49ZPIO Spec. Studij

7/25/2019 49ZPIO Spec. Studij

1/87

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuInstitut Ruer Bokovi, Zagreb

Studijski program sveuilinog poslijediplomskoginterdisciplinarnog specijalistikog studija

Zatita prirode i okolia

Osijek, 2007.


2/87

Studijski program sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studija Zatita prirode i okolia

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2

K a z a l o

1. UVOD.. 3

2. OPI DIO ......... 42.1. Naziv studija. 42.2. Nositelj studija, izvoditelj ... 42.3. Trajanje studija. 42.4. Uvjeti upisa na studij... 42.5. Kompetencije koje polaznik stjee zavretkom studija.. 52.6. Akademski naziv koji se stjee nakon zavretka studija... 5

3. OPIS PROGRAMA .... 63.1.1. Obvezatni predmeti ..... 73.1.2. Izborni predmeti .................................................................. 73.1.3. Izvannastavna aktivnost ...................................................... 83.1.4. Specijalistiki rad ................................................................ 83.2. Ritam studiranja i obveze polaznika .... 83.3. Popis predmeta koje polaznik moe izabrati s sveuilinog

poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studijaZatita prirode i okolia ..................................................... 9

3.4. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova ................................ 11

3.5. Popis predmeta koje se mogu izvoditi na stranomjeziku................. 11

3.6. Prekid studija i uvjeti za nastavak ........................................ 113.7. Uvjeti pod kojima polaznik stjee pravo na potvrdu

(certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa........... 113.8. Nain zavretka studija ........................................................ 123.9. Maksimalna duljina studiranja ... 12

4. UVJETI IZVOENJA STUDIJA .. 13

4.1. Mjesto realizacije studijskog programa. 134.2. Prostor predvien za izvoenje studija ... 134.3. Nastavnici.. 134.4. Mentori ......... 124.5. Popis radilita .............................................. 144.6. Optimalan broj studenata .............. 144.7. Procjena trokova studija po polazniku 144.8. Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog

programa 14


3/87



1. UVOD

Na europskim prostorima u tijeku je razdoblje velikih promjena glede sveuilinogustroja i obrazovnog procesa koja obuhvaa reformu studijskih programa u skladu sBolonjskim procesom i procesom stvaranja jedinstvenog europskog sustava visoke

naobrazbe.Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u preustroju visokoobrazovnogsustava eli ostvariti kompatibilne programe preddiplomskih, diplomskih iposlijediplomskih studijskih programa uz ouvanje raznovrsnosti nacionalnih,kulturolokih i tradicijskih posebnosti.Svrha visokokolskog obrazovanja je izgradnja obrazovanih i kreativnih strunjakaodnosno stvaranje inteligencije, koja e kroz znanstvenoistraivake, tehnoloke istrune aktivnosti u razliitim podrujima ljudskog djelovanja oplemenjivati pojedincai cjelokupno drutvo. Jedino podizanjem ope obrazovne razine moemo omoguitidrutveni i gospodarski razvoj i osigurati kompetitivnost Hrvatske u europskomokruenju.

Zatita prirode i okolia integrira mnogobrojne znanstvene discipline u jednu cjelinu iukazuje na meusobnu povezanost i nedjeljivost ive i neive prirode na Zemlji,ovisnost ljudskog drutva i njegovog okolia. Ona je polazna toka trajno odrivograzvitka i istinskog drutvenog napretka. Zbog toga zatita prirode i okolia, pravilnogospodarenje prirodnim resursima, opim prirodnim dobrima, te sve vee koritenjeobnovljivih izvora energije i obnovljivih sirovina, iznalaenje i primjena uinkovitijihtehnologija za proizvodnju i poboljanje ivotnih uvjeta jesu izazovi 21. stoljea ijedini mogui put u stvaranju prosvijeene, pravine i gospodarski razvijenedrutvene zajednice.

Razlozi za pokretanje sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnogspecijalistikog studija Zatita prirode i okolia je obrazovanje strunjaka koji e moisagledati nastale probleme u okoliu na interdisciplinaran nain, te predloitiodgovarajua rjeenja za kontrolu kakvoe okolia i sanaciju zagaenja.Moderno se drutvo temelji na znanju kojim se definiraju uvjeti to osiguravaju odrivirazvitak, pravilno koritenje obnovljivih resursa, ouvanje kakvoe okolia teraznolikost biljnog i ivotinjskog svijeta. Potreba organiziranja sveuilinogposlijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studija Zatita prirode i okoliaproizlazi iz sve veeg interesa i brige o okoliu, koji je u dananje vrijeme sveopeglobalizacije sve vie ugroen. Studijski program Poslijediplomskog studija usmjeren

je na tri podruja: ouvanje i zatita prirode i okolia, ekoloka poljoprivreda iekoloki prihvatljive tehnologije, to omoguava stjecanje spoznaja o uzrocima,prirodi i posljedicama zagaenja odnosno o kakvoi okolia (tla, vode i zraka) itetnom utjecaju zagaenja na prirodu.

U akademskoj 2002./2003. godini ustrojen je sveuilini poslijediplomskiinterdisciplinarni znanstveni studij Zatita prirode i okoliaza stjecanje akademskogstupnja magistra znanosti koji zajedniki izvode Sveuilite Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku i Institut Ruer Bokovi, Zagreb. Bio je to prviinterdisciplinarni studij takve vrste u Hrvatskoj. Studij je na razini najnovijihznanstvenih spoznaja i usporediv sa slinim studijima na drugim europskim

visokokolskim ustanovama.


4/87



2. OPI DIO

2.1. Naziv studija

Sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatita prirode iokolia

2.2. Nositelj studija

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuTrg Sv. Trojstva 331 000 Osijek

Izvoditelj studija

U izvoenju sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode i okolia sudjeluju Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Odjel za biologiju i Poljoprivredni fakultet u Osijeku u suradnji s Institutom RuerBokovi, Zagreb.

Institut Ruer Bokovi, ZagrebBijenika 54, P.P. 180http://www.irb.hr

Voditelj sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studija

Zatita prirode i okolia je doc. dr. sc. Enrih Merdi, docent i proelnik Odjela zabiologiju Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

2.3. Trajanje studija

Sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatita prirode iokolia traje dva semestra.

2.4. Uvjeti upisa na studijUpis na sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatitaprirode i okolia obavlja se temeljem natjeaja za upispristupnikakojega raspisujeSveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Studij mogu upisati pristupnici koji su zavrili sveuilini dodiplomski studij (u trajanju8 ili 9 semestara) odnosno diplomski studij kako slijedi:

a) iz podruja Prirodnih i Biotehnikih znanosti (studij biologije, kemije,poljoprivrede, prehrambene tehnologije, kemijskog inenjerstva,biotehnologije, umarstva);

b) ostalih sveuilinih studija uz polaganje razlikovnih predmeta kojeutvruje Vijee poslijediplomskog interdisciplinarnog studija za svakogpristupnika posebno.


5/87



2.5. Kompetencije koje polaznik stjee zavretkom studija

Zavretkom sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode i okolia pristupnici e moi sagledati nastale probleme u okoliu na

interdisciplinaran nain, te predloiti odgovarajua rjeenja za kontrolu kakvoeokolia i sanaciju zagaenja. Posebno e biti obrazovani za:

- predlaganje i provoenje spoznaja kojima je cilj ouvanje prirode i prirodnihresursa, te ocjena i kontrola kakvoe okolia (tla, vodenih ekosustava i zraka);

- planiranje i izrada strategije odrivog razvoja gospodarstva;

- razvoj ekoloke poljoprivrede,

- razvoj i primjenu ekoloki prihvatljivih tehnologija,

- promicanje i edukaciju o okoliu i njegovoj zatiti

2.6. Akademski naziv koji se stjee nakon zavretka studija

Zavretkom sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode i okolia stjee se naziv specijalista zatite prirode i okolia.Kratica naziva spec. zatite prirode i okolia dodaje se akademskom nazivusteenom na diplomskom studiju i stavlja se iza imena i prezimena osobe (mag.spec.).


6/87



3. OPIS PROGRAMA

Studijski program sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikogstudija Zatita prirode i okolia temelji se na 60 ECTS bodova, odvija se u dva

semestra i sadri:

o obvezatne predmeteo izborne predmete (ope ili strukovne)o izvannastavnu aktivnosto izradu specijalistikog rada

Prvi semestar

Broj Predmet Sati nastave ECTS

1. Obvezatni 20 62. Obvezatni 20 63. Obvezatni 20 64. Izborni 15 55. Izborni 15 56. Izvannastavna aktivnost 2

90 30

Drugi semestar

Broj Predmet Sati nastave ECTS1. Izborni 15 52. Izborni 15 53. Izvannastavna aktivnost 84. Izrada specijalistikog

rada12

30 30

Tijekom studija studenti upisuje tri obvezatna i dva izborna predmeta tijekom prvog i

drugog semestra ime ostvaruju 38 ECTS. U prvom i drugom semestru studentimoraju ostvariti izvannastavnim aktivnostima 10 ECTS bodova.U drugom semestru studenti upisuju izradu specijalistikog rada ime ostvaruju 12ECTS bodova. Ispunjavanjem svih studentskih obveza studenti ostvaruju ukupno 60ECTS bodova.


7/87



3.1.1. Obvezatni predmeti

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaFizika okolia 20 10 5 5 6 Prof. dr. sc. M. MartinisKemija okolia 20 10 5 5 6 Dr. sc. B. osovi,ZSV

Ekologija 20 10 5 5 6 Prof. dr. sc. J. Topi,Doc. dr. sc. E. Merdi

Mikrobiologija okolia 20 10 5 5 6 Dr.sc. D. Hrak, ZSVPravo okolia 20 15 5 6 Prof. dr. sc. I. Bojani

Student minimalno mora ostvariti 18 ECTS bodova.

Opis predmeta nalazi se u prilogu 1.

3.1.2. Izborni predmeti

Opi izborni predmeti

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaZatiene i ugroene biljne iivotinjske vrste

15 10 5 5Prof.dr.sc. M. Kerovec,Doc. dr. sc. E. Merdi

Upravljanje projektima zatiteprirode i okolia

15 10 5 5Doc. dr. sc.M. Mihaljevi

Geoinformatika i daljinskaistraivanja

15 10 5 5 Dr. sc. O. Antoni, VZS

Modeliranje i optimalnoupravljanje okoliem

15 10 5 5 Prof. dr. sc. T. Legovi

Strukovni izborni predmeti

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaAkvatini testovi toksinosti 15 10 5 5 Doc. dr. sc. J. HorvatiUreenje krajobraza istanita

15 10 5 5 Prof. dr. sc. J. Topi

Kemija voda 15 5 5 5 5 Dr. sc. B. osovi, ZSVKemija zraka 15 10 5 5 Dr. sc. V. Vai, ZSV

Zemljini resursi 15 10 5 5Prof.dr.sc.V.Vukadinovi,Prof. dr. sc. B. Berti

Biotehnoloke metode upoljoprivredi 15 10 5

Prof. dr. sc. V. Guberac,Prof. dr. sc. S. Mari

Ekoloka poljoprivreda 15 15 5 Prof. dr. sc. D.amotaUpravljanje otpadnim tvarimaprehrambene industrije

15 10 5 5 Akademkinja V. Piliota

Jedinine operacije uekolokom inenjerstvu

15 5 5 5 5 Prof. dr. S. Tomas

Osnove tehnologijeodlaganja otpada

15 10 5 5 Prof. dr. sc. M. Mulabdi

Student minimalno mora sakupiti 20 ECTS bodova.

Opis predmeta nalazi se u prilogu 1.


8/87



3.1.3. Izvannastavne aktivnosti

Obvezni dio programa predstavljaju izvannastavne aktivnosti. Tijekom prvog i drugogsemestra student aktivno sudjeluje u razliitim izvannastavnim aktivnostima.

Izvannastavna aktivnost ECTSPredavanja 4Sudjelovanje na strunim ekskurzijama 1Organizacija strunih ekskurzija 4Sudjelovanje u radu okruglog stola 1Organizacija okruglog stola 4Sudjelovanje na domaem skupu 2Sudjelovanje na meunarodnom skupu 4Sudjelovanje u radu aktiva 1

ECTS bodove ostvarene u izvannastavnim aktivnostima vrednuje mentor uzsuglasnost voditelja studija, a potvruje ih Vijee sveuilinog poslijediplomskoginterdisciplinarnog specijalistikog studija, pri emu student treba ostvariti minimalno10 ECTS bodova.

3.1.4. Specijalistiki rad

Specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita u skladu sa studijskimprogramom, izradom specijalistikog rada i njegovom pozitivnom ocjenom od stranestrunog povjerenstva. Specijalistiki rad student samostalno izrauje pod vodstvommentora na temu zatite prirode i okolia u pisanoj formi, u skladu s interesnimpodrujem studenta.

3.2. Ritam studiranja i obveze polaznika

Studijski program se vrednuje bodovnim sustavom (ECTS = European CreditTransfer System), gdje svaki pojedinani kredit (bod) predstavlja koeficijentoptereenja studenta, kojim se iskazuje vrijeme koje polaznik treba utroiti zauspjeno svladavanje gradiva. To znai da se ne uraunava samo vrijeme provedenona predavanjima, seminarima i vjebama, nego i potrebno vrijeme utroeno zastudiranje gradiva, tj. na samostalno uenje, ispitivanje i druge provjere znanja.ECTS bodovi za svaki predmet i izvannastavnu aktivnost su unaprijed odreeni iproizlaze iz satnice pojedinog predmeta, njegovog znaenja i sloenosti, te potrebnihobveza koje je potrebno ispuniti.Tijekom prvog semestra student treba ostvariti 23 ECTS boda, to je uvjet za prijelazu drugi semestar.Da bi student mogao prijaviti specijalistiki rad mora ostvariti ukupno 40 ECTSbodova.Obrani specijalistikog rada student moe pristupiti ukoliko je ostvario 48 ECTSbodova, a koje utvruje voditelj studija.Oblik studija je u dijelu radnog vremena (part-time) namijenjen je pristupnicamazaposlenima izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja.Sva pitanja vezana uz organizaciju i izvedbu studija propisana su Pravilnikom o

studiranju Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.


9/87



3.3. Popis predmeta koje polaznik moe izabrati sa sveuilinogposlijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Zatita prirode iokolia

S obzirom da je sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij upovezan sa sveuilinim poslijediplomskim interdisciplinarnim doktorskim studijemZatita prirode i okolia, student moe izabrati bilo koji izborni predmet s doktorskogstudija.

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaMetodika izrade znanstvenograda

25 15 10 6Prof. dr. sc. V. Cesar

Statistike metode u okoliu 25 15 10 6 Prof. dr. sc. T. LegoviEkotoksikologija 25 15 5 5 6 Dr. sc. T. Smital, ZS

Biologija

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmeta

Biomarkeri zagaenja voda 15 15 5Dr. sc. B. Raspor, ZSVDr. sc. S. Kra, ZS

Biologija i ekologijaslobodnoivuih akvatikihnematoda

15 10 5 5 Prof. dr. sc. J. Vidakovi

Urbana entomologija 15 10 5 5 Doc. dr. sc E. MerdiEkologija hematofagnihlankonoaca

15 10 5 5 Prof. dr. sc. S. Krmar

Utjecaj glodavaca i kukaca naokoli i zdravlje ovjeka

15 15 5 Prof. dr. sc. M. Radai

Ekologija uma 15 10 5 5 Dr.sc. Oleg Antoni VZSetinjae bioindikatorioneienja

15 10 5 5 Prof. dr. sc. V. Cesar

Interakcija biljne stanice iokolia

15 10 5 5Prof. dr. sc. N.Ljubei,Dr. sc. T. Prebeg ZS

Teki metali i metabolizam 15 10 5 5Prof. dr. sc.E. Has Schn

Genom i okoli 15 10 5 5Dr. sc. M. Plohl, ZSVProf. dr.sc. . Ugarkovi,

Kemija

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaOrganoklorovi, organofosfornii triazinski spojevi u biosferi

15 10 5 5Dr.sc. V. Drevenkar, ZSVDr.sc. B.Krauthacker,ZSV

Elektrokemijske metodeanalize okolia

15 10 5 5Dr. sc. Z. Kozarac, ZSVProf. dr. sc. M. eruga

Primjena izotopskih metoda 15 5 5 5 5 Dr. sc. B. Obeli, ZSV

Fiziko-kemijski procesi uokoliu

15 15 5

Dr. sc. N. Filipovi-Vincekovi, ZSVDr.sc. M. Dutour Sikiri,ZSDr. sc. V.Tomai, ZS

Biotehnologija u zatiti okolia 15 15 5 Dr. sc. D. Hrak, ZSV

Analitika organskih ianorganskih zagaivala 15 5 5 5 5 Dr. sc. M. Ahel, ZSVDr. sc. N. Mikac, VZS


10/87



Poljoprivreda

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaModeli proizvodnje povra uekolokoj poljoprivredi

15 5 5 5 5Prof. dr. sc.N. Paraikovi

Beskraljenjaci u poljoprivredi 15 10 5 5 Prof. dr. sc. M. Ivezi

Kontrola malih sisavaca upoljoprivredi

15 10 5 5 Prof. dr. sc. I. Kalinovi

Obnovljivi izvori energije 15 10 5 5 Prof. dr. sc. D. KralikZatita divljai 15 10 5 5 Prof. dr. sc. Z. Tucak

Ekoloka zootehnika 15 10 5 5Prof. dr. sc. . Seni,Prof. dr. sc. Z. Antunovi

Ekologija fitopatogenih gljiva 15 10 5 5Prof. dr. sc. D. Jurkovi,Prof. dr. sc. J. osi

Alergogeno bilje, monitoring isuzbijanje

15 10 5 5 Prof. dr. sc. E. tefani

Biljna ekofiziologija 15 10 5 5 Prof. dr. sc. T. Tekli

Ekoloko travnjatvo 15 10 5 5 Prof. dr.sc. M.Stjepanovi,Prof. dr. sc. G. BukviMikrobiologija tla 15 10 5 5 Prof. dr. sc. Z. MilakoviEkoloko znaenjekompostiranja

15 10 5 5 Prof. dr. sc. Z. Lonari

Tehnologija

Predmet Sati P S V Bodovi Nositelj predmetaRacionalizacija energetskihutroaka u procesimaprehrambene industrije

15 10 5 5 Prof. dr. sc. B. eruga

Recikliranje tehnikog otpadau poljoprivredi 15 10 5 5 Prof. dr. sc. R. EmertRecikliranje elektrotehnikihproizvoda

15 10 5 5 Doc. dr. sc. A. Pintari

Upravljanje vodnim resursima 15 10 5 5 Prof. dr. sc. L. TadiProcjena rizika od zagaenjavodnih resursa

15 10 5 5 Prof. dr. sc. R. Andrievi

Napomena:ZSV = znanstveni savjetnikVZS = vii znanstveni suradnikZS = znanstveni suradnik

3.4. Kriteriji prijenosa ECTS bodova

Studij je u skladu s ECTS (European Credit Transfer System) Europskim sustavomprijenosa bodova, to znai da student moe u dogovoru s mentorom izabrati bilo kojipredmet iz postojeih poslijediplomskih studija sa Sveuilita Josipa JurjaStrossmayera, drugih hrvatskih sveuilita, ili pak drugih europskih sveuilita iji suprogrami u skladu s ECTS.Odluku o vrednovanju ECTS bodova donosi Vijee poslijediplomskog studija nakonusporedbe bodovnih sustava sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnogspecijalistikog studija i studija s kojeg se predmet odabire uz suglasnost voditelja

poslijediplomskog studija.


11/87



3.5. Popis predmeta koje se mogu izvoditi na stranom jeziku

Svi obvezatni predmeti sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnogspecijalistikog studija Zatita prirode i okolia mogu se izvoditi na engleskom jezikukako slijedi: Fizika okolia, Kemija okolia, Ekologija, Mikrobiologija okolia, Pravo

zatite okolia.

3.6. Prekid studija i uvjeti za nastavak

Student tijekom studija ima pravo na opravdani prekid studija u sluaju bolesti,sluenja vojnog roka, za vrijeme trudnoe, do godine starosti djeteta i u drugimopravdanim sluajevima.Student je u obvezi podnijeti pismenu zamolbu za prekid studija Vijeu sveuilinogposlijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studija Zatita prirode i okoliauz potrebitu dokumentaciju kojom opravdava prekid navedenoga studija. U sluajuodobrenja opravdanog prekida studija, studentu se moe produiti nastavak studija

za vrijeme koje odgovara periodu prekida studija. Za vrijeme prekida, studentu mirujuobveze, a nakon isteka razdoblja za koje je studij prekinut student je obvezanpodnijeti Vijeu pismenu zamolbu za nastavak studija, kako bi se utvrdio broj ECTSbodova koji se studentu priznaju i utvrdile njegove daljnje obveze.Studenti koji su prekinuli sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studijZatite prirode i okolia ili su izgubili pravo studiranja na nekom drugomposlijediplomskom doktorskom studiju mogu nastaviti poslijediplomskiinterdisciplinarni specijalistiki studij Zatite prirode i okolia uz uvjete koje e utvrditiVijee poslijediplomskog studija.

3.7. Uvjeti pod kojima polaznik stjee pravo na potvrdu (certifikat) oapsolviranom dijelu studijskog programa

Student sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode i okolia koji je stekao 30 ECTS bodova uz uvjet da su poloeni sviobvezatni predmeti ostvaruje pravo na dobivanje potvrde (certifikata) o apsolviranomdijelu studijskog programa sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnogspecijalistikog studija kao dijelu cjeloivotnog obrazovanja.

3.8. Nain zavretka studija

Student moe prijaviti temu specijalistikog rada ako je ostvario 40 ECTS bodova.Obrani specijalistikog rada student moe pristupiti ukoliko je ostvario 48 ECTSbodova.Sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatita prirode iokolia zavrava obranom specijalistikog rada i njegovom pozitivnom ocjenom predstrunim povjerenstvom.Struno povjerenstvo za obranu specijalistikog rada imenuje Vijeeposlijediplomskog studija (tri lana od kojih je jedan lan mentor).

3.9. Maksimalna duljina razdoblja od poetka do zavretka studiranjaSveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatita prirode iokolia traje dva semestara odnosno 1 godinu. Student mora zavriti studij najduljeza 3 godine od dana upisa u protivnom gubi status studenta na navedenom studiju.


12/87



4. UVJETI IZVOENJA STUDIJA

4.1. Mjesto realizacije studijskog programa

Program sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode i okolia izvodit e se u prostorijama Rektorata Sveuilita JosipaJurja Strossmayera u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3.

4.2. Prostor predvien za izvoenje studija

Na Rektoratu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uionice zaposlijediplomsku nastavu su opremljene svim audiovizualnim nastavnim pomagalima:kompjuter, LCD projektor, grafoskop. Alternativno nastava e se odvijati u prostorimaOdjela za biologiju, Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Dio programa studija, po potrebi, izvodit e se na zavodima Poljoprivrednog fakulteta

i laboratorijima Prehrambeno tehnolokog fakulteta. Ovi prostori koristiti e se zavjebe i seminare ovisno o sudjelovanju nastavnika u izvedbi programa ovog studija.

Partnerska ustanova Sveuilita u Osijeku koja osiguravaju dodatne kvalitetne uvjeteza izvoenje ovog studijskog programa je Institut Ruer Bokovi (http://www.irb.hr/).

4.3. Nastavnici

Nastavnici koji sudjeluju u izvedbi programa ovog studija dolaze sa SveuilitaJosipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Odjela za biologiju, Poljoprivrednog fakulteta,Prehrambeno-tehnolokog fakulteta, Pravnog fakulteta i Graevinskog fakulteta) teInstituta Ruer Bokovi, Zagreb.Popis nastavnika i njihovi ivotopisi nalaze se u prilogu 2.

4.4. Mentori

Mentori mogu biti osobe u znanstveno-nastavnom i znanstvenom zvanju. Potencijalnimentori su svi nastavnici nositelji predmeta na ovom poslijediplomskom studiju inastavnici nositelji predmeta na sveuilinom poslijediplomskom interdisciplinarnomdoktorskom studiju Zatita prirode i okolia.

Studentu sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalistikog studijaZatita prirode na samom poetku studija imenuje se mentor. Mentora imenujeVijee poslijediplomskog studija uz suglasnost voditelja poslijediplomskogspecijalistikog studija.Mentor pomae u odabiru obvezatnih i izbornih predmeta, pomae ukljuivanjustudenta u znanstvenoistraivaki i struni rad, vrednuje izvannastavnu aktivnost ivodi izradu specijalistikog rada.


13/87



4.5. Popis radilita

Uz prostore Rektorata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjela zabiologiju sveuilini poslijediplomski interdisciplinarni specijalistiki studij Zatitaprirode i okolia koristit e za potrebe provoenja eksperimentalnog rada laboratorije

znanstveno-nastavnih sastavnica osjekog Sveuilita, centre, zavode i laboratorijeInstituta Ruer Bokovi, Instituta za medicinska istraivanja i medicinu rada,Prirodoslovnomatematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te istraivaku stanicuJUPP Kopaki rit.

4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor opremu i brojnastavnika je 20 studenata.

4.7. Procjena trokova studija po polaznikuProcjenjuje se da e trokovi izvedbe sveuilinog poslijediplomskoginterdisciplinarnog specijalistikog studija Zatita prirode i okolia iznositi 20.000,00kn.

4.8. Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa odreen jePravilnikom o studiranju Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Praenjekvalitete i uspjenosti nastave pratit e se provoenjem anketa.Praenje i unapreivanje kvalitete obrazovanja provodi Sveuilini centar zaunapreivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja koji djeluje kao jedinstvenisveuilini centar za praenje kvalitete obrazovanja i to provoenjem anketiranjastudenata i nastavnika.U skladu s rezultatima ankete voditelj studija u suradnji s Vijeem poslijediplomskogstudija predloit e potrebne mjere u cilju poboljanja kvalitete nastave odnosnostudijskog programa.


14/87



PRILOG 1.

Podaci o predmetima


15/87



Obvezatni predmeti

Naziv predmeta: FIZIKA OKOLIABroj sati: P - 10 S - 5 V - 5ifra predmeta: ZSOB01Nositelj predmeta: Mladen MartinisUstanova nositelja predmeta: Institut Ruer Bokovi, ZagrebSuradnici izvoditelji:Status predmeta: obvezniCilj predmeta:Cilj kolegija je upoznati studente sa temeljnim fizikalnim naelima koji lee upozadini pojedinih dogaanja u okoliu. Kolegij snano naglaava fizikalni pristupproblemima u okoliu, osiguravajui time znanstvenu i informativnu pozadinu nunupri donoenju mjerodavnih odluka o okoliu.

Sadraj predmeta: Sile u prirodi. Newtonova mehanika, gravitacija, dinamika rotacija i kutna koliinagibanja, valovi i elektro-magnetizam. Energija. Globalna energetska bilanca i tokovi. Termodinamika i procesi konverzijeenergije, utilizacija energije. Posljedice koritenja energije za okoli. Kontrolirana ioptimalizirana upotreba energije. Atmosfera. Atmosferska fizika. Okomita i vodoravna struktura atmosfere.Kretanjezraka, cirkulacije, zrane mase i frontovi, vlaga i temperatura, meteroloke karte,elementi predvianja, klimatski efekti interakcije atmosfere i oceana, efekt staklenikai globalno zagrijavanje, okomita dinamika ozona i njegovo smanjivanje, graninisloj, transport polutanata. Fizika oceana. Fizikalna svojstva morske vode; povezanost slanosti, temperature i

gustoe morske vode. Termodinamika morske vode. Sile i kretanje morske vode.Dubinske i povrinske struje i valovi. Mijeanje vodenih masa; transport mase,energije i topline. U morskoj vodi otopljeni plinovi, kiseline i nutrienti. Izmjena plinovas atmosferom. Cirkulacije u oceanskim bazenima i priobalnim morima uzrokovanevjetrom. Fizika tla. vrsto, tekue i plinovito stanje materije. Svojstva stijena, tla i njihovihtipova. Seizmiki valovi. Fluidi i njihovo proticanje.Proticanje vode kroz tla i stijene.Hidrologija i hidrogeologija. Transport polutanata i substanci u tragovima te njihovtransfer u biljke, ivotinje i ljude. Erosija. Daljinsko snimanje. Elektromagnetski spektar i daljinsko snimanje. Kreiranje tone ipotpune baze podataka o stanju atmosfere, oceana, leda, tla i podzemnih voda.

Satelitsko snimanje i interpretacija.Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:

ECTS 3+3=6Nain ocjenjivanja: kolokvij, pismeni, seminar, usmeniObvezna literatura:

1. Boeker, E., van Grondelle, R.: Environmental Science: Physical Principles andApplications, John Wiley & Sons, 2001

2. Pickard, G. L., Emery, W. J.: Descriptive Physical Oceanography, Pergamon,1982.

3. Batchelor, G. K.: An Introduction to Fluid Dynamics, Cambridge, 1999.

4. Salby, M. L.: Fundamentals of Atmospheric Physics, Academic Press,1996Dopunska literatura:


16/87



Naziv predmeta: KEMIJA OKOLIABroj sati: P - 10 S - 5 V- 5ifra predmeta: ZSOB02Nositelj predmeta: Boena osoviUstanova nositelja predmeta: Institut Ruer Bokovi, Zagreb

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: obvezniCilj predmeta:Osnove za razumijevanje kemijskih ravnotea i procesa izmjene tvari izmeu zraka,vode, sedimenta i biolokih organizama. Sudbina i prijenos zagaivala u vodi, zraku itlu.

Sadraj predmeta:Uvod - kako funkcionira ekosustav, ivotni ciklus i uloga energije. Transportni procesii kemijske reakcije koje odreuju sudbinu kemijskih tvari u okoliu. Eutrofikacija.Slatkovodni sustavi i konvencionalna zagaenja. Uzorkovanje i mjerenje kemijskihparametara kao dio programa praenja kvalitete voda. Ciklus organskog ugljika.Toksine organske kemikalije. Tragovi metala i radionuklidi, specijacija i interakcijasa biotom. Kontaminacija podzemnih voda i zagaenje tla. Redoks reakcije i mikrobniprocesi. Atmosferska depozicija, kisele kie, stakleniki plinovi, biogeokemija. Ozon.Globalne promjene i ciklusi.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:

Za obavljanje sloenih zadataka kojima je cilj zatita prirode i okolia nuno jepoznavanje i koritenje raznih disciplina, a jedna od njih je svakako kemija okolia.

ECTS 3+3=6Nain ocjenjivanja:kolokvij, pismeni, seminar, usmeniObvezna literatura:

1. Schnoor, J.,1996 : Environmental Modelling, John Wiley, New York.

2. Lollar, B.S. ( Ed.), 2005: Environmental Geochemistry, Elsevier, Amsterdam.3. Stumm, W., Morgan, J., 1996: Aquatic Chemistry, 3rdEd. John Wiley,New

York.4. Baird, C., 1999: Environmental Chemistry, W.H. Freeman andCompany, New

York.5. Thibodeaux, L.J. 1996: Environmental Chemodynamics, 2ndEd. John Wiley,

New York.Dopunska literatura:

Relevantni radovi u asopisima, knjigama i zbornicima.


17/87



Naziv predmeta: EKOLOGIJABroj sati: P - 10 S - 5 V- 5ifra predmeta: ZSOB03Nositelj predmeta: Mladen Kerovec, Enrih MerdiUstanova nositelja predmeta: Prirodoslovno-matematiki fakultet u Zagrebu,

Bioloki odsjek; Sveuilite J.J. Strossmayera uOsijeku, Odjel za biologiju

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: obvezniCilj predmeta:Cilj predmeta je uputiti studente u ope zakonitosti u ekologiji, ukazati na neophodnumetodiku terenskih istraivanja, te sve to povezati sa zahtjevima raznih podrujadjelovanja.

Sadraj predmeta:

Ekologija: pojam, interdisciplinarnost. Analitika ekologija, sintetika ekologija.Abiotiki imbenici, biotiki imbenici. Ekoloke sfere ivota: atmosfera, hidrosfera,litosfera i pedosfera. Meudjelovanje ekolokih imbenika. Ekosistemi kaofunkcionalne jedinice. Globalna ekologija: djelovanje ovjeka - ozonske rupe, efektstaklenika, krenje uma, erozija i irenje pustinja, nuklearni potencijal, zagaenjezraka, vode i tla.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Znanje o ekologiji kao interdisciplinarnoj znanosti, mogunost primjene u razliitim

djelatnostima (ureenje prostora, zatita prirode, zakonodavstvo i sl.), dominantni

utjecaji ekolokih imbenika u razliitim ekosistemima, snalaenje u prirodi ideterminacija razliitih stanita.


1. Glava, M., 2001: Uvod u globalnu ekologiju. II izdanje. Hrvatska sveuilinanaknada, Ministarstvo zatite okolia i Puko otvoreno uilite, Zagreb.

2. Graanin, M., Il. Ilijani, 1977: Uvod u ekologiju bilja. kolska knjiga, Zagreb.3. Krebs, C.J., 1989: Ecological Methodology. Harper Collins. New York.4. Odum, E.P., 1981: Fundamentals of Ecology. Saunders Co. Philadelphia-

London-Toronto.5. Topi, J., Lj. Ilijani, 2005: Tipizacija stanita Hrvatske prema CORINEsustavu.

6. Nikoli, T. et Topi, J. ur.: Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.Kategorije EX, RE, CR, EN I VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatituprirode, Zagreb, 52-63.

Dopunska literatura:


18/87



Naziv predmeta: MIKROBIOLOGIJA OKOLIABroj sati P - 10 S - 5 V- 5ifra predmeta: ZSOBO4Nositelj predmeta: Dubravka Hrak

Ustanova nositelja predmeta: Insitut Ruer Bokovi, ZagrebSuradnici izvoditelji:Status predmeta: obvezniCilj predmeta:Upoznati studente sa specifinim nainom ivota mikroorganizmima u razliitimdijelovima ekosustava te ukazati na njihovu ulogu u kruenju tvari u biosferi, naposena njihovu katalitiku aktivnost u transformaciji organskih spojeva koje su tetne zaokoli.

Sadraj predmeta:Mikrobne zajednice. Utjecaj fiziko-kemijskih imbenika na rast i ponaanjemikroorganizama u okoliu. Interakcije meu mikroorganizmima. Interakcijemikroorganizama i viih organizama (biljke i ivotinje). Mikroorganizmi i njihovaprirodna nalazita (zrak, voda i tlo). Mikroorganizmi u slatkovodnom i morskomokoliu. Mikroorganizmi u tlu. Mikroorganizmi u ekstremnim uvjetima (visoketemperature, jako kisele, odnosno alkalne sredine). Uloga mikroorganizama ukruenju elemenata u biosferi i njihova primjena u obradi otpadnih tvari.


Stjecanje temeljnih saznanja o specifinostima mikroorganizama, napose o njihovimkatalitikim svojstvima i ulozi u kruenju tvari u biosferi to je osnova zarazumijevanje biotransformacijskih procesa i ocjenu ekolokog stanja okolia.

ECTS 3+3=6Nain ocjenjivanja: usmeni ispit, seminarski radObvezna literatura:

1. Maier, R. M., Gerba, C. P. and Pepper, I. L. (eds.): EnvironmentalMicrobiology. Academic Press, Inc. 1999.

2. Varnam, A. H. and Evans, M. G. (eds.): Environmental Microbiology. MansonPublishing Ltd, London, 2000.

Dopunska literatura:1. Bitton, G. (ed.): Wastewater Microbiology, 2nd Ed. John Wiley and Sons Inc.

New York, 1999.


19/87



Naziv predmeta: PRAVO OKOLIABroj sati: P - 15 S - 5 V-ifra predmeta: ZSOB05Nositelj predmeta: Igor BojaniUstanova nositelja predmeta: Pravni fakultet Sveuilita Josipa Jurja

Strossmayera u OsijekuSuradnici izvoditelji:Status predmeta: obvezniCilj predmeta:Stjeu se znanja o zatiti pojedinih dijelova okolia te osim toga stvara svijest opotrebi brige za okoli. Predmet je povezan s graanskim, upravnim, kaznenim,meunarodnim i financijskim pravom, ali se javlja kao nadgradnja jer sepodrazumijeva da su ve svladani sadraji spomenutih kolegija.Sadraj predmeta:

Uvod u pravo okolia. Pojam zatite okolia. Vrste zatite okolia. Naela prava

okolia (preventivnosti, uzronosti, kooperacije, ope naknade). Pravni izvori pravaokolia. Ustav Republike Hrvatske. Meunarodni ugovori o zatiti okolia. Deklaracijao zatiti okolia u Republici Hrvatskoj. Propisi o zatiti okolia u Republici Hrvatskoj.Opa pravna zatita okolia. Zatita posebno vrijednih dijelova prirode. Nacionalnipark. Park prirode. Strogi rezervat. Posebni rezervat. Park uma. Zatieni krajolik.Spomenik prirode. Spomenik parkovne arhitekture. Zatita uma. Zatita voda.Zatita tla. Zatita zraka. Zatita od buke.Graanskopravna zatita okolia. Susjedska prava. Imisije. Tube za zatitu okolia(ekoloka tuba, negatorna tuba, posjedovna tuba, doputena samopomo).Odgovornost za tetu. Kaznenopravna zatita okolia. Kaznena djela protiv okolia.Meunarodno pravo zatite okolia. Instrumenti provedbe ekoloke politike.Inspekcije na podruju zatite okolia.Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Temeljni cilj prouavanja razliitih pravnih oblika zatite okolia i prirode je odreditimjesto i ulogu lokalne i regionalne samouprave u podruju zatite okolia i prirode.Lokalna i regionalna samouprava ima veliko znaenje u podruju zatite okolia, takoda se zatita okolia mora sustavno prouavati radi iznalaenja najboljih rjeenja.

ECTS 3+3=6Nain ocjenjivanja: pismeni, seminar, usmeniObvezna literatura:

1. Lonari-Horvat, O. Cvitanovi, L. Gliha, I. Josipovi, T. Medvedovi,

D. Omejec, J. Seri, M.: Pravo okolia, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura:1. Andrassy, J. - Bakoti, B. - Vukas, B.: Meunarodno pravo, I. dio, Zagreb,

1995.2. Birnie, P. W. - Boyle, A. E.: International Law the Environment, Oxford, New

York, 1992.3. Matutinovi, I.: Ekoloka efikasnost i poslovne strategije, Zagreb, 2001.4. Ustav Republike Hrvatske i propisi iz zatite okolia (opi, graanskopravni,

upravnopravni, kaznenopravni)


20/87



Naziv predmeta: ZATIENE I UGROENE BILJNE I IVOTINJSKE VRSTEBroj sati: P - 10 S - 5 V-ifra predmeta: ZSIZ01Nositelj predmeta: Jasenka Topi, Enrih MerdiUstanova nositelja predmeta: Prirodoslovno-matematiki fakultet u Zagrebu,

Bioloki odsjek, Sveuilite J.J. Strossmayera uOsijeku, Odjel za biologiju

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznati uzroke ugroenosti biljaka i ivotinja globalno i na lokalnoj razini. Modelizatite stanita i njihova primjena. Zakonska regulativa i odnosi s javnou.Nacionalna strategija zatite bioloke raznolikosti.

Sadraj predmeta:Biljne i ivotinjske vrste koje su rijetke ili ugroene na podruju Hrvatske, njihovarasprostranjenost i uloga u ekosistemu. Zatita njihovih stanita i perspektiva njihovadugotrajnog opstanka. Zatieni dijelovi prirode (nacionalni parkovi, strogi rezervati,posebni rezervati, park-ume, zatieni krajolici, spomenici prirode, spomenicikulture, spomenici parkovne arhitekture) u Hrvatskoj.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Upoznavanje biljnih i ivotinjskih svojti koje trebaju zatitu. Planovi upravljanja

zatienim podrujima i svim ugroenim stanitima. Monitoring stanja na ugroenim i

poptencijalno ugroenim stanitima.

ECTS 1 2+3=5Nain ocjenjivanja: usmeni, seminarObvezna literatura:

1. Badovinac i sur., 1990: Prirodne znamenitosti Hrvatske. kolska knjiga,Zagreb.

2. Brali, I., 1995: Nacionalni parkovi Hrvatske (3. izd.). kolska knjiga i Dravnauprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Zagreb.

3. Markovi, D., (ur.), 2004: Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske.Dravni zavod za zatitu prirode. Zagreb

4. Radovi, J. (ur.), 1999: Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikostiHrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zatite. Dravna uprava zazatitu prirode i okolia. Zagreb.

5. Nikoli, T., J. Topi (ur.), 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb.



21/87



Naziv predmeta: IZRADA PROJEKATA ZATITE OKOLIA

Broj sati: P - 10 S - 5 V -ifra predmeta: ZSIZ02Nositelj predmeta: Melita MihaljeviUstanova nositelja predmeta: Odjel za biologiju Sveuilita Josipa Jurja

Strossmayera u OsijekuSuradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznavanje s cjelokupnim ciklusom projekta u svrhu razumijevanja opih kriterijapripreme i provoenja globalno prihvatljivih ekolokih projekata zatite prirode iokolia (prema kriterijima raznih fondacija Europske Unije i Svjetske Banke).

Sadraj predmeta:Ciklus projekta. Razumijevanje problema pronalaenje rjeenja. Formulacija

projekta logiki okvir. Stupnjevi pripreme projekta definiranje ciljeva, rezultata,aktivnosti, rizika, indikatora monitoringa, strunog tima, trokova, provedbenog plana.Vrednovanje projekta ekonomski, tehniki, institucionalni aspekti, financijskaizdrljivost, doprinos zatiti okolia i socijalnom stanju. Natjeajni postupak. Postupakugovaranja projekta. Implementacija projekta monitoring napretka provedbeprojekta. Zavretak projekta i procjena uspjenosti provedbe.Upoznavanje sa primjerima ekolokih projekata izraenih po kriterijima europskih iglobalnih fondacija za zatitu okolia (LIFE, INTERREG, GEF). Izrada konceptarjeenja za hipotetski ekoloki problem.


Uoavanje i definiranje ekolokih problema te njihovo rjeavanje kroz pripremu,izradu i primjenu ekolokih projekata. Povezivanja teoretskog znanja s praktinimrjeenjima ekolokih problema. Timski rad.

ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: usmeni (na temelju napisanog prijedloga projekta)Obvezna literatura:

1. Krebs, C. J., 1989. Ecological Methodology. Harper Collins, New York, 620 pp.2. Introduction to LIFE projects.

http://europa.eu.int/comm/environment/life/home.htm

3. Operational guidance for the preparation and approval of medium-sizedprojects

4. http://www.gefweb.org/Documents/Mediumsized_Project_Proposals/MSP_Guidelines/guidance.pdf

Dopunska literatura:1. Knight, R. L., S. F. Bates, 1995. A New Century for Natural Resources

Management. Island Press, Washington D.C., Covelo, California, 396 pp.2. MIHALJEVI, M., BOGUT, I., NOVOSELI, D., 1998: Ecological State and

Possibilities of the Multiple Use of the Borovik Reservoir. XIX. Conference ofthe Danube Countries, Osijek, 887-892.


22/87



Naziv predmeta: GEOINFORMTIKA I DALJINSKA ISTRAIVANJABroj sati: P - 10 S - V - 5ifra predmeta: ZSIZ03Nositelj predmeta: Oleg AntoniUstanova nositelja predmeta: Institut Ruer Bokovi

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Cilj je predmeta upoznati studente s ulogom prostornih baza podataka u ekolokim iprirodoslovnim istaivanjima, te s osnovama prikupljanja, transformacije i analize tihpodataka, s posebnim teitem na daljinskim istraivanjima.

Sadraj predmeta:Prostorna i vremenska dimenzija podatka. Organizacija i prikaz prostornih podataka.Klasina tematska kartografija. Geografski informacijski sustav (GIS). Projekcije i

prostorne transformacije. Digitalizacija, skeniranje, vektorizacija. Georeferenciranje.Rasterski i vektorski temeljeni GIS. Tematski slojevi. Atributne tablice. Operacije nadrasterskim i vektorskim temama. Digitalni model reljefa i izvedenice. Prostorneinterpolacije. Prostorno modeliranje. Fizikalne osnove, vrste i tipovi primjenadaljinskih istraivanja. Analogna fotogrametrija i fotointerpretacija. Multispektralniskeneri. Spektralni potpis Zemljine povrine. Pasivni i aktivni senzori. Najvanijesatelitske platforme. Prostorna, vremenska, spektralna i tematska razluivost.Ortofoto. Subjektivna interpretacija i delineacija. Kontrolirana i nekontroliranaautomatska klasifikacija. Spektralni kanali kao kontinuirani procjenjitelji. Prostorno-vremenske serije i monitoring na velikim povrinama. Znaaj geoinformatike idaljinskih istraivanja u ekologiji i prirodoslovlju, prikazan na konkretnim primjerima.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Studenti stjeu osnovna znanja o geografskim informacijskim sustavima, prostornommodeliranju, te obradi aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka, uz pregled nadbrojnim konkretnim primjerima iz ekoloke istraivake prakse.

ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: pismeni / usmeni, kolokvijObvezna literatura:

1. Franula, N. (2003) Digitalna kartografija.2. Burrough, P.A., McDonnell, R.A. (1998) Principles of geographical

information systems.3. Olui, M. (2001) Snimanje i istraivanje Zemlje iz Svemira: sateliti,senzori, primjena.

4. Barret, E.C., Curtis, L.F. (1999) Environmental Remote Sensing.

Dopunska teratura:1. Hengl T., 2005. Geoinformacijski sustavi i analiza prostornih podataka.

Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, str. 350.


23/87



Naziv predmeta: MODELIRANJE I OPTIMALNO UPRAVLJANJE OKOLIEMBroj sati: P - 10 S - V - 5ifra predmeta: ZSIZ04Nositelj predmeta: Tarzan LegoviUstanova nositelja predmeta: Institut Ruer Bokovi, Zagreb

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Omoguiti razumjevanje: razloga za gradnju modela koji opisuju dinamiku populacijau okoliu; primjene s akcentom na uzroke i poslijedice u ekosustavima; predvianja,kontrole i upravljanja.Sadraj predmeta:Dinamika jedne populacije u neogranienom, ogranienom, konstantnom,periodikom i sluajnom okoliu. Maksimalan odrivi izlov. Diskretan rast populacije ipojava kaotine dinamike. Kontrola i stabilizacija. Dinamika s generacijama koje sene prekrivaju. Dinamika dviju populacija: plijen-predator, kompeticija i kooperacija.Kontrola. Meta-populacije. Hranidbenih lanaci i.mree. Utjecaji eutrofikacije iizlova.Teorija epidemije. Invazija populacije u prostor. Kontrola invazije.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Studenti stiu znanja o modeliranju i optimalnom upravljanju obnovljivim resursima uokoliu.ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: pismeni i usmeniObvezna literatura:

1. Sharov A. Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996

http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html2. Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005.3. Kott, M. Elements of Mathematical Ecology, Cambridge Univ. Press, 2001.

Dopunska literatura:1. Beddington J. and R. M. May, Harvesting natural populations in a randomly

fluctuating environment. Science, 197 (1977), 463.2. Legovi T.and Peri G., Harvesting populations in a periodic environment.

Ecological Modelling, 24 (1984), 221.3. May R., Simple mathematical models with very complicated dynamics,

Nature, 261 (1976), 459.


24/87



Strukovni izborni predmeti

Naziv predmeta: AKVATINI TESTOVI TOKSINOSTIBroj sati P - 10 S - V - 5

ifra predmeta: ZSIZ06Nositelj predmeta: Janja HorvatiUstanova nositelja predmeta: Odjel za biologiju, Sveuilita Josipa Juraj

strossmayera u OsijekuSuradnici izvoditelji: Radovan ErbenStatus predmeta: izborniCilj predmeta:Cilj kolegija je usvajanje znanja o djelovanju poznatog imbenika na biljni ili ivotinjskitestni organizam u laboratorijskim uvjetima, kao i njegov mogui utjecaj na ivi svijetu okoliu.

Sadraj predmeta:Vrste testova. Test organizmi. Alge i makrofita u akvatinim testovima toksinosti.Alge kao ekoloki indikatori. Hranidbeni elementi i potencijal rasta alga ulaboratorijskim uvjetima. Laboratorijski biotestovi. Stupanj trofije i toksiciteta vode:minijaturizirani bioassay. Pojedinaan prikaz toksinosti metala i ksenobiotika naalge. Lemna test. Strukturna oteenja jednostaninih algi tretiranih otpadnimvodama. Vodeni beskraljenjaci i ribe kao test organizmi. Skupljanje ivotinja naterenu i odravanje u laboratorijskim uvjetima. Odreivanje mortaliteta LC50i LC100.Akutno, subkronino i kronino trovanje. Histopatoloke promjene. Biokemijskepromjene kao pokazatelji intenziteta toksinosti. Rad s pojedinim toksikantima(metali, petrokemijski spojevi, posebno hlapivi aromatski ugljikovodici, pesticidi).

Statistika obrada podataka.Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Predmet razvija znanje o vrstama akvatinih testova toksinosti i primjeniodgovarajuih testnih organizama te vjetine izvoenja testova i interpretiranjadobivenih rezultata.ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: usmeni, seminarObvezna literatura:

1. HORVATI,J., LUKAVSK, J., 1997: Algal growth potential (AGP) and toxicity ofthe waters of the Stara Drava channels and the Sakada Lake (Kopaki rit,

Croatia). Arch. Hydrobiol. Suppl., 120, Algological Studies 86:163-170.2. VIDAKOVI-CIFREK,.,TKALEC,M.,HORVATI,J.,REGULA,I., 1999: Effect of OilIndustry High Density Brines in Miniaturized Algal Growth Bioassay andLemna Test. Phyton (Austria). Ann. Rei Botanicae, 39 (3),193-197.

3. PAVLI,.,STJEPANOVI,B.,HORVATI,J.,PERI,V.,PUNTARI,D.,ULIG,J.,2005: Comparative sensitivity of Pseudokirchneriella subcapitata,Desmodesmus subspicatus and Chlorella kessleri to herbicides usingErlenmeyer flask and microplate growth-inhibition assays. Envirom. Toxic.

4. ERBEN,R.,MAGUIRE,I.,LAJTNER,J.,BAROT,M.,PIL,Z., 2003: Effect of SomeMonocyclic Aromatic Hydrocarbons on Freshwater Invertebrates. Bulletin ofEnvironmental Contamination and Toxicology. 70 124-131.


25/87



5. KLOBUAR,G.I.V.,PAVLICA,M.,ERBEN,R.,PAPE,D., 2003: Application of themicronucleus and comet assays to mussel Dreissena polymorpha haemocytesfor genotoxicity monitoring of freshwater environments. Aquatic Toxicology.64:15-23.

6. Rai, L. C., Gaur, J.P. & Soeder, C.J., 1994: Algae and water polution. E.Schweizerbart, Stuttgart.7. Chemical Safety - International Reference Manual, 1994: M. Richardson (ur.)

VCH Verlagsgesellschaft, Weinheim, Njemaka.Dopunska literatura:HORVATI,J.,AI,LJ.,JURII,M., 2003: Algal growth potential (AGP) of ChlorellakessleriFOTT & NOV. in the Drava River. Arch. Hydrobiol. Suppl. 147(3-4), LargeRivers 14(3-4), 277-281.

HORVATI,J.,VIDAKOVI-CIFREK,.,REGULA,I., 2000: Trophyc Level, Bioproductionand Toxicity of the Water of Lake Sakada (Nature Park Kopaki Rit, Croatia). In:

Horvati, J. (ed): Limn. Reports, Internat. Assoc. Danube Res., Osijek, 33, 89-94.

KLOBUAR,G.I.V.,LAJTNER,J.,ERBEN,R.,2001: Increase in Number and Size ofKidney Concretions as a Result of PCP Exposure in Freshwater Snail Planorbariuscorneus L. (Gastropoda, Pulmonata). Diseases of Aquatic Organisms. 44, 149-154.

PAVLICA,M.,KLOBUAR,G.I.V.VETMA,N.,ERBEN,R.,PAPE,D., 2000: Detection ofmicronuclei in haemocytes of zebra mussel and great ramshorn snail exposed topentachlorophenol. Mutation Research. 465:145-150.


26/87



Naziv predmeta: UREENJE KRAJOBRAZA I STANITABroj sati: P - 10 S - V - 5ifra predmeta: ZSIZ07Nositelj predmeta: Jasenka Topi

Ustanova nositelja predmeta: Prirodoslovno-matematiki fakultet, ZagrebSuradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Usklaivanje ureenja krajobraza sa zahtjevima ouvanja prirode i biolokeraznolikosti. Prirodna osnovica (reljef, tlo, hidrologija, klima, vegetacija) prostornogureenja. Zakonska regulativa i praksa. Pogled na ureenje krajobraza koji ukljuuje iistie posebnosti hrvatskog teritorija, kao protutea u ovom sluaju tetneglobalizacije.

Sadraj predmeta:Upoznavanje prirodne osnovice ureenja prostora. Prostorni planovi upanija, opinai zatienih objekata prirode. Edukacija stanovnitva te dravne poticajne mjere zaouvanje krajolika, odnosno djelatnosti koje to omoguuju.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:itanje razliitih karata (geografskih, hidrolokih, klimatskih, pedolokih,

vegetacijskih) i njihova primjena u prostornom planiranju. Izrada jednostavnihprostornih planova unutar ekolokih studija ili ogranienog teritorija.

ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: pismeni, usmeni, projektObvezna literatura:

1. Lyle, J.T., Woodward, J., 1999: Design for Human Ecosystems; Landscape,Land Use and Natural Resources. Milldale Press. New York.

2. McHarg, L.L., 1995: Design with Nature. John Willey & Sons.3. **Prostorni plan upanije primorsko-goranske: Zatita prirodne batine

upanije primorsko-goranske, Rijeka.4. **Vegetacijske karte razliitih mjerila i vrsta (realne i potencijalne vegetacije,

zatienih podruja i dr.)Dopunska literatura:


27/87



Naziv predmeta: KEMIJA VODABroj sati: P - 5 S - 5 V - 5ifra predmeta: ZSIZ08Nositelj predmeta: Boena osovi

Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruer Bokovi, ZagrebSuradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Osnove za razumijevanje kemijskih ravnotea i procesa u prirodnim vodama tepromjene koje nastaju djelovanjem ovjeka i zagaenjem.

Sadraj predmeta:Kemijski sastav prirodnih voda.Promjena kiselosti i bazinosti vode. RaspodjelaCO3

2-/ HCO3-. Puferski sistemi. Mineralne komponente vode, tragovi metala.

Taloenje i otapanje ( oksidi, hidroksidi, karbonati). Redoks uvjeti u prirodnimvodama. Organski ugljik. Procesi na prirodnim granicama faza. Regulacija kemijskogsastava prirodnih voda. Zagaenje voda i kontrola kakvoe voda : ekoloki koncepti.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Predmetom se stjeu znanja o kemijskom sastavu i funkcioniranju prirodnih voda tekompetentnost za akcije zatite voda od zagaenja.


1. Stumm, W., Morgan, J., 1996: Aquatic Chemistry, 3rdEd. John Wiley,NewYork.

2. Bidoglio, G. Stumm, W.,1994: Chemistry of Aquatic Systems: Local andGlobal Perspectives. Kluver Academic Publishers, Dordrecht.

3. Chin Pao Huang, O Melia, Ch.R., Morgan, J.J.,1995: Aquatic Chemistry,American Chemical Society, Washington.

Dopunska literatura:Relevantni radovi u asopisima, knjigama i zbornicima.


28/87



Naziv predmeta: KEMIJA ZRAKABroj sati: P - 10 S - V - 5ifra predmeta: ZSIZ09Nositelj predmeta: Vladimira Vai

Ustanova nositelja predmeta: Institut za medicinska istraivanja, ZagrebSuradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Cilj je upoznati probleme koji se javljaju pri upravljanju kakvoom zraka to zahtijevaznanstveni pristup tom problemu. Studiranje kemije zraka zahtijeva uvoenje novihmetoda za analizu oneienja zraka, te trajnu harmonizaciju mjernih mrea zanjegovo praenje.

Sadraj predmeta:Studirat e se znaajnost izvora oneienja zraka u odnosu na razvoj i koriteneenergente, te ponaanje oneiujuih tvari tijekom boravka u zraku, kao i njihovefizike i kemijske promjene, ciklike promjene (dnevni, tjedni i godinji hod). Studirate se aerosoli, fotokemijski procesi, ozon u atmosferi, efekt staklenika, smog i kiselekie. Analizirat e se praenje kakvoe zraka, pristup praenju, strategijauzorkovanja, mjerenje, obrada i interpretacija podataka u odnosu na granicevrijednosti imisije i emisije. Studirat e se ocjena kakvoe zraka i kategorizacijapodruja prema vaeim zakonskim propisima, te mjere zatite i strategijaunapreenja kakvoe zraka.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Dobivena znanja slue za donoenje strategije za poboljanje kakvoe zraka uzpotivanje principa odrivog razvoja. Razvijanje znanja i vjetina o mjerenjima opih ispecifinih oneienja zraka, o uspostavi i unapreenju baze podataka, te razvijanjedisperzijskih modela.


1. A.C. Stern: Air Pollution - Volume I-V. Academic Press New York, SanFrancisco, London, 1977.

2. Branka Penzar: Meteorologija za korisnike. kolska knjiga, 1996.3. Guidelines for Air Quality WHO 2000 (http://www.who.int/peh/)



29/87



Naziv predmeta: ZEMLJINI RESURSIBroj sati: P - 10 S - 5 V -ifra predmeta: ZSIZ10Nositelj predmeta: Blaenka Berti i Vladimir VukadinoviUstanova nositelja predmeta: Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Sluatelji usavravaju znanja o zemljinim resursima prouavajui svojstva i kakvouzemljita, usvajaju metodologiju utvrivanja njegove pogodnosti za odreenenamjene, tip i nain gospodarenja zemljitem/prostorom, te upoznaju procesedegradacije, restauracije, kao i tehnologiju popravke i zatite tala, planiranje namjenei koritenja zemljita.Sadraj predmeta:1. Definicija i uloga zemljita i tla u prirodi i gospodarstvu2. Svojstva (fizikalna, kemijska i bioloka) i produktivnost tla (bioloka i agroloka)3. Metode procjena pogodnosti zemljita za odreenu namjenu4. Reakcija tla na ekoloke poremeaje i metode popravke tla5. GIS alati

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Sluatelji ovog predmeta stjeu suvremene poglede o zemljitu i tlu kao supstratubiljne ishrane s aspekta bioloko-ekoloke, tehniko-tehnoloke i ekonomsko-socijalne procijene njegove produktivnosti, te razvijaju vjetine procjeneproduktivnosti i pogodnosti tla za odreenu namjenu.


1. Iowa Publications Online (2002): The Iowa Soil Properties and InterpretationDatabase (ISPAID). Iowa State University (http://publications.iowa.gov)

2. FAO (1998.): World Reference Base for Soil Resources, World Soil ResourcesReports 84, Rome.

3. FAO (1976): A framework for land evaluation. Food and AgricultureOrganization of the United Nations, Rome (http://www.fao.org)

4. Vukadinovi V. i Lonari Z. (1998): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet Osijek,293 str.

Dopunska literatura:1. FAO (1988): FAO/Unesco Soil Map of the World, Revised legend, with

corrections and updates. World Soil Resources Report 60. Rome.2. FAO/ISRIC/ISSS (1998): World reference base for soil resources. World Soil

Resources Report 84. Rome.3. FAO (2001): Lecture Notes on the Major Soils of the World. Rome..


30/87



Naziv predmeta: BIOTEHNOLOKE METODE U POLJOPRIVREDIBroj sati: P - 10 S - 5 V- 5ifra predmeta: ZSIZ11Nositelj predmeta: Vlado GuberacUstanova nositelja predmeta: Poljoprivredni fakultet Osijek

Suradnici izvoditelji: Sonja MariStatus predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznati pristupnike s primjenom biotehnologije u poljoprivredi i mogunostikombiniranja klasinih metoda poljoprivredne proizvodnje s biotehnolokimmetodama, a s naglaskom na biljnu proizvodnju.

Sadraj predmeta:Biljni genom: organizacija i ekspresija biljnih gena; Kulture stanica i tkiva (kultureembrija, kulture antera - razvoj haploida),somaklonska varijabilnost; prednosti i

nedostaci upotrebe metoda molekularnih markera u oplemenjivanju bilja, RFLPmetoda, metode na bazi PCR reakcije(RAPD, SSR, AFLP); metode transfera gena iGM biljke u oplemenjivanju bilja. Izvoenje jedne od metoda molekularnih markerabaziranih na PCR reakciji i utvrivanje razlika izmeu ispitivanih genotipova.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Pristupnici e stei znanja o primjeni biotehnologije u biljnoj proizvodnji i ovladati

osnovnim vjetinama rada s molekularnim markerima.

ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: kolokvij, pismeni, seminar, usmeni

Obvezna literatura:1. Jelaska, Sibila (1994): Kultura biljnih stanica i tkiva. kolska knjiga. Zagreb2. Collin, H.A. and Edwards, S. (1998): Plant Cell Culture. BIOS Scientific

Publishers. Oxford, UK.3. A. Slater, N. Scott, M. Fowler (2003): Plant biotechnology. Oxford University

Press. Oxford.UK. p. 3464. Newton, C.R. and Graham, G.A. (1997): PCR. Second edition. BIOS Scientific

Publishers. Oxford, UK5. Tijekom izvoenja nastave odrediti e se najnoviji radovi objavljeni u

referentnim meunarodnim asopisima koji e sluiti za pripremu seminaraDopunska literatura:

1. William Bains (2000): Biotechnology: From A to Z. Oxford University Press.UK. p. 411


31/87



Naziv predmeta: EKOLOKA POLJOPRIVREDA

Broj sati: P - 15 S - V -ifra predmeta: ZSIZ12Nositelj predmeta: Davor amotaUstanova nositelja predmeta: Poljoprivredni fakultet u OsijekuSuradnici izvoditelji: Bojan StipeeviStatus predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznavanje s osnovnim principima i standardima ekoloke poljoprivrede,posebicesa propisanim metodama, mjerama i sredstvima dozvoljenim u ekolokoj proizvodnjisukladno hrvatskim i meunarodnim normama (IFOAM, EN 2092/91). Razumijevanjepritisaka poljoprivrede na prirodne resurse i primjena ekoloke poljoprivrede unjihovoj zatiti.

Sadraj predmeta:

Povijest, ciljevi i zadaci, principi i standardi u ekolokoj poljoprivredi;Prijelazno razdoblje; planiranje - ekoloki pristup u poljoprivrednoj proizvodnji;Plodnost tla; plodored; ishrana bilja; suzbijanje tetnika, bolesti i korova;Agrotehnike i zootehnike mjere, sredstva i postupci dozvoljeni u ekolokojproizvodnji bilja, uzgoju ivotinja, preradi i uvanju; dobrobit ivotinja;Upisnici, norme u transportu, trenju, oznaavanju, nadzoru i potvrivanju ekolokihproizvoda; ekonomski aspekti ekoloke proizvodnje;legislativa.Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Temeljno poznavanje principa, standarda i tehnologija u ekolokoj poljoprivredi;Znanje i vjetine koje su znaajne za primjenu ekoloke proizvodnje, posebice usukladnosti s mjerama zatite prirode i okolia.


1. D. Znaor (1995): Ekoloka poljoprivreda. Izd. Globus, Zagreb.2. J.Igrc-Bari i Maceljski M.(2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika.3. International Federation of Organic Movement (IFOAM): Basic Standards,

2002.4. Min. poljopriv. i umarstva RH (2002):Zakonska regulativa u ekolokoj

poljoprivredi.5. Council Regulation (EN) No 2092/91 on organic production of agricultural

products.6. amota, D. (2001): Prikaz Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda. Izd. Biopa Osijek, Bilten br. 11;1-31.7. amota, D. i sur. (2001): Prijelazno razdoblje u ekolokoj proizvodnji. . Izd.

Biopa Osijek, Bilten br. 5;1-27.Dopunska literatura:

1. Lampkin, N. (1990): Organic farming, Farming Press Books;2. Huffaler, C.B. (1971): Biological Control. Plenum Press, New York, 511 pp.;3. Good, J.M. (1973): Pilot programs for integrated pest management Conf.,Kiev,

Extension service, Washington D.C., ANR-5-15 (10-73).;4. Way, M.J. (1977): Integrated control - practical realities. Outl. Agriculture

9:127-135.;


32/87



Naziv predmeta: UPRAVLJANJE OTPADNIM TVARIMA PREHRAMBENEINDUSTRIJE

Broj sati: P - 10 S - 5 V -ifra predmeta: ZSIZ13Nositelj predmeta: Vlasta Piliota

Ustanova nositelja predmeta: Prehrambeno tehnoloki fakultet, OsijekSuradnici izvoditelji: -Status predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznati studente sa moguim otpadom (tekuim, polutekuim i krutim) uprehrambenoj industriji (nekorisnim i korisnim), nainom zbrinjavanja i/ili uklanjanja, sposebnim naglaskom na Tkzv. Korisni otpad koji se, sa stanovita ekonomije iekologije, moe iskoristiti primjenom razliitih (dodatnih) postupaka u sklopupostojeeg ili nekog drugog preraivakog pogona.Sadraj predmeta:Tekue, polutekue i krute otpadne tvari prehrambene industrije. Upravljanjeotpadnim tvarima (tekuim, polutekuim i krutim). Aerobni i anaerobni procesi obradeotpadnih tvari. Razvoj i primjena biolokih metoda za recikliranje organskog otpada.Ekonomski i ekoloki aspekti iskoritenja tkzv. korisnog otpada prehrambeneindustrije. Postupci odreivanja kotanja zbrinjavanja otpadnih tvari, njihovogiskoritavanja i/ili odlaganja. Sustavi za praenje kontrole upravljanja otpadom.Higijena i sanitacija pogona prehrambene industrije. Zakonodavstvo i pravilnici.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Studenti dobiju (sa)znanja o oneienjima i otpadu prehrambene industrije i nuz-produkata (npr. kore, sjemenki, ostataka tkiva, koe, i dr.), a s tim u vezi i zatitiokolia. Upoznaju se i sa zakonima koji se odnose na zatitu okolia od otpadnih

tvari prehrambene industrije, te mjerama koje se provode u svijetu, kako bi se ouvaookoli.ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: pismeni, usmeni, seminar, projektObvezna literatura:

1. Huxol, C.C, Graham, R.P., Hart, M.R., Weaver, M.L., and Morgan, A.I., Jr.(1971). Waste control by process modification in the food industry. Proc.Workshop, Ind. Process Design for Water Pollution Control, pp. 76-79. Amer.Inst. Chem. Eng.

2. Katsuyama, A.M.(1979). A Guide for Waste Management in the Food

Processing Industry. The Food Processing Institut, Washington, DC.3. Wayman, M.J.V. (1996). Water supplies, effluent dispozal and otherenvironmental considerations. In: Fruit Processsing. Edited by D. Artheyand P.R. Ashurst, Blackie Academic & Professional. London, pg. 221-243.

4. Zall, R.R. (2004). Managing Food Industry Waste. Blackwell Publishing, Ames,IA, U.S.A.

Dopunska literatura:1. Allen, T.S. (1972). Water reuse in the food processing industry. J. Eng. Ind.

94(4), 1094-1098.2. Cohn, R. And Cohn, A.L. (1996). The by-products of fruit processing. In: Fruit

Processing, Blackie Academic & Professional. Edited by Arthey, D. And

Ashurst, P.R., London. pg. 196-220.


33/87



Naziv predmeta: JEDININE OPERACIJE U EKOLOKOM INENJERSTVUBroj sati: P - 5 S - 5 V - 5ifra predmeta: ZSIZ14Nositelj predmeta: Sreko TomasUstanova nositelja predmeta: Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznavanje s utjecajem industrije na okoli; Primjenom preventivnih strategijazatite okolia na procese, proizvode i pratee djelatnosti (istija proizvodnja, odrivirazvitak); Dizajnom istijih procesa. Opremom i ureajima za razliite procese obradeotpada.

Sadraj predmeta:Preliminarne jedinine operacije (reetanje i sjeckanje, uklanjanje kamenia i zrnacapijeska, izjednaavanje protoka i kakvoe, neutralizacija). Koagulacija i flokulacija(teorija, koagulanti, brzo mjeanje i flokulacija). Sedimentacija (tipovi taloenja I, II,III, IV, sedimentacijski bazeni, osnove taloenja niz kosinu). Filtracija (filtri s jednimfiltarskim sredstvom, viemedijski filtri, dubinska filtracija, kapajui filtri, biolokafiltracija). Adsorpcija (tehnike kontaktiranja, kolone s fiksnim adsorbentom, kolone spokretnim slojem protustrujne adsorpcije). Prijenos kisika u mijealicama (prijenoskisika, mijeanje, zahtjevi na kompresorima). Rukovanje krutinama (uguivanje,stabilizacija, uklanjanje vode, suenje, spaljivanje). Druge jedinine operacije(flotacija, apsorpcija)


Sposobnost uoavanja nedostataka/problema u industrijskim procesima (od sirovinedo zbrinjavanja otpada) te njihovo rjeavanje s inenjerskim pristupom uz potivanjeekolokih zahtijeva.


1. T.D. Reynolds, P.a. Richards: Unit Operations and Processesin EnviromentalEngineering. 2ndEd., PWS Publishing Company, London, 1995.

2. L. Theodore, A.J. Buonicore, J.D. McKenna, I.J. Kugelman, J.S. Jeris, J.J.Santoleri, T.F. McGowan: Waste Management. U Perrys ChemicalEngineering Handbook, R.H. Perry, D.W. Green (ur.), 7thEd., McGraw-Hill,New York, 1997.

3. Metealf & Eddy: Wastewater Engineering: Treatment, Disposal, Reuse.McGraw-Hill, New York, 1979.

4. G.M. Fair, J.C. Geyer, D.A. Okun: Elements of Water Supply and WastewaterDisposal. John Wiley & Sons, Inc., New York London, 1981.



34/87



Naziv predmeta: OSNOVE TEHNOLOGIJE ODLAGANJA OTPADABroj sati: P 10 S 10 Vifra predmeta: ZSIZ15Nositelj predmeta: Mensur MulabdiUstanova nositelja predmeta: Graevinski fakultet Osijek

Suradnici izvoditelji:Status predmeta: izborniCilj predmeta:Upoznavanje s odlagalitima komunalnog otpada kao objektima, njihovom zadaom,osnovnim materijalima, projektnim rjeenjima, izvedbom, kontrolom izvedbe,mjerama zatite okolia i mjerama opaanja i mjerenja utjecaja na okoli

Sadraj predmeta:Zbrinjavanje otpada oporaba i odlaganje. Klasifikacija otpada. Tehniki i zakonskizahtjevi. Odlagalita otpada. Planiranje odlagalita otpada. Studije utjecaja na okoli.Tehniki zahtjevi na odlagalita otpada. Brtveni sustavi. Sustavi za odvodnju.

Suvremeni materijaligeosintetici. Principi izvedbe odlagalita otpada. Mjere kontrolei zatite okolia. Sustav kontrole i osiguranja kvalitete. Laboratorijska ispitivanja.Ispitivanja na terenu. Opaanja.

Kompetencije, znanje, vjetine koje predmet razvija:Osnovna i vana saznanja o odlagalitima otpada, nainom zatite okolia, mjerama

kontrole, karakteru materijala za izvedbu i potrebnoj dokumentaciji, principi opaanja.

ECTS 2+3=5Nain ocjenjivanja: usmeni, seminar

Obvezna literatura:1. Znidari, D., Kovai, D., Kvasnika, P., Mulabdi, M.( 1996): Geotehnologijapri odlaganju komunalnog otpada. Graevni godinjak '96, Hrvatsko drutvograevinskih inenjera, 161-234.

2. M.Mulabdi : Predavanja sa strunog seminara DIT Odlagalita komunalnogotpada, 2004-2005

3. Milanovi, Z. (1992.).Deponij trajno odlaganje otpada, ZGO Zagreb, svibanj1992., str. 199

4. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97


1. Bagchi, A. (1990): Design, Construction and Monitoring of Sanitary Landfills,John Wiley&Sons, pp 2842. Environmental Geotechnics (1997), Report of the ISSMFE Technical

Committee TC5 on Environmental Geotechnics, Bochum, Ruhr-UniversittBochum

3. Geotechnics of Landfill Design and Remediation Works, TechnicalRecommendations GLR (1993), Prepared by ETC8 for ISSMFE, edited byGermain Geotechnical Society for the ISSMFE, 2.nd edition, Ernst&SohnVerlag, Berlin


35/87



PRILOG 2.

Nastavnici


36/87



U izvoenju nastave na sveuilinom poslijediplomskom interdisciplinarnomspecijalistikom studiju Zatita prirode i okolia sudjeluje 21 nastavnik.

POPIS NASTAVNIKA:

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

Doc. dr. sc. Janja Horvati, predmet:Akvatini testovi toksinosti

Doc. dr. sc. Enrih Merdi, predmet: Ekologija, Zatiene i ugroene biljne i

ivotinjske vrste

Doc. dr. sc. Melita Mihaljevi, predmet: Izrada projekata zatite okoliaProf .dr. sc. Stjepan Krmar, predmet: Ekologija hematofagnih lankonoaca

Poljoprivredni fakultet

Red. prof. dr. sc. Blaenka Berti, predmet: Zemljini resursi

Red. prof. dr. sc. Vlado Guberac, predmet: Biotehnoloke metode u poljoprivredi

Izv prof. dr. sc. Sonja Mari, predmet: Biotehnoloke metode u poljoprivredi

Izv. prof. dr. sc. Davor amota, predmet: Ekoloka poljoprivreda

Red. prof. dr. sc. Vladimir Vukadinovi, predmet: Zemljini resursi

Prehrambeno tehnoloki fakultet

Akademkinja Vlasta Piliota, predmet: Upravljanje otpadnim tvarima

prehrambene industrije

Red. prof. dr. sc. Sreko Tomas, predmet: Jedinine operacije u ekolokom

inenjerstvu

Pravni fakultet

Prof. dr. sc. Igor Bojani, predmet: Pravo okolia

Graevinski fakultet

Red. prof. dr. sc. Mensur Mulabdi, predmet: Osnove tehnologije odlaganja otpada


37/87



Institut Ruer Bokovi, Zagreb

Zavod za istraivanje mora i okolia

Dr. sc. Boena osovi, znanstvena savjetnica, predmeti: Kemija okolia, Kemija

voda

Dr. sc. Dubravka Hrak, znanstvena savjetnica, predmet: Mikrobiologija okolia,

Red. prof. dr. sc. Tarzan Legovi, predmeti:Statistike metode u okoliu, Modeliranje

i optimalno upravljanje okoliem

Zavod za molekularnu biologiju

Dr. sc. Oleg Antoni, vii znanstveni suradnik predmeti: Geoinformatika i daljinska

istraivanja;

Zavod za teorijsku fiziku

Red. prof. dr. sc. Mladen Martinis, predmet: Fizika okolia

Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada, Zagreb

Dr. sc. Vladimira Vai, znanstvena savjetnica, predmet: Kemija zraka

Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Red. prof. dr. sc. Mladen Kerovec, predmet: Ekologija

Red. prof. dr. sc. Jasenka Topi, predmeti: Zatiene i ugroene

biljne i ivotinjske vrste, Ureenje krajobraza i stanita


38/87



Nositelj predmeta

Predmeti: GEOINFORMATIKA I DALJINSKA ISTRAIVANJA,

Prezime i ime nositelja predmeta Antoni OlegU sustavu znanosti DaMatini broj istraivaa 197841e-mail [email protected] straniceAkademski stupanj Dr. sc. (biologija/ekologija)Struni naziv (iz diplome 7 stupnja) Diplomirani inenjer umarstvaUstanova nositelja predmeta Institut Ruer BokoviZvanje nositelja predmeta Vii znanstveni suradnikDatum zadnjeg izbora u zvanje 12. 7. 2007.Kratki ivotopis

Roen 1966. u Osijeku. Diploma (umarstvo) - 1991., umarski fakultet, Sveuiliteu Zagrebu. Magisterij (biologija/biomatematika) - 1993., PMF Zagreb, Sveuilite uZagrebu. Doktorat (biologija/ekologija) - 1996., PMF Zagreb, Sveuilite u Zagrebu.Podruje istraivanja: Ekologija uma, ekoloko modeliranje u terestrikimekosustavima, modeliranje prostornih razdioba tipova vegetacije i gustoe populacijabiljnih vrsta, modeliranje rasta i prirasta umskog drvea u funkciji okolinih varijabli,modeliranje prostornih razdioba okolinih varijabli, monitoring i procjenazdravstvenog stanja umskih ekosustava, multivarijatna statistika, geostatistika,raster-GIS modeliranje.Od 1992. stalno zaposlen u Institutu Ruer Bokovi, Zagreb, Laboratorij zabiocenotska istraivanja, do 2001. kao znanstveni novak (1993.-1996. kao asistent,

1996.- 2001. kao vii asistent), a od 2001. kao znanstveni suradnik.lan Upravnog vijea Zavoda za zatitu prirode RH (od osnutka 2002. do 2004.).Glavni i odgovorni urednik elektronskog asopisa Drypis asopis za primijenjenuekologiju(od pokretanja 2005.).Objavio je 17 znanstvenih radova u asopisima koje citira Current Contents i 15znanstvenih radova u ostalim asopisima.Voditelj projekta na 15, a suradnik na 20 znanstvenih i strunih projekata.lan je:International Association of Vegetation ScienceInternational Society for Ecological ModellingHrvatsko biometrijsko drutvoHrvatsko ekoloko drutvoHrvatsko bioloko drutvoHrvatsko drutvo za simulacijsko modeliranje


39/87



Popis radova relevantnih za izvoenje predmeta1. Antoni, O., Marki, A. and Krian, J., 2000.A global model for monthly mean

hourly direct solar radiation, Ecol. Modelling 129: 113-118.2. Antoni, O., Hati, D. and Pernar, R., 2001: DEM-based depth in sink as an

environmental estimator, Ecol. Modelling 138: 247-254.

3. Antoni, O., Hati, D., Krian, J. and Bukovec, D., 2001: Modellinggroundwater regime acceptable for the forest survival after the building of thehydro-electric power plant, Ecol. Modelling 138: 277-288.

4. Antoni, O., Krian, J., Marki, A. and Bukovec, D., 2001: Spatio-temporalinterpolation of climatic variables over large region of complex terrain usingneural networks, Ecol. Modelling 138: 255-263.

5. Kneevi, M., urki, M., Kneevi, I., Antoni, O.and Jelaska, S.D., 2003:Effects of soil tillage and post-emergence weed control on weed biomass andmaize yield. Cereal Research Communications 31: 177-184.

6. Jelaska, S.D., Antoni, O., Nikoli, T., Hrak, V., Plazibat, M., Krian, J.,2003: Estimating plant species occurrence in MTB/64 quadrants as a function

of DEM-based variables a case study for Medvednica Nature Park, Croatia,Ecological modeling, 170 (2-3): 333-343.

7. Antoni, O., Pernar, N., Jelaska, S.D., 2003: Spatial distribution of mainforest soil types in Croatia as a function of basic pedogenetic factors,Ecological modeling, 170 (2-3): 363-371.

8. Kneevi, M., urki, M., Kneevi, I., Antoni, O.and Jelaska, S.D., 2003:Effects of tillage and reduced herbicide doses on weed biomass production inwinter and spring cereals. Plant, Soil and Environment, 49(9): 414-421.


40/87



Nositelj predmeta

Predmet: ZEMLJINI RESURSI

Prezime i ime nositelja predmeta Berti Blaenka

U sustavu znanosti daMatini broj istraivaa 3332e-mail [email protected] straniceAkademski stupanj dr. biotehnikih znanostiStruni naziv (iz diplome 7 stupnja) dipl. ing. biotehnikeUstanova nositelja predmeta Poljoprivredni fakultet u OsijekuZvanje nositelja predmeta red. prof. u trajnom zvanjuDatum zadnjeg izbora u zvanje 1998.Kratki ivotopis

Blaenka Bertiroena je 29.05.1947. u Osijeku, gdje je zavrila osnovnu kolu,srednju tehniku (Ruer Bokovi-kemijski smjer) i 1970. godine diplomirala naPoljoprivredno-prehrambeno tehnolokom fakultetu. Magistrirala je naPoljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, 1979. godine (Zemljite i ishrana bilja), adoktorirala 1984. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku iz podrujabiotehnikih znanosti.

Od 1971. godine zaposlena je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U zvanjeredovitog profesora izabrana je 1992. godine, a u trajno zvanje potvrena 1997.godine. U tekuem mandatu obnaa funkciju predstojnika Zavoda za agroekologiju.

U nastavi sudjeluje kao nositelj predmeta Agrokemija na opem smjeru i strunomstudiju, Fertilizacija na ratarskom i Agroekologija na agroekonomskom smjeru.Predajem i na poslijediplomskim studijima: Fiziologija i ishrana bilja, Sjemenarstvoratarskih kultura, Poljoprivredna mehanizacija i interdisciplinarnomposlijediplomskom studiju Zatita prirode i okolia.

Kao voditelj ili suradnik sudjelovala je u 8 znanstvenih i nekoliko strunih projekata,struno se usavravala na nekoliko institucija u zemlji i inozemstvu, te u dvamandata bila prodekan za znanost na Poljoprivrednom fakultetu. Ue podruje radapripada tloznanstvu, problematici makro i mikroelemenata u tlu, te kontroli plodnosti

tla. U razdoblju 1990-1992. godine bila je predsjednik Hrvatskog tloznanstvenogdrutva.

lan je nekih meunarodnih organizacija (ESA, ISTA, CIEC), Drutva agronomaSlavonije i Baranje, Drutva biljnih fiziologa Hrvatske, Tloznanstvenog drutvaHrvatske, Drutva inenjera i tehniara Hrvatske, te Savjeta HAZU za poljoprivredu iumarstvo.


41/87



Popis radova relevantnih za izvoenje predmeta

1. Berti Blaenka, Lonari Z., Vukadinovi V., Vukobratovi Marija,Vukobratovi , Tihana Tekli (2006): Maize Yield responses to mineralfertilization. Cereal Research Comminications. Vol. 34 No 1.: 405-409.

2. Vukadinovi V., Berti Blaenka, Kovaevi V., Vukadinovi Vesna, LonariZ. (2006): Potassium fixation in heavy soils of Eastern Croatia. CerealResearch Comminications. Vol. 34 No 1.: 347-351.

3. Horvat D., Lonari Z., Vukadinovi V., Drezner G., Berti Blaenka,Dvojkovi K. (2006): Response of winter barley genotypes to CroatianEnviromental Yield. Qualita and nutritional value. Cereal ResearchComminications. Vol. 34 No 1.: 429-433.

4. Vukadinovi V., Berti Blaenka, Galovi Vesna, Rastija, D. (2005): Soilanalyses and computer model for crop fertilization. 9 th InternationalSymposium on soil and plant analysis, 30.01.-4.02. 2005. Cancun, Mexico.

5. Galovi Vesna, Berti Blaenka, Vukadinovi V. (2004): A model for

recommended fertilization of sugar beet based on the EUF analysis. Listycukrovarnicke a reparske, 120 : 337-240.6. Paraikovi, N., Lonari, Z., Berti, B., Vukadinovi, V. (2004): Utjecaj

folijarne aplikacije Ca na prinos i kvalitetu slatke paprike u staklenikimuvjetima. Poljoprivreda. 10 (2): 24-27.

7. Lonari, Z., Vukadinovi, V., Tekli, T., Berti, B. i Pavlekovi, B.(2004):Decission supportsystem for soybean and other crops fertilizerrecommendations.VII World Soybean Congress. 29.02.-05.03.2004. Foz doIguassu, Brazil.

8. Lonari, Z., Vukadinovi, V., Berti, B., Tekli, T. (2003): Calculator for theBrassicas fertilization recommendation. Acta Horticulturae. 627: 153-160.

9. Lonari, Z., Vukadinovi, V., Berti, B., Tekli, T. (2003): The optimizimg ofN- fertilization by soil organic matter mineralization. Fertilizers in context withresource management in agriculture. Volume I. Proceedings. Schnug, E.,Nagy, J., Nemeth,T., Kovacs, Z., Dovenyi-Nagy, T.(ed.). Debrecen.International Scientific Centre of Fertilizers (CIEC). 2003: 112-118.

10. Vukadinovi, V., Lonari, Z., Berti, B.,Tekli, T., Galovi, V. (2003): Theapplication of computer models in the calculation of balanced phosphorusfertilization. Proceedings of 2ndInternational Symposium on phosphorusDynamics in the Soil-Plant Continuum. Rengel, Z. (ed.). Perth. University ofWestern Australia. 2003: 196-197.

11. Vukadinovi, V., Lonari, Z., Galovi, V., Berti, B., Tekli, T. (2003):

Phosphorus chemical potential according to soil analyses by means ofelectro-ultra filtration. Proceedings of 2ndInternational Symposium onphosphorus Dynamics in the Soil-Plant Continuum. Rengel, Z. (ed.). Perth.University of Western Australia. 2003: 32-33.

12. Lonari, Z., Vukadinovi, V., Berti, B., Tekli, T., Bukvi, G. (1998): Themagnesium concentrations and uptake by weed species. Magnesium andinteraction of magnesium with trace elements. Compilation from the oral andposter presentations of the 6theuropean magnesium congress. Kiss, S. A.(ed.). Budapest. Hungarian Chemical Society. 1998: 326-327.


42/87



nastavak tablice13. Tekli, T., Vukadinovi, V., Berti, B., Lonari, Z. (1998): The availability of

magnesium in pseudogley soils according to EUF method. Magnesium andinteraction of magnesium with trace elements. Compilation from the oral andposter presentations of the 6theuropean magnesiumcongress. Kiss, S. A.

(ed.). Budapest. Hungarian Chemical Society. 1998: 322-323.14. Kovaevi V., Berti Blaenkaand Grgi D. (1993): Response of maize,barley, wheat and soybean to liming on acid soils. Rostlinn vroba, vol. 39/1:41-52.

15. Lonari Z., Vukadinovi V., Berti Blaenka, Tekli Tihana (2001):Laboratorijsko testiranje metode za utvrivanje potrebe u kalcizaciji. IXKongres Hrvatskog tloznanstvenog drutva. Brijuni, 80-81.

16. Tekli Tihana, Berti Blaenka, Vukadinovi V., Lonari Z.(2001):Sorpcijske izoterme tekih kovina u vrtnim tlima. IX Kongres Hrvatskogtloznanstvenog drutva. Brijuni, 81-82.


43/87



Nositelj predmeta

Predmet: Pravo okolia

Prezime i ime nositelja predmeta Igor Bojani

U sustavu znanosti DaMatini broj istraivaa 132901E-mail [email protected] stranice www.pravos.hrAkademski stupanj Dr. sc.Struni naziv (iz diplome 7 stupnja) Dipl. iur.Ustanova nositelja predmeta Pravni fakultet OsijekZvanje nositelja predmeta Izvanredni profesorDatum zadnjeg izbora u zvanje 27. studeni 2007.

ivotopis

Igor Bojani roen je 28. oujka 1962. u Osijeku, gdje je zavrio osnovnu i srednjukolu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku (1986.), magistrirao na Pravnomfakultetu u Zagrebu (1996.) i doktorirao na Pravnom fakultetu u Osijeku (2002.). NaPravnom fakultetu u Osijeku zaposlen je kao docent na Katedri za kaznenopravneznanosti. Prodekan je za nastavu od 2005. Na sveuilinom diplomskom studijupredaje Kazneno pravo i Kriminologiju, a na strunom studiju Osnove kaznenogprava i Pravo zatite okolia. Na temelju iskustava steenih tijekom boravka u SAD(listopad, 1994.), do oblikovanja novog studijskog programa u skladu s tzv.bolonjskim procesom (2005./2006.), bio je voditelj posebnog Programa praktinihvjebi iz kaznenog prava, koji je organiziran uz potp

49ZPIO Spec. Studij

Documents

Transcript of 49ZPIO Spec. Studij