Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.
Transcript of Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.
1
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja za-govara promjene i povezivanje država znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se gra-đanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 166 država, kojima pomažemo da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Za razvijanje svojih kapaciteta one se oslanjanju na djelatnike UNDP-a i širok raspon naših partnera.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)Radnička cesta 41/8, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 2361 666 Telefaks: +385 1 2361 620 www.undp.hr
Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) nezavisno je savjetodavno tijelo sastavljeno od 23 člana iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i aka-demske zajednice – kojem je cilj jačanje dijaloga, partnerstva i konsenzusa o politikama i programima ključnim za održivi rast i razvoj Hrvatske.
Vijeće djeluje kao katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnosti Hrvatske. Cilje-vi djelovanja Vijeća na tom području izrazito su fokusirani i neposredni: djelovati na pove-ćanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te zajedništvom i društvenim konsenzusom utjecati na promjene koje vode ostvarenju vizije dugoročnog i održivog razvoja Hrvatske.
Nacionalno vijeće za konkurentnost Šoštarićeva 2, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 6304 855, 853Telefaks: +385 1 6304 856www.konkurentnost.hr
2
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Zagreb, ožujka 2011.
Znanstveno-istraživačke podloge za publikaciju izradila je skupina istraživača Ekonomskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu (IMO):
Autori (abecednim redom)
dr. sc. Mirela Alpeza, Ekonomski fakultet u Osijekumr. sc. Anamarija Delić, Ekonomski fakultet u Osijekudr.sc. Krešimir Jurlin, Institut za međunarodne odnose, Zagrebdr. sc. Julia Perić, Ekonomski fakultet u Osijeku doc. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, Ekonomski fakultet u Osijekuprof. dr. sc. Slavica Singer, Ekonomski fakultet u Osijeku, koordinatorica istraživanjaValentina Vučković, Institut za međunarodne odnose, Zagreb
Vanjski suradnici
dr.sc. Mira Lenardić, NVKNenad Kocmur, UNDP HrvatskaDanijela Tepšić, UNDP Hrvatska
Nakladnik
Nacionalno vijeće za konkurentnost Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska
Za Nakladnika
dr.sc. Mira Lenardić
Copyright ©Nacionalno vijeće za konkurentnost
ISSN 1846-9663
Uredile
prof. dr. sc. Slavica Singerdr. sc. Mira Lenardić
Tehnička priprema
Martina Hatlak
Lektura
Mirjana Paić-Jurinić
Oblikovanje
Kudos studio d.o.o.
Tisak i uvez
Tiskara Zelina d.d.
Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru. U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.
3
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
zadovoljstvo mi je predstaviti drugo izdanje publikacije Regi-onalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010., koja je rezultat suradnje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Nacional-nog vijeća za konkurentnost. Publikacija predstavlja nalaze rangiranja konkurentnosti hrvatskih županija i regija uteme-ljenih na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), renomiranih istraži-vanja i mjerenja nacionalne konkurentnosti u svijetu.
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih regija i županija čime se, nakon sagledavanja početne pozicije 2007. godine, omo-gućuje praćenje konkurentskog napredovanja kao i uspore-dni pregled stanja u regijama i županijama.
Hrvatska se danas nalazi pred okončanjem pregovora s Euro-pskom unijom i u tom procesu bitno je kreirati i ubrzano provo-diti gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovo-ljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja kon-kurentnosti županija/regija. Također one razlike u konkuren-tnosti regija/županija koje proizlaze iz različite kvalitete njihova poslovnog okruženja i poslovnog sektora vrlo su slične onima iz 2007. godine. Kako pravo na ujednačen razvoj i kvalitetu života u svim županijama i regijama postavlja potrebu da se rast nacionalne konkurentnosti ostvari suradnjom svih regija/županija, jasno je da se taj razvoj mora temeljiti na znanju i inovativnosti u korištenju lokacijskih prednosti i resursa, na po-ticanju potencijalnih izvora rasta kao i na uklanjanju prepreka rastu svake županije odnosno regije. U tom je kontekstu poru-ka ove publikacije jasna: ključ napretka Hrvatske leži u našim rukama, u našoj sposobnosti da brže mijenjamo ono što je loše i da stvaramo novo i bolje kako bismo postali kompatibilniji i konkurentniji na europskom i globalnom tržištu.
Posebna je vrijednost istraživanja regionalne konkurentnosti Hrvatske to što može poslužiti kao alat za praćenje realiza-cije cjelovite strategije regionalnog razvoja Hrvatske, ali i za njezino aktualiziranje i oblikovanje međusobno konzistentnih politika i instrumenata usmjerenih za podizanje konkurent-ske osposobljenosti regija i županija s konačnim pozitivnim učinkom i na nacionalnu konkurentnost.
Očekujemo stoga da ključni dionici odgovorni za upravljanje regionalnim razvojem iskoriste nalaze ovog istraživanja pri oblikovanju takvih politika i mjera koje će stvoriti uvjete za gospodarski rast u sljedećim godinama.
Nadamo se da će bogatstvo informacija sadržanih u doku-mentu te mogućnost usporedbe s proteklom publikacijom utjecati na gospodarsku, stručnu, društvenu i političku ja-vnost da intenzivira osmišljavanje i provedbu reformi na re-gionalnoj i županijskoj razini.
Na kraju, zahvalio bih članovima Vijeća, istraživačima i su-radnicima na njihovom doprinosu u izradi ovog dokumenta.
S poštovanjem,
Ivica Mudrinić predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost
Poštovani,
5
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
zadovoljstvo mi je predstaviti Vam publikaciju Regionalni in-deks konkurentnosti Hrvatske 2010., koju je Nacionalno vijeće za konkurentnost pripremilo u suradnji s Programom Ujedi-njenih naroda za razvoj. Pred Vama je drugo izdanje publikacije koja mjeri konkurentnost hrvatskih regija prema metodologi-ji Svjetskog gospodarskog foruma. Naša analiza razmatra hrvatske regije prema dvjema podjelama: prvo, prema terito-rijalno-administrativnoj podjeli zemlje na 21 županiju i drugo, prema podjeli u skladu s nomenklaturom prostornih jedinica za statistiku Europske unije (NUTS); te jedinice na drugoj ra-zini, definirane kao regije s više od 800.000 stanovnika, dijele Hrvatsku na tri veće regije.
Kao i u prvom izdanju publikacije 2007. godine, novi rezultati pokazuju znatne regionalne razlike i mali napredak u njihovu smanjivanju između razvijenih županija i onih koje zaostaju u razvoju. Nadalje, prema Globalnom indeksu konkurentnosti Hrvatska je sa 57. mjesta od 131 zemlje u 2007. godini pala na 77. mjesto od 139 zemalja u 2010. godini. Ti rezultati govo-re da je potrebno poduzeti mjere i dodatno potaknuti raspravu o tome kako unaprijediti konkurentnost na nacionalnoj i regio-nalnoj razini, osobito uoči pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Drugo izdanje publikacije Regionalni indeks konkurentnos-ti također treba poslužiti kao koristan alat donositeljima od-luka i poslovnom sektoru na regionalnoj razini s obzirom na to da prikazani rezultati pokazuju ne samo kako su županije međusobno rangirane nego i kako su same napredovale ili nazadovale u promatranom razdoblju. Pojedini indikatori koji obuhvaćaju objektivne pokazatelje, poput bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, i subjektivne procjene poslovne za-jednice upućuju na slabosti koje mogu biti otklonjene i pred-nosti koje se mogu iskoristiti. Razumijevanje postignutog na-pretka nekih županija može poslužiti kao poticaj svim drugima.
Neke se sastavnice poslovnog okruženja, poput demograf-skih pokazatelja i stupnja naobrazbe, mogu mijenjati jedi-no postupno; neke druge pak mogu se unaprijediti brže zahvaljujući mudrim i pravodobnim odlukama i razboritom alokacijom resursa. Regionalni indeks konkurentnosti nami-jenjen je stoga informiranju kao i planiranju razvojnih prior-iteta s krajnjim ciljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju s bolje povezanim i razvojno ujednačenim regijama.
Na kraju, zahvaljujemo autorima, istraživačima i članovima poslovne zajednice koji su pridonijeli oblikovanju analize i preporuka. Posebno zahvaljujemo našem partneru Nacional-nom vijeću za konkurentnost za sav analitički i organizacij-ski trud koji su uložili u izradu ove publikacije. Vijeću ujedno želimo mnogo uspjeha u budućim izdanjima ove publikacije.
S poštovanjem,
Louisa VintonStalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj
Poštovani,
6
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Popis skraćenica
BDP Bruto društveni proizvod
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured EU-a
IMD Institute for Management Development (Institut za razvoj menadžmenta)
JLPS Jedinice lokalne i područne samouprave
JVD Jedinice po vrsti djelatnosti
MSP Mala i srednja poduzeća
NUTS Nomenclature of territorial units for statistics (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)
NUTS1 Statistička jedinica prve razine prema Eurostatu (3.000.000 do 7.000.000 stanovnika). NUTS 1 regija: Republika Hrvatska
NUTS2 Statistička jedinica druge razine prema Eurostatu (800.000 do 3.000.000 stanovnika). NUTS2 regije u Hrvatskoj: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska
NUTS3 Statistička jedinica treće razine prema Eurostatu (150.000 do 800.000 stanovnika). NUTS 3 regije u Hrvatskoj: 20 županija i Grad Zagreb
NVK Nacionalno vijeće za konkurentnost
RH Republika Hrvatska
RIK Regionalni indeks konkurentnosti
UNDP United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj)
WEF World Economic Forum (Svjetski gospodarski forum)
ZK Zemljišno knjižno
Popis skraćenica
7
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Sadržaj
Sadržaj
Uvod
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
1.1. Regije i županije Republike Hrvatske
1.2. Kako čitati konkurentske profile regija?
1.3. Kako čitati konkurentske profile županija?
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.- Rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
3. Prioriteti i preporuke
4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske
HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska
HR011 Grad Zagreb
HR012 Zagrebačka županija
HR013 Krapinsko-zagorska županija
HR014 Varaždinska županija
HR015 Koprivničko-križevačka županija
HR016 Međimurska županija
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska
HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija
HR022 Virovitičko-podravska županija
HR023 Požeško-slavonska županija
HR024 Brodsko-posavska županija
HR025 Osječko-baranjska županija
HR026 Vukovarsko-srijemska županija
HR027 Karlovačka županija
HR028 Sisačko-moslavačka županija
11
15
16
17
18
21
31
37
40
42
46
50
54
58
62
66
72
74
78
82
86
90
94
98
102
106
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska
HR031 Primorsko-goranska županija
HR032 Ličko-senjska županija
HR033 Zadarska županija
HR034 Šibensko-kninska županija
HR035 Splitsko-dalmatinska županija
HR036 Istarska županija
HR037 Dubrovačko-neretvanska županija
Metodologija istraživanja
Literatura
112
114
118
122
126
130
134
138
142
149
155
10
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA | Tablica 1. Indikatori Sjeverozapadne regije REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2007.
11
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. Uvod
Istraživanje regionalne konkurentnosti bitna je pretpo-stavka realizacije ujednačenog razvoja svih dijelova Hr-vatske. Prvo takvo istraživanje, provedeno 2007. godine, i ovo istraživanje, provedeno 2010. godine, daju doprinos oblikovanju i realizaciji nacionalnih politika u području regionalnog razvoja i konkurentnosti Hrvatske. Važnost istraživanja regionalne konkurentnosti potvrđuje i prvo takvo istraživanje u Europskoj uniji1, provedeno 2010. go-dine s objašnjenjem da će „kvantificiran pokazatelj kon-kurentnosti omogućiti zemljama članicama identificirati moguće regionalne slabosti kao i čimbenike koji pridono-se tim slabostima. To će zatim pomoći regijama u procesu njihova uklanjanja“2. Valja posebno istaknuti da je naše istraživanje regionalne konkurentnosti navedeno kao pri-mjer dobre metodološke prakse i analizirano usporedno s metodologijom koju primjenjuju u Ujedinjenom Kraljev-stvu i Finskoj3. Za razliku od tog europskog istraživanja, koje nudi samo pokazatelje, naša su istraživanja dopunje-na određenim „putokazima“, tj. preporukama za interve-niranje na razini vladinih politika i/ili programa, lokalne samouprave, ali i drugih institucija odgovornih za jača-nje konkurentnosti, od obrazovnih institucija do poslovnih asocijacija i samih poduzeća.
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdo-blje 2011.–2013. godine4 ističe potrebu za funkcionalnom
1 Na razini EU-a pokrenut je 2010. godine zajednički projekt dviju glavnih uprava Europske unije, DG Joint Research Centre i DG Regional Policy sa ciljem utvrđivanja regionalne konkurentnosti unutar Europske unije zbog potrebe stvaranja dobre istraživačke pod-loge u procesima oblikovanja regionalne politike na razini Europske unije, ali i unutar zemalja članica, odnosno u strateškim savezima pojedinih regija, u ostvarivanju razvojnih ciljeva. Provedeno istraživanje dalo je metodološki okvir za utvrđivanje EU regionalnog indeksa konkurentnosti (EU Regional Competitiveness Index), a kao primjer dobre metodološke prakse posebno se analiziraju istraživanja regionalne konkurentnosti triju zemalja – Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i Hrvatske. Annoni, P., K. Kozovska, EU Regional Competitiveness Index 2010, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010. 2 „A quantitative score of competitiveness will facilitate Member States in identifying possible regional weaknesses together with factors mainly driving these weaknesses. This in turn will assist regions in the cathing up process.“ Ibidem, str. Iii.3 Ibidem, str. 23-25.4 Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine usvojila je prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013. U sklopu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske donesen je 29. prosinca 2009. godine (NN 153/09).
Uvod
politikom regionalnog razvoja koja će pridonositi održivom dugoročnom rastu, restrukturiranju ka gospodarstvu ute-meljenom na znanju i inovacijama, održivoj konkurentno-sti zemlje i porastu životnog standarda građana. Razvojem mehanizama osnaživanja svih dijelova zemlje povećat će se osposobljenost za djelotvorno sudjelovanje podnacional-nih razina (regija) u procesu koji treba donijeti smanjenje znatnih socijalnih i ekonomskih razlika. Ovim dokumentom u Hrvatskoj se stvara okvir za donošenje i provedbu regi-onalne politike koja će s jedne strane jačati potencijale za konkurentsko napredovanje i povećati sposobnost regija za povlačenje sredstava iz fondova EU-a, a s druge omogućiti jačanje institucionalnog i pravnog kapaciteta regija za vo-đenje proaktivne razvojne politike gospodarstva na svojem području.
Obrazovanje, zdravstvene usluge i poslovne prilike mo-raju biti dostupni svima podjednako. Zbog prava ljudi na kvalitetan život u svim dijelovima zemlje, zbog efikasnog korištenja resursa (ljudskih, prirodnih, tehnoloških) u ci-jeloj zemlji, zbog principa supsidijarnosti – prava svake sredine da svojim razvojem upravlja na načelima surad-nje i konkurencije, ravnomjeran regionalni razvoj u sre-dištu je učinkovite ekonomske politike svih zemalja koje se odgovorno odnose prema svojim građanima i svojim resursima.
Regionalna politika Europske unije instrument je financij-ske solidarnosti i snažna poluga za stvaranje kohezije i ekonomske integracije između njenih razvijenijih i manje razvijenih dijelova. Stimuliranje rasta, zaposlenosti i ino-vacija najvažniji su prioriteti regionalne politike EU-a pra-ćeni demografskom konsolidacijom, kvalitetnim uprav-ljanjem prostorom, ravnomjernijim korištenjem i optere-ćivanjem infrastrukture te većom socijalnom kohezijom. O važnosti regionalne politike u Europskoj uniji govori i činjenica da će se u razdoblju 2007.–2013. godine čak 36% ukupnog proračuna EU-a utrošiti za smanjenje ra-zvojnog jaza između pojedinih dijelova Europske unije i to prvenstveno za ulaganja koja će potaknuti konvergenciju, regionalnu konkurentnost i zaposlenost te teritorijalnu su-radnju. U tom kontekstu, od praćenja regionalne konku-rentnosti unutar Europske unije očekuje se stjecanje po-trebnog uvida u stanje i promjene regionalne razvijenosti.
Od 2007. godine Hrvatska može dio tih sredstava koristiti kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), namijenjen državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kan-didatkinjama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i pripremama za korištenje Strukturnih fondova. Program IPA ima pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja in-stitucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Ra-zvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj. Od komponente
12
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Regionalni razvoj očekuje se da financira infrastrukturne projekte većih razmjera u zaštiti okoliša i prometu, pro-grame poticanja nacionalne konkurentnosti i ujednačenog regionalnog razvoja te da na taj način pridonese pripremi zemlje za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja EU-u, što je za Hrvatsku iznimno važ-no. Sudjelovanje Hrvatske u toj komponenti temelji se, iz-među ostalog, i na Operativnom programu za regionalnu konkurentnost, koji je usredotočen na tri prioriteta: prvo, izgradnja poslovne infrastrukture u 10 županija koje imaju znatne razvojne prepreke; drugo, stvaranje povoljne po-slovne klime jačanjem administrativne učinkovitosti, pru-žanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzeći-ma, jačanjem nacionalnog kapaciteta za komercijalizaciju i jačanjem inovacija razvojem klastera i poslovnih zona te osnivanjem e-poslovnih centara diljem zemlje; i treće, tehnička pomoć za upravljanje tim programom.5
U Hrvatskoj je proaktivna regionalna politika utemeljena na konvergenciji, konkurentnosti i suradnji iznimno važ-na zbog velikih, ali i dugotrajnih unutrašnjih razlika u ra-zvijenosti. Mjereno bruto domaćim proizvodom po sta-novniku te se razlike kreću u rasponu od oko 5.500 eura (Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) do 12.400 eura u Istarskoj županiji i 16.750 eura u Gradu Za-grebu (2007.)6. Razlike u nezaposlenosti još su veće – od 6,1% u Gradu Zagrebu i 7,1% u Istarskoj županiji do više od 27% u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj
Uvod
5 U razdoblju 2007.–2011. godine u sklopu te komponente Hrvatska može koristiti 75,2 milijuna eura (Međunarodne novine 3/2011). Prvi ugovori za projekte usmjerene na poslovnu infrastrukturu u područjima s razvojnim zaostajanjem (projekti lokalnih samou-prava Vukovara, Lovasa, Iloka, Nove Gradiške, Vodica, Pleternice), u iznosu od 5,08 milijuna eura, potpisani su krajem 2010. godine. Krajem godine potpisano je i 5 ugovora u iznosu od 2.6 milijuna eura za povezivanje znanstvene zajednice s industrijom, odnosno korištenje rezultata znanstvenih istraživanja za potrebe industrijskog sektora. www.safu.hr (17. 12. 2010.). 6 www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm 7 Godišnjak 2009., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2009., str. 9.8 Nacionalno vijeće za konkurentnost, Godišnja izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2002., 2004., 2006. i 2008.9 Produktivnost rada u Hrvatskoj odgovara razini od 59,2% prosjeka zemalja skupine EU 25 (2006.); u usporedbi, ona je manje od 40% u Bugarskoj i Rumunjskoj. No zaostajanje Hrvatske u produktivnosti rada izrazitije je ako se usporedi s prosjekom zemalja iz skupine EU 15 –106% prosjeka EU 25. („Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, siječanj 2008., str.18.)10 Istraživanje Svjetske banke o lakoći poslovanja rangiralo je Hrvatsku na 103. mjesto od 183 zemlje. Doing Business, Svjetska banka, 2010. 11 Projekt se provodio 2006. i 2007. godine; pregledano je 1455 propisa koji se odnose na gospodarstvo, predloženo je 799 ukidanja/pojednostavljenja i provedeno 368 preporuka. Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. www.hitrorez.hr
županiji (2009.)7. U takvoj situaciji pretpristupni, a uskoro i kohezijski fondovi EU-a, nude velike mogućnosti za po-dizanje kvalitete poslovnog sektora i okruženja u cijeloj zemlji, a kroz to i za smanjenje razvojne neravnoteže. Za korištenje tih fondova potreban je uvid u stanje razvijeno-sti pojedine regije što Regionalni indeks konkurentnosti omogućuje.
Intenzitet i razmjeri napredovanja pojedine regije odno-sno županije i sposobnosti „hvatanja koraka“ s razvijeni-jim dijelovima Hrvatske, ali i s Europskom unijom, najbolje se mogu sagledati kroz analizu konkurentnosti. Hrvatska je obuhvaćena istraživanjem konkurentnosti prema meto-dologiji Svjetskog gospodarskog foruma od 2002. godine i to je dobar temelj za praćenje promjena i podešavanje na-cionalnih politika kojima se intervenira u uklanjanje pre-preka ostvarivanju konkurentnosti i razvijenosti.
Nacionalna konkurentnost temelji se na konkurentnosti poduzeća odnosno na kvalitetnom poslovnom okruženju i poslovnom sektoru u cijeloj Hrvatskoj. Zbog toga ne posto-ji dilema – razvijati samo najmanje razvijene regije ili se oslanjati na najrazvijenije. Pravo na ujednačenu kvalitetu života zahtijeva da se povećanje nacionalne konkurentno-sti ostvari suradnjom svih regija, koje svoj razvoj teme-lje na znanju i inovativnosti u korištenju prirodnih resursa te otkrivanjem potencijalnih izvora rasta pojedine regije kao i uklanjanjem prepreka rastu njihove konkurentnosti.
Istraživanje provedeno u 2007. godini omogućilo je sa-gledavanje početne pozicije regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj što je bio prvi i bitan korak prema djelotvornijoj politici regionalnog razvoja.
Hrvatska je u razdoblju praćenja konkurentnosti (od 2002. godine) iskusila „šetanje“ oko 60. mjesta u razdoblju 2002. do 2006. godine, ali i izrazit pad na 72. mjesto u 2009. godini te daljnji pad na 77. mjesto u 2010. godini8. Niska produktivnost poslovnog sektora9 i dugogodišnja prisutnost mnogih prepreka u poslovnom okruženju10, pr-venstveno u pogledu pravosuđa, korupcije, javne uprave, sposobnosti usvajanja novih znanja, tehnologija i inovaci-ja, efikasnosti tržišta rada otežavaju ili čak onemogućuju jačanje konkurentnosti. Nezavršenost pojedinih procesa institucionalnih promjena (npr. izostanak „giljotine“ nepo-trebnih propisa – projekt HITROREZ)11 znatno usporava izgradnju jednostavnijeg i transparentnijeg regulatornog okvira poslovnog okruženja, ali i otežava stvaranje pozi-tivne energije za promjene u društvu.
Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na nacionalnoj razini odraz je konkurentskog kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini što samo naglašava važnost i potrebu ujednačenog regionalnog i lokalnog razvoja u zemlji. Zbog toga hrvatska nacionalna i regionalna razvojna politika mora biti komplementarna i usklađena s regionalnom po-litikom Europske unije.
13
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
15
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Konkurentnost je skup faktora, razvojnih politika i institucija koji svojom isprepletenosti utječu na razinu produktivnosti općenito odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja. Riječ je o tri grupe faktora: prvu čine temeljni faktori: institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravstvo i osnov-no obrazovanje; drugu čine faktori koji određuju efikasnost, pri-mjerice visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba i rada, razvi-jenost financijskog tržišta i tehnološka spremnost; u trećoj su inovacijski faktori, poslovna sofisticiranost i inovativnost12. Tako definirana konkurentnost u ovom se istraživanju mjeri kombi-nacijom statističkih i perceptivnih indikatora koji opisuju sve tri grupe faktora. Na taj način dobiva se uvid u stanje glavnih pod-ručja konkurentnosti (stupovi konkurentnosti) hrvatskih župani-ja i regija te prepoznaju potencijali i ograničenja konkurentskih sposobnosti kao i njihovi mogući uzroci, a sve radi praćenja i vođenja uravnotežene i dugoročno održive regionalne razvojne politike.
Regionalni indeks konkurentnosti 2010. (RIK 2010.) prati i ocjenjuje konkurentnost triju regija (NUTS2), Sjeverozapad-ne, Središnje i Istočne (Panonske) te Jadranske kao i kon-kurentnost svih hrvatskih županija i Grada Zagreba (razina NUTS3) grupirane u tri NUTS2 regije, kao i 2007. godine u prvom istraživanju.
Analitički pristup temelji se na kombinaciji statističkih i per-ceptivnih indikatora koji izražavaju kvalitetu poslovnog okru-ženja i poslovnog sektora (Slika 1).
Metodološki pristup agregiranju podataka i analizi teme-lji se na metodama i istraživanjima Svjetskoga gospodar-skog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta13, imajući
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
12 Definicija Svjetskoga gospodarskog foruma. Vidjeti The Global Competitiveness Report 2010-2011, Appendix A: Computation and structure of the Global Competitiveness Index 2010-2011, str. 43-45. 13 World Economic Forum (WEF) i Institute for Management Development (IMD)
Stupovi konkurentnosti
1. Demografija, zdravlje i kultura
Poslovno okruženje
Statistički inidikatori
(2/3)
Regionalni indeks
konkurentnosti
2. Obrazovanje
3. Osnovna infrastruktura i javni sektor
4. Poslovna infrastruktura
5. Investicije i poduzetnička dinamika
Poslovni sektor6. Razvijenost poduzetništva
7. Ekonomski rezultati – razina
8. Ekonomski rezultati – dinamika
1. Lokacijske prednosti
Poslovno okruženje Perceptivni
indikatori(1/3)
2. Lokalna uprava
3. Infrastruktura
4. Vladavina prava
5. Obrazovanje
6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija
7. Tehnologija i inovativnost
Poslovni sektor8. Klasteri
9. Marketing i menadžment
Slika 1. Model regionalnog indeksa konkurentnosti
16
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
prosječni izvorni prihodi per capita, prosječna stopa neza-poslenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovanog sta-novništva u stanovništvu u dobi od 16-65 godina)14 nastoji se bolje odrediti razvojni profil jedinica lokalne i područ-ne samouprave. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvat-ske temelji se čak na 123 statistička indikatora iz različitih izvora statističkih pokazatelja i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz provedene ankete, koji omogućuju međusobnu usporedbu regija i županija. Uključujući također niz indika-tora kvalitete života na regionalnoj odnosno županijskoj ra-zini, taj indeks daje bogatu i kvalitetnu podlogu za kontinu-irano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske. U tom smislu očekuje se da RIK postane redovito istraživanje koje će prema standardiziranoj metodi svake dvije ili tri godine pratiti razvoj hrvatskih regija i županija s ciljem stvaranja kvalitetne podloge za upravljanje regionalnim razvojem na nacionalnoj i podnacionalnoj razini15.
1.1. Regije i županije Republike Hrvatske
Republika Hrvatska upravno je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Tijekom pregovora i pripreme Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji Statistički ured EU-a (Eurostat) prihvatio je model podjele zemlje na prostorne jedinice za statistiku na razini NUTS1 (cijela Hrvatska) i ra-zini NUTS3 (postojeće županije), koje predstavljaju upravnu podjelu države, te na razini NUTS2, koju čine tri neadmini-strativne prostorne jedinice za statistiku tj. tri NUTS2 regije (Tablica 1):
1. Sjeverozapadna regija2. Središnja i Istočna (Panonska) regija3. Jadranska regija
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2007.
Tablica 1. Statistička podjela Hrvatskeu vidu raspoloživost i dostupnost podataka na regionalnoj i županijskoj razini u Hrvatskoj. Budući da su u 2010. godini unesene u metodologiju izračuna RIK-a određene dopune, usporedbe s rangovima iz istraživanja regionalne konku-rentnosti 2007. godine samo su indikativne. Tumačenje i opis metodoloških dopuna dani su u poglavlju metodologije istraživanja. Regionalni indeks konkurentnosti 2007. potaknuo je većinu županija na rasprave o razlikama u regionalnoj i županijskoj konkurentnosti što je potvrdilo snažan interes za bolje iskori-štavanje i popravljanje vlastitih potencijala o kojima ovise ra-zvojni kapacitet, konkurentnost i kvaliteta života svih građa-na. Primjena Regionalnog indeksa konkurentnosti olakšava praćenje i analizu utjecaja različitih komponenti okruženja na stvaranje povoljne klime za poslovanje i investiranje, ali i pra-ćenje i analizu vitalnosti poslovnog sektora. Istodobno, Regi-onalni indeks konkurentnosti služi poslovnoj zajednici pri do-nošenju investicijskih odluka i ocjenjivanju lokacije za nove poslovne pothvate, a lokalnim političkim strukturama pri us-poredbi njihovih politika s onima drugih županija kako bi ih unaprijedile. Javni sektor i državna uprava također trebaju sustavne informacije o razvijenosti i konkurentnosti županija/regija, koje daje Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, kao polazište za donošenje razvojnih programa te kreiranje i provedbu svih politika relevantnih za smanjenje jaza u razini razvijenosti pojedinih dijelova zemlje (od obrazovne, inovacij-ske, socijalne, porezne do investicijske politike).
Do sada se razvijenost pojedinih dijelova Hrvatske (župani-ja, gradova, općina) ocjenjivala uglavnom korištenjem indi-katora o bruto domaćem proizvodu po stanovniku ili o sto-pi nezaposlenosti. Uvođenjem indeksa razvijenosti koji se temelji na pet pokazatelja (prosječni dohodak per capita,
14 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donesena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. srpnja 2010. godine (NN 89/10). 15 Vidjeti bilješku 1.
HR01 Sjeverozapadna Hrvatska
HR011 Grad Zagreb
HR012 Zagrebačka županija
HR013 Krapinsko-zagorska županija
HR014 Varaždinska županija
HR015 Koprivničko-križevačka županija
HR016 Međimurska županija
HR02 Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska
HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija
HR022 Virovitičko-podravska županija
HR023 Požeško-slavonska županija
HR024 Brodsko-posavska županija
HR025 Osječko-baranjska županija
HR026 Vukovarsko-srijemska županija
HR027 Karlovačka županija
HR028 Sisačko-moslavačka županija
HR03 Jadranska Hrvatska
HR031 Primorsko-goranska županija
HR032 Ličko-senjska županija
HR033 Zadarska županija
HR034 Šibensko-kninska županija
HR035 Splitsko-dalmatinska županija
HR036 Istarska županija
HR037 Dubrovačko-neretvanska županija
17
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
16 Prednost je takvog rješenja što cijela Hrvatska može koristiti kohezijske i strukturne fondove EU-a čak i nakon dostizanja 75% prosjeka BDP-a per capita EU-a, što će prema projekcijama biti do 2020. godine. Na razini regija NUTS2 predviđa se u razdoblju tzv. druge financijske perspektive 2014.–2020. izrada pojedinačnih strategija NUTS2 (za potrebe privlačenja strukturnih fondova) u kojima bi također postojala mogućnost osnivanja razvojnih institucija za upravljanje tim strategijama.
Taj model statističke podjele Hrvatske omogućuje usklađiva-nje planiranja regionalnog razvoja u zemlji s kohezijskom po-litikom Europske unije, ali i konkuriranje za razvojna sredstva putem strukturnih fondova EU-a16.
1.2. Kako čitati konkurentske profile regija?
Svaka od tri regije NUTS2 (Sjeverozapadna Hrvatska, Sre-dišnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska) predstavljena je u RIK-u na šest stranica, koje uključuju us-poredbu s drugim dvjema regijama te usporedbu župani-ja unutar svake regije i tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog okruženja te tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog sektora.
1. Na prvoj stranici, svaka je regija predstavljena lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti.
2. Na drugoj stranici, svaka je regija opisana usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil regije kroz statističke i perceptivne vrijednosti stupova konkurentnosti.
3. Na trećoj i četvrtoj stranici, daju se grafički prikazi uspo-redbe rangova županija unutar regija s obzirom na vri-jednosti 8 statističkih indikatora i 9 perceptivnih indika-tora konkurentnosti. Uz to, tablice daju uvid u prednosti i slabosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora župani-ja unutar regije po vrijednostima statističkih i perceptivnih
Kako čitati mrežne dijagrame?
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
1
5
17
21
9
13
Profil konkurentnosti regija - statistički indikatori
Mrežni dijagram utemeljen na statističkim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječan rang pojedinog indika-tora svih županija koje pripadaju regiji, u mogućem raspo-nu od 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb). Što je vrijednost pojedinog indikatora bliža vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je loši-ji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, vrijednost je većine indikatora u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj između 14. i 17. ranga što govori o niskom rangu tih indikatora, a npr. Sjeverozapadna Hrvatska ima tek jedan indikator oko 15. ranga.
Profil konkurentnosti regija - perceptivni indikatori
Mrežni dijagram utemeljen na perceptivnim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječne ocjene pojedinog indika-tora svih županija koje pripadaju regiji. Svaki indikator ocje-njivan je ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Što je vrijednost pojedinog indikatora bliže vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je lošiji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, indikator Ra-zvijenost financijskog tržišta i lokalna konkurencija dobio je najnižu ocjenu u sve tri regije, tek neznatno višu od 3, pri čemu je Jadranska Hrvatska najmanje zadovoljna kvalite-tom tog indikatora. S obzirom na to da nijedna vrijednost indikatora nije manja od 3 ni veća od 5, mrežni dijagram prikazan je u tom rasponu. Sjeverozapadna
HrvatskaSredišnja i IstočnaHrvatska
Jadranska Hrvatska
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
5
3,5
3,0
4,5
4,0
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
18
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
indikatora. Prednosti su označene sa + (ako je županija među sedam najbolje rangiranih), nedostaci sa – (županije koje su rangirane između 15. i 21. mjesta), a područja u kojima županija nije ni izrazito loša ni izrazito dobra (izme-đu 8. i 14. mjesta) označena su sa 0.
4. Na petoj i šestoj stranici prikazane su tablice s indikatorima na kojima se temelji statistička i perceptivna analiza poslov-nog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang regije za svaki pojedini indikator za 2010. i 2007.
1.3. Kako čitati konkurentske profile županija?
Svaka županija prikazana je informacijama na četiri stranice:
1. Na prvoj stranici, svaka županija predstavljena je lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti.
2. Na drugoj stranici, svaka županija opisana je usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil županije:
a. konkurentski profil županije utemeljen na statističkim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom regije17
Kako čitati tablice sa statističkim i perceptivnim indikatorima poslovnog okruženja i poslovnog sektora?
Svaka regija (NUTS2) i svaka županija (NUTS3) opisana je izabranim skupom indikatora o kojima ovisi kvaliteta pojedi-nog stupa konkurentnosti unutar poslovnog okruženja i po-slovnog sektora. Statistički indikatori konkurentnosti opisani su stvarnim mjerljivim vrijednostima. Uz svaki podatak na-lazi se i informacija o godini na koju se odnosi. Na temelju vrijednosti svakog pojedinog indikatora izračunat je rang, u rasponu od 1 do 21 za županije, odnosno od 1 do 3 za regije NUTS2. Perceptivni indikatori konkurentnosti ocjenjivani su ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Na temelju ocjena svaki je indikator rangiran, od 1 do 21 za županije i od 1 do 3 za regije NUTS2. Usporedba s prethodnim istraživanjem omogućuje zainteresiranima uo-čavanje promjena ne samo apsolutne vrijednosti indikatora (bez obzira na to je li riječ o objektivno mjerljivom indikatoru ili perceptivnoj vrijednosti dobivenoj anketom) nego i ranga što dodatno obogaćuje analizu jer unosi i relativnu uspored-bu u odnosu na druge županije (npr. Zagrebačka županija može biti zadovoljna što se broj diplomiranih studenata u odnosu na broj stanovnika u dobi od 20-24 godine povećao sa 4,82% u 2005. godini na 7,52% u 2008. godini, no zado-voljstvo je to veće jer se Županija zbog toga sa 12. mjesta u prethodnom istraživanju (2007.) popela na 8. mjesto u ovom istraživanju regionalne konkurentnosti). Naravno, moguće su i situacije u kojima se apsolutna vrijednost indikatora popra-vila, ali je relativni položaj pogoršan jer su druge županije bile još uspješnije.
b. konkurentski profil županije utemeljen na perceptivnim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom Hrvatske.
3. Na trećoj i četvrtoj stranici prikazane su tablice s izabra-nim indikatorima na kojima se temelji statistička i per-ceptivna analiza poslovnog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang županije za svaki indikator za 2010. i 2007.
17 Usporedba s prosječnim vrijednostima za Hrvatsku ne bi imala smisla s obzirom na to da su vrijednosti statističkih indikatora mjerene u rangovima 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb) pa je prosjek Hrvatske uvijek 10,5.
1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske
19
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - Rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
21
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
U 2010. godini profil konkurentnosti na razini regija nije se znatnije promijenio u usporedbi sa 2007. godinom, no dogodile su se promjene u pojedinim sastavnicama RIK-a. Prema perceptivnim vrijednostima indeksa konkurentnosti Jadranska Hrvatska bila je u 2010. godini kritičnija prema kvaliteti poslovnog okruženja, a Središnja i Istočna (Panon-ska) Hrvatska optimističnija nego što joj omogućuju stati-stičke vrijednosti konkurentnosti.
U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Sve županije (osim Ličko-senjske) povećale su bruto domaći proizvod po stanovniku, ali u različitom intenzitetu. Ipak razlika između najsiromašnijih i najbogatijih nije se smanjila: u 2007. go-dini razlika je bila 1 prema 3,14 (BDP po stanovniku u Vu-kovarsko-srijemskoj županiji i BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu), a u 2010. godini bila je 1 prema 3,09 (BDP po stanovniku u Brodsko-posavskoj županiji i BDP po stanov-niku u Gradu Zagrebu). To samo potvrđuje važnost istra-živanja regionalne konkurentnosti, koje daje uvid u djelo-tvornost različitih politika kojima bi takve razlike trebalo što prije smanjiti.
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)18
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
18 Istraživanje omogućuje uvid u profil konkurentnosti na podnacionalnoj ra-zini, i to na razini triju regija (definiranih kao regije NUTS2) i na razini postojećih županija (buduće razine NUTS3 teritorijalnog ustrojstva Hrvatske). Analiza rezultata omogućuje tri razine usporedbe:- razlike u konkurentnosti regija i županija- razlike između statističke vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog
okruženja i poslovnog sektora) i perceptivne vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija
- razlike između statističke i perceptivne vrijednosti komponenti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija.
Tablica 2. Regije i županije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.
Ukupni rang konkurentnosti
ŽupanijeRang
poslovnog okruženja
Rang poslovnog
sektora
Statistički rang Perceptivni rang
2010. 2007.Statistički
rang (ukupno)
Rang poslovnog okruženja
Rang poslovnog
sektora
Perceptivni rang
(ukupno)
Rang poslovnog okruženja
Rang poslovnog
sektora
NUTS 2 – regije
1 1 HR01 Sjeverozapadna Hrvatska 1 1 1 1 2 1 1 1
2 2 HR03 Jadranska Hrvatska 2 2 2 2 1 3 3 2
3 3 HR02 Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska
3 3 3 3 3 2 2 3
NUTS 3 – županije
1 4 Varaždinska 1 1 6 5 7 1 1 1
2 1 Grad Zagreb 2 4 2 1 3 7 9 7
3 3 Istarska 7 5 1 2 1 13 13 10
4 2 Međimurska 6 2 3 7 2 6 6 6
5 5 Zagrebačka 3 6 7 4 9 5 5 3
6 9 Zadarska 4 3 10 13 8 3 2 5
7 6 Primorsko-goranska 8 7 5 6 4 12 11 12
8 8 Splitsko-dalmatinska 12 9 4 3 5 14 17 13
9 10 Dubrovačko-neretvanska 11 11 9 8 10 11 12 9
10 13 Šibensko-kninska 14 13 8 9 6 16 16 20
11 15 Krapinsko-zagorska 13 10 11 10 12 8 10 8
12 7 Koprivničko-križevačka 9 8 13 14 14 4 4 4
13 14 Osječko-baranjska 5 12 14 12 20 2 3 2
14 12 Karlovačka 10 14 12 11 11 10 7 11
15 11 Bjelovarsko-bilogorska 16 17 15 15 17 15 14 16
16 18 Brodsko-posavska 15 16 19 18 19 9 8 11
17 17 Virovitičko-podravska 17 15 17 16 16 17 18 14
18 19 Ličko-senjska 18 18 18 21 13 18 15 21
19 16 Sisačko-moslavačka 19 19 16 17 15 20 20 18
20 21 Vukovarsko-srijemska 20 20 20 19 18 19 19 19
21 20 Požeško-slavonska 21 21 21 20 21 21 21 17
22
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
2.1. Najkonkurentnije su regije i županije također najrazvijenije.
Prema rezultatima rangiranja tri NUTS2 regije i 21 županije (Tablica 2) prvo mjesto zauzima Sjeverozapadna Hrvatska. Slijedi Jadranska regija, na trećem je mjestu Središnja i Istočna Hrvatska. Varaždinska županija, Grad Zagreb te žu-panije Istarska, Međimurska i Zagrebačka zauzimaju prvih pet mjesta i vodeće su prema regionalnom indeksu uku-pne konkurentnosti. Te su županije zauzimale ta mjesta i 2007. godine, jedino su Varaždinska i Međimurska županija te Grad Zagreb zamijenile pozicije.
Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijeno-sti (ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske). Ta podudar-nost upućuje na to da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.
U 2010. godini nekoliko je županija znatno napredovalo u rangu konkurentnosti u odnosu na 2007. godinu (za 3 ili više mjesta) što se može objasniti promjenama u kvaliteti poslovnog sektora i poslovnog okruženja.
Pozitivne promjene:
Krapinsko-zagorska županija napredovala je sa 15. na 11. mjesto, ali još uvijek znatno zaostaje za ostalim županijama Sjeverozapadne Hrvatske. Poslovni sektor postao je konku-rentniji – analizom statističkih indikatora konkurentnosti vidi se da je najveći pomak postignut u pogledu većeg broja ma-lih i srednjih poduzeća, izvozu i broju zaposlenih per capita. U kvaliteti poslovnog okruženja znatniji pomak učinjen je u području poslovne infrastrukture (poduzetničke zone, komu-nalne naknade). Te mjerljive pokazatelje promjena faktora o kojima ovisi konkurentnost prati također znatna promjena u perceptivnim indikatorima konkurentnosti, posebno onima kojima se opisuje poslovno okruženje (skok sa 18. na 10.
mjesto) što se može izravno povezati s investiranjem u po-boljšanje poslovne infrastrukture (iz informacija o konkuren-tnosti Krapinsko-zagorske županije, poglavlje 4).
Varaždinska županija popela se sa 4. na 1. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poslovnu infrastrukturu (poduzetničke zone) te zbog investicija u poslovnom sektoru (iz informacija o konkurentnosti Varaždinske županije, poglavlje 4).
Šibensko-kninska županija popela se sa 13. na 10. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poduzetničke zone, ali i zbog povećanja broja malih i srednjih poduzeća i investiranja u tim poduzećima (iz informacija o konkurentnosti Šibensko-kninske županije, poglavlje 4).
Negativne promjene:
Koprivničko-križevačka županija pala je sa 7. na 12. mjesto prvenstveno zbog znatno pogoršanog stanja konkurentno-sti poslovnog okruženja i poslovnog sektora, mjereno stati-stičkim indikatorima. Unatoč tome percepcija o kvaliteti po-slovnog okruženja i poslovnog sektora nije se promijenila, a to je samo povećalo nerazmjer statističkih i perceptivnih indikatora konkurentnosti (iz informacija o konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije, poglavlje 4).
Bjelovarsko-bilogorska županija pala je sa 11. na 15. mje-sto, i to uglavnom zbog dramatično kritičnije ocjene kva-litete poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Prema
Slika 2. Županije prema rangu konkurentnosti i BDP po stanovniku
Grad Zagreb
Vukovarsko-srijemska
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21
Istarska
Varaždinska
Međimurska
Zagrebačka
Bjelovarsko-bilogorska
Rang
kon
kure
ntno
sti
Rang BDP-a po stanovniku
Karlovačka
Šibensko-kninska
Osječko-baranjska
Sisačko-moslavačka
Virovitičko-podravska
Brodsko-posavska
Požeško-slavonska
Krapinsko-zagorska
Ličko-senjska
Primorsko-goranska
Koprivničko-križevačka
Splitsko-dalmatinska
Zadarska
Dubrovačko-neretvanska
Rang konkurentnostiRang BDP po stanovniku
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
23
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
statističkim indikatorima konkurentnosti Bjelovarsko-bilo-gorska županija gotovo ne bilježi promjene, ali je prema per-ceptivnim indikatorima kvaliteta poslovnog okruženja pala sa 5. mjesta u 2007. godini na 14. mjesto u 2010. godini, a kva-liteta poslovnog sektora sa 7. na 16. mjesto (iz informacija o konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije, poglavlje 4).
Sisačko-moslavačka županija pala je sa 16. na 19. mjesto, uglavnom zbog pogoršanja većine indikatora konkurentno-sti poslovnog okruženja i poslovnog sektora (iz informacija o konkurentnosti Sisačko-moslavačke županije, poglavlje 4). Usporedba podataka o konkurentnosti županija, tj. o po-tencijalu za rast s podacima o BDP-u po stanovniku, tj. o trenutačnoj razini razvijenosti pojedine županije, upućuje na visoku korelaciju (Slika 2). Naime niska konkurentnost županije prati nizak BDP po stanovniku. Nepovoljnija razi-na konkurentnosti upozorava na ugroženost održivosti više razine BDP-a po stanovniku u dužem roku. Kada je razlika između razine konkurentnosti i BDP-a po stanovniku vrlo velika, to obično upućuje na to da BDP sadržava priljev vri-jednosti izvan regije/županije (npr. subvencije ili investicije).
Najveće razlike između konkurentnosti i razvijenosti usta-novljene su u Ličko-senjskoj županiji, koja je pri samom dnu ljestvice konkurentnosti, a prema BDP-u po stanovni-ku na sedmom mjestu. Ta razlika dugoročno nije održiva i upozorava na potrebu drugačijeg promišljanja razvitka te županije, što je i potvrđeno promjenom koja se dogodila između istraživanja regionalne konkurentnosti provedenih 2007. i 2010. godine: Ličko-senjska županija jedina je ko-joj je BDP po stanovniku u istraživanju provedenom 2010. manji (60.432 kuna) nego 2007. godine, kada je bio 62.485 kuna19. Međimurska i Zagrebačka županija imaju znatno bolju konkurentnost nego BDP po stanovniku što upuću-je na pozitivne faktore dugoročnog rasta tih županija, ali i otvara pitanje zašto se taj konkurentski kapacitet ne očituje i većim rastom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.
2.2. Razlike između statističkog i perceptivnog ranga konkurentnosti županija upućuju na važnost jačanja regionalne i županijske institucionalne infrastrukture i društvene klime u stvaranju ozračja za vođenje pozitivnih promjena.
Razlike u konkurentnosti regija i županija očekivane su, ali razlike između statističkog i perceptivnog ranga nisu uvijek usklađene (Tablica 2). Rang konkurentnosti mje-ren statističkim indikatorima konkurentnosti nije se bitno promijenio u odnosu na 2007. godinu (najveću promje-nu bilježi Varaždinska županija), no znatno su veće pro-mjene u rangu konkurentnosti mjerenom perceptivnim indikatorima.
Pozicije u perceptivnom rangu konkurentnosti znatno su bo-lje (za 6 i više mjesta od onih u statističkom rangu) u Osječ-ko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zadarskoj županiji. Kritičnije u procjenjivanju konkuren-tnosti (za 6 i više mjesta niže pozicije od pozicija na sta-tističkom rangu konkurentnosti) ponovo su Istarska, Split-sko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija. Spoznaja o razlikama između perceptivnog i statističkog ranga konkurentnosti te veće promjene u perceptivnom rangu potvrđuju konstataciju da objektivni faktori ne mo-raju biti konačne odrednice regionalne odnosno županijske razvojne situacije. To upućuje na potrebu pažljivog vođenja razvojne politike na nacionalnoj, ali i podnacionalnim ra-zinama, jer je percepcija razvojnih problema važna kom-ponenta kapaciteta vođenja razvojne politike na načelima supsidijarnosti i suradnje.
2.3. Pokazatelji govore o sličnom rangiranju kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora na razini županija, ali i znatnijim razlikama između statističkog i perceptivnog procjenjivanja kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora.
Rang kvalitete poslovnog sektora i poslovnog okruženja u većini je županija uravnotežen (Tablica 2) što govori o njiho-voj povezanosti. Dvije su iznimke: Osječko-baranjska župa-nija, koja drži 5. mjesto u rangu kvalitete poslovnog okruže-nja, ali je tek na 12. mjestu po rangu efikasnosti poslovnog sektora te Međimurska županija, koja drži 6. mjesto na ran-gu kvalitete poslovnog okruženja, ali je prema efikasnosti poslovnog sektora na 2. mjestu. U usporedbi sa 2007. godinom Središnja i Istočna Hrvatska u 2010. godini procjenjuje kvalitetu svog poslovnog okru-ženja bolje nego što govore statistički indikatori stupova konkurentnosti. Optimizam je dobrodošao ako ga prate po-litike i programi koji obećavaju pozitivne promjene, a u su-protnom bit će kontraproduktivan. Jadranska je Hrvatska manje konkurentna prema percepciji ispitanika nego što govori statistička vrijednost indikatora koji mjere kvalite-tu poslovnog okruženja. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj znaju što imaju, jer je rang konkurentnosti i prema statističkim i prema perceptivnim indikatorima u ravnoteži (osim što se poslovni sektor percipira bolje nego što o njemu govore statistički indikatori stupova konkurentnosti).
Kvalitetu poslovnog sektora doživljavaju boljom nego što se može vidjeti iz statističkih pokazatelja ispitanici u Osječko-baranjskoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-po-savskoj i Varaždinskoj županiji. Lošiju percepciju kvalite-te poslovnog sektora u odnosu na statistički rang konku-rentnosti imaju ispitanici u Šibensko-kninskoj, Istarskoj,
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
19 U istraživanju regionalne konkurentnosti provedenom 2007. godine referentne veličine za BDP po stanovniku bile su iz 2004. godine, a u istraživanju provedenom 2010. one iz 2007. godine.
24
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senj-skoj županiji.
Slično je s usporedbom perceptivnog i statističkog ranga kvalitete poslovnog okruženja. Najkritičnije su prema sta-nju poslovnog okruženja Splitsko-dalmatinska (17. mjesto na perceptivnom rangu, 3. mjesto na statističkom) i Istar-ska županija (13. mjesto na perceptivnom rangu, 2. mjesto na statističkom) te Grad Zagreb (9. mjesto na perceptivnom rangu, 1. mjesto na statističkom). Znatno bolju percepciju kvalitete poslovnog okruženja u odnosu na statistički rang imaju Zadarska (2. mjesto na perceptivnom rangu, 13. na statističkom), Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija.
2.4. RIK – temelj za oblikovanje regionalne razvojne politike
S obzirom na obuhvat (stupovi konkurentnosti) i informa-cijski sadržaj (horizontalna usporedba s regijama i župa-nijama Hrvatske te usporedba u vremenu, od 2007. godi-ne) RIK je vjerodostojan alat praćenja promjena razvojnog kapaciteta na razini regija (NUTS2) i županija (NUTS3) što je potvrđeno i uvrštenjem metodološkog pristupa Hrvatske kao dobrog primjera u prvo istraživanje regionalne konku-rentnosti u svih 27 zemalja Europske unije20.
Pri oblikovanju regionalne razvojne politike RIK može po-služiti na dva načina: analitičkom informacijom o konku-rentskim prednostima i slabostima regija i županija te in-tenzitetom prisutnosti pojedinih stupova konkurentnosti ovisno o razvojnoj fazi regije i županije.
2.4.1. Konkurentske prednosti i slabosti regija i županija
Za oblikovanje regionalne razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini važno je dopuniti informaci-je o rangiranju regija i županija prema ukupnoj konkuren-tnosti te konkurentnosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora informacijama o kvaliteti faktora koji određuju po-slovno okruženje i poslovni sektor. Slika 1 pokazuje struktu-ru stupova konkurentnosti koji se prate kroz izabrani skup statističkih i perceptivnih indikatora, a njihova vrijednost prikazana je u poglavlju 4.
Sjeverozapadna Hrvatska konkurentnija je od drugih dvi-ju regija i u 2010. godini, ali je u njoj dinamika ekonomskih rezultata najslabija. Najveća prednost regije jest razvijenost poduzetništva, uz povoljne pokazatelje u pogledu demogra-fije, zdravstva i kulturnih aktivnosti, obrazovanja i osnov-ne infrastrukture. Dublji razvojni problemi postoje i dalje u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zato što prema nizu statističkih pokazatelja (osobito inve-sticijama i poduzetničkoj dinamici, obrazovanju, demogra-fiji i ekonomskim rezultatima u poslovnom sektoru) znatno zaostaju za prosjekom regije.
Jadranska Hrvatska, koja je prema konkurentnosti druga, ima znatno drugačiji profil konkurentnosti nego Sjeveroza-padna Hrvatska, s BDP-om po stanovniku koji je oko 22% niži od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvat-skoj21. Uzrok su vrlo dobri pokazatelji poslovnog okruženja (demografije i obrazovanja), ali i poslovnog sektora (investi-cija i poduzetničke dinamike te dinamike ekonomskih re-zultata poslovanja). Problemi regije i dalje su u segmentima kvalitete osnovne i poslovne infrastrukture te razvijenosti
poduzetništva. U regiji izrazito nepovoljne faktore konku-rentnosti i dalje ima Ličko-senjska županija.
Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska najmanje je kon-kurentna i trebat će i dalje najviše ulaganja kako bi dose-gnula konkurentsku razinu ostalih regija. To se odnosi na sve stupove konkurentnosti, a valja istaknuti da je u takvoj situ-aciji dinamika ostvarivanja ekonomskih rezultata u poslov-nom sektoru znatno bolja nego u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na razini Jadranske Hrvatske. Svih osam županija u toj regiji nalazi se na začelju (od 13. do 21. mjesta) i prema konkurentnosti i prema BDP-u po stanovniku.
2.4.2. Razvojne faze i konkurentnost regija i županija
Korištenjem teorijskog okvira o trima osnovnim razvojnim fa-zama (prva, razvoj vođen resursima, druga, razvoj vođen efi-kasnošću i treća, razvoj vođen inovacijama) te dvjema me-đufazama (tranzicija od resursno vođenog razvoja prema ra-zvoju vođenom efikasnošću i tranzicija od razvoja vođenog efikasnošću prema inovacijama vođenom razvoju22) koji ko-risti Svjetski gospodarski forum pri utvrđivanju razine konku-rentnosti zemalja23 te uz informacije o konkurentnosti poje-dinih županija dobivene ovim istraživanjem, eksperimentalno je provedena kategorizacija županija kako bi se stekao uvid u to u kojoj su razvojnoj fazi pojedine županije. Pritom se ra-zina razvijenosti županija u modelu razvojnih faza mjeri bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku.
Temeljem pokazatelja o BDP-u po stanovniku u 2007. go-dini (9.781 eura)24 županije su svrstane u tri kategorije: re-gije niske razvijenosti, regije srednje i regije visoke razvije-nosti25 (Tablica 3).
20 Vidjeti bilješku 1.21 BDP po stanovniku u Jadranskoj je Hrvatskoj 69.194 kune (9.479 eura – tečaj 7,3 kune za 1 euro), a u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 87.899 kuna (12.041 eura). Razlika u odnosu na Srednju i Istočnu Hrvatsku još je veća – 50.921 kuna (6.975 eura), odnosno BDP po stanovniku čak je 42% manji od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvatskoj. 22 Porter, M., The Competitive Advantage of Nations, New York: Free Press, 1990.23 The Global Competitiveness Report 2010-2011 (http://www.weforum.org/reports)24 Koristi se podatak o BDP-u za 2007. godinu jer je to konačan podatak; za 2008. i 2009. godinu podaci su još uvijek privremeni. 25 Korišten je pristup kategorizacije regija u EU Competitiveness Index 2010, str. 46.
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
25
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Razvrstavanjem indikatora konkurentnosti (statističkih i perceptivnih) prema tim trima razvojnim fazama dobivena je mogućnost grupiranja županija prema razvojnom kapa-citetu. Napominjemo da je riječ o pojednostavljenom pri-stupu, u kojem nisu ponderirane vrijednosti faktora konku-rentnosti u svakoj fazi.
Budući da se cijela Hrvatska nalazi u tranziciji između re-sursno vođenog razvoja i inovacijama vođenog razvoja, to pokazatelji iz tablice potvrđuju. Sedam županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Virovi-tičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavon-ska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska) ima ma-nje od 75% BDP-a po stanovniku (tj. manje od 7.335 eura) od hrvatskog prosjeka. U svim tim županijama (osim Za-grebačke, koja je upravo na granici kriterija za prelazak u skupinu srednje razvijenih) postoji izrazit problem u goto-vo svim faktorima konkurentnosti, a najviše su na začelju prema kvaliteti obrazovanja i poduzetništva te prema razini ekonomskih rezultata.
U srednjoj grupi nalazi se čak 10 županija (Koprivničko-kri-ževačka, Varaždinska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-knin-ska, Međimurska, Sisačko-moslavačka) čiji je BDP po sta-novniku između 75% i 100% prosjeka Hrvatske, tj. između 7.335 i 9.781 eura. Tim je županijama zajednička razvije-nost brojnih faktora konkurentnosti, najviše osnovnih, koji su rangirani među prvih sedam ili u sredini svih županija. Tri
Tablica 3. BDP i razvojna faza županija Hrvatske
Razvojna faza BDP po stanovniku (% prosjeka Hrvatske)
Niska (razvoj vođen resursima) < 75%
Srednja (razvoj vođen efikasnošću) ≥ 75% i <100%
Visoka (razvoj vođen inovacijama) ≥ 100%
županije (Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Sisačko-mosla-vačka) imaju najslabije faktore konkurentnosti koji su rele-vantni za inovacijski vođen razvoj (sofisticiranost poslovnog upravljanja, tehnologija i inovativnost, klasteri).
U najrazvijenijim županijama, s BDP-om po stanovniku iznad hrvatskoga prosjeka (Grad Zagreb, Istarska, Primor-sko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija), izrazito dominiraju faktori konkurentnosti obrazovanja, razvijenosti poduzetništva i ekonomskih rezultata.
Ove informacije treba uzimati samo kao ilustraciju, ali kao i u istraživanju regionalne konkurentnosti u EU-u, potvrđe-na je važnost pojedinih faktora konkurentnosti, osobito ob-razovanja i razvijenosti poduzetništva. Daljnje metodološ-ko usavršavanje povezivanja faktora konkurentnosti i ra-zvojnih faza može pridonijeti stvaranju odlične podloge za oblikovanje instrumenata ekonomske, socijalne, obrazovne i istraživačke politike podizanja kvalitete određenih faktora konkurentnosti koji predstavljaju ograničenje za opću razi-nu konkurentnosti neke sredine, ali i za jakost svih faktora konkurentnosti.
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
26
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Tablica 4. Županije prema razvojnoj fazi i kvaliteti faktora konkurentnosti
RAZVOJ TEMELJEN NA RESURSIMA RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA INOVACIJAMA
ŽupanijeOsnovna
infrastrukturai javni sektor
Vladavina prava
Lokacijske prednostiFizička
infrastruktura
Demografija,zdravlje,kultura
Obrazovanje(statistički)
Obrazovanje (perceptivni)
Poslovna infrastruktura
Financijskotržište i lokalnakonkurencija
Investicije i poduzetnička
dinamika
Ekonomski rezultati-dinamika
Razvijenostpoduzetništva
Lokalna upravaEkonomski
rezultati - razinaMarketing i
menadžmentTehnologija i inovativnost
KlasteriBDP po
stanovniku u EUR
Grad Zagreb 16.754 1
Istarska županija 12.403 1
Primorsko-goranska županija 11.251 1
Dubrovačko-neretvanska županija 9.972 1
Koprivničko-križevačka županija 9.268 2
Varaždinska županija 8.309 2
Ličko-senjska županija 8.278 2
Splitsko-dalmatinska županija 8.012 2
Karlovačka županija 8.001 2
Zadarska županija 7.895 2
Osječko-baranjska županija 7.990 2
Šibensko-kninska županija 7.855 2
Međimurska županija 7.660 2
Sisačko-moslavačka županija 7.413 2
Zagrebačka županija 7.327 3
Krapinsko-zagorska županija 7.251 3
Virovitičko-podravska županija 7.067 3
Bjelovarsko-bilogorska županija 6.832 3
Požeško-slavonska županija 6.634 3
Vukovarsko-srijemska županija 5.822 3
Brodsko-posavska županija 5.415 3
Oznakama , i u tablicama je označena kvaliteta pojedinog faktora konkurentnosti:
županija se nalazi među prvih 7 prema kvaliteti faktora konkurentnosti
županija se nalazi među posljednjih 7 po kvaliteti faktora konkurentnosti
županija se nalazi u sredini ranga po kvaliteti faktora konkurentnosti
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
27
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
RAZVOJ TEMELJEN NA RESURSIMA RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA INOVACIJAMA
ŽupanijeOsnovna
infrastrukturai javni sektor
Vladavina prava
Lokacijske prednostiFizička
infrastruktura
Demografija,zdravlje,kultura
Obrazovanje(statistički)
Obrazovanje (perceptivni)
Poslovna infrastruktura
Financijskotržište i lokalnakonkurencija
Investicije i poduzetnička
dinamika
Ekonomski rezultati-dinamika
Razvijenostpoduzetništva
Lokalna upravaEkonomski
rezultati - razinaMarketing i
menadžmentTehnologija i inovativnost
KlasteriBDP po
stanovniku u EUR
Grad Zagreb 16.754 1
Istarska županija 12.403 1
Primorsko-goranska županija 11.251 1
Dubrovačko-neretvanska županija 9.972 1
Koprivničko-križevačka županija 9.268 2
Varaždinska županija 8.309 2
Ličko-senjska županija 8.278 2
Splitsko-dalmatinska županija 8.012 2
Karlovačka županija 8.001 2
Zadarska županija 7.895 2
Osječko-baranjska županija 7.990 2
Šibensko-kninska županija 7.855 2
Međimurska županija 7.660 2
Sisačko-moslavačka županija 7.413 2
Zagrebačka županija 7.327 3
Krapinsko-zagorska županija 7.251 3
Virovitičko-podravska županija 7.067 3
Bjelovarsko-bilogorska županija 6.832 3
Požeško-slavonska županija 6.634 3
Vukovarsko-srijemska županija 5.822 3
Brodsko-posavska županija 5.415 3
2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)
31
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Istraživanje konkurentnosti regija i županija u 2010. go-dini potvrdilo je da postoje razlike u konkurentnosti koje proizlaze iz različite kvalitete faktora poslovnog okruže-nja i poslovnog sektora. Nadalje, usporedba s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine upućuje na to da se mora razumjeti kako jačanje konkurentnosti regija i župani-ja zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, kon-zistentne politike i programe te pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. U tom kontekstu, istraživanje regionalnog indeksa konkurentnosti može poslužiti kao alat za praćenje realizacije ukupne stra-tegije regionalnog razvoja, ali i njezino aktualiziranje i obli-kovanje međusobno dosljednih politika i instrumenata za podizanje konkurentske osposobljenosti regija i županija.
Važno je istaknuti nužnost postizanja kompatibilnosti tri os-novna strateška cilja Strategije regionalnog razvoja Repu-blike Hrvatske 2011.–2013.26 To su naime razvoj županija i statističkih regija, razvoj potpomognutih područja i razvoj pograničnih područja s aktualnim smjernicama Europske unije za ostvarivanje sljedećih ciljeva regionalne politike: (a) konvergencija, (b) regionalna konkurentnost i zaposlenost i (c) europska teritorijalna suradnja27. Analizom preporuka koje su bile oblikovane na temelju istraživanja regionalnog indeksa konkurentnosti u 2007. godini utvrđeno je da se najviše učinilo u realizaciji preporuke o suradnji pri rješa-vanju razvojnih problema donošenjem Zakona o regional-nom razvoju Republike Hrvatske (2009.), osnutkom Agen-cije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (2008.)28, izra-dom Operativnog programa za regionalnu konkurentnost i
drugih operativnih programa te aktiviranjem svih kompo-nenti koje potiču regionalni razvoj u okviru instrumenta IPA.
Istraživanje provedeno u 2010. godini aktualizira preporuke iz 2007. koje se, kao podsjetnik, i ovdje prenose. Analiza Operativnih programa Ministarstva za regionalni razvoj, šu-marstvo i vodno gospodarstvo i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u razdoblju od 2007. do 2010. godine pokazuje da se velik dio preporuka realizira:
- Stvorena je temeljna strateška, regulatorna i operativ-na infrastruktura upravljanja regionalnim razvojem (npr. usvojeni su strateški dokumenti regionalnog razvoja i za-kon o regionalnom razvoju, osnovana je Agencija za re-gionalni razvoj, osnivaju se županijske razvojne agenci-je kao okosnica mehanizama suradnje među regijama i unutar regija).
- Operativni programi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva podupiru razvoj mreže razvojnih agencija.
- Programima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzet-ništva pridonosi se jačanju poduzetničke infrastrukture (poduzetnički centri, poduzetničke zone...).
- Pri definiranju investicijskih aktivnosti prisutna je i regio-nalna komponenta.
Uz to, za brže uklanjanje razvojne neravnoteže odnosno njezino smanjenje i jačanje konkurentnosti na regionalnoj razini, o čemu ovisi razina konkurentnosti Hrvatske, prepo-ručuje se:
1. Razviti monitoring alate (kao npr. u obliku mode-la balanced scorecard) koji se trebaju temeljiti na dvogodišnjem/trogodišnjem istraživanju regional-nog indeksa konkurentnosti, a u cilju jačanja lo-kalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem. Balanced scorecard29 jest pristup kojim se strateški plan iz pasivnog dokumenta pretvara u akcij-ski plan tako što se utvrđuje što treba učiniti i kako to mjeriti. Važan je aspekt tog pristupa da se ostvarenje postavljenih ciljeva promatra kroz četiri perspektive (učenje i rast, poslovni proces, zadovoljstvo korisnika i financijski efekti). U kontekstu izgradnje regionalne konkurentnosti upravo su te četiri perspektive iznimno važne jer se bez osposobljavanja lokalne uprave, podu-zeća, akademske zajednice i civilnog društva za preuzi-manje odgovornosti za kvalitetu života i rasta neće moći ostvariti ciljevi smanjenja regionalne razvojne neravno-teže.
Instrumenti:
- Osigurati ekspertsku pomoć u izboru i izradi monitoring alata za praćenje ostvarivanja Strategije regionalnog ra-zvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2013. go-dine te strateških razvojnih planova na razini županija.
- Agenciju za regionalni razvoj i razvojne agencije na razi-ni županija i gradova osposobiti za korištenje izabranog monitoring alata.
3. Prioriteti i preporuke
26 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013., svibanj 2010., verzija 1.0.27 Dokumenti: Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008; Regions for Economic Change: Fostering Competitiveness through Innovative Technologies, Products and Healthy Communities, March 2007; European Regions and Cities – Partners for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007. 28 NN 155/08.29 Balanced scorecard jedan je od najraširenijih pristupa praćenju ostvarivanja strateških ciljeva, a primjenjuje se u poslovnom sektoru, vladinim institucijama i neprofitnim organizacijama. Tim pristupom povezuju se aktivnosti s vizijom, ciljevima i strategijama, popravlja se interna i eksterna komunikacija te prati performansa upravljanog sistema u odnosu na strateške ciljeve.
3. Prioriteti i preporuke
32
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
2. Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Triple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske za-jednice u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti
Instrumenti:
- Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja postojećih resur-sa i jačanja inovacijskog kapaciteta.
- Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupinama radi rješavanja razvojnih problema lo-kalne sredine.
- Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija.
3. Osnažiti operativne kapacitete za korištenje instru-menta IPA te kasnije i drugih programa EU koji po-tiču regionalni razvoj. Operativni programi koji potiču regionalni razvoj daju znatnu financijsku podršku jedi-nicama lokalne samouprave i poduzetnicima za jačanje konkurentnosti na razini lokalne samouprave i poduze-ća. Nedovoljna iskorištenost tih instrumenata, mjera i sredstava zbog nedovoljnog broja kvalitetnih projekata i nedostatnog tehničkog kapaciteta upravljanja tim pro-gramom zahtijevaju intervenciju.
Instrumenti:
a. Intenzivirati upoznavanje s mogućnostima instru-menta, mjerama i sredstvima komponente Regio-nalni razvoj IPA programa kroz poslovne asocijacije, kroz potporne institucije (centre za poduzetništvo, razvojne agencije) i tijela lokalne samouprave.
b. Intenzivirati training programe za pomoć pri izradi projekata i pripremi tehničke dokumentacije radi jačanja institucionalne osposobljenosti i praktičnog iskustva u upravljanju ulaganjima.
4. Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvat-ske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja. Provedeno istraživanje regionalne konkuren-tnosti u 2010. godini potvrdilo je pouzdanost procjena o razvojnom kapacitetu pojedinih županija, odnosno o razlozima zašto je mali broj županija uspio podići razinu razvijenosti u razdoblju od 2007. godine, kada se regio-nalna konkurentnost prvi put mjerila.
Instrumenti:
- Izrada analize učinkovitosti teritorijalne podjele Hr-vatske s obzirom na financijski, liderski i profesio-nalni kapacitet upravljanja razvojem.
- Izrada koncepta teritorijalnog ustrojstva Hrvatske koji će se temeljiti na kriterijima razvojne održivosti.
3. Prioriteti i preporuke
5. Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između regija (NUTS2) i županija (NUTS3).
Instrumenti:
- Organizirati međusektorski okrugli stol na ministar-skoj razini o regionalnom razvoju Hrvatske i uspo-staviti task force s mandatom otvorene koordinacije u predlaganju politika i programa čije djelovanje treba pridonijeti ujednačenom regionalnom razvoju.
33
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Pregled prioriteta i preporuka iz istraživanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“
1. Suradnja u rješavanju razvojnih problema. Teritorijalna po-djela Hrvatske na županije i regije zahtijeva decentralizaciju i institucionalni kapacitet za suradnju na svim razinama orga-niziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regio-nalnog razvoja. Pritom se planiranje regionalnog razvoja treba temeljiti na načelima partnerstva za održiv regionalni razvoj.
Instrumenti:
- Osnovati agenciju za regionalni razvoj koja će biti osposo-bljena za primjenu procjene održivosti regionalnih razvoj-nih strategija.
- Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija.
- Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja resursa i jačanja inovacijskog kapaciteta.
- Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupi-nama radi rješavanja razvojnih problema lokalne sredine.
2. Razviti regije znanja. Regije trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati. Znanje pretočeno u dodanu vrijednost proizvoda i usluga treba postati temeljem održivog konkurentnog napretka županija obuhvaćenih određenom re-gijom.
Instrumenti:
- Jačati liderski kapacitet na regionalnoj i županijskoj razini za upravljanje razvojem konkurentnosti regija.
- Omogućiti osposobljavanje za ključne vještine upravljanja lokalnim gospodarskim razvojem.
- Jačati međužupanijsku suradnju u osiguranju obrazovnih programa (od sekundarne do tercijarne razine) potrebnih za razvoj lokalne sredine.
- Pokrenuti centre za inovacije u regijama kako bi inovativne ideje brže došle na tržište.
- Pokrenuti mehanizme stvaranja Triple Helix modela surad-nje sveučilišta, poslovnog sektora i regija/županija.
3. Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restruktu-riranje gospodarske strukture u regijama i županijama. Kako bi se gospodarska struktura u županijama i regijama promijenila, ključno je da privatni sektor ima odgovarajuće tržišne poticaje.
Instrumenti:
- Ohrabrivati razvoj novih industrija i klasterizaciju u regija-ma i županijama.
- Poticati inovativne aktivnosti na dodavanju vrijednosti u tradicionalnim djelatnostima (proizvodnja hrane, prerada drva, metalna industrija, tekstilna industrija...).
4. Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija. Poduzetniš-tvo i inovativna poduzeća trebaju postati prvorazredni akteri gos-podarskog rasta, osobito kroz povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i njihovo uključivanje na međunarodna tržišta.
Instrumenti:
- Podržati programe koji pridonose integriranju malih i srednjih poduzeća u gospodarske tokove Europske unije (certificiranje kvalitete, razvoj apsorpcijskog kapaciteta za inoviranje...).
- Podržati mrežu potpornih institucija (centara za poduzet-ništvo, inkubatora, tehnoloških centara i drugo) i razvoj poslovnih usluga usmjerenih na transfer znanja u mala i srednja poduzeća.
- Podržati razvoj financijskih instrumenata usmjerenih na mala inovativna poduzeća (npr. razvoj asocijacije poslovnih anđela).
5. Jačati investiranje u regije i županije. Podizanje razine ula-ganja općenito, osobito izravnih stranih ulaganja, treba podu-prijeti osnivanjem fondova rizičnog kapitala i modelima javno-privatnog partnerstva.
Instrumenti:
- Osnažiti lokalne jedinice za privatno-javno partnerstvo.
- Promovirati ulaganja u regionalne industrije u zemlji i na međunarodnoj razini.
- Jačati izvozne kapacitete poduzeća u svim regijama.
6. Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete. Veća dostu-pnost i bolja kvaliteta infrastrukture koja utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslova te na privlačnost lokacije za poslovanje i investicije ključni su parametri za konkurentsko napredovanje županija odnosno regija.
Instrumenti:
- Osigurati potpunu pokrivenost Hrvatske širokopojasnom internetskom mrežom. Poboljšati ICT povezanost među regijama i županijama. Kroz povezanost širokopojasnom mrežom bit će omogućen razvoj novih poslovnih pothvata diljem Hrvatske, osposobljenih za globalnu suradnju.
- Osigurati zračnu povezanost triju regija.
- Ojačati željezničku povezanost triju regija.
7. Podići kvalitetu života u regijama i županijama. Kvaliteta života građana treba proizlaziti iz više kvalitete i dostupnosti obrazovnih institucija i zdravstvenih usluga, uvjeta i načina sta-novanja, mogućnosti za odmor i rekreaciju.
Instrumenti:
- Politiku policentričnog razvoja Hrvatske uvijek vezati i za politike kojima se osigurava viša kvaliteta života (dostu-pnost obrazovnih programa, zdravstvenih usluga, usluga njege starijih osoba...).
- Osigurati uvjete za stanovanje, atraktivne i dostupne mla-dim ljudima iz zanimanja koja su u pojedinim županijama/regijama deficitarna.
- Prepoznati i podržavati razvoj kulturnog identiteta grupa županija unutar regija.
35
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske
37
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske
Rang regija po konkurentnosti nije se u 2010. godini promijenio u odnosu na provedeno istraživanje u 2007. godini, ali je došlo do usklađenosti između ranga koji rezultira iz statističkih i perceptivnih indikatora. I u 2010. godini, konkurentnost Središnje i Istočne Hrvatske po statističkim indikatorima značajnije je lošija od ostale dvije regije, ali je važno naglasiti da ta regija sa lošijim elementima okruženja i poslovnog sektora ostvaruje veću dinamiku ekonomskih rezultata poslovanja nego Sjevernozapadna Hrvatska, a gotovo identičnu kao i regija Jadranska Hrvatska.
Iako je regija Jadranska Hrvatska po statističkim indikatorima konkurentnosti bliža najboljoj regiji Sjevernozapadna Hrvatska, po perceptivnim indikatorima gotovo da nema razlike između regije Središnja i Istočna Hrvatska i regije Jadranska Hrvatska.
Regionalna neravnoteža konkurentskog kapaciteta (mjerena „čvrstim“ pokazateljima) i sličnost u percepciji o kvaliteti pojedinih faktora u svim regijama upozorava da je u realizaciji Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske potrebno voditi računa i o komunikaciji sa građanima, poslovnim ljudima i predstavnicima lokalne i područne samouprave, kako bi se ostvarila potrebna energija i suradnja. Važno je upozoriti da su anketirani u sve tri regije podjednako ocijenili da lokalna uprava i nerazvijenost financijskog tržišta predstavljaju značajne prepreke u razvoju konkurentnosti. Niska ocjena lokacijskih prednosti u sve tri regije zabrinjava, jer je to važna komponenta za investitore. Ovaj stup konkurentnosti opisan je s pet indikatora, a tri od njih su izrazito rezultat gospodarske politike, efikasnosti poslovnog i javnog sektora (cijene poslovnih prostora i zemljišta, troškovi poslovanja – cijene komunalnih usluga i gradnje, troškovi rada) imaju ocjene oko 3,5 ili čak ispod 3 (u skali ocjenjivanja od 1 (najlošije) do 7 (najbolje), što je konzistentno i s mnogim drugim istraživanjima, kao što su istraživanja o kvaliteti poslovnog okruženja (Doing Business Svjetske banke ili GEM - Global Entrepreneurship Monitor).
4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske
Rang konkurentnosti
Statistički rang Perceptivni rang
Sjeverozapadna Hrvatska 1 1 1
Jadranska Hrvatska 2 2 2
Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska 3 3 3
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
1
5
17
21
9
13
Profil konkurentnosti regija – statistički indikatori
Profil konkurentnosti regija - perceptivni indikatori
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
5
3,5
3,0
4,5
4,0
SjeverozapadnaHrvatska
Središnja i IstočnaHrvatska
Jadranska Hrvatska
39
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka županija
Međimurska županija
40
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
Regija Sjevernozapadna Hrvatska ima najveći konkurentski kapacitet u Hrvatskoj, koji je zadržala i u 2010. godini u odnosu na istraživanje provedeno u 2007. godini. I pored toga što je to najmanja regija, najgušće naseljena, s najmanjom nezaposlenošću i najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, to je i regija sa značajnim razlikama u kvaliteti statističkih indikatora konkurentnosti (iako su razlike u percepciji znatno manje). Grad Zagreb i Varaždinska županija drže vodeće pozicije u Hrvatskoj u nekoliko statističkih indikatora konkurentnosti, dok se Koprivničko-križevačka županija nalazi u niz tih indi-katora u zadnjoj trećini, a Krapinsko-zagorska u sredini ili zadnjoj trećini svih županija u Hrvatskoj. Jačanje konkurentskog kapaciteta u dijelovima regije koji još uvijek zaostaju najveći su izazov za politiku regionalnog razvoja ove male i bogate regije.
Površina (km²) 2006. 8.669
Broj stanovnika 2009. 1.672.507
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 9,7
BDP (mil kn) 2007. 147.012
Rang konkurentnosti 1
Rang kvalitete poslovnog okruženja 1
Rang kvalitete poslovnog sektora 1
41
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 1 2 1
Poslovno okruženje R 1 2 1
Poslovni sektor R 2 1 -1
PERCEPTIVNI R 1 1 0
Poslovno okruženje R 1 1 0
Poslovni sektor R 1 1 0
FINALNI R 1 1 0
Poslovno okruženje R 1 1 0
Poslovni sektor R 1 1 0
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
7,0
2,0
1,0
6,0
4,05,0
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
1
5
17
21
9
13
3,0
Profil konkurentnosti regije Sjeverozapadna Hrvatska - statistički indikatori
Profil konkurentnosti regije Sjevernozapadna Hrvatska - perceptivni indikatori
HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
42
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Demografija, zdravlje i kultura
Demografija, zdravlje i kultura
Obrazovanje ObrazovanjeOsnovna
infrastruktura i javni sektor
Osnovna infrastruktura i
javni sektor
Poslovna infrastruktura
Poslovna infrastruktura
Investicije i poduzetnička
dinamika
Investicije i poduzetnička
dinamika
Grad Zagreb Međimurska županija
Koprivničko - križevačka županija Varaždinska županija
Krapinsko - zagorska županija Zagrebačka županija
Razvijenost poduzetništva
Razvijenost poduzetništva
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - statistički indikatori
0 0
1 1
2 2
3 3
4 4
5 5
6 6
0 0
0 0
1 1
1 1
2 2
2 2
3 3
3 3
4 4
4 4
5 5
5 5
6 6
6 6
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
1 1
4
1 1
3
1
6
32
3 33
5
2
4
4
2
5
6
4
5
2 2 2
4
5
1 32
4
66
1
4
66
33
1
5
4
2
55566
STATISTIČKI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor
Demografija, zdravlje i kultura
ObrazovanjeOsnovna infrastruktura
i javni sektorPoslovna
infrastrukturaInvesticije i
poduzetnička dinamikaRazvijenost
poduzetništvaEkonomski
rezultati - razinaEkonomski
rezultati - dinamika
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka županija
Međimurska županija
HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
43
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
Grad Zagreb Međimurska županija
Koprivničko - križevačka županija Varaždinska županija
Krapinsko - zagorska županija Zagrebačka županija
Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - perceptivni indikatori
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
PERCEPTIVNI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava ObrazovanjeFinancijsko tržište i
lokalna konkurencijaTehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka županija
Međimurska županija
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžmentLokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
0
1
2
3
4
5
6
55
3
6
2
66
3
6
0
1
2
3
4
5
6
21
4
2
3
2
4 4
2
0
1
2
3
4
5
6666
4
6
4
2
5 5
0
1
2
3
4
5
6
445
3
4
33
6
3
0
1
2
3
4
5
6
1
211
5
112
1
0
1
2
3
4
5
6
332
5
1
55
1
4
44
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 1 5,41
Povoljnost klimatskih uvjeta 3 5,26
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 3 2,83
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 3 2,36
Troškovi rada 3 3,29
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 3 2,65
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 3 2,86 3 3.3
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 3 3,46 3 3.9
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 2 3,45
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 3 3,50
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 1 4,78 1 4.7
Kvaliteta željezničkih pruga 1 4,25 1 4.0
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 3 2,31 2 3.6
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 1 4,68 1 5.2
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 1 5,83 1 5.6
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 2 3,53 1 3.5
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 2 3,54 2 3.4
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 1 4,22 1 3.8
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 3 3,98
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 3 3,71 1 3.2
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 1 5,73 1 4.8
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 1 5,66 1 5.2
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 1 4,87 1 3.7
Dostupnost znanstvenika i inženjera 1 4,88 1 4.6
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 1 3,94 1 3.7
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 2 3,08 1 3.9
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 2 2,36 2 3.2
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 1 2,53 2 2.4
Jačina konkurencije 1 5,33 1 5.4
Kupci i donošenje odluka o kupovini 1 3,13 1 3.5
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 1 1,672,507 1 1,670,423
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 1 55.8 1 54.4
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 2 7.3 2 13.8
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 1 89.2 1 87.2
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 1 317.2 1 296.8
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 5.4 2 5.4
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 13.5 1 13.5
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
1 68.3 1 44.5
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 1 48.4 1 45.5
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 1 9.6 1 6.4
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 1 12.6 3 3.2
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 1 3.0 1 3.4
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 1 317.1 0 323.0
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 2 1,198.2 2 3,892.1
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 3 11.2 3 11.1
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 2 18.3 1 13.9
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 1 1,759.4
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 2 104.0
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 2 11,759.0
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 1 45.4
POSLOVNO OKRUŽENJE
45
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 2 118.2 2 104.6
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 1 98,209.5 1 40,791.7
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 1 50.9 1 49.3
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 2 5.3 2 8.2
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 1 6,814.3 1 4,692.4
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 1 127.5 2 108.5
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 2 21.5 2 22.5
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 1 16.8 1 16.2
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 1 1.3 1 3.5
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 2 63.3 1 87.2
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 1 227.3 1 202.5
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 1 88.1 1 61.1
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 1 7.2 1 8.8
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 2 47.8 2 56.8
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 1 79,994.9 1 57,068.5
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 1 41.9 1 39.3
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 1 129.7 2 130.0
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 1 102.5 3 95.5
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 2 113.6 1 134.3
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 2 99.3 2 95.0
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 2 80.3 2 164.3
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 3 106.7 1 104.7
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 1 3.93 3 3.7
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 1 4.08 1 3.8
Faktori konkurentnosti poduzeća 1 3.99 1 3.9
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 1 4.34
Ulaganje u istraživanje i razvoj 1 4.02 1 3.8
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 1 3.44
Kvantiteta lokalnih dobavljača 1 4.46 1 4.9
Kvaliteta lokalnih dobavljača 1 4.26 1 4.7
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 1 4.21 1 4.9
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 1 3.92 1 3.4
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 1 4.75 1 4.6
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
1 4.42 1 4.8
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 2 3.73 1 3.8
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 1 3.68 1 4.3
Odnosi između radnika i poslodavca 1 4.45 1 4.6
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
46
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR011 GRAD ZAGREB
HR011 GRAD ZAGREB
Površina (km²) 2006. 641
Broj stanovnika 2009. 790.298
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 6,1
BDP (mil kn) 2007. 96.658
Rang konkurentnosti 2
Rang kvalitete poslovnog okruženja 2
Rang kvalitete poslovnog sektora 4
47
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR011 GRAD ZAGREB
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Grad Zagreb
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 2 2 0
Poslovno okruženje R 1 2 1
Poslovni sektor R 3 1 -2
PERCEPTIVNI R 7 2 -5
Poslovno okruženje R 9 2 -7
Poslovni sektor R 7 2 -5
FINALNI R 2 1 -1
Poslovno okruženje R 2 1 -1
Poslovni sektor R 4 1 -3
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Grada Zagreba - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Grada Zagreba - perceptivni indikatori
Grad Zagreb
Grad Zagreb
Prosjek RH
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Sjeverozapadna Hrvatska1
7
21
1
48
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR011 GRAD ZAGREB
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 10 5.17
Povoljnost klimatskih uvjeta 16 4.90
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 20 1.97
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 21 1.41
Troškovi rada 20 2.66
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 19 2.14
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 21 2.31 20 2.95
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 18 3.14 12 4.02
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 20 2.76
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 21 2.72
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 5 4.76 3 5.00
Kvaliteta željezničkih pruga 6 4.52 3 4.33
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 12 2.72 7 3.86
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 6 5.14 4 5.49
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 7 5.86 1 6.19
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 12 3.34 8 3.49
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 18 3.00 16 3.33
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 17 3.83 3 3.93
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 16 3.59
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 21 3.10 12 2.95
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 6 5.69 2 4.91
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 4 5.76 3 5.49
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 1 5.69 1 4.47
Dostupnost znanstvenika i inženjera 2 5.34 1 5.33
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 3 3.90 3 3.91
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 8 2.97 2 4.02
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 9 2.31 8 3.33
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 11 2.31 9 2.49
Jačina konkurencije 5 5.24 3 5.67
Kupci i donošenje odluka o kupovini 11 2.79 4 3.56
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 1 790,298 1 783,518
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 3 56.37 2 55.57
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 5 8.87 7 11.49
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 4 98.49 6 88.74
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 1 491.57 1 458.45
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 7.02 2 7.02
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 21.52 1 21.52
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
1 85.82 1 57.83
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 1 61.51 1 58.35
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 1 12.72 1 8.54
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 4 19.18 4 6.71
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 1 0.58 1 0.11
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 1 361.00 7 335.00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 18 1,889.92 20 6,727.35
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 21 18.00 21 18.00
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 21 21
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 21
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 17 138.00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 5 15,225.00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 1 15.00
POSLOVNO OKRUŽENJE
49
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR011 GRAD ZAGREB
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 14 118.06 9 106.36
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 1 182,513.02 2 62,438.29
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 1 56.93 1 54.89
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 14 5.34 9 8.44
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 1 13,736.94 1 9,400.57
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 17 125.15 9 109.64
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 6 24.87 4 26.27
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 1 21.70 1 20.93
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 5 1.31 3 3.79
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 15 57.54 10 82.30
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 2 286.67 1 258.73
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 1 123.00 1 87.39
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 7 6.78 4 8.63
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 13 50.08 13 57.34
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 1 96,027.73 1 68,274.12
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 43.96 3 41.83
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 9 129.90 8 133.21
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 6 103.69
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 14 109.36 6 143.14
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 7 96.26 12 96.19
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 8 82.33
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 20 106.00 14 103.77
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 4 3.97 16 3,60
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 7 3.86 8 3,86
Faktori konkurentnosti poduzeća 10 3.79 6 3,86
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 11 4.07
Ulaganje u istraživanje i razvoj 10 3.59 3 3,84
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 8 3.21
Kvantiteta lokalnih dobavljača 5 4.34 1 5,19
Kvaliteta lokalnih dobavljača 11 3.93 4 4,74
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 4 4.31 1 5,42
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 6 3.97 2 3,53
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 2 4.83 2 4,79
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
12 4.24 2 4,84
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 9 3.72 4 4,00
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 13 3.38 1 4,77
Odnosi između radnika i poslodavca 14 4.10 6 4,74
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
50
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 3.060
Broj stanovnika 2009. 328.123
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 13,7
BDP (mil kn) 2007. 17.550
Rang konkurentnosti 5
Rang kvalitete poslovnog okruženja 3
Rang kvalitete poslovnog sektora 6
51
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Zagrebačka županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 7 5 -2
Poslovno okruženje R 4 5 1
Poslovni sektor R 9 4 -5
PERCEPTIVNI R 5 7 2
Poslovno okruženje R 5 6 1
Poslovni sektor R 3 8 5
FINALNI R 5 5 0
Poslovno okruženje R 3 5 2
Poslovni sektor R 6 7 1
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Profil konkurentnosti Zagrebačke županije - perceptivni indikatori
Zagrebačka
Zagrebačka
Prosjek RH
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Zagrebačke županije - statistički indikatori
Sjeverozapadna Hrvatska1
21
7
1
52
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 9 5,19
Povoljnost klimatskih uvjeta 19 4,65
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 19 2,58
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 19 2,08
Troškovi rada 19 3,04
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 18 2,38
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 19 2,69 8 3,51
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 16 3,38 20 3,70
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 12 3,65
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 11 3,88
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 4 5,12 6 4,02
Kvaliteta željezničkih pruga 4 4,54 6 3,42
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 13 2,38 14 3,21
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 5 5,15 3 5,51
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 6 5,88 14 4,79
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 14 3,23 11 3,40
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 11 3,46 17 3,16
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 4 4,54 7 3,77
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 15 3,69
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 20 4,92 7 3,33
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 2 6,00 6 4,72
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 3 5,81 10 4,88
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 2 5,46 3 3,79
Dostupnost znanstvenika i inženjera 1 5,38 2 4,53
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 4 3,85 10 3,23
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 7 3,04 3 3,86
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 5 2,73 17 2,88
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 5 2,77 15 2,26
Jačina konkurencije 7 4,88 10 4,88
Kupci i donošenje odluka o kupovini 6 3,38 2 3,74
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 3 328.123 4 321.605
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 4 56,03 4 54,07
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 4 15,97 2 43,69
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 6 95,78 7 87,74
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 21 87,49 21 83,02
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 11 3,96 11 3,96
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 11 6,76 11 6,76
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
6 55,41 6 36,68
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 10 39,86 9 37,15
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 8 7,52 12 4,82
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 5 15,70 8 2,34
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 4 5,94 9 10,02
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 18 213,00 5 348,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 11 643,66 18 2.587,65
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 8 7,65 16 7,29
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 6 29,53 2 47,67
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 3 3.329,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 13 100,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 8 10.875,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 2 25,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
53
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 12 119,17 19 98,78
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 9 5.522,81 18 16.584,04
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 11 33,92 3 43,28
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 18 4,50 21 5,26
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 8 751,73 7 943,09
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 14 127,78 16 104,90
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 10 20,12 9 20,91
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 9 11,11 10 10,75
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 3 1,80 4 3,28
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 2 632,85 1 113,20
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 3 206,57 5 158,96
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 14 53,99 12 36,34
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 2 6,47 3 7,79
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 7 45,51 10 55,32
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 4 70.222,16 2 51.137,86
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 41,21 4 39,06
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 11 128,30 3 146,66
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 11 101,25
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 3 138,28 10 119,45
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 19 104,62 14 96,97
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 17 71,21
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 10 107,63 2 107,00
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 10 3,73 10 3,81
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 6 4,23 14 3,47
Faktori konkurentnosti poduzeća 4 3,92 2 4,09
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 6 4,38
Ulaganje u istraživanje i razvoj 2 4,62 4 3,70
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 3 4,12
Kvantiteta lokalnih dobavljača 4 4,35 4 4,95
Kvaliteta lokalnih dobavljača 5 4,19 2 4,95
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 1 4,81 3 4,93
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 4 4,35 6 3,26
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 1 4,88 4 4,58
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
9 4,42 3 4,81
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 3 4,08 14 3,44
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 12 3,38 7 3,77
Odnosi između radnika i poslodavca 12 4,38 20 4,09
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
54
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 1.229
Broj stanovnika 2009. 136.357
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 12,8
BDP (mil kn) 2007. 7.218
Rang konkurentnosti 11
Rang kvalitete poslovnog okruženja 13
Rang kvalitete poslovnog sektora 10
55
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Krapinsko-zagorska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 11 11 0
Poslovno okruženje R 10 11 1
Poslovni sektor R 12 15 3
PERCEPTIVNI R 8 18 10
Poslovno okruženje R 10 18 8
Poslovni sektor R 8 12 4
FINALNI R 11 15 4
Poslovno okruženje R 13 14 1
Poslovni sektor R 10 14 4
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije - perceptivni indikatori
Krapinsko-zagorska
Krapinsko-zagorska
Prosjek RH
Sjeverozapadna Hrvatska1
21
7
1
56
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 3 6,15
Povoljnost klimatskih uvjeta 3 6,42
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 16 3,73
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 14 3,35
Troškovi rada 8 3,65
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 15 2,73
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 1 4,00 7 3,52
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 7 3,96 21 3,35
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 2 4,23
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 4 4,12
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 19 2,96 15 2,96
Kvaliteta željezničkih pruga 19 1,69 14 2,63
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 14 2,19 17 3,02
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 4 5,23 9 4,75
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 17 4,23 19 4,42
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 18 2,85 2 3,77
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 3 4,58 13 3,46
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 7 4,46 18 3,19
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 10 4,12 0 0,00
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 5 4,88 18 2,73
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 9 5,27 19 4,15
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 13 4,65 18 4,46
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 14 2,96 18 2,00
Dostupnost znanstvenika i inženjera 15 2,96 20 2,54
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 10 3,38 17 2,73
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 17 2,62 16 2,75
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 19 1,88 19 2,83
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 17 1,88 19 2,17
Jačina konkurencije 4 5,42 9 4,90
Kupci i donošenje odluka o kupovini 13 2,73 13 3,10
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 12 136.357 12 139.398
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 8 54,67 8 53,11
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 9 0,34 9 5,43
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 18 63,73 17 61,93
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 13 218,25 12 212,34
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 20 3,29 20 3,29
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 21 4,55 21 4,55
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
10 45,69 12 30,98
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 18 35,38 20 30,51
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 11 6,95 14 4,68
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 10 5,01 5 3,88
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 13 15,78 18 16,44
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 15 257,00 3 375,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 8 433,42 11 1.154,25
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 2 1,75 2 1,48
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 2 48,17 3 24,10
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 1 5.192,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 1 30,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 11 8.700,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 7 78,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
57
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 8 119,60 17 99,33
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 8 25.306,18 6 30.012,30
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 18 25,80 20 20,21
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 17 4,77 3 14,64
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 17 36,13 8 657,78
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 4 142,90 12 106,09
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 9 21,42 8 11,62
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 8 11,56 9 11,02
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 8 0,75 6 2,73
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 10 71,68 14 77,92
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 7 171,21 9 136,58
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 16 52,40 19 33,14
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 2 7,04 2 7,52
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 6 45,32 9 55,09
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 13 62.506,56 14 43.590,35
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 39,76 7 36,36
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 5 133,52 19 110,61
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 7 102,96
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 10 122,85 19 102,90
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 20 109,42 15 97,32
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 7 83,82
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 16 106,96 16 103,34
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 21 2,81 15 3,63
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 17 3,19 12 3,54
Faktori konkurentnosti poduzeća 6 3,85 10 3,40
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 1 5,00
Ulaganje u istraživanje i razvoj 11 3,27 14 2,69
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 1 4,31
Kvantiteta lokalnih dobavljača 2 5,19 20 3,67
Kvaliteta lokalnih dobavljača 2 5,12 17 4,02
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 16 2,85 21 3,15
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 19 2,27 19 2,67
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 4 4,73 13 3,73
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
5 4,85 16 4,42
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 21 2,77 10 3,65
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 6 4,12 11 3,58
Odnosi između radnika i poslodavca 13 4,12 15 4,27
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
58
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 1.262
Broj stanovnika 2009. 180.252
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 11,1
BDP (mil kn) 2007. 10.933
Rang konkurentnosti 1
Rang kvalitete poslovnog okruženja 1
Rang kvalitete poslovnog sektora 1
59
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Varaždinska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 6 12 6
Poslovno okruženje R 5 13 8
Poslovni sektor R 7 9 2
PERCEPTIVNI R 1 1 0
Poslovno okruženje R 1 1 0
Poslovni sektor R 1 3 2
FINALNI R 1 4 3
Poslovno okruženje R 1 4 3
Poslovni sektor R 1 4 3
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Varaždinske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Varaždinske županije - perceptivni indikatori
Varaždinska
Varaždinska
Prosjek RH
Sjeverozapadna Hrvatska1
21
7
1
60
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 1 6,61
Povoljnost klimatskih uvjeta 2 6,61
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 1 4,93
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 1 5,00
Troškovi rada 2 5,36
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 4 3,89
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 4 3,82 6 3,64
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 4 4,04 17 3,91
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 1 4,96
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 1 5,07
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 1 5,93 1 5,51
Kvaliteta željezničkih pruga 2 4,89 4 4,07
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 16 1,93 9 3,62
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 16 2,21 13 4,31
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 5 6,00 2 5,98
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 2 4,46 7 3,49
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 1 4,79 4 4,09
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 1 5,04 4 3,87
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 3 5,46
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 2 5,25 4 3,62
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 1 6,14 1 5,20
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 1 6,11 1 5,60
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 5 4,57 4 3,58
Dostupnost znanstvenika i inženjera 4 4,89 3 4,53
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 1 5,39 1 4,31
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 5 3,32 1 4,29
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 4 2,79 13 3,11
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 1 3,82 7 2,53
Jačina konkurencije 3 5,61 4 5,36
Kupci i donošenje odluka o kupovini 1 4,00 8 3,47
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 8 180.252 8 186.693
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 6 54,98 6 53,25
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 10 0,31 11 -1,08
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 11 75,22 1 132,35
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 9 227,35 13 206,76
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 10 4,37 10 4,37
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 10 6,92 10 6,92
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
8 55,07 9 34,82
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 13 37,06 13 32,85
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 12 6,62 19 3,80
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 16 1,43 12 1,07
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 5 8,59 7 8,74
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 17 247,00 15 270,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 7 398,89 10 738,11
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 15 7,24 18 7,47
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 3 46,19 16 4,55
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 4 2.509,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 8 80,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 18 6.525,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 9 95,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
61
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 11 119,22 14 102,43
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 6 25.951,62 9 25.984,27
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 8 36,13 13 35,41
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 8 6,09 14 7,66
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 7 917,20 10 297,40
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 9 137,84 15 105,57
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 12 18,19 13 17,98
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 6 14,09 6 13,73
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 7 1,19 2 4,16
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 5 81,89 5 97,54
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 17 127,79 17 94,08
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 6 60,32 7 40,37
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 16 8,21 5 9,37
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 5 44,34 11 55,47
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 16 61.918,87 13 43.606,87
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 41,19 5 37,21
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 12 126,79 16 115,49
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 13 99,03
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 12 115,74 8 130,75
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 14 102,65 2 88,53
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 19 67,19
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 17 106,89 13 104,22
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 1 4,64 17 3,49
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 1 4,79 6 4,02
Faktori konkurentnosti poduzeća 1 4,75 3 4,07
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 4 4,64
Ulaganje u istraživanje i razvoj 1 5,32 1 4,40
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 5 3,75
Kvantiteta lokalnih dobavljača 10 4,07 3 5,02
Kvaliteta lokalnih dobavljača 7 4,18 1 5,04
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 3 4,71 2 5,27
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 1 5,00 1 4,02
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 3 4,82 8 4,22
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
6 4,64 5 4,73
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 4 4,07 12 3,53
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 1 4,79 6 3,80
Odnosi između radnika i poslodavca 1 5,82 13 4,42
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
62
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 1.748
Broj stanovnika 2009. 119.586
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 13,6
BDP (mil kn) 2007. 8.091
Rang konkurentnosti 12
Rang kvalitete poslovnog okruženja 9
Rang kvalitete poslovnog sektora 8
63
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Koprivničko-križevačka županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 13 10 -3
Poslovno okruženje R 14 10 -4
Poslovni sektor R 14 10 -4
PERCEPTIVNI R 4 4 0
Poslovno okruženje R 4 4 0
Poslovni sektor R 4 4 0
FINALNI R 12 7 -5
Poslovno okruženje R 9 8 -1
Poslovni sektor R 8 6 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije - perceptivni indikatori
Koprivničko-križevačka
Koprivničko-križevačka
Prosjek RH
Sjeverozapadna Hrvatska1
21
7
1
64
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 11 4,79
Povoljnost klimatskih uvjeta 12 5,46
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 12 3,86
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 16 3,32
Troškovi rada 6 4,07
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 7 3,57
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 6 3,64 2 4,07
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 9 3,82 18 3,87
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 5 4,04
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 7 3,96
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 13 3,68 5 4,09
Kvaliteta željezničkih pruga 5 4,54 5 4,00
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 20 1,14 12 3,37
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 9 4,25 8 4,76
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 1 6,46 10 5,28
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 1 4,71 5 3,61
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 2 4,75 6 3,83
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 2 4,79 5 3,85
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 17 3,57 0 0,00
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 3 5,14 2 3,93
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 7 5,50 9 4,54
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 7 5,39 13 4,65
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 15 2,68 11 2,57
Dostupnost znanstvenika i inženjera 10 3,75 14 3,43
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 6 3,75 4 3,87
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 1 4,04 7 3,57
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 15 2,00 4 3,54
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 4 2,82 5 2,74
Jačina konkurencije 1 6,21 1 5,78
Kupci i donošenje odluka o kupovini 4 3,54 7 3,48
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 16 119.586 16 121.231
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 10 54,10 7 53,12
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 12 -0,80 13 -3,36
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 14 69,08 14 66,97
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 18 179,84 19 163,32
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 13 3,78 13 3,78
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 15 5,82 15 5,82
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
16 43,10 15 27,48
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 14 36,82 11 34,95
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 13 6,60 13 4,80
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 15 1,81 14 0,68
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 8 10,76 16 13,09
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 4 328,00 11 311,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 12 1.032,73 5 345,62
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 3 1,82 3 1,79
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 11 21,54 5 15,43
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 5 2.260,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 8 80,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 17 6.887,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 14 125,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
65
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 20 115,30 10 105,08
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 13 20.598,89 13 21.462,14
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 9 35,08 8 38,44
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 19 4,42 13 7,67
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 10 457,33 20 -28,01
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 19 123,76 14 105,81
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 21 14,35 16 15,49
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 16 8,84 14 8,69
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 15 -0,67 19 0,07
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 1 87,98 2 99,39
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 5 188,85 4 165,48
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 5 67,06 6 43,86
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 5 9,65 8 11,39
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 9 47,81 18 59,53
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 15 62.044,90 11 43.928,49
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 35,82 12 33,13
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 6 133,19 18 111,91
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 14 98,97
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 15 108,82 18 105,81
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 2 92,08 11 95,48
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 14 75,23
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 19 106,64 6 105,93
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 7 3,82 6 4,00
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 2 4,71 3 4,20
Faktori konkurentnosti poduzeća 2 4,68 4 3,89
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 3 4,89
Ulaganje u istraživanje i razvoj 3 4,18 2 3,98
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 21 1,54
Kvantiteta lokalnih dobavljača 1 5,57 19 3,83
Kvaliteta lokalnih dobavljača 1 5,39 20 3,76
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 6 3,79 12 3,89
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 13 3,21 3 3,48
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 6 4,46 3 4,65
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
10 4,39 11 4,63
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 17 3,36 2 4,17
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 5 4,36 3 4,20
Odnosi između radnika i poslodavca 3 5,14 2 5,13
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
66
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 729
Broj stanovnika 2009. 117.891
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 12,6
BDP (mil kn) 2007. 6.562
Rang konkurentnosti 4
Rang kvalitete poslovnog okruženja 6
Rang kvalitete poslovnog sektora 2
67
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Međimurska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 3 6 3
Poslovno okruženje R 7 6 -1
Poslovni sektor R 2 6 4
PERCEPTIVNI R 6 3 -3
Poslovno okruženje R 6 3 -3
Poslovni sektor R 6 1 -5
FINALNI R 4 2 -2
Poslovno okruženje R 6 2 -4
Poslovni sektor R 2 2 0
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Međimurske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Međimurske županije - perceptivni indikatori
Međimurska
Sjeverozapadna Hrvatska
Međimurska
Prosjek RH
1
21
7
1
68
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 7 5,48
Povoljnost klimatskih uvjeta 7 5,74
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 8 4,07
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 13 3,41
Troškovi rada 7 3,93
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 3 3,96
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 8 3,48 12 3,34
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 5 4,00 19 3,75
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 10 3,70
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 6 4,07
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 2 5,52 2 5,39
Kvaliteta željezničkih pruga 9 3,37 1 4,68
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 19 1,19 15 3,18
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 12 3,81 10 4,70
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 3 6,41 3 5,66
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 7 3,70 15 3,23
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 16 3,11 15 3,34
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 15 3,93 12 3,34
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 4 5,44
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 9 4,00 6 3,34
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 8 5,41 4 4,82
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 8 5,37 6 5,32
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 16 2,59 14 2,39
Dostupnost znanstvenika i inženjera 11 3,70 16 3,16
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 13 3,15 2 4,23
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 6 3,19 5 3,59
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 18 1,93 6 3,34
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 18 1,85 14 2,32
Jačina konkurencije 2 5,78 2 5,77
Kupci i donošenje odluka o kupovini 5 3,41 9 3,43
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 17 117.891 17 117.978
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 5 55,02 9 52,74
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 11 -0,09 12 -1,92
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 3 101,16 5 96,50
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 16 181,47 15 185,63
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 16 3,64 16 3,64
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 19 5,21 19 5,21
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
4 57,23 10 32,38
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 16 36,02 19 30,73
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 14 6,55 16 4,44
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 8 5,95 15 0,62
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 7 10,25 10 10,42
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 21 205,00 21 188,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 5 379,16 6 488,23
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 4 2,37 5 2,60
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 8 28,47 6 15,21
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 2 3.483,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 3 34,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 13 7.467,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 13 112,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
69
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 15 117,92 13 102,46
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 10 21.891,49 16 19.198,94
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 4 41,54 9 38,18
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 11 5,75 12 8,18
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 9 586,17 11 218,12
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 15 127,77 10 106,81
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 14 15,72 14 16,54
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 2 18,66 2 17,96
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 4 1,56 9 2,31
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 4 82,18 4 97,68
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 14 141,48 15 107,08
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 13 55,61 10 37,68
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 9 9,08 7 10,87
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 10 48,20 12 57,19
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 21 54.244,13 19 38.784,56
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 39,19 8 36,24
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 13 126,31 14 121,34
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 9 101,45
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 2 138,73 11 118,34
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 12 100,51 8 92,36
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 6 87,78
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 6 108,06 3 106,49
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 2 4,59 1 4,11
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 4 4,37 2 4,20
Faktori konkurentnosti poduzeća 9 3,81 5 3,86
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 7 4,30
Ulaganje u istraživanje i razvoj 7 3,93 5 3,57
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 7 3,59
Kvantiteta lokalnih dobavljača 7 4,22 2 5,02
Kvaliteta lokalnih dobavljača 4 4,67 3 4,75
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 15 3,07 14 3,75
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 10 3,41 18 2,73
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 10 4,00 1 4,93
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
4 4,85 6 4,70
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 7 3,81 1 4,18
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 8 3,70 2 4,20
Odnosi između radnika i poslodavca 8 4,56 1 5,30
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
71
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
Bjelovarsko-bilogorska županija
Virovitičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Osječko-baranjska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka županija
72
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska regija je s najslabijim kapacitetom konkuren-tnosti. Svi dijelovi te regije (8 županija) nalaze se na začelju prema ukupnom rangu konkurentnosti, prema rangu kvalitete poslovnog okruženja (osim Osječko-baranjske županije, koja je na 5. mjestu) i prema rangu kvalitete poslovnog sektora. To potvrđuje i rang konkurentnosti prema statističkim indikatorima konkurentnosti. Takva situacija zahtijeva ispitivanje djelotvornosti dosadašnje nacionalne politike regionalnog razvoja (osobito zbog toga što se u toj regiji nalazi i najveći dio područja koje je godinama bilo pod programima posebne državne skrbi) te pokretanje projekata za razvoj kvalitete poslovnog okruženja, kojima će ta regija ostvariti ubrzan razvoj radi dostizanja ostalih dijelova Hrvatske.
Površina (km²) 2006. 23.220
Broj stanovnika 2009. 1.287.650
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 25,1
BDP (mil kn) 2007. 65.569
Rang konkurentnosti 3
Rang kvalitete poslovnog okruženja 3
Rang kvalitete poslovnog sektora 3
73
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 3 3 0
Poslovno okruženje R 3 3 0
Poslovni sektor R 3 3 0
PERCEPTIVNI R 2 3 1
Poslovno okruženje R 2 3 1
Poslovni sektor R 3 3 0
FINALNI R 3 3 0
Poslovno okruženje R 3 3 0
Poslovni sektor R 3 3 0
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska)Hrvatska - statistički indikatori
Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska)Hrvatska - perceptivni indikatori
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
1
5
17
21
9
13
7,0
2,0
1,0
6,0
4,05,0
3,0
74
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Demografija, zdravlje i kultura
Demografija, zdravlje i kultura
Obrazovanje ObrazovanjeOsnovna
infrastruktura i javni sektor
Osnovna infrastruktura i
javni sektor
Poslovna infrastruktura
Poslovna infrastruktura
Investicije i poduzetnička
dinamika
Investicije i poduzetnička
dinamika
Razvijenost poduzetništva
Razvijenost poduzetništva
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - statistički indikatori
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
Bjelovarsko-bilogorska županija012345678
8
4
8
12
413
Osječko-baranjska županija012345678
6
2 2
8
433
6
Virovitičko-podravska županija012345678
36
3
3 6 57
2
Vukovarsko-srijemska županija012345678
2
7
4
48
7
2
8
Požeško-slavonska županija012345678
4
8
6 7 7 6
4
7
Karlovačka županija012345678
5
1 1
5
12
6
1
Brodsko-posavska županija012345678
13
76
5
884
Sisačko-moslavačka županija012345678
75 5
23
1
5 5
STATISTIČKI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor
Demografija, zdravlje i kultura
ObrazovanjeOsnovna infrastruktura
i javni sektorPoslovna
infrastrukturaInvesticije i
poduzetnička dinamikaRazvijenost
poduzetništvaEkonomski
rezultati - razinaEkonomski
rezultati - dinamika
Bjelovarsko-bilogorska županija
Virovotičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Osječko-baranjska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka županija
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
75
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - perceptivni indikatori
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
PERCEPTIVNI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava ObrazovanjeFinancijsko tržište i
lokalna konkurencijaTehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
Bjelovarsko-bilogorska županija
Virovotičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Osječko-baranjska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka županija
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžmentLokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
Bjelovarsko-bilogorska županija012345678
Virovitičko-podravska županija012345678
Požeško-slavonska županija012345678
Brodsko-posavska županija012345678
635 5
4
2
6
3
6
Osječko-baranjska županija012345678
Vukovarsko-srijemska županija012345678
Karlovačka županija012345678
Sisačko-moslavačka županija012345678
13 1 1 1 1 11 1
56 6
56
8 8
5
8
21
4 2 43
6
23
87 7
45
7 78
7
448
3 68
47
3
7
54
8
57
5
87
322 2 2
32
6 4
76
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 3 4,14
Povoljnost klimatskih uvjeta 2 5,34
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 1 4,12
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 1 3,65
Troškovi rada 1 3,82
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 2 3,05
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 1 3,32 1 3,43
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 2 3,68 1 4,14
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 3 3,44
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 2 3,63
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 3 3,74 3 3,13
Kvaliteta željezničkih pruga 2 3,39 2 3,21
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 2 2,93 3 3,10
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 3 3,32 3 3,38
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 2 5,48 3 5,02
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 3 3,36 3 3,23
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 1 3,56 1 3,66
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 2 4,09 2 3,53
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 1 4,55
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 1 4,04 2 3,02
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 2 4,97 3 4,35
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 2 4,90 3 4,62
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 3 3,38 3 2,27
Dostupnost znanstvenika i inženjera 2 3,70 3 3,33
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 2 3,42 2 3,09
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 3 2,84 3 2,89
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 1 2,44 1 3,20
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 2 2,37 3 2,40
Jačina konkurencije 2 4,30 3 4,79
Kupci i donošenje odluka o kupovini 3 2,79 3 2,94
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 3 1.287.650 3 1.315.131
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 3 53,43 3 52,1
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 3 -12,4 3 -7,7
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 3 71,2 3 67,4
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 2 215 3 208
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 3 3,7 3 3,7
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 3 6,8 3 6,8
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
3 37,9 3 24,8
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 3 37,0 3 35,1
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 3 6,7 3 4,4
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 3 9,6 2 3,2
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 3 15,2 3 11,8
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 3 272,9 3 284,0
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 1 578,0 1 661,6
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 2 6,4 2 6,0
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 3 18,0 3 6,3
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 3 1.059,7
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 1 77,7
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 3 7.300,5
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 3 186,0
POSLOVNO OKRUŽENJE
77
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 3 117,8 3 103,6
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 3 14.368,9 3 18.380,7
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 2 34,9 2 37,4
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 1 5,2 3 7,4
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 3 -52,0 3 91,9
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 2 127,4 3 103,5
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 3 15,8 3 15,9
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 3 9,0 3 9,0
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 2 -0,3 3 1,4
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 1 73,1 2 84,9
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 3 141,4 3 117,2
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 3 50,3 3 33,9
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 3 16,5 3 17,2
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 3 54,2 3 60,1
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 3 63.680,6 3 41.757,3
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 3 34,7 3 31,1
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 3 124,7 3 119,7
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 3 98,5 2 98,8
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 3 111,6 2 119,8
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 3 100,7 3 95,5
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 1 80,9 3 154,0
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 1 109,0 2 104,3
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 2 3,68 1 3,75
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 3 3,53 3 3,50
Faktori konkurentnosti poduzeća 2 3,52 3 3,11
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 2 4,03
Ulaganje u istraživanje i razvoj 2 3,27 3 2,85
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 3 2,76
Kvantiteta lokalnih dobavljača 3 3,77 3 4,05
Kvaliteta lokalnih dobavljača 2 3,82 3 4,01
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 2 3,54 3 3,83
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 3 3,41 3 2,96
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 3 3,58 3 3,64
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
2 4,17 2 4,52
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 3 3,60 2 3,58
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 3 3,55 3 3,19
Odnosi između radnika i poslodavca 2 4,31 3 4,39
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
78
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.640
Broj stanovnika 2009. 124.646
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 24,2
BDP (mil kn) 2007. 6.217
Rang konkurentnosti 15
Rang kvalitete poslovnog okruženja 16
Rang kvalitete poslovnog sektora 17
79
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Bjelovarsko-bilogorska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 15 15 0
Poslovno okruženje R 15 14 -1
Poslovni sektor R 17 18 1
PERCEPTIVNI R 15 5 -10
Poslovno okruženje R 14 5 -9
Poslovni sektor R 16 7 -9
FINALNI R 15 11 -4
Poslovno okruženje R 16 11 -5
Poslovni sektor R 17 12 -5
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije - perceptivni indikatori
Bjelovarsko-bilogorska
Bjelovarsko-bilogorska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
80
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 14 4,11
Povoljnost klimatskih uvjeta 17 4,85
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 15 3,74
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 5 3,89
Troškovi rada 10 3,59
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 11 3,30
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 17 2,85 3 4,05
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 21 2,89 2 4,39
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 18 3,04
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 17 3,33
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 20 2,78 7 3,82
Kvaliteta željezničkih pruga 18 2,19 16 2,59
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 8 3,44 21 2,48
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 7 4,96 5 5,11
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 14 4,81 6 5,48
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 16 3,07 19 3,11
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 21 2,81 7 3,75
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 21 3,26 11 3,55
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 14 3,93
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 15 3,67 1 4,18
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 14 4,67 7 4,70
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 14 4,52 9 5,07
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 11 3,37 15 2,27
Dostupnost znanstvenika i inženjera 12 3,15 17 3,11
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 16 2,85 6 3,61
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 19 2,52 11 3,18
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 15 2,00 1 4,11
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 14 2,11 2 2,80
Jačina konkurencije 9 4,81 14 4,70
Kupci i donošenje odluka o kupovini 12 2,78 1 3,86
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 15 124.646 14 127.844
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 14 53,42 13 51,96
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 21 -23,30 18 -13,79
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 17 64,24 16 62,77
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 15 186,23 16 180,69
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 19 3,43 19 3,43
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 16 5,69 16 5,69
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
17 41,83 14 28,36
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 15 36,19 21 30,02
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 20 5,65 18 4,21
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 9 5,50 6 3,76
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 15 16,14 15 12,92
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 12 266,00 17 246,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 3 137,99 2 51,63
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 12 6,46 12 6,32
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 17 10,04 17 4,44
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 15 652,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 6 65,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 12 7.612,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 8 94,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
81
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 10 119,35 18 98,95
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 19 11.469,01 19 14.166,29
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 7 38,16 2 45,48
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 12 5,74 20 5,64
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 14 143,10 17 57,93
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 16 127,41 13 105,87
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 19 14,76 19 14,92
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 10 11,07 8 11,42
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 11 0,17 17 0,55
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 9 76,81 8 85,73
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 19 123,52 18 92,91
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 18 49,09 14 35,80
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 8 17,18 15 17,11
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 18 54,56 15 58,27
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 18 60.168,83 16 40.729,45
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 35,00 15 31,74
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 20 115,86 15 119,50
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 18 97,89
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 4 136,15 12 116,70
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 13 102,36 20 103,95
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 20 66,54
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 11 107,50 9 105,21
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 15 3,33 6 4,00
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 21 2,59 5 4,05
Faktori konkurentnosti poduzeća 18 3,00 13 3,36
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 7 4,30
Ulaganje u istraživanje i razvoj 14 3,04 7 3,30
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 6 3,74
Kvantiteta lokalnih dobavljača 9 4,15 11 4,25
Kvaliteta lokalnih dobavljača 8 4,15 13 4,18
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 10 3,41 5 4,16
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 16 2,85 12 2,93
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 15 3,52 9 4,20
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
2 5,00 10 4,64
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 19 3,19 17 3,32
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 16 3,15 13 3,34
Odnosi između radnika i poslodavca 19 3,74 5 4,75
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
82
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.024
Broj stanovnika 2009. 87.596
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 26,5
BDP (mil kn) 2007. 4.519
Rang konkurentnosti 17
Rang kvalitete poslovnog okruženja 17
Rang kvalitete poslovnog sektora 15
83
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Virovitičko-podravska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 17 18 1
Poslovno okruženje R 16 17 1
Poslovni sektor R 16 19 3
PERCEPTIVNI R 17 12 -5
Poslovno okruženje R 18 13 -5
Poslovni sektor R 14 9 -5
FINALNI R 17 17 0
Poslovno okruženje R 17 17 0
Poslovni sektor R 15 16 1
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije - perceptivni indikatori
Virovitičko-podravska
Virovitičko-podravska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
84
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 21 2,77
Povoljnost klimatskih uvjeta 15 4,92
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 7 4,19
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 7 3,69
Troškovi rada 17 3,19
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 9 3,54
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 13 3,00 9 3,51
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 10 3,81 6 4,24
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 8 3,81
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 2 4,50
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 12 3,77 12 3,38
Kvaliteta željezničkih pruga 12 3,27 8 3,31
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 17 1,46 20 2,62
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 20 1,15 15 3,56
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 10 5,35 4 5,51
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 15 3,19 21 3,04
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 14 3,27 3 4,20
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 10 4,23 21 2,91
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 7 4,77
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 13 3,81 13 2,91
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 18 4,27 10 4,47
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 16 4,35 16 4,51
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 17 2,35 17 2,07
Dostupnost znanstvenika i inženjera 15 2,96 7 3,78
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 20 2,73 7 3,53
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 20 2,50 13 3,07
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 15 2,00 3 3,78
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 19 1,65 3 2,78
Jačina konkurencije 16 3,96 17 4,56
Kupci i donošenje odluka o kupovini 13 2,73 14 2,89
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 19 87.596 19 89.757
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 16 53,04 17 51,36
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 20 -21,22 20 -19,11
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 15 68,10 12 69,08
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 17 180,07 17 173,80
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 21 2,98 21 2,98
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 20 5,17 20 5,17
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
19 33,10 18 23,95
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 20 33,77 18 31,14
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 15 6,53 21 2,81
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 11 3,75 2 21,82
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 20 23,88 20 21,86
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 20 206,00 20 231,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 1 26,26 1 15,60
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 6 2,95 4 2,42
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 4 37,48 10 9,47
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 13 687,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 1 30,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 21 6.162,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 15 164,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
85
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 18 116,52 12 103,39
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 16 14.655,90 21 11.319,10
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 6 39,51 11 36,66
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 7 6,74 17 7,23
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 18 13,95 19 8,87
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 10 137,72 7 110,72
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 20 14,68 15 15,53
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 21 7,14 21 6,80
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 13 0,03 21 -1,11
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 8 77,04 15 77,73
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 13 145,58 7 143,64
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 17 50,78 16 35,23
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 12 17,96 21 19,77
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 14 50,56 14 57,47
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 20 56.912,21 21 36.726,24
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 33,98 18 30,94
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 15 122,20 17 115,49
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 2 109,36
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 17 103,64 21 85,91
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 9 97,01 16 97,61
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 1 100,99
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 14 107,17 11 104,85
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 8 3,81 4 4,09
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 15 3,35 9 3,84
Faktori konkurentnosti poduzeća 4 3,92 9 3,49
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 14 3,92
Ulaganje u istraživanje i razvoj 18 2,73 12 2,96
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 18 2,08
Kvantiteta lokalnih dobavljača 13 3,85 9 4,29
Kvaliteta lokalnih dobavljača 9 3,96 8 4,29
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 14 3,15 17 3,56
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 9 3,62 20 2,47
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 19 3,19 14 3,67
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
17 3,81 1 4,84
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 6 3,92 3 4,07
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 19 2,81 19 3,13
Odnosi između radnika i poslodavca 16 4,04 8 4,67
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
86
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 1.823
Broj stanovnika 2009. 3.966
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 21,1
BDP (mil kn) 2007. 81.891
Rang konkurentnosti 21
Rang kvalitete poslovnog okruženja 21
Rang kvalitete poslovnog sektora 21
87
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Požeško-slavonska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 21 19 -2
Poslovno okruženje R 20 19 -1
Poslovni sektor R 21 21 0
PERCEPTIVNI R 21 19 -2
Poslovno okruženje R 21 20 -1
Poslovni sektor R 17 21 4
FINALNI R 21 20 -1
Poslovno okruženje R 21 19 -2
Poslovni sektor R 21 21 0
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije - perceptivni indikatori
Požeško-slavonska
Požeško-slavonska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
88
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 16 4,09
Povoljnost klimatskih uvjeta 9 5,59
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 3 4,68
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 6 3,79
Troškovi rada 13 3,41
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 20 2,03
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 15 2,97 16 3,20
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 20 2,94 14 4,00
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 19 2,82
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 19 2,82
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 21 2,50 21 2,26
Kvaliteta željezničkih pruga 20 1,50 18 2,54
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 21 1,00 8 3,72
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 21 1,09 19 3,11
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 12 5,24 5 5,50
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 13 3,24 14 3,24
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 9 3,65 19 3,02
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 13 4,03 17 3,20
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 20 3,24
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 18 3,32 9 3,09
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 13 4,91 18 4,17
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 12 4,74 11 4,76
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 18 2,24 20 1,72
Dostupnost znanstvenika i inženjera 20 2,44 21 2,33
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 21 2,50 20 2,41
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 21 2,29 18 2,52
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 8 2,41 16 3,04
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 9 2,35 20 2,15
Jačina konkurencije 8 4,85 16 4,63
Kupci i donošenje odluka o kupovini 21 1,85 21 2,54
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 20 81.891 20 83.412
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 20 51,46 20 50,32
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 15 -7,58 19 -17,46
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 10 77,55 10 80,98
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 3 250,76 5 233,78
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 18 3,51 18 3,51
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 14 5,84 14 5,84
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
18 34,74 19 21,46
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 12 37,65 12 34,10
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 18 6,34 9 5,34
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 12 3,53 10 1,80
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 19 22,81 17 15,08
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 19 207,00 16 247,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 4 260,10 8 624,61
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 10 5,99 10 5,95
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 13 17,33 15 5,28
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 12 856,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 5 60,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 20 6.380,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 17 181,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
89
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 21 114,11 20 97,03
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 20 11.049,50 17 18.293,37
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 3 42,16 14 34,71
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 13 5,60 18 6,58
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 19 5,77 14 109,72
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 21 108,30 21 93,61
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 18 14,84 21 14,22
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 18 7,79 17 7,92
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 6 1,22 20 -0,55
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 6 81,75 7 93,72
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 21 97,89 21 83,09
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 19 47,72 18 34,59
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 20 12,60 10 12,35
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 4 43,03 2 50,06
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 17 60.258,52 18 39.167,90
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 33,79 19 30,92
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 19 116,10 12 123,49
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 19 96,48
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 20 98,84 15 110,82
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 17 104,18 17 97,91
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 3 99,10
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 12 107,32 20 99,73
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 3 3,97 5 4,09
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 13 3,50 20 3,00
Faktori konkurentnosti poduzeća 19 2,82 18 2,89
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 17 3,68
Ulaganje u istraživanje i razvoj 19 2,65 20 2,41
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 13 2,50
Kvantiteta lokalnih dobavljača 11 4,06 8 4,30
Kvaliteta lokalnih dobavljača 15 3,44 7 4,30
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 17 2,82 16 3,63
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 21 2,21 17 2,76
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 20 2,85 17 3,48
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
19 3,68 12 4,59
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 16 3,53 15 3,39
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 18 2,82 17 3,17
Odnosi između radnika i poslodavca 6 4,74 11 4,48
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
90
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.030
Broj stanovnika 2009. 172.681
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 25,9
BDP (mil kn) 2007. 6.827
Rang konkurentnosti 16
Rang kvalitete poslovnog okruženja 15
Rang kvalitete poslovnog sektora 16
91
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Brodsko-posavska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 19 20 1
Poslovno okruženje R 18 20 2
Poslovni sektor R 19 20 1
PERCEPTIVNI R 9 17 8
Poslovno okruženje R 8 17 9
Poslovni sektor R 11 20 9
FINALNI R 16 18 2
Poslovno okruženje R 15 18 3
Poslovni sektor R 16 20 4
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije - perceptivni indikatori
Brodsko-posavska
Brodsko-posavska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
92
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 5 5,68
Povoljnost klimatskih uvjeta 8 5,71
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 4 4,61
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 10 3,52
Troškovi rada 1 5,39
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 6 3,81
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 10 3,42 15 3,31
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 8 3,87 11 4,07
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 9 3,81
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 9 3,90
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 6 4,61 19 2,58
Kvaliteta željezničkih pruga 3 4,65 2 4,56
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 11 2,74 16 3,18
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 19 1,32 16 3,47
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 9 5,35 15 4,76
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 6 3,81 18 3,16
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 10 3,61 10 3,62
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 9 4,26 14 3,31
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 9 4,52
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 8 4,26 14 2,89
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 4 5,84 13 4,31
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 6 5,58 19 4,44
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 8 3,94 12 2,51
Dostupnost znanstvenika i inženjera 5 4,35 15 3,24
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 7 3,74 15 2,80
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 11 2,84 17 2,69
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 14 2,13 13 3,11
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 8 2,42 10 2,44
Jačina konkurencije 13 4,29 18 4,47
Kupci i donošenje odluka o kupovini 18 2,58 16 2,82
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 10 172.681 10 173.905
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 19 51,96 19 50,46
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 16 -7,90 16 -7,18
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 8 85,04 9 84,04
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 10 222,31 10 220,81
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 17 3,52 17 3,52
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 13 6,10 13 6,10
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
21 25,47 20 19,80
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 17 35,99 14 32,41
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 19 5,87 17 4,26
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 13 2,61 16 0,59
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 16 16,27 14 12,53
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 10 281,00 12 308,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 10 510,77 9 630,23
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 13 7,03 13 6,90
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 5 33,15 14 5,35
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 10 1.061,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 4 35,60
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 9 9.787,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 18 195,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
93
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 7 119,94 16 99,64
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 21 9.017,97 20 12.957,74
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 16 27,19 7 38,93
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 20 4,40 15 7,65
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 12 336,30 12 146,89
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 18 125,05 20 99,95
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 13 17,79 12 18,35
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 17 8,18 16 8,48
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 12 0,12 10 1,53
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 3 83,46 3 97,73
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 16 136,01 14 110,64
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 21 39,21 20 28,26
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 13 15,75 17 17,20
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 17 53,55 19 60,23
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 19 59.012,26 20 38.476,81
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 31,37 20 27,65
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 18 116,48 13 122,75
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 4 106,25
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 1 194,17 5 144,78
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 11 99,38 13 96,62
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 11 77,33
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 12 3,65 20 3,31
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 12 3,52 19 3,04
Faktori konkurentnosti poduzeća 11 3,68 17 3,13
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 9 4,29
Ulaganje u istraživanje i razvoj 9 3,74 19 2,44
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 16 2,32
Kvantiteta lokalnih dobavljača 12 3,90 18 3,87
Kvaliteta lokalnih dobavljača 14 3,77 16 4,04
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 8 3,61 13 3,78
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 8 3,77 10 2,98
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 12 3,74 16 3,56
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
11 4,35 20 4,22
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 20 3,13 18 3,31
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 14 3,26 16 3,18
Odnosi između radnika i poslodavca 11 4,39 16 4,27
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
94
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 4.155
Broj stanovnika 2009. 319.239
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 23,3
BDP (mil kn) 2007. 18.621
Rang konkurentnosti 13
Rang kvalitete poslovnog okruženja 5
Rang kvalitete poslovnog sektora 12
95
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Osječko-baranjska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 14 13 -1
Poslovno okruženje R 12 12 0
Poslovni sektor R 20 12 -8
PERCEPTIVNI R 2 16 14
Poslovno okruženje R 3 16 13
Poslovni sektor R 2 14 12
FINALNI R 13 14 1
Poslovno okruženje R 5 15 10
Poslovni sektor R 12 13 1
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije - perceptivni indikatori
Osječko-baranjska
Osječko-baranjska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
96
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 17 3,81
Povoljnost klimatskih uvjeta 6 6,00
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 13 3,85
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 11 3,50
Troškovi rada 9 3,62
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 10 3,31
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 2 3,92 21 2,86
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 1 4,35 8 4,14
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 6 4,00
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 8 3,96
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 7 4,38 10 3,50
Kvaliteta željezničkih pruga 7 4,04 10 3,11
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 7 3,73 13 3,23
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 11 4,19 21 1,86
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 2 6,46 7 5,43
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 4 4,15 15 3,23
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 7 4,00 9 3,70
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 5 4,50 10 3,59
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 6 5,23
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 6 4,54 19 2,43
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 9 5,27 16 4,25
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 5 5,62 17 4,50
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 3 5,42 13 2,48
Dostupnost znanstvenika i inženjera 3 5,15 13 3,50
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 2 4,46 11 3,20
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 4 3,42 10 3,23
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 1 3,50 20 2,80
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 3 3,23 17 2,20
Jačina konkurencije 6 5,00 5 5,30
Kupci i donošenje odluka o kupovini 3 3,65 17 2,82
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 4 319.239 3 327.040
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 7 54,69 5 53,34
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 13 -6,03 8 9,94
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 12 74,18 19 56,69
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 6 238,91 6 230,55
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 14 3,76 14 3,76
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 7 8,80 7 8,80
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
15 43,34 13 29,41
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 11 38,81 8 41,10
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 7 7,88 15 4,57
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 2 34,00 20 0,24
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 9 11,04 4 7,06
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 16 255,00 18 237,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 9 507,14 7 618,58
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 17 7,36 14 6,93
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 18 9,64 11 6,92
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 6 2.214,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 11 90,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 16 7.032,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 20 282,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
97
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 16 117,37 6 108,59
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 12 20.902,90 14 20.831,80
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 15 29,14 5 40,60
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 10 5,76 10 8,25
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 21 -533,80 9 460,48
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 20 122,03 19 102,42
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 16 15,11 18 15,11
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 11 10,26 11 10,49
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 18 -1,43 18 0,25
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 13 67,24 11 81,38
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 15 139,05 6 145,32
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 10 57,77 11 37,67
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 10 16,36 16 17,12
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 19 54,76 16 58,74
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 12 65.229,66 15 42.967,43
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 36,26 14 32,70
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 7 131,86 9 127,53
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 15 98,62
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 21 83,31 13 113,59
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 15 102,72 9 92,90
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 9 81,23
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 5 108,26 15 103,52
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 5 3,92 8 3,93
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 3 4,54 11 3,68
Faktori konkurentnosti poduzeća 3 4,50 20 2,82
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 5 4,46
Ulaganje u istraživanje i razvoj 5 4,08 8 3,20
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 4 3,96
Kvantiteta lokalnih dobavljača 8 4,15 13 4,18
Kvaliteta lokalnih dobavljača 5 4,19 15 4,07
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 2 4,77 9 3,98
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 2 4,54 8 3,02
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 10 4,00 19 3,20
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
7 4,50 15 4,45
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 8 3,73 5 3,91
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 2 4,58 20 2,80
Odnosi između radnika i poslodavca 2 5,15 17 4,25
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
98
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.454
Broj stanovnika 2009. 197.472
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 27,5
BDP (mil kn) 2007. 8.393
Rang konkurentnosti 20
Rang kvalitete poslovnog okruženja 20
Rang kvalitete poslovnog sektora 20
99
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Vukovarsko-srijemska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 20 21 1
Poslovno okruženje R 19 21 2
Poslovni sektor R 18 17 -1
PERCEPTIVNI R 19 20 1
Poslovno okruženje R 19 21 2
Poslovni sektor R 19 18 -1
FINALNI R 20 21 1
Poslovno okruženje R 20 21 1
Poslovni sektor R 20 18 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije - perceptivni indikatori
Vukovarsko-srijemska
Vukovarsko-srijemska
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
100
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 20 3,37
Povoljnost klimatskih uvjeta 14 5,33
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 10 4,00
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 9 3,56
Troškovi rada 16 3,37
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 12 3,22
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 3 3,89 17 3,11
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 12 3,67 7 4,16
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 16 3,19
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 18 3,30
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 11 3,78 18 2,66
Kvaliteta željezničkih pruga 8 3,52 13 2,89
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 5 4,11 10 3,52
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 17 2,07 20 2,52
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 13 5,19 16 4,70
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 20 2,56 13 3,27
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 13 3,30 14 3,41
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 14 3,96 1 4,32
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 11 4,11
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 10 3,96 15 2,84
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 19 4,07 15 4,27
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 17 4,07 15 4,52
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 21 1,59 19 1,77
Dostupnost znanstvenika i inženjera 21 2,41 18 3,00
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 18 2,81 18 2,59
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 18 2,59 20 2,45
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 20 1,67 21 2,61
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 20 1,59 21 1,91
Jačina konkurencije 19 3,59 20 4,27
Kupci i donošenje odluka o kupovini 16 2,63 19 2,64
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 7 197.472 7 199.321
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 15 53,07 14 51,80
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 14 -7,33 21 -20,13
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 9 84,26 8 87,26
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 19 178,02 18 168,57
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 15 3,65 15 3,65
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 18 5,61 18 5,61
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
20 31,80 21 16,52
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 21 32,58 17 31,36
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 21 5,62 20 3,07
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 6 10,56 3 10,15
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 18 20,70 19 19,62
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 2 353,00 1 433,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 2 130,65 4 218,24
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 9 5,36 8 4,65
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 14 15,74 20 0,85
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 19 233,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 8 80,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 19 6.452,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 21 300,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
101
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 5 120,65 3 114,97
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 17 13.251,80 12 21.568,74
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 17 27,12 18 24,93
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 16 4,87 16 7,65
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 13 173,08 16 81,56
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 11 131,46 11 106,51
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 15 15,44 17 15,33
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 20 7,23 19 7,17
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 16 -1,40 1 5,05
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 12 70,00 16 77,59
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 18 127,68 11 118,48
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 20 42,23 21 27,48
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 11 16,48 18 17,42
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 16 52,49 17 59,26
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 14 62.095,04 17 40.188,65
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 30,65 21 26,84
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 14 125,93 11 124,76
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 5 103,73
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 19 99,03 7 138,04
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 10 98,18 5 91,55
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 16 71,59
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 1 113,15 8 105,34
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 14 3,52 21 3,11
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 18 3,15 16 3,27
Faktori konkurentnosti poduzeća 21 2,52 19 2,84
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 18 3,48
Ulaganje u istraživanje i razvoj 20 2,33 18 2,45
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 20 1,85
Kvantiteta lokalnih dobavljača 15 3,78 14 4,16
Kvaliteta lokalnih dobavljača 13 3,81 19 3,84
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 19 2,74 19 3,23
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 20 2,26 15 2,82
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 16 3,41 5 4,27
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
16 3,89 7 4,68
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 5 3,93 16 3,36
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 17 3,11 14 3,20
Odnosi između radnika i poslodavca 17 4,00 17 4,25
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
102
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA
HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 3.626
Broj stanovnika 2009. 132.150
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 23,6
BDP (mil kn) 2007. 7.719
Rang konkurentnosti 14
Rang kvalitete poslovnog okruženja 10
Rang kvalitete poslovnog sektora 14
103
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Karlovačka županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 12 16 4
Poslovno okruženje R 11 16 5
Poslovni sektor R 11 13 2
PERCEPTIVNI R 10 6 -4
Poslovno okruženje R 7 7 0
Poslovni sektor R 11 5 -6
FINALNI R 14 12 -2
Poslovno okruženje R 10 12 2
Poslovni sektor R 14 9 -5
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Karlovačke županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Karlovačke županije - perceptivni indikatori
Karlovačka
Karlovačka
Prosjek RH
Središnja i istočna Hrvatska1
21
7
1
104
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 6 5,57
Povoljnost klimatskih uvjeta 10 5,57
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 6 4,57
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 4 4,07
Troškovi rada 4 4,37
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 21 1,93
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 18 2,83 1 4,52
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 11 3,73 4 4,26
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 11 3,67
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 3 4,27
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 15 3,40 11 3,43
Kvaliteta željezničkih pruga 14 3,00 7 3,35
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 18 1,30 18 2,93
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 3 5,33 6 5,02
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 8 5,60 13 5,07
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 10 3,60 4 3,67
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 4 4,50 5 4,00
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 3 4,60 8 3,74
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 1 5,60
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 7 4,37 3 3,74
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 5 5,83 5 4,78
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 10 4,93 5 5,33
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 9 3,87 8 2,70
Dostupnost znanstvenika i inženjera 6 4,23 8 3,70
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 5 3,80 5 3,74
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 13 2,77 8 3,28
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 7 2,53 2 3,89
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 12 2,30 12 2,39
Jačina konkurencije 18 3,67 7 5,04
Kupci i donošenje odluka o kupovini 15 2,67 10 3,35
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 13 132.150 13 135.838
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 11 54,08 12 52,22
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 18 -16,35 15 -7,11
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 20 55,77 20 51,93
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 4 244,37 3 240,73
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 8 4,75 8 4,75
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 9 7,22 9 7,22
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
14 44,61 17 25,97
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 5 46,67 7 41,24
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 6 8,70 6 5,67
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 3 21,16 9 2,13
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 12 13,15 8 9,86
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 9 282,00 13 289,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 13 1.203,18 12 1.403,88
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 14 7,05 15 7,03
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 7 28,65 13 5,59
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 11 992,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 12 98,80
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 14 7.250,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 4 59,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
105
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 17 117,08 15 101,62
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 15 15.540,41 11 21.705,28
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 5 39,88 10 37,77
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 15 4,93 19 6,31
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 16 114,62 21 -679,81
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 13 129,83 18 103,11
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 11 19,10 11 19,18
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 13 9,85 12 10,49
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 1 3,24 8 2,69
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 11 70,59 9 82,89
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 6 180,14 8 139,71
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 11 57,40 15 35,73
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 21 16,04 19 17,51
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 20 57,74 21 68,27
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 6 69.219,61 7 45.706,82
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 37,65 9 34,22
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 4 133,71 20 110,12
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 21 89,98
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 6 133,97 3 156,15
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 5 95,29 18 98,99
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 4 98,86
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 15 107,01 18 102,39
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 11 3,67 3 4,11
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 14 3,43 4 4,13
Faktori konkurentnosti poduzeća 12 3,60 8 3,70
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 13 3,93
Ulaganje u istraživanje i razvoj 8 3,77 10 3,13
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 19 1,87
Kvantiteta lokalnih dobavljača 21 2,57 10 4,26
Kvaliteta lokalnih dobavljača 16 3,43 11 4,24
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 9 3,47 4 4,30
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 5 4,20 5 3,26
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 13 3,63 11 4,17
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
20 3,63 18 4,39
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 15 3,53 6 3,87
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 3 4,50 5 4,07
Odnosi između radnika i poslodavca 15 4,10 4 4,76
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
106
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 4.468
Broj stanovnika 2009. 171.975
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 27,6
BDP (mil kn) 2007. 9.307
Rang konkurentnosti 19
Rang kvalitete poslovnog okruženja 19
Rang kvalitete poslovnog sektora 19
107
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Sisačko-moslavačka županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 16 14 -2
Poslovno okruženje R 17 15 -2
Poslovni sektor R 15 14 -1
PERCEPTIVNI R 20 15 -5
Poslovno okruženje R 20 15 -5
Poslovni sektor R 18 17 -1
FINALNI R 19 16 -3
Poslovno okruženje R 19 16 -3
Poslovni sektor R 19 17 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije - perceptivni indikatori
Sisačko-moslovačka
Središnja i istočna Hrvatska
Sisačko-moslovačka
Prosjek RH
1
21
7
1
108
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 18 3,74
Povoljnost klimatskih uvjeta 20 4,00
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 11 3,91
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 8 3,56
Troškovi rada 13 3,41
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 17 2,53
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 20 2,47 5 3,76
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 19 3,06 15 3,96
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 21 2,53
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 20 2,79
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 18 3,15 14 3,04
Kvaliteta željezničkih pruga 15 2,91 12 3,00
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 10 2,79 19 2,83
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 8 4,56 11 4,61
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 15 4,68 20 4,07
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 21 2,53 20 3,09
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 19 2,91 11 3,59
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 20 3,44 20 3,07
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 12 3,97
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 17 3,47 9 3,09
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 15 4,50 21 4,09
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 15 4,47 20 4,24
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 20 1,82 16 2,24
Dostupnost znanstvenika i inženjera 17 2,76 12 3,57
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 19 2,74 13 2,91
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 14 2,76 18 2,52
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 13 2,15 10 3,26
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 13 2,21 1 2,89
Jačina konkurencije 17 3,82 12 4,85
Kupci i donošenje odluka o kupovini 20 2,15 15 2,87
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 11 171.975 9 178.014
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 12 53,59 10 52,72
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 19 -21,13 17 -12,19
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 19 59,94 18 59,81
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 14 206,54 14 199,42
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 12 3,93 12 3,93
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 12 6,50 12 6,50
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
11 45,50 11 31,50
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 19 34,72 15 32,32
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 16 6,44 10 5,34
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 20 0,20 18 0,37
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 10 12,07 13 10,94
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 5 310,00 9 324,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 15 1.561,85 14 1.482,47
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 11 6,24 11 6,10
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 19 9,18 7 13,20
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 16 508,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 14 120,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 15 7.105,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 3 46,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
109
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 19 116,50 21 96,90
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 18 11.574,75 15 19.785,17
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 2 52,11 4 42,17
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 21 4,09 11 8,19
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 20 -136,58 18 19,08
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 7 141,13 17 104,86
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 17 14,85 20 14,50
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 15 8,97 18 7,86
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 17 -1,42 16 0,93
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 7 78,37 6 95,10
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 11 151,47 19 88,08
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 15 52,82 13 36,07
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 4 18,30 20 18,13
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 21 58,16 20 62,52
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 8 68.967,75 9 44.693,42
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 37,76 11 33,83
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 17 121,03 21 109,12
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 20 92,60
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 11 121,03 9 120,00
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 18 104,56 10 94,27
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 13 76,17
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 9 107,82 4 106,06
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 13 3,53 13 3,74
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 20 2,97 18 3,09
Faktori konkurentnosti poduzeća 16 3,12 15 3,22
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 16 3,71
Ulaganje u istraživanje i razvoj 17 2,74 15 2,65
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 14 2,47
Kvantiteta lokalnih dobavljača 18 3,35 21 3,30
Kvaliteta lokalnih dobavljača 18 3,35 21 3,50
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 17 2,82 11 3,91
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 17 2,56 7 3,13
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 17 3,35 20 3,07
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
15 3,91 13 4,57
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 13 3,65 19 3,30
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 20 2,74 15 3,20
Odnosi između radnika i poslodavca 21 3,56 19 4,17
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
111
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
JADRANSKA HRVATSKA
Primorsko-goranska županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Šibensko-kninska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
112
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
Jadranska regija je i u 2010. godini po statističkim vrijednostima indikatora konkuren-tnosti bolja nego prema percepciji ispitanika, ali ovu regiju obilježavaju i značajne razlike u konkurentnosti pojedinih županija – od Istarske županije koja se i dalje nalazi na 3. mjestu do Ličko-senjske na 18. mjestu od svih županija u Hrvatskoj, dok se preostalih pet županija nalaze od 6. do 10. mjesta. Najveći izazov za ovu regiju i dalje ostaje kako pronaći zajedničke razvojne ciljeve koji mogu osigurati smanjivanje jaza u razvijenosti između pojedinih županija.
Površina (km²) 2006. 24.705
Broj stanovnika 2009. 1.468.921
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 14,3
BDP (mil kn) 2007. 101.641
Rang konkurentnosti 2
Rang kvalitete poslovnog okruženja 2
Rang kvalitete poslovnog sektora 2
113
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
JADRANSKA HRVATSKA
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 2 1 -1
Poslovno okruženje R 2 1 -1
Poslovni sektor R 1 2 1
PERCEPTIVNI R 3 2 -1
Poslovno okruženje R 3 2 -1
Poslovni sektor R 2 2 0
FINALNI R 2 2 0
Poslovno okruženje R 2 2 0
Poslovni sektor R 2 2 0
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska - statistički indikatori
Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska - perceptivni indikatori
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
1
5
17
21
9
13
7,0
2,0
1,0
6,0
4,05,0
3,0
114
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Demografija, zdravlje i kultura
Demografija, zdravlje i kultura
Obrazovanje ObrazovanjeOsnovna
infrastruktura i javni sektor
Osnovna infrastruktura i
javni sektor
Poslovna infrastruktura
Poslovna infrastruktura
Investicije i poduzetnička
dinamika
Investicije i poduzetnička
dinamika
Razvijenost poduzetništva
Razvijenost poduzetništva
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - razina
Ekonomski rezultati - dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - statistički indikatori
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
Primorsko-goranska županija01234567 6
32
4
2 22
7
Splitsko-dalmatinska županija01234567
22
5 5
3
5
3 3
Ličko-senjska županija01234567
47 7
3
7 756
Istarska županija01234567
7
1 1 1 1 112
Zadarska županija01234567
3
56
2
4 67
4
Dubrovačko-neretvanska županija01234567
54
3
65
34
5
Šibensko-kninska županija01234567
1
6 47
6 46
1
STATISTIČKI INDIKATORIPoslovni okruženje Poslovni sektor
Demografija, zdravlje i kultura
ObrazovanjeOsnovna infrastruktura
i javni sektorPoslovna
infrastrukturaInvesticije i
poduzetnička dinamikaRazvijenost
poduzetništvaEkonomski
rezultati - razinaEkonomski
rezultati - dinamika
Primorsko-goranska županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Šibensko-kninska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
115
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - perceptivni indikatori
u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini
PERCEPTIVNI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava ObrazovanjeFinancijsko tržište i
lokalna konkurencijaTehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
Primorsko-goranska županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Šibensko-kninska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Lokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžmentLokacijskeprednosti
Lokalna uprava
Fizička infrastruktura
Vladavina prava
ObrazovanjeFinancijsko
tržište i lokalna konkurencija
Tehnologija, inovativnost
KlasteriMarketing i
menadžment
Primorsko-goranska županija01234567
333 3 3
544 4
Splitsko-dalmatinska županija01234567
555
7
43
23
5
Ličko-senjska županija01234567
Istarska županija01234567
Zadarska županija01234567
Dubrovačko-neretvanska županija01234567
Šibensko-kninska županija01234567
HR03 JADRANSKA HRVATSKA
67
6
2
7
2
77
1
111 1 1
6
112
76
2
65
76
5
7
4
2
2
4
4
7
4
5
6
2
1
4
3
5
6
2
6
3
116
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR03 JADRANSKA HRVATSKA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 2 4,91
Povoljnost klimatskih uvjeta 1 5,46
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 2 3,34
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 2 3,34
Troškovi rada 1 3,60
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 1 3,47
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 2 3,28 2 3,30
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 1 3,69 2 4,14
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 1 3,59
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 1 3,71
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 2 3,87 2 3,30
Kvaliteta željezničkih pruga 3 2,98 3 2,49
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 1 4,19 1 4,44
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 2 3,86 2 4,72
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 3 4,48 2 5,07
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 1 3,58 2 3,47
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 3 3,35 3 3,27
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 3 3,99 3 3,46
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 2 3,99
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 2 3,82 3 2,81
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 3 4,60 2 4,45
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 3 4,26 2 5,14
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 2 3,62 2 3,01
Dostupnost znanstvenika i inženjera 2 3,59 2 3,81
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 3 3,16 3 3,01
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 1 3,17 2 3,21
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 3 2,29 3 3,19
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 3 2,23 1 2,47
Jačina konkurencije 3 4,13 2 4,87
Kupci i donošenje odluka o kupovini 2 3,11 2 3,31
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 2 1.468.921 2 1.448.279
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 2 55,0 2 53,2
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 1 9,1 1 21,8
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 2 88,5 2 86,3
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 1 252,9 2 245,4
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 6,3 1 6,3
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 10,9 2 10,9
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
2 57,2 2 42,8
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 2 47,1 2 45,4
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 2 8,9 2 6,4
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 2 11,8 1 10,3
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 2 9,8 2 7,2
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 2 299,5 1 342,0
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 3 3.719,8 3 4.256,6
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 1 5,7 1 5,5
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 1 18,4 2 11,2
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 2 1.130,7
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 3 135,2
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 1 16.208,1
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 2 103,0
POSLOVNO OKRUŽENJE
117
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR03 JADRANSKA HRVATSKA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 1 120,7 1 110,8
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 2 34.454,5 2 38.990,3
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 3 30,8 3 31,6
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 3 8,2 1 12,0
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 2 1.955,7 2 1.204,1
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 3 142,2 1 114,2
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 1 29,8 1 27,0
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 2 12,9 2 12,7
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 3 -1,0 2 2,0
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 1 53,0 3 72,9
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 2 195,2 2 151,6
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 2 69,5 2 47,4
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 2 10,2 2 11,9
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 1 46,2 1 52,4
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 2 70.128,1 2 47.859,7
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 2 39,0 2 36,8
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 2 127,7 1 137,1
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 2 101,8 1 100,0
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 1 118,7 3 117,6
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 1 98,2 1 91,5
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 3 75,5 1 174,8
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 2 107,5 3 103,7
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 3 3,42 2 3,74
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 2 3,73 2 3,57
Faktori konkurentnosti poduzeća 3 3,46 2 3,53
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 3 3,89
Ulaganje u istraživanje i razvoj 3 3,24 2 2,87
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 2 3,03
Kvantiteta lokalnih dobavljača 2 3,86 2 4,35
Kvaliteta lokalnih dobavljača 3 3,64 2 4,32
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 3 3,39 2 3,85
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 2 3,51 2 2,97
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 2 3,85 2 3,86
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
3 4,09 3 4,47
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 1 3,77 3 3,46
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 2 3,57 2 3,31
Odnosi između radnika i poslodavca 3 4,20 2 4,42
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
118
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 3.588
Broj stanovnika 2009. 304.228
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 10,8
BDP (mil kn) 2007. 24.987
Rang konkurentnosti 7
Rang kvalitete poslovnog okruženja 8
Rang kvalitete poslovnog sektora 7
119
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Primorsko-goranska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 5 3 -2
Poslovno okruženje R 6 4 -2
Poslovni sektor R 4 2 -2
PERCEPTIVNI R 12 8 -4
Poslovno okruženje R 11 8 -3
Poslovni sektor R 12 11 -1
FINALNI R 7 6 -1
Poslovno okruženje R 8 6 -2
Poslovni sektor R 7 5 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije - perceptivni indikatori
Primorsko-goranska
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
Prosjek RH
1
21
7
1
120
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 8 5,38
Povoljnost klimatskih uvjeta 13 5,38
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 17 3,24
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 18 2,83
Troškovi rada 15 3,38
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 8 3,55
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 7 3,55 10 3,49
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 13 3,66 3 4,36
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 13 3,59
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 14 3,69
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 8 4,24 8 3,80
Kvaliteta željezničkih pruga 11 3,31 11 3,02
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 4 4,17 5 4,24
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 15 2,55 17 3,42
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 11 5,34 11 5,22
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 11 3,59 3 3,69
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 12 3,38 12 3,56
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 18 3,76 16 3,22
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 18 3,55
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 11 3,90 5 3,53
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 12 5,03 3 4,89
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 9 5,00 2 5,51
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 7 3,97 5 3,40
Dostupnost znanstvenika i inženjera 7 4,07 5 3,98
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 14 3,14 8 3,47
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 3 3,90 9 3,24
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 10 2,24 18 2,84
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 15 2,07 7 2,53
Jačina konkurencije 14 4,07 8 5,02
Kupci i donošenje odluka o kupovini 17 2,59 6 3,49
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 5 304.228 5 298.531
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 1 57,69 1 55,71
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 6 5,63 14 -5,52
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 13 72,60 13 68,69
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 2 337,65 2 327,27
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 4 6,54 4 6,54
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 13,30 2 13,30
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
3 64,24 3 46,81
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 2 53,57 5 46,09
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 4 9,47 5 6,49
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 7 9,96 7 3,23
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 3 5,87 3 4,42
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 11 272,00 2 382,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 20 4.162,34 17 2.430,90
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 7 3,92 7 3,93
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 20 5,35 18 2,91
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 18 297,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 20 138,29
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 3 15.950,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 16 165,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
121
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 13 118,21 7 107,56
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 3 40.159,10 3 44.921,16
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 10 34,14 6 39,75
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 5 7,89 8 9,58
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 4 2.654,91 4 1.331,54
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 12 130,35 6 111,53
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 2 34,81 2 31,19
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 4 15,37 4 15,69
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 9 0,53 5 2,87
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 14 61,90 12 80,60
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 10 159,20 12 114,07
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 3 82,00 4 56,28
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 19 8,49 6 9,53
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 8 47,31 3 50,72
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 2 74.560,74 3 50.916,11
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 43,52 2 42,13
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 10 128,93 10 125,44
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 10 101,33
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 7 130,32 4 152,77
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 16 103,10 6 91,63
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 12 76,67
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 21 105,27 19 102,05
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 16 3,28 11 3,78
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 10 3,69 13 3,49
Faktori konkurentnosti poduzeća 15 3,14 7 3,73
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 15 3,72
Ulaganje u istraživanje i razvoj 13 3,10 11 3,07
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 9 3,10
Kvantiteta lokalnih dobavljača 14 3,79 12 4,24
Kvaliteta lokalnih dobavljača 17 3,41 8 4,29
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 7 3,69 7 4,07
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 7 3,86 10 2,98
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 7 4,17 10 4,18
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
14 3,93 14 4,53
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 9 3,72 8 3,76
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 10 3,41 8 3,76
Odnosi između radnika i poslodavca 7 4,66 10 4,62
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
122
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 5.353
Broj stanovnika 2009. 49.924
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 17,7
BDP (mil kn) 2007. 3.017
Rang konkurentnosti 18
Rang kvalitete poslovnog okruženja 18
Rang kvalitete poslovnog sektora 18
123
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Ličko-senjska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 18 17 -1
Poslovno okruženje R 21 18 -3
Poslovni sektor R 13 16 3
PERCEPTIVNI R 18 21 3
Poslovno okruženje R 15 20 5
Poslovni sektor R 21 21 0
FINALNI R 18 19 1
Poslovno okruženje R 18 20 2
Poslovni sektor R 18 19 1
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije - perceptivni indikatori
Ličko-senjska
Jadranska Hrvatska
Ličko-senjska
Prosjek RH
1
21
7
1
124
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 14 4,11
Povoljnost klimatskih uvjeta 18 4,67
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 14 3,81
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 17 3,22
Troškovi rada 18 3,19
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 5 3,85
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 9 3,44 4 3,95
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 3 4,15 5 4,26
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 14 3,56
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 13 3,74
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 10 3,85 13 3,12
Kvaliteta željezničkih pruga 13 3,04 17 2,56
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 15 1,96 11 3,42
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 18 1,67 18 3,37
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 18 4,22 18 4,42
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 5 4,04 6 3,51
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 6 4,22 2 4,21
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 8 4,41 19 3,19
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 5 5,30
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 1 5,41 8 3,23
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 16 4,48 20 4,12
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 19 3,96 21 4,21
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 19 2,19 21 1,67
Dostupnost znanstvenika i inženjera 19 2,59 19 2,88
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 16 2,85 21 2,37
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 9 2,96 21 2,05
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 3 2,96 9 3,28
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 6 2,67 13 2,35
Jačina konkurencije 19 3,59 21 4,19
Kupci i donošenje odluka o kupovini 19 2,48 20 2,56
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 21 49.924 21 51.722
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 21 51,16 21 50,30
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 17 -10,22 10 2,67
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 21 47,17 21 50,14
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 20 168,06 20 146,94
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 9 4,68 9 4,68
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 17 5,64 17 5,64
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
13 44,70 16 27,05
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 8 44,36 16 31,76
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 17 6,40 8 5,51
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 19 0,41 21 0,01
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 21 28,51 21 22,29
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 14 261,00 18 237,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 17 1.746,65 16 2.364,56
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 5 2,62 6 2,68
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 9 24,40 8 10,79
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 20 164,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 7 70,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 10 9.425,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 19 205,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
125
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 3 121,19 8 107,28
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 14 17.624,99 1 152.428,02
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 21 17,96 21 17,61
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 1 13,23 2 15,37
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 15 139,07 15 83,44
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 8 140,02 8 109,98
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 7 23,81 6 22,20
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 19 7,40 20 7,00
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 2 2,09 13 1,40
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 19 46,71 19 64,95
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 20 122,32 20 87,03
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 7 58,96 3 61,37
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 6 12,09 12 13,47
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 15 51,81 8 54,83
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 3 71.699,37 12 43.736,26
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 34,45 16 31,17
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 21 77,30 1 201,43
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 12 100,93
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 16 107,40 17 105,86
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 1 90,82 21 105,30
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 5 90,77
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 18 106,70 21 94,00
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 17 3,15 14 3,70
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 19 3,11 21 2,58
Faktori konkurentnosti poduzeća 20 2,59 21 2,65
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 19 3,37
Ulaganje u istraživanje i razvoj 21 2,15 21 2,00
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 15 2,33
Kvantiteta lokalnih dobavljača 20 2,96 17 3,88
Kvaliteta lokalnih dobavljača 21 2,85 18 3,86
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 20 2,59 20 3,21
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 18 2,52 21 2,33
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 18 3,26 21 2,81
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
8 4,48 8 4,67
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 11 3,70 11 3,63
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 21 2,67 12 3,51
Odnosi između radnika i poslodavca 9 4,52 9 4,65
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
126
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA
HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 3.646
Broj stanovnika 2009. 175.682
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 16,5
BDP (mil kn) 2007. 10.126
Rang konkurentnosti 6
Rang kvalitete poslovnog okruženja 4
Rang kvalitete poslovnog sektora 3
127
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Zadarska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 10 8 -2
Poslovno okruženje R 13 8 -5
Poslovni sektor R 8 8 0
PERCEPTIVNI R 3 10 7
Poslovno okruženje R 2 10 8
Poslovni sektor R 5 10 5
FINALNI R 6 9 3
Poslovno okruženje R 4 10 6
Poslovni sektor R 3 8 5
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Zadarske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Zadarske županije - perceptivni indikatori
Zadarska
Jadranska Hrvatska
Zadarska
Prosjek RH
1
21
7
1
128
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 2 6,55
Povoljnost klimatskih uvjeta 1 6,93
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 2 4,83
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 3 4,34
Troškovi rada 3 4,66
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 1 4,62
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 5 3,76 18 3,05
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 5 4,00 13 4,02
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 4 4,07
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 5 4,10
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 3 5,31 4 4,61
Kvaliteta željezničkih pruga 1 5,14 19 2,30
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 1 5,62 1 4,86
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 2 5,69 7 4,77
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 4 6,28 12 5,11
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 17 2,93 1 3,77
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 8 3,93 20 2,98
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 12 4,17 6 3,82
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 2 5,59
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 4 4,97 21 2,30
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 3 5,90 11 4,39
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 2 5,86 7 5,14
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 13 3,14 7 2,89
Dostupnost znanstvenika i inženjera 8 3,86 10 3,59
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 12 3,17 9 3,34
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 12 2,79 4 3,77
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 21 1,38 11 3,25
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 21 1,38 18 2,18
Jačina konkurencije 10 4,55 11 4,86
Kupci i donošenje odluka o kupovini 7 3,24 11 3,34
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 9 175.682 11 170.796
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 13 53,48 15 51,74
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 1 21,82 1 52,39
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 5 97,12 4 97,62
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 12 220,51 11 220,73
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 6 5,13 6 5,13
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 6 9,32 6 9,32
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
12 45,25 8 35,43
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 7 45,20 6 41,96
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 10 7,19 7 5,57
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 21 0,02 11 1,61
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 14 15,79 11 10,44
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 13 262,00 10 320,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 19 2.761,81 19 5.407,62
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 1 0,57 1 0,30
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 10 23,87 4 21,25
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 17 350,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 15 135,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 6 13.050,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 12 110,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
129
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 1 127,83 4 111,05
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 7 25.934,77 5 39.414,76
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 13 31,33 19 22,30
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 3 12,43 5 12,53
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 2 2.831,96 2 2.131,28
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 2 152,77 2 116,11
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 3 30,00 3 26,79
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 12 9,98 13 9,55
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 19 -2,75 11 1,49
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 20 45,92 18 69,17
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 4 195,79 3 174,03
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 9 58,54 9 38,16
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 15 10,68 11 12,78
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 12 49,96 6 53,75
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 11 67.453,48 8 44.945,09
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 34,94 13 32,71
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 8 130,49 4 145,49
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 3 106,36
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 18 99,75 14 112,06
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 8 96,74 3 89,64
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 15 71,98
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 4 109,89 7 105,48
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 6 3,83 18 3,34
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 5 4,24 1 4,25
Faktori konkurentnosti poduzeća 8 3,83 11 3,39
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 2 4,93
Ulaganje u istraživanje i razvoj 6 4,07 8 3,20
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 11 2,93
Kvantiteta lokalnih dobavljača 3 5,07 15 4,09
Kvaliteta lokalnih dobavljača 3 4,69 12 4,20
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 11 3,38 9 3,98
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 14 3,14 15 2,82
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 8 4,10 7 4,23
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
1 5,14 19 4,23
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 14 3,59 9 3,75
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 7 4,07 9 3,61
Odnosi između radnika i poslodavca 5 4,83 14 4,36
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
130
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.984
Broj stanovnika 2009. 114.122
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 19,0
BDP (mil kn) 2007. 6.544
Rang konkurentnosti 10
Rang kvalitete poslovnog okruženja 14
Rang kvalitete poslovnog sektora 13
131
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Šibensko-kninska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 8 9 1
Poslovno okruženje R 9 9 0
Poslovni sektor R 6 7 1
PERCEPTIVNI R 16 14 -2
Poslovno okruženje R 16 14 -2
Poslovni sektor R 20 15 -5
FINALNI R 10 13 3
Poslovno okruženje R 14 13 -1
Poslovni sektor R 13 11 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije - perceptivni indikatori
Šibensko-kninska
Jadranska Hrvatska
Šibensko-kninska
Prosjek RH
1
21
7
1
132
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 4 6,06
Povoljnost klimatskih uvjeta 5 6,03
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 5 4,58
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 2 4,61
Troškovi rada 5 4,36
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 14 2,82
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 11 3,27 13 3,33
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 17 3,21 10 4,11
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 15 3,55
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 16 3,52
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 17 3,21 20 2,44
Kvaliteta željezničkih pruga 10 3,33 9 3,27
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 6 3,76 2 4,69
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 14 2,88 14 4,24
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 19 4,15 17 4,69
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 19 2,64 10 3,40
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 15 3,12 8 3,71
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 19 3,61 15 3,27
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 19 3,36
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 16 3,52 17 2,80
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 17 4,30 17 4,20
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 20 3,76 14 4,53
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 10 3,64 9 2,69
Dostupnost znanstvenika i inženjera 18 2,67 11 3,58
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 11 3,24 19 2,49
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 16 2,64 15 2,82
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 6 2,64 7 3,33
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 10 2,33 6 2,67
Jačina konkurencije 21 3,30 19 4,36
Kupci i donošenje odluka o kupovini 8 3,21 18 2,69
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 18 114.122 18 113.972
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 18 52,29 18 50,68
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 7 4,94 4 32,37
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 16 66,30 15 64,05
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 11 221,38 8 222,86
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 7 5,05 7 5,05
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 8 8,04 8 8,04
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
5 56,45 7 35,99
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 4 46,67 4 48,34
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 5 9,29 4 6,82
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 17 0,94 13 0,81
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 17 18,29 12 10,70
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 8 286,00 6 341,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 14 1.442,32 13 1.454,74
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 16 7,32 17 7,37
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 1 70,02 1 50,28
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 7 2.084,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 15 135,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 7 11.600,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 11 107,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
133
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 2 124,12 5 108,63
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 11 21.367,91 10 25.268,71
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 20 24,32 15 33,81
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 2 12,57 7 10,05
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 11 380,34 13 145,74
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 1 154,68 3 115,43
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 8 23,77 5 22,84
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 14 9,60 15 8,63
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 20 -5,78 15 1,17
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 18 47,89 20 62,12
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 12 150,65 16 107,04
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 12 57,21 17 34,87
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 17 11,95 14 15,39
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 3 42,95 5 53,69
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 7 69.205,35 10 43.982,81
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 34,37 17 31,13
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 2 134,90 2 147,23
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 1 112,20
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 8 127,15 1 266,53
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 3 93,47 1 81,39
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 2 100,43
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 3 110,58 1 107,35
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 19 2,97 19 3,33
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 16 3,24 10 3,73
Faktori konkurentnosti poduzeća 17 3,03 14 3,33
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 20 3,30
Ulaganje u istraživanje i razvoj 12 3,12 13 2,80
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 17 2,27
Kvantiteta lokalnih dobavljača 19 3,33 7 4,36
Kvaliteta lokalnih dobavljača 19 3,00 6 4,40
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 21 2,58 18 3,53
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 15 3,03 9 3,02
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 21 2,85 18 3,27
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
18 3,79 21 4,18
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 18 3,33 7 3,78
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 15 3,21 18 3,16
Odnosi između radnika i poslodavca 10 4,39 3 5,02
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
134
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 4.540
Broj stanovnika 2009. 482.501
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 17,9
BDP (mil kn) 2007. 28.220
Rang konkurentnosti 8
Rang kvalitete poslovnog okruženja 12
Rang kvalitete poslovnog sektora 9
135
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Splitsko-dalmatinska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 4 4 0
Poslovno okruženje R 3 3 0
Poslovni sektor R 5 11 6
PERCEPTIVNI R 14 13 -1
Poslovno okruženje R 17 12 -5
Poslovni sektor R 13 16 3
FINALNI R 8 8 0
Poslovno okruženje R 12 7 -5
Poslovni sektor R 9 15 6
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije - perceptivni indikatori
Splitsko-dalmatinska
Jadranska Hrvatska
Splitsko-dalmatinska
Prosjek RH
1
21
7
1
136
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 12 4,47
Povoljnost klimatskih uvjeta 10 5,57
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 18 2,63
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 15 3,33
Troškovi rada 12 3,50
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 13 2,87
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 12 3,13 13 3,33
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 14 3,50 16 3,94
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 17 3,10
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 15 3,53
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 16 3,23 17 2,69
Kvaliteta željezničkih pruga 17 2,53 15 2,60
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 3 4,27 3 4,69
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 10 4,23 2 5,67
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 16 4,40 9 5,35
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 8 3,70 9 3,42
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 17 3,03 21 2,81
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 16 3,90 13 3,33
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 13 3,93
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 19 3,27 20 2,38
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 21 4,03 14 4,29
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 18 3,97 4 5,35
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 12 3,17 6 3,00
Dostupnost znanstvenika i inženjera 9 3,83 6 3,92
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 15 2,87 16 2,77
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 15 2,73 12 3,15
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 12 2,17 5 3,38
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 16 1,97 11 2,44
Jačina konkurencije 15 4,07 13 4,83
Kupci i donošenje odluka o kupovini 9 3,17 12 3,25
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 2 482.501 2 476.596
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 9 54,42 11 52,59
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 8 3,62 5 22,20
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 2 106,02 2 110,72
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 5 241,97 7 230,38
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 5 6,35 5 6,35
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 3 11,57 3 11,57
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
7 55,35 4 45,17
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 6 46,36 2 49,72
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 3 9,58 3 6,91
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 1 41,16 1 29,37
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 6 9,29 5 7,41
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 3 349,00 3 375,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 21 6.586,51 21 8.336,62
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 19 8,05 19 7,78
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 15 13,52 12 6,71
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 9 1.553,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 17 138,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 2 18.125,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 5 60,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
137
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 6 120,53 11 104,54
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 5 27.202,14 7 28.727,36
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 14 29,80 16 33,46
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 9 5,98 6 11,94
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 6 1.303,57 5 1.148,70
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 6 142,45 4 113,48
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 5 25,20 7 22,12
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 7 11,88 7 11,58
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 14 -0,33 14 1,21
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 16 56,25 13 80,18
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 9 162,68 10 123,21
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 8 58,71 8 38,54
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 18 12,80 13 15,37
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 11 48,94 7 54,19
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 5 69.301,41 6 46.796,44
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 36,21 10 33,99
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 3 133,82 5 138,54
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 8 102,40
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 9 125,04 20 102,77
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 6 96,02 7 91,83
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 10 81,08
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 8 107,85 10 105,09
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 9 3,77 12 3,77
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 8 3,77 15 3,44
Faktori konkurentnosti poduzeća 7 3,83 12 3,38
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 10 4,10
Ulaganje u istraživanje i razvoj 16 2,80 17 2,52
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 12 2,73
Kvantiteta lokalnih dobavljača 17 3,53 5 4,56
Kvaliteta lokalnih dobavljača 10 3,93 10 4,27
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 13 3,33 15 3,69
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 12 3,30 14 2,88
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 14 3,57 15 3,63
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
13 4,10 17 4,40
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 12 3,70 20 3,17
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 11 3,40 21 2,60
Odnosi između radnika i poslodavca 20 3,60 21 4,04
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
138
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA
HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 2.813
Broj stanovnika 2009. 214.991
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 7,1
BDP (mil kn) 2007. 19.467
Rang konkurentnosti 3
Rang kvalitete poslovnog okruženja 7
Rang kvalitete poslovnog sektora 5
139
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Istarska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 1 1 0
Poslovno okruženje R 2 1 -1
Poslovni sektor R 1 3 2
PERCEPTIVNI R 13 9 -4
Poslovno okruženje R 13 11 -2
Poslovni sektor R 10 6 -4
FINALNI R 3 3 0
Poslovno okruženje R 7 3 -4
Poslovni sektor R 5 3 -2
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Profil konkurentnosti Istarske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Istarske županije - perceptivni indikatori
Istarska
Jadranska Hrvatska
Istarska
Prosjek RH
1
21
7
1
140
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 13 4,21
Povoljnost klimatskih uvjeta 21 3,46
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 9 4,04
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 12 3,46
Troškovi rada 11 3,54
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 2 4,46
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 13 3,00 19 2,98
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 2 4,21 8 4,14
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 3 4,18
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 12 3,79
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 9 4,21 9 3,68
Kvaliteta željezničkih pruga 16 2,61 20 1,73
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 9 3,18 6 4,00
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 13 3,32 12 4,43
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 20 3,07 8 5,39
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 3 4,21 17 3,20
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 20 2,89 18 3,05
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 11 4,18 9 3,66
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 21 3,11
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 12 3,82 11 3,07
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 20 4,07 12 4,32
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 21 2,57 12 4,75
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 6 4,04 10 2,64
Dostupnost znanstvenika i inženjera 13 3,14 9 3,68
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 8 3,68 12 3,14
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 2 3,93 6 3,57
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 2 3,11 15 3,09
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 2 3,39 4 2,77
Jačina konkurencije 12 4,36 5 5,30
Kupci i donošenje odluka o kupovini 2 3,68 5 3,50
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 6 214.991 6 211.632
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 2 57,22 3 55,11
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 3 16,01 3 36,37
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 7 88,53 11 77,74
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 8 230,67 4 233,90
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 3 6,76 3 6,76
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 5 9,81 5 9,81
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
2 71,82 2 50,65
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 9 41,30 10 36,62
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 9 7,29 11 4,88
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 18 0,75 19 0,32
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 2 5,42 2 3,88
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 6 302,00 8 329,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 6 379,55 3 99,70
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 8 4,86 9 4,73
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 12 19,48 9 9,66
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 8 2.002,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 20 138,29
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 4 15.587,50
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 10 100,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
141
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 4 120,74 2 118,45
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 2 57.370,61 4 40.263,28
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 12 33,79 12 35,78
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 6 7,05 4 13,42
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 3 2.732,45 6 990,52
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 3 148,87 1 118,26
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 1 39,54 1 39,58
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 3 16,36 3 16,31
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 10 0,50 7 2,70
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 17 54,99 17 71,16
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 1 305,97 2 258,20
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 2 91,43 2 66,34
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 14 5,48 1 5,55
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 1 29,90 1 40,45
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 10 68.250,18 4 49.807,03
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 45,68 1 43,29
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 16 121,55 7 134,08
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 17 98,24 1 106,59
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 13 109,50 16 106,21
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 21 115,83 19 102,18
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 18 70,06 18 111,51
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 13 107,18 17 102,60
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 20 2,96 1 4,11
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 9 3,71 7 3,89
Faktori konkurentnosti poduzeća 14 3,25 1 4,23
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 21 3,14
Ulaganje u istraživanje i razvoj 3 4,18 6 3,48
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 2 4,25
Kvantiteta lokalnih dobavljača 6 4,25 6 4,50
Kvaliteta lokalnih dobavljača 20 2,86 5 4,73
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 12 3,36 8 4,02
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 3 4,39 4 3,45
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 9 4,04 5 4,27
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
21 3,00 9 4,66
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 2 4,11 13 3,50
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 9 3,61 10 3,59
Odnosi između radnika i poslodavca 18 3,86 12 4,45
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
142
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Površina (km²) 2006. 1.781
Broj stanovnika 2009. 127.473
Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 13,1
BDP (mil kn) 2007. 9.280
Rang konkurentnosti 9
Rang kvalitete poslovnog okruženja 11
Rang kvalitete poslovnog sektora 11
143
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
R = rang
*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini
Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*
Indikator
Dubrovačko-neretvanska županija
2010. 2007. Razlika
STATISTIČKI R 9 7 -2
Poslovno okruženje R 8 7 -1
Poslovni sektor R 10 5 -5
PERCEPTIVNI R 11 11 0
Poslovno okruženje R 12 9 -3
Poslovni sektor R 9 13 4
FINALNI R 9 10 1
Poslovno okruženje R 11 9 -2
Poslovni sektor R 11 10 -1
Lokacijske prednosti
Obrazovanje
Marketing i menadžement
Klasteri
Lokalna uprava
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Vladavina prava
Tehnologija, inovativnost
Fizička infrastruktura
Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije - statistički indikatori
Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije - perceptivni indikatori
Dubrovačko-neretvanska
Jadranska Hrvatska
Dubrovačko-neretvanska
Prosjek RH
Demografija, zdravlje i kultura
Investicije i poduzetnička dinamika
Ekonomski rezultati - dinamika
Obrazovanje
Razvijenost poduzetništva
Poslovna infrastruktura
Ekonomski rezultati - razina
Osnovna infrastruktura i javni sektor
1
21
7
1
144
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Lokacijske prednosti
Povoljnost zemljopisnog položaja 19 3,68
Povoljnost klimatskih uvjeta 4 6,39
Cijene poslovnih prostora i zemljišta 21 1,71
Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 20 1,93
Troškovi rada 21 2,61
Lokalna uprava
Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 16 2,71
Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 16 2,96 11 3,35
Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 15 3,46 1 4,49
Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 7 3,89
Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 10 3,89
Fizička infrastruktura
Opća infrastruktura 14 3,43 16 2,81
Kvaliteta željezničkih pruga 21 1,21 21 1,63
Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 2 4,93 4 4,37
Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 1 5,75 1 5,67
Kvaliteta opskrbe električnom energijom 21 2,96 21 3,65
Vladavina prava
Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 9 3,61 12 3,28
Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 5 4,29 1 4,28
Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 5 4,50 2 4,00
Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 8 4,54
Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 14 3,79 16 2,84
Obrazovanje
Kvaliteta javnih škola 11 5,07 8 4,63
Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 11 4,79 8 5,07
Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 4 5,07 2 3,81
Dostupnost znanstvenika i inženjera 13 3,14 4 4,07
Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 9 3,46 14 2,91
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 10 2,89 14 2,86
Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 11 2,18 12 3,19
Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 7 2,54 16 2,23
Jačina konkurencije 11 4,46 15 4,70
Kupci i donošenje odluka o kupovini 10 3,11 3 3,63
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Demografija, zdravlje i kultura
Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 14 127.473 15 125.030
Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 17 52,86 16 51,46
Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 2 20,37 6 17,48
Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 1 109,24 3 99,58
Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 7 235,11 9 221,55
Obrazovanje
Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 7,49 1 7,49
Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 4 11,28 4 11,28
Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)
9 51,48 5 38,61
Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 3 49,33 3 48,66
Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 2 10,59 2 7,79
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 14 2,09 17 0,46
Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 11 12,77 6 8,66
Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 7 299,00 14 271,00
Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 16 1.578,37 15 1.864,35
Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 20 8,96 20 8,77
Poslovna infrastruktura
Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 16 10,18 19 2,06
Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 14 663,00
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 17 138,00
Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 1 21.750,00
Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 6 70,00
POSLOVNO OKRUŽENJE
145
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Investicije i poduzetnička dinamika
Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 9 119,53 1 128,21
Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 4 40.014,58 8 26.074,31
Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 19 25,51 17 31,11
Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 4 10,96 1 16,44
Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 5 2.359,24 3 1.634,53
Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 5 142,62 5 112,82
Razvijenost poduzetništva
Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 4 26,87 10 20,63
Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 5 14,19 5 14,16
(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 21 -6,80 12 1,45
Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 21 35,88 21 51,93
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 8 171,00 13 112,45
Ekonomski rezultati - razina
BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 4 73,67 5 45,86
Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 1 9,92 9 11,82
Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 2 42,10 4 53,06
Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 9 68.425,15 5 47.344,43
Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 38,99 6 36,82
Ekonomski rezultati - dinamika
Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 1 141,25 6 137,13
Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 16 98,44
Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 5 134,47 2 177,48
Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 4 95,11 4 91,38
Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 21 59,85
Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 7 107,95 12 104,80
B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.
RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST
Tehnologija i inovativnost
Ostvarivanje tehnološkog razvoja 18 3,14 9 3.86
Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 11 3,68 17 3.12
Faktori konkurentnosti poduzeća 13 3,43 16 3.19
Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 12 4,04
Ulaganje u istraživanje i razvoj 15 3,00 16 2.65
Klasteri
Raširenost klastera po različitim djelatnostima 10 2,96
Kvantiteta lokalnih dobavljača 16 3,75 16 4.07
Kvaliteta lokalnih dobavljača 12 3,82 14 4.16
Dostupnost specijaliziranih IR usluga 5 3,96 6 4.07
Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 11 3,32 13 2.93
Marketing i menadžment
Kvaliteta marketinga u poduzećima 5 4,57 12 3.74
Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu
3 4,93 3 4.81
Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 1 4,25 21 3.09
Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 4 4,46 4 4.12
Odnosi između radnika i poslodavca 4 4,86 7 4.72
POSLOVNI SEKTOR
1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita
2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.
149
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Metodološki pristup istraživanju regionalne konkurentnosti uvelike se oslanja na metode dvaju vodećih prikaza konku-rentnosti zemalja: Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Za polazište analize anketnih indikatora uzet je Indeks poslovne konkurentnosti WEF-a, a za analizu statističkih indikatora u znatnoj mjeri koristila se metodologija izračuna Indeksa svjetske konku-rentnosti IMD-a. Oba indeksa polaze od shvaćanja da se bogatstvo stvara prvenstveno na razini poduzeća te da po-duzeće posluje u okruženju koje ili potiče ili otežava njego-vu sposobnost konkurentnog poslovanja.
Istraživanje konkurentnosti hrvatskih regija (NUTS2) i župani-ja (NUTS3) provedeno je analizom kvantitativnih (statističkih) i kvalitativnih (perceptivnih) podataka, u dva segmenta kvali-tete poslovanja – poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Regionalni indeks konkurentnosti, odnosno rang konkurentnosti županija i regija, definiran je ponderiranjem (vaganjem) perceptivnog i statističkog ranga. Ponder od 1/3 dodijeljen je perceptivnom, a ponder 2/3 statističkom rangu.
Indeks poslovne konkurentnosti Svjetskog gospo-darskog foruma polazeći od mikroekonomskog pristu-pa oslanja se gotovo isključivo na anketne podatke i temelji se na dvama podindeksima: kvaliteti poslovnog sektora i kvaliteti poslovnog okruženja. Ovaj indeks je Svjetski gospodarski forum koristio do 2008. godine. Više vidjeti na: www.weforum.org
Indeks svjetske konkurentnosti IMD-a jest ljestvica zemalja najutjecajnijih u svjetskom gospodarstvu te ze-malja u razvoju s raspoloživom međunarodno uspore-divom statistikom, a objavljuje se neprekidno od 1989. godine. Indeks se kreira prema statističkim pokazate-ljima, koji čine oko 2/3 «težine» konačnog rangiranja te anketi poduzetnika, a sastoji se od 20 podfaktora, svaki s jednakim ponderom (5%), svrstanih u 4 osnovna fak-tora konkurentnosti: ekonomska uspješnost, efikasnost vlade, poslovna efikasnost, infrastruktura. Više vidjeti na: www.imd.ch/wcc
Metodologija istraživanja
Metodologija istraživanja
Model regionalnog indeksa konkurentnosti
Ukupni rezultati dobiveni primjenom analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju čine podindekse konkurentnosti. Sta-tistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti. Osam stupova u sklopu statistič-kog podindeksa izrađeno je temeljem 123 „čvrsta“ indi-katora, a devet stupova u sklopu anketnog podindeksa te-meljem 68 anketnih indikatora, za svaku županiju i regiju.
Stupovi konkurentnosti
1. Demografija, zdravlje i kultura
Poslovno okruženje
Statistički inidikatori
(2/3)
Regionalni indeks
konkurentnosti
2. Obrazovanje
3. Osnovna infrastruktura i javni sektor
4. Poslovna infrastruktura
5. Investicije i poduzetnička dinamika
Poslovni sektor6. Razvijenost poduzetništva
7. Ekonomski rezultati – razina
8. Ekonomski rezultati – dinamika
1. Lokacijske prednosti
Poslovno okruženje Perceptivni
indikatori(1/3)
2. Lokalna uprava
3. Infrastruktura
4. Vladavina prava
5. Obrazovanje
6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija
7. Tehnologija i inovativnost
Poslovni sektor8. Klasteri
9. Marketing i menadžment
150
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.Metodologija istraživanja
Stupovi konkurentnosti računati su kao jednostavni prosje-ci rangiranih vrijednosti pripadajućih indikatora, a podin-deksi kao jednostavni prosjeci pripadajućih stupova kon-kurentnosti. Na kraju je izračunat Regionalni indeks konku-rentnosti kao ponderiran prosjek standardiziranih varijabli s obzirom na to da su različitih statističkih obilježja. Tako izračunat Regionalni indeks konkurentnosti informativnog je karaktera i uputno je pri analizama i interpretacijama istodobno koristiti anketne i statističke podindekse te izvor-ne indikatore, koji tek u cjelini daju vjernu sliku prednosti i nedostataka u pogledu konkurentnosti županija i regija Hrvatske.
Osnovne metodološke razlike izračuna Regionalnog indeksa konkurentnosti 2007. i 2010.
Usporedba konačnih rangova konkurentnosti hrvatskih žu-panija prema ovom istraživanju s rangovima u sklopu istra-živanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“ samo je indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini:
- na razini statističkih indikatora – pojedini su indika-tori redefinirani i uvedeni su novi indikatori, sukladno raspoloživosti podataka;
- na razini perceptivnih indikatora – pojedini su indikatori redefinirani i uvedeni su novi indikatori iz stupova lo-kacijskih prednosti i kvalitete lokalne uprave;
- u 2007. godini korišteni su ponderi za pojedina anketna pitanja, a u 2010. godini računati su jednostavni pros-jeci na razini 9 stupova (6 za okruženje i 3 za poslovni sektor);
- u 2007. godini korišteni su eksplicitni ponderi za prizn-avanje veće važnosti poslovnog okruženja nego po-slovnog sektora, a u 2010. veće je značenje uračunato implicitno – putem većeg broja stupova okruženja (2/3);
- u 2007. godini podjednako su značenje u konačnoj ocjeni konkurentnosti imali perceptivni i statistički indi-katori, a u 2010. godini veće značenje (2/3) dodijeljeno je statističkim indikatorima.
1. Statistička (kvantitativna) analiza
Kvantitativna analiza temelji se na metodologiji IMD-a, koji koristi jednostavne prosjeke indikatora konkurentnosti za izračun podfaktora i faktora te njihove prosjeke za izračun konačnog indeksa konkurentnosti pri čemu je osnovna ra-zlika to što je preračunavanje vrijednosti indikatora na ra-zinu podindeksa obavljeno korištenjem njihovih rangiranih vrijednosti, a ne standardiziranih vrijednosti kao kod IMD-a.
U statističkoj (kvantitativnoj) analizi korišteno je 640 stati-stičkih podataka, a osnovni kriteriji za odabir podataka bili su pouzdanost, mjerodavnost te usporedivost. Potom su iz statističkih podataka kreirana 123 indikatora od kojih su pojedini statički (na godišnjoj razini), a neki prikazuju više-godišnje trendove. Većina indikatora iskazana je s obzirom na procijenjeni broj stanovnika, koji je znatno pouzdaniji nazivnik od BDP-a. Izvori su statističkih podataka Državni zavod za statistiku, FINA, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministar-stvo financija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatska udruga poslodavaca i In-stitut za javne financije.
Statistički stupovi i indikatori poslovnog okruženja
Demografija, zdravlje i kultura
Na temelju deset indikatora pokušalo se prikazati osnovne po-datke o stanovništvu (procjena broja stanovnika 2009., udio stanovnika u dobnoj skupini od 25 do 64 godine te mlađih od 25 godina u ukupnom stanovništvu, migracijski saldo 2006.–2009. i vitalni indeks), o zdravstvenim (broj doktora medicine, farmaceuta i zubnih terapeuta na broj stanovnika) i kulturološ-kim uvjetima u pojedinoj županiji (posjetitelji kinematografa, korisnici narodnih knjižnica i aktivni članovi udruga).
Obrazovanje
Kvaliteta obrazovanosti stanovništva mjerena je udjelom stanovništva prema završenom obrazovnom stupnju u uku-pnom stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine, brojem djece uključene u predškolsko obrazovanje i omjerom upisanih i diplomiranih studenata. Bitno je istaknuti da su uzeti po-daci za više godina i da se mjerila dinamika tih indikatora (relevantne godine za podatke variraju, od 2001. do 2009.).
Osnovna infrastruktura i javni sektor
Uz podatke o gustoći državnih, lokalnih i županijskih cesta za ocjenu kvalitete infrastrukture uzeti su u obzir napori koji se ulažu u zaštitu okoliša (ukupna količina otpada, uporabljen ot-pad, investicije i tekući izdaci za zaštitu okoliša). Usporedba javnog sektora provedena je na temelju svih stavaka prihoda jedinica lokalnih i područnih samouprava (porezi i prirezi), bro-ja sudaca, broja riješenih predmeta po sucu, broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, broja dana potrebnih za zemljiš-noknjižnu uknjižbu, mjeseci zaostataka, rješavanja u sedam dana. Također je uzet u obzir broj počinitelja kaznenih djela.
151
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. Metodologija istraživanja
Poslovna infrastruktura
Poslovna infrastruktura uspoređivana je s pomoću broja re-gistriranih osobnih, teretnih i radnih vozila, broja i površine poduzetničkih zona; broja zaposlenih u poduzetničkim zo-nama, komunalne naknade za poslovni objekt, udjela ka-miona i tegljača s normom EURO5 u ukupnom broju licen-ciranih vozila te cijene stanova i udaljenosti od aerodroma.
Statistički stupovi i indikatori poslovnog sektora
Investicije i poduzetnička dinamika
Indikatori za ocjenu dinamike investicija i poduzetništva us-poređivani su prema stanju u prošlim godinama ili je uzet zbroj podataka iz više godina kako bi se što više izbjegao utjecaj okolnosti u promatranoj godini. Podaci koji su ko-rišteni uključuju broj aktivnih pravnih osoba, trgovačkih društava, poduzeća i zadruga, obrta i slobodnih zanimanja (te broj vlasnika i zaposlenih u njima), ukupne investicije, investicije u prerađivačku industriju, investicije u opremu, stambenu gradnju, izravna vlasnička ulaganja te podatke o poslovanju malih i srednjih poduzeća.
Razvijenost poduzetništva
Ponovo su sagledani neki od podataka kao u području „In-vesticije i poduzetnička dinamika“ ali su prikazani statički, kao indikatori stanja poduzetništva, prema broju stanovni-ka ili kao udjeli. Također su korišteni podaci iz 2008. i 2009. o prerađivačkoj industriji i o aktivnosti malih i srednjih po-duzeća (troškovi osoblja, ukupni prihodi, ukupna dobit i dr.).
Ekonomski rezultati – razina i dinamika
U rasponu od 2007. do 2009. županije su uspoređene na temelju podataka o zaposlenosti, nezaposlenosti, izvozu, uvozu, prometu u trgovinama, turističkim noćenjima, pore-zu, dohotcima i prihodima lokalnih i županijskih proračuna.
2. Perceptivna (kvalitativna) analiza
Kvalitativna analiza odnosno korištenje podataka dobivenih istraživanjem mišljenja gospodarstvenika u ekonomskim analizama sve se češće koristi zbog nekoliko razloga. Osim što omogućuje prikupljanje jedinstvenih podataka, koji nisu dostupni kao statistički podaci, kvalitativna analiza obuhva-ća procjenu koju daju osobe s relevantnim znanjima o poje-dinim važnim elementima konkurentnosti koji nisu izravno mjerljivi putem statističkih pokazatelja.
Anketa poduzetnika provedena je prema metodologiji istra-živanja koju je koristio WEF u kreiranju Indeksa poslovne konkurentnosti. Originalni je upitnik modificiran kako bi od-govarao logici istraživanja na razini županija, a ne nacional-nog gospodarstva. Na razmjerno velikom uzorku ispitani-ka, stratificiranom prema 10 kriterija, provedena je telefon-ska anketa. Sveukupno su ispunjena 674 upitnika. Anketni uzorak strukturiran je tako da u najvećoj mogućoj mjeri od ukupnog broja anketnih listića po 10% čini svaka od slje-dećih kategorija:
1. Industrija – mala poduzeća2. Industrija – srednja poduzeća3. Industrija – velika poduzeća4. Obrtnici – proizvodni obrt5. Trgovina6. Poslovne usluge 7. Poljoprivreda, ribarstvo 8. Infrastruktura i građevinarstvo9. Zdravstvo, socijalna skrb ili obrazovanje10. Županijski ured za gospodarstvo, HGK ili Zavod za
zapošljavanje
Dodatni uvjet bio je da barem trećinu anketnih listića is-pune ispitanici koji nisu smješteni u županijskom središtu.
Odgovori su bili u rasponu od 1 (najlošije) do 7 (najbolje). Eliminacija nepouzdanih anketnih odgovora provedena je temeljem modificiranog kriterija koji koristi WEF tj. za ana-lizu nisu uzeti ispitanici kod kojih je frekvencija najboljih ili najlošijih ocjena ili prosječna ocjena za više od 2 standar-dne devijacije odstupala od prosjeka na razini Hrvatske.
Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog okruženja
Lokacijske prednosti
Prednosti lokacije ocijenjene su temeljem sljedećih 5 an-ketnih pitanja: kvaliteta zemljopisnog položaja, povoljnost klimatskih uvjeta, cijene poslovnih prostora i zemljišta, uku-pni troškovi poslovanja, kupovna moć lokalnog stanovniš-tva, troškovi rada i potencijal gospodarskog rasta županije.
Lokalna uprava
Kvaliteta lokalne uprave ocijenjena je anketnim pitanjima o povjerenju u financijsko poštenje političara, o nepristranosti dužnosnika, korupciji, načinu kreiranja gospodarske politi-ke, opremljenosti računalima, provedbi javnih nabava, kva-liteti usluga lokalne uprave te suradnji s gospodarstvom.
Infrastruktura
Ocjena osnovne infrastrukture sastoji se od anketnih indika-tora kvalitete opće infrastrukture, željeznice, luka, zrakoplov-nog prijevoza te raspoloživosti strujnih priključaka i telefona.
Vladavina prava
Funkcioniranje pravnog sustava na podnacionalnoj razini ocijenjeno je putem anketnih pitanja o intenzitetu sive eko-nomije, funkcioniranju pravnog okvira, nezavisnosti sud-stva, zaštiti vlasništva i zaštiti od nasilja, kriminala i orga-niziranog kriminala te o kvaliteti policije, poštovanju stan-darda kvalitete i zaštite okoliša.
152
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.Metodologija istraživanja
Obrazovanje
Kvaliteta obrazovanja procijenjena je temeljem anketnih pi-tanja o ukupnoj kvaliteti javnih i poslovnih škola, stjecanju znanja iz matematike, raspoloživosti znanstvenika i inže-njera te ulaganjima u obrazovanje na razini poduzeća.
Financijsko tržište i lokalna konkurencija
Financijsko tržište ocijenjeno je indikatorima razvijenosti fi-nancijskih usluga, pristupa kreditima i rizičnom kapitalu te pristupa burzi, a razina konkurencije ocjenom uvoznih ba-rijera, jačine lokalnog tržišnog natjecanja, kvalitete antimo-nopolne politike te zahtjevnosti kupaca.
Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog sektora
Tehnologija i inovativnost
Inovativnost i tehnološka razvijenost ocijenjeni su anketnim indikatorima pribavljanja tehnologije putem licenci, ukupne razine tehnološke razvijenosti, apsorpcije tehnologije u po-duzećima, složenosti proizvodnog procesa, izvozne orijen-tiranosti i ulaganja u istraživanje i razvoj.
Klasteri
Lokalni klasteri ocijenjeni su anketnim pitanjima o posto-janju interesno povezanih poduzeća, količini i kvaliteti lo-kalnih dobavljača, posebno strojeva i opreme, dostupnosti usluga istraživanja i razvoja, postojanju znanstvenih institu-cija i suradnje gospodarstva i sveučilišta.
Marketing i menadžment
Korišteno je deset anketnih indikatora kvalitete tržišnog poslovanja, orijentiranosti kupcima, distribucije proizvoda i usluga, ocjene dinamike i širine prodaje, delegiranja ovlasti, financijskih poticaja menadžera, nepotizma, nadzora nad menadžmentom i odnosa radnika i poslodavaca.
155
REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.
Annoni, P., K. Kozovska: „EU Regional Competitiveness In-dex 2010“, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010.
Doing Business, The World Bank, 2010. (http://www.doingbusiness.org)
Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr)
European Regions and Cities – Partners for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007.
Godišnjak 2009, Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr) „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2008.“, Naci-onalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2009.
„Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2006.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2007.
„Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2004.
„Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2002.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2002.
Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr)
Hrvatska udruga poslodavaca (www.hup.hr)
Literatura
Institut za javne financije (www.ijf.hr)
Ministarstvo financija (www.mfin.hr)
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingorp.hr)
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (www.mmpi.hr)
Ministarstvo pravosuđa (www.pravosudje.hr)
Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, NN 89/10. „Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007.–2009.“, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.
„Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2009. “, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.
Porter, M. E.: „The Competitive Advantage of Nations“, New York: Free Press, 1990. „Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, 2008.
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007, Nacio-nalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naro-da za razvoj, Zagreb 2008.
Regions for Economic Change: Fostering Competitivene-ss through Innovative Technologies, Products and Healthy
Communities, March 2007.
Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. (http://www.hitrorez.hr)
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, www.safu.hr „Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011–2013.“, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vod-noga gospodarstva, svibanj 2010, verzija 1.0
The Global Competitiveness Report 2010-2011. (http://www.weforum.org/reports)
Uredba o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, NN 155/08.
Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008. (http://ec.europa.eu/regional_policy/intro/working1_en.htm)
Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Europ-ske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju iz-među Vlade RH i Europske komisije za višegodišnji Opera-tivni program ‘Regionalna konkurentnost’ za pomoć Zajed-nice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu kompo-nente ‘Regionalni razvoj’ u Hrvatskoj, Međunarodne novine 03/2011.
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN 153/09.
Literatura
Šoštarićeva 2
10000 Zagreb, Hrvatska
www.konkurentnost.hr
Telefon: 01 6304 855, 853
Faks: 01 63 04 856
United Nations Development Programme
Resident Representative Office in Croatia
Radnička cesta 41/8
HR-10 000 Zagreb
Telefon: + 385 1 23 61 666
Faks: + 385 1 23 61 620
Email: [email protected]
www.undp.hr