Ranokranska arheologija 1. Definiraj ranokransku arheologiju i njen vremenski prostor. Ranokranska arheologi ja je znanost koja se zasniva na prouavanju spomenika kranskog porijekla ranih stol jea nakon Kristova ivota. Svrha joj je predoiti ivot i obiaje prvih krana i kranskih dnica prouavajui: Groblja i naine sahranjivanja tovanje relikvija Kultne i profane o bjekte u slubi crkve Kransku simboliku Umjetnost Vremenski raspon u kojem se kree se od 1. do 600. godine 2. Definiraj kranstvo, navedi njegove osnove i vrijeme nasta nka. Kranstvo je monoteistika religija nastala u Judeji iz idovske vjere. Novi Zavje t se u Bibliji nastavlja na Stari u kojem se isekuje dolazak novog Mesije, Isusa Krista. Kranstvo nastaje u 1. stoljeu i poinje objavom Kristova uskrsnua. Osporava ca rsku boansku linost i uvodi ideju o moralnoj jednakosti svih ljudi. Za razliku od Mitraizma koji se stavio u slubu vlasti, kranstvo je sustavno nagrizalo postojei por edak. 3. Navedi razdoblja ranokranske arheologije i njihovo vrijeme. 1. Vrijeme pr ije Konstantinove vladavine, 1-313 godine. A faza (1-199 godine) A1 vrijeme apos tola A2 vrijeme nakon smrti apostola (Jakov I interpretacije) A3 2.st. konsolida cija klera, pojava nauke B faza (200-313 godine) B1 irenje kranstva i jaanje crkve B 2 nakon 40 godina mira slijede najei progoni 301-311 godine - stvorena prva umjetnik a djela obiljeena poganskom umjetnou 2. Konstantinovo doba i vrijeme iza njega, 313 -380 godine. 3. Teodozijevo doba do 6. stoljea, 380-500 godine. 4. Justinijan I i nasljednici, 500-600 godine. 14. Tko je bio Konstantin Euzebije i koje je njegovo najpoznatije djelo? Konstant in Euzebije je kranski pisac kojki je ivio 265-340 godine. Bio je biskup u Cezareji od 315-340 godine. Ukljuio se u arijevski spor na Nikejskom koncilu te je nakon zalaganja za snoljivost, osumnjien da je arijevac. Konstantin ga je cijenio i dao mu zadatak da napie carev ivotopis i povijest crkve. Potjee iz Origenove kole, muen z a Decija 250. gosine u Herakleji. Sauvao je popise pobjednika olimpijskih igara d o 217. godine. SIXT JULIJE AFRIKI sastavlja prve kranske kronologije! 5. Kada su se vrili kranski progoni i zbog ega? Zbog prirode vjere krani su odbijali sudjelovati u d ravnim obredima u kojima se tovala boanska linost cara to je uzrokovalo prve progone. I od Nerona do 100. godine. - drava tolerira ili ignorira krane, smatrajui ih idovsk om sektom Neron (54-68) nakon poara u Rimu, krivnju svaljuje na krane nakon ega slij ede progoni i uhienja u kojima stradavaju i Petar i Pavao. Domicijan (81-96) Daje pogubiti neaka koji je kranin. Daje muiti apostola Ivana koji biva prognan na Patmo s na kojem pie Otkrivenje. II od 100. do 250. godine. - kranstvo se smatra posebnom vjerom i biva zabranjeno zbog navodnog neprijateljstva prema dravi i graanima - H adrijan zabranjuje anonimne prijave krana - Za Marka Aurelija (161-180) nastaradal o 48 krana u Lungdunumu - Septimije Sever (193-211) 202. zabranjuje obraanje na krans tvo (po Svetoniju-moda netoan podatak) III od 250. do 311. godine. Decije (249-251 ) - donosi prvi zakon o iskorjenjenju kranstva i privoenju graana dravnoj vjeri. Osni va posebne komisije za nadzor vrenja rtava i izdavanja potvrda, Libellus, onima ko ji su vrili rtvovanje. Muen je Origen. Valerijan (248-305) - donosi edikt kojim se kranski sveenici obvezuju na prinoenje rtve i caru. Zabranjuje obrede u katakombama. Dioklecijan (284-305) - 303. godine donosi edikt kojim nareuje ruenje svih crkava, predaja i spaljivanje svetih knjiga. Kranski slubenici bili su otputani, a dvorski slubenici degradirani. - 304. godine Galerije na Istoku nareuje prinoenje rtava caru pod prijetnjom smru.- 311. Galerije izdaje edikt o snoljivosti Galijan je 261. godine izdao edikt o t oleranciji koji je osigurao 40 mirnih godina. 6. to je to hauskirche odnosno comu nity house? Kua zajednica Kupljena ili posebno sagraena kua u gradu, preureena za po trebne kranske zajednice. Izvana se ne razlikuju od ostalih kua. Datiraju se izmeu 2 30. i 400. godine, latinski naziv im je domus ecclesiae, a grki oikos ekklessias. Najstarija poznata kua-zajednica je u Dura Europosu u Siriji. Datirana je grafit om na podu u 231/2 godinu. Nalazi se uz zapadne zidine u bogatoj etvrti i izvana se ne razlikuje od ostalih kua. Sastoji se od sobe za skupljanje vjernika, povieno g mjesta na istoku s kojeg je sveenik propovjedao, sakristije, katumenokoi i bapt isterija ispod razine poda natkrivenog ciborijem. Zidovi su ukraeni motivima iz S tarog i Novog Zavjeta. Freske prikazuju Dobrog pastira, Adama i Evu, Izljeenje uz etog, ane na Kristovu grobu, udo na jezeru, Samarianku, Davida i Golijata. 7. Opii i zgled kue-zajednice u Dura Europasu. Obina peristilna gradska nastamba. Ulaz iz ul ice vodi kroz uski prolaz u dvorite okrueno prostorijama s tri strane, a s jedne p ortikom. Juna soba sa klupama za vjernike mogla je primiti 50-60 ljudi, a na isto ku se nalazio podij za biskupa. Jo istonije je mala soba s niama u zidu, vjerojatno sakristija. Zapadna prostorija, katekumenoi, ima troja vrata, jedna vode u sobu za sastanke, druga u dvorite a trea u baptisterij. 8. Kako je dolo do Milanskog ed ikta i koje su njegove glavne znaajke? 13.06.313. godine donesen je Milanski edik t i Licinijev proglas u Nikomediji. Konstantin i Licinije sastali su se u Milanu radi reguliranja odnosa. Tom peilikom izdaju edikt o legalnosti kranske i drugih vjera. U ediktu je sadrano nekoliko zabrana. Zabranjuje se obiljeavanja krana po lic u, nedjelja se proglaava slobodnim danom za sve osim za seljake, kranski kler se os lobaa plaanja poreza i zabranjuje se razapinjanje krana na kri. Kranima se dozvoljava lobodno ispovjedanje vjer i time se izjednauju s rimskim graanima koji tuju dravni k ult. Crkvi je kao zajednici vjernika dozvoljeno stjecanje imovine, a vraeni su jo j i oteti posjedi. 39. Iz ije poslanice znamo o izaslaniku Titu u Dalmaciji? Iz Pavlove poslanice Tim oteju o odlasku Tita u Dalmaciju, a iz poslanice Rimljanima o Titovoj posjeti Il iriku. 10. Kako i kada nastaje kult kranskih muenika? Kult svjedoka vjere, martyra, potekao je iz borbe krana za svoj identitet. Muenici su prije ostalih krana prihvaeni na nebo, njima nee biti sueno na posljednjem sudu. Oni se ve nalaze ispod nebeskog oltara,a ta blizina bogu bila je razlog to im se vjernici poinju obraati za pomo i preporuku kod Boga. Pokapaju se u Cemeteriumima i oko njih se uvijek pokopava vei broj krana u elji da im bude to blie. Jo grko-rimska tradicija priznaje instituciju j nake smrti, a i Judeizam priznaje muenike smrti, kao na primjer Ivan Krstitelj. Ann iversarium slavljenje godinjice smrti muenika, njihovog roendana za vjenost. tuju se mueniki grobovi i relikvije. Prvi muenici: Biskup POLIKARP iz Sirije - smaknut u Ri mu, tuje se u Smirni kao muenik polovicom 2. st. - iz 160. godine potjee spis MARTY RUM POLICARPI Biskup IGNACIJE iz Antiohije - smaknut je u Rimu, ad bestias - pie poslanicu rimljanima U 2. i 3.st. se u Rimu iri kult muenika i slavi na sv Euharis tiji. 11. Koje su najstarije zidne slikarije ranokranske epohe? To su freske u Dur a Europasu u Siriji. Na freskama su prikazani starozavjetni i novozavjetni motiv i. Prikazani su Adam i Eva, Dobri pastir, izljeejne uzetog, udo na jezeru, Samarian ka, ene na Kristovom grobu i David i Golijat. Prikaz je narativan, a ne simbolian kao u Rimu. udo na jezeru i David i Golijat su teme nepoznate u slikarstvu katako mbi. Slika u nii iznad krstionice prikazuje Krista kako ozdravlja uzetog je najst ariji datirani helenistiki tip Krista, 232. godina. 12. to su katakombe i kako se razlikuju? Katakombe su podzemna groblja koja su nekada koristile idovske i ranok ranske zajednice. Osim u Rimu, katakombe su naene u Napulju, Sirakuzi, na Malti, u sjevernoj Africi i na istoku u Emesi u Siriji. Najbrojnije su katakombe iz 2. st oljea, aiskapaju se do polovice 5. stoljea. Ukopi prvih krana bili su skromni i i jednostav ni. Slijedei Kristov primjer, pokojnici su bili umotani u pokrova ili laneno platn o i poloeni u niu ili grob. Loculi su bili zidani grobovi zatvoreni mramornim ploam a ili malterom povezanim crijepovima. Ponekad je na ploi bilo napisano ime pokojn ika, a uz to neki kranski znak ili elje za mir na nebu. Akrosolij su tipini grobovi iz 3. i 4. stoljea. Sastoji se od vee udubine u zidu natkrovljene lukom. Mramorna ploa je postavljana vodoravno i uglavnom je sluio kao grobnica za cijelu obitelj. Cubiculi su male sobe, prave obiteljske grobnice u koje stane po nekoliko lokula . Akrosoliji i kubikuli su bili ukraeni freskama koje su prikazivale Biblijske sc ene krtenja, euharistije i uskrsnua, prikazane u nizu scena iz Jonina ivota. Kripta je vea prostorija koja se za pape sv.Damaza? mnogi grobovi muenika se pretvaraju u kripte, male podzemne crkve ukraene slikama i mozaicima. FORMA je grob iskopan u podu kripte, kubikula ili hodnika, a najee u blizini muenika. gr. kata kumbas na up jini koritu -rimljani su tako zvali jedno mjesto na Via Appii sa kojeg su se nek ada vadili blokovi sedre. U blizini su bile katakombe sv. Sebastijana. U 1.st. k rani su pokapani na cemetariumima na otvorenom. Sv. Petar je pokopan na Vatikansko m breuljku, sv. Pavao u nekropoli u Via Ostiene 13. Koje su najstarije rimske kat akombe? Opii prikaz sa zidova? Najstarije katakombe su Kalistove katakombe na Via Apii. U njima se nalazi Lucinina kripta. Potjeu iz prve polovice 2. stoljea i pre dstavljaju mreu podzemnih hodnika duljine 20 kilometara i dubine 20 metara. U nji ma su sahranjeni brojni muenici i 16 papa. Ime su dobile po akonu Kalistu kojega j e papa imenovao upraviteljem groblja. U jednoj se kripti sahranjuju samo pape. N ajstarije freske u katakombama nalaze se u flavijevskoj galeriji Domicile, grobn ici Lucinine kripte, sakromentalne? Kapele i papinskom krugu u sv. Kalistu. Slik ane su u crveno zelenom linearnom stilu i datirane us izmeu 220-250 godine. Rimsk i motivi su golub u letu, cvijee, arene girlande, morska udovita, mrtve prirode na iv otinjama. Kranski motivi su: Kristovo krtenje, Mojsije stvara izvor u pustinji, bol esnik nosi krevet, uskrsnue Lazara, euharistija, Jonin ivot i Danijel u lavljoj ja mi. 514. Koji je nastariji sarkofag i kako je ukraen? Najstariji kranski sarkofag potjee iz 217. godine i likovno ne pripada ranom kranstvu. Ukraen je poganskim motivima, p astirskim scenama. Smatramo ga kranskim po natpisu koji kae da je u njemu sahranjen MARKO AURELIJE PROSENA, kranin. Sarkofag iz crkve sv.Marija Antigua u Rimu datira se u sredinu 3. stoljea i sadri najstarije kranske motive. Na sredini su prikazani filozof i moliteljica predstavljaju pokojnike, na drugoj strani dobri pastir i I vanovo krtenje. Na lijevoj strani su Jona i 2 ribara ispod sjene od bundevinog st abla, a Jona je u Endimonovoj pozi(naslonjen na jednu ruku) i uz njegove noge je prikaz udovita. 15. Koji je najstariji ranokranski objekt u Saloni? Najstariji obje kt u Saloni je oratorij A. U njemu poinje povijest salonitanskog kranstva s prvim s alonitanskim biskupom Domnijem, koji je oko 300. godine u privatnoj kui adaptiran oj za kult skupljao prve krane. Kultna dvorana ima ulaz na zapadnoj strani; u dvor itu s kultnom prostorijom se nalazio kantaros sa zdencem za kultno pranje (kantar os carice Teodore u Sav Vitale u Raveni). U dvorani za sveenike je polukruna klupa , a sam prostor je odvojen ikonostasom od bijelog mramora koji nije stariji od 3 13. godine. Obloge na zidovima svjedoe o prvotnoj namjeni objekta. Na zidovima su ostatci mramora sa frizom i prikazima morskih biljaka i koljki. U manjoj prostor iji na jugu se nalazio zdenac za vodu koji je vjerojatno koriten za baptisterij. 16. Koja je najstarija crkva u Rimu? Kako je dolo do njene gradnje i kako je bila sagraena? Najstarija crkva u Rimu je crkva sv. Spasitelja, kasnije preimenovana u sv Ivana Krstitelja, a danas poznata kao San Giovani in Laterano. 313. godine Konstantin je poklonio Lateransku palau crkvi. Crkva je graena u opus cementicumu, a po vrsti je peterobrodna longitudinalna bazilika s transeptom, apsidom i troj im ulaznim vratima. 315. godine sagraena je krstionica. 17. Koliko je crkava za K onstantina podignuto u Istambulu i koje su to?HAGIA SOPHIA Nalazi se uz palau i dovrena je 360. godine. Po tipu je centralna baz ilika s duplim brodovima i galerijama. Ispred crkve se nalazio atrij i vjerojatn o propileion. CRKVA sv. APOSTOLA Opis nam prenosi sv. Euzebije. Bila je krinog tl ocrta i koninog krova ispod kojeg je leao Konstantinov sarkofag okruen kenotafima a postola. Bio je to Konstantinov mauzolej. Konstantin je preuzeo ulogu 13 apostol a. No, 356/7 su donesene relikvije apostola, a Konstantin je premjeten u odvojeni mauzolej. HAGIA AIRENA Po Krautheimeru sagraena tek za Justinijana! 18. to je to dvojna crkva i koja je najstarija? Basilicae geminatae Po Dyggveu je dvojna bazi lika spoj kongregacijske crkve namijenjene slubi Bojoj i memorijalne crkve namijen jene kultu relikvija. Dvojna crkva u Aquileji. Tri graevine izgraene izmeu 313. i 3 19. godine, a gradi ih biskup Teodor. To su dvije longitudinalne prostorije spoj ene krstionicom. 326. godine u Trieru su izgraene 2 trobrodne crkve spojene trobr odnom prostorijom. 19. Opii mozaini svod crkve sv. Konstance u Rimu. Mozaik na kup oli je slabo ouvan. Kupola je podijeljena na 12 polja na kojem su prikazani brljan i i starozavjetni motivi. Svod je podijeljen na 8 polja. Na njima je prikazan muk i portret, moda Konstantin, a u drugim poljima su ptice, ljudski prikazi i figura lni ukrasi. Na hodniku oko sredita muzoleja je prikazan proces dobijanja vina, a na vrhu je Konstancin medaljon. U apsidama su mozaici druge radionice koji prika zuju Isusa koji sjedi na globusu i predaje kljueve Petru. 20. Kako i gdje su skona li sv. Kvirin i sv. Duje? O Kvirinu imamo 2 izvora: Martyrologium Hieronimianum, napisan u Aquileji Acta Sancti Donati Kvirin 4.06.303 muen. Pobjegao je iz Sisci je ali je uhvaen i odveden u Savariju gdje je pogubljen bacanjem u rijeku. Za Kon stantinove vladavine sagraena mu je bazilika u Svariji. Naziva se prvim zagrebakim biskupom jer je zagrebaka biskupija nasljedila sisaku. Dujam Krajem 3.st. postaje salonitanski biskup. Muen je 10.04.304 godine po 7naredbi prefekta Marka Aurelija Julija. Pokopan je na Manastirinama u oznaenom gr obu. Na grob mu je poloena mensa s imenom i datumom. Glava mu je odrubljena. Autori koji govore o Konstantinovu dolasku na vlast su Euzebije i Laktancije. 31 2. godine, nakon Galerijeve smrti, Konstantin prelazi Alpe i sukobljava se s Mak sencijem kod Milvijskog mosta. Pobjeuje i pobjedu tumai nadmii Boga na d poganskim boanstvima. 1. Vrijeme prije Konstantina Dijeli se na 2 faze A 1-199 B 200-313 A faza O ovoj fazi nam svjedoe samo pisani tragovi, nemamo materijalnih ostataka. D ijeli se na tri podfaze, A1 razdoblje apostola, A2 vrijeme smrti apostola i A3 p rva konsolidacija u 2. stoljeu i javljanje nauka. Prvu crkvenu povijest pie Euzebi je Konstantin iz Cezareje. B faza razdoblje irenja kranstva i jaanje crkvenih instit ucija. Tit Flavije Klement Sikst Julije Afriki Sastavlja prve kranske kronologije Ba rdesijan djeluje u Edesi (Mifa u Turskoj) i pie Knjigu o zakonima zemalja na Siri jskom jeziku. U knjizi se nalazi reenica: "gdje god ivjeli moe se ivjeti pod mesijin im zakonom". 250/251, 257/258 slijede progoni zbog loeg stanja u carstvu. Po Winc kelmanu to je pokuaj povratka izvornim vrijednostima carstva. B2 faza nakon 40 go dina mira slijede najkrvaviji progoni krana. Mjesta okupljanja prvih krana su kue-zaj ednice, normalne kue preureene za potrebe slavljenja Boga. Prva takva poznata kue p otjee iz Dura Europosa. Datira se u 232/233 godinu po grafitu na podu. Sastoji se od dvorita, prostorije za kongregaciju s povienim mjestom za sveenika, krstionice, sakristije i katukumenoi. Zidovi su ukraeni freskama s biblijskim motivima, Adam i Eva, David i Golijat, Dobri Pastir, udo na jezeru, izljeenje uztetog, Samarianka , ene na Kristovu grobu. Milanskim ediktom 313. godine, kue-zajednice ne nestaju, t o pokazuje kuazajednica u Qurqblizu u Siriji. PREZBITER voditelj lokalne vjerske zajednice. Prve crkvene opine sadre natpise i imena darovatelja s nazivom Titulus. To su Crkva sv. Ivana i Pavla u Rimu ispod koje se nalazi kua sa slikamaCrkva sv. Prudencije vjerojatno isto, graena iznad termi Crkva sv. Silvestra i Ma rtina graena iznad trnice Hrvatska U hrvatskoj imamo svjedoanstva kranske zajednice o d 3. stoljea. Prvi misionari dolaze sa bliskog istoka. U poslanici Rimljanima Pav ao spominje da je poslao Tita u Ilirik, a u poslanici Timotejcima spominje da je u dalmaciji boravio sv. Luka. Nalazi su uglavnom dobro opisanu u Nepobjedivom s uncu. Justin utemeljitelj kranske filozofije iz Efeza. Pokrenuo je kolu kranske filoz ofije i napisao je dvije Apologije koje naslovljava na Antonina Pia i Senat. Mar ko Aurelije ga 165. godine daje pogubiti. Tertulijan Latinski crkveni pisac i ap ologeta(165-225). Pie djela Poganima i Obrana ali prelazi na Montanistiko uenje. Gn ostici djeluju od sredine 2. do 4. stoljea. NA osnovu 13 kodeksa koji sadre prijev ode s grkih teksotva vjeruju da mogu postii kraljevstvo nebesko. Montanisti Sljedb a sveenika Montana iz Frigije, kojemu se oko 135. godine prikazao Duh Sveti. Zago vara potpunu askezu jer nakon velike svjetske katastrofe koja e usljediti za 1000 godina, doi e Isus. Prikljuio im se Tertulijan u 3. stoljeu. Plastika Prvi prikaz j e Dobri pastir koji se uva u vatikanskom muzeju ali je upitna njegova kranska simbo lika. Datira se oko 300te godine. Hipolit 1551 naeni ostatci statue rimskog prezb itera Hipolita s ostatcima natpisa. Vjerojatno je rije o rimskom kipu na koji je kasnije dodan natpis. U 2. i 3. stoljeu poznajemo 2 vrste artefakata. Crkvene, sl ikarije u katakombama i privatne, sarkofazi i ukrasni predmeti. Magarac i vol po crteu naenom 1850 na Palatinu, na kojem je prikazan razapet ovjek s magareom glavom i drugi koji mu se moli rairenih ruku, crte se datira oko 200. godine i slui dokaz pretpostavci da je magarac simbol Krista. Najstariji kranski sarkofag je onaj Mar ka Aurelija Prosene. Iako su prikazane poganske scene, natpis govori da je vlasn ik kranin. Datira se u 219. godinu, Prvi sarkofag s kranskim motivima je onaj naen u crkvi Sv. Marije Antique. U sredinjem dijelu je prikazan filozof koji ita i molite ljica, vjerojatno vlasnici groba. S druge strane su dobri pastir i Kristovo krten je, a na lijevoj strani su Jona i 2 ribara ispod bundevinih vitica, a pod Jonini m nogama su morska udovita. Jona je u tzv- ENDIMIONOVOJ pozi, lei naslonjen n jednu ruku. Endimionov sarkofag Endimion je bio zaljubljen u Heru pa ga je Zeus osudi o na vjeni san, motiv preuzet za Jonu. 9Sarkofag s prikazom Jone (oko 290) na poklopcu su prikazane prie o Joni i neke dr uge Biblijske prie, pria o Noi, Lazaru i Mojsije. uva se u Vatikanskom muzeju. Friz sarkofag nalazi se u muzeju Pio Cristiano. Datira se oko 300. godine. Prikazan je friz s motivima dobrog pastira i molitelja. Hrvatska arhitektura Pore sjeverno od Eufrazijane naeni su mozaici u podovima vjerojatnih kuazajednica s motivom rib e i kranskih motiva. Salona Pronaena je graevina u SZ dijelu grada, u blizini termi, uz bedeme. Uz Oratorij A nalazi se i Oratorij B. Po Marinu je Oratorij A dvoran ska crkva. 2. Konstantinovo doba. Vrlo znaajan reljef tatrarha, Dioklecijana, Max imijana, Galerija i Konstantina, nalazi se na uglu crkve sv. Marka i datira oko 300. godine. Laktancije kranski pisac, roen u Africi a umro u Galiji. U Nikomediji prelazi na kranstvo, kasnije uitelj Dioklecijanovu sinu Krispu I. Temeljito je bilj eio podatke o progonima krana Galerije 311. godine izdaje edikt o toleranciji kojim se dozvoljava obavljanje kranskih obreda. 325. godine se dogaa crkvani sabor u Nik eji(Bitinija)!!! Konstantin saziva sve biskupe, time je to prvi ekumenski koncil . Na saboru je osueno djelovanje Arija i definiran je nauk o istovjetnosti Oca i Sina. Sljedei koncili su se odrali u 381. Konstantinopol 481. Efez 787. Nikeja 381 . u Konstantinopolu, koncil saziva Teodozije, izglasano je vjerovanje koje se i danas koristi. Julijan Apostata kranski car koji prelazi na neoplatonizam i pokuava reinstalirati poganstvo. Teodozije proglaava kranstvo jedinom doputenom religijom A rhitektura U etvrtom stoljeu je zabiljaena iva graditeljska aktivnost. Tri su tipa c rkveih graevina 1. Longitudinalni 2. Oktogonalni 3. Krini. Prva crkva, Mater Ecles iarum je San Giovani in Laterano. Graena je opuscementicumom, po tipu je peterobrodna bazilika s apsidom. Pored nje je oktogonal ni baptisterij. Bazilika u Trieru, graena 310. godine koristi se kao matrica za d ruge. Konstantin u Rimu gradi crkvu muenika iznad groba sv. Petra. Ispred crkve j e dvorite s kolonadom i izvorom. U ovoj se crkvi prvi put javlja transept. Konsta ncin Mauzolej Dvojne crkve Najstarija dvojna crkva je podignuta u Aquileji u 4. stoljeu. Sastoji se od dvije longitudnalne prostorije povezane krstionicom. Sauvan i su samo temelji. Druga poznata crkva se nalazi u Trieru. Rije je o dvije trobro dne crkve povezane trobrodnom prostorijom. Dvojnu crkvu imamo i u Solinu. Kult M uenika Po tadanjoj predaji, oni koji bi umrli za vjeru odmah su odlazili u raj, za razliku od ostalih koji su morali ekati sudnji dan, i u raju su se mogli zauzeti za sve druge. Najstariji trag muenitva potjee iz Otkrivenja. Onaj koji umre za vje ru je Martyr, a njegova smrt je svjedoanstvo, Martyrai. Iz 160. godine potjee spis Martyrum Policarpi. Prvi muenici su biskup Polikarp iz Sirije biskup Ignacije iz Antiohije Polikarp je smaknut u Rimu 23.02.167. godine. U Smirni se tuje kao muen ik sredinom 2. stoljea. Ignacije je smaknut za Trajana, ad bestias. Iz petog stol jea potjee Martirologium Hieronimum, kalendar muenika. Sv. Breda asni engleski teolo g iz 8. stoljea koji pie Povijest engleske crkve i ljudi. Vrlo realan, razluuje mit od istine. Panonski muenici Glavni izvori su Hieronimov kalendar iz 5.st. i Akti sv. Doanta u Aquileji iz 12/13.st. Sv. Euzebije prvi poznati biskup u Cibalama. Muen 27.04.258. za Valerijana. Za Dioklecijana, namjesnik dolazi u Panoniu i poin je progone. 26.03.304. prezbiter Montanus i ena Maxima 06.04.304. biskup Irenej 0 9.04.304. 7 srijemskih muenika Demetrius akon u Sirmiju Fortunatus akon u Singidunu mu Donatus akon u Singidunumu Sabbatia, Agrippinus, Secundianus, Bahsilla 8.11.30 6. pogubljeno 5 radnika jer su odbili raditi poganske elemente za 11Eskulapov hram u Dioklecijanovoj palai. Baeni u rijeku u olovnim sanducima?? 04.06 .303. Muen i ubijen Kvirin. Ubijen je u Savariji tako to su ga bacili u rijeku Sib aris s kamenom oko vrata. Za Konstantina mu je sagraena bazilika u Svariji. Njego vu smrt i muenitvo je opejevao Prudencije, koji je vidio njegov grob u Savariji 40 2. godine. Krajem 5. stoljea se premjeta u katakombe sv. Sebastijana na Via Appii, a kasnije u baziliku sv. Marije preko Tibra. 25.11 U Sirmiju je muena i ubijena sv. Anastasija i sahranjena u istoimenu baziliku. Za patrijarha Genadija(5. st.) je prebaena u Konstantinopol u crkvu sv. Uskrsnua. 804. godine car Nikofor I pokl anja relikvije zadarskom biskupu Donatu, kao zalog miru Zadra i Bizanta. Donat i h pohranjuje u crkvi sv. Petra u Zadru koja se od tada zove sv. Stoija Dalmatinsk i muenici Najvie rtava je u Saloni. Na tri groblja gdje su sahranjivani kasnije nas taju crkve. Kaplju 5 muenika: Asterije, Paulijan, Antonijan, Felije, Gajan Manasti rine Dujam Marusinac Septimije i Anastazije Sv. Venancije smatralo se da je prvi Salonitanski muenik. Buli nalazi ostatke biskupske grobne mense sa slovima IVS. P utuje po Dalmaciji, osniva zajednice u Dleminiumu i Naroni. Umire izmeu 257. i 25 9. godine. Domnio je ubijen 304. godine i sahranjen na manastirinama. Naeni su os tatci menze s natpisom DOMN Prim nasljeuje Domnia. U njegovo vrijeme, crkva je pr iznata. Pripisuje mu se gradnja salonitanske katedrale. Sv. Felix biskup u Epeti onu, ubijen 304. godine. Sv. Anastazije Tkalac porijeklom iz Aquileje. Boravi u Saloni za Dioklecijana. Muen i baen u more s mlinskim kamenom oko vrata 308. godin e. Matrona Asklepija ga vadi iz mora i sahranjuje na Marusincu. Papa Ivan IV. u 7.st. prenosi njegovo tijelo, relikvijama ostalih muenika, u Rim. Pore Biskupija j e jo u 3.st. kada se prvi krani okupljaju u Maurovom oratoriju. Rimskoj kui podignut oj u blizini gradskih vrata. Legalizacijom kranstva, iri se i crkva. U nju se premj etaju tijela mueinka, pa i Maurovo. Jo su vidljivi dijelovi mozaika iz tog razdoblj a. U 5. stoljeu, na istom mjestu poinje gradnja trobrodne bazilike, bez apside. U 6. stoljeu, na temeljima bazilike, biskup Eufrazije daje podii novu graevinu Eufraz ijeva bazilika. Graena je prema bizantskom kanonu. Ima tri apside i jedan je od n ajranijih primjera troapsidalne gradnje. Bogato je dekorirana: stupovi s kapitel ima, lukovi sa tukaturama, oltarne pregrade i mozaici. Najbolje su ouvani mozaici iz srednjeg broda. Prikazuju raznetrenutke iz Kristova ivota i ivota svetaca. U polukupoli se nalazi prikaz Eufrazij a koji dri model katedrale, a do njega stoji biskup Mauro. Za Eufrazijeva biskupo vanja sagraeno je jo nekoliko graevina: SI od bazilike podignuta je memorijalna kap ela(dijelom ostali podni mozaici). Prema nekima, to je Eufrazijev mauzolej Zapad no od bazilike gradi se baptisterij. Krstionicu i baziliku povezuje atrij s nart exom. Od atrija su ouvani stupovi i kapiteli Sjeverno od krstionice se gradi troa psidalni kontignatorij, koji uz kasnije pregradnje slui kao biskupov stan. Salona Kranstvo je u Saloni prisutno od 3.st. kada su ubijeni Anastazije i Dujam. Nad gr obovima muenika se razvija kult, pogotovo na Marusincu, Manastirinama i Kapljuu. U gradu se gradi gradska bazlika i pravokutni oratorij zapadno od nje. Nad Anasta zijevim grobom na Marusincu razvija se cemeterijalni i bazilikalni kompleks. Nad grobovima Asterija i 4 muenika, podignuta je u 4. stoljeu trobrodna bazilika. Na Manastirinama, gdje je pokopan sv. Dujam, koncentrira se najvie grobova. S vremen om, grob postaje jezga velikog kompleksa s bazilikom, malim apsidalnim kapelama, podzemnim grobovima i brojnim sarkofazima. Bazilika je podignuta u 5. stoljeu al i je ve u 6. od nje ostao samo prezbiterijalni dio. Zbog velikog broja ukopa, ost atak graevine se uruio. Unutar gradskih zidina se die bazilika s krstionicom i bisk upskim dvorom. Veliku trobrodun baziliku poeo je graditi u 5.st. biskup Simforije , na ostatcima stare bazilike. Juno uz baziliku, podignuta je druga u obliku upis anog kria. Onje bazilike su sa zapadne strane spojene velikim zajednikim hodnikom koji vodi u katukumenoj, iz kojeg se ulazilo u baptisterij. Istono od novog bapti sterija, nalazio se stari s dubokom piscinom s bazenom za uranjanje. Najstariji spomenici u Dalmaciji su oratorij u Pauniku kod Bilee i Maurov oratorij u Poreu. K raj Ranokranke epohe na zapadu je pontifikat Grgura Velikog na prijelazu 6. u 7. s toljee, u Dalmaciji provala Avara i Slavena u drugoj polovici 7 stoljea, a na Isto ku Arapska osvajanja. Bitne slike: Ravena 2 golubice piju vodu, Orao-Ivan evaneli sta, mozaik u san Vitaleu, ovce i brodovi u San Apolinareu, ovce i mula u S. Apo linare Aquileja Jona baca ga riba, odmara se pod bundevom, ribe i ribari Salona Anastazijev mauzolej Starigrad golubice u crkvi Sv. Ivana 13Crkve u Milanu Sredinom 4. i u 5. stoljeu rezidencija cara, to rezultira pojaanom g raditeljskom aktivnou. Crkva sv. Lorenza Monumentalna graevina raena 380-378. Spoj o ktogonalne graevine i atrija. Crkva sv. Apostola Sagraena 382. godine i do danas u potpunosti ouvana, uz neke ranoromanike nadogradnje. Imitira kri krilima transepta . Ulazi se kroz transept. Crkva sv. Simplicijana kasno 4 stoljee, trobrodna crkva . Jeruzalem Crkva sv. Groba Daje ju podii Konstanitin na Golgoti, a podignuta je na Afroditinu hramu. Gradi je biskup Makorsije po Zenobijevom nacrtu. Kombinacij a je mauzoleja oko Kristova groba, oktogonalna graevina, atrija s portikom i trob rodne bazilike s apsidom. Crkva sv. Uznesenja na Maslinskoj gori Crkva sv. Roenja Isusova u Betlehemu peterobrodna bazilika s atrijem i kolonadom. Na zavretku se nalazi trijumfalni luk ispod kojeg se preko tri stepenice ulazi u oktogon. Crkva sv. Ukazanja u Hebronu Sirija Crkva Fafertin u Sebel Simanu graena sredinom 3. s toljea specifinom Sirijskom gradjom velikim kamenim blokovima. Mozaici 4. stoljea S anta Maria Magiore Na trijumfalnom luku scene iz dvorskog ivota. Na brodovima su scene iz starog zavjeta; Mojsije, Abraham, Jakob, Joua. Nakon 313. raste broj crk ava i mozaika Sveta Konstanca Na svodu su prikazane razne vrste prica, vegetabil ni motivi i predmeti iz svakodnevne upotrebe. Uz vegetabilne tu su i prikazi iz svakodnevnog ivota; seljak koji obrauje polje... Bazilika sv. Petra Mozaik sv. Pav la. Mozaik s anelo koji je prenesen u drugu crkvu Aquilea Bazilika di Popou ouvan dio mozaika iz prezbiterija. Prikaz Jone, raznih riba, ribara, ovna i pijetla s kornjaom. Sv. Pudenziana u Rimu Sagraena je na ostatcima rimskih termi. Za barokamozaik je uglavnom nastradao ali ouvan sredinji dio. Prikazan je Krist koji stoji meu apostolima i dri knjigu u koju pie Boe sauvaj ovu crkvu. Iznad Petra i Pavla su d vije ene koje im stavljaju vijence na glavu, to je znak muenitva. Crkva sv. Akvilina u Milanu Prikaz Krista obuenog u bijelo u ulozi uitelja. Sastoji se od 2 dijela, donji sa stupovima koji odjeljuju figure i gornji na kojem su patrijarsi s imeni ma i glave apostola i muenika. Crkve San Giovani in Laterano Najstarija rimska cr kva. Pred apsidom je oltar, srednji brod je vii i nosi otvorenu krovnu konstrukci ju. Crkva je longitudinalna s transeptom, ima 5 brodova. Ima troja vrata. 315. g odine je izgraena i krstionica. Na Via Labinii Konstantin gradi crkvu i mauzolej za svoju majku Helenu. Tipoloki je to trobrodna bazilika s ophodom(umgangskirche) . Danas se zove Sv. Marzelino i Pietro. Pokraj katakombi su bazilike S. Lorenzo foci la muro, S. Sebastian, S. Agneza. Sv. Agneza slabo ouvana crkva. Uz nju se n alazio Konstancin mauzolej, kao i za ostale lanove obitelji. Mauzolej je povezan s bazilikom hodnikom. Sam mauzolej je centralna graevina s kupolom koja lei na 12 stupova. Okolo krui hodnik s niama za sarkofage uz 2 oltarne nie. Na Konstancinom p orfirnom sarkofagu nema kranskih scena. Prikazane su akantove volute, eroti, flora lna dekoracija i dionizijske scene. Sarkofazi 4. stoljea U treem stoljeu se sarkofa zi rade u obliku kade. Od etvrotog stoljea na sarkofazima istih radionica imamo kran ske i poganske motive. U etvrtom stoljeu se javljaju i prikazi u dva reda, a sredi nom stoljea se poinju odvajati stupovima. U treem stoljeu su popularne scene iz Star og zavjete, Jona, dok se u etvrtom vie javljaju novozavjetne. Najstariji dogmatski sarkofag potjee iz radionice koja je izradila Konstantinov slavoluk. Friz se nal azi u dva reda. Gornji red Starozavjetne scene Adam i Eva, medaljon sa slikama p okojnika, Kana, Lazarovo oivljenje, umnoavanje kruha Donji red Knjiga o Danijelu, Danijel u Jami, udo sa izvorom, Petrovo uhienje. Rijedak primjer scena iz Petrova i vota. Isus je prikazan bez brade. Prikazuje se s bradom tek u 4. stoljeu. Postoje i paralelni prikazi, a tada brada oznauje muenika i kralja nebeskog, dok je kao b ezbradi udotvorac. Sarkofag Junija Basa Bio je prefekt, umro 357-361. godine. Pri kaz je dvoredni, odvojen stupovima. Gornji red 15Isus na prijestolju a pored njega Petar i Pavao, najraniji prikaz theofanije, pr ikaz Isusovih muka,Poncije Pilat, uhienje sv Petra, Isusov ulazak u Jeruzalem, Jo b. Na bonim stranama su prikazani eroti u berbi groa i uhienje sv. Pavla. Sarkofag i z Arlesa Najljepi prikaz bradatog Isusa. Nalazi se izmeu 2 stupa, a prikazana su i 2 apostola. Milanski sarkofag Prikaz gradskih vrata ipod kojih je Isus. Ovaj ti p sarkofaga se naziva sarkofag s gradskim vratima. Ukraen je sa svih strana. Na d uljim stranam su prikazani Isus kako propovjeda i Isus meu muenicima, a na bokovim a su Ilijno uznesenje i Kristova proroanstva. Konstantinova vladavina Konstantin je bio vrlo uspjean vlada. Vladao je od 306. do 337. godine. Ostavlja 3 sina, Kon stantina II, Konstansa i Konstancija. Konstantin II vlada Britanijom, Galijom i Hispanijom, Konstans ostalim zapadnim provincijama, a Konstancije Istokom. Konst antin II ratuje protiv brata 340. godine kod Aquileje, gdje ga pobjeuje. Konstans a ubija Magencije u Rimu, a Konstantin drugi se bori s njim kod Murse 351. godin e i konanu pobjednu dobija kod Lyona 353. godine. Konstancije II poziva Flavija J ulijana za suvladara, koji brzo stie popularnost. Nakon Konstancijeve smrti 362. u Nikomediji, postaje car i pokuava vratiti pogansku tradiciju. Prelazi na Neopla tonizam i proglaava se pontifexom max. Amicijan Marcelin pogrdno pie o Julijanu. V ojska bira Jovijana za cara ali ovaj odbija nastaviti rat protiv Perzije koji je zapoeo Julijan, vraa se u Konstantinopol gdje ubrzo umire. Time zavrava Konstantin ova loza. 364. godine vojska za cara bira Valentinijana I, roenog CIBALIANINA! Na istono prijestolje postavlja brata Valensa. Bore se i ignoriraju aristokraciju. V alentinijan umire 375 od moanog udara, a nasljeuje ga sin Gracijan koji biva ubijen 384. godine. Valens vlada Istokom do 378. kada biva ubijen. Gracijan za ivota po ziva Flavija Teodozija za suvladara. Vrllo sposoban, ratuje s Gotima, sklapa mir i dozvoljava im naseljavanje s rimske strane Dunava. Vladao je do 395. godine. 380. godine proglaava kranstvo jedinom dozvoljenom vjerom. 381. godine se odvija Ko nstantinopolski koncil na kojem se definitivno odbacuje arijanstvo i prihvaa Nike jsko vjerovanje. Poinje odvajanje klera od puka. 484. godine dolazi do izme, odvaj a se skupina biskupa koja ne priznaje ovlasti pape. 390. godine doprema obelisk iz egipta koji je trebao biti postavljen na hipodromu u Konstantinopolu. Ouvala s e samo baza. Na dva natpisa, na grkom i latinskom, pie da je stup naruio Teodozije za prefekta Prokula, ije ime je izbrisano. Na bazi su prikazani Teodozije sa Arka dijem i Honorijem kakoprihvaaju poklone od barbara. Okrueni su tjelesnom straom, a prikazana je i publika na hipodromu. Riznice i blaga Srebrna kutija Sekunda i Projekte Kutija se datir a379/382. godine i prikazuje mledence, Veneru u koljci, tritona i amore, maldenk u koja ulazi u muevu kuu i natpis, Neka S. i P. ive u Kristu, a na prednjoj strani je mlada koja se elja i sluavke koje joj pomau. Mildenhall Blago od 34. komada srebr nih posuda. Najljepi komad je srebrna plitica s tri sredinja prstena u kojima su p rikazani satiri, muze, tritoni i nereide a u sredini je navodno Ocean. Zanimljiv je i tanjur u ijem je sreditu mukarac s kacigom, a na obodu su prikazi ivotinja. Bl ago je izraeno u Italiji ili Galiji. Walter Newton blago niz luksuznih posuda od srebra koje se datiraju oko350. godine, znaajne zbog toga jer su nasjtarije pronae ne posude za euharistiju! Madridska srebrna plata Izraena je u Solunu ali je naena u panjolskoj i datira se oko 388. godine. Prikaz je u dva polja. U gorjnem je Te odozije sa 2 augusta, Honorijem i Valentinijanom II i dva genija, okruen tjelesno m straom. U doljnjem polju je personifikacija zemlje, prikaz Italije kao zemlje b lagostanja. Javlja se i nova dvorska umjetnost koja potjee sa Istoka, bez grko-rim skih utjecaja. Primjeri su statue Arkadija, pronaena u Istambulu i prikazuje mlad og ovjeka s dijademom od dva reda perli i statua Valentinijana II naena u Afrodizi jonu, koja prikazuje mladia s istovjetnim dijademom i TRABEOM, oznakom konzulske a sti koja se vee ispod pazuha, a kopa na ramenu. Primjer sa Zapada je statua konzul a naena u Rimu. Za Teodozija je vjerojatno sagraena crkva S Paoli fiori de la Mura . Dvojne bazilike u Hrvatskoj: Salona, Pula, Parentium, Nezakcij, Srima Mozaici: Ravena Mauzolej Galla Placide Golubice piju vodu ispod prozora Sveti Ivan i Sve ti Pavao Krist i Sv. Lovro s rotiljem San Vitale Prikazi Justinijana, Maksimina, Teodore i carske pratnje, Krist Pantokrat s Mihaelom i Gabrielom San Apolinare N uovo Prikazi Apostola, proroka i muenika na brodovima, kasnije Arijanski likovi z amijenjeni, luka Classe, Krist Kralj s etiri Arkanela, Krist Zakonodavac s Marijom 17San Apolinare in Classe U apsidi prikaz Krista i 12 ovaca, Mojsije i Ilija, Kri, Ruke Bazilika Popou u Aquileji Podni mozaici na kojima je prikazana pria o Joni, Dobri pastir Santa Maria Magiore u Rimu Na trijumfalnom luku prikaz scena iz dvo rskog ivota, na brodu prikazi iz Starog Zavjeta Sveta Konstanca Prikazi pastoraln ih scena, biljnimotivi, razne vrste ptica, Konstancin medaljon i Konstantinov me daljon, dobijanje vina Sveta Pudenziana Prikaz Krista meu apostolima koji dri knji gu, iznad Petra i Pavla Dvije ene koje im stavljaju vijence na glavu