02 OSVIT EUROPSKE POVIJESTI
Transcript of 02 OSVIT EUROPSKE POVIJESTI
OSVIT EUROPSKE POVIJESTIKontakti izmeñu žarišta razvoja i hrvatskog
povijesnog prostora
Mediteranski prostor
Brončano doba
• početak brončanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko 3300. g. pr. Kr.
• u isto vrijeme – počeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer
• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava – čvršća i trajniji od čistog bakra – mnogo pogodnija za izradu oruña i oružja
• lijevanje – najvažnija tehnika brončanodobne metalurgije
• brončano doba počinje u Europi oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.
• povezano s novim prodorima indoeuropskih populacija
• nove civilizacijske stečevine prodiru u Europu s istoka – pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka –preko Levanta i Male Azije
• velika nalazišta bakra – Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar – važna središta brončane metalurgije
Sumerski ratnici
Brončano doba• velike promjene u društvenom i
gospodarskom životu u Europi• razvoj poljoprivrede – naprednije
ratarstvo i stočarstvo – na Mediteranu se širi uzgoj masline i vinove loze
• jačaju kontakti, veze i trgovina izmeñu različitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih kulturnih pojava
• razvoj brodarstva na Mediteranu –jačanje kontakata izmeñu Bliskog istoka i egejskog prostora
• stratifikacija društva – pojava vladajućih elita – bogato opremljeni grobovi – tzv. “kneževski ukopi”
• razvoj naoružanja i vojske – bronca omogućuje izradu kvalitetnijeg oružja (sjekire, bodeži, mačevi, koplja) i zaštitne oprema vojnika
• izgradnja utvrñenih lokaliteta na povišenim položajima – naselja gradinskog tipa – nesigurnost i turbulentnost razdoblja
Bakreni ingot
Brončanodobni brodovi s freski iz Akrotirija, otok Santorini
Brončano doba
Brončano doba
Brončano doba na egejskom prostoru
• Kreta – početak razvoja zasebne visoke civilizacije
• minojsko razdoblje: 3600/3500. –1100. g. pr. Kr.
• početak brončanog doba: 3000. –2800. g. pr. Kr.
• ispod palače u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja – obilježja visoke kulture – kvalitetna oslikana keramika, kamena plastika, pečati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja)
• pečati kao potvrda vlasništva –utjecaj Bliskog istoka
• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno brodarstvo – brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s pomoćnim jedrom (prikazi s keramičkih posuda i pečata)
• zajednički ukopi u velike kružne grobne humke
• oko 2000. god. pr. Kr. – početak korištenja pisma – linear A – nastao pod utjecajem Bliskog istoka (Sirija, Ugarit) – nije dešifrirano Ranominojska keramika Disk iz Festa – linear A pismo
Brončano doba na egejskom prostoru
• izgradnja neutvrñenih palača – od 2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača –traje do oko 1450. g. pr. Kr. –Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada
• stradanje palača oko 1700. g. pr. Kr. – potres ili možda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u Egiptu) – obnova palača – počinje kasnominojsko razdoblje
• minojska talasokracija – jamac sigurnosti otoka – nepostojanje utvrñenja oko palača
• palače – upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri – oko njih se odvija ukupan život gospodarstvo –obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina
• religija – kult bika – najpoznatiji• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske
civilizacije – utjecaji na grčko kopno i mikensku civilizaciju, Kikladskeotoke i maloazijsku obalu
• veze s Egiptom – na grobnim freskama 18. din. – poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)
Palača u Knosu
Freska iz palače u Knosu – tauromahija
Brončano doba na egejskom prostoru
Arhitektura palače u Knosu Prijestolna dvorana u Knosu
Brončano doba na egejskom prostoru
• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija vulkana na Teri (Santorini) –propast palača i upravnog sustava
• negdje u vrijeme nakon kataklizme počinje mikenska dominacija nad Kretom
• linear B pismo se pojavljuje na Kreti – natpisi na grčkom jeziku
• opstaje samo Knos – druge palače su napuštene – postpalatijalnokasnominojsko razdoblje
• značaj kretske civilizacije opada –mikenska civilizacija preuzima primat
• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti
• Arthur Evans – najpoznatiji istraživač Knosa – 1900. g. –osmislio pojam “minojska”civilizacija
• prema mitskom kralju Krete Minosu– ocu Minotaura iz mita o Tezeju
• prije njega – neuspješni pokušaj istraživanja H. Schliemanna
Spremišta za hranu u Knosu
Kanominojska keramička posuda
“Princ ljiljana” – freska iz Knosa
Arthur Evans
Brončano doba na egejskom prostoru• Kikladska kultura (civilizacija) –
otoci Naks, Par, Sir i Sam – od 3000. g. pr. Kr. – 2000. g. pr. Kr.
• Kikladski otoci – na putu izmeñu Male Azije i Grčke – kontakti i s Kretom – Kikladi kao mjesto susreta različitih kultura
• prisutna etnička raznolikost: vidljivo iz različitih pogrebnih običaja
• originalna civilizacija brončanog doba – obilježja: gravirana keramika i mramorni idoli poluapstraktnogprikaza
• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive samostalno uz jak utjecaj s Krete –mikensko širenje: konačna integracija Kiklada u grčki svijet
• na obali Male Azije – snažan centar brončanog doba: Troja – lokalitet Hisarlik – od 3000. g. pr. Kr. do oko 950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.
• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.) najčešće se povezuje s trojanskim ratom – tragovi razaranja
• istraživanja Heinricha Schliemanna: 1868. – 1871. i 1879. god. –najstarije slojeve držao za one iz Homerovih epova
Gravirana keramička plitica – kikladska kulturaKikladski svirači na harfi s otoka Kera
Heinrich Schliemann
Plan arheološkog nalazišta Hisarlik – Troja
Brončano doba na egejskom prostoru• početak brončanog doba na
grčkom kopnu – ranoheladskorazdoblje (RH): 2800. – 2100. g. pr. Kr. – velike sličnosti s ranim brončanim dobom u Maloj Aziji
• materijalna kultura: brončani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s politurom koja imitira metalni sjaj
• gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina
• Pelazgi – mogući negrčki nositelji kulture RH razdoblja – moguća povezanost njihovih pokreta s “narodima s mora” i Filistejcima
1. 2.
1. Ranoheladski keramički vrč s politurom metalnog sjaja 2. Zlatna posuda iz ranoheladskog razdoblja
Karta lokaliteta brončanog doba na egejskom prostoru
Brončano doba na egejskom prostoru• srednjoheladsko razdoblje: 2100. –
1600/1550. g. pr. Kr.• tragovi razaranja na gotovo svim
lokalitetima na početku razdoblja –prodor novog stanovništva sa sjevera (možda istoka) – novi indoeuropski val
• miješanje s starosjedilačkim stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj. počeci formiranja Jonjana i Eoljana –tj. formiranja budućeg grčkog supstrata
• pojava novog ratničkog sloja – borna kola s dva kotača
• nova naselja – pretežno seoskog karaktera – duge kuće s apsidalnimzavršetkom i kuće-megaroni
• sahranjivanje u kamenim sanducima• lončarsko kolo – siva minijska i mutno
oslikana keramika• prvi jači kontakti s Kretom• jačanje utvrñenih palača (Mikena,
Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr. Kr. – početak novog civilizacijskog razdoblja
Minijska keramika
Borna kola – prikaz s nadgrobnog spomenika iz Mikene – oko 1500. g. pr. Kr.
Brončano doba na egejskom prostoru• kasnoheladsko razdoblje: 1550. –
1060. g. pr. Kr.• snažan uspon gospodarstva –
jačanje vladajućeg sloja – novi način ukopavanja: grobovi u obliku rova i grobovi s lažnom kamenom kupolom (tholosi)
• vojna oprema u grobovima: dugi mač, bodež, štit, borna kola – dobro opremljeni ratnici – novost: bogati zlatni prilozi (pehari, zlatne maske)
• porijeklo zlata – možda plaća mikenskih plaćenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta – oko 1570. god.
• razvoj keramičke proizvodnje i zlatarstva – utjecaji s Krete
• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrñene palače – centri moći – iskopavanja u Mikeni 1876. – 1877. – HeinrichSchliemann
• upotreba pisma – linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo –grčki jezik – dešifrirali ga JohnChadwick (lingvist) i Michael Ventris(arhitekt) 50-ih godina 20. st.
“Agamemnonova maska”
Pehar iz Vafija
Grobni krug A u Mikeni
Linear B pismo
Brončano doba na egejskom prostoru
Karta najvažnijih mikenskih nalazišta u Grčkoj
Michael Ventris Glinena pločica s linear B natpisom iz Pila
Mikenski oklop iz Dendre u Argolidi, 15. st. pr. Kr.
Brončano doba na egejskom prostoru
• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena, Pil, Knos
• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu– vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija– lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici – lavagetas: njihov
zapovjednik – prvi do vanaksa)– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje
važna funkcija• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna
– dio potječe elemenata iz njegovog vremena – 8. st. pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po statusu s plemstvom (basileidai)
• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne
mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja i lovačkih pasa
• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena slična klasičnim grčkim – prisutan i stariji mediteranski kult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva roga
• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema
Lavlja vrata u Mikeni
Homer
Brončano doba na egejskom prostoru• vrhunac mikenske civilizacije –
oko 1400. g. pr. Kr.• prodor na Kretu – relativno
miran način – nakon prirodne kataklizme – pitanje karaktera vlasti - grčki jezik i pismo (linearB) na Kreti
• utjecaji Mikene na Cipru –moguće veze s Filistejcima na Palestinskoj obali – slična materijalna kultura
• veze s Malom Azijom – na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa – Ahejci?
• Mikenjani na zapadu – Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, možda i do Španjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu
• prodor na zapad – vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.
• glinene pločice u Pilu – toponimi Pisa i Metapa (Metapont)
Kiklopske zidine Tirinta
Ulaz u Atrejevu riznicu
Rekonstrukcija Mikene
Brončano doba na egejskom prostoru
• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora “naroda s mora”
• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara – oko 1200. g. pr. Kr.
• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne toliko presudan ali ipak bitan
• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Kr.
• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz homerovih epova – veže se za propast Troje VIIa
• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene pločice s natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela
• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim dogañajima
• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne civilizacijske razine
• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci Del i Kej (jug Atike)
• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji vijek – željezno doba
Mikenski bodeži
Mikenska keramička posuda iz 12. st. pr. Kr.
Brončano doba u Italiji• nastavak kulture terramare iz eneolitika na
poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenička naselja) –migracija sa sjevera Italije prema jugu
• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo
• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat –uzgoj žitarica i mahunarki
• raslojavanje društva – novi ratnički sloj –mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora uvezen konj i borna kola
• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom
• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninskacivilizacija – aktivnija faza
• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala –spaljivanje i ukopavanje
• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom
Gravure u stijeni iz brončanog doba – Capo di Ponte, Valle Camonica, Lombardija
Bodeži iz brončanog doba
Brončanodobna nekropola u Pantalici
Brončano doba u Italiji• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. –
legende o putovanjima homerovih junaka na zapad –Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu
• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)
• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i
mikenska naselja u Italiji• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša
(Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana), Šardani(Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom
• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska
• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture – stanovništvo vj. afričkog i hispanskog porijekla
• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča
• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa
• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejsko-kretskog i mikenskog svijeta
Nuraghe u Su Nuraxiju
Nuraghe u Nuradeu
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • početak brončanog doba na ovim
prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.• nakon turbulentnog razdoblja
indoeuropskih seoba u eneolitiku– smirivanje – miješanje starih i novih etničkih komponenti
• počinje razvoj koji će teći relativno mirno kroz daljnja stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.
• glavno obilježje: disperzivan razvoj kulturnih grupa
• glavni interes na razvoju i proizvodnji metalnih proizvoda
• stvaranje komunikacijske i trgovačke mreže – povezana karpatska ležišta ruda s panonskim Podunavljem, jugoistočnim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom
• proizvodnja keramike i dalje vrlo značajna – nosi karakteristična obilježja pojedinih kult. grupa
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • rano brončano doba – 2300. –
1600. g. pr. Kr.• kositar – relativno rijedak:
atlantske obale, Češko Rudogorje, Slovačka
• bodeži – novi tip oružja• razvoja metalurgije – novi
obrtnički stalež• više zlatnih nalaza na našem
području – potvrda jače trgovine• stočarstvo i ratarstvo i dalje
nose gospodarstvo• vinkovačka grupa u Slavoniji –
nasljednica vučedolskog kulturnog kompleksa
• na obali: kulturno neodreñeno rano brončano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuškagrupa
• poveznica sjevera i juga –bosansko područje sa svojim ranim brončanim dobom
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru
• cetinska grupa – bogati metalni nalazi – posebno oružje: bodeži
• metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) –utjecaj istočnih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja
• cetinska grupa – zamršen etnički razvoj – nastaje supstrat za razvoj kasnijih etničkih skupina
• u Istri – u ranom brončanom dobu – razvoj prvih kasteljera(gradinskih naselja) – kasniji utjecaj na susjedna talijanska područja
• grobovi od kamenih ploča –ukop zgrčenih pokojnika
• jadranski prostor – pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom
Keramička posuda cetinske kulturne grupe – tip Kotorac
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • srednje brončano doba – 1600.
– 1300. g. pr. Kr. – jačanje kontakata s okolnim prostorom i kulturnim pojavama
• vatinska kulturna grupa –Slavonija, Srijem – poveznica s karpatskim prostorom
• naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna grupa Bijelo Brdo-Dalj –Slavonija i Baranja – kontakti s srednjoeuropskim prostorom
• licenska keramika – ukrašavanje otisnutim vrpčastim ukrasom –pojava iz zapadne Panonije –SZ Hrvatska
• u Lici – kontaktna zona panonsko-karpatskog i sjevernoitalskog i alpskog područja – tumulski grobovi sa skeletnim ukopima
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru
Idol iz Dalja
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • Istra – daljnja izgradnja
kasteljera – Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja – najbolje istražene
• složen sustav ulaza na gradine – na Monkodonji –pravokutne kuće u gustim redovima
• Grobovi i dalje od kamenih ploča – na gradini Vrčin kod Vodnjana – više grobova omeñenom suhozidnim ogradama – obiteljska grobna polja
• kontakti Istre s italskim prostorom
• slaba istraženost ostatka naše jadranske obale – slabo poznat razvoj u ovom razdoblju
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru • kasno brončano doba (KBD) –
1300. – 750. g. pr. Kr.• dolazak nositelja kulture polja sa
žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka –zadnja velika indoeuropska seoba
• KBD – još uvijek doba etničke anonimnosti – zajednice iz ovog razdoblja čine osnovu formiranja etničkih zajednica u željeznom dobu – neprekinut povijesni razvoj do antike
• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. – 1050. g. pr. Kr.): virovitička grupa, grupa Greñani-Barice, grupa Belegiš I. i II.
• pojava pojma ostava – skupina predmeta ukopanih u zemlju –arheološki fenomen čest u brončano doba
• urezivanje i iskucavanjebrončanog lima – nove tehnike
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
Brončano dobana hrvatskompovijesnom prostoru
• mlañi stupanj KBD: 1050. –750. g. pr. Kr.
• u SJ Hrvatskoj – nastavak KPŽ-a: grupa Dalj, grupa Novigrad – Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica
• Japodska grupa, grupa Istra, Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa –pokazuju naznake budućih etničkih zajednica u željeznom dobu – daljnji razvoj teče neprekinuto na prostoru antičkih Histra, Liburna i Japoda
• u Japodskoj grupi – miješanje inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i incineracije
• kultura Japoda – direktni nastavak ove grupe
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grčkom – razvoj pomorstva i plovidbe
• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s naše obale – moguće i veze s feničkim krajevima
• trgovina jaka i u zaleñu obale – liburnsko i japodsko zaleñe
• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor
• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba• utjecaj KPŽ-a takoñer i na liburnski prostor – još
slabije nego kod Japode• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već
željeznodobna – gradinska naselja• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s
prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji – teze o mogućoj seobi s naše obale u Italiju
• potvrda razvoja liburnskog pomorstva
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru • u Istri – 11. i 10. st. je
takoñer prijelomno razdoblje
• povezanost s panonskom i jugoistočnoalpskom KPŽjača nego kod Japoda i Liburna
• prva faza kulture Histra –11. st. – pokopavanje spaljenog pokojnika u žari
• neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana – razvoj gradinskih naselja i napredovanje materijalne kulture
• središta kulture Histra –Nezakcij, Picugi i Beram
• vjedro tipa Hajduböszermeny iz Picuga – veza s karpatsko-panonskim prostorom
• kontakti i sa Alpskim prostorom – sojeničarskanaselja u Švicarskoj – perle od staklene paste
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• Literatura:
Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: OxfordUniversity Press, 1994
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale –London: Yale University Press, 2000
MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2004
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 4, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1983
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 2, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: OtokarKeršovani, 1974