55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE
-
Upload
tiger-nolan -
Category
Documents
-
view
81 -
download
1
description
Transcript of 55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE
55 PREPORUKA ZA POVEĆANJEKONKURENTNOSTI HRVATSKE
Prof.dr.sc. Slavko Krajcar
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sveučilište u Zagrebu
(član Nacionalnoga vijeća za konkurentnost)
2
3
IZAZOVI NOVE EKONOMIJE
GLOBALNA UTAKMICA
IT I GLOBALNAKOMUNIKACIJA
EKOLOGIJA IODRŽIVI RAZVOJ
TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE
SVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !!
4
Model mjerenja konkurentnosti
• Tko?• Svjetski gospodarski forum i Sveučilište Harvard (od 1979.
godine izdaje Global Competitiveness Report)
• Za koga?• «Konkurentnost nije više ograničena samo na one s prestižnim
nasljeđem.» (M. E. Porter)
• Kako?• «Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i
institucije koji podupiru rast produktivnosti» (M. E. Porter)
• Što?• “Nije važno što proizvodiš već kako”
5
Zašto?
Odrednice konkurentske prednosti nacije (Porterov «dijamant»)
6
www.konkurentnost.hr/nvk
Nacionalno vijeće za konkurentnost
7
Nacionalno vijeće za konkurentnost* (1)
Misija“Trajno promicanje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnog standarda građana Hrvatske”
Ciljevi i ključne funkcije• Međunarodno rangiranje Hrvatske – “Benchmark”• Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske• Preporuke za povećanje konkurentnosti• Dijalog privatnog i javnog sektora
(*NVK osnovano odlukom Vlade RH pred dvije godine)
8
Nacionalno vijeće za konkurentnost (2)
• Razlozi utemeljenja - osiguranje dugoročno održivog rasta gospodarstva i životnog standarda
• Svrha djelovanja - svojim radom promovira ideje i načela koja trebaju omogućiti dugoročni gospodarski razvoj i održive dugoročne rezultate
• Načelo rada i sastav - gospodarstvo, Vlada, sindikat te znanost i obrazovanje, međusobna suradnja osigurava cjelovito sagledavanje razvojnih problema i mogućnosti razvojnih politika
• Ciljevi rada - međunarodna mjerljivost i usporedivost konkurentnosti Hrvatske
9
Tri glavna izazova za Hrvatsku
• Završiti transformaciju u tržišno gospodarstvo
• Izraditi model održivog gospodarskog razvoja u uvjetima globalnog tržišta
• Uskladiti ukupnu regulativu sa zahtjevima EU te ispuniti Kopenhaške kriterije
10
Sedam velikih zabluda
1. Hrvatska je atraktivna za strana ulaganja, ali ulagači samo zbog političke situacije čekaju na granicama
2. Lako ćemo smanjiti poreze i povećati prava
3. Imamo visoko obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu
4. Ulazak u EU će riješiti sve ekonomske probleme
5. Može se voditi ekonomska politika bez uzimanja u obzir tečajne politike
6. Radna mjesta će otvoriti država
7. Vlada u jednom mandatu može riješiti većinu problema
11
Global Competitiveness Report
• Growth Competitiveness Index (indeks mogućnosti rasta):“The set of institutions and economic policies supportive of high
rates of economic growth in the medium term (over the coming five years).”
• Business Competitiveness Index (indeks poslovne konkurentnosti):“The set of institutions, market structures, and economic policies
supportive of high current levels of prosperity.”
12
GLOBALNO IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI 2003/04: Indeks mogućnosti rasta (GCI) i Indeks poslovne konkurentnosti (BCI)
1. Finska2. SAD3. Švedska4. Danska5. Tajvan.....31. Slovenija33. Mađarska39. Češka43. Slovačka45. Poljska.....50. Urugvaj51. Kostarika52. Namibija
53. HRVATSKA54. Brazil55. Gambija56. Indija....64. Bugarska....75. Rumunjska77. Srbija81. Makedonija... 102. Haiti
1. Finska2. SAD3. Švedska4. Danska5. Njemačka.....30. Slovenija 35. Češka38. Mađarska43. Slovačka47. Poljska....59. Panama60. Indonezija61. Dominikanska
Republika
62. HRVATSKA63. El Salvador64. Filipini65. Rusija...73. Rumunjska74. Bugarska....95. Angola
Izvor: “Globalno izvješće o konkurentnosti 2003/04”, Svjetski gospodarski forum
13
Izvješće o globalnoj konkurenciji
14
REZULTATI POKAZUJU
• Hrvatska zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe
• Zaostajanje u tehnološkom razvoju i razvoju inovacija
• Nedovoljno obrazovana radna snaga
• Visoke cijene i troškovi rada
• Izvoz u EU stagnira
• Slaba efikasnost i transparentnost javne uprave, posebno pravosuđa
15
Sadašnji model rasta neodrživ
• Rast BDP-a generiran domaćom potrošnjom
• Velik dio potrošnje financiran zaduživanjem (vanjski dug: cca 24,0 mld USD)
• Izvoz usredotočen na turizam i snažno subvencioniranu brodogradnju
• Turizam obilježen niskom dodatnom vrijednošću
• Nedovoljno otvaranje novih radnih mjesta
• Izostanak izravnih stranih ulaganja u izvozni sektor
• Niska ulaganja u obrazovanje, inovacije, IR i tehnologiju
16
Struktura zaposlenih u 2002. godini
17
Strateški ciljevi – osnova za konsenzus
• Ostvarivanje održivog rasta BDP-a (dva puta u 10 g.)• Smanjivanje nezaposlenosti / povećanje zaposlenosti (s
14% na 8% u 10 g, tercijarno obrazovani s 17 na 29%, rast produktivnosti brže od pšlaća itd.)
• Povećanje kvalitete življenja (20% najsiromašnijih stječe 10% svih dohodaka, životni vijek sa 74 na 76 i smrtnost novorođenđadi sa t na 5/1000, očuvanje resursa i sl.)
• Povećanje stupnja društvene uključenosti (stopa pismenosti, dostupnost obrazovanju, segregacija, učinkovitost države, vladavina prava, korupcija i sl.)
18
Sedam područja povećanja konkurentnosti
1. Obrazovanje za rast i razvoj
2. Pravna država sukladna EU
3. Troškovna i cjenovna konkurentnost
4. Razvoj inovativnosti i tehnologija
5. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva
6. Regionalni razvoj i razvoj klastera
7. Stvaranje pozitivnog stava i liderstva
19
Stvaranje pozitivnog stava prema promjenama
• Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanja
• Političko vodstvo mora stvoriti tim za upravljanje promjenama
• Kreirati razvojni model zemlje
• Stalno obavještavati o promjenama
• Koristiti se već provjerenim rješenjima
• Stvoriti i održavati partnerstvo vlade, sindikata, gospodarstvenika i akademske zajednice
• Ulagati u edukaciju političke elite kako bi ovladala vještinama i znanjima modernog javnog menadžmenta
20
Dijalog Vlade i ostalih sektora može značajno unaprijediti konkurentnost nacionalnog gospodarstva
Preporuke za povećanje konkurentnosti
OBRAZOVANJE ZA RAST I RAZVOJ
“ULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZNANOSTJE ULAGANJE
U BOLJU BUDUĆNOST LJUDI”
22
Dijagnoza stanja u hrvatskom obrazovanju
Niska razina obrazovanosti (7% više i 12% visoko)
Premala izdvajanja za obrazovanje - (4% BDP-a)
i države, i lokalnih zajednica, i gospodarstva Neprimjerenost obrazovnih programa Nedefiniranost znanja i vještina potrebnih
gospodarstvu RH
23
Glavni ciljevi promjena obrazovanja za rast i razvoj
Poboljšavati obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovništva, prvenstveno visokoobrazovanih ljudi
Povećavati ukupna izdvajanja za obrazovanje Trajno osuvremenjivati sadržaje i metode
obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava
Sustavno nadgledati kvalitetu obrazovanja - i procesa i rezultata
24
Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (1)
Povećavati uključenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja
Otvarati obrazovni sustav prema društvu Procjenjivati znanja i vještine za buduća tržišta
rada i takvim procjenama prilagođavati obrazovne programe
Osuvremenjivati obrazovanje nastavnika, učitelja i odgajatelja
25
Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (2)
Povećavati ulogu privatnog sektora u ponudi obrazovnih usluga
Poticati povećanje izdvajanja tvrtki za obrazovanje zaposlenih
Marno unaprjeđivati visoko obrazovanje - ‘Bolonjski proces’
Preporuke za povećanje konkurentnosti
PRAVNA DRŽAVA SUKLADNA EU
27
Dijagnoza stanja
Pravna nesigurnost Javna administracija je
• nedovoljno obrazovana
• skupa
• neefikasna Sudstvo slabo funkcionira Nedovoljna usklađenost s EU standardima
28
Ciljevi preporuka
Uspostaviti državni sustav i okružje orijentirano na pružanje usluga građanima i poslovnom sektoru
Oblikovati državu dovoljnog institucionalnog kapaciteta za rješavanje javnih problema
• načela novog javnog menadžmenta
• načelo vladavine prava
29
Ključni pravci aktivnosti
Tri ključna područja:
1) Zakonodavstvo
2) Pravosuđe
3) Javna uprava
30
Ključni pravci aktivnosti
• Osuvremeniti zakone i regulacije
(sukladnost EU)• Ukloniti zakonske prepreke• Unaprijediti slobodno tržišno natjecanje
1. ZAKONODAVSTVO
31
Ključni pravci aktivnosti
• Racionalizirati organizaciju• Stvoriti profesionalno, učinkovito, etično i
nepristrano djelovanje
2. PRAVOSUĐE
32
Ključni pravci aktivnosti
• Reorganizirati i racionalizirati
• Modernizirati usluge
• Profesionalizirati
• Privatizirati pojedine usluge
3. JAVNA UPRAVA
Preporuke za povećanje konkurentnosti
TROŠKOVNA I CJENOVNA KONKURENTNOST
34
Ključni problemi troškovne i cjenovne konkurentnosti
Veća razina cijena nego u drugim tranzicijskim zemljama (osim u Sloveniji) ogleda se u skupim inputima proizvodnih procesa
To se odnosi i na visinu jediničnoga troška rada, jer razina i rast proizvodnosti rada ne uspijevaju kompenzirati visinu realnih plaća
35
Hrvatska ima relativno nizak realni BDP po stanovniku u usporedbi s relativnom razinom cijena i plaća
Realni BDP po stanovniku
2000.* (EU 15 = 100)
Nacionalna razina cijena (EU 15 = 100)
Prosj. bruto plaća u € za 1. polugodište
2003. (Indeks,Hrvatska = 100)
Hrvatska 36 56 100
Slovenija 67 65 145
Bugarska 25 29 19
Mađarska 49 44 72
Poljska 40 50 72
Rumunjska 23 24 34
Rusija 29 29 20
36
Prema rješenju problema
Problem je složen i nije nastao preko noći, pa se ni ne može riješiti preko noći
Rješenje ne treba tražiti u pojeftinjenju rada, jer mnoge niže razvijene zemlje na globalnom tržištu konkuriraju jeftinom radnom snagom – to je utakmica u koju se Hrvatska ne želi i ne može uključiti
37
Ključni pravci aktivnosti
1. Brži rast proizvodnosti rada od rasta realnih plaća
• konsenzus
• politika plaća• nova radna mjesta
38
Ključni pravci aktivnosti
2. Jačanje konkurencije i unaprjeđenje regulacije monopola i kvazi-monopola
39
Ključni pravci aktivnosti
3. Smanjiti porezni teret
• smanjenje ukupne državne potrošnje
• smanjenje poreza na dohodak
• na lokalnoj razini poreze i kvazi poreze učiniti transparentnima
Preporuke za povećanje konkurentnosti
RAZVOJ INOVATIVNOSTI I TEHNOLOGIJE
41
Ključni problemi slabe inovativnosti: dijagnoza
Najrašireniji oblik ponašanja poduzeća:
pasivno restrukturiranje > aktivno restrukturiranje slaba potražnja za inovacijama i tehnologijama
Veliko zaostajanje u veličini ulaganja u IR u poslovnom sektoru:
0,43% BDP vs. EU 1,20%
Slaba orijentacija IR prema poslovnom sektoru
Ne postoje mehanizmi poticanja inovacijske aktivnosti u poduzećima
42
Cilj preporuka (1)
Inovacijska politika mora biti tržišno usmjerena (inovativnost poduzeća)
Inovacijska politika mora biti usmjerena prema svim komponentama inovacijske sposobnosti
Inovacijska politika mora dovesti do rasta proizvodnosti Inovacijska politika mora povećati komponentu znanja u
novim investicijama
43
Cilj preporuka (2)
44
Ključni pravci aktivnosti (1)
Reforma i proširenje sustava podrške kvaliteti u tvrtkama (danas samo 65 ISO 9000/1.000.000 st.)
Uvesti sustav potpore aktivnostima povećanja proizvodnosti u poduzećima
45
Ključni pravci aktivnosti (2)
Programi ‘Enterprise Croatia’:(one stop shop agencija)• Fond za razvoj vještina• Program Tehnointegrator • Programi potpore izravnim stranim ulaganjima
46
Ključni pravci aktivnosti (3)
Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga sa shemom potpore “Poduzećima koja uče”
Nacionalna nagrada za inovativnost za pojedince i poduzeća
Uvođenje i modernizacija statističkog sustava ekonomije znanja
Preporuke za povećanje konkurentnosti
JAČANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA
48
Dijagnoza stanja u sektoru MSP
dominantna struktura gospodarstva jedini izvor novog zapošljavanja
• zaposlenost u velikim poduzećima prepolovljena
• zaposlenost u malim poduzećima udvostručena
ispodprosječna profitabilnost velika regionalna neravnoteža
(TEA indeks: Istra 4.47 vs. Slavonija 2.11)
49
Uzroci
nedovoljna poduzetnička aktivnost (TEA indeks 3.6)
nedovoljno znanja i vještina za poduzetništvo
nekoordiniranost vladinih politika
administrativne prepreke
nerazvijenost financijskog tržišta
50
Ciljevi
intenzivirati poduzetničku aktivnos (postići TEA
indeks od 10.0)
povećati produktivnost MSP (postići profitabilnost
od 5 %)
jačati izvoznu orijentaciju MSP
51
Ključni pravci aktivnosti (1)
razvijati poduzetničku kulturu (obrazovanje )
ostvariti koherentnost vladinih politika i
programa za poticanje poduzetništva (vladin Task
Force)
52
Ključni pravci aktivnosti (2)
eliminirati administrativne prepreke do 2008:
EU benchmark: • 3 dana za registraciju
• 5 obrazaca
• 1 zvanična dozvola
• on-line registracija
53
Ključni pravci aktivnosti (3)
stimulirati razvoj novih financijskih instrumenata• poslovni anđeli (business angels or informal
investors)
• rizični kapital (risk capital)
• ESOP (Employee Share Ownership Plan)
• IPO (Initial Public Offering)
razvijati infrastrukturu institucija za podršku MSP
• profiliranost, suradnja
54
Ključni pravci aktivnosti (4)
utvrditi benchmark razine produktivnosti• javno raspoloživi pokazatelji
stimulirati izvozni “mentalitet” MSP• kvaliteta, krediti
smanjivati regionalnu poduzetničku neravnotežu• klasteri
Preporuke za povećanje konkurentnosti
REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ KLASTERA
56
Aktualno stanje: regionalne razlike (1)
Velike razlike prema stopi nezaposlenosti
43,0%
6,50%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
Stopa nezaposlenosti
Vukovarsko-srijemska
Istarska
Raspon između najniže i najviše
stope nezaposlenosti
1 : 6,6
57
Aktualno stanje: regionalne razlike (2)
Velike razlike u efikasnosti poduzeća
10,1%
2,3%
0%
5%
10%
15%
Udjel ukupne dobiti u ukupnim prihodima poduzeća
Istarska
Brodsko-posavska
Raspon između najnižeg i najvišeg
udjela u dobiti
1 : 4,4
58
Velike razlike u stupnju obrazovanosti
Aktualno stanje: regionalne razlike III
16,6%
3,2%
0%
4%
8%
12%
16%
20%
Udjel visokoobrazovanih u stanovništvu iznad 15 god.
Grad Zagreb
Krapinsko-zagorska
Raspon između najnižeg i najvišeg
udjela
1 : 5,2
59
Visoka koncentracija razvojnih resursa u Zagrebu
Aktualno stanje : regionalne razlike IV
60,7
49,7
33,5
20,7
38,5
17,5Ukupnogstanovništva
Visokoobrazovanogstanovništva
Ukupnog brojazaposlenih
Ukupnog brojapoduzeća
Ukupnih prihodapoduzeća
Ukupne dobitipoduzeća
60
Ciljevi uspješne regionalne politike
Ravnomjerni i trajno održivi razvoj lokalnih sredina, županijskih područja i regionalnih zajednica.
Ostanak stanovništva i života na određenom području
otvarajući perspektive rada i zapošljavanja.
Vrednovanje, očuvanje, optimalno korištenje i razvoj
urbanog, ruralnog i obalnog prostora.
Društvena i razvojna kohezija na nacionalnoj razini.
61
SUVREMENA REGIONALNA POLITIKAOSNOVNA NAČELA
Partnerstvo lokalna i državna vlast, nevladine institucije
Subsidijarnost
decentralizacija odlučivanja
Komplementarnost
zajedno, a ne umjesto nekoga
Programiranje
višegodišnji planovi i partnerstvo
Praćenje i vrednovanje
stalno poboljšanje programa u toku
62
Imperativni pravci aktivnosti I
Uvažavati osnovna načela suvremene regionalne politike – poglavito ona Europske unije
Uspostaviti zakonski i institucionalni okvir za učinkovito vođenje regionalne politike
Uspostaviti učinkovite financijske poticaje za regionalni razvoj na svim razinama
Poticati lokalne razvojne inicijative
63
Imperativni pravci aktivnosti II
Poticati i podupirati razvoj klastera • turizam i brodogradnja • drvna i prehrambena industrija • tekstil i obuća• nove industrije i nove tehnologije
Učiniti gospodarsku komponentu snažnije prisutnom u prostornom planiranju i upravljanju prostorom
Okrupnjavati teritorijalne jedinice kao nosioce regionalnog razvoja – sukladno kriterijima EU
64