-term goal of reducing greenhouse gas

emissions by 2050.

The main goals of the European Union in relation to the energy sector are primarily determined

by reducing greenhouse gas emissions, increasing the share of renewable energy sources and

energy efficiency, and systematic energy management as a basis for sustainable development.

The main goals set by this Strategy are:

Increase the quality and standard of living;

Strengthen the competitiveness of the economy based on knowledge and innovation;

Further development and increment of the availability of digital infrastructure;

Maximize the potential of information and communication technologies for

development purposes;

Improve the sustainable use of natural resources and effective adaptation to the effects

of climate change.

The long-term strategic goals of the Strategy include sustainable development, conservation,

and optimal allocation of resources, that are focused on a successful economy, high-quality

services for the population, preservation, and protection of the environment, energy and

resource efficiency, and good governance.

The Energy Strategy Action Plan defines 15 measures to increase energy efficiency, use

renewable energy sources, and reduce greenhouse gas emissions. In defining the measures, the

emphasis is placed on energy efficiency, which is the most cost-effective measure to achieve

the goals of reducing greenhouse gas emissions and achieving the target share of renewable

energy in the final energy use balance from 2020 to 2030.

The document includes an analysis of the situation and possibilities with regard to possible

savings in energy consumption and possible activities aimed at mitigating and adapting to the

negative effects of climate change.

PREDGOVOR

Grad Nova Gradiška i Grad Šabac, nadahnuti europskim vrijednostima, svjesni zajedničkog

interesa u razvijanju suradnje u području energetske učinkovitosti, svjesni značenja svekolikih

dobrosusjedskih odnosa među gradovima u regiji, te u svrhu razvijanja partnerskih odnosa i

unapređenja gospodarske suradnje između dvaju gradova, zajednički provode aktivnosti

projekta „Use of biomass and solar energy as renewable sources for sustainable and efficient

energy for stand-alone complexes with a social purpose – BIOSOL („Upotreba biomase i

solarne energije kao obnovljivih izvora održive i efikasne energije za samostalne komplekse

društvene namjene – BIOSOL“) te su suglasni oko mogućnosti proširivanja suradnje na druga

područja interesa dvaju gradova, uz već dogovorenu stratešku suradnju u prenošenju znanja i

tehnologija, razmjeni stručnosti u područjima registriranih djelatnosti, zajedničko planiranje i

izvođenje donatorskih projekata u zemlji i inozemstvu, a s naglaskom na aktivnu politiku

zapošljavanja, usavršavanja i osposobljavanja, obnovljive izvore energije, razvoj trening

centara i inkubatora, s ciljem gospodarskog rasta i razvoja obaju strana.

Stoga je u sklopu provedbe projekta BIOSOL, koji se provodi u suradnji s Gradom Šapcem iz

Republike Srbije kao vodećim partnerom i LAG-om Zapadna Slavonija iz Republike Hrvatske,

izrađena Energetska strategija grada Nova Gradiška. Projekt se provodi u okviru Interreg IPA

programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020.

Cilj projekta BIOSOL je podrška povećanoj upotrebi održive energije i energetskoj efikasnosti

u prekograničnom području, uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije

iz obnovljivih izvora u području projekta.

Energetska strategija grada Nova Gradiška usklađena je sa Strategijom energetskog razvoja

Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu te utemeljena na Zelenoj i

Bijeloj knjizi EU. Također je usklađena sa zajedničkom energetskom i klimatskom Strategijom

2030. Europske unije koja je usmjerena na kreiranje europskog društva kao kompetitivnog,

sigurnog i energetski učinkovitog sustava, spremnog na dostizanje dugoročnog cilja smanjenja

emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Osnovni ciljevi Europske unije u odnosu na energetski sektor primarno su određeni smanjenjem

emisije stakleničkih plinova, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije te energetskom

učinkovitošću, odnosno sustavnim gospodarenjem energijom kao temeljem održivog razvoja.

Glavni ciljevi koje ova Strategija postavlja su:

Povećati kvalitetu i standard života;

Jačati konkurentnost gospodarstva koje razvoj bazira na znanju i inovacijama;

Dodatno razviti i povećati dostupnost digitalne infrastrukture;

Maksimalno iskoristiti potencijale informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

svrhu razvoja;

Unaprijediti održivo korištenje prirodnih resursa i učinkovitu prilagodbu učincima

klimatskih promjena.

Dugoročni strateški ciljevi Strategije obuhvaćaju održivi razvoj, očuvanje i optimalnu alokaciju

resursa, usmjereni su na uspješno gospodarstvo, visoku kvalitetu usluga za stanovništvo,

očuvanje i zaštitu okoliša, energetsku i resursnu učinkovitost te dobro upravljanje.

U Akcijskom planu Energetske strategije definirano je 15 mjera za povećanje energetske

učinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova. U

definiranju mjera, naglasak je stavljen na energetsku učinkovitost, koja je najisplativija mjera

za postizanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanje ciljanog udjela

obnovljive energije u konačnoj bilanci korištenja energije od 2020. do 2030. godine.

Dokument obuhvaća analizu stanja i mogućnosti obzirom na moguće uštede u potrošnji

energenata te moguće aktivnosti usmjerene ka ublažavanju i prilagodbi na negativne utjecaje


S druge strane, Energetska politika Grada Šapca, koja je dopunjena i revidirana tijekom projekta

BIOSOL, upućuje na strateška opredijeljena partnera u projektu, koja trebaju osigurati:

Sigurnost u opskrbi energijom, što podrazumijeva obvezu izrade energetskih proračuna,

planiranje i upravljanje energetskim tokovima vodeći računa o potrebama građana i

gospodarstva, kao i da se osigura podrška razvoju energetske infrastrukture, a ostvaruje

se kroz praćenje potrošnje energije, realizaciju mjera energetske učinkovitosti, primjenu

lokalno dostupnih, obnovljivih izvora energije.

Dugoročnu stabilnost cijena energije i smanjenje troškova za energiju i energetske

usluge. Povećanjem udjela lokalnih goriva i druge obnovljive energije osigurat će se

dugoročna stabilnost cijena energije, a aktivnim sudjelovanjem Grada/Općine u

realizaciji projekata energetske efikasnosti i zahvaljujući energetskim uštedama i

manjoj potrošnji goriva, osigurat će se niži troškovi energije i energetskih usluga.

Održivi energetski razvoj. Grad će podržati razvoj energetskih projekata, a osobito

primjenu obnovljive energije, kada se u studijama izvodljivosti mogu dokazati tehnička

i financijska održivost. Prioritet će se dat projektima čija je održivost dokazana posebno

u području zaštite okoliša. Grad/Općina će podržati i projekte koji dokažu ekonomsku

održivost kao projekti od javnog interesa, odnosno interesa lokalne zajednice.

Podrška razvoju tržišta energetskih usluga. Ohrabruju se inicijative za financiranje

energetskih projekata po modelu ESCO (Energy Service Company), kao i drugi oblici

javno-privatnog partnerstva. Grad će podržati razvoj konkurentnog, nediskriminatornog

i transparentnog tržišta energetskih usluga u području svoje nadležnosti, kao i osnivanje

i rad energetskih zadruga i logističkih centara za promet biogorivima, naročito

biomasom.

Ublažavanje i potpuno iskorjenjivanje energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo

je pojava zabilježena u svim tranzicijskim društvima, ali je postala vidljiva i u

razvijenim ekonomijama. Definira se kao nemogućnost pojedinca ili obitelji da

zadovolje potrebe za energijom uslijed lošeg materijalnog stanja. Iako u zakonodavstvu

postoji termin „energetski ugrožen kupac“, isti ne definira dovoljno dobro sve aspekte

energetskog siromaštva i ne daje modalitete kako riješiti ovaj problem.

Izrađenim strateškim dokumentima i provedenim aktivnostima kroz projekt BIOSOL gradovi

Šabac i Nova Gradiška svoju namjere da postanu „zeleni“ i u što većoj mjeri energetski neovisni

gradovi pretaču u djela, u nadi kako će na ovaj način potaknuti i ostale gradove u regiji da se

intenzivnije uključe u globalni „go green“ trend. Samo zajedničkim odgovornim ponašanjem i

edukacijom o brizi za okoliš moguće je utjecati na pozitivne promjene i omogućiti da naši

gradovi budu što ugodnija mjesta za život.

„Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svojih potomaka.“

- indijanska mudrost

1

1. UVOD

1.1. Nova Gradiška – pametan grad

Svijet postaje sve brži, stresniji i napučeniji. Urbanizacija se sve više ubrzava diljem globusa,

a danas već više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima. Zbog toga se gradi sve

više gusto naseljenih gradova ili gradskih četvrti, a postojeće metropole sve su gušće napučene.

Kad je riječ o razvoju gradova, među najvažnije suvremene trendove ubraja se tzv. „pametno“

planiranje. Pametni gradovi (eng. Smart Cities) su urbani centri kojima je svrha pomoću

različitih međusobno operabilnih sustava uspješno se nositi s izazovima 21. stoljeća.

Slika 1. Pametan grad

S obzirom na sve prisutniji trend da se stanovništvo sve više naseljava u gradovima (oko 50 %

svjetskog stanovništva živi u gradovima), normalno je da su gradovi postali pokretači

gospodarskih aktivnosti u većini zemalja i središte gospodarskih, društvenih, kulturnih i inih

aktivnosti.

Razvoj gradova s druge strane prati i potreba za nužnim infrastrukturnim razvojem,

ostvarivanjem sinergije i sinkroniciteta između raznih dionika u gradu, povećanom uštedom i

većom učinkovitosti kod pružanja gradskih usluga. Sve to ukazuje da se modeli upravljanja

gradskim infrastrukturama i uslugama moraju mijenjati i prilagođavati trendovima koji se

događaju u gradovima, ali i na globalnoj razini.

2

Okvirna strategija pametnog grada grada Nova Gradiška – Nova Gradiška Smart City na

temelju pregleda trenutnog stanja postavlja ciljeve i određuje strateška područja budućeg

razvoja grada Nova Gradiška u smjeru pametnog grada te za svako strateško područje definira

prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja ciljeva. U skladu s

preporukama i smjernicama u postojećim strateškim dokumentima vezanim uz razvoj pametnih

gradova na međunarodnoj i nacionalnoj razini, u prvom redu kroz inicijativu Europske unije

pod nazivom Europsko inovativno partnerstvo za pametne gradove i zajednice (EIP-SCC –

European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities), ova Okvirna strategija

usmjerena je na sljedeća strateška područja:

1. Digitalna infrastruktura;

2. Učinkovita, transparentna i pametna gradska uprava;

3. Pametno upravljanje energijom i komunalnim uslugama;

4. Obrazovanje;

5. Gospodarstvo;

6. Održiva urbana mobilnost.

Prva dva strateška područja predstavljaju temelje odnosno nužne preduvjete za razvoj i

nadogradnju pametnih rješenja, aplikacija i tehnologija u ostalim područjima. Ostvarenje

ciljeva i potpuno iskorištavanje mogućnosti koje pružaju pametna rješenja i tehnologije moguće

je jedino uz aktivno sudjelovanje svih ključnih grupa odnosno dionika: građana, poduzetnika i

tvrtki odnosno industrije, znanstvene zajednice te medija uz uspostavu međusobne

komunikacije. Okvirna strategija također uzima u obzir horizontalna područja kao što su

financijski mehanizmi i instrumenti za financiranje provedbe mjera te ublažavanje i prilagodba

na negativne utjecaje klimatskih promjena (slika 2).

3

Slika 2. Prikaz strateških područja i ključnih dionika Okvirne strategije

pametnog grada Nova Gradiška

Glavni ciljevi koje ova okvirna strategija postavlja su:

Povećati kvalitetu i standard života;

Jačati konkurentnost gospodarstva bazirano na znanju i inovacijama;

Dodatno razviti i povećati dostupnost digitalne infrastrukture;

Maksimalno iskoristiti potencijale informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu

razvoja;

Unaprijediti održivo korištenje prirodnih resursa i učinkovitu prilagodbu učincima


Najvažniji i u tekstualnom smislu najopsežniji dio Okvirne strategije predstavljaju konkretne

mjere odnosno aktivnosti koje je potrebno provesti za ostvarenje vizije i postavljenih ciljeva po

strateškim područjima.

4

1.2. Smart City – što je to?

Pametni gradovi (eng. Smart Cities) su gradovi po mjeri čovjeka, odnosno razvijena urbana

područja koja omogućavaju učinkovito korištenje prirodnih resursa i postojeće gradske

infrastrukture, održiv gospodarski rast, podržavaju jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i

inovacije te osiguravaju visoku kvalitetu života i dostupnost javnih digitalnih usluga svim

svojim građanima. Također, pametni gradovi integriraju sve funkcije javnih usluga poput

rasvjete, prometa ili opskrbe energijom te na taj način povećavaju njihovu učinkovitost,

smanjuju troškove energije, ubrzavaju komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno

smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Najveći potencijali u osmišljavanju rješenja koja mogu odgovoriti na ove izazove nude se kroz

kontinuirano razvijanje i korištenje novih inovativnih i tehnoloških postignuća i ubrzani razvoj

informacijskih i komunikacijskih tehnologija (u nastavku teksta: IKT), čime se otvara

mogućnost za neposrednu i kontinuiranu komunikaciju građana s gradskom upravom, gradskim

institucijama i pružateljima usluga u stvarnom vremenu, uz stalno podizanje svijesti građana o

procesima planiranja razvoja grada i infrastrukture. Ubrzan razvoj naprednih tehnologija,

inovativnih aplikacija i njihovo korištenje u svakodnevnom životu rezultirali su idejom razvoja

pametnog grada koja postaje stvarnost u naprednim gradovima svijeta.

„Smart City“ odnosno „Pametan grad“ je agilno poslovanje grada, uz pomoć digitalnih

tehnologija u uvjetima društva znanja i digitalnog gospodarstva te uz kolaboraciju s

proaktivnim sveučilištima, građanima i gospodarstvom. „Pametan grad“ je sustav koji u

realizaciji svoje misije, uči iz okoline i s okolinom kroz kontinuiranu komunikaciju u realnom

vremenu, povećavajući na taj način znanje i stvarajući novo znanje iz prakse, izgrađujući

kapacitete za stalne inovacije uz kontinuirano unaprjeđenje svojih procesa, ponašanja i

isporučene vrijednosti sudionicima i okolini. Pametni gradovi su gradovi po mjeri čovjeka, koji

omogućavaju učinkovito korištenje prirodnih resursa, održiv gospodarski rast, podržavaju

istraživanje i razvoj te osiguravaju visoku kvalitetu života i dostupnost javnih usluga svim

svojim građanima. Također, pametni gradovi integriraju sve funkcije javnih usluga poput

rasvjete, prometa ili opskrbe energijom te na taj način povećavaju njihovu učinkovitost,

smanjuju troškove energije, ubrzavaju komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno

smanjuju emisije stakleničkih plinova. Osnovni cilj je kroz bolje vođenje grada ostvarivanje

privlačnijeg mjesta za život i služenje građanima, kao i pružanje bolje usluge po nižoj cijeni,

uz efikasno upravljanje mobilnošću i infrastrukturom te osiguranje optimalne razine sigurnosti.

5

Europska unija potiče razvoj pametnih gradova Strategijom Europa 20201 i Europskim

inovativnim partnerstvom za pametne gradove i zajednice (EIP-SCC – European Innovation

Partnership on Smart Cities and Communities)2. Posebice se potiče inovativnost na polju

energetike, prijevoza i informacijsko-komunikacijskih tehnologija usmjerenih na podizanje

kvalitete urbanog života kroz investiranje u istraživanje i razvoj novih tehnologija te integrirana

rješenja pametnih gradova. U okviru navedene inicijative izrađen je strateški i provedbeni okvir

za pametne gradove koji je dan kroz dva dokumenta: Strategic Implementation Plan (SIP)3 te

Operational Implementation Plan (OIP)4. Navedeni dokumenti sadrže cijeli niz smjernica i

preporuka koje se mogu uzeti u obzir pri izradi strategije.

1.3. Usklađivanje raznih Strategija

Država je donijela niz strategija koje utječu indirektno ili direktno na rad Grada Nova Gradiška.

S jedne strane to su sektorske strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ruralnog razvoja,

turizma i niza drugih područja koje obrađuju ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti unutar

određenih sektora. S druge strane to je Strategija pametne specijalizacije poznata kao S3

strategija. S3 strategija ima puno sadržaja koji su bitni za grad Nova Gradiška u svih pet

područja na koje ona stavlja naglasak: Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš,

Promet i mobilnost, Sigurnost i Hrana i bio-ekonomija. S3 strategija daje dobar okvir u kojem

smjeru se Hrvatska po pitanju 5 navedenih kategorija treba razvijati i u njoj je dan veliki

naglasak na dio vezan uz upotrebu pametnih usluga i rješenja po svih 5 navedenih područja. U

tom smislu ona je dobar uvod u Smart City strategiju koja se bavi isključivo upotrebom

pametnih rješenja i tehnologija u navedenim područjima.

Nadalje, ne treba zanemariti i eHR strategiju 2020. koja fokus stavlja na tehnološki okvir i

nužan preduvjet u smislu upotrebe i razvoja e-usluga, definiranje standarda za informatičku

sigurnost, razvoja platformi za građane, otvaranje različitih vrsta podataka za građane,

informatizaciju javne uprave i niz drugih aktivnosti koji su potrebni da bi se Hrvatska kao

društvo mogla u smislu upotrebu informatičke tehnologija dalje razvijati.

1 EUROPE 2020: A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Comission 2010., dostupno na http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf 2 The European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities, dostupno na: http://ec.europa.eu/eip/smartcities/ 3 European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities – Strategic Implementation Plan (SIP), dostupno na: http://ec.europa.eu/eip/smartcities/files/sip_final_en.pdf 4 European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities – Operational Implementation Plan (OIP), dostupno na http://ec.europa.eu/eip/smartcities/files/operational-implementation-plan-oip-v2_en.pdf

http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf

http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf

http://ec.europa.eu/eip/smartcities/

http://ec.europa.eu/eip/smartcities/files/sip_final_en.pdf

http://ec.europa.eu/eip/smartcities/files/operational-implementation-plan-oip-v2_en.pdf















6

Grad Nova Gradiška donio je Strategiju razvoja grada u koju je ugradio ono što smatra

prioritetnim po pitanju ciljeva za razvoj samog grada uzimajući u obzir aktualnu situaciju i po

pitanju gospodarstva, prirodne resurse, tehničko-materijalne kapacitete i buduće želje u kojem

smjeru se grad Nova Gradiška želi razvijati. Također, Strategija razvoja grada Nova Gradiška

bi trebala biti kompatibilna sa Smart City strategijom u segmentu naglaska na upotrebu

pametnih tehnologija i u smislu olakšavanja usluga građanima, privlačenju poduzetnika, boljoj

učinkovitosti samog grada i gradskih poduzeća kao i boljem i kvalitetnijem životu unutar samog

grada u smislu i kvalitetnijih sadržaja, ali i zdravijeg života u smislu korištenja energije i

očuvanja okoliša. Bez obzira o kojoj se strategiji radi, potrebno ju je kontinuirano

nadopunjavati, mijenjati i prilagođavati, tako da uvijek ima smjer koji će voditi do željenog

cilja.

7

2. STRATEŠKI OKVIRI NA MEĐUNARODNOJ I NACIONALNOJ RAZINI

2.1. Pravne osnove

Na temelju članka 5. stavka 3. Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12., 14/14., 95/15.,

102/15. i 68/18.) Hrvatski sabor na sjednici 28. veljače 2020. donio je STRATEGIJU

ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA

2050. GODINU (NN 25/2020. (6.3.2020.), Strategija energetskog razvoja Republike

Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu)

Energetski zakoni

1. Zakon o energiji

(Narodne novine, br. 120/12, 14/14, 102/15, 68/18 - Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti) – neslužbeni pročišćeni tekst

2. Zakon o tržištu električne energije

(Narodne novine, br. 22/13, 102/15, 68/18, 52/19) – neslužbeni pročišćeni tekst

3. Zakon o tržištu plina

(Narodne novine, br. 18/18, 23/20) – neslužbeni pročišćeni tekst

4. Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin

(Narodne novine, br. 57/18)

5. Zakon o tržištu toplinske energije

(Narodne novine, br. 80/13, 14/14, 86/19) – neslužbeni pročišćeni tekst

6. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata

(Narodne novine, br. 19/14, 73/17, 96/19) – neslužbeni pročišćeni tekst

7. Zakon o biogorivima za prijevoz

(Narodne novine, br. 65/09, 145/10, 26/11, 144/12, 14/14, 94/18) – neslužbeni

pročišćeni tekst

8. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti


9. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji


https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_120_2583.html




https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoE-2012.pdf





https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoTEE-2013.pdf



https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoTP-2018.pdf





https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoTTE-2013.pdf




https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoTNND-2014.pdf







https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoBP-2009.pdf

https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoBP-2009.pdf



https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZORED-2012.pdf



https://www.hera.hr/hr/docs/SPKP/ZoOIEiVUK-2015.pdf

8

10. Zakon o energetskoj učinkovitosti

(Narodne novine, br. 127/14, 116/18, 25/20)

2.2. Ostali energetski propisi

1. Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva


2. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.

godinu


3. Pravilnik o energetskoj bilanci


4. Uredba o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih

sustava


5. Pravilnik o sustavu obveze energetske učinkovitosti


6. Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije


2.3. Ciljevi Republike Hrvatske

Ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova temelje se na sljedećem:

• ciljevima smanjenja emisije koji proizlaze iz UNFCCC konvencije i Pariškog

sporazuma

• ciljevima smanjenja emisije koji proizlaze iz interne raspodjele EU, a vezano za sektore

izvan ETS-a

• ciljevima udjela obnovljivih izvora energije i ciljevima smanjenja energetske potrošnje,

temeljem EU politike

• koristima Republike Hrvatske u smislu postavljenih načela i ciljeva u Poglavlju 1.2 ove

Niskougljične strategije

• uvažavanjem postojećeg trenda i nastavka na usvojenu politiku i planove










9

• utjecajima na gospodarstvo, okoliš i društvo.

Ciljevi se promatraju za razdoblje do 2030. i do 2050. godine. Postavljeni ciljevi mogu se

postići različitim scenarijima koji imaju različite prateće učinke na gospodarstvo, okoliš i

društvo.

2.4. Ciljevi Republike Hrvatske do 2030. godine

Okvirom klimatsko-energetske politike utvrđene su smjernice djelovanja EU do 2030. godine.

Postavljen je cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % u odnosu na 1990.

godinu. To će se provesti tako da se emisija u ETS-u smanji za 43 % u odnosu na 2005. godinu,

a u sektorima izvan ETS-a za 30 % u odnosu na 2005. godinu.

Utvrđeno je da će se nastaviti s raspodjelom obveza po državama za sektore izvan ETS-a, ali se

neće određivati brojčani ciljevi za obnovljive izvore energije za svaku državu primjenom

jedinstvene metodologije. Svaka država sama će odlučiti kako će postići ciljeve u sektorima

izvan ETS-a, što uključuje i ciljeve za obnovljive izvore energije.

Republika Hrvatska do 2030. godine će težiti ambicioznijem smanjenju emisije, s putanjom

koja se nalazi u prostoru između niskougljičnog scenarija NU1 i NU2.

Postavljen je temeljni cilj:

• ostvariti smanjenje emisije za 7 % u sektorima izvan ETS-a, u odnosu na emisiju

u 2005. godini. Ovo je minimalno što se mora ostvariti, a to je ujedno obvezujući

cilj prema Europskoj uniji i Pariškom sporazumu.

Ciljevi za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost te sektorski ciljevi proizlaze iz

gore navedenih ciljeva. Provedbeni dokument za razdoblje do 2030. godine je Integrirani

energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

2.5. Svrha energetske strategije

Globalna promjena klime danas je jedan od najvećih izazova čovječanstva. Znanstveno je

utvrđeno da su vodeći uzroci promjene klime povećana emisija stakleničkih plinova, najviše

kao posljedica izgaranja fosilnih goriva i intenzivne poljoprivrede te sječa tropskih šuma.

10

Žurna potreba djelovanja na ublažavanju klimatskih promjena prepoznata je na globalnoj razini

i Republika Hrvatska treba im pridonijeti u najvećoj mogućoj mjeri smanjenjem emisije

stakleničkih plinova.

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (Narodne novine, broj 127/19.)

postavlja obvezu izrade Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s

pogledom na 2050. godinu (dalje u testu: Niskougljična strategija) i Akcijskog plana za

provedbu Niskougljične strategije za razdoblje od pet godina.

Svrha je Niskougljične strategije dugoročno usmjeriti gospodarski i socijalni razvoj prema

društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova.

Niskougljičnu strategiju donosi Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Akcijski plan za provedbu Niskougljične strategije za razdoblje od pet godina donosi Vlada

Republike Hrvatske, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša.

Nacionalni razvojni dokumenti i razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju

biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u

Niskougljičnoj strategiji.

2.6. Prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do

2030. s pogledom na 2050. godinu

U Republici Hrvatskoj je područje ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama uređeno

Zakonom o zaštititi zraka („Narodne novine“ 130/11., 47/14. i 61/17.). Zakonom je utvrđena

izrada Niskougljične strategije s akcijskim planom, njen sadržaj i način usvajanja. Zakon

također propisuje da razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni

s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama niskougljičnog razvoja po pojedinim

sektorima utvrđenim u Niskougljičnoj strategiji.

Niskougljičnom strategijom utvrđuju se mjere u različitim sektorima: energetici, industriji,

prometu, kućanstvima i uslugama, poljoprivredi, korištenju zemljišta, promjeni korištenja

zemljišta i šumarstvu, gospodarenju otpadom, korištenju proizvoda i fugitivnim emisijama. Ove

mjere su ugrađene u tri glavna scenarija prikazana u Prijedlogu Strategije niskougljičnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu: Referentni

scenarij (NUR), Scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2).

Scenarij NUR uključuje postojeći pravni okvir Republike Hrvatske i usvojen pravni okvir EU

te simulaciju mjera koje bi se ostvarile tehnološkim napretkom bez politika ublažavanja

11

klimatskih promjena. Ovaj scenarij pretpostavlja razvoj tehnologija i njihovo korištenje s

blažom zastupljenošću obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti zbog

odsutnosti snažne poticajne politike niskougljičnih rješenja. U NUR scenariju emisija je manja

od emisije 1990. godine, ali raste u odnosu na današnje stanje, najviše zbog povećanja emisije

u industriji, prometu i velikim energetskim postrojenjima.

Scenariji NUR1 i NUR2 definiraju okvir za budućnost te ovisno o okolnostima, putanja treba

biti između ova dva „granična“ scenarija. Ovim scenarijima Republika Hrvatska ostvaruje u

2030. godini 38 % do 44 % smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu, a u 2050. godini 52 %

do 77 %.

2.7. Institucionalni i zakonodavni okviri

Smjer razvoja zakonodavnog okvira energetskog sektora u Republici Hrvatskoj određuju

obveze iz međunarodnih ugovora za područje energije i zaštite okoliša i klime, kontinuirana

obveza usklađivanja hrvatskog energetskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom

za energiju u okviru članstva u EU te stvarna potreba uređenja odnosa između dionika na

energetskom tržištu u skladu sa zahtjevima gospodarske, energetske, okolišne i socijalne

politike na europskoj i nacionalnoj razini.

Doradom postojećih, odnosno donošenjem novih energetskih zakona i propisa potrebnih za

njihovu provedbu, hrvatsko energetsko zakonodavstvo kontinuirano se usklađuje sa zahtjevima

europske pravne stečevine.

2.8. Europski pravni okvir

Primarno zakonodavstvo Međunarodni ugovori kojima su osnovane Europske zajednice i

Europska unija (Osnivački ugovori) pitanje energije ne tretiraju zasebno već kroz problematiku

unutarnjeg tržišta, tržišno natjecanje i ograničenje monopola te zaštitu okoliša. Lisabonski

ugovor o EU iz 2007. godine sadrži posebno poglavlje XXI. ENERGETIKA i članak 194. kojim

se kao ciljevi energetske politike EU utvrđuju:

• funkcioniranje energetskog tržišta,

• sigurnost opskrbe energijom,

• energetska učinkovitost i ušteda energije,

• novi i obnovljivi oblici energije i

12

• međupovezanost energetskih mreža.

Mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva utvrđuju Europski parlament i Vijeće, pri čemu se ne

utječe na pravo države članice da utvrđuje uvjete za korištenje vlastitih energetskih resursa,

izbor između različitih oblika energije te opću strukturu opskrbe energijom. Razrada ovih

ciljeva realizirana je u tri faze: donošenjem zajedničkih pravila za unutarnje tržište električne

energije i plina, sadržanih u skupu direktiva i uredbi, općeprihvaćenog naziva „energetski

paket“.

2.9. Sekundarno zakonodavstvo

„Prvi energetski paket“ čine Direktiva 96/92/EZ o zajedničkim pravilima za tržište električne

energije i Direktiva 98/30/EZ o zajedničkim pravilima za tržište prirodnog plina. Riječ je o

pravilima koja se primjenjuju na organizaciju energetskog sektora i uspostavljanje ravnoteže

između tržišta i javne usluge (engl. Public Service Obligation, PSO), kao obveze koja se može

odnositi na sigurnost, pouzdanost, kvalitetu i cijenu opskrbe energijom te zaštitu okoliša;

izgradnju objekata za proizvodnju električne energije, u prvom redu kroz postupak javnog

nadmetanja (engl. Tender procedure), a onda i postupak odobravanja izgradnje prema unaprijed

utvrđenim mjerilima (engl. Authorisation); organizaciju prijenosne i distribucijske djelatnosti

osnivanjem tzv. operatora sustava (engl. System Operator) koji je odgovoran za rad, održavanje

i razvoj sustava; vođenje odvojenih i transparentnih poslovnih knjiga radi sprečavanja

diskriminacije i neobjektivnosti u obavljanju djelatnosti (engl. Unbundling and Transparency

of Accounts); osiguranje nepristranog, tzv. pristupa treće strane energetskom sustavu (engl.

Third Party Access, TPA) te postupno otvaranje tržišta odnosno odabir opskrbljivača energije

od strane krajnjeg kupca (potrošača).

„Drugi energetski paket“, osim novih direktiva koje se odnose na tržište električne energije i

prirodnog plina, proširen je direktivama koje uređuju sigurnost opskrbe energijom i ulaganja u

energetsku infrastrukturu te uredbama Komisije o uvjetima pristupa mreži za prekogranične

razmjene električne energije i transport prirodnog plina. Ovaj paket uključuje Direktivu

2003/54/EZ o zajedničkim pravilima za tržište električne energije, Direktivu 2003/55/EZ o

zajedničkim pravilima za tržište prirodnog plina, Direktivu 2004/67 o mjerama zaštite

sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, Direktivu 2005/89/EZ o mjerama zaštite sigurnosti

opskrbe električnom energijom i ulaganja u infrastrukturu, Uredbu EK br. 1228/2003 o

uvjetima pristupa mreži za prekogranične razmjene električne energije te Uredbu EK br.

13

1775/2005 o uvjetima pristupa mrežama za transport prirodnog plina. Poseban naglasak stavljen

je na nacionalna regulatorna tijela, obvezu javne usluge i zaštitu potrošača, nadzor nad

sigurnošću opskrbe, donošenje tehničkih pravila, postupke izgradnje novih proizvodnih

kapaciteta, pristup treće strane energetskom sustavu, odvojeno vođenje i pristup poslovnim

knjigama energetskih subjekata, otvaranje tržišta te mehanizme prekograničnog trgovanja

energijom.

Priopćenja Europske komisije iz siječnja 2007. godine o energetskoj politici i istraživanjima

europskih sektora elektroenergetike i plina, koja su pokazala da postojeća pravila i mjere ne

osiguravaju okvir dostatan za postizanje funkcionalnog unutarnjeg energetskog tržišta,

potaknula su donošenje „trećeg energetskog paketa“ sastavljenog od dvije direktive i tri uredbe

koji donose nova pravila o učinkovitom razdvajanju djelatnosti proizvodnje i opskrbe od

mrežnih djelatnosti; većoj transparentnosti tržišta; jačim i širim ovlastima nacionalnih

energetskih regulatora; unaprijeđenoj suradnji u prekograničnoj razmjeni i ulaganjima u

energetsku infrastrukturu (suradnja na razvoju zajedničkih tržišnih i tehničkih pravila i

sigurnosnih propisa) i zaštiti krajnjih kupaca. Ovim paketom uspostavlja se Agencija za

suradnju energetskih regulatora, kao neovisna europska instituciju nadležna za učinkovitu

suradnju nacionalnih regulatornih tijela i odlučivanje o pitanjima prekogranične razmjene

energije. Direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za tržište električne energije zahtijeva,

s jedne strane, otvoreno tržište električne energije, dok s druge strane postavlja čvrste i, u

odnosu na ranije direktive, šire zahtjeve u svezi s provođenjem obveze javne usluge (koji se,

osim na sigurnost, redovitost, kvalitetu i cijenu isporuke te zaštitu okoliša, sada odnose i na

energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu klime) te uvodi u energetski sektor

institut tzv. univerzalne usluge (engl. Universal Service) kao pravo krajnjeg kupca iz kategorije

kućanstvo na opskrbu energijom određene kvalitete po jasno usporedivim, transparentnim i

nediskriminirajućim cijenama.

Prava kupaca dodatno su ojačana zahtjevima da država članica kupcu omogući promjenu

opskrbljivača u roku od tri tjedna, pristup podacima o potrošnji, podacima o izvorima energije

i sredstvima pravne zaštite, jedinstvenu kontakt točku za informacije o pravima kupca, neovisne

mehanizme zaštite, putem institucije pravobranitelja za energetiku i sličnih mehanizama te

definira koncept rješavanja rastućeg problema energetskog siromaštva. U pogledu izgradnje

novih kapaciteta za proizvodnju električne energije kao pravilo određuje se postupak izdavanja

odobrenja (engl. Authorization) na temelju odgovarajućih kriterija, s time da bi države članice

trebale osigurati mogućnost doprinošenja sigurnosti opskrbe putem pokretanja natječajnog ili

14

jednakovrijednog postupka kada dostatni kapaciteti za proizvodnju električne energije nisu

izgrađeni na temelju postupka izdavanja odobrenja kao i u interesu zaštite okoliša i promicanja

novih tehnologija. Od posebnog su značenja za organizaciju elektroenergetskog sustava u

cijelosti pravila o razdvajanju prijenosnog sustava od operatora prijenosnog sustava (engl.

Transmission System Operator) koja prepoznaju tri različita modela (u pogledu vlasništva nad

prijenosnom mrežom, razinom nadzora nad učinkovitim odvajanjem mreže od proizvodne i

opskrbne djelatnosti i ovlasti za razvoj mrežne infrastrukture te ulaganje u njezinu izgradnju i

održavanje). Direktiva 2009/72/EZ poseban pravni status daje nacionalnim regulatornim

tijelima, ističući njihovu neovisnost o političkim i tržišnim interesima i dajući im široke i jake

ovlasti u području određivanja ili odobravanja tarife ili metodologija koje su temelj za izračun

tarifa, nadzora nad energetskim subjektima te zaštite potrošača. Poseban dodatak Direktivi

predstavljaju mjere za zaštitu kupaca koje podrazumijevaju zaključivanje ugovora o opskrbi

energijom s poštenim i unaprijed poznatim uvjetima, obavještavanje o namjeri izmjene

ugovornih uvjeta i pravo na raskid po primitku obavijesti, besplatnu promjena opskrbljivača,

uvođenje pametnih mjernih uređaja i sl.

2.10. Novi zakonodavni prijedlozi

U studenom 2016. godine Europska komisija objavila je Komunikaciju – paket dokumenata

Čista energija za svakog Europljanina (engl. Clean Energy For All Europeans) kojim

predstavlja regulatorne prijedloge i mjere usmjerene na modernizaciju gospodarstva i poticanje

ulaganja u sektore povezane s čistom energijom. Regulatorni prijedlozi i mjere predstavljeni u

paketu usmjereni su na ubrzavanje, transformaciju i konsolidaciju prijelaza gospodarstva EU-a

na čistu energiju pri čemu će se otvoriti radna mjesta i potaknuti rast u novim gospodarskim

sektorima i poslovnim modelima.

Zakonodavnim prijedlozima obuhvaćeni su: energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih

izvora, model tržišta električne energije, sigurnost opskrbe i pravila upravljanja energetskom

unijom. Predstavljeni paket ima tri glavna cilja: davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti,

postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora te osiguravanje

pravičnog rješenja za potrošače.

U okviru Paketa predstavljeni su sljedeći zakonodavni prijedlozi: Preinaka Direktive o

zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, Preinaka Uredbe o uvjetima za

pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije, Preinaka Uredbe o osnivanju

Agencije za suradnju energetskih regulatora, Uredba o pripremljenosti na rizik u sektoru

15

električne energije i ukidanje Direktive sigurnosti opskrbe, Preinaka Direktive o promicanju

uporabe energije iz obnovljivih izvora, Promjena Direktive o energetskoj učinkovitosti,

Promjena Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i Uredba o upravljanju energetskom

unijom.

Predložene mjere imaju za cilj omogućiti nastavak reforme energetskog sektora, u skladu s

obvezujućim okvirom na europskoj razini za tržište električne energije, energetsku

učinkovitost, učinkovitost korištenja energije u zgradarstvu, eko-dizajn i energetsko

označavanje, obnovljive izvore energije i održivost korištenja bioenergije te upravljanje

EU-om.

Tržište prirodnog plina nije predmet paketa (osim u mjeri u kojoj na njega utječu obnovljivi

izvori energije i energetska učinkovitost). Europska komisija je obrazložila predložene mjere te

dodatno iskazala svoje poglede na cijene i troškove energije, financiranje u sektoru energetike,

ubrzanje inovativnosti na području čiste energije i poboljšanje transporta u dijelu koji je

povezan s energijom. Od zemalja članica se očekuje provođenje analize nacionalnog pravnog i

regulatornog okvira s obzirom na predložene promjene te u tom smislu nadležne institucije i

pravne sobe s javnim ovlastima u energetskom sektoru Republike Hrvatske trebaju provoditi

potrebne aktivnosti.

2.11. Nacionalni pravni okvir

Pravni okvir energetskog sektora RH čine međunarodni ugovori za područje energije koje je

potpisala i ratificirala Republika Hrvatska te energetski zakoni i podzakonski propisi doneseni

radi njihove provedbe.

2.12. Ugovor o energetskoj povelji

Ugovor o energetskoj povelji zajedno s protokolom o energetskoj učinkovitosti i pripadnim

problemima okoliša potpisan je u prosincu 1994. godine, a stupio je na snagu u travnju 1998.

godine. Hrvatski sabor iste je ratificirao 1997. godine. Ugovor o energetskoj povelji utemeljuje

pravni okvir za dugoročnu suradnju na području energetike zasnovane na dopunjavanju i

uzajamnoj koristi u skladu s ciljevima i načelima energetske povelje.

Odredbe Ugovora o energetskoj povelji usmjerene su na četiri široka područja:

• zaštita stranih ulaganja temeljena na produljenju nacionalnog tretmana ili tretmanu

najpovlaštenije države (što je povoljnije) i zaštitu od ključnih nekomercijalnih rizika,

16

• nediskriminirajući uvjeti za trgovinu energetskim materijalima, proizvodima i opremi za

energiju temeljenu na pravilima Svjetske trgovinske organizacije i odredbama kojima se

osigurava pouzdani prekogranični prijenos energije kroz cjevovode, mreže i druge oblike

transporta,

• promicanje energetske učinkovitosti i pokušaje smanjivanje utjecaja na okoliš proizvodnje

i korištenja energije te

• rješavanje sporova između država sudionica, i u slučaju ulaganja između ulagača i država

domaćina, kojima se daje mogućnost da inozemni ulagači uz ispunjenje određenih

procesnih pretpostavki, zaštite svoja ulaganja prema državi domaćinu i pokrenu arbitražne

postupke protiv država domaćina pred nadležnim arbitražnim tijelima. Takvi postupci

pokrenuti su u nekoliko slučajeva i protiv RH te su u procesu rješavanja.

2.13. Energetski zakoni

2.13.1. Zakon o energiji

Ovim se Zakonom, kao općim zakonom za područje energije, uređuju pitanja i odnosi koji su

od zajedničkog interesa za sve energetske djelatnosti ili koji su vezani za više oblika energije.

Pitanja vezana za područje plina, električne energije, nafte i naftnih derivata, toplinske energije,

obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti uređuju se posebnim zakonima. Zakonom

o energiji uređuju se mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njezinu učinkovitu

proizvodnju i korištenje, akti kojima se utvrđuje i na temelju kojih se provodi energetska

politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti, na tržištu ili kao

javnih usluga te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti.

2.13.2. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti

Zakon uređuje uspostavu i provođenje sustava regulacije energetskih djelatnosti, postupak

osnivanja tijela za regulaciju energetskih djelatnosti odnosno osnivanje energetska regulatorne

agencije (Hrvatske energetske regulatorne agencije, HERA-e) kao neovisne pravne osoba s

javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnost te njene prava i obveze kao i druga pitanja

od značenja za regulaciju energetskih djelatnosti.

17

2.13.3. Zakon o tržištu električne energije

Zakon uređuje pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, prijenos, distribuciju i

opskrbu električnom energijom te za trgovinu električnom energijom i organiziranje tržišta

električne energije kao dijela elektroenergetskog tržišta Europske unije. Zakon sadrži pravila

koja se odnose na zaštitu krajnjih kupaca, organiziranje i funkcioniranje elektroenergetskog

sektora, otvoren pristup tržištu, utvrđivanje obveza općih usluga i prava kupaca električne

energije, a koja uključuju prava krajnjih kupaca, odvojeno vođenje poslovnih knjiga,

financijskih izvješća, pravila pristupa mreži, načela uzajamnosti i prekogranični prijenos

električne energije.

2.13.4. Zakon o tržištu plina

Zakon uređuje pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje,

upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP), distribuciju i

opskrbu plinom, upravljanje mjestom za opskrbu UPP-om i/ili stlačenim prirodnim plinom (u

daljnjem tekstu: SPP), organiziranje tržišta plina kao dijela plinskog tržišta Europske unije te

se uređuje i postupanje u vezi s provedbom ovoga Zakona. Zakonom se utvrđuju pravila koja

se odnose na zaštitu kupaca, organiziranje i funkcioniranje plinskog sektora, koncesija za

distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava, pravo pristupa treće strane,

model bilančnih skupina, otvoren pristup tržištu, utvrđivanje obveza općih usluga i prava

kupaca plina, a koja uključuju prava krajnjih kupaca, odvojeno vođenje poslovnih knjiga,

financijskih izvješća, pravila pristupa plinskom sustavu, načela uzajamnosti i prekogranični

transport plina. Pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga

Zakona primjenjuju se na prirodni plin i sve druge vrste plinova (bioplin, miješani plin, plin iz

biomase i UPP) u onoj mjeri u kojoj se takvi plinovi mogu tehnički i sigurno umješavati u tok

prirodnog plina i tako distribuirati kroz plinski sustav.

2.13.5. Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin

Ovim se Zakonom utvrđuje interes Republike Hrvatske, uređuje se supsidijarna primjena

propisa, infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin koja je od strateškog interesa za

Republiku Hrvatsku, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP

i prateće infrastrukture, uključujući mjesto za opskrbu UPP-om u luci Rijeka, provedba

izvlaštenja nekretnina, pravila i mjere prilikom realizacije terminala za UPP radi očuvanja

18

sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i tajnost podataka te se određuje investitor odnosno

nositelj investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku.

2.13.6. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata

Zakon uređuje pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju naftnih derivata, transport

nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo naftnim derivatima, skladištenje nafte i naftnih

derivata, trgovinu na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom, pravo pristupa treće strane,

otvoren pristup tržištu, plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte

i naftnih derivata te operativne i obvezne zalihe nafte, odnosno naftnih derivata, s time da se

odredbe Zakona ne odnose na sabirno-transportne i skladišne sustave nafte na proizvodnim

poljima.

2.13.7. Zakon o tržištu toplinske energije

Zakon uređuje mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu toplinskom energijom, toplinske sustave

za korištenje toplinske energije za grijanje i hlađenje, uvjete dobivanja koncesije za distribuciju

toplinske energije, odnosno koncesije za izgradnju distributivne mreže, pravila i mjere za

sigurnu i pouzdanu djelatnost proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom u

toplinskim sustavima i mjere za postizanje energetske učinkovitosti u toplinskim sustavima

uključujući ugradnju uređaja za individualno mjerenje.

2.13.8. Zakon o biogorivima za prijevoz

Ovim se Zakonom uređuje proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih

goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje

proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i

provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja

proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.

2.13.9. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

Ovim se Zakonom uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije

proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i

visokoučinkovitu kogeneraciju, utvrđuju mjere poticanja za proizvodnju električne energije

korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje provedba

sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i

19

visokoučinkovite kogeneracije, uređuju pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne

energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na državnom zemljištu,

uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za

projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora

energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području

obnovljivih izvora energije te se uređuju druga pitanja od važnosti za korištenje obnovljivih

izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

2.13.10. Zakon o energetskoj učinkovitosti

Zakonom se uređuje područje učinkovitog korištenja energije, donošenje planova na lokalnoj,

područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljšanje energetske učinkovitosti te njihovo

provođenje, mjere energetske učinkovitosti, obveze energetske učinkovitosti, obveze

regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog

sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom, odnosno transportom i distribucijom

energije, obveze distributera energije, opskrbljivača energije i/ili vode, a posebice djelatnost

energetske usluge, utvrđivanje ušteda energije te prava potrošača u primjeni mjera energetske

učinkovitost.

Slika 3. Energetska obnova obiteljskih kuća

20

3. ANALIZA STANJA I MOGUĆNOSTI

3.1. Općenito o gradu Nova Gradiška

Osnovni podaci

Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske i drugi je grad po veličini

u Brodsko-posavskoj županiji. Smještena uz iznimno važne prometnice autocestu Zagreb –

Slavonski Brod – Beograd i željezničku prugu Zagreb – Vinkovci, u dodiru je i sa starom

krajiškom cestom (“Starom cestom”), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i

Našicama. Gradu teritorijalno pripadaju 4 naselja: Kovačevac, Nova Gradiška, Ljupina i Prvča.

Geografska širina: 45016´15˝

Geografska dužina: 17022´41˝

Nadmorska visina: 129 metara

Površina: 49,58 km2

Srednja godišnja temperatura: 11,2oC

Prosječna gustoća naseljenosti: 287 stanovnika/km2

Klima

Novogradiški kraj nalazi se u području umjerene kontinentalne klime značajno modificirane

pod utjecajima gorskog masiva Psunja i djelomično Babje gore. Raspon temperatura, padalina,

kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazovi, ruža vjetrova) ukazuje na

kontinentalnost karakterističnu za prijelazno panonsko područje – od središnje Panonske nizine

prema južnom peripanonskom području. Zime u novogradiškom kraju su u pravilu razmjerno

oštre, a ljeta vruća. U takvim uvjetima vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do

prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućuje uzgoj

velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Stanovništvo

Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2011. ima 14.229 stanovnika.

21

Slika 4. Karta grada Nova Gradiška

Polazne osnove

U Hrvatskoj postoji potencijal za učinkovito korištenje energije kao i iskoristivost obnovljivih

izvora energije. Osim prednosti za okoliš, mjere održive energije ili energetska strategija

osigurala bi zavidnu financijsku uštedu u budućnosti. Područje upotrebe i proizvodnje energije

stoga predstavlja odličnu priliku i za lokalne zajednice. Statistike pokazuju da samo 1 %

smanjenja potrošnje električne energije znači niže troškove života za domaćinstva.

Slika 5. Nova Gradiška iz zraka

22

3.1.1. SWOT analiza

Planet Zemlja postoji već milijardama godina. Čovjek predstavlja samo nekoliko sekundi

njenog života. Međutim, naši postupci ometaju funkcioniranje planeta više nego što smo

svjesni. Posljedice su očite već dugi niz godina: ekstremni vremenski uvjeti, suše, oluje,

vjetrovi, istrebljenje životinjskih i biljnih vrsta, širenje pustinja, nestanak arktičkog leda i još bi

lako puno toga nabrojali. Po načinu života, naglašavajući i povećavajući iracionalnu potrošnju

iskorištavamo prirodne resurse, zagađujemo vitalne dijelove atmosfere i vodenih putova i

proizvodimo milijunske količine otpada. Nalazimo se u vremenu neodrživog gospodarskog

razvoja, kako s aspekta prirode tako i s aspekta ljudi. Nedostatak prirodnih resursa, nestanak

tropskih šuma, sve očitija klimatska promjena tjera čovječanstvo da promijeni svoje mišljenje

i djelovanje. Krajnje je vrijeme da pređemo na čistiju „zeleniju“ ekonomiju. Prije svega,

učinkovito korištenje energije i upotreba obnovljivih izvora energije jedini je put do smanjenja

emisije stakleničkih plinova.

Zelene tehnologije, osim što štite planet, pružaju i mnogo novih radnih mjesta, mogućnosti

istraživanja i razvijanja i podizanja standarda našeg života. Upravljanje energijom u gradu Nova

Gradiška pokazuju rezultati u javnom sektoru. Nažalost, to se ne može reći za gospodarski

sektor gdje želja za novim informacijama, znanjem i razvojem na ovom polju unatoč

ekonomskoj krizi, ili možda upravo zbog toga opada. Budućnost i pozitivan gospodarski rast

ne čekaju. Pa ne trebamo prenositi posao i odgovornosti na druge, već se aktivno uskočimo na

valove razvoja. Jer vrijeme je poput vjetra: pravilno iskorišteno vrijeme dovodi nas do svakog

cilja (L. J. Seiwert).

Kao polazište za energetske strategije pripremili smo SWOT analizu. Kao dio analize ispitali

smo prednosti i nedostatke, kao i mogućnosti i opasnosti koje se postavljaju za grad.

Moguće prednosti:

razgranata mreža daljinskog grijanja i prirodnog plina

Dovoljno sunčevog zračenja

Podzemne vode relativno blizu površine

vodeni potencijal

drvena biomasa relativno blizu

uveden nadzor upotrebe energije u javnim zgradama

23

dobre veze s gradovima u EU

relativno mali grad – kratke udaljenosti i mogućnost brzog planiranja grada

mogućnost uvođenja modernog prijevoza

zelene površine prilično blizu centra grada

nema potrebe za širenjem grada i povećanjem energetskih potreba

predvidive energetske potrebe

osnovana agencija za energetiku

Mogući nedostaci

suradnja među dionicima

negativan odnos prema promjenama u ponašanju

nema idejnih nacrta

nedostatak nacionalnih smjernica i smjernica

provodi se djelomična energetska sanacija koja ne donosi optimalna konačna rješenja

slaba svijest o potencijalima za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore

energije

ne postoji stalno ulaganje u poboljšanja i praćenje njihove učinkovitosti

nedostatak financijskih sredstava

nedostatak analiza u području izvora energije (vjetar, bioplin)

usitnjenost podataka o već realiziranim projektima kako bi se pronašle mogućnosti

nadogradnje ili povezivanja

Mogućnosti

dobro znanje

dobar položaj (lokacija) grada Nove Gradiške i dobar prostorni raspored

dostupnost postojećih tehnoloških rješenja

pozitivni učinci na gospodarstvo i povećanje konkurentnosti

relativno mali grad – grad može postati primjer održivog energetskog razvoja za

budućnost

povezanost energije s turizmom

nova radna mjesta

24

Opasnosti

gubitak međunarodnih veza uslijed zaostajanja u razvoju

zaostalost ili nedostižnost novih tehnologija zbog lošeg ulaganja u razvoj

povećanje potrošnje energije i posljedično povećanje troškova energije

nekonkurentnost gospodarstva

ovisnost o uvozu energije

dobna struktura stanovništva

3.1.2. Opći ciljevi lokalne energetske strategije

Učinkovita potrošnja energije na svim područjima;

Učinkovita potrošnja energije s učinkovitom uporabom OIE;

Štednja energije i smanjenje njezine potrošnje (uključujući energetsku obnovu zgrada,

osobito javnih);

Povećanje učinkovitosti postojeće mreže daljinskog grijanja i mreže plinovoda;

Proširenje postojećih i uspostava novih sustava daljinskog grijanja i mreže plinovoda;

Smanjenje emisija u okoliš zbog potrošnje energije;

Povećavanje i brže uvođenje obnovljivih izvora energije (OIE), odabranih na

odgovarajući način ovisno o gradskoj infrastrukturi;

Jačanje lokalnih izvora energije, posebno obnovljivih izvora energije, kako bi se

postigao što veći stupanj energetske samostalnosti;

Poticanje uvođenja kogeneracije topline i električne energije;

Razgranatost mreža koje pripadaju pojedinačnim energetskim sustavima;

Zamjena uporabe fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije;

Poticanje održivih oblika transporta kao načina smanjenja potrošnje fosilnih goriva;

Podizanje svijesti o potrošačima energije u području energetske učinkovitosti i

obnovljivih izvora energije;

Smanjiti troškove energije za građane, javnu upravu i poduzeća;

Smanjenje emisije CO2 po glavi stanovnika;

Smanjiti ovisnost grada o uvoznim gorivima;

Modernom i učinkovitom energetskom infrastrukturom napraviti grad Nava Gradiška

konkurentniji i privlačniji poduzetnicima;

25

Povećati udio korištenja obnovljivih i održivih energetskih sustava;

Brinuti se za okoliš koji omogućuje blagostanje sadašnje i budućih generacija;

Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada;

Povećati udio proizvedene električne i toplinske energije, ali ne na račun smanjenja

kvalitete života i kvalitete zraka okoliša;

Smanjiti ovisnost o neobnovljivim izvorima energije poboljšanjem upravljanja i s

prilagođavanje potrošnje proizvedene energije iz OIE;

Prihvatiti odluke na području mobilnosti;

Pripremiti se za učinke klimatskih promjena;

Suradnja s građanima i poduzetnicima u vidu organiziranja aktivnosti informiranja i

obrazovanja.

3.1.3. Zaštita okoliša i prirodne i kulturne baštine

Konačni cilj energetske strategije je odlukama za smanjenje emisija CO2 i drugih vrsta

zagađivanja postići pozitivan utjecaj na okoliš. Ovo će se postići s koncentriranjem aktivnosti

na polju postojećeg urbanog razvoja, koristeći postojeću infrastrukturu i usredotočenjem na

proizvodnju obnovljivih izvora energije, kao i na trenutnoj proizvodnji i postojećim razvojnim

zonama. Zagađivači atmosfere, koje povezujemo s pretvorbama energije su CO, SO2, NO2,

NOx, O3, PM10 i ne-metanski isparljivi ugljikovodici poput benzena i benzopirena. Njihov

sadržaj u atmosferi mjerilo je kvalitete životne sredine. Posljednjih godina uglavnom se

izdvajaju dva zagađivača – tvrde čestice i prizemni ili troposferski ozon. Oba zagađivača utječu

na osjećaje, iritaciju dišnih puteva i respiratorne i vaskularne bolesti. Prizemni ozon utječe

također na vegetaciju. U budućnosti će biti potrebna sustavna rješenja za opskrbu i pretvaranje

energije kod razvoja prometa, te potreba za kontroliranim uvođenjem postrojenja za korištenje

biomase, jer su oba područja jedan od glavnih zagađivača zraka.

Važnost zaštite okoliša i potreba za iskorištavanjem OIE je tako potpuno prepoznat i jasan plan

energetske strategije.

26

3.2. Trenutna situacija

Podaci o opskrbi i korištenju energije za referentne godine dobiveni su iz sljedećih izvora:

– ISGE sustav

– Grad Nova Gradiška.

3.2.1. Energetsko stanje zgrada grada Nova Gradiška

Iz ISGE sustava, koji popunjava grad Nova Gradiška za objekte u vlasništvu grada izvučeni su

i prikazani podaci o potrošnji energije i emisije CO2 u gradu NG od 2017 godine po objektima.

Prvo je prikazana zbirna potrošnja električne energije, grijanja i vode za period 01.01.2017. do

31.12.2019. godine, a u nastavku potrošnja električne energije, grijanja i vode za svaku godinu

posebno.

27

Objekt 1

Tablica 1. Podaci za objekt 1

Odabrani objekti

Objekt: HR-35400-0010-1-A

Upravna zgrada Grada Nove Gradiške

Odabrani raspon

godina 1.2017. – 12.2019.

Datum 31.08.2020.

Broj analiziranih ETC-ova 1

Dio zgrade 1

Broj ETC-ova sa zaključanim periodom 1

Ploština korisne površine zgrade Ak [m²] 2.954

Obujam grijanog dijela zgrade Ve [m³] 9.232

Ukupan broj korisnika 560

Pregled vrste objekata 1

Administrativna zgrada (neaktivan) 1

Tablica 2. Podaci o zbirnoj potrošnji energenata za objekt 1

Zbirna potrošnja (1.2017. - 12.2019.)

Grupa energenata

Energent Mjerna jedinica

Potrošnja Potrošnja

[kWh] Trošak [kn]

Emisija CO₂ [t]

Električna energija


kWh 305.600,26 305.600,26 311.957,69 71,758

Grijanje Prirodni plin m³ 85.517,41 791.951,07 312.106,11 174,388

Voda Voda m³ 3.698,92 0,00 67.860,83 0,829

1.097.551,33 691.924,64 246,975

28

Dijagramima su prikazani udjeli energenata u postocima za potrošnju u (kWh), udio troškova

u (kn) i udio emisije CO2.

- Udio energenata [kWh] (grijanje, električna)

- Udio troškova [kn]

- Udio emisije CO₂ [t]

29

- Usporedba potrošnje energije u Gradu Nova Gradiška od 2017. godine po

godinama

Tablica 3. Podaci o potrošnji energenata za 2017. godinu za objekt 1

Godišnja potrošnja - 2017. (01.2017. - 12.2017.)

Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]

Trošak [kn] Emisija CO₂

[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 97.850,84 97.850,84 87.411,47 22,976


Voda Voda m³ 2.111,02 0,00 38.796,65 0,473

381.150,42 235.252,30 85,832


-

- Udio energenata [kn] (energija + voda)

- Udio energenata CO₂ [t] (energija + voda)

30



Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 100.716,73 100.716,73 104.962,21 23,649


Voda Voda m³ 1.587,90 0,00 29.064,18 0,356

359.566,84 234.033,84 81,004



31




Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 107.032,68 107.032,68 119.584,01 25,132


356.834,08 222.638,49 80,139



32


Dijagrami potrošnje energenata, troškova za energiju i emisiju CO2 od 2017. do 2019.

godine

33

Objekt 2


Odabrani objekti Objekt: HR-35400-0010-1

Zgrada - Trg kralja Tomislava 1

Odabrani raspon godina 1.2017. - 12.2019.

Datum 31.08.2020.


Slobodnostojeća zgrada 1


Ploština korisne površine zgrade Ak [m²] 3.160

Obujam grijanog dijela zgrade Ve [m³] 9.788



Javne zgrade (neaktivan) 1

34



Grupa energenata



[kWh] Trošak [kn]

Emisija CO₂ [t]



kWh 354.378,00 354.378,00 360.948,07 83,211


Voda Voda m³ 4.060,00 0,00 74.389,16 0,910

1.230.059,00 780.339,76 276,947





35


Usporedba potrošnje energije u gradu NG od 2017. godine po godinama



Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 113.154,29 113.154,29 100.733,37 26,570


Voda Voda m³ 2.317,00 0,00 42.535,87 0,520

426.108,29 263.694,10 96,002


36





Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 116.698,71 116.698,71 121.395,60 27,402


Voda Voda m³ 1.743,00 0,00 31.853,28 0,391

402.902,71 263.789,94 90,815


37





Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 124.525,00 124.525,00 138.819,10 29,240


401.048,00 252.855,71 90,130


38



Dijagrami potrošnje energenata, troškova za energiju i emisiju CO2 od 2017. do 2019.

godine

39

Objekt 3


Odabrani objekti

Objekt: HR-35400-0039-1

Zgrada nogometnog stadiona NK

Sloga

Odabrani raspon godina 1.2017. - 12.2019.

Datum 31.08.2020.


Slobodnostojeća zgrada 1

40


Ploština korisne površine zgrade Ak [m²]

Obujam grijanog dijela zgrade Ve [m³]



Objekt (općenito) 1



Grupa energenata



[kWh] Trošak [kn]

Emisija CO₂ [t]



kWh 13.055,85 13.055,85 16.111,38 3,066


Voda Voda m³ 234,00 0,00 4.823,08 0,052

73.959,85 45.466,08 16,529




41



Usporedba potrošnje energije u gradu NG od 2017. godine po godinama



Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 17,31 17,31 24,30 0,004

17,31 24,30 0,004

42

- Udio energenata [kWh] (grijanje, električna energija)





Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 6.254,69 6.254,69 8.048,14 1,469


Voda Voda m³ 234,00 0,00 4.823,08 0,052

67.158,69 37.402,84 14,932

43






Grupa

energenata Energent

Mjerna

jedinica Potrošnja

Potrošnja

energije

[kWh]


[t]

Električna

energija

Električna

energija kWh 6.783,85 6.783,85 8.038,94 1,593

6.783,85 8.038,94 1,593

44




Dijagrami potrošnje energenata, troškova za energiju i emisiju CO2 od 2017. do 2019. godine.

45

3.2.2. Potrošnja energije za objekte u vlasništvu grada

Tablica 16. Zbirna potrošnja električne energije (1.2017. - 12.2019.)

Zbirna potrošnja električne energije (1.2017. - 12.2019.)

Grupa energenata Energent Mjerna jedinica


[kWh] Trošak [kn]

Emisija CO₂ [t]

Električna energija Električna energija

kWh 305.600,26 305.600,26 311.957,69 71,758


kWh 354.378,00 354.378,00 360.948,07 83,211


kWh 13.055,85 13.055,85 16.111,38 3,066

673.034,11 673.034,11 689.017,14 158,035

46

Tablica 17. Zbirna potrošnja prirodnog plina (1.2017. - 12.2019.)

Zbirna potrošnja prirodnog plina (1.2017. - 12.2019.)



[kWh] Trošak [kn]

Emisija

CO₂ [t]

Grijanje Prirodni plin

m³ 85.517,41 791.951,07 312.106,11 174,388


m³ 94.558,83 875.681,00 345.002,53 192,825


m³ 6.576,61 60.904,00 24.531,62 13,411

186.652,85 1.728.536,07 681.640,26 380,624

Tablica 18. Zbirna potrošnja vode (1.2017. - 12.2019.)

Zbirna potrošnja vode (1.2017. - 12.2019.)



[kWh] Trošak [kn]

Emisija

CO₂ [t]

Voda Voda m³ 3.698,92 0 67.860,83 0,829

Voda Voda m³ 4.060,00 0 74.389,16 0,91

Voda Voda m³ 234 0 4.823,08 0,052

7.992,92 0,00 147.073,07 1,791

3.2.3. Analiza korištenja toplinske energije

Grad Nova Gradiška izgradio je kompletnu mrežu za prirodni plin i sve stambene i nestambene

zgrade, obiteljske kuće i ostali objekti imaju mogućnost priključenja i korištenja prirodnog plina

za grijanje. Kako nemamo podataka o broju priključaka i potrošnji plina u gradu možemo samo

analizirati stanje za već prije navedena tri objekta.

Tablica 19. Zbirna potrošnja toplinske energije (1.2017. - 12.2019.)


Grupa energenata



[kWh] Trošak [kn]

Emisija CO₂ [t]




186.652,85 1.728.536,07 681.640,26 380,624

47

Praćenjem potrošnje energenata za toplinsku energiju, možemo nakon energetske obnove točno

izračunati uštedu. Potrebno je izraditi metodologiju za pripremu podataka o upotrebi toplinske

energije za određeno razdoblje u Gradu Nova Gradiška, da bi podatke mogli usporediti nakon

energetske obnove u određenom razdoblju (do 2025. godine).

3.2.4. Analiza zgrada u javnom sektoru

Na temelju podataka iz energetskih certifikata za zgrade gradskog poglavarstva slika 6 i tablice

19, vidljivo je da su iste u kategoriji B, da je na nekim zgradama izvršeno poboljšanje

energetske obnove, energetska obnova Doma kulture Nova Gradiška i zgrade nogometnog

stadiona Nova Gradiška je u provedbi, a za energetsku obnovu zgrade Prekršajnog suda i

Društvenog doma Nova Gradiška dokumentacija je izrađena i spremna za prijavu na natječaj.

48

Slika 6. Energetski certifikat

49

Tablica 20. Podaci o energetskoj obnovi zgrada u gradu Nova Gradiška

PROJEKT GODINA VRIJEDNOST SUFINANCIRANJE FZOEU i MRRIFEU

% PLANIRANA

UŠTEDA KwH

% PLANIRANO SMANJENJE

CO2-kg % STATUS

Rekonstrukcija društvenog doma "Mala"

2011 553.048,68 297.927,32 53,87 1096012 85 32093 86 REALIZIRANO

Rekonstrukcija i nadogradnja sustava ventilacije višenamjenske dvorane u POU M.A.Relković Nova Gradiška

2013 580.518,50 333.701,63 59,41 37492 60 7498 60 REALIZIRANO

Obnova ovojnice zgrade gradske uprave

2015 1.478.761,38 887.256,83 60 377174 67 75440 67 REALIZIRANO

Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade Zrinskih 1

2015 609.862,75 365.917,65 60 49500 61 11378 61 REALIZIRANO

Energetska obnova 15 obiteljskih kuća

2014 1.000.000,00 600.000,00 60 REALIZIRANO

Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade Gradskog muzeja

2015 969.812,50 581.887,50 60 50983 43 12000 47 REALIZIRANO

ENERGETSKA OBNOVA DJEČJI VRTIĆ "MASLAČAK" NOVA GRADIŠKA

2018 2.493.576,30 1.027.191,28 41 159973 58,33 34770 58,33 REALIZIRANO

ENERGETSKA OBNOVA DOMA KULTURE NOVA GRADIŠKA

2019 2.800.412,50 2.169.490,74 77,47 231454 56,06 50970 56,06 U PROVEDBI

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADE NOGOMETNOG STADIONA NOVA GRADIŠKA

2019 698.072,50 403.404,37 57,79 67845 69 14940 69 U PROVEDBI

50

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADE PREKRŠAJNOG SUDA

2019 523.635,81

DOKUMENTACIJA IZRAĐENA,

SPREMNO ZA PRIJAVU NA

NATJEČAJ

ENERGETSKA OBNOVA DRUŠTVENOG DOMA NOVA GRADIŠKA

2019 1.764.786,50

DOKUMENTACIJA IZRAĐENA,

SPREMNO ZA PRIJAVU NA

NATJEČAJ

51

3.2.5. Mogućnosti u zgradarstvu

Kompletnom energetskom obnovom gore navedenih zgrada u vlasništvu Grada Nova Gradiška

pridonijelo bi smanjenju troškova električne energije, toplinske energije i smanjenju emisije

CO2. Samo izolacijom fasade i potkrovlja i zamjenom stolarije mogli bi na razini pojedinačne

zgrade postići smanjenje potrošnje energije do 35 % u odnosu na energiju za koju se isporučuje

grijanje. Prema nekim podacima energetske obnove fasadnih sustava stambenog fonda može se

reći da je za 85 % do 90 % postojećeg stambenog fonda potrebna temeljita energetska obnova.

Iz tablice 19 je vidljivo da je veoma mali broj obiteljskih kuća energetski obnovljen i da

ulaganjima u energetsku obnovu obiteljskih kuća možemo postići velike uštede električne

energije, toplinske energije i smanjenju emisije CO2. Isto tako veliki potencijal leži u

energetskoj obnovi stambenih zgrada grada Nova Gradiška, za koje je prvo potrebno izraditi

energetske certifikate da bi imali podatke za postojeće stanje, planirati energetsku obnovu i

nakon iste napraviti analizu.

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA također se uključuje i predlaže mjere

koje se namjeravaju provesti u svrhu energetske učinkovitosti:

energetska obnova zgrade Radne jedinice Rasadnik Cernik

energetska obnova Lovačke kuće Strmac

uvođenje grijanja na pelet u sve zgrade

Kako to postići u predviđenom razdoblju?

Povećavanjem obujma subvencija, povećanjem udjela subvencioniranje pojedinačne mjere, s

pristupom koji se temelji na prioritetima poticaja u smislu pojednostavljenjem postupaka i

prijenosom europskih modela i resursa za financiranje i uporaba poreznih alata.

U sklopu svojih nadležnosti Grad je Odlukom o komunalnom doprinosu (Novogradiški glasnik

10/18) predvidio oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i to:

- 50 % za investitore koji grade pasivne kuće

- 35 % za investitore koji grade niskoenergetske kuće.

Navedeni podatak mogao bi se zadržati kao poticajna mjera za građanstvo.

52

3.3. Promet u gradu Nova Gradiška

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o

utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom

socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i

Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu

za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za

pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 propisuje

zajedničke odredbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) kao

preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) za programski period sektorskih strategija u razdoblju od 2014.

do 2020. godine. Ex-ante uvjeti u području prometa smatraju se ispunjenima kada su postignuti

sljedeći ciljevi:

- Postojanje sveobuhvatnog investicijskog prometnog plana (nacionalne strategije

prometnog razvoja)

- Plan je u skladu sa Strateškom studijom utjecaja na okoliš

- Prometni plan doprinosi jedinstvenom europskom prometnom području

- Postojanje realnih i dovoljno zrelih projekata za koje se može tražiti potpora iz

Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj

- Razvijenost mjera koje osiguravaju dovoljan kapacitet za tijela u sustavu i korisnike

prometnih projekata.

Razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj smatra se izuzetno važnim za ekonomski

i socijalni rast kao i za međunarodnu povezanost. Prometna infrastruktura je instrument

regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara te bolju pristupačnost svim ekonomskim,

zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima. Tijelo državne uprave odgovorno za izradu

Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

(u daljnjem tekstu: MMPI). MMPI je već poduzelo radnje za ispunjavanje ex-ante uvjeta

izradom Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

godine. Hrvatska se ubraja u države Europske unije s najmanje osobnih automobila s obzirom

na broj stanovnika. Tako imamo približno 358 automobila na 1.000 stanovnika, dok je prosjek

EU 497 automobila na 1.000 stanovnika. Grad Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2011.

ima 14.229 stanovnika, to bi značilo u gradu prometuje oko 5.000 vozila.

53

Da automobili, autobusi i ostatak cestovnog prometa zagađuju okoliš – uče nas od malena.

Međutim, postotak ljudi koji znaju o čemu se tu zapravo radi te koliko zagađenje okoliša utječe

ne samo na okoliš, nego i na čovjekovo zdravlje, poprilično je nizak te se još uvijek cijela

situacija uzima zdravo za gotovo iako stručnjaci cijelo posljednje desetljeće upozoravaju na

izrazito štetne posljedice i po nas i po naš planet Zemlju, uključujući i sav biljni i životinjski

svijet.

Automobili

Sudeći po prošlogodišnjem istraživanju Europske agencije za okoliš, stanje je i više nego

alarmantno – zagađenje koje stvaraju automobili uzrokuje pola milijuna smrtnih slučajeva

godišnje u Europskoj uniji. Jedan od vodećih faktora koji uzrokuje samo zagađenje jest starost

automobila, a Europljani (posebice Hrvati) nisu izuzetak od ovog slučaja. Ako je vjerovati

podacima britanske organizacije Eco Experts koja je prikupila podatke Europske asocijacije

proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hrvati voze

stare automobile koji itekako onečišćuju zrak kojeg udišemo. Hrvati koriste vozila prosječne

starosti od 14,1 godina. S druge strane, Šveđani, ostatak Skandinavije i Irska imaju najmanje

zagađenje zraka nastalo zbog uporabe automobila. Faktori po kojima se radilo ovo istraživanje

uključuju prosječnu starost vozila, broj automobila na tisuću stanovnika, postotak vozila na

alternativna goriva te općenitu zagađenost zraka.

Više od 90 % europskih gradova izloženo je lošijoj kvaliteti zraka, pa tako i Hrvatska. Zrak u

Hrvatskoj smatra se uglavnom čistim ili neznatno onečišćenim, međutim, postoji razloga za

brigu, posebno u gradskim područjima. Visoke razine dušikovih dioksida i lebdećih čestica koje

ulaze u naš dišni sustav mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme – od glavobolja i

astme pa do bolesti krvožilnog sustava te čak i raka pluća, pogotovo među djecom i starijim

dobnim skupinama.

54

Slika 7. Automobili – onečišćivači zraka

Sektor prometa odgovoran je za gotovo 30 % emisija CO2 u EU-u, od čega 72 % odlazi na

cestovni promet. Jedan od ciljeva koje Europska unija poduzima kako bi ostvarila smanjenje

emisija ugljičnih plinova je smanjenje emisija iz prometa za 60 % do 2050. u usporedbi s

razinama emisija iz 1990.

Postizanje ovog cilja neće biti lako s obzirom na to da se stopa smanjenja emisija usporila.

Ostali sektori su od 1990. srezali razinu emisija, dok su one u prometu porasle zbog veće

mobilnosti ljudi.

Napori za poboljšanje učinkovitosti potrošnje goriva u novim automobilima također se

usporavaju. U 2017. novi automobili proizvodili su u prosjeku 0,4 grama emisija CO2 po

kilometru više nego u 2016.

Kako bi se zaustavio ovaj trend, EU uvodi strože standarde koji za cilj imaju smanjiti štetne

emisije kod novih osobnih automobila. Zastupnici su nova pravila usvojili na plenarnoj sjednici

27. ožujka. Na posljednjem plenarnom zastupanju u ovom parlamentarnom sazivu, zastupnici

su 18. travnja odobrili prijedlog smanjenja emisija CO2 iz novih kamiona za 30 % do 2030. u

usporedbi s razinama emisija u 2019.

Emisije CO2 iz putničkog prijevoza značajno se razlikuju ovisno o načinu prijevoza. Osobni

automobili glavni su zagađivači i čine 60,7 % ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u

Europi.

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/priorities/klimatske-promjene/20180305STO99003

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/priorities/klimatske-promjene/20180305STO99003

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20180920STO14027/parlament-za-smanjenje-emisija-kod-novih-osobnih-automobila

55

Međutim, noviji automobili mogu biti među najčišćim oblicima prijevoza ako se u njima

prevozi više putnika. S europskim prosjekom od 1,7 putnika po automobilu, drugi oblici

prijevoza, poput autobusa, trenutno predstavljaju čišću alternativu. Možemo napraviti približan

proračun za emisiju CO2 za Grad Nova Gradiška.

Potoršnja goriva 7

l/100km

emisija:

Benzin162

g/km

Diesel183

g/km

Pretpostavimo da vozila troše 7 litara goriva po kilometru što bi u prosjeku bilo 175 g/km. Ako

u prosjeku svako vozilo prijeđe 10.000 km onda je to 1.725,00 kg po vozilu i na ukupan broj

vozila (5.000) imamo količinu od 8.625,00 tona emisije CO2 u godinu dana. Grad Nova

Gradiška u svom vlasništvu ima dva vozila:

1. AUTOMOBIL Opel Astra 1.7 CDTI G-CC (NG525AF)

2. KOMBI Mercedes Sprinter 312 D (NG304AT)

Vozila na leasing:

1. AUTOMOBIL Audi A6 (NG550BV)

2. KOMBI Opel Vivaro 1.6 CDTI, COMBI 2900 (NG100NG)

3. AUTOMOBIL Toyota Auris 1,8 Luna Hibrid (SB337GN)

U nastavku je kroz tablice 21 i 22 prikazana evidencija utrošenog goriva za službena vozila:

- Opel VIVARO, registarske oznake: NG 100 NG, za razdoblje: 14.10. – 13.12.2019. godine

Tablica 21: Potrošnja i troškovi za službeno vozilo

Redni

broj Datum kupnje Litara Iznos u kunama

1 2 3 4

1. 14.10.2019. 33,38 321,45

2. 28.10.2019. 19,23 185,95

3. 30.10.2019. 29,90 289,73

4. 19.11.2019. 73,15 709,56

5. 22.11.2019. 37,19 367,44

6. 28.11.2019. 40,89 402,36

7. 30.11.2019. 56,25 543,38

8. 02.12.2019. AD BLUE-tekućina 89,99

9. 02.12.2019. 51,95 501,84

10. 10.12.2019. 11,93 117,87

11. 12.12.2019. 42,80 422,86

UKUPNO: 396,67 3.952,43

56

- Ostali automobili

Tablica 22: Izvješće o potrošnji goriva za razdoblje: za razdoblje: 12.02. – 15.04.2020. godine

Redni

broj

Datum kupnje

goriva Marka vozila

Registarska

oznaka

vozila

Potrošnja

goriva u

litrama

Potrošnja

goriva u

kunama

1 2 3 4 5 6

1. 18.02.2020. OPEL ASTRA NG 525 AF 32,64 302,25

2. 03.03.2020. OPEL ASTRA NG 525 AF 43,88 401,5

3. 28.03.2020. OPEL ASTRA NG 525 AF 44,63 378,91

4. 17.02.2020. AUDI A6 NG 550 BV 52,08 487,47

5. 20.02.2020. AUDI A6 NG 550 BV 31,59 298,21

6. 24.02.2020. AUDI A6 NG 550 BV 28,16 265,83

7. 02.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 34,87 341,61

8. 02.03.2020. AUDI A6 tek.za stak. NG 550 BV 39,99

9. 02.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV Žetoni pranje 50

10. 06.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 30,46 278,71

11. 13.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 45,37 408,33

12. 13.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 50

13. 19.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 31,06 264,32

14. 20.03.2020. AUDI A6 NG 550 BV 43,99 382,27

15. 06.04.2020. AUDI A6 NG 550 BV 42,2 351,95

16. 06.04.2020. AUDI A6 - pranje NG 550 BV 50

17. 29.02.2020. OPEL VIVARO NG 100 NG 13,23 123,44

18. 09.03.2020. OPEL VIVARO NG 100 NG 42,04 384,67

19. 11.03.2020. OPEL VIVARO NG 100 NG 2,73 24,08

20. 20.03.2020. OPEL VIVARO NG 100 NG 29,64 252,24

21. 17.02.2020. TOYOTA AURIS SB 337 GN 22,44 219,24










UKUPNO: 815,89 7.594,78

U tablicama je navedena potrošnja goriva u litrama i potrošnja goriva u kunama. Za potpuniju

analizu tu još treba dodati troškove održavanja i troškove tehničkog pregleda vozila.

57

Grad Nova Gradiška, je za vlasnike električnih automobila postavio punionicu električnih

vozila.

Slika 8. Punionica električnih vozila

Postavljena ispred pošte, na Trgu kralja Tomislava, punionica predstavlja i jedan od takozvanih

“zelenih projekata” koje je Grad, vodeći računa o zaštiti okoliša i zdravlju ljudi, uvrstio u

razvojnu strategiju.

Iako slaba kupovna moć i nedostatak potrebne infrastrukture još uvijek ne idu na ruku svima

onima svjesnima važnosti zaštite okoliša, svaki, pa i najmanji pomak, korak je naprijed prema

zelenom stilu života. S tim na umu, kontinuirano promišljajući o ekologiji, Nova Gradiška se

svrstala na popis gradova s punionicom električnih automobila.

58

Slika 9. Punionica električnih vozila

Prema podacima Centra za vozila s početka prošle godine, u Hrvatskoj je registrirano 459

električnih automobila i 3.717 hibridnih vozila, što predstavlja i manje od jedan posto od

ukupnog broja registriranih automobila. Diljem zemlje, na 272 lokacije, postavljene su e-

punionice sa 693 priključka, od kojih je više od 100 takozvanih ELEN, koje je HEP, baš kao i

u Novoj Gradiški, financirao ili vlastitim ili sredstvima EU fondova. Kako bi stimulirala

kupovinu električnih automobila, država izdvaja oko 17 milijuna kuna poticaja za sve koji se

odluče na ekološke alternative prijevoza. Pojedinačne subvencije iznose oko 80 tisuća kuna za

električne automobile, 40 tisuća za plug-in hibride i 5 tisuća kuna za električne automobile i

bicikle i dodjeljuju se onom tko ih prvi zatraži. Kroz projekt državnih potpora u posljednje je

dvije godine odobreno 50,2 milijuna kuna i kupljeno više od 1.400 vozila.

Mogućnosti u prometu

Uvođenjem elektro mobilnosti u javne tvrtke i gradsku upravu bio bi još jedan korak u „zelenom

projektu“ i energetskoj strategiji.

Grad Nova Gradiška, želi obnoviti svoj vozni park u Gradskoj upravi zamjenom i kupnjom

novih vozila, a to ovisi o procjeni investicije. Za sada postoji mogućnost da se kupi/zamjeni

jedan automobil kroz sljedeće 2-3 godine.

59

Uprava šuma podružnica Nova Gradiška u svrhu energetske učinkovitosti u svojim mjerama

koje namjeravaju provesti planiraju:

- ulaganje u mehanizaciju s manjim negativnim utjecajem na šumsko tlo, klimu i okoliš

- nabava električnih vozila za prijevoz radnika

- nabava aku motornih pila i ostalih alata.

Energetskom strategijom može se obuhvatiti i gradski prijevoz kroz modernizaciju voznog

parka, kao i nabavom vozila na alternativna goriva.

Vodovod zapadne Slavonije d.o.o. zainteresiran je za nabavu pet električnih automobila za

potrebe očitavanja vodomjera i praćenje rada sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Uvođenje alternativnih goriva u promet pomaže u smanjenju štetnih emisija tvari i stakleničkih

plinova u zrak. Električna vozila također su jedno od opcija koja posljednjih godina postaje sve

važnija. Ako će električna energija u budućnosti biti proizvedena isključivo iz obnovljivih

izvora energije, to će značiti da ćemo s električnom energijom također postići mobilnost uz

zadovoljavajući udio korištenja obnovljivih izvora u segmentu prometa. Grad Nova Gradiška

je već učinio prve korake i postavio je punionicu za električna vozila i u postupku je nabave

električnih bicikala, a i planira dosadašnji vozni park za potrebe grada zamijeniti električnim.

3.4. Javna rasvjeta u Gradu Nova Gradiška

Modernizacija javne rasvjete bazirana je na elektrotehničkom projektu MODERNIZACIJE

SUSTAVA JAVNE RASVJETE U GRADU NOVA GRADIŠKA. U okviru projektiranog,

zamijenjena su sva postojeća rasvjetna tijela, u kojima su živine i natrijeve žarulje s

odgovarajućim LED rasvjetnim tijelima. Za sve ulice iz zahvata rekonstrukcije određeni su

konačni svjetlotehnički parametri klasa rasvijetljenosti prema CIE 115:2010 odnosno HRN EN

13 201 za sve specifične ulice.

60

Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. prikazana je u Tablici 23 i dijagramima potrošnje na slici

10 i 11.

Tablica 23. Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA JAVNU RASVJETU 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020.

za razdoblje siječanj-prosinac (I.-XII.) - zaključno sa TRAVANJ 2020.

USPOREDBA

2016.-2017. USPOREDBA



2019.-2020.

2016. 2017. IZNOS: % 2018. RAZLIKA % 2019. RAZLIKA % 2020. RAZLIKA %

1 siječanj 100.923,97 74.673,50 -26.250,47 -26,01 87.073,06 12.399,56 12,29 86.368,65 -704,41 -0,81 35.624,13 -50.744,52 -58,75

2 veljača 84.254,58 65.950,91 -18.303,67 -21,72 80.383,15 14.432,24 17,13 83.273,29 2.890,14 3,60 27.723,57 -55.549,72 -66,71

3 ožujak 82.948,71 63.679,13 -19.269,58 -23,23 73.195,73 9.516,60 11,47 81.755,61 8.559,88 11,69 26.719,13 -55.036,48 -67,32

4 travanj 63.220,44 52.478,73 -10.741,71 -16,99 64.539,40 12.060,67 19,08 63.270,60 -1.268,80 -1,97 19.652,50 -43.618,10 -68,94

5 svibanj 59.702,90 49.870,16 -9.832,74 -16,47 60.206,93 10.336,77 17,31 58.882,44 -1.324,49 -2,20 0,00

6 lipanj 54.569,45 43.219,71 -11.349,74 -20,80 53.413,71 10.194,00 18,68 48.643,64 -4.770,07 -8,93 0,00

7 srpanj 43.787,34 43.899,19 111,85 0,26 51.649,17 7.749,98 17,70 52.042,43 393,26 0,76 0,00

61

8 kolovoz 65.669,37 49.059,57 -16.609,80 -25,29 64.783,68 15.724,11 23,94 55.186,24 -9.597,44 -14,81 0,00

9 rujan 74.109,54 62.952,40 -11.157,14 -15,05 61.222,36 -1.730,04 -2,33 50.985,79 -10.236,57 -16,72 0,00

10 listopad 75.454,53 77.308,77 1.854,24 2,46 78.607,05 1.298,28 1,72 45.590,21 -33.016,84 -42,00 0,00

11 studeni 91.215,67 80.804,65 -10.411,02 -11,41 88.858,16 8.053,51 8,83 43.895,46 -44.962,70 -50,60 0,00

12 prosinac 109.926,44 92.428,16 -17.498,28 -15,92 92.231,24 -196,92 -0,18 46.868,35 -45.362,89 -49,18 0,00

IZVRŠENO: 905.782,94 756.324,88 -149.458,06 -16,50 856.163,64 99.838,76 11,02 716.762,71 -139.400,93 109.719,33 -204.948,82

PLANIRANO: 1.000.000,00 1.000.000,00 870.000,00 786.600,00 248.600,00

62

Slika 10. Dijagram 1 - Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020.

0,00

10.000,00

20.000,00

30.000,00

40.000,00

50.000,00

60.000,00

70.000,00

80.000,00

90.000,00

100.000,00

110.000,00

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

63

Slika 11. Dijagram 2 - Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020.

Promatrajući dijagram potrošnje električne energije vidimo da potrošnja pada od 2016. godine do 2020.godine, a razlog je modernizacija javne

rasvjete. Isto tako potrošnja zavisi od godišnjeg doba, tj. o dužini dana ili noći.

0,00

10.000,00

20.000,00

30.000,00

40.000,00

50.000,00

60.000,00

70.000,00

80.000,00

90.000,00

100.000,00

110.000,00

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

64

Mogućnosti u javnoj rasvjeti:

Nastavak rada na praćenju uštede:

• Kontrola ostvarenja maksimalne potrošnje modernizirane JR prema ugovoru iznosi

212.273 kWh/god

• Razdvajanje potrošnje modernizirane JR od potrošnje ostale JR:

• LED rasvjeta parka, ulice sv. Roka, šetnice Laminac, novih kružnih tokova

• Reflektori

• Nadzor, kontrola i smanjenje potrošnje ostale JR

• Analiza ukupno 57 mjernih mjesta JR

• Od tog broja, 32 su u sustavu daljinskog očitanja, s 15 minutnim krivuljama

opterećenja – kontrola regulacije snage modernizirane cestovne JR, u CNUS-u i

autonomne

• Analiza ostale potrošnje preko mjernih mjesta JR – Advent u gradu, Božićna rasvjeta,

NG glazbeno ljeto…

3.5. Ostali realizirani objekti i programi

- Reciklažno dvorište

S ciljem poticanja održivog razvoja i smanjenja ukupne količine otpada te brige za okoliš i

zdravlje, Grad Nova Gradiška trenutno provodi projekt „Gradnja reciklažnog dvorišta

„Šagulje-Ivik“.

Nakon provedenih javnih nabava ukupna vrijednost projekta je 6.790.934,90 HRK od čega

bespovratna sredstva iznose 4.500.000,00 HRK. Završeni su radovi na izgradnji reciklažnog

dvorišta u Novoj Gradiški, dobivena je uporabna dozvola i reciklažno dvorište je upisano u

očevidnik. Po završetku investicije svim građanima omogućeno je racionalno gospodarenje

otpadom. U reciklažnom dvorištu će se odlagati glomazni otpad, željezo, neželjezni metali

(aluminij…), plastika HDPE i PET, stari papir i karton, tekstil, staklo i staklena ambalaža,

jestiva ulja i masti, baterije i akumulatori, lijekovi i bočice od lijekova, EE otpad , gume i sl.

Korisnici će biti u mogućnosti sami predati otpad, odnosno dopremiti ga i odložiti u spremnike

reciklažnog dvorišta uz kontrolu i nadzor djelatnika Odlagališta. Navedeno će doprinijeti

povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada te smanjenju ukupne količine

otpada koji se odlaže na odlagalište, a samim time smanjiti štetan utjecaj na okoliš i zdravlje.

65

Reciklažnim dvorištem upravljat će tvrtka Odlagalište d.o.o. iz naknade za obavljenu uslugu

prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Pravo korištenja reciklažnog

dvorišta bez naknade imat će svi korisnici (kategorija kućanstvo) javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada s područja grada Nova Gradiška.

Projekt Gradnja reciklažnog dvorišta „Šagulje-Ivik“ je sufinancirala Europska unija iz

Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Mogući projekti:

Odlagalište d.o.o. – društvo za upravljanje odlagalištem komunalnog otpada u svojoj

energetskoj strategiji daje prijedloge za mogućnost korištenja OIE na lokaciji odlagališta

komunalnog otpada Šagulje-Ivik i to:

- Termička obrada otpada

- Fotonaponske ćelije i

- Bioplinsko postrojenje

Vodovod zapadne Slavonije d.o.o. zainteresiran je za moguću ugradnju fotonaponskih

sustava na krovovima zgrada u svom vlasništvu:

- Crpilište u dvoru,

- Filter stanica Bačica,

- CS Lupina,

- UPOV Nova Gradiška

- UPOV Davor,

- Budući UPOV-i, Okučani, Siče, Orubica,

- Crpne stanice na sustavima vodoopskrbe i odvodnje

66

4. VIZIJA PAMETNOG GRADA NOVA GRADIŠKA DO 2030. GODINE

Ubrzani društveni i tehnološki razvoj uspostavlja sve složenije sustave, procese i odnose te se

time povećavaju zahtjevi i odgovornost upravljačkih razina u društvu, gospodarstvu i javnoj

upravi da se uspostave horizontalni omogućitelji takvoga razvoja i time potpomognu ubrzanu

digitalnu transformaciju temeljenu na iskorištavanju digitalnih tehnologija i 4. industrijske

revolucije (4IR). Vizijom izričemo svoje strateške namjere, a kroz strateške ciljeve i prioritete

usmjeravat ćemo sve sudionike da svojim proaktivnim djelovanjem u zajedničkom ekosustavu

razvijaju djelotvornu suradnju te da svi zajedno sudjelujemo u razvoju Grada, za vlastiti i

zajednički napredak i blagostanje. Vizija Nove Gradiške kao pametnog grada prvenstveno se

odnosi na kreiranje multifunkcionalnih sadržaja za Grad budućnosti. Građani Grada Nova

Gradiška, ali i svima koji kroz njega prolaze kao poslovni ljudi, turisti ili slučajni prolaznici,

trebali bi usvajanjem i razumijevanjem predmetne vizije osjetiti skore promjene u Gradu u

smislu njegove prepoznatljivosti i individualnosti, održivosti u ekonomskom, sociološkom,

ekološkom i demografskom segmentu, te uvidjeti da Grad živi svoju transformaciju ka

pametnijim rješenjima za kvalitetniji i sadržajniji život Grada u punom smislu.

Omogućavanjem cjeloživotnog obrazovanja i razvoja digitalnih vještina za sve građane,

ubrzanim umrežavanjem, na društvenim mrežama i internetu (IoT), suradnjom u virtualnim

zajednicama usmjerenim na inovacije u gospodarstvu i društvu, kontinuiranim poboljšanjima

digitalizacije gradskih usluga i poboljšavanjem korisničkog iskustva naših građana;

intenzivnim iskorištavanjem otvorenih podataka; vjerujemo u dosezanje tih vrijednosti i

postignuća. Strategijom dajemo doprinos ubrzanju provedbe Razvojne strategije grada kao i

Razvojne strategije županije te istovremeno stvaramo ambijent za bolju provedbu Strategije

pametne specijalizacije Republike Hrvatske, iskorištavanje fondova Europske unije i za

primjenu dosega Strategije kibernetičke sigurnosti Republike Hrvatske.

Grad Nova Gradiška osigurava svojim sugrađanima besplatan pristup internetu na javnim

površinama. Sukladno Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru instrumenta za

povezivanje Europe (CEF): Program WiFi4EU koji je Grad sklopio s Izvršnom agencijom za

inovacije i mreže, građani Nove Gradiške će od srpnja 2020. imati besplatan pristup internetu

na javnim površinama. U sklopu provedbe projekta WiFi4EU Grad Nova Gradiška i Pro-Ping

d.o.o. potpisali su ugovor o nabavi i postavljanju opreme za bežični pristup internetu.

67

Predviđena je instalacija 10 pristupnih točaka na 8 lokacija, a sve one imat će otvoren pristup

internetu s brzinama od minimalno 30 Mbit/s.

Inicijativa WiFi4EU programa je potpora Europske komisije za omogućavanje besplatnog

pristupa internetu krajnjim korisnicima u unutarnjim i vanjskim javnim prostorima, kao što su

tržnice, knjižnice, javni parkovi i trgovi te slične javne površine.

Provedbom projekta WiFi signalom će biti pokriveno više javnih površina i to: igralište i bazeni,

nogometno igralište „Sloga“, teniski tereni, Cvjetni trg, igralište na Cvjetnom trgu, tržnica,

Dom Mala i dječje igralište u Kovačevcu.

Isporučitelj se obvezuje postaviti vanjske točke u cilju uspostave WiFi4EU mreže na sljedećim

lokacijama u Novoj Gradiški:

Tablica 24. Lokacije antena

R. br. Lokacija Antena Zračenje antene Koordinate

1. Dom Mala 1 360 o 45.268657, 17.388005

2. Igralište i bazeni 3 120 o 45.266095, 17.380535

3. Nogometno igralište „Sloga“ 1 360 o 45.263551, 17.378000

4. Teniski tereni 1 360 o 45.266006, 17.370490

5. Dječje igralište – Kovačevac 1 360 o 45.266125, 17.355036

6. Cvjetni trg 1 360 o 45.259618, 17.381855

7. Cvjetni trg – igralište 1 360 o 45.259131, 17.382595

8. Tržnica 1 360 o 45.258836, 17.383539

„Grad Nova Gradiška kontinuirano ostvaruje dobrobiti za svoje građane, poduzetnike i Grad u

cjelini („Pametan grad“) kroz zajedničku suradnju i koristeći otvorene podatke i digitalne

tehnologije. Inovacije pokreću nove gradske usluge na kojima zajednički eksperimentiraju

mladi talenti i svi građani, razvijajući vlastiti inovativni ekosustav. Pametni uređaji i digitalni

načini rada, zajedno na društvenim i digitalnim mrežama, mobiliziraju građane, poduzetnike,

zaposlenike gradske uprave i mlade talente da eksperimentiraju i pokreću inovacije za nove

gradske usluge stvarajući vlastiti inovativni ekosustav te kreirajući pritom nove mogućnosti za

sve. Grad Nova Gradiška će kontinuirano promovirati, podizati volju i svjesnost o zajedničkim

68

dobrobitima te kroz Strategiju i provedbene planove, koristeći otvorene podatke i digitalne

tehnologije, uz uvažavanje elemenata kružne ekonomije, sinkronizirano ostvarivati zajedničke

ciljeve, na optimalan način za Pametan Grad Nova Gradiška“.

Strateški ciljevi Pametnog Grada Nova Gradiška:

1. Postizanje potpune umreženosti i interoperabilnosti gradskih usluga i procesa (do

kraja 2025. godine)

2. Razvoj poslovnog ekosustava grada i suradnje s građanima i poduzetnicima za

inovacije temeljene na otvorenim podacima (podaci koji su svima dostupni)

3. Razvoj digitalnih vještina te postizanje poslovne izvrsnosti Gradske uprave, gradskih

poduzeća i gradskih ustanova.

Prioriteti strateškog cilja 1:

1.1. Kontinuirano pojačavati uporabu dobrobiti novih tehnologija Internet of Things, Data

Lake, širokopojasnog interneta

1.2. Uspostaviti potpunu digitalnu umreženost i interoperabilnost gradske uprave

1.3. Integrirati kataloge gradskih usluga za bolju uslužnost u životnim situacijama građana

i poduzetnika te uspostaviti repozitorije poslovnih procesa i ontologija za gradske

ustanove i poduzeća

Jedan od prioriteta u okviru ovog cilja je i korištenje dobrobiti novih tehnologija kao što su

internet stvari – Internet of Things (IoT), jezera podatka – Data Lake, širokopojasnog interneta

prilikom izgradnje infrastrukture za pametne usluge grada. Kroz takve mreže, platforme,

podatke i usluge primjenom umjetne inteligencije, robota i dronova, moguće je postići velike

koristi za građane i poduzetnike. Pametna IoT senzorika nam omogućava različite vrste

funkcionalnosti: nadzor parametara okoline – kvaliteta okoliša, sigurnosni nadzor, navođenje i

upravljanje prometom i slično. Data Lake i Big Data tehnologije omogućavaju nam

prikupljanje i obradu podataka iz raznih izvora bilo da se radi o podacima sa senzorike,

digitalnih tragova iz operativnog korištenja poslovnih sustava, društvenih mreža i slično. Podaci

u Data Lakeu mogu biti u strukturiranom i nestrukturiranom obliku. Radi osiguravanja kvalitete

i iskoristivosti podataka Data Lakeovi sadrže Međuregistar podataka koji sadrži informacije o

semantici podataka, ontologije, rječnike, šifrarnike sustava. Prikupljeni podaci se koriste u

69

sirovom ili procesiranom obliku prilikom izgradnje pametnih servisa, kao potpora za procese

upravljanja gradom (planiranje, operativa), kao potpora odlučivanju, poslovnu analitiku i drugo

(podaci kao gorivo – Data as a Fuel – DaaF). Podaci u Data Lakeu predstavljaju temeljnu

komponentu platforme za izgradnju pametnih usluga. Tehnologija Data Lakea se također

koristi i za osiguravanje kvalitete i pouzdanosti podataka i njihovo korištenje na siguran način,

uz zaštitu privatnosti. Nova tehnologije će također omogućiti fleksibilnost sučelja za unos i

dostup do podataka (mobilnost, povezanost na raznolike sustave i uređaje).

Kao prioritet u okviru ostvarivanja umreženosti i interoperabilnosti gradskih usluga postići će

se umreženost gradske uprave s internim i eksternim dionicima grada (G2B, G2C, G2G

povezanost). Pri tome će se omogućiti interoperabilnost dionika grada kao pretpostavke za

izgradnju otvorenih servisa primjenom relevantnih standarda. Interoperabilnost kao standard

uređena je prema Europskom okviru za interoperabilnost – EIF. Prema ovom standardu,

standardizaciju interoperabilnosti je potrebno urediti na svim razinama: pravno,

procesno/organizacijski, semantički i tehnološki. Na taj način će se postići otvorenost

digitaliziranih javnih servisa za građane i poduzetnike kojima pristupaju kroz One stop shop

portal za servise grada. Važan prioritet prilikom digitalizacije gradskih usluga i procesa grada

je i uspostava odgovarajućih repozitorija kao komponenata za izgradnju pametnih servisa.

Važno je uspostaviti jedinstveni katalog gradskih usluga gdje će se građani i poduzetnici moći

informirati o dostupnim uslugama i servisima grada kao detaljima za njihovo korištenje. Radi

sustavnog upravljanja poslovnim modelom i poslovanjem grada, potrebno je uspostaviti

repozitorij poslovnih procesa grada koji sadrži model procesa grada u uređenoj, strukturiranoj

bazi znanja. Temelj za modele procesa i strukturiranje podataka grada je uspostavljen

repozitorij ontologija za grad. U ontologijama je jasno definirana semantika podataka koji se

koriste u uslugama i procesima grada i što se tiče samih značenja podataka kao i njihove

međusobne veze i odnosa. Ovako formirane kataloge i repozitorije potrebno je omogućiti za

korištenje u okviru usluga Pametnog grada, kao izvore informacija za potporu poslovanju za

sve dionike grada, a u okviru zajedničke platforme za izgradnju pametnih usluga grada.

70


2.1. Ubrzati razvoj ekosustava grada, virtualnih zajednica, transformacije suradnje s

građanima i poduzetnicima te korištenje metoda korisničkog iskustva (Customer

Experience – CEX) i digitalnog savjetovanja

2.2. Uspostaviti platformu za upravljanje idejama i inovacijama gradskih usluga, privlačenje

talenata te poticanje suradnje akademske zajednice i gospodarstva

2.3 Uspostaviti program razvoja otvorenih podataka grada/županije/države/EU te

uključenost programerskih zajednica

Za razvoj i uspostavu ekosustava Grada Nova Gradiška neophodno je kroz inovativno mrežno

djelovanje (otvorena suradnja) uključiti građane, poduzeća, akademsku zajednicu, investitore

te eksperte za procjenu izazova i prilika na tržištu za digitalnu transformaciju Grada Nova

Gradiška. Također, potrebno je uspostaviti povezivanje i aktivnu suradnju s drugim gradovima

te povezati aktualne politike, zakone, poslovne procese i ostale resurse u integrativni sustav

kako bi se omogućila adaptabilnost i reaktivnost na prilike i to na svim razinama (lokalno,

županijski, nacionalno i međunarodno). Razvojem ekosustava Grada i uspostavom virtualnih

zajednica omogućava se otvorena dvostrana suradnja s građanima i poduzetnicima kako bi se

potaknulo stvaranje ideje i inicijativa za nova inovativna rješenja, koja će omogućiti

konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. Također, na identičan način potrebno je

omogućiti formiranje virtualnih zajednica prema strateškim područjima, što rezultira

prikupljanjem mišljenja građana i dobivanjem povratnih informacija o postojećim iskustvima

korištenja gradskih usluga, potrebnim poboljšanjima i novim potrebama građana. Kako bi

navedeni sustav zaživio, potrebno je ne samo implementirati tehnologiju već i postaviti pravila

i odgovornosti kako bi svi uključeni dionici prihvatili organizacijsku kulturu i plan djelovanja

u ekosustavu Grada Nova Gradiška. Privatni sektor, tako i Gradska Uprava moraju biti

fokusirani na cjelokupno korisničko iskustvo umjesto ponude osnovnog proizvoda/servisa

kupcima odnosno građanima. Posebna kategorija virtualnih zajednica su zajednice građani

komuniciraju prema građanima međusobno – Citizen-to-Citizen (C2C) za kolaboraciju kojom

se dijele iskustva poduzetnika i građana za bolje usluge Grada. Korištenjem tehnika izazova

(challenge) potrebno je propitivanje zajednica kako neki problem riješiti (bez intervencije

gradske uprave) i omogućiti visok stupanj uključenosti poduzetnika i kako bi se uspostavila

komunikacija i suradnja inovacijskog lanca te smanjio jaz između znanstveno-istraživačke

zajednice i poduzetnika, kroz implementaciju platforma za upravljanje idejama i inovacijama

71

prema navedenim strateškim područjima i aktivnu podršku realizacije inicijativa svih

uključenih dionika.

Uključenost poduzetnika vrlo je važna jer gospodarstvenici čine okosnicu platforme za

upravljanje idejama i inovacijama jer oni prepoznaju tržišne mogućnosti, nove prilike te

potencijalna nova rješenja. Vrlo važan preduvjet je komercijalizacija inovacija i plasiranje na

tržište. Kako bi se otklonile prepreke financiranja platforma mora imati vezu na moguće izvore

financiranja. Također potrebno je povezati male tvrtke s velikim tvrtkama na području učenja,

dijeljenja znanja, savjetovanja u svrhu pokretanja inovativnih projekata za građane Pametnog

Grada te pokrenuti programe povezivanja podataka Grada iz često različitih izvora u „veliku“

zajedničku pretraživu podatkovnu infrastrukturu Jezero Podataka (Data Lake): – Podaci iz

interoperabilnih transakcija IoT mreža – Podaci s društvenih mreža – Podaci s digitalnih

platformi. Otvorenost podataka omogućit će građanima dostupnost relevantnih informacija za

rješavanje poslovnih i životnih situacija, kategorizirane prema strateškim područjima kao što

su: Pametno upravljanje energijom, Promet i održiva urbana mobilnost, Sigurnost i sl., kako bi

se zaobišli problemi poput cestovnih radova, dostupnosti parking mjesta, informacije o kakvoći

zraka, novim gradskim servisima (G2B, G2C i veza na proizvodni katalog). Informacije moraju

biti sveobuhvatne i namijenjene svim građanima koji imaju problem, lako dostupne putem

portala, mobilnih aplikacija i drugih medija. Također najviši stupanj otvorenosti podataka

namijenjen je programerskoj zajednici (Nova Gradiška Software City) koju treba uspostaviti

tako da koriste snagu tehnologije i podataka „podaci kao gorivo“ (IoT senzorika, Društvene

mreže, okolina, Prediktivna i Preskriptivna analitika, Umjetna inteligencija) za inovacije kako

bi, zajedno sa osviještenim građanima i tvrtkama, dizajnirali i razvijali otvorena rješenja za

Pametan Grad Nova Gradiška.


3.1. Ubrzati razvoj digitalnih vještina

3.2. Kontinuirano unaprjeđivati sustave unutarnjih kontrola u gradskim odjelima,

poduzećima i ustanovama

3.3 Uspostaviti sustav poslovne izvrsnosti i povećanja stupnja zrelosti poslovanja

Digitalne vještine zaposlenika gradske uprave, gradskih poduzeća i gradskih ustanova je

potrebno značajno unaprijediti kako bi ti zaposlenici postali primjer građanima i poduzetnicima

te kako bi poticali/predlagali/razvijali nove digitalne usluge u području svojih nadležnosti i

72

odgovornosti. Time će se osigurati veća učinkovitost i kvaliteta usluga gradske uprave, gradskih

poduzeća i ustanova kao i povećano zadovoljstvo građana tim uslugama. Digitalne vještine

uvrstit će se u obavezne uvjete za sve nove zaposlenike. Uspostavit će se programi razvoja

digitalnih vještina kroz:

- planove učenja za pojedine razine odgovornosti

- detaljnu razradu strateških kompetencija za pojedina radna mjesta s posebnim

naglaskom na digitalno podržane kompetencije u skladu s EU Hrvatskim

kompetencijskim okvirom.

- izradu i dostupnost e-Learning sadržaja iz područja digitalnih vještina – e-Learning

platforma

- poticanje, mjerenje i nagrađivanje te isticanje uspjeha zaposlenika na području

razvijanja vlastitih digitalnih vještina i praćenja realizacije – nadzorna ploča s ključnim

podacima (GPM – Government Performance Management – Dashboard)

Sukladno zakonu uspostavit će se program unaprjeđenja sustava unutarnjih kontrola u gradskim

odjelima, poduzećima i ustanovama kako bi osiguralo transparentno, ekonomično i djelotvorno

korištenje sredstava proračuna, prepoznavanje i kontrolu rizika, jasnu podjelu odgovornosti, a

sve kako bi građanima osigurali kvalitetnu uslugu, profesionalizam i etičnost u servisiranju

njihovih potreba. Nadalje, kroz osiguranje repozitorija digitalnih revizijskih tragova odnosno

dokumentiranost tijeka financijskih i drugih transakcija od njihovog početka do kraja stvorit će

se mogućnost rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihovih odobrenja. Uspostavom

ovog programa na jednom mjestu osigurat će se kvalitetan pregled izvršenja svih poslovnih

procesa, pronalaženja slabosti i nepravilnosti kao i definiranje aktivnosti za njihova poboljšanja,

što osim utjecaja na poslovanje može sigurno utjecati i na povećanje zadovoljstva građana. Na

bazi Service Providing modela (modela gdje se daje usluga) omogućit će se upravljački

mehanizmi grada, upravljanje resursima te upravljanje procesima. Upravljanje imovinom, pa i

digitalna, PODATKOVNA imovina postaje značajna sastavnica i važni resurs Pametnog grada.

Formirat će se riznica (repozitorij) ključnih poslovnih procesa. Definirat će se standardi

poslovne izvrsnosti u skladu s CAF – Common Assessment Framework (Europski radni okvir

za upravljanje kvalitetom u javnom sektoru). U sve planske dokumente uvrstit će se elementi

CAF radnog okvira. Zaposlenici će se usmjeravati na postizanje ciljeva i konkretnih rezultata.

Poticat će se i razvijati liderstvo na svim razinama poslovanja gradske uprave, gradskih tvrtki i

73

ustanova. Težit će se kontinuiranom unaprjeđenju vlastite (pojedinačne) i timske kvalitete.

Razvijat će se i poticati inovativnost. Razvijat će se osjećaj društvene odgovornosti, posebno

prema najranjivijim skupinama. Poslovna izvrsnost postizat će se posebno kontinuiranim

unaprjeđenjem ključnih poslovnih procesa i njihovom digitalizacijom. Veliki napredak moguće

je postići integracijom poslovnih procesa gradske uprave s onima u gradskim trgovačkim

društvima i gradskim ustanovama. Svi zaposlenici kontinuirano će vršiti samoprocjenu kako bi

pratili i mjerili napredak. Uspostavit će se model procjene zrelosti poslovanja (Maturity Model)

kao objektivno mjerilo, dijagnostički alat i komunikacijsko te motivacijsko sredstvo. Formirat

će se Smart City Office – (Ured za koordinaciju i upravljanje Pametnim gradom). Također,

formirat će se Smart City Bord – stalno savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika

zainteresiranih institucija i organizacija te uglednih pojedinaca.

Strateška područja, ciljevi i prioritetne mjere – sukladno smjernicama strateških ciljeva i

prioriteta za glavna strateška područja definirane su prioritetne mjere te njihovi ciljevi, efekti,

potrebne aktivnosti i projekti. Strateška područja jesu:

1. Učinkovita i transparentna gradska uprava

2. Pametno upravljanje energijom i zaštita okoliša

3. Gospodarstvo i turizam – pametna rješenja za tvrtke i poduzeća

4. Obrazovanje, kultura i šport

5. Ruralni razvoj

6. Održiva urbana mobilnost i promet

7. Razvoj digitalne infrastrukture

8. Sigurnost – upravljanje kritičnim infrastrukturama

9. Kvaliteta zdravlja i društvena osjetljivost

74

Strateška područja Pametnog grada Nova Gradiška prikazana su na sljedećoj slici.

Slika 12. Strateška područja Grada Nova Gradiška

75

5. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA OSTVARENJE VIZIJE

Za postizanje postavljenih ciljeva potrebna je jasna vizija i strategija. Da bi odredili jasnu i

viziju i strategiju mora se imati jaka politička usklađenost Grada Nova Gradiška, čija tijela će

donijeti nužan strateški okvir za jačanje i bolju koordinaciju energetske i klimatske politike.

Treba utvrditi glavne trendove i glavne izazove u smanjenju emisije CO2 i njihovom

prevođenju u kratkoročna i dugoročna rješenja. Dobar korak naprijed je omogućiti trajnu

opskrbu energijom i to predstaviti kao glavnu aktivnost grada.

Grad Nova Gradiška u okviru sveobuhvatne vizije čistog, zelenog i povezanog grada, koji

uključuje inovativno gospodarstvo, zalaže se za postizanje ekonomski, socijalno i ekološki

održivi grad. Ovo je dugoročna vizija grada, zapisana u „Strategiji razvoja Nove Gradiške do

2020“. Važno područje održive vizije je energija, a opći ciljevi strategije su:

- Smanjenje emisija za 40 % u odnosu na razinu godine 1990. godine

- 43 % smanjenje u ETS u odnosu na 2005. godinu

- 30 % smanjenje u non-ETS u odnosu na 2005. godinu

- Najmanje 27 % potrošene energije treba biti generirano iz obnovljivih izvora energije

- Najmanje 27 % ušteda u potrošnji energije u usporedbi s „business as usual“

scenarijem

Energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije početak su tranzicije u društvo

nakon ugljika. Osim što štite planet, zelene tehnologije omogućavaju i mnoga nove poslove, a

time i nova radna mjesta, istraživačke i razvojne mogućnosti i podizanje standarda našeg života.

Energetska učinkovitost znači da nam za neki proizvod ili usluge trebamo manje energije i na

taj način smanjujemo troškove energije, kao i upotrebu energije iz obnovljivih izvora energije

kad su dostupni. Što se tiče infrastrukture, to također znači postojeća energetska infrastruktura

koristi se učinkovito, bez potrebe za dodatnom ulaganja.

Cilj za budućnost, zajedno sa stručnjacima, je još aktivniji pristup poboljšanju potrošnje

energije u javnom sektoru i tako postati primjer drugima, posebno gospodarstvu.

76

5.1. Održiva urbana strategija

Grad Nova Gradiška postavio je viziju grada „Nova Gradiška će biti samodostatan grad

zadovoljnog stanovništva, koji će stvarati dinamički prostorni razvoj, društveno uključivo

gospodarstvo i pravedno socijalno okruženje.“

Ciljevi održivosti su univerzalni i definirani su u harmoniji i ravnoteži sa socijalom,

gospodarstvom i ekologijom. Isto vrijedi i za viziju održivog društva, koje je globalna vizija i

ne može živjeti u izoliranom prostoru jednog grada ili jedne kulture. Načela povezivanja,

prijenosa znanja i zajedničke odgovornosti temelj su svega. Stoga održivost nije izravno

povezana s pronalaženjem identiteta našeg grada, ali jasan je zadatak koji moramo obaviti uz

najveću mjeru ozbiljnosti. Prioritetna područja održive urbana strategije uključuju:

- energetsku učinkovitost, posebice energetsku obnovu,

- održivu mobilnost,

- poboljšanje stanja okoliša, posebno kvalitete zraka zbog prekomjernog sadržaja krutih

tvari PM10 čestice,

- potpora poduzetništvu, posebice prostorni uvjeti za osnivanje ili rast poslovanja,

- prilagođavanje klimatskim promjenama i sprečavanje prirodnih katastrofa,

- socijalna uključenost.

Prednost imaju projekti koji stvaraju nova stalna radna mjesta u gospodarstvu, poboljšavaju

kvalitetu okoliša i života u urbanim područjima te poboljšavaju poslovno okruženje.

5.2. Strateška područja djelovanja

- Prilike u zgradama

Stambene i poslovne zgrade doprinose 40 % krajnjoj potrošnji energije u EU i tako dalje

predstavljaju jednu od glavnih prilika za smanjenje emisije CO2 u urbanim područjima. Ako bi

Hrvatska energetski obnovila cjelokupni postojeći građevinski fond, posebno stambene zgrade,

Mogla bi smanjiti emisiju CO2 i tako se približiti zahtjevima Protokola iz Kyota. Stoga je

presudno da razvijemo učinkovitu politiku za smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u

građevinskom fondu.

77

Samo grijanje doprinosi više od četvrtine emisija CO2 u gradu Nova Gradiška. Većina tih

emisija može se izbjeći obnavljanjem starih zgrada. Konkretno, smanjuje se potreba za

toplinskom energijom izolacijom vanjskih zidova, krovova i podruma te visoko učinkoviti

prozori. Istodobno se i povećava udobnost životnih prostora. Na temelju analize situacije koju

smo proveli, zaključujemo da je potencijal smanjenja potrošnje energije i u pojedinačnim

kućama i dalje je vrlo velik. Međutim, čak i u slučaju višestambenih zgrada, postoji prostor za

smanjenje upotrebe toplinske energije, jer osim toplinske izolacije omotača zgrada nude se

dodatne uštede kroz mjere za zamjenu stolarije, izolaciju potkrovlja i obnovu kotlovnica.

Uz značajne uštede energije i emisije CO2, energetska obnova zgrada nudi i mogućnost

očuvanja ili razvoj domaće građevinske industrije, nova radna mjesta, povećanje poreznih

prihoda u državni proračun, smanjenje sive ekonomije, razvoj planiranja i provedbe stručnog

obrazovanja u održivom smjeru i naravno gospodarski razvoj.

Ako bi analizirali podatke Katastra za zgrade i Registra nekretnina ustanovili bi koliko zgrada

i ostalih objekata ima na području Grada Nova Gradiška. Ukoliko ne postoje energetski

certifikati za stambene i nestambene zgrade, obiteljske kuće i ostale objekte, iste je potrebno

izraditi prije nego se pristupi energetskoj obnovi. Samo tako možemo napraviti analizu uštede

energije i smanjenja emisija CO2.

U okviru pripreme odgovarajućeg plana energetske obnove zgrada, potrebni su podaci o

godinama gradnje zgrada. Naime, određena razdoblja karakteriziraju određeni građevinski

trendovi, koji mogu utjecati na energetsku učinkovitost.

- Promjena ponašanja

Krajnji korisnici imaju vrlo važnu ulogu u potrošnji energije i svojim ponašanjem koje se

temelji na izbjegavanju nepotrebnog rasipanja energije imaju značajan utjecaj na smanjenje

energije i emisija u gradu. Način na koji ljudi koriste energiju kod kuće, na poslu i u putovanju

od jednog do drugog mjesta predstavlja potencijal koji omogućava uštedu do 20 % na konačnoj

potrošnji energije. Ušteda od 5 do 10 %, ostvariva je bez ikakvih kompromisa s obzirom na

kvalitetu života.

Kampanje za podizanje svijesti i promociju igraju važnu ulogu u promjeni ponašanja održivog

načina života, u kojem ljude informiramo o važnosti upotrebe održivih oblika prijevoza,

isključivanje svjetla, televizora, računala i druge opreme kada ih ne trebamo itd. Sustavi za

78

nadzor korištenja u stvarnom vremenu igraju vrlo važnu ulogu u korištenju energije i naknadne

nadogradnje na takozvane „pametne“ sustave i mreže.

Mjere i radnje za podizanje svijesti su u usporedbi s tehničkim mjerama, uzimajući u obzir

uštede emisija CO2 su financijski isplativije. Podizanje svijesti potrebno je uvesti u sve vrste

obrazovanja.

5.3. Održiva infrastruktura

Održiva infrastruktura uključuje:

- proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije,

- korištenje energije,

- sustav daljinskog grijanja i hlađenja,

- plinovodna mreža kao potencijal za prijenos OIE,

- sustav za kontrolu i regulaciju proizvodnje i korištenja energije,

- pametne mreže za pretvorbu i prijenos energije,

- modernizirani javni prijevoz.

Unatoč činjenici da je povratak većih investicija u prvim godinama možda mali, razvoj

infrastrukture presudan je za nužni prijelaz na niskougljično gospodarstvo. Pritom su važni

sustavi upravljanja energijom u zajednici ili gradu koji uključuju nadzor, optimizaciju i

upravljanje (nadzor + optimizacija + upravljanje). Provedba bi morala početi odmah.

- Projekti u održivoj infrastrukturi

Projekt „Use of biomass and solar energy as renewable sources for sustainable and

efficient energy for stand-alone complexes with a social purpose – BIOSOL“ („Upotreba

biomase i solarne energije kao obnovljivih izvora održive i efikasne energije za samostalne

komplekse društvene namjene – BIOSOL“)

Cilj projekta je podrška povećanoj upotrebi održive energije i energetskoj efikasnosti u

prekograničnom području, uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz

obnovljivih izvora u području projekta.

79

Specifični ciljevi projekta odnose na povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju

energije iz obnovljivih izvora, te upoznavanja javnosti i drugih ciljnih skupina s društveno-

ekonomskim koristima energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije te

praktičnosti primjene mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti.

Aktivnosti projekta:

– nadograditi dosadašnju termoelektranu na biomasu od 0,5 MW pored prethodne

(zajedno će proizvesti 1 MW), te uspostaviti "Akademiju za energetsku učinkovitost i

obnovljive izvore energije" integriranu u profesionalni centar za obuku u Gradu Šabcu.

– izgraditi solarnu elektranu snage 0,5 MW uz upotrebu fotonaponskih ćelija u gradu

Novoj Gradiški

– razviti i instalirati pametni sustav kontrole potrošnje energije te u središtu grada

postaviti „solarno drvo“ s punjačima za mobilne uređaje u gradu Novoj Gradiški

– ugraditi dječju igraonicu za skakanje koja je povezana s piezo električnim elementima

koji generiraju energiju prilikom skakanja na određene elemente u gradu Šabcu

– LAG Zapadna Slavonija provest će detaljnu analizu dostupnog tržišta biomase iz

šumarstva, poljoprivrede i industrije na svom području kako bi utvrdili energetski

potencijal i identificirali buduće projekte.

Rezultati projekta:

- Proizvodnja kapaciteta toplinske energije od 0,5 MW, putem elektrane na biomasu, za

Centar za obuku, 3 zgrade vrtića, zdravstveni dom zajednice i kompleks javne kuhinje

u Gradu Šapcu, čime se smanjuje potrošnja fosilnih goriva i troškovi potrošnje energije

na lokaciji

- Proizvodnja električne energije od 0,5 MW koju osigurava solarna elektrana u Novoj

Gradiški, koristit će se za 10 javnih objekata, čime se smanjuje potrošnja fosilnih goriva

i troškovi energije na lokacijama

- Unaprijeđeni kapaciteti partnerskih institucija i zaposlenika za učinkovito upravljanje

energijom te znanje i stručnost o obnovljivim izvorima energije.

- Podignuta svijest djece i mladih, kao i šire javnosti o upotrebi obnovljivih izvora

energije

80

Ukupni iznos projekta je: 981.616,01 EUR, od čega Europska unija sufinancira 834.373,59

EUR (85 %).

Trajanje projekta je 21 mjesec, od 01.07.2019. do 31.03.2021.

Projekt se financira unutar Prioritetne osi 2 „Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, unapređenje

sustava za prevenciju rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti“.

Vodeći partner na projektu je Grad Šabac iz Republike Srbije, a ostali partneri na projektu su

Grad Nova Gradiška i LAG Zapadna Slavonija iz Republike Hrvatske.

Projekt se provodi u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija

2014-2020. https://www.interreg-croatia-serbia2014-2020.eu/

Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA fondova Europske unije.

- Proizvodnja energije u fotonaponskoj elektrani

Grad Nova Gradiška odlučila se za izgradnju solarne elektrane (0,5 MW) koja bi služila za

proizvodnju električne energije za vlastite potrebe grada Nova Gradiška. Naime, grad Nova

Gradiška prateći ciljeve koje si zadaje EU, a vezane za proizvodnju električne energije iz

obnovljivih izvora, teži ostvarenju istih.

Godišnja potrošnja struje Gradske uprave i svih nekretnina u vlasništvu grada je 300 Mwh

godišnje. Sa solarnom elektranom, grad bi proizveo za svoje potrebe oko 60 Mwh godišnje,

čime bi pokrio oko 20 % potrošnje. Odlučili smo se za izgradnju elektrane na zemlji, u blizini

autoceste, odnosno European route E70, u blizini industrijske zone. Iako je izgradnja solarne

elektrane na zemlji kompliciranija u pogledu dobivanja dozvola i ostalih suglasnosti, morali

smo odustati od izgradnje na krovovima jer Grad Nova Gradiška nema dovoljno zakupljene

snage po pojedinim lokacijama. Kako bi postigli zacrtani cilj od 20 % proizvodnje električne

energije iz obnovljivih izvora, morali bi napraviti 44 elektrane na krovovima, što je zbog

činjeničnog stanja, ali i same konstrukcije objekata, njihove statike i ostalih građevinskih uvjeta

neizvedivo. Grad Nova Gradiška ima zakupljeno 826 kwh električne snage na svim lokacijama

koje je ona vlasnik, tako da kapacitete puštanja električne mreže u sustav imamo. Osim toga,

cilj Grada je za 20 % smanjiti zakupljene kapacitete u narednih 5 godina, radi racionalnijeg

trošenja i praćenja potrošnje te stvarnih potreba, jer se do sada o tome nije vodila briga. S time

će osloboditi kapacitete mreže za nekakve druge aktivnosti, bilo gospodarskog sektora bilo za

kućanstva.

https://www.interreg-croatia-serbia2014-2020.eu/

81

Budući da distribucijska infrastruktura električne energije u gospodarskoj zoni grada, a na koju

će se priključiti solarna elektrana, nema velike kapacitete, odnosno kapaciteti su joj ograničeni

i time ozbiljno ograničavaju investicijski potencijal gospodarske zone i grada, sama izgradnja

iste ubrzat će rješavanje toga problema, jer će se morati podići kapaciteti mreže i trafostanice.

Kada smo kontaktirali HEP distribuciju vezano za projekt, zajedno smo ustanovili da investicija

u nadogradnju distribucijskih kapaciteta i trafostanice opravdava izdvajanje njihovih sredstava

i uvrštavanja u njihov plan razvoja distribucijske mreže. Od ove investicije, direktno će

profitirati grad, jer će proizvoditi električnu energiju za vlastitu potrošnju. Samim time smanjit

će se trošak računa za električnu energiju za oko 20 %, odnosno proizvest će 60 MWh godišnje

za vlastitu potrošnju. Solarni paneli traju oko 20 godina, što opravdava investiciju. Grad će u

tom periodu smanjiti otkup električne energije, a osim toga potaknuti širu zajednicu (primjer

dobre prakse) na svijest o isplativosti ulaganja u obnovljive izvore. Ova investicija može služiti

kao primjer cijeloj sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj, srednjoj i sjevernoj Srbiji, te većem

dijelu Bosne i Hercegovine, zbog relativno istog broja sunčanih dana, odnosno istih proizvodnih

kapaciteta iz solarnih panela.

- Pametni sustav mjerenja potrošnje

U svrhu racionalnog upravljanja energijom i kontinuiranog praćenja i planiranja potrošnje

energije, Grad Nova Gradiška instalirat će pametni sustav praćenja potrošnje energije koji će

se postaviti na 10 objekata u vlasništvu Grada.

Takav način očitanja potrošnje energije u stvarnom vremenu, daljinski pristup i upravljanje

potrošačima energije smanjuje potrošnju za 5 do 10 %.

- Solarno stablo

U Novoj Gradiški bit će organizirane aktivnosti podizanja svijesti kako bi se utjecalo na

stanovnike grada kao i okolnih općina, članove LAG-a, koji gravitiraju gradu kao urbanom

središtu. Obnovljivi izvori energije bit će predstavljeni u obliku solarnog stabla koje će privući

pozornost svojim atraktivnim značajkama i položajem koje će pokrenuti pitanja i zanimanja

svakodnevnih prolaznika. Info ploča instalirana zajedno sa solarnim stablom pružit će

jednostavne, ali korisne informacije o solarnoj energiji, projektu i načinu na koji drvo

funkcionira.

82

5.4. Polazišta u opskrbi toplinskom energijom u gradu Nova Gradiška do 2025.

Ciljevi grada na polju održivog razvoja energije u opskrbi toplinom su:

smanjiti konačnu potrošnju energije za grijanje i hlađenje,

povećati upotrebu OIE u primarnoj potrošnji energije i tako smanjiti ovisnost o

fosilnim gorivima

povećati udio OIE u konačnoj potrošnji energije u sustavu daljinskog grijanja i

plinska mreža,

korištenje i širenje sustava daljinskog grijanja i plinske mreže koja je u

u skladu s ciljevima na području zaštite zraka i obnovljivih izvora energije,

povećanje energetske učinkovitosti sustava daljinskog grijanja i plinovoda mreža i

koncentracija korisnika te mreže,

regulirati centralizirane sustave grijanja i hlađenja tamo gdje je to tehnički moguće,

povećati upotrebu OIE izvan sustava daljinskog grijanja i plinske mreže,

koristiti energiju zemlje i sunca kao prioritet,

koristiti drvnu biomasu na takav način da se postižu standardi najnižih mogućih

emisija štetnih tvari u zrak, što se tiče uređaja i goriva,

uspostaviti srednje veliki sustav za uporabu OIE i proizvodnju toplinske energije za

grijanje, kao centar za školovanje i obuku u sklopu istog

pripremiti studiju o mogućnosti korištenja bioplina i ubrizgavanja u plinski sustav i

uspostava najmanje 1 pilot projekta za proizvodnju i uporabu bioplina s centrom za

učenje,

smanjiti emisiju CO2 korištenjem toplinske energije.

U godinama od 2020. do 2025. ne očekuje se velik broj novih objekata u gradu. Demografske

analize pokazuju da grad Nova Gradiška stagnira i da se ne očekuje veće širenje. Nova naselja

će biti pretežno na područjima gdje je zemljište već izgrađeno. Moguće je planirati mogućnost

proizvodnje bioplina (biometana) i njegovo ubrizgavanje u mrežu prirodnog plina.

83

5.5. Potencijal OIE

Sunčeva energija predstavlja veliki potencijal za korištenje OIE u gradu Nova Gradiška. Ta se

sunčeva energija može iskoristiti na dva načina: toplinskim sustavima ili fotonaponskim

sustavima. Sunčev potencijal na krovovima grada ovisi o orijentaciji ulica i padina krovne

konstrukcija u gradu.

S podacima daljinske detekcije visoke rezolucije sada je moguće digitalno analizirati

topografiju većih zemljopisnih područja, što pruža nove mogućnosti za vrednovanje

energetskih potencijala na danom zemljopisnom položaju pomoću višegodišnjih podataka

mjerenja i matematičkih modela i simulacije koji uzimaju u obzir dominantne fizičke pojave.

Opći ciljevi:

- promicanje mjera za učinkovito korištenje energije i OIE;

- prijelaz s grijanja na lož ulje ili na drvo na grijanje s ekološki prihvatljivijim izvorom

energije;

- promicanje niskoenergetske i pasivne obnove javnih zgrada (postizanje barem jedne

razine viših kriterija energetske učinkovitosti od one koja je propisana Uredbom);

- uključivanje potencijala OIE u prostorne dokumente grada;

- povećati upotrebu OIE izvan sustava daljinskog grijanja i plinske mreže;

- podrška razvoju lokalno proizvedene energije;

- koristiti energiju zemlje i sunca kao prioritet;

- koristiti drvnu biomasu na takav način da se postignu najniži mogući standardi emisije

štetne tvari u zrak, što se tiče uređaja i goriva;

- smanjiti ekološka opterećenja koja proizlaze iz upotrebe energije;

- promicanje povećanja iskorištenosti kapaciteta energetske infrastrukture sustava;

- uspostava centraliziranih sustava grijanja i hlađenja, gdje je to tehnički moguće;

- dugoročno povećanje konkurentnost tvrtki povećavanjem energetske učinkovitosti i

kontrole troškova;

- poboljšati mobilnost i pristupačnost;

- osigurati uvjete za upotrebu vozila na alternativna motorna goriva;

- koordinacija općinskih i gradskih politika s državnim politikama.

84

Korist za građane Nove Gradiške:

• Niža cijena energije – korištenje napredne tehnologije,

• Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora,

• Bolja sigurnost opskrbe,

• Razvoj novih energetskih tehnologija i usluga – inovacije; inovativno poduzetništvo,

• Održivi razvoj i održivi poslovi u NG za EU, izvoz tehnologija i znanja,

• Više sigurnosti za investitore (jasan politički okvir i ciljevi na lokalnoj razini),

• Razvoj energetske kulture

Poboljšanje kvalitete života, definiraju mjere C2-P1-M3 i C2-P1-M4 koje su direktno

usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti. Unutar tih mjera se predviđa bolja

iskoristivost obnovljivih izvora energije i povećanje kapaciteta istih, izgradnja toplane, revizija

toplinarske energetske mreže i slično. Stoga ova strategija u dijelu područja pametnog

upravljanja energijom predviđa aktivnosti koje nisu uključene u važeće strateške dokumente,

odnosno sadrži aktivnosti usmjerene na uspostavu pametnog energetskog sustava. Pametni

energetski sustav sve se više pojavljuje kao cjelovito energetsko rješenje za pametne gradove i

regije s velikim postotkom urbanog stanovništva te velikom zastupljenosti informacijsko-

komunikacijske tehnologije (IKT). Zajednička karakteristika urbanih područja različitih

namjena prisustvo je više mreža koje zajednički čine osnovnu infrastrukturu za opskrbu

energijom, vodom i ostalim životno važnim dobrima i uslugama: električne, rasvjetne,

toplinske, plinske, telekomunikacijske, vodovodne, cestovne, željezničke te ostalih prometnih

i drugih mreža.

Pametni energetski sustav integrira sve mreže u zajedničku cjelinu pomoću IKT-a te koordinira

njihov rad kako bi se ostvarila optimalna rješenja za pojedini sektor i korisnike, kao i za sustav

u cjelini. Razvoj pametnih energetskih sustava odvija se zajedno s razvojem naprednih tržišta

energije i energenata te je ključno pravovremeno i transparentno informirati sve dionike bilo da

se radi o proizvođačima, potrošačima, ali i onima koji djeluju kao potrošači i proizvođači (eng.

Prosumers – krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom odnosno tzv. potrošači) te

opskrbljivačima, distributerima ili regulatorima tržišta. Glavne smjernice za razvoj pametnog

sustava su smanjenje potrošnje energije primjenom isplativih mjera za energetsku učinkovitost,

povećanje udjela obnovljivih izvora energije, integriranje skladištenja energije te digitalizacija.

85

Kriteriji za razvoj i odabir konkretnih mjera i projekata u ovom strateškom području treba biti

brzina povrata investicije i doprinos sigurnosti i kvaliteti dobave energije i vode uz minimalan

trošak za potrošače. Pritom je potrebno ostvariti visoku razinu tehničke prikladnosti sustava

(uzimajući u obzir zahtjeve različitih dionika i sl.) s ciljem maksimizacije učinka na smanjenje

emisije stakleničkih plinova, omogućiti kontinuirano praćenje i prilagodbu klimatskim

promjenama te otvaranje prostora za inovaciju malim i srednjim poduzetnicima, akademskoj

zajednici te industriji uz sveprisutan dijalog sa svom javnošću. Ključni izazovi u provedbi

ogledaju se u vrlo velikom broju ključnih dionika koje je potrebno uključiti, u prvom redu tvrtki

koje se bave opskrbom i distribucijom energije odnosno energenata i vode.

Strateški cilj u okviru ovog područja je razviti integriranu energetsku mrežu i učinkovitim

upravljanjem infrastrukturom smanjiti troškove održavanja postojeće infrastrukture i omogućiti

nove „pametne” investicije. Uloga ICT-a je stvoriti podlogu za razvoj pametnog energetskog

sustava, u prvom redu ugradnjom pametne opreme u pojedine mreže, uz izgradnju temelja

buduće informacijsko-komunikacijske platforme za prikupljanje, obradu i razmjenu podataka

kao i proračun i prikaz potrebnih indikatora. Izgradnja centralne komunikacijske platforme

velik je izazov zbog cijelog niza propisa, regulative, ali i spore administracije koja je prepreka

mnogim inicijativama na različitim razinama. Pri planiranju navedenog moguća je integracija

mjera po sektorima radi ostvarivanja sinergijskih učinaka između pametnih električnih,

rasvjetnih, toplinskih, vodovodnih i drugih sustava, a što također predstavlja cilj odnosno

željeni učinak.

Ciljevi su:

• Rekonstrukcija energetskog sustava infrastrukture

• Povećanje energetske učinkovitosti zgrada

• Očuvanje prirodnog bogatstva i okoliša

Dugoročni cilj energetskih ušteda predstavlja sumu svih planiranih ušteda Strateškog plana, a

izračunatih sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

(NN 71/15). Cilj se prvenstveno odnosi na energetske uštede u dijelu sektora zgradarstva na

čiju potrošnju Grad ima direktnog utjecaja (vlasnička ili osnivačka prava nad objektima javnih

ustanova) te na manji broj mjera iz ostalih sektora energetske potrošnje.

86

Identificirane mjere s energetskim uštedama su:

• Provedba energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata za zgrade javne namjene

u nadležnosti Grada Nova Gradiška

• Integralna energetska obnova objekata javnih ustanova

• Ugradnja fotonaponskih sustava

• Informiranje i edukacija građana o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima

energije

• Sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene Grada

• Nabavu električnih automobila (do 5) za potrebe Grada.

Grad Nova Gradiška zainteresiran je za moguću ugradnju fotonaponskih sustava na krovovima

zgrada u vlasništvu grada i potrebno je razmotriti postavljanje na:

Društveni dom,

Gradsku upravu,

Dom branitelja,

Dječji vrtić Radost.

5.6. Put do 2030. godine

- Izazovi i mogućnosti

Prilagođavanje našeg društva i grada klimatskim promjenama i smanjenje potrošnje energije u

nadolazećim godinama su pravi izazovi i istovremeno prilike za razvoj. To je također

odgovornost za oblikovanje grada u grad budućnosti. Izmjenama i dopunama energetske

strategije obuhvatit će se razdoblje od 2020. godine do 2025. godine, jer se mnoge mjere već

istražuju do 2030. godine.

Potrebno je postaviti ciljane vrijednosti za korištenje energije, emisije CO2 i udio OIE u smislu

definiranih ključnih ciljeva, koje želimo postići do 2025. i 2030. godine.

87

5.6.1. Pregled mjera po utvrđenim područjima

Područje 1: ODRŽIVO DJELOVANJE GRADA

MJERA 1: Osnivanje međusektorske gradske radne skupine

MJERA 2: Urbanističko planiranje u smjeru energetske učinkovitosti

MJERA 3: Osnivanje energetskog i klimatskog fonda za sufinanciranje EU projekata i OIE u

kućanstvima

MJERA 4: Zelena javna nabava

Područje 2: PLANIRANJE URBANISTIČKE ENERGETSKE INFRASTRUKTURE

MJERA 5: Priprema zakonskih osnova za prioritetno korištenje izvora energije za grijanje

MJERA 6: Povećanje energetske učinkovitosti sustava daljinskog grijanja i plinske mreže

MJERA 7: Proširenje plinske mreže i sustava daljinskog grijanja

MJERA 8: Katastar izvora energije i potrošača

MJERA 9: Uvođenje OIE u postojeću energetsku infrastrukturu

MJERA 10: Uspostavljanje srednjih sustava za uporabu OIE i proizvodnju topline i sustava

hlađenja

MJERA 11: Priprema demonstracijskih / pilot projekata OIE

MJERA 12: Korištenje energije vjetra

MJERA 13: Briga o modernoj infrastrukturi na polju proizvodnje i prijenosa električne

energije

Područje 3: UČINKOVITO KORIŠTENJE I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH

IZVORA ENERGIJE U ZGRADAMA

MJERA 14: Upravljanje energijom javnih zgrada – javni sektor kao primjer

MJERA 15: Provedba investicijskih i organizacijskih mjera za smanjenje potrošnje energije u

javnim zgradama

MJERA 16: Energetske obnove neprofitnih višestambenih zgrada u vlasništvu grada

MJERA 17: Sanacija unutarnje rasvjete u zgradama

MJERA 18: Priprema plana energetske sanacije većih kotlova javnim zgradama

MJERA 19: Korištenje lokalnih izvora energije u javnim zgradama

MJERA 20: Provođenje obrazovnih događaja za javne ustanove

88

MJERA 21: Promicanje sustava sunčeve energije kroz prijemnike solarne energije

MJERA 22: Promicanje ugradnje dizalica topline

Područje 4: ZELENA GOSPODARSTVA U GRADU

MJERA 23: Provedba aktivnog savjetovanja u gospodarstvu

MJERA 24: Prikupljanje i analiza podataka o glavnim industrijskim kotlovnicama u gradu

MJERA 25: Uspostava portala za umrežavanje lokalnih / regionalnih tvrtki

MJERA 26: Mikro daljinski sustavi na OIE

MJERA 27: Korištenje viška topline

Područje 5: ODRŽIVA RJEŠENJA U TRANSPORTU

MJERA 28: Uvođenje energetski učinkovitih vozila i alternativnih izvora u vozna sredstva

javne službe

MJERA 29: Uvođenje energetski učinkovitih vozila i alternativnih izvora u gradski javni

prijevoz putnika

MJERA 30: Izrada planova mobilnosti

MJERA 31: Racionalizacija isporuke robe za tvrtke u centru grada

MJERA 32: Promicanje održive mobilnosti u javnom i privatnom sektoru

Područje 6: MODERNA JAVNA RASVJETA

MJERA 33: Energetska sanacija javne rasvjete

MJERA 34: Ugradnja samodostatnih uličnih svjetala

Područje 7: SVIJEST I AKTIVNI GRAĐANI

MJERA 35: Provođenje informativnih, obrazovnih i savjetodavnih aktivnosti za građane na

temu energetske učinkovitosti i OIE

MJERA 36: Uspostava portala u svrhu promicanja učinkovite potrošnje energije i OIE

89

6. UBLAŽAVANJE I PRILAGODBA NA NEGATIVNE UTJECAJE KLIMATSKIH

PROMJENA

Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo

čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj

društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda

(ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na

postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje

razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Postoji neupitan znanstveni i

politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju, a koji je potvrđen

usvajanjem niza međunarodnih rezolucija i sporazuma. Tako Pariški sporazum o klimatskim

promjenama obvezuje države svijeta djelovati u dva smjera:

- poduzeti žurne mjere u smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se porast

temperature ograničio na 1,5 °C odnosno na 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje

i

- poduzeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kako bi se smanjile štete od

klimatskih promjena (na snazi je od 4. studenoga 2016. godine, potvrđen od strane EU-

a 5. listopada 2016. godine, a od strane Republike Hrvatske 17. ožujka 2017. godine).

Izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2019. godine daje podatak da

je globalni trend porasta temperature na + 1,1 °C te ako se nastavi povećavati

koncentracija stakleničkih plinova sadašnjom brzinom globalno zagrijavanje će

vjerojatno dosegnuti 1,5 °C između 2030. i 2052. godine (engl. Intergovernmental

Panel on Climate Change, IPCC).

Utjecaj klimatskih promjena ovisi o čitavom nizu parametara te će intenzitet utjecaja biti različit

ovisno o geografskom položaju, o stupnju razvijenosti i ranjivosti. Prema međunarodnim

rezultatima klimatskog modeliranja Sredozemna regija je prepoznata kao klimatski »vruća

točka« te je već dosegnut prosječni porast od 1,5 °C s posebno izraženim utjecajima klimatskih

promjena (ekstremni vremenski događaji, širenje sušnih područja, porast razine mora).

Sve je više dokaza da je Republika Hrvatska pod utjecajima klimatskih promjena, a s obzirom

na to da velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, on će rasti te se ranjivost na klimatske

promjene ocjenjuje kao velika. Klimatske promjene snažno utječu na okoliš te potenciraju

postojeće okolišne probleme poput pada bioraznolikosti i slabljenja usluga koje ekosustavi

90

pružaju. Ranjivost nekih gospodarskih sektora jest gotovo akutna naročito poljoprivrede,

šumarstva, ribarstva, energetike i turizma, jer uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o

klimatskim čimbenicima.

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) Republika Hrvatska spada u skupinu od tri

europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih

događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Računa se da su ti gubici u razdoblju

od 1980. do 2013. godine, odnosno kroz 33 godine bili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura,

odnosno u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje. Iznos ukupno prijavljenih šteta za razdoblje

od 2013. godine do 2018. godine, odnosno kroz 6 godina bili su oko 1,8 milijarde eura, što

iznosi oko 295 milijuna eura godišnje. Iznimni gubici su značajno porasli u 2014. i 2015. godini

(2 milijarde i 830 milijuna eura). Pojedini gospodarski sektori bili su u tom razdoblju značajnije

pogođeni. Prema nekim procjenama između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti

nanijeli su poljoprivrednom sektoru štetu od 173 milijuna eura, dok je suša 2003. godine

prouzročila štetu između 63 i 96 milijuna eura energetskom sektoru. Procjenjuje se, također, da

je u kolovozu 2003. godine stopa smrtnosti bila za 4 % viša zbog toplinskog udara. U tu analizu

nisu uključeni gubici ljudskih života, kulturnog nasljeđa i usluga ekosustava te se tek razvija

odgovarajuća metodologija za cjelovitu procjenu utjecaja klimatskih promjena.

Stupanj ranjivosti Hrvatske moguće je ocijeniti već i podatkom da je udio samo poljoprivrede i

turizma u ukupnom BDP-u u 2018. godini iznosio od jedne četvrtine ukupnog BDP-a.

Posljedično, iznimna ranjivost gospodarstva na utjecaje klimatskih promjena negativno se može

odraziti i na ukupni društveni razvoj, posebice na ranjive skupine društva. Zato se društva koja

na vrijeme ne počnu provoditi mjere prilagodbe realnosti klimatskih promjena mogu suočiti s

katastrofalnim posljedicama za okoliš i ekonomiju, čime se ugrožava njegov održivi razvoj.

Trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama danas, smanjit će trošak saniranja

mogućih šteta u budućnosti. Pri tome su naročito važne inovativne mjere, koje pridonose

jačanju otpornosti na klimatske promjene te ujedno pridonose smanjenju emisije stakleničkih

plinova (engl. adaptation-mitigation co-benefits).

Stoga je od prioritetne važnosti pokrenuti društveni proces prihvaćanja koncepta prilagodbe

klimatskim promjenama, utvrditi učinak klimatskih promjena na Republiku Hrvatsku, utvrditi

stupanj ranjivosti i odrediti prioritetne mjere djelovanja. Drugim riječima, potrebno je strateški

pristupiti procesu prilagodbe realnosti klimatskih promjena i iskoristiti mogućnosti koje one

predstavljaju kroz razvoj i primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj. Kroz Europski zeleni

91

plan (2019.) postavlja se strateški pristup u rješavanju problema utjecaja klimatskih promjena

kroz donošenje nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Važno je pri tome

osigurati da mjere prilagodbe klimatskim promjenama ujedno pridonose smanjenju emisija

stakleničkih plinova.

Klimatske promjene su prepoznate i kao »sigurnosna prijetnja, rizik i izazov za Republiku

Hrvatsku« stoga Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br.

73/17.) predviđa djelovanje u pravcu jačanja otpornosti na klimatske promjene i smanjenja

rizika. Zbog ugroze sigurnosti pojavio se i problem migracija ljudi, pa je tako na globalnoj

razini uveden pojam klimatski migranti, koji opisuje one ljude koji su zbog negativnih učinaka

klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih nepogoda prisiljeni preseliti se unutar države ili

migrirati u druge države. Ova posljedica pokazuje kako klimatske promjene zbog negativnog

utjecaja na prirodne ekosustave utječe neizravno i na cjelokupno društvo te ga destabilizira.

Potrebno je naglasiti kako su klimatske promjene često samo jedan od uzroka trajne migracije.

Ona je istodobno posljedica i loše lokalne infrastrukture, nedostatka prilagodbe na prirodnu

klimatsku varijabilnost i narušenog funkcioniranja društva zbog socioekonomskih razloga.

Postavljena je vizija »Republika Hrvatska otporna na klimatske promjene«, koja će se ostvariti

kroz postizanje cilja (a) smanjiti ranjivosti prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje

klimatskih promjena, kao i (b) jačanje otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Iako

je priroda sama po sebi ugrožena ona predstavlja okosnicu prilagodbe klimatskim promjenama.

Usluge ekosustava očuvane prirode podržavaju socioekonomski razvoj i jačaju otpornost

društva i gospodarstva na klimatske promjene. Treba također (c) iskoristiti potencijalne

pozitivne učinke klimatskih promjena. Provedbom Strategije prilagodbe ranjivi sustavi trebali

bi biti otporniji nego što su danas te korisniji u cjelokupnoj prilagodbi društva klimatskim

promjenama, a štete od elementarnih nepogoda bi trebale biti manje što će doprinijeti ostvarenju

dugoročnog održivog razvoja Republike Hrvatske.

Svrha je Strategije prilagodbe okupiti sve relevantne institucionalne, političke, gospodarske i

društvene dionike radi stvaranja dovoljno jake potpore provedbi zajedničkih mjera i aktivnosti

prilagodbe pri čemu je neophodan proaktivni pristup. To znači da djelovati, odnosno mjere

treba početi poduzimati odmah jer će bilo kakvo odgađanje smanjiti njihovu učinkovitost i

učiniti ih skupljima.

92

Strategija prilagodbe ima za cilj osvijestiti važnost utjecaja klimatskih promjena na društvo,

ukazati na prijetnje te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u

postojeće i nove politike, strateške i planske dokumente, programe i ostale aktivnosti koje se

provode na svim razinama upravljanja. U tom smislu ona treba pomoći da načelo prilagodbe

postane jedan od odlučujućih kriterija u planiranju i donošenja razvojnih odluka u budućnosti

na svim razinama vlasti. Time će se doprinijeti smanjenju ranjivosti okoliša, gospodarstva i

društva od klimatskih promjena te će se ukloniti mogući konflikti među sektorima u postupku

provedbe prilagodbe.

Unatoč značajnom napretku znanstvenih saznanja o klimatskim promjenama i njihovim

utjecajima postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za utjecaje klimatskih promjena i stupanj

ranjivosti pojedinih sektora. Stoga Strategija prilagodbe ima također za cilj potaknuti, odnosno

usmjeriti znanstvena istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih

promjena i smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena. Ulaganje u

istraživanje i razvoj je nužno kako bi se pronašla inovativna rješenja u prilagodbi klimatskim

promjenama, koja će biti od koristi za cijelo društvo u jačanju otpornosti na klimatske promjene.

93

7. MOGUĆNOSTI ZA FINANCIRANJE PROVEDBE MJERA I AKTIVNOSTI

Način provedbe Strategije razvoja Pametnog grada Nova Gradiška primarno se osigurava

privlačenjem sredstava potrebnih za provedbu mjera. Financijski plan treba sadržavati prikaz

potrebnih sredstava, razrađen po mjerama i izvorima financiranja. Okvirni financijski plan treba

biti izrađen na temelju kombinacije podataka akcijskog plana iz proračuna Grada Nova

Gradiška, te procjene mogućnosti privlačenja sredstava iz državnog proračuna i fondova

nacionalne razine. Također, bitno je napraviti procjenu i mogućnosti privlačenja sredstava iz

Europskih strukturnih i investicijskih fondova, te mogućnost financiranja iz drugih

međunarodnih izvora, ali i privatnog sektora kroz programe javno-privatnog partnerstva i

različitih drugih lokalnih izvora. Osiguranje i nabavljanje financijskih sredstava, njihovo

upravljanje kao i praćenje korištenja izuzetno su bitan čimbenik provedbe strategije. S obzirom

na to da je većina infrastrukturnih projekata zahtjeva i značajne kapitalne izdatke, a postojeći

nacionalni izvori financiranja trenutno ne posjeduju dovoljnu financijsku snagu kako bi se

navedeni projekti mogli u cijelosti financirati potrebno se u smislu financiranja usmjeriti na

Europske strukturne fondove (ESI) koji su namijenjeni za projekte zaštite okoliša, istraživanje

i inovacije, obrazovanje, jačanje kapaciteta javne uprave, informacijske i telekomunikacijske

tehnologije te razvoj malih i srednjih poduzeća predstavljaju Pored bespovratnih sredstava ESI

fondova koja se dodjeljuju tradicionalnim mehanizmima Europska unija je uspostavila i

nekoliko inovativnih programa kojima se potiče razvoj pametnih gradova:

Urbane inovativne akcije (UIA) – inicijativa Europske komisije koja gradovima u cijeloj

Europi pruža resurse za testiranje novih rješenja za suočavanje s održivim urbanim

razvojem koji su od značaja na razini Unije

Europski instrument za pomoć lokalnom energetskom razvitku (ELENA) – program

tehničke pomoći Europske investicijske banke i Europske komisije za pripremu

investicijskih projekata iz sektora energetske učinkovitosti, distribuiranih obnovljivih

izvora energije te gradskog prijevoza

Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) – instrument

tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za

obnovu i razvoj kojim se potpomaže priprema velikih infrastrukturnih projekata

povezanih s prometom, vodom, otpadom, energijom i gradskim prijevozom

94

CIVITAS Activity Fund – program za pružanje potpore aktivnostima s područja održive

urbane mobilnosti

Europski programi prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje

(INTERREG) – omogućavaju provedbu projekata koji promoviraju pametan i održiv

razvoj, istraživanje i demonstraciju pilot projekata te razmjenu znanja između europskih

gradova i regija.

95

8. ZAKLJUČAK

NACIONALNA STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO

2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU

U zaključku navodi:

Zaključna razmatranja Ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj je u 2017. godini

iznosila 8.866,2 kt pri čemu su tekuća goriva i prirodni plin zauzimali gotovo 70 % od ukupne

potrošnje energije. Tijekom razdoblja od 2012. do 2017. godine ukupna potrošnja energije rasla

je s prosječnom godišnjom stopom od 0,4 %, uz promjenu strukture korištenih energenata.

Neposredna potrošnja električne energije posljednjih godina je na približno istoj razini, ali njen

udio u bruto neposrednoj potrošnji lagano raste. Udio energije iz obnovljivih izvora energije se

u ukupnoj potrošnji također povećao. Osnovni ciljevi EU, a koji se odnose na energetski sektor,

primarno su određeni smanjenjem emisije stakleničkih plinova, udjelom obnovljivih izvora

energije te energetskom učinkovitošću. U skladu s navedenim, ciljano smanjenje emisije

stakleničkih plinova na razini EU je 40 % do 2030., u odnosu na 1990. godinu. Taj zajednički

EU cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova raspodijeljen je u dvije cjeline: za ETS sektor

određeno je smanjenje emisije od najmanje 43 % do 2030. godine u usporedbi s 2005. godinom,

dok je za ne-ETS sektore postavljen zajednički EU cilj do 2030. godine od najmanje 30 %

smanjenja emisija u odnosu na 2005. godinu, s obvezama u rasponu od -40 % do 0 % za različite

zemlje članice EU-a. Za Republiku Hrvatsku cilj smanjenja emisije za ne-ETS sektore iznosi

najmanje 7 %. Također, za očekivati je kako će u narednom periodu, a u skladu s najavama,

Europska komisija postaviti ambicioznije ciljeve vezane uz smanjenje CO2 na razini EU. Prema

scenariju umjerene energetske tranzicije (S2), očekivano smanjenje emisije stakleničkih

plinova iznosi oko 35 % do 2030. godine, odnosno 64 % do 2050. godine, u odnosu na 1990.

godinu. Prema scenariju ubrzane energetske tranzicije (S1), očekivano smanjenje emisije

stakleničkih plinova iznosi oko 38 % do 2030. godine, odnosno 74 % do 2050. godine. Istaknuti

ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova predstavljaju veliki izazov, ali su uz prikazane

pretpostavke ostvarivi. Strategija se temelji na očekivanjima tehnološkog razvoja te ukoliko

razvoj tehnologija i rast gospodarstva to bude omogućavao, postavljeni koncept tranzicije

omogućava i ubrzanje. Također, energetske uštede u kućanstvima, gospodarstvu i

poduzetništvu, kao i na razini vođenja energetskih sustava mogu doprinijeti smanjenju emisija

96

stakleničkih plinova. Ciljani udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije na razini EU

iznosi 32 % do 2030. godine. Očekivani udio OIE u oba promatrana scenarija iznosi oko 37 %

do 2030. godine, a što je posljedica povećanja udjela potrošnje električne energije, povećanja

proizvodnje električne energije iz OIE i smanjenja ukupne potrošnje energije. Za razdoblje do

2030. godine, EU je postavila okvirni (indikativni) cilj poboljšanja energetske učinkovitosti od

32,5 % u odnosu na projekciju potrošnje energije iz 2007. godine. Ciljevi su, u skladu s

Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, iskazani kao apsolutni iznos potrošnje

primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) te kao apsolutni iznos

neposredne potrošnje energije. Sukladno okvirnim ciljevima Republike Hrvatske, izraženim u

apsolutnim vrijednostima primarne i neposredne potrošnje energije, 65 smanjenje primarne

potrošnje do 2030. godine iznosilo bi 1 % prema scenariju S2 te 6 % prema scenariju S1, u

odnosu na 2017. godinu. Tranzicija energetskog sektora do 2050. godine je proces bez

povijesnog iskustva koji zahvaća sve sudionike u tehnološkom lancu gospodarenja energijom,

sve građane i gospodarske subjekte. Polazišta za predloženu tranziciju su preuzete

međunarodne obveze Republike Hrvatske, stanje gospodarstva i poduzetništva, stanje visoke

ovisnosti o uvozu energije s trendom povećanja uvoza, skromna energetska učinkovitost i

tehnološka zastarjelost. Okvir tranzicije energetskog sektora određuju posebnosti i specifičnosti

prilika i potreba energetskog sektora Republike Hrvatske. Tranzicija obuhvaća niz procesa koji

su pojedinačno suprotstavljeni, ali uklopljeni u jedinstvenu klimatsko-energetsku politiku

omogućavaju realizaciju postavljenih ciljeva. Tranzicija je dinamičan proces koji uključuje rast

standarda i kvalitete života, što znači i veće potrebe za energijom, ali i korištenje novih i

učinkovitih tehnologija. Izvjesne su rastuće potrebe za električnom energijom u sektoru

prometa, niskougljičnom gospodarstvu i turizmu. U narednih 30 godina trebalo bi značajno

promijeniti strukturu izvora električne energije radi ciljanog smanjenja potrošnje fosilnih goriva

u svim energetskim transformacijama kao i povećanje korištenja raspoloživog energetskog

potencijala. Tijekom sljedećih 30 godina planira se višestruko povećanje instalirane snage iz

OIE u odnosu na izgrađena proizvodna postrojenja u prethodnih 100 godina, uvažavajući

rastuće potrebe za električnom energijom uz istodobno smanjenje ovisnosti o uvozu električne

energije i smanjenje kontinuirane proizvodnje električne energije na fosilna goriva iz klasičnih

termoelektrana. Ovisno o rezultatima analize o potrebi energetske oporabe otpada u Republici

Hrvatskoj za proizvodnju energije moguće je koristiti i gorivo iz otpada / otpad na lokacijama

za koje analize pokažu okolišnu, ekonomsku i tehničku izvedivost. Očekuje se značajno

povećanje distribuirane proizvodnje električne energije te transformacija danas pasivne u

97

buduću aktivnu distribucijsku mrežu primjenom naprednih tehnologija u vođenju i upravljanju

distribucijskim mrežama (digitalizacija, automatizacija, ekspertni sustavi). Planira se izgradnja

tehnološki različitih spremnika energije (reverzibilne HE, baterije, VN bojleri u kombinaciji s

akumulatorima topline) kao potpora varijabilnosti proizvodnje OIE (VE i FN elektrane).

Rastuće potrebe za fleksibilnošću i uravnoteženjem energetskih sustava rješavat će se

povećanjem portfelja upravljivih regulacijskih usluga na strani proizvodnje i potrošnje energije,

prijelazom s nacionalnih tržišta na regionalna tržišta električne energije s konačnim ciljem

jedinstvenog tržišta EU uključujući i tržište pomoćnih usluga. Dosadašnje predtranzicijsko

razdoblje omogućilo je razvoj tehnologija iskorištavanja vjetra i sunca koje su postale

komercijalno isplative, detektiralo je probleme biosektora i razotkrilo probleme i ograničenja

administrativnog upravljanja energetskim sektorom. Ubrzanom zamjenom starijih mjerila s

multifunkcionalnim naprednim mjerilima električne energije ostvarit će se preduvjeti za

integraciju danas razdvojenih maloprodajnih i veleprodajnih tržišta električne energije u

jedinstveno, otvoreno tržište električne energije. Iznimno važna komponenta budućeg razvoja

jest nastavak otvaranja tržišta energije i jačanje tržišnih mehanizama, bez suvišnih

administrativnih zahtjeva s jasnim i postojanim institucionalno-regulatornim okvirom. To će

omogućiti pouzdanost u odlučivanju o dugoročnim kapitalnim investicijama u energetski

sektor, a jednako tako i aktivnije uključivanje u projekte istraživanja i razvoja novih

sofisticiranih tehnologija. Investicije u razvoj i revitalizaciju infrastrukturnih sustava trebaju

doprinijeti diverzifikaciji dobavnih pravaca, povećati sigurnost i kvalitetu opskrbe, omogućiti

bržu integraciju OIE i spremnika u sustav RH, smanjiti tehničkotehnološke gubitke u

infrastrukturnim sustava te doprinijeti povećanju prekograničnih kapaciteta u funkciji

razigravanja regionalnih tržišta s konačnim ciljem integracije u jedinstveno energetsko tržište

EU. Temeljna komponenta tranzicije energetskog sektora je povećanje energetske

učinkovitosti, koja će se rješavati kroz zakonodavstvo, definirajući standarde i norme izgradnje

infrastrukturnih sustava, energetskih objekata i korištenja uređaja, usmjeravanje prema

učinkovitijim tehnološkim rješenjima, a i isključivanjem s tržišta uređaja koji ne zadovoljavaju

minimalne standarde. Značajan doprinos povećanju energetske učinkovitosti omogućuje

izgradnja visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja i integriranih dizalica topline u sustave

daljinskog grijanja velikih gradova. Najveći izazov je energetska obnova zgrada koja će

zahtijevati određena sredstva potpore i angažiranje velikog građevinskog potencijala. Druga

komponenta su obnovljivi izvori koji će potaknuti tranziciju od korištenja fosilnih goriva prema

98

električnoj energiji. Važna sastavnica tog procesa je upotreba komercijalno isplative

tehnologije te njezino korištenje u okviru otvorenog tržišta, bez državnih potpora.

Rekonstrukcijom i proširenjem mreže toplinskih sustava velikih gradova omogućit će se

priključenje novih kupaca, integracija toplinskih pumpi velikih snaga i geotermalnih izvora uz

smanjenje tehničkih gubitaka, stvaranje preduvjeta za niskotemperaturni pogon toplinskih

sustava te širu primjenu daljinskih sustava za potrebe grijanja i hlađenja. Prirodni plin će imati

značajnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo kao fosilno gorivo s najmanjom

emisijom CO2 te kroz korištenje plinskog sustava za transport i distribuciju dekarboniziranih

plinova. Osiguranje zadovoljavajuće razine sigurnosti opskrbe plinom moguće je razvojem

domaće proizvodnje i/ili izgradnjom novih dobavnih kapacitete te razvojem podzemnih

skladišta plina. Sigurnost opskrbe naftom i naftnim derivatima predviđa se unaprjeđivati kroz

sustav obveznih zaliha, povećanjem domaće proizvodnje, modernizacijom rafinerijskog sektora

te daljnjom modernizacijom i dogradnjom naftovodno skladišne infrastrukture. Tranzicija

energetskog sektora je veliki izazov za istraživanje, razvoj novih industrija i poduzetništva,

digitalizaciju energetike te ima pozitivan utjecaj na socijalnu politiku i društvo u cjelini.

Tranzicija uključuje razvoj energetske infrastrukture, snažnije povezivanje mrežne

infrastrukture sa svim susjedima, regionalnu suradnju i razvoj tržišta. Tranzicija energetskog

sektora je ekonomski održiva i u konačnici neće izazvati veće troškove u strukturi troškova

krajnjih kupaca. S tranzicijom se mijenja i karakter troškova, povećavaju se investicijski

troškovi, a smanjuju operativni troškovi i troškovi za energiju. Korist će osjetiti krajnji kupci

koja prije provedu energetsku obnovu zgrada.

Predložena tranzicija ne zahtijeva sredstva iz proračuna s aspekta državnih potpora, a ima veliki

potencijal za gospodarski razvoj i povećanje prihoda proračuna. Tranzicija omogućuje razvoj

tehnološki različitih energetskih projekata, daje okvir za ubrzanje rješavanja regulatorno-

administrativnih prepreka i uspostavu tržišnih odnosa, prepoznaje značaj kružnog

gospodarstava u upravljanju otpadom kao i potencijal za intenzivnije korištenjem biomase i

bioplina u energetskom sektoru.

Strateškim planom energetske učinkovitosti grada Nova Gradiška za razdoblje od 2020. do

2025. godine definirane su mjere i aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti na području

grada Nova Gradiška za razdoblje od pet godina, u skladu sa Zakonom o energetskoj

učinkovitosti (NN 127/14, 116/18).

99

U sklopu Strateškog plana ukupno je identificirano 6 mjera od čega se 4 mjere odnose na sektor

javnih ustanova kojima je Grad vlasnik ili osnivač, 1 mjera odnosi se na aktivnosti informiranja

i edukacije, 1 mjera iz sektora prometa.

Za provedbu svih identificiranih mjera potrebna su značajna financijska sredstva te su kao

glavni izvor financiranja predvidjeti strukturne fondove koji su ovog trenutka raspoloživi za

provedbu Strateškog plana.

Izradom Strateškog plana energetske učinkovitosti grada Nova Gradiška za razdoblje od 2020.

do 2025. godine Grad Nova Gradiška ispunjava zakonsku obavezu, ali još važnije definira

mjere za povećanje energetske učinkovitosti te plan njihove provedbe.

1

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE STRATEGIJE

GRADA NOVE GRADIŠKE

Project implemented by / Projekt provode:

This project is co-financed by the European Union through the Interreg IPA Cross-border Co-operation programme Croatia-Serbia 2014-2020 / Projekt sufinancira Europska Unija putem Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska - Srbija 2014-2020 This document has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the City of Nova Gradiska and in no way be taken to reflect the views of the European Union / Ovaj dokument je izrađen uz pomoć Europske unije. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Grada Nove Gradiške i ni na jedan način se ne može smatrati stavom Europske Unije.

1

SADRŽAJ

1.0. Uvod 1

2.0. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors – CoM) 1

3.0. Međugranična suradnja BIOSOL 3

4.0. Vizija Grada Nove Gradiške i ciljevi koje treba ostvariti 3

5.0. Društveno-ekonomska, klimatska i okolišna pozadina grada 5

6.0. Postojeća opskrba energijom Grada Nova Gradiška 7

7.0. Dosadašnji projekti vezane uz energetesku učinkovitost i prilagodbu

klimatskim promjenama 8

8.0. Propisane aktivnosti sukladno Strategiji razvoja Grada Nova Gradiška do

2020. 9

9.0. Analiza ostvarenih ciljeva za postizanje strateškog cilja 2 Održiv rast –

Učinkovito upravljanje resursima, infrastrukturom i zaštitom okoliša 20

10.0.

Definiranje daljnjih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, primjene

obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova na

području Grada Nova Gradiška 22

10.1. Nadsektorske mjere 23

10.2. Sektor gospodarenja otpadom 26

10.3. Korištenje obnovljivih izvora energije 28

10.4. Energetska učinkovitost 30

10.5. Sektor šumarstva 32

10.6. Vodoopskrba i odvodnja 33

10.7. Prometni sektor 34

11.0. Ljudski kapaciteti Grada Nova Gradiška za provođenje mjera 35

12.0. Uključivanje ključnih interesnih skupina i ostalih dionika 35

13.0. Financijska sredstva 36

1

1.0. Uvod

Globalno zagrijavanje i klimatske promjene nezaobilazni su opći svjetski problem i opasna

prijetnja brojnim aspektima života i razvoja na Zemlji. Duboka je i realna zabrinutost

čovječanstva zbog klimatskih promjena, porasta potrošnje energije, povećane ovisnosti uvozu

fosilnih goriva, te njihovim štetnim utjecajima na okoliš i gospodarstvo. Republika Hrvatska se

trenutno nalazi u relativno nezavidnom energetskom položaju. Potrošnja energije je iz godine

u godinu sve veća, pritisak na povećanje cijena energije je sve veći a isto tako i uvozna

komponenta energije. Sustavno gospodarenje energijom je zapravo temelj održivog razvitka.

Realno stanje zahtijeva brze i učinkovite odgovore na lokalnim i nacionalnim razinama, ali i

intenzivnu suradnju i sinergiju na međunarodnom planu.

Pri planiranju i izradi Akcijskog plana potrebno je uzeti u obzir nacionalne propise i

međunarodne obveze. Pripremajući Akcijski plan, posebno je uzet u obzir sadržaj Zakona o

energiji i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Ovaj

akcijski plan proizlazi iz analize postojećeg stanja, ciljeva i potencijala Grada Nove Gradiške u

njivom ostvarivanju. U definiranju mjera, naglasak je stavljen na energetsku učinkovitost, koja

je najisplativija mjera za postizanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanje

ciljanog udjela obnovljive energije u konačnoj bilanci korištenje energije od 2020. do 2030.

godine.

Svi razmatrani sektori vezani su uz Grad Novu Gradišku kao vlasnika zgrada, motornih vozila,

komunalne infrastrukture i objekata javne rasvjete. U tom smislu, energetska strategija je

analizirala postojeće stanje u navedenim sektorima i potencijale nadogradnje tih istih kako bi

se postigle uštede energije i smanjile emisije stakleničkih plinova. Navedeni pristup je u skladu

s preporukama Europske komisije, te je za potrebe izrade ovog Akcijskog plana energetska

potrošnje Grada Nove Gradiške podijeljena su na tri osnovna sektora: zgradarstvo, promet i

javnu rasvjetu. Dodatno su na temelju zahtjeva uzeti u obzir i dodatni sektori kao što su

komunalna infrastruktura u vidu vodoopskrbe te sektor gospodarenja otpadom.

Ovaj Akcijski plan predstavlja skup mjera, aktivnosti i organizacijskih pravila s jedinstvenim

ciljevima koji su obrazloženi u Energetskoj strategiji. Grad Nova Gradiška jedan je od

predvodnika održivog razvoja gradova i općina u Brodsko-posavskoj županiji te se aktivno

uključuje u provedbu energetski održive politike iz područja zgradarstva, javne rasvjete i

prometa na svom području. Svrha ovog dokumenta je utvrditi aktivnosti i mjere koje Grad Nova

Gradiška može provesti kako bi povećao prilagodbu nadolazećim klimatskim promjenama.

2.0. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors – CoM)

Prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Europskoj

uniji (EU) odgovorna su za 80 % energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim

trendom porasta od 1,9 %. Upravo iz tog razloga, postavljeni cilj Europske komisije o

smanjenju emisije stakleničkih plinova za više od 20 %, do 2020. g., može se ostvariti samo

ako se u proces uključe i lokalne vlasti, lokalni investitori i gospodarstvenici, obrazovne i

znanstvene institucije, građani i nevladine udruge. Zajedno s nacionalnim vladama, lokalne i

regionalne vlasti država članica EU dijele odgovornost i aktivno preuzimaju obveze za borbu

protiv globalnog zagrijavanja kroz programe učinkovitog korištenja energije, korištenja

obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva.

2

Tijekom Energetskog tjedna, Europska komisija je 29. siječnja 2008. pokrenula veliku

inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih europskih gradova u trajnu

mrežu gradova s ciljem razmjene iskustava u praktičnoj provedbi djelotvornih mjera za

poboljšanje energetske učinkovitosti urbanih sredina. Sporazum gradonačelnika (Covenant of

Mayors) je odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalne promjene klime, te prva

i najambicioznija inicijativa Europske komisije koja izravno potiče lokalne vlasti i građane na

njihovo aktivno uključivanje u zajedničku borbu protiv globalnog zatopljenja.

Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na provedbu konkretnih mjera

energetske učinkovitosti kojima će u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO2 u svom

gradu za više od 20 % na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007.

godine. Uloge lokalnih vlasti definirane Sporazumom gradonačelnika su sljedeće:

- Provedba programa za štednju energije i primjenu drugih mjera energetske učinkovitosti

u javnim objektima u vlasništvu gradova,

- Smanjenje potrošnje energije za javni prijevoz i rasvjetu,

- Sustavno planiranje razvitka gradova i racionalno korištenja zemljišta te optimalna

organizacija sustava javnog prijevoza u cilju racionalnog korištenja energije,

- Educiranje, informiranje i motiviranje građana, tvrtki i drugih lokalnih subjekata kako

koristiti energiju na učinkovitiji način, djelovanje na razvoj svijesti o važnosti korištenja

obnovljivih izvora energije te davanje potpore politikama primjene obnovljivih izvora

energije i ekološko prihvatljivih goriva,

- Promicanje lokalne proizvodnje energije i korištenja obnovljivih izvora energije,

poticanje provedbe projekata obnovljivih izvora energije pružajući financijsku potporu

lokalnim inicijativama.

Sporazumom su definirane i konkretne aktivnosti koje treba provesti:

- Izrada inventara emisija stakleničkih plinova kao temelja za izradu Akcijskog plana

energetski održivog razvitka grada (u daljem tekstu Akcijskog plana); Akcijski plan

energetski održivog razvitka

- Izrada i provedba Akcijskog plana te podnošenje izvješća o njegovoj realizaciji

Europskoj komisiji svake dvije godine;

- Prilagođavanje organizacije gradske strukture te osiguravanje dostatnih ljudskih

potencijala za provođenje svih potrebnih aktivnosti;

- Redovno informiranje građana i lokalnih medija o rezultatima provedbe Akcijskog

plana;

- Informiranje građana o mogućnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti

način, Organiziranje Energetskih dana (Dana Sporazuma gradova), konferencija,

stručnih skupova i tribina u suradnji s Europskom komisijom, obrazovnim i

znanstvenim institucijama, te drugim zainteresiranim subjektima;

- Prisustvovanje i doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU i drugim stručnim

događanjima o energetski održivoj Europi,

- Razmjena iskustava i znanja s drugim glavnim gradovima, regijama i općinama u zemlji

i inozemstvu.

Obveze potpisnika Sporazuma povezane su s okvirom za klimatsku i energetsku politiku EU-a:

klimatsko-energetski paket EU-a za 2020. namijenjen je potpisnicima koji su se pridružili

3

između 2008. i 2015., a okvir klimatske i energetske politike za 2030. i Strategija prilagodbe

klimatskim promjenama potpisnicima koji su se pridružili nakon 2015. godine.

Potpisnici Sporazuma obvezuju se da će usvojiti integrirani pristup ublažavanju i prilagodbi

klimatskim promjenama. Od njih se zahtijeva da, u roku od dvije godine od pridruživanja,

izrade Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, čiji su ciljevi smanjenje emisije

CO2 za najmanje 40 % do 2030. i povećanje otpornosti prema klimatskim promjenama.

Danas okuplja više od 7 tisuća tijela lokalne i regionalne vlasti u 57 zemalja, koristeći prednosti

pokreta koji ujedinjuje brojne dionike širom svijeta te metodološku i tehničku potporu koju

pružaju nadležni uredi. Grad Nova Gradiška, iako nije potpisnik navedenog sporazuma, sve

navedene ciljeve prihvaća kao svoje ciljeve glede klimatski održivog razvoja u razdoblju do

2030. godine.

3.0. Međugranična suradnja BIOSOL

Dana 12. studenog 2019. godine u prostoru Turističke zajednice Nove Gradiške potpisan

Sporazum o suradnji Grada Nove Gradiške i Grada Šabca u sklopu projekta BIOSOL – upotreba

biomase i solarne energije kao obnovljivih izvora održive i efikasne energije za samostalne

društvene namjene.

Cilj projekta je povećati upotrebu održive energije i energetske efikasnosti u prekograničnom

području uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

u području projekta. Specifični ciljevi odnose se na povećanje infrastrukturnih kapaciteta za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te upoznavanje javnosti i drugih ciljanih skupina s

društveno-ekonomskim koristima energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije

te praktičnosti primjene mjera unapređenja energetske učinkovitosti.

Specifično, za Grad Novu Gradišku kao glavne aktivnosti projekta ističu se izgradnja solarne

elektrane snage 0,5 MW uz upotrebu fotonaponskih ćelija uz razvoj pametnog sustava kontrole

potrošnje proizvedene energije te postavljanje „solarnog drva“ s punjačima za mobilne uređaje

te analizu dostupnosti tržišta biomase iz poljoprivrede i šumarstva s ciljem utvrđivanja

potencijala izgradnje elektrane na biomasu kao budućeg projekta.

4.0. Vizija Grada Nove Gradiške i ciljevi koje treba ostvariti

Klimatske se promjene očituju u različitim vremenskim i prostornim mjerilima. Općeniti

zaključci upućuju na činjenicu da se očekuje značajan porast u intenzitetu učinaka klimatskih

promjena tijekom 21. stoljeća. Klimatske se promjene osjećaju u gotovo svim prirodnim

sustavima, te sektorima ljudskog djelovanja, a od kojih su neki izrazito osjetljivi. Kako bi se

smanjili utjecaji potencijalnih nepovoljnih učinaka klimatskih promjena po urbane regije,

gradove i naselja, njihovu infrastrukturu i okoliš, te po ljude i sve ostale oblike živog svijeta, a

koji su u direktnoj vezi s navedenim sustavima, uspostavljanje dugoročnih politika ublažavanja

i prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini sve je češća pojava. Uspostavljanje

navedenih dugoročnih politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj

razini temelji se na provedbi analize ranjivosti područja na potencijalni učinak (promjenu), a u

4

skladu s potencijalnim intenzitetom klimatskih utjecaja, te procjenom rizika negativne

promjene u odnosu na osnovnu razinu iste.

Ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama i zaštita ozonskog sloja,

u svrhu održivog razvoja, temelji se na načelima zaštite okoliša određenim zakonom kojim se

uređuje područje zaštite okoliša i zahtjevima međunarodnog prava i pravne stečevine Europske

unije što je propisano Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19).

Za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog

sloja primjenjuju se i odredbe navedenog zakona kojim se uređuje područje zaštite okoliša i

drugih relevantnih propisa.

Sektori koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama su:

- hidrologija i vodni resursi;

- poljoprivreda;

- šumarstvo;

- biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosustavi;

- biološka raznolikost i morski ekosustavi;

- upravljanje obalom i obalnim područjem;

- turizam;

- ljudsko zdravlje.

S obzirom na navedeno, vizija Grada Nove Gradiške je: mali suvremeni grad zadovoljnih ljudi

s konkurentnim gospodarstvom, atraktivnom prirodnom i kulturnom baštinom, koji svoj razvoj

temelji na tradicijskim vrijednostima i održivom razvoju. Kako bi ostvario tu viziju, Grad Nova

Gradiška je, između ostaloga, potpisnik Sporazuma BIOSOL, te je izradio nacrt Energetske

strategije iz koje će ovim Akcijskim planom kao njenim dodatkom proizaći mjere koje Grad

namjerava provoditi do 2030. godine.

Pri koncipiranju ovih mjera u obzir je uzeta i vizija Grada Nove Gradiške. Vizija razvoja grada

Nove Gradiške se razrađuje kroz hijerarhiju ciljeva i mjera. Pet specifičnih ciljeva, a koji se

dalje konkretiziraju kroz niz mjera, su:

1. Poticati konkurentno gospodarstvo

2. Razvijati gospodarstvo održivim korištenjem prirodnih resursa

3. Poticati ruralni razvoj

4. Kontinuirano povećavati kvalitetu življenja

5. Jačati kapacitete upravljanja gradom

Na temelju navedenog, definiraju se dugoročni strateški ciljevi: Održivi razvoj, očuvanje i

optimalna alokacija resursa, Uspješno gospodarstvo, Visoka kvaliteta usluga za stanovništvo,

Očuvanje i zaštita okoliša te energetska i resursna učinkovitost, Aktivno praćenje svih pojava i

dobro upravljanje.

5

5.0. Društveno-ekonomska, klimatska i okolišna pozadina grada

Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske, drugi je grad po veličini

u Brodsko-posavskoj županiji, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb –

Slavonski Brod – Beograd, željeznička pruga Zagreb – Vinkovci, a kroz grad prolazi i državna

cesta prema Požegi i Našicama. Novoj Gradiški teritorijalno pripadaju 4 naselja, to su:

Kovačevac, Nova Gradiška, Ljupina i Prvča.

Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine u Novoj Gradiški živi 14.229 stanovnika

Površina Grada Nova Gradiške je 49,58 km2, a s obzirom na broj stanovnika, prosječna gustoća

naseljenosti: 287 stanovnika/km2. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti na području Grada najviše je zaposlenih u

prerađivačkoj industriji (662) te u trgovini na veliko i na malo i popravku motornih vozila i

motocikala (637). Navedene djelatnosti zapošljavaju 34,57 % od ukupnog broja radnika u

Novoj Gradiški. Ostale djelatnosti značajne prema broju zaposlenih su: poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo; obrazovanje; građevinarstvo te javna uprava i obrana.

Nalazi se u području umjerene kontinentalne klime s rijetko izraženim meteorološkim

ekstremima za koju je karakteristično da srednje mjesečne temperature prelaze 10°C tijekom

više od četiri mjeseca te da su srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Na području

Brodsko-posavske županije srednja godišnja temperatura iznosi 10,4°C, pri čemu je najtopliji

mjesec srpanj s prosječnom temperaturom od 20,4°C, dok je najhladniji mjesec siječanj s

prosječnom temperaturom od -2,4°C. Prosječna količina oborina u županiji iznosi 700-800 mm,

prema čemu je pripada umjereno kišnoj klimi. Srednja godišnja količina oborina na području

županije izmjerena na postaji Slavonski Brod se kreće oko 700-725 mm godišnje pri čemu je

najviše oborine u 2016. i 2017. godini zabilježeno u proljetnim mjesecima (lipanj i svibanj),

dok je najmanje oborina zabilježeno u ljetnim mjesecima. Na području Brodsko-posavske

županije karakteristični su sjeveroistočni vjetrovi koji pušu najčešće u zimskom dijelu godine

te donose hladno i vedro vrijeme. U ruži vjetrova prevladavaju strujanja iz smjerova zapad-

jugozapad i istok-sjeveroistok. U županiji najvjetrovitije je područje na obroncima Psunja gdje

srednje godišnje brzine vjetra ne prelaze 5,5 m/s.

Prikaz geoloških odnosa razmatranog terena temelji se na geološkim podacima iz osnovne

geološke karte RH, list „Nova Gradiška“ Šire područje oko lokacije zahvata je izgrađeno od

naslaga kvartarne starosti koje se sastoje od: pleistocenskog proluvija (pr), jezersko-barskih

sedimenata te kvartarnih pijesaka, šljunaka i glina. Sjeverno od predmetne lokacije se nalazi

jugozapadna padina Požeške gore koja je rasjedom odvojena od Savske depresije. Podnožje

Požeške gore je izgrađeno od pliocenskih šljunaka, pijeska, lapora, gline i ugljena.

U sklopu sezmioloških istraživanja za povratni period od 200 godina za šire područje zahvata

može se konstatirati da se nalazi na području intenziteta seizmičnosti do 6°. Za povratni period

od 200 godina, prema istom izvoru područje je intenziteta seizmičnosti od 8° po MCS ljestvici.

Na temelju navedenog određene su površine maksimalnih intenziteta potresa, odnosno

proračuni građevina visokogradnje koje se za navedeno područje moraju projektirati na

maksimalno opaženi intenzitet potresa od 8° po MCS ljestvici.

Na području Grada Nove Gradiške nije uspostavljen sustav kontinuiranog mjerenja

koncentracija onečišćujućih tvari u zraku i kvalitete oborina. Podaci o kakvoći zraka šireg

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonski_Brod

https://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vinkovci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%BEega

https://hr.wikipedia.org/wiki/Na%C5%A1ice

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kova%C4%8Devac_(Nova_Gradi%C5%A1ka)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljupina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Prv%C4%8Da

6

područja lokacije zahvata temelje se na Godišnjem izvješću o praćenju kakvoće zraka na

području Republike Hrvatske za 2018. g. (MZOE, Klasa: 351-02/19-26/06, Urbroj: 378-19-5,

listopad 2019.). Prema članku 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama

onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), lokacija zahvata nalazi se u

zoni s oznakom HR 2 Kontinentalna Hrvatska (izuzimajući aglomeraciju HR ZG).

Šire predmetno području karakterizira antropogeni krajobraz heterogenih značajki. To je

pretežito nizinski krajobraz koji se smjestio uz rijeku Savu, u čijoj strukturi prevladavaju

elementi kulturnog krajobraza s prostranim obradivim površinama, livadama, urbanom

sredinom i okolnim naseljima nepravilnog tipa. U nešto manjoj mjeri na razmatranom području

zastupljena je i vegetacija šuma tj. sastojine hrastovo-grabovih šuma, čistih grabovih te

poplavnih šuma hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe.

Na području grada Nova Gradiške nalazi se 12 kulturnih dobara. 3 dobra pripadaju kategoriji

sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji muzejska građa, 2 dobra pripadaju

kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština, 1 dobro

pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština,

1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji memorijalna

baština.

Grad Nova Gradiška se nalazi unutar slivnog područja „Šumetlica-Crnac“ koje se, prema

konfiguraciji terena, dijeli na brdski (sjeverni) dio površine 469,02 km2 i nizinski (južni dio)

površine 514,13 km2. Vodotok Šumetlica izvire na južnim padinama Psunja i gravitira na jug

gdje se južno od autoceste Zagreb – Lipovac, kod naselja Visoka Greda, ulijeva u lateralni kanal

Trnava, a on se ulijeva u rijeku Savu. Ukupna duljina vodotoka Šumetlica je oko 20 km, a

glavna pritoka mu je potok Bačica koji se u Šumetlicu ulijeva na području naselja Cernik.

Potočić Laminac je pritoka Šumetlice na sjevernom ulazu u Novu Gradišku. Najveće naselje u

slivu je Nova Gradiška, a od ostalih naselja južno je naselje Prvča i Visoka Greda, a sjeverno

Cernik i Cernička Šumetlica. Područje sliva presijeca niz prometnica: autocesta Zagreb –

Lipovac, željeznička pruga Zagreb – Vinkovci i regionalna cesta N. Gradiška – S. Brod.

Prema Izvatku iz Registra vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-

2021. (Hrvatske vode, lipanj 2019.), na širem predmetnom području nalaze se vodna tijela

površinskih voda CSRN0072_001 (Trnava), CSRN0134_002 (Rešetarica), CSRN0192_001

(Šumetlica), CSRN0288_001 (Lufina), CSRN0334_002 (D), CSRN0334_001 (D-1),

CSRN0366_001 (Starča) te CSRN0532_001 (Ljufina Korasno). Predmetno područje se nalazi

u grupiranom vodnom tijelu podzemne vode Lekenik – Lužani koje ima oznaku koda CSGI_28.

Uvidom u važeću prostorno plansku dokumentaciju vidljivo je da se Grad Nova Gradiška ne

nalazi na području zona sanitarne zaštite izvorišta. Članak 102. Prostornog plana uređenja

Grada Nove Gradiške (Novogradiški glasnik – službeno glasilo Grada Nova Gradiška, br.

06/99, 01/03, 07/04, 02/07, 10/14, 06/16, 07/18 i 09/18 – pročišćeni tekst) navodi kako na

prostoru Grada Nova Gradiška nema izvorišta i/ili vodozaštitnih zona na kojima se utvrđuju

posebni režimi zaštite.

Unutar područja Grada se ne nalazi područje ekološke mreže koje je proglašeno Uredbom o

ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13, 105/15). U neposrednoj blizini predmetne

lokacije, na udaljenosti od oko 600 m južno, nalazi se područje očuvanja značajno za ptice

7

(POP) HR1000004 Donja Posavina. Osim prethodno navedenog područja ekološke mreže, na

širem području (na udaljenosti većoj od 1 km) lokacije zahvata nalaze se:

područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001311 Sava nizvodno

od Hruščice, južno na udaljenosti od oko 5,3 km te,

područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000416 Lonjsko polje,

jugozapadno na udaljenosti od oko 13,5 km.

Tip vegetacije koji prevladava na užem području Grada Nove Gradiške je nizinski tip

vegetacije. Predmetno područje je većim dijelom okruženo obrađenim oranicama pod

poljoprivrednim kulturama, na kojima je široko rasprostranjena korovna i ruderalna vegetacija

u kojoj prevladavaju kozmopolitske vrste poput koprive (Urtica dioica), divljeg pelina

(Artemisia vulgaris), čička (Arctium lappa), širokolisnog trputca (Plantago major), tupolisne

kiselice (Rumex obtusifolius), dlakavog šupljozuba (Galeopsis pubescens) i drugih. S obzirom

na to da je lokacija zahvata smještena u poljoprivrednom području u neposrednoj blizini naselja,

na lokaciji se očekuju životinjske vrste koje žive u blizini čovjeka. Na predmetnom području,

okolnim oranicama, u vrtovima i kultiviranim površinama, prisutne su različite vrste glodavaca,

kao npr. europska krtica (Talpa europaea), poljska voluharica (Microtus arvalis), obični puh

(Myoxus glis), vrtni puh (Eliomys quercinus), poljski miševi (Apodemus sp.), vjeverica (Sciurus

vulgaris) i dr.

Prema isječku iz digitalne Pedološke karte Republike Hrvatske planirani zahvat se nalazi na

području hidromorfnog tla, močvarno glejno, vertično. Hidromorfna tla karakterizira

povremena ili trajna zasićenost zemljišnog profila površinskom i/ili podzemnom vodom.

6.0. Postojeća opskrba energijom Grada Nova Gradiška

Za opskrbu električnom energijom te održavanje elektroenergetskog sustava na području Grada

Nove Gradiške zadužen je HEP – Operater distribucijskog sustava d.o.o. koji pokriva područje

od 49,58 km² i Hrvatski operator prijenosnog sustava – HOPS d.o.o. Zagreb. Opremljenost

prostora vodovima i uređajima nepokretnih i pokretnih telekomunikacija u skladu je s planom

opskrbe. Područjem Nove Gradiške prolazi nadzemni dalekovod od TS 110/35/10 kV (110 kV

i 35 kV zračni i podzemni dalekovodi u vlasništvu HEP-a i 110 kV zračni i podzemni dalekovod

u vlasništvu HOPS-a Zagreb) koji je povezan sa središtem Brodsko-posavske županije

Slavonskim Brodom – TS 110/35 kV. Privatni investitori planiraju izgradnju elektrana na

biomasu. U desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže Elektre Slavonski Brod

planirana je: izgradnja kabelskog dalekovoda od Nove Gradiške do Industrijskog parka Nova

Gradiška, izgradnja kabelskog dalekovoda od postojećeg zračnog dalekovoda za Naplatne

kućice do Precrpne stanice Ljupina, izgradnja kabelskog dalekovoda od postojećeg zračnog

dalekovoda Nova Gradiška 1 – Donji Bogićevci do Odlagališta Šagulje-Ivik, zamjena dva

postojeća transformatora od 4 MVA s transformatorima od 8 MVA u TS35/10 kV Nova

Gradiška 2 te postupni prijelaz s 10 kV na 20 kV naponsku razinu. Plin se na područje Grada

Nova Gradiška dobavlja kroz transportni sustav kojim upravlja operator sustava „Plinacro“

d.o.o. Dužina izgrađenog PE distributivnog plinovoda iznosi 110,3 km. Na području Grada

izgrađeno je 2.900 priključaka za osobne potrebe, uglavnom kućanstava. Cijelo područje Grada

u potpunosti je plinoficirano, a za održavanje je zadužena tvrtka Plin projekt d.o.o. Sadašnja

dužina ST plinovoda iznosi 86,2 km, a NT plinovoda 24,1 km.

8

7.0.Dosadašnji projekti vezane uz energetesku učinkovitost i prilagodbu klimatskim

promjenama

Grad Nova Gradiška je prepoznao energetsku učinkovitost, održivi razvoj i zaštitu okoliša kao

imperative 21. stoljeća, te poštujući načela vizije Energetske strategije Republike Hrvatske

kontinuirano analizira i razvija smjernice u osmišljavanju i provedbi projekata iz gore

navedenih područja na lokalnoj razini, tako postavljajući čvrste temelje održivog razvoja grada,

čija uspješna realizacija rezultira višestrukom koristi za, prvenstveno, građane i gospodarstvo

na području Grada.

1. Između grada Nove Gradiške i Jadro –Lux d.o.o., kao pružatelja energetske usluge,

potpisan je ugovor o pružanju energetske usluge u uštedi električne energije u javnoj

rasvjeti grada Nova Gradiška. Radi se o energetskoj uštedi električne energije u javnoj

rasvjeti na području Grad Nova Gradiška čijom će se zamjenom postojećih rješenja u

jasnoj rasvjeti, smanjiti potrošnju električne energije primjenom učinkovitih svjetiljki

na bazi LED tehnologije, a ukupno će se zamijeniti 1.484 rasvjetna tijela u roku od 200

dana. Planirana ušteda na godišnjoj bazi je 212.273 kWh. Ukupna vrijednost projekta je

5.910.000,00 kn financirana iz ostvarenih ušteda. LED rasvjetom u potpunost će se

smanjiti emisija ugljikovog dioksida, dok će istovremeno povećati kvaliteta rasvjete i

poboljšati izgled Grada.

2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je sufinancirao sanaciju odlagališta

Šagulje-Ivik koje će biti u funkciji do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje

otpadom. Na odlagalište otpada Šagulje-Ivik komunalni se otpad odlaže od 1997.

godine, sukladno odredbama odluke Gradskog vijeća iz iste godine. Odluka je donesena

na temelju rezultata Studije pogodnosti lokacije izrađene od strane Urbanističkog

instituta Hrvatske. Na odlagalište se odlaže isključivo komunalni otpad, iz oko 10.500

kućanstava s približno 32.000 stanovnika. Godišnje se odloži između 14.000 i 20.000 t

komunalnog otpada. Dio odlagališta na kojem se danas odlaže otpad zauzima površinu

od cca 3,5 ha. Osnovnu stacionarnu opremu čine: mosna vaga, kontejner za osoblje,

10-ak kontejnera za određene vrste otpada, te posude za zbrinjavanje problematičnog

otpada, agregat za napajanje pumpi za recirkulaciju procjednih voda, baklja za

spaljivanje plinova (u funkciji od rujna 2017. godine) čijom upotrebom se smanjuju

emisije metana kao stakleničkog plina u zrak.

3. Reciklažno dvorište Šagulje-Ivik u Novoj Gradiški otvoreno je krajem kolovoza.

Ukupna vrijednost projekta je gotovo 6,8 milijuna kuna, od čega bespovratna

sredstva iznose 4,5 milijuna kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz

Kohezijskog fonda. Reciklažno dvorište, koje se nalazi u naselju Prvča, izuzetno je

važan projekt za Novu Gradišku jer donosi brojne koristi za građane. Naime, svi građani

će imati priliku besplatno riješiti se suvišnog otpada na siguran i za okoliš prihvatljiv

način. Također, konačno se rješava pitanje divljih odlagališta. Ovim projektom će se

pridonijeti i samim ciljevima projekta – smanjenju ukupne količine otpada, povećanju

stope odvojenog prikupljanja otpada te rješavanju problema s otpadom na način koji

nije štetan za čovjeka i okoliš.

4. Grad Nova Gradiška je u svoju Strategiju razvoja do 2020. godine uvrstio potrebu

provođenja niza „zelenih projekata“ uključujući i punionicu za električne automobile.

Nakon potpisivanja Sporazuma grada Nove Gradiške i HEP-a o razvojnom projektu

http://www.energetika-net.com/vijesti/zastita-okolisa/nova-gradiska-dobiva-reciklazno-dvoriste-28862

9

izgradnje infrastrukture za punjenje električnih vozila u Novoj Gradiški, realiziran je

projekt izgradnje punionice za električne automobile u okviru parkirališta na Trgu kralja

Tomislava

5. Izrada potrebne dokumentacije za izgradnju fotonaponske elektrane. Izrađen je

elaborata zaštite okoliša zahvat FOTONAPONSKA ELEKTRANA NOVA

GRADIŠKA (dalje u tekstu: FNE NOVA GRADIŠKA) koja se planira na k.č. broj

869/6 K.O. PRVČA, administrativni obuhvat Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska

županija. Priključak FNE NOVA GRADIŠKA na mrežu je snage 495 kW, a snaga

elektrane na DC strani je 585 kW. Nastavno na to, Grad je pokrenuo aktivnosti na izradi

projektne dokumentacije za predmetnu FNE NOVA GRADIŠKA, na zemljištu koje je

u vlasništvu Grada, a projektne aktivnosti su odobrene i bit će dijelom financirane kroz

Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020., u koji su

uključeni Grad Šabac, Lokalna akcijska grupa „Zapadna Slavonija“ i Grad Nova

Gradiška.

6. Grad Nova Gradiška je u suradnji s FZOEU i MRRIEF obavio rekonstrukciju

Društvenog doma „Mala“, višenamjenske dvorane u POU, zgrade Zrinskih 1, 15

obiteljskih kuća, Gradskog muzeja i Dječjeg vrtića „Maslačak“.

8.0. Propisane aktivnosti sukladno Strategiji razvoja Grada Nova Gradiška do 2020.

U Strategiji razvoja Grada Nova Gradiška do 2020 je navedeno sljedeće: „Poticanje i povećanje

korištenja obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske učinkovitosti – Gospodarski

razvoj Grada Nova Gradiška paralelno za sobom povlači veću potrošnju toplinske i električne

energije što se posljedično negativno odražava na okoliš i kvalitetu života građana Nove

Gradiške. Realizacijom mjera ovoga prioriteta želi se promicati važnost korištenja obnovljivih

izvora energije. Nužno je i povećanje energetske učinkovitosti zgrada javnog i privatnog

sektora kako bi se smanjila potrošnja energije i na taj način ostvarila manja emisija štetnih

plinova. Poticanjem ugradnje sustava obnovljivih izvora energije također se želi naglasiti

važnost brige o okolišu i ostvariti ekološka održivost na području Grada. Također, kako bi se

smanjio loš utjecaj na zdravlje čovjeka i onečišćenje prirode, potrebno je smanjenje količine

otpada, educiranje stanovništva o potrebi razvrstavanja otpada, saniranje neuređenih

odlagališta te uspostavljanje adekvatnog sustava gospodarenja otpadom“ te su mjere

definirane kroz zadovoljenje strateškog cilja 2:

STRATEŠKI CILJ 2: Održiv rast – Učinkovito upravljanje resursima,

infrastrukturom i zaštitom okoliša čiju su prioriteti:

- Uspostavljanje efikasnog sustava upravljanja komunalnom infrastrukturom i

imovinom u vlasništvu Grada

- Poboljšanje kvalitete postojeće prometne infrastrukture

- Poticanje i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjenu mjera

energetske učinkovitosti

- Osiguranje visokog stupnja zaštite okoliša i upravljanja kriznim situacijama

izazvanim prirodnim nepogodama

10

Cilj 2 Održiv rast – Učinkovito upravljanje resursima, infrastrukturom i

zaštitom okoliša

Prioritet 2.1. Uspostavljanje efikasnog sustava upravljanja komunalnom infrastrukturom i

imovinom u vlasništvu Grada

Mjera 2.1.1. Razvoj sustava vodoopskrbe

Cilj mjere Povećanje prostora za skladištenje vode na zadovoljavajuću razinu te povećanje učinka pročišćavanja kako bi se zadovoljile sadašnje i dugoročne potrebe za pitkom vodom odgovarajuće kvalitete. Uspostavljanje sustava za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe. Porast priključak na gradski vodovod i razvijanje povjerenja kućanstava i gospodarskih subjekata.

Aktivnosti Jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe

Produžetak magistralnog cjevovoda Povećanje kapaciteta vodospreme i pripremu za kućne priključke Dovršetak izgradnje magistralnog cjevovoda s ciljem povezivanja

vodoopskrbnog sustava Davor i Nova Gradiška uz mogućnost izgradnje veze Novska – Nova Gradiška te nabava opreme za učinkovitije upravljanje sustavom

Rekonstrukcija akumulacijskog jezera Bačica s ciljem povećanja kapaciteta i boljeg pročišćavanja vode u skladu s regulativama RH i EU

Rekonstrukcija Bačice uključuje izgradnju vodospreme (V=3.000m3), rekonstrukciju uređaja za kondicioniranje vode i izgradnju magistralnog cjevovoda duljine oko 3,78 km

Bolje povezivanje i suradnja institucija zaduženih za planiranje i provedbu projekta

Mjere zaštite izvorišta pitke vode i vodnih resursa Upravljanje kvalitetom pitke vode na području grada Briga o stanju vodotoka u blizini akumulacijskog jezera „Bačica“ Poticanje rasta broja priključaka kućanstava na gradski vodovod Priprema dokumentacije za prijavu projekata na EU fondove i

programe Prijava projekata iz područja vodoopskrbe nacionalne i EU fondove i

programe

Nositelji Grad Nova Gradiška, općina Cernik, općina Rešetari, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, “Vodovod zapadne Slavonije” d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo Grada Nove Gradiške i općina Cernik i Rešetari, poduzeća na navedenom području

11

Indikatori Realizirana izgradnja retencijskih bazena Izgrađene crpnih stanica Izgrađeni gravitacijski kolektora i tlačnih cjevovoda Izgrađen novi magistralni vodoopskrbni cjevovod Povećan vodoopskrbni kapacitet Porast broja kućanstava priključenih na sustav vodoopskrbe Porast broja gospodarskih subjekata priključenih na sustav

vodoopskrbe

Razvijen sustav zaštite izvorišta pitke vode i vodnih resursa Unaprijeđena suradnja institucija za planiranje i provedbu projekata

od zajedničkog interesa Pripremljena dokumentacija za prijavu projekata na EU fondove i

programe Broj uspješno realiziranih projekata iz područja vodoopskrbe

Cilj 2 Održiv rast – Učinkovito upravljanje resursima, infrastrukturom i zaštitom okoliša

Prioritet 2.1. Uspostavljanje efikasnog sustava upravljanja komunalnom infrastrukturom i imovinom u vlasništvu Grada

Mjera 2.1.2. Razvoj odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Cilj mjere Proširenje jedinstvenog sustava odvodnje, prikupljanje svih otpadnih voda i njihovo bolje pročišćivanje te smanjenje izravnog upuštanja neobrađenih otpadnih voda u površinske vode kako bi se zaštitio biološki sustav.

Aktivnosti Izgradnja uređaja za pročišćavanje vode s 3. stupnjem pročišćavanja otpadnih voda na području naselja Prvča

Izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području naselja Ljupina, zajedno s općinom Vrbje

Realizacija projekta “Razvoj vodnokomunalne infrastrukture Nova Gradiška” koji uključuje: dogradnja i proširenje postojećeg sustava odvodnje – izgradnja retencijskih bazena, retencijskih kolektora, crpne stanice, spojnih kolektora, istočnog transportnog kolektora te proširenje sustava odvodnje na periferna naselja uz nadogradnju sustava u naseljima Prvča i Rešetari

Pročišćavanje otpadnih voda – izgradnja uređaja 3. stupnja pročišćavanja temeljenog na biološkom postupku pročišćavanja

Poticanje korištenja suvremenih tehnologija u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda

Priprema dokumentacije za prijavu projekata na EU fondove i programe Prijava projekata iz područja odvodnje na nacionalne i EU fondove i

programe

Nositelji Grad Nova Gradiška, općina Cernik, općina Rešetari, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, “Vodovod zapadne Slavonije” d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo Grada Nove Gradiške i općina Cernik i Rešetari, poslovni subjekti na navedenom području

12

Indikatori Rekonstruirano i obnovljeno 7 retencijskih bazena, 1 retencijski kolektor, 1 crpna stanica, 1 spojni kolektor

Izgrađen istočni transportni kolektor Izgrađeno 10 novih crpnih stanica u svrhu proširenja sustava odvodnje Izgrađeno 28,3 km kolektora i 4 km tlačnih cjevovoda Izgrađen 1 uređaj 3. stupnja pročišćavanja otpadnih voda Izgrađen novi i obnovljen postojeći sustav za odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda Porast broja kućanstava priključenih na sustav odvodnje Porast broja gospodarskih subjekata priključenih na sustav odvodnje Smanjena količina nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u

okoliš

Smanjeno zagađenje okoliša Uvedene suvremene tehnologije u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda



Mjera 2.1.3. Izrada i provedba plana upravljanja gradskom imovinom

Cilj mjere Izrada plana upravljanja gradskom imovinom koji uključuje plan obnove i modernizacije navedene imovine uz povećanje njezine iskoristivosti za različite funkcije. Uređenje imovinsko-pravnih odnosa, uređenost prostorno planske dokumentacije i identificirane barijere prilikom izdavanja raznih dozvola i upravljanje njima.

Aktivnosti Obnova i modernizacija prostora u vlasništvu Grada Usklađivanje informacija u katastru i zemljišnim knjigama Stavljanje prostora u gradskom vlasništvu na raspolaganje za društveno

korisne aktivnosti Transparentno i konsolidirano upravljanje imovinom Povećanje iskoristivosti gradske imovine Procjena vrijednosti imovine Uspostava registra nekretnina u vlasništvu Grada Optimizacija sustava za održavanje nekretnina Uspostava GIS sustava ili alternativnih zadovoljavajućih rješenja

Nositelji Grad Nova Gradiška, “Vodovod zapadne Slavonije” d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo, poslovni subjekti

Indikatori Izrađen plan upravljanja imovinom Grada Nova Gradiška Povećana dostupnost informacija i transparentnost procedura Povećani prihodi temeljem veće iskoristivosti gradske imovine Broj m2 gradske imovine stavljene u funkciju Obnovljen dio gradske imovine Uspostavljen registar nekretnina u vlasništvu Grada Implementiran GIS sustav ili slično alternativno rješenje

13



Mjera 2.1.4. Razvoj male infrastrukture

Cilj mjere Razvoj svih potrebnih preduvjeta za rast i razvoj konkurentnog gospodarstva te unaprjeđenje kvalitete života građana putem ulaganja u učinkovito održavanje komunalne infrastrukture, izgradnju i rekonstrukciju nogostupa, autobusnih stajališta i slično. Modernizacija javne rasvjete i poboljšanje njezine energetske učinkovitosti te utjecaja na zaštitu okoliša. Razvoj širokopojasnog interneta na području grada, posebice u industrijskoj zoni grada, i novih tehnologija u obliku hotspot lokacija na frekventnim mjestima na području grada s ciljem povećanja produktivnosti rada, privlačenja investicija i ravnomjernog razvoja grada Nova Gradiška.

Aktivnosti Izgradnja ekološki učinkovite javne rasvjete Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i gradnju sustava

javne rasvjete Izgradnja i rekonstrukcija nogostupa, biciklističkih staza, autobusnih

stajališta i slično Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu Uvođenje suvremenih telekomunikacijskih tehnologija (hotspot) na

frekventne lokacije na području grada Uređenje javnih prostora u svrhu stvaranja prepoznatljivosti identiteta

Grada Nova Gradiška te u skladu s razvijenim planom brendiranja Grada (park, dječja igrališta, vrtić, izgradnja skate parka, zelene površine

i ostalo) Analiza stanja postojećih groblja i izrada prijedloga unaprjeđenja

postojećeg stanja gradskih groblja

Nositelji Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija

Korisnici Stanovništvo

Indikatori Izgrađena ekološki učinkovita rasvjeta Izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju i gradnju sustava

javne rasvjete Smanjeno svjetlosnog onečišćenja i troškovi električne energije Razvijena infrastruktura širokopojasnog interneta Uvedene hotspot lokacije na području grada Prošireni i uređeni javni prostori Unaprijeđena gradska groblja

14


Prioritet 2.2. Poboljšanje kvalitete postojeće prometne infrastrukture

Mjera 2.2.1. Dogradnja i rekonstrukcija cestovne infrastrukture

Cilj mjere Povećanje kvalitete cestovne i ostale prometne infrastrukture kako bi se osigurala što bolja prometna povezanost na lokalnoj razini za potrebe svakodnevnog kretanja građana u prometu, ali i regionalna povezanost te povezanost s državnim cestama kao preduvjet za gospodarski razvoj Grada I povećanje kvalitete života građana.

Aktivnosti Rekonstrukcija postojećih prometnica – asfaltiranje makadamskih ulica, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica, izrada nogostupa, izrada biciklističkih i pješačkih staza, proširenje kolnika, izgradnja pločnika kojeg brojne prometnice nemaju

Rekonstrukcija javnih parkirališnih mjesta i ostalih javnih prometnih površina

Učinkovito održavanje prometne infrastrukture Izgradnja kružnih tokova na križanjima s velikom frekvencijom

automobila

Modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja u prometu Rekonstrukcija gradskog središta i šetališta Uređenje glavnih pješačkih površina za potrebe osoba s poteškoćama te

obogaćenje urbanom opremom Nastavak izgradnje II. i III. faze južne obilaznice Pravovremeno informiranje sudionika prometa o problemima i zastojima

u prometu te tako i povećanje sigurnosti i protočnosti prometa Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove

Nositelji Grad Nova Gradiška, komunalno poduzeće „Eko Kong“, Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo, poslovni subjekti, nacionalna i županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste

Indikatori Broj kilometara rekonstruiranih postojećih prometnica i raskrižja Broj kilometara novoizgrađenih lokalnih cesta Broj kilometara asfaltiranih makadamskih ulica Broj novoizgrađenih kružnih tokova

Propusna moć raskrižja Smanjenje potrebnog vremena putovanja unutar Grada i na širem

gradskom području Broj kilometara novoizgrađenih pješačkih i biciklističkih staza

15


Prioritet 2.2. Poboljšanje kvalitete postojeće prometne infrastrukture

Mjera 2.2.2. Obnova i modernizacija željezničke infrastrukture

Cilj mjere Povećanje kvalitete i modernizacija željezničke infrastrukture (na području Grada) kako bi se stvorili bolji uvjeti za potrebe dnevnih migracija stanovnika.

Aktivnosti Uređenje željezničkih prijelaza na području Grada Modernizacija signalizacije na željezničkim prijelazima kako bi se

povećala sigurnost u prometu Rekonstrukcija i modernizacija željezničkog kolodvora na području

Grada Predlaganje prometnih rješenja u željezničkom prometu nadležnom

Ministarstvu Usklađenje željezničke infrastrukture s propisanim tehničko-

tehnološkim standardima

Nositelji Grad Nova Gradiška, Hrvatske željeznice, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo, poslovni subjekti, Hrvatske željeznice

Indikatori Broj uređenih željezničkih prijelaza Povećana sigurnost na željezničkim prijelazima Poboljšana željeznička infrastruktura – obnovljen željeznički kolodvor


Prioritet 2.3. Poticanje i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti

Mjera 2.3.1. Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom

Cilj mjere Održivo gospodarenje otpadom koje uključuje odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i izgradnju reciklažnog dvorišta, valjano upravljanje i nadzor nad odlagalištem komunalnog otpada te sanaciju neuređenih odlagališta u svrhu poboljšanja zdravlja građana i smanjenja onečišćenja okoliša. Uz navedeno, cilj je i poboljšanje komunikacije između građana i javnih službi putem primjene novih tehnoloških rješenja, kako bi se povećala učinkovitost u radu komunalnih službi.

Aktivnosti Ulaganje u infrastrukturu i objekte koji su potrebni za pravovaljano gospodarenje otpadom

Smanjenje količine otpada Uvođenje sustava naplate odvoza otpada prema količini otpada Iskorištavanje korisnih svojstava otpada Širenje mreže zelenih otoka i rješavanje problema njihovog pražnjenja Provedba edukacije građana i poslovnih subjekata o važnosti

razvrstavanja otpada Unaprjeđenje rada reciklažnog dvorišta Otvaranje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog

papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno

sakupljenog biootpada

16

Postavljanje kontejnera za dobrovoljnu predaju metalnog otpada u dvorištu tvrtke „Odlagalište“ d. o. o.

Sanacija onečišćenih lokacija i divljih odlagališta po zaprimljenim prijavama građana

Primjena CityHub aplikacije ili sličnog rješenja koja omogućuje građanima dojavu komunalnih problema i provjeru statusa o njihovom rješavanju.

Nositelji Brodsko-posavska županija, Grad Nova Gradiška, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, komunalno poduzeće „Odlagalište“, poslovni subjekti

Korisnici Stanovništvo, poslovni subjekti

Indikatori Godišnji broj komunalnih intervencija % stanovništva obuhvaćenog redovnim odvozom otpada Ukupna količina sakupljenog otpada Povećan broj zelenih otoka na području Grada Broj zatvorenih nelegalnih odlagališta Stopa odvojenog prikupljanja otpada Broj edukacija provedenih na temu važnosti razvrstavanja otpada % korištenja otpada kao sekundarne sirovine CityHub aplikacija ili slično rješenje Postavljen kontejner za dobrovoljnu predaju metalnog otpada



Mjera 2.3.2. Unaprjeđenje energetske infrastrukture

Cilj mjere Povećanje energetske učinkovitosti u javnom sektoru s ciljem smanjenja potrošnje energenata i ostvarenja materijalnih ušteda te promicanje korištenja OIE kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš.

Aktivnosti Analiza postojećeg sustava energetske mreže i izrada prijedloga za poboljšanje njegove učinkovitosti

Racionalno gospodarenje energijom i kontinuirano praćenje i planiranje energetske potrošnje

Primjena novih tehnoloških rješenja u sustavu opskrbe energijom Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete s energetski

učinkovitijim žaruljama Provedba programa energetske obnove zgrada u vlasništvu Grada Uvođenje poticajnih mjera “zelene” (energetski učinkovite) gradnje Poticanje provođenja mjera energetske obnove Praćenje globalnih trendova u području energetske učinkovitosti i

primjena najboljih rješenja iz prakse Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvoja (SEAP) Priprema projekata energetske obnove za sufinanciranje iz nacionalnih

izvora i EU fondova

Nositelji Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša

17

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo, poslovni subjekti

Indikatori % smanjenja potrošnje energenata u javnom i privatnom sektoru na području Grada

Zamijenjen sustav javne rasvjete Smanjenje štetnih emisija Broj predloženih mjera za povećanje energetske učinkovitosti Broj provedenih rješenja za unaprjeđenje energetske infrastrukture Broj m2 obnovljenih zgrada u vlasništvu Grada Izrađen Akcijski plan energetski održivog razvoja



Mjera 2.3.3. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenje štetnih emisija

Cilj mjere Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru te u kućanstvima s ciljem veće energetske učinkovitosti i povećanja udjela energije iz OIE kako bi se smanjila emisija CO2 i drugih štetnih tvari i povećala iskoristivost prirodnih resursa kao izvora energije koji ne djeluju štetno na okoliš.

Aktivnosti Izrada studije o mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije na području Grada

Energetski pregledi objekata i izrada energetskih certifikata Bolja promocija korištenja OIE Povećanje informiranosti putem edukacija o mogućnosti korištenja i

prednostima OIE Poticanje izgradnje kapaciteta OIE

Nositelji Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša, poslovni subjekti, obrazovne institucije, stanovništvo

Korisnici Grad Nova Gradiška, stanovništvo, poslovni subjekti, obrazovne institucije

Indikatori Broj projekata u kojima se koriste OIE Porast kvalitete opskrbe korisnika energentima Broj održanih edukacija o mogućnosti korištenja OIE Povećanje udjela korištenja OIE u ukupno korištenim energentima Smanjenje emisije CO2

18


Prioritet 2.4. Osiguranje visokog stupnja zaštite okoliša i upravljanja kriznim situacijama izazvanim prirodnim nepogodama

Mjera 2.4.1. Izrada strategije zaštite okoliša i prirodnih resursa

Cilj mjere Jačanje sustava zaštite okoliša s ciljem očuvanja prirodne i biološke raznolikosti na području Grada Nova Gradiška. Identificiranje i stavljanje na korištenje prirodnih resursa u obliku potencijalnih turističkih atrakcija na temelju čega će se potaknuti razvoj turizma i ekološke proizvodnje na području grada Nove Gradiške. Razvoj preduvjeta za proširenje turističke ponude i poticanje razvoja i brendiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda.

Aktivnosti Pružanje potpore „zelenim“ inicijativama Izrada plana ekološke održivosti Grada

Uspostava sustava za praćenje kakvoće okoliša Uključivanje civilnog društva u projekte s ciljem zaštite okoliša Očuvanje prirodnih resursa Identifikacija, valorizacija i interpretacija prirodnih vrijednosti i baštine

u svrhu zaštite i održivog razvoja Promocija prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Podrška projektima koje provode organizacije civilnog društva na

području zaštite okoliša i prirode te održivog korištenja prirodnih resursa

Nositelji Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, “Vodovod zapadne Slavonije” d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, organizacije civilnog društva

Korisnici Stanovništvo, poslovni subjekti

Indikatori Porast aktivnih „zelenih“ udruga na području Grada Visina godišnje financijske potpore za rad „zelenih“ udruga Izrađen plan ekološke održivosti Broj radionica održanih na temu zaštite okoliša i očuvanja prirodnih

resursa Unaprjeđenje sustava za praćenje kakvoće okoliša Valorizacija prirodnih vrijednosti i resursa u gospodarskom smislu Zaštićeni prirodni resursi i očuvana prirodna ravnoteža na području

grada

19


Prioritet 2.4. Osiguranje visokog stupnja zaštite okoliša i upravljanja kriznim situacijama izazvanim prirodnim nepogodama

Mjera 2.4.2. Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša od požara i prirodnih nepogoda

Cilj mjere Razvoj i poboljšanje sustava zaštite okoliša od požara i prirodnih nepogoda kako bi se povećala razina sigurnosti stanovništva i umanjio negativan utjecaj požara i drugih nepogoda na okoliš. Rekonstrukcija vatrogasnog objekta i njegovo stavljanje u višestruku funkciju u korist svih građana.

Aktivnosti Izrada plana postupanja u slučaju nastupanja požara i drugih prirodnih nepogoda

Revizija i poboljšanje plana obrane od poplave Informiranje građana o načinu postupanja u slučaju različitih nepogoda Jačanje suradnje nadležnih institucija za sanaciju požara i prirodnih

nepogoda Upravljanje rizicima i sigurnošću Rekonstrukcija, modernizacija i opremanje vatrogasnog objekta Osposobljavanje vatrogasaca na temelju posebnih propisa Organizacija i promocija vatrogasnih priredbi Poticanje aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i OCD-a u

području zaštite od požara i spašavanja Edukacija predavača za osposobljavanje vatrogasaca Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz EU fondova i na

državnoj i lokalnoj razini

Nositelji Grad Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, “Vodovod zapadne Slavonije” d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, institucije i organizacije koje se bave zaštitom i spašavanjem

organizacije civilnog društva, Javna Vatrogasna Postrojba Nova Gradiška, Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Gradiška

Korisnici Stanovništvo, poslovni subjekti, organizacije civilnog društva

Indikatori Izrađen plan postupanja u slučaju požara i prirodnih nepogoda Broj održanih radionica s ciljem povećanja sigurnosti građana Broj institucija uključenih u sustav zaštite od požara i prirodnih

nepogoda Broj osposobljenih interventnih jedinica Broj obavljenih intervencija Izvješće o stanju okoliša Unaprijeđen vatrogasni objekt

20

9.0. Analiza ostvarenih ciljeva za postizanje strateškog cilja 2 Održiv rast – Učinkovito

upravljanje resursima, infrastrukturom i zaštitom okoliša

Na osnovu analize ostvarenih ciljeva i analize postojećeg stanja, ciljeva i mogućnosti koje su

dane u nacrtu Energetske strategije propisat će se nadsektorske i sektorske mjere koje Grad

Nova Gradiška mora poduzeti do 2030. godine u ostvarivanju visoke energetske učinkovitosti

i smanjivanju ukupnih emisija stakleničkih plinova.

U točki 7.0. dan je popis do sada provedenih projekata na području Grada Nove Gradiške u

cilju povećanja energetske učinkovitosti i smanjivanju emisija stakleničkih plinova, a u

nastavku je dan pregled poduzetih aktivnosti na ostvarivanju mjera – Učinkovito upravljanje

resursima, infrastrukturom i zaštitom okoliša kako je propisano Strategijom razvoja Grada

Nove Gradiške do 2020. godine.


zaštitom okoliša

Prioritet 2.3. Poticanje i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera


Mjera 2.3.1. Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom Analiza poduzetih aktivnosti

Cilj mjere Održivo gospodarenje otpadom koje uključuje

odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i izgradnju

reciklažnog dvorišta, valjano upravljanje i nadzor

nad odlagalištem komunalnog otpada te sanaciju

neuređenih odlagališta u svrhu poboljšanja zdravlja

građana i smanjenja onečišćenja okoliša. Uz

navedeno, cilj je i poboljšanje komunikacije između

građana i javnih službi putem primjene novih

tehnoloških rješenja, kako bi se povećala

učinkovitost u radu komunalnih službi.

Sukladno Uredbi o gospodarenje

otpadom, uveden je novi sustav

naplate prikupljanja i zbrinjavanja

otpada. Otpad se odvojeno

prikuplja na kućnom pragu, putem

zelenih otoka i reciklažnih dvorišta.

Miješani komunalni otpad odlaže

se na saniranom i uređenom

odlagalištu otpada.

Aktivnosti Ulaganje u infrastrukturu i objekte koji su

potrebni za pravovaljano gospodarenje

otpadom

Smanjenje količine otpada

Uvođenje sustava naplate odvoza otpada

prema količini otpada

Iskorištavanje korisnih svojstava otpada

Širenje mreže zelenih otoka i rješavanje

problema njihovog pražnjenja

Provedba edukacije građana i poslovnih

subjekata o važnosti razvrstavanja otpada

Otvaranje reciklažnog dvorišta sa

sortirnicom i priprema potrebne

dokumentacije

Djelomično provedeno,

potrebna daljnja ulaganja u

sortirnicu, kompostanu i

reciklažno dvorište za građevni

otpad

Efekti uvođenja novog sustava

prikupljanja otpada te

provedene edukacije tek

trebaju dati rezultate u

smanjivanju količine otpada

Uveden sustav naplate

sukladno propisima

Ne postoji iskorištavanje

korisnih svojstava otpada

Postoji mreža zelenih otoka

Nije provedena dovoljna

edukacija građana u pogledu

gospodarenje otpadom

Izgrađeno reciklažno dvorište,

sortirnica otpada nije izgrađena

21

Postavljanje kontejnera za dobrovoljnu

predaju metalnog otpada u dvorištu tvrtke

„Odlagalište“ d.o.o.

Sanacija onečišćenih lokacija i divljih

odlagališta po zaprimljenim prijavama

građana

Primjena CityHub aplikacije ili sličnog

rješenja koja omogućuje građanima dojavu

komunalnih problema i provjeru statusa o

njihovom rješavanju.

48 vrsta otpada uključujući i

metalni otpad se može odložiti u

RD

Redovito se provodi sanacija

divljih odlagališta

Nije implementirana CityHUb

aplikacija – sve obavijesti sun a

mrežnim stranicama

komunalnog društva

Odlagalište d.o.o.


zaštitom okoliša



Mjera 2.3.2. Unaprjeđenje energetske infrastrukture Analiza poduzetih aktivnosti

Cilj mjere Povećanje energetske učinkovitosti u javnom

sektoru s ciljem smanjenja potrošnje energenata i

ostvarenja materijalnih ušteda te promicanje

korištenja OIE kako bi se smanjio štetan utjecaj na

okoliš.

Grad Nova Gradiška započeo je s

navedenim aktivnosti kroz zamjenu

postojećeg sustava javne rasvjete i

izgradnju punionice za električna

vozila.

Aktivnosti Analiza postojećeg sustava energetske mreže i izrada prijedloga za poboljšanje njegove

učinkovitosti

Racionalno gospodarenje energijom i

kontinuirano praćenje i planiranje energetske

potrošnje

Primjena novih tehnoloških rješenja u sustavu

opskrbe energijom

Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete

s energetski učinkovitijim žaruljama energetski učinkovitijim žaruljama

Provedba programa energetske obnove zgrada

u vlasništvu Grada

Uvođenje poticajnih mjera ''zelene'' (energetski

učinkovite) gradnje

Poticanje provođenja mjera energetske obnove

Praćenje globalnih trendova u području energetske učinkovitosti i primjena najboljih rješenja iz prakse

Izrada Akcijskog plana energetski održivog

razvoja (SEAP)

Priprema projekata energetske obnove za

sufinanciranje iz nacionalnih izvora i EU

fondova

Nije u isključivoj nandležnosti

Grada

Na razini Grada se uspostavlja

sustav racionalnog gospodarenja

energijom kroz zamjenu

postojeće rasvjete i planiranje

projekta u OEI

Zamjena energetski učinkovite

javne rasvjete je provedena te se

aktivnost provodi

Planira aktivnost se provodi i

nastavit će se planirano na sve

važnije objekte u vlasništvu

Grada

Poticajne mjere se još ne provode

Praćenje globalnih trendova se

provodi na razini redovnih

aktivnosti nadležnih gradskih

službi

Akcijski plan je u izradi

Po pozivu za sufinanciranje

energetske obnove iz EU

fondova pripremat će se potrebni

projekti

22




Mjera 2.3.3. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i

smanjenje štetnih emisija

Analiza poduzetih aktivnosti

Cilj mjere Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u

javnom i privatnom sektoru te u kućanstvima s

ciljem veće energetske učinkovitosti i povećanja

udjela energije iz OIE kako bi se smanjila emisija

CO2 i drugih štetnih tvari i povećala iskoristivost

prirodnih resursa kao izvora energije koji ne djeluju

štetno na okoliš.

Aktivnosti Izrada studije o mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije na području Grada

Energetski pregledi objekata i izrada

energetskih certifikata

Bolja promocija korištenja OIE

Povećanje informiranosti putem edukacija o

mogućnosti korištenja i prednostima OIE

Poticanje izgradnje kapaciteta OIE

Planira se

10.0. Definiranje daljnjih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, primjene

obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova

Od gore navedenih mjera iz provedene višekriterijske analize, Grad Nova Gradiška je odabrao

15 mjera za provođenje u razdoblju do 2030. godine. Svakoj mjeri je pridodan opis koji

uključuje potrebne aktivnosti, ured odgovoran za provedbu, vremenski plan, procjenu potrebnih

financijske resursa te ostale parametre. Tablica uključuje sve elemente iz predloška Sporazuma

gradonačelnika za izradu Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvoja.

Mjere su definirane s obzirom na:

- Analizu stanja iz nacrta energetske strategije Grada Nova Gradiška kojoj se ovaj akcijski

plan prilaže kao prilog

- Analizu ciljeva, potreba i mogućnosti primjene mjera u Gradu Nove Gradiške koji su

sagledani u nacrtu energetske strategije Grada Nove Gradiške

- Do sada provedene projekte koji su direktno vezani uz energetsku učinkovitost i smanjenje

emisija stakleničkih plinova te analizu poduzetih aktivnosti iz Strategije razvoja Grada Nova

Gradiška do 2020. godine

- Zakonske regulative koja regulira pojedine sektore koji su predmet analize te energetske

Strategije Republike Hrvatske

- Sukladno dobroj praksi i smjernicama za Akcijskog plana energetski i klimatski održivog

razvoja iz sporazuma gradonačelnika mjere u većoj mjeri sadrže predloženi koncept.

(https://ec.europa.eu/research/participants/portal/doc/call/h2020/scc-1-2016-

2017/1755123-secap_template_en.xls)

https://ec.europa.eu/research/participants/portal/doc/call/h2020/scc-1-2016-2017/1755123-secap_template_en.xls

https://ec.europa.eu/research/participants/portal/doc/call/h2020/scc-1-2016-2017/1755123-secap_template_en.xls

23

10.1. Nadsektorske mjere

Sektor NADSEKTORSKE MJERE-M1

Naziv mjere Određivanje ukupne bilance emisija stakleničkih plinova na razini Grada Nova

Gradiška iz svih sektora

Opis mjere

S ciljem utvrđivanja inventara i ukupnih emisija stakleničkih plinova ekvivalentno

emisiji ugljičnog dioksida (CO2) potrebno je identificirati sve sektore iz kojih dolazi

do emisija stakleničkih plinova te izvore emisija stakleničkih plinova unutar pojedinih

sektora koristeći priznate metodologije evaluacije uz angažman stručnjaka na

području ETS-a (Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova) koji će iste

verificirati.

Odgovorno tijelo

(odjel) za provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

Provedbe

2021. godina

Status provedbe

Nije započeto

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, gospodarski subjekti na području Grada, Ministarstvo

unutarnjih poslova, građani

Procijenjena

vrijednost (kn)

120.000,00


Naziv mjere Provođenje edukativno informativnih radionica za građanstvo, poduzetnike,

školski uzrast i ostale društvene skupine u cilju informiranja i promicanja

aktivnosti energetske učinkovitosti.

Opis mjere

S ciljem upoznavanja građanstva o mogućnostima u energetskoj obnovi zgrada,

kuća, ulaganja u primjenu obnovljivih izvora energije. U okviru aktivnosti sve ciljane

društvene skupine (i zaposlenici firmi) mogu se potaknuti da svoje svakodnevne

aktivnosti obavljaju u skladu s načelima održivog razvoja.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2021. – 2030. (najmanje jednom godišnje)

Status provedbe Nije započeto

24

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Procijenjena

vrijednost (kn)

80.000,00


Naziv mjere Prijedlog mjera prilagodbe i njihova provedba na lokalnim razinama, jačanje

svijesti

Opis mjere

S ciljem osvještavanja javnosti, ali i poduzimanja mjera provodit će se aktivnosti

kojima se pridonosi prilagodbi.

1. Smanjenje emisije CO2 sadnjom stabala;

2. Podjela sadnica stanovništvu;

3. Uređenje zelenih površina;

4. Tiskanje promotivnih materijala.

U Novoj Gradiški bit će organizirane aktivnosti podizanja svijesti kako bi se utjecalo

na stanovnike grada kao i okolnih općina, članove LAG-a, koji gravitiraju gradu kao

urbanom središtu. Obnovljivi izvori energije bit će predstavljeni u obliku solarnog

stabla koje će privući pozornost svojim atraktivnim značajkama i položajem koje će

pokrenuti pitanja i zanimanja svakodnevnih prolaznika. Info ploča instalirana zajedno

sa solarnim stablom pružit će jednostavne, ali korisne informacije o solarnoj energiji,

projektu i načinu na koji drvo funkcionira.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2030.


Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, lokalno stanovništvo

Procijenjena

vrijednost (kn): 50.000,00

25


Naziv mjere Uspostava međusektorske radne skupine za informiranje, praćenje, evaluaciju

mjera prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena

Opis mjere

Cilj mjere je omogućiti praćenje provedbe mjera te informirati zainteresiranu javnost

o statusu provedbe.

1. Uspostava pregledne baze mjera, katastar izvora emisija, potrošača i sl.

2. Uspostava modela informiranja;

3. Vrednovanje provedbe mjera

4. Urbanističko planiranje u smjeru energetske učinkovitosti

5. Provođenje “Zelene javne nabave”

Ostale aktivnosti vezane su za transparentnu provedbu mjera strategije kao i aktivnosti

koje pospješuju učinkovitost.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2023.


Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, zainteresirana javnost

Procijenjena

vrijednost (kn): Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj

razini.


Naziv mjere Uspostava malih autonomnih energetskih sustava zasnovanih na integraciji

obnovljivih izvora energije

Opis mjere

Cilj mjere je provesti studijske analize za uspostavu malih autonomnih energetskih

sustava baziranih na obnovljivim izvorima energije i gorivima koji daju neutralne

emisije stakleničkih plinova. Mjera uključuje:

1. Identifikacija područja i izrada studije za izgradnju autonomnih energetskih

sustava

2. Izgradnja autonomnih energetskih sustava na temelju provedenih studijskih

analiza

Napomena: LAG Zapadna Slavonija provest će detaljnu analizu dostupnog tržišta

biomase iz šumarstva, poljoprivrede i industrije na svom području kako bi utvrdili

energetski potencijal i identificirali buduće projekte.

26

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška, LAG i ostali zainteresirani gospodarski subjekti

Vremenski okvir

provedbe

2021. – 2022.


Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, zainteresirana javnost i gospodarski subjekti

Procijenjena

vrijednost (kn): Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, na temelju sačinjenih

studijskih analiza.

10.2. Sektor gospodarenja otpadom

Sektor GOSPODARENJE OTPADOM-M6

Naziv mjere Uspostava postrojenja za iskorištavanje energije odlagališnog plina kroz

proizvodnju električne energije

Opis mjere

Cilj mjere je iskoristiti energiju odlagališnog plina koji sadrži 40-60 % metana (CH4)

ugradnjom plinskih motora za proizvodnju električne energije. Potrebno je s obzirom

na količine odloženog otpada i njegove karakteristike izraditi studijsko-projektnu

dokumentaciju za implementaciju ovog sustava. Proizvedena električna energija

upotrebljavala bi se za potrebe građevina unutar odlagališta (reciklažno dvorište,

sortirnica, kompostana, javna rasvjeta…). Za sada s navedenim količinama otpada

navedeno iskorištavanje nije ekonomski isplativo.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o, Regionalni centar za gospodarenje otpadom

– Šagulje d.o.o., Sl. Brod

Vremenski okvir

provedbe

Nakon zatvaranja odlagališta (po otvaranju Regionalnog centra za gospodarenje

otpadom).


Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici

Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o., Regionalni centar za gospodarenje otpadom

– Šagulje d.o.o., Sl. Brod

Procijenjena

vrijednost (kn): Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, na temelju studijsko-

projektne dokumentacije

27


Naziv mjere Uspostava postrojenja za iskorištavanje energije iz gorivog dijela otpada

Opis mjere

Cilj mjere je iskoristiti energiju iz gorivog dijela otpada (SRF/RDF) koji će nastajati

u sklopu planirane sortirnice otpada, a potencijalno iz budućeg Centra za

gospodarenje otpadom. Postrojenje za termičku obradu otpada većim dijelom ima

neutralne emisije stakleničkih plinova a dobivena toplinska ili električna energija se

može koristiti za potrebe građanstva i gospodarstva u okviru obližnje gospodarske

zone.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o, Županija Brodsko-posavska, Regionalni

centar za gospodarenje otpadom – Šagulje d.o.o., Sl. Brod

Vremenski okvir

provedbe

Nakon zatvaranja odlagališta (po otvaranju Županijskog centra za gospodarenje

otpadom).


Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici

Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o, Županija Brodsko-posavska, Regionalni

centar za gospodarenje otpadom – Šagulje d.o.o., Sl. Brod

Procijenjena

vrijednost (kn): Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno


Naziv mjere Uspostava postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada

Opis mjere

Cilj mjere je dobiti korisne komponente komunalnog otpada kao što su papir,

plastika, metali, tekstil, staklo i sl. Na ovaj način se dobiveni materijali mogu koristiti

kao sekundarne sirovine u industriji pri čemu se zamjenjuju materijali iz prirode,

čime se direktno utječe na održivi razvoj, smanjenje potrošenja energije, vode i sl.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o.

Vremenski okvir

provedbe

2021. – 2022.

Status provedbe Izrađena dokumentacija i projekt prijavljen na sufinanciranje EU sredstvima

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

28

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o, zainteresirani koncesionari, EU, FZOE

Procijenjena

vrijednost (kn): 12.000.000,00


Naziv mjere Uspostava postrojenja za kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada

Opis mjere

Cilj mjere je iskoristiti odvojeno prikupljeni biootpad za proizvodnju komposta koji

se kvalitetno može upotrijebiti u poljoprivredi i općenito hortikulturne svrhe.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu


Vremenski okvir

provedbe

2021. – 2022.

Status provedbe Izrađena dokumentacija i projekt prijavljen na sufinanciranje EU sredstvima

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o, zainteresirani koncesionari, EU, FZOEU

Procijenjena


10.3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Sektor KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE-M10

Naziv mjere Izgradnja solarne elektrane snage 0,5 MW

Opis mjere

Planirana je godišnja proizvodnja od oko 600.000 kWh. Nositelj zahvata je Grad Nova

Gradiška, jedinca lokalna samouprave koja je donijela odluku o izgradnji solarne

elektrane čijom će se proizvodnjom podmirivati oko 20 % godišnje potrošnje energije

u objektima Gradske uprave i nekretninama u vlasništvu Grada. Poticanjem izgradnje

sustava obnovljivih izvora energije želi se naglasiti važnost brige o okolišu i ostvariti

ekološka održivost na području Grada Nova Gradiška koji proaktivno djeluje na

promicanju obnovljivih izvora i učinkovitom upravljanju resursima, a što je istaknuto

i kroz strateške razvojne ciljeve Grada za razdoblje do 2020. godine. Grad je razmatrao

i ulaganje u korištenje solarne energije postavljanjem panela na krovovima objekata u

vlasništvu Grada no te aktivnosti nisu zaživjele zbog zatečenog stanja, odnosno

konstrukcije objekata, statike te ostalih građevinskih uvjeta koji nisu bili odgovarajući

za postavljanje solarnih panela.

29

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

Provedbe

2020. – 2021.

Status provedbe Izrada dokumentacije

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, EU

Procijenjena

vrijednost (kn): Sukladno procijenjenim troškovima iz projektno-tehničke dokumentacije


Naziv mjere Instaliranje fotonaponskih ćelija na saniranom odlagalištu Šaguljke-Ivik i

natkrivenim građevinama.

Opis mjere

Sanirana ploha odlagališta bi mogla biti prikladna za postavljanje fotonaponskih

ćelija. Radi se o površini od 1.000 m2. Također, u sklopu postojećih i planiranih

građevina na odlagalištu otpada postojat će površina od 420 m2 natkrivenog prostora.

Ista također može biti pogodna za postavljanje fotonaponskih ćelija za proizvodnju

električne energije, od cca 250 kW koja bi se isporučivala HEP-u.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu


Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2023.

Status provedbe Izrada dokumentacije

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, Odlagalište d.o.o., EU, HEP

Procijenjena

vrijednost (kn): Sukladno procijenim troškovima iz projektno-tehničke dokumentacije

30


Naziv mjere Instaliranje fotonaponskih ćelija na zgradama u vlasništvu Grada Nove

Gradiške

Opis mjere

Ugradnja fotonaponskih ćelija planirana je na sljedećim objektima u vlasništvu

Grada Nova Gradiška:

Društveni dom,

Gradsku upravu,

Dom branitelja,

Dječji vrtić Radost.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2023.

Status provedbe

Ne provodi se

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, HEP, FZOEU

Procijenjena

vrijednost (kn): Sukladno procijenim troškovima iz projektno-tehničke dokumentacije

10.4. Energetska učinkovitost

Sektor POTICANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI-M13

Naziv mjere Poticajne naknade za gradnju niskoenergetskih i pasivnih kuća

Opis mjere

U sklopu svojih nadležnosti Grad je Odlukom o komunalnom doprinosu

(Novogradiški glasnik 10/18.) predvidio oslobađanje od plaćanja komunalnog

doprinosa i to:

- 50 % za investitore koji grade pasivne kuće

- 35 % za investitore koji grade niskoenergetske kuće

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2020. – do ukidanja navedene Odluke

Status provedbe Navedeno se i dalje zadržati kao poticajna mjera za građanstvo.

31

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici

Grad Nova Gradiška, građanstvo

Procijenjena

vrijednost (kn):

Sukladno ostvarenom broju projekata i podredno investicijama u izgradnju pasivnih

i niskoenergetskih kuća


Naziv mjere Energetska obnova zgrada u vlasništvu Grada Nova Gradiška

Opis mjere

Potrebno je planirati energetsku obnovu zgrada u vlasništvu Grada Nova Gradiška.

Dio ovog projekta je realziran, a dio projekta se realizira:

- Dom kulture

- Zgrada nogometnog stadiona

- Zgrada Prekršajnog suda

- Društveni dom

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

provedbe

2019. – 2021.

Status provedbe

U tijeku i planirano

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni

sudionici Grad Nova Gradiška

Procijenjena



Naziv mjere Povećanje energetske učinkovitosti sustava javnih i stambenih zgrada i javne

rasvjete Grada Nova Gradiška

Opis mjere

Mjera ima za cilj:

- Poticati uvođenje plina u stambene zgrade u kojima se koriste kruta ili tekuća

fosilna goriva – širenje plinske mreže

- Provedbu investicijskih i organizacijskih mjera za smanjenje potrošnje

energije, prvenstveno u javnim zgradama

- Sanacija unutarnje rasvjete u zgradama

32

- Po potrebi širiti sustav javne rasvjete energetski učinkovitom i ekološkom

rasvjetom.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška, građani

Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2030.

Status provedbe

Planira se

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, građanstvo, FZOEU

Procijenjena

vrijednost (kn): Naknadno će se odrediti sukladno vrijednosti pojedinog projekta

10.5. Sektor šumarstva

Sektor PROMETNI SEKTOR – KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE-

M16

Naziv mjere Mjere provedbe energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije u nadležnosti Hrvatskih šuma – Nova Gradiška

Opis mjere

Mjere koje se namjeravaju provesti u svrhu energetske učinkovitosti:

energetska obnova zgrade Radne jedinice Rasadnik Cernik

energetska obnova Lovačke kuće Strmac

postavljanje fotonaponskih ćelija na krovište RJ Rasadnik Cernik, Strmac

uvođenje grijanja na pelet u sve zgrade

ulaganje u mehanizaciju s manjim negativnim utjecajem na šumsko tlo,

klimu i okoliš

nabava električnih vozila za prijevoz radnika

nabava aku motornih pila i ostalih alata

edukacija o važnosti šuma i njihovog utjecaja na klimu putem poučnih staza-

projekt u realizaciji

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Hrvatske šume – UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA

Vremenski okvir

provedbe

2020. – 2030.

Status provedbe

Ne provodi se

33

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici

Hrvatske šume – UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA, Grad

Nova Gradiška, JLS-ovi, građanstvo

Procijenjena


10.6. Vodoopskrba i odvodnja

Sektor SEKTOR VODOOPSKRBA I ODVODNJA-POTICANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI I KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE-M17

Naziv mjere Mjere provedene energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije u nadležnosti Vodovoda Zapadna Slavonija d.o.o.

Opis mjere

Vodovod Zapadna Slavonija d.o.o. namjerava provesti u svrhu energetske

učinkovitosti – postavljanje fotonaponskih sustava na krovove zgrada u njenom

vlasništvu:

Crpilište u Davoru

Filter stanica Bačica

Crpna stanica Ljupina

UPOV Nova Gradiška

Budići UPOV-i, Siče, Orubica, Okučani

Crpne stanice na sustavima vodoopskrbe i odvodnje – 40 kom.

Vodovod Zapadna Slavonija u perspektivi planira nabavu 5 električnih automobila

koji bi se koristili za očitavanje vodomjera i praćenja rada sustava vodoopskrbe i

odvodnje.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Vodovod Zapadna Slavonija d.o.o.

Vremenski okvir

Provedbe

2020. – 2030.

Status provedbe Ne provodi se

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Vodovod Zapadna Slavonija d.o.o., Grad Nova Gradiška, građanstvo

Procijenjena


34

10.7. Prometni sektor

Sektor PROMETNI SEKTOR – MJERE UNAPREĐENJA ELEKTROMOBILNOSTI-M18

Naziv mjere Mjera unapređenja elektromobilnosti na području Grada Nova Gradiška

Opis mjere

Ciljane mjere za unapređenje elektromobilnosti su:

Nabava automobile na električni pogon za potrebe Grada Nova Gradiška

Nabava automobile na električni pogon društava koja su u vlasništvu ili

djelomičnom vlasništvu Grada Nova Gradiška

Izgradnja dodatnih autopunionica za električna vozila

Označavanje parkirnih mjesta za električna vozila

Navedene mjere predstavljaju temelje za daljnji razvoj i promicanje održive urbane

mobilnosti u Gradu Nova Gradiška.

Grad Nova Gradiška planira nabavu do 5 automobila na električni pogon.

Odgovorno tijelo

(odjel) za

provedbu

Grad Nova Gradiška

Vremenski okvir

Provedbe

2020. – 2030.

Status provedbe Ne provodi se

Utječe li mjera i

na ublažavanje

(mjere s ciljem

smanjenja CO2)?

da

Uključeni dionici Grad Nova Gradiška, zainteresirana društva u vlasništvu Grada

Procijenjena


35

11.0. Ljudski kapaciteti Grada Nova Gradiška za provođenje mjera

Iako je postizanje prethodno navedenih ciljeva multidisciplinaran zadatak u kojem povremeno

sudjeluju svi odjeli Grada te šira zajednica, formirana je radna skupina zadužena za izradu

energetske Strategije koja će po usvajanju iste formalno prestati s radom. Kako je i predloženo

mjerama iz ovog akcijskog plana predviđa se formiranje međusektorske radne skupine koja će

imati zadatak među ostalim i praćenja provedbe planiranih mjera. Grupu će činiti specijalisti iz

pojedinih sektora (EU fondovi, graditeljstvo, komunalne djelatnosti, zaštita okoliša i sl.)

12.0. Uključivanje ključnih interesnih skupina i ostalih dionika

Postizanje opisanih ciljeva moguće je isključivo uz uključenje šireg spektra dionika, od

gradskih poduzeća do civilnih udruga. Iako ova lista nije konačna, Grad Nova Gradiška

kontaktirao je sa sljedećim dionicima u vezi s izradom Strategije:

- Hrvatske šume, Uprava šuma – podružnica Nova Gradiška

- Vodovod Zapadna Slavonija d.o.o.

- Odlagalište d.o.o.

- Sve nadležne gradske službe – upravna tijela

Kroz transparentan odnos realizacije planiranih mjera, provođenjem edukativno-informativnih

aktivnosti, u procese će se aktivno moći uključiti i podjedinici, zainteresirana javnost i udruge

civilnog društva.

13.0. Financijska sredstva

Ukupna okvirna sredstva za provedbu sedam predloženih mjera za Grad Nova Gradiška

predvidjet će se proračunom na godišnjoj razini. Dio sredstava Grad i drugi dionici će osigurati

iz vlastitih sredstava, a za ostatak sredstava se očekuje potpora kroz nacionalne natječaje kako

je predviđeno Nacionalnom strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Ukoliko je za

neku mjeru moguće procijeniti sredstva, točan iznos i izvor navedeni su u tabličnom prikazu

svake pojedine mjere to je navedeno u prethodno poglavlju – tablicama.

Sporazum Gradonačelnika u vodiču za pisanje akcijskih planova dio 3.6 navodi brojne moguće

izvore financiranja za mjere ublažavanja i prilagodbe. Također, Europska Komisija je 2017.

izdala vodič za urbano financiranje mjera prilagodbe gdje navodi primjere iz prakse s različitim

izvorima financiranja. Međutim, još uvijek glavnina sredstava na globalnoj razini odlazi na

investiranje u mjere energetske učinkovitosti i druge mjere ublažavanja; primjerice, u globalnim

kretanjima financiranja mjera održivosti, 2016. je najveći klimatski fond Globalni Klimatski

Fond (GCF), alocirao samo 29 % odobrenih sredstava za mjere prilagodbe, dok je 43 %

sredstava bilo rezervirano projekte ublažavanja.

Posljednjih godina financijski instrumenti dobivaju na važnosti u EU, međutim glavnina ih je

također orijentirana na mjere ublažavanja. Logičan razlog tomu je osnovna značajka tih mjera

što rezultiraju uštedom energije, a samim time i financijskom uštedom koja se može iskoristiti

kao sredstvo financiranja kroz npr. ugovore o energetskom učinku, crowdfunding, ili se buduće

36

uštede mogu koristiti kao sredstvo zaduživanja. Ipak, preko pola svih EU sredstava dodjeljuje

se kroz Europski strukturalni i investicijski fond (ESIF) kojim zajednički upravljaju Europska

Komisija i države članice, a mjere prilagodbe moguće je financirati kroz taj fond. Prema tome,

ESIF je važan izvor financiranja adaptacije klimatskim promjenama.

Nacrt Strategije upravo i predviđa jedinim dijelom osloniti se na EU fondove, posebice ESI

fondove te će Grad Nova Gradiška biti spreman sudjelovati na svim nacionalnim natječajima

koji se tiču mjera opisanih u ovom planu. Postoje i drugi EU fondovi pogodni za lokalnu

samoupravu, poput CIVINET, URBACT III, Horizon 2020, URBIS, ELENA i dr., ali oni

obično traže sudjelovanje više partnera i veće kapitalne investicije nego što je to potrebno za

pojedine mjere opisane u ovom dokumentu.

6....responsibility of the City of Nova Gradiska and in no way be taken to reflect the views of the...

Documents

Transcript of 6....responsibility of the City of Nova Gradiska and in no way be taken to reflect the views of the...