Egejska Arheologija skripta
-
Upload
dorisbugar -
Category
Documents
-
view
214 -
download
20
description
Transcript of Egejska Arheologija skripta
Egejska arheologija
Obuhvaća 3 egejske civilizacije:
1. Kikladska civilizacija
- obuhvaća prostor Kikladskih otoka
- rano brončano doba
- 3000. – 2000. g. BC
2. Minojska civilizacija
- prostor Krete, ali širi se i na Kikladske otoke
- srednje brončano doba
- 2000. – 1450. g. BC
3. Mikenska civilizacija
- područje Atike, Beotije, Peloponeza, širi se na područja kikladske i minojske kulture
- kasna bronca
- 1600. – 1200. g. BC
Mit o nastanku imena Egejskog mora:
Atenom je u to doba vladao kralj Egej. Kralj Minos zaposlio je Dedala da izgradi labirint u kojem je
čuvao svoga sina, Minotaura, polubika, polučovjeka. Atena je svakih 7 godina morala slati sedam
mladića i sedam djevojaka kao žrtvu. Kralj Egej šalje Tezeja da ubije Minotaura. Tezeju je to pošlo
za rukom zahvaljujući Arijadne, koja mu je dala mač i klupko. Bježeći sa Krete, nesretan zbog
izgubljene ljubavi, Tezej je zaboravio da se u znak pobjede mora vratiti sa bijelim jedrima, te se
umjesto vratio sa podignutim crnim jedrima. Otac mu je pomislio da je Tezej mrtav te se bacio u
more koje je po njemu dobilo ime Egejsko.
Istraživači ovih kultura:
1. Heinrich Schliemann:
- na brdu Hesarlik otkrio je Troju
- 1874. kopa u Mikeni (Peloponez), želi pronaći Agamemnonovu palaču i grobove kraljevske
obitelji
- kopa oko Lavljih vrata
- otkriva grobni krug A, te otkriva 6 grobnica i mnogo zlata, između ostalog i pogrebnu masku
- naziva je Agamemnonovom maskom, što je netočno grobnice se datiraju oko 1600. BC, a
maska oko 1100. BC
- Atrejeva riznica – zapravo je grobnica
- kopa lokalitet Orhomen u Beotiji – pronalazi ''Minojevu riznicu''
- kopa Tirint
- smatra se ocem egejske arheologije
- pokrao sve što je mogao
- na Kreti pronašao grad Knos, ali nisu mu dozvolili iskopavanje
2. Arthur Evans
- bio kustos u Ashmoleanu
- na otkup je dobio pečat sa znakovima pisma i otkrio da su sa Krete
- htio kopati Knos, no morao je otkupiti cijelo brdo
- 1899. Kreta se oslobodila turske vlasti Evans otkupljuje cijelo brdo i 23. 3. 1900. počinje
iskopavanja sa željom da dokaže pismenost Krete
- tablice s linearom B su se sačuvale u požaru
- izradio kronologiju ''kretske'' civilizacije
- Evans umire 1941., do smrti je skrivao tablice, no nije ih dešifrirao
3. Michael Ventris
- 1952. dešifrirao linear B pismo s tablica koje potječu iz 1450. BC
- tvrdio da iza pisma leži grčki jezik, no nitko mu nije vjerovao jer se smatralo da je grčki jezik
došao kasnije
- mislilo se da je grčki alfabet prvo pismo koje su Grci poznavali
4. Carl Blegen
- vrši iskopavanja u Phylu
- pronašao 1000 tablica s linearom B
- potvrdio teoriju o grčkom jeziku
5. Christos Tsountas
- otkrio Kikladsku civilizaciju
- kopao Dmini i Sesklo
- otkopao Vapheio tolos grobnicu
- među važnim arheolozima još se javljaju Harriet Boyd i Richard Seager
Prvi stanovnici Egide
- prvi stanovnici iz razdoblja paleolitika, ali samo na kopnu
- tu teoriju u novije vrijeme opovrgava nalaz paleolitičkog inventara s otoka Gabdosa
- donji paleolitik (200 000 – 55 000 BC) najstariji nalazi s poluotoka Halkidika iz pećine
Petralona, lubanja Homo sapiensa
- srednji paleolitik (55 000 – 30/25 000 BC) nalazi sa srednjeg Peloponeza i Halkidika
- gornji paleolitik (25 000 – 10 000 BC) pećina Franchti (Argolida), pronađen opsidijan s
Melosa
- mezolitik (10 000 – 7 000 BC) 12 loaliteta
- neolitik porast populacije i lokaliteta, dolazi do naseljavanja otoka
- paleogeografija znanost koja proučava promjene u zemljopisinim obilježjima nekog
područja u pradavnim vremenima
- razina mora bila je niža, neki otoci su bili spojeni s kopnom (npr. Eubeja, Tasos), a neki su bili
spojeni u jedan otok (npr. Veliki Faros)
Prirodni resursi
- Grčka je uglavnom planinska zemlja s vrlo malo obradivih površina, ali ima vrlo pogodne
aluvijalne nizine
- velika morska prostranstva omogućuju razmjenu i trgovinu na velikim udaljenostima
- bogata kamenjem vulkanskog podrijetla
- poznavali glinu, ali artefakti najčešće od kamena
- poznati rudnici kamenja: Melos (opsidijan), Kreta (alabaster), Paros, Atika i Naksos (bijeli
mramor)
- malo izvora metala
- Laurionski kompleks rudnika (olovo i srebro), rudnici na otoku Sifnosu (srebro i olovo),
otok Kytnos (bakar)
- uvoze metal sa Levanta, Cipra...
- Thermopile (vruća vrata) – sumporni izvori
- najraniji dokazi o lovljenju ribe i tune pećina Franchti
- u razdoblju neolitika javlja se sedentizam, poljodjelstvo i keramika
- najstarija neolitička zemljoradnička naselja Tesalija (Sesklo i Dmini) i Knos na Kreti
- na ostalim područjima nema toliko nalaza, što ne znači da ih nije bilo
- porijeklo novih kolonista iz Anatolije ili rezultat lokalne ekspanzije ranije neolitičke
populacije?
- domesticirali ovcu, kozu, maslinu, lozu
- kuće od prepletenog šiblja, kućnog ljepa i čerpića
Trgovina
- iz Cipra bakar (ingoti), iz Levanta srebro i zlato
- Korzika, Iberski poluotok i Cornwall – kositar (kojeg nema u Grčkoj)
- lapis lazuli – Afganistan
- alabaster i kamene vaze iz Egipta
- slonovača
- jantar iz Baltika (ali tek od kasne bronce)
- izvoze znanje (umjetnici), vino, maslinovo ulje, parfumirana ulja, tekstil (znamo iz lineara
B) i keramiku kamares stila (na kolu 'n shit)
Kronologija
- relativna i apsolutna
- relativna postavljena u relaciji na nešto drugo
- relativnu kronologiju za Kretu postavio Arthur Evans 1906. prema stratigrafiji Knosa,
keramici i importima iz Egipta:
1. rano brončano doba = staro kraljevstvo u Egiptu
2. srednje brončano doba = srednje kraljevstvo
3. kasno brončano doba = kasno kraljevstvo
- Manethos egipatski svećenik koji je zapisao sukcesiju faraona i vaćne događaje iz njihove
vladavine, što je kasnije omogućilo stvaranje apsolutne kronologije
- Aberg Niels napravio kronologiju minojske kulture prema arhitektonskim fazama palača:
razdoblje prije palača, razdoblje starih palača, razdoblje novih palača, razdoblje posljednje
palače, razdoblje poslije palača
- na temelju minojske civilizacije postavljena je kronologija za grčko kopno
- kronologija kikladske civilizacije postavljena je posljednja
Kikladska civilizacija
- Kikladi otočje u središtu Egejskog mora, ime dobilo prema riječi Kiklos (krug) jer su prema
predaji otoci bili smješteni u krugu oko otoka Delosa (panhelensko svetište posvećeno
Apolonu)
- danas Delos više nije središte tog kruga, ali u antici je bio jer su u Kiklade bili ubrajani još
neki otoci
- ima oko 30 otoka, a najveći su Naxos i Andros
- u doba paleolitika razina mora je nešto niža, neki otoci su bili spojeni ili s u bili bliže kopnu –
u neolitiku raste razina mora
- npr. otoci Paros i Antiparos bili su spojeni i u doba neolitika, razdvojili se tek u ranom
brončanom dobu
- Cyprian Broodbank – An Island Archaeology of Early Cyclades
- Kalimah prvi spominje Kiklade u klasično doba
- kolonizacija Kiklada još nije definitivno utvrđena
- povodi kolonizacije prema Broodbanku:
1. eksploatacija prirodnih resursa problematično, zašto otoci s resursima nisu prvi
naseljeni?
2. ribički pothvati neuvjerljivo, Kiklađani se ne oslanjaju toliko na ribu u prehrani
3. sezonski transfer stoke radi ispaše nema arheološke potvrde
- tri moguća smjera kolonizacije:
1. iz Male Azije
2. sa grčkog kopna
3. sa Krete
- nijedan otok nije udaljen od drugog otoka ili kopna više od 25 km pogodno za
kolonizaciju
- kolonizirani 3000-2000 godina poslije Krete
- većina otoka naseljena tek u brončano doba
- neolitički lokaliteti: Naxos (Grotta i Zas), Thera (Akrotiri), Amorgos (Minoa), Kea (Kephala),
Saliagos
- otok Naxos prvi koloniziran pećina Zas, najviši vrh otoka
Saliagos kultura
- otok Saliagos između Parosa i Antiparosa, drugi koloniziran
- dio naselja je potopljen, a ostatak je očuvan i kopao ga je Colin Renfrew
- neolitička kultura – 4300 – 3700 g. BC, kasnije pronađena i na drugim otocima
- debela dama iz Saliagosa tipična neolitička figurica, fragmentirana
- keramika nalikuje anatolijskoj, potpuno je drugačija od kretske
Kefala kultura
- otok Keos
- 3300 – 3200 BC, neolitičko naselje i nekropola
- najstarije građene grobnice u Egeji (inače su nekropole u neolitiku bile rupe u zemlji)
- ozidane grobnice pokrivene kamenom pločom, kosturni zgrčenci
- kratkotrajno naselje, svega 50-ak stanovnika
- kraj neolitika ostaci tignja, posude za taljenje metala
Prirodni resursi
- prvi metalni predmeti bili su od olova spojnice za posude, figurice, modeli brodova
- izvori ruda: Siphnos (olovo i srebro), Kythnos (bakar, najraniji dokazi taljenja bakra), Laurion
- Siphnos – splet rudnika Ayos Sostis eksploatiranih u antici, ali i u prapovijesti (okna su danas
ispod razine mora)
- Naxos i Pharos mramor, antički kamenolomi, Pharos je najveći rudnik mramora
- otoci su bili dosta siromašni, morali su nasipati zemju i raditi terase za obradu i
poljoprivredu
- da bi preživjeli na tim malim otocima plovidba je bila krucijalna (razmjena dobara, hrana,
razmnožavanje...) i pokušavala se održati i tijekom godine
- 2 tipa plovila mali kanu (4-6 m) i duge brodice (15-20m)
- papirela (prema papirusu od kojeg su se izrađivali) rekonstrukcija za eksperimentalnu
plovidnbu od Atike do Melosa, zadnji čovjek koji ih je znao izrađivati umro je i nije prenio
znanje
- s brončanim dobom dolazi do stvaranja viškova za razmjenu
- mediteranska trijada pšenica, maslina, loza – na ovome se bazira trgovina
- naselja početkom brončanog doba mala, egalitarna
- vidljiva hijerarhija u grobnicama – neki ukopi imaju bogatije priloge
- more je bilo plovno od travnja do listopada
- ''potonuće Kikladije'' teorija koja tvrdi da je čitavo ovo područje bio jedan veliki otok koji
se podizanjem razine mora raspao na više manjih otoka
- Christos Tsountas prvi je kopao Kiklade i razvio pojam ''Kikladska civilizacija''
- polemika jesu li Kikladi bili zbir kultura ili civilizacija
Prema Colinu Renfrewu civilizacija mora imati:
1. urbane strukture s velikom koncentracijom populacije
2. monumentalne građevine
3. pismo
- kikladska civilizacija ima svega jedan malo veći grad, nema monumentalne gradnje ni pisma,
čitava je civilizacija poznata iz grobova
- jako je malo naselja istraženo, brojne su grobnice opljačkane zbog čega se strahuje od
poremećenja stratigrafije, često grobovi nisu ni temeljito istraženi
- nisu sva naselja trajala kroz cijelo brončano doba samo Phylakopi na Melosu i Ayia Irini
na Kei traju duže vrijeme (oko 1000 god.)
Podjela na kulturne grupe prema Renfrewu:
a) Grotta-Pelos grupa EC I, 3000. – 2700. BC
b) Kampos grupa prijelaz EC I na EC II, 2800. – 2700. BC
c) Keros-Syros EC II, 2700. – 2400. BC
d) Phylakopi I EC III, 2300. – 2000. BC
Naselja
Grotta – Pelos
- nastambe nisu pronađene (građene od lako uništivog materijala)
- samo Pelos, no nema arhitekture
- nastambe od šiblja obložene blatom
- najveće groblje svega 30 ukopa
Kampos grupa
- Abdheli kuća sa dva kraja u obliku slova L
- Furion ostaci dviju kuća i prolaz između njih
- kuće male, izolirane, sa jednom prostorijom
Keros – Syros
- prva kompleksnija naselja s urbanom strukturom i fortifikacijom
- aglomerat kuća na brdima uz obalu mora
- fortifikacije se grade na onoj strani brda koja nije strma
- prvo i najveće naselje je Kastri na otoku Syrosu (1899. kopa Tsountas)
- nekropola Chalandriani – najveća nekropola, oko 600 ukopa
- nabolje sačuvan bedem – visok 1,3 m i debeo 1,3 – 1,8 m – sačuvano i 6 bastiona
- nema tragova ognjišta
- krovovi od šiblja
- ovo se smatra zlatnim razdobljem kikladske arhitekture
Phylakopi I
- plan naselja slabo poznat
- kuće male i pravokutne
- nema fortifikacija
Pogrebni običaji
- ukopi rjeđi unutar otoka
- plitke grobnice bez posebne orijentacije
- najveće groblje Chalandriani – inhumacija
Grotta – Pelos
- grobne ciste (rake)
- stjenke opločene kamenom, pokrivene kamenom pločom, potom još nasut sloj šljunka
- duge oko 1 m – hocker
- ponekad prisutna dva nivoa grobnice
- najznačajnije groblje je Aji Anargiri – na padini brda
Keros – Syros
- tzv. nadsvođene grobnice
- svod se gradio nakon što bi pokojnik bio postavljen unutra,potom bi se ulaz zablokirao
kamenjem
- također i grobne ciste
Phylakopi I
- po prvi put se javljaju grobne komore (potpuno usječene u stijenu, obično u vapnencu) do
kojih je vodio dromos (hodnik)
- grobnice često pljačkane
- inhumacija, desni ili lijevi bok, kamen ispod glave
- pri ukopu svezani konopom, što objašnjava jako zgrčeni položaj
- neki su se grobovi višestruko koristili
- prilozi: mramorne posude i figurine, nakit od kamenja i školjki ispred lica pokojnika
Mramorne posude
Faza Grotta – Pelos
1. kandila
- nalikuje kadilu, ne zna se prava svrha
- ima cilindričnu ili koničnu nogu i vrat istog oblika
- pretpostavlja se da su visile – imale su 4 drškice s rupicama
- dubile su se iz mramornog bloka, bile su vrlo teške i nezgrapne
- vjerojatno su se ugrubo oblikovale u kamenolomu pa se dorađivale u radionicama
- ugl.nađene u grobnicama (pogrebna svrha?)
2. pehar
- probušene rebraste drške karakteristične samo za ovo razdoblje
- ukrašeni urezivanjem, ukras imitira figurine tipa plastiras s naglašenim ženskim atributima ili
prikazuje stilizirano lice
- uglavnom u grobovima
- dosta teški, vjerojatno služili za ispijanje tekućine
3. zdjela s rebrastim drškama
- drške su paralelne i jedna pored druge
- pronađeni su tragovi pigmenta
- također u grobovima
- ritualno bojanje ili tetoviranje pokojnika? koristi se cinabarit, nađena su i sječiva od
opsidijana koja su se mogla koristiti za tetoviranje
4. palete
- pravokutne, plosnate, visile, nađeni tragovi boja (crvena i plava)
- u jednom grobu nađena figurina i paleta pa se pretpostavilo da su u izravnoj vezi (kolijevke
za figurine, simbolika ponovnog rađanja), nađeni tragovi mrvljenja pigmenata
Faza Keros – Syros
- mnogo različitih oblika, iz Grotta – Pelosa nastavlja se samo paleta, ostalo nestaje
- zdjele potpuno bez drške ili sa malim izbočinama
- dobivaju izljev u obliku ptičjeg kljuna i nogu
- slavna figurina držača pehara (The Cupbearer), jedinstvena
- piksida (posuda s poklopcem) u obliku špulice; ima rupice na poklopcu, postoji i sferična
piksida, neki poklopci su u obliku životinja ili krova kuće
- posuda u obliku prstena
- poslužavnik plitak, po sredini ima red malih ptičica
Faza Philakopi I
- nema mramornih posuda
- naglo nazadovanje
Keramika
Grotta – Pelos faza
- rađena rukom – posude debele i neproporcionalne
- keramičke pikside tunelaste drške, ukrašene urezivanjem linearnih motiva
- vaza s visokim izljevom tijelo podsjeća na ježa, rebraste drške, ukrasi urezivanjem, motiv
riblje kosti
Faza Kampos
- piriformna boca prvi oblik namjenjen isključivo za tekućinu
- Kampos tava nije povezana s pripremom hrane, nijedna nema tragove gorenja, svrha
nepoznata; spiralni i linearni ukrasi, horror vacui, nakošeni rubovi
Faza Keros – Syros
- keramika s koničnom nogom
- posuda za umak oslikavane, rađene na grčkom kopnu (EH II), dokaz trgovine između
kopna i Kiklada u periodu EC II
- piksida
- tava drške u obliku roščića, ukras je simetričniji i bogatiji, uspravni rubovi, nijedna nema
tragove gorenja, prikaz broda i pubisa na najslavnijoj (plodnost i plovidba)
- zoomorfne figurice
Faza Phylakopi I
- kernos ritualna posuda, osnovna posuda oko koje je krug manjih recipijenata, iz jednog
komada gline
- posude u obliku patki
Figurine
- prva je otkrivena na otoku Amorksu 1891., nazvana ''odbojnom, ružnom glavom''
- s vremenom figurine postaju inspiracija za umjetnosti Picasso, kubizam, Modigliani
- najveći broj potječe s otoka Kerosa mogući religiozni centar, malo grobova i većina
figurina potječe iz ostava
- razlika neolitičkih i kikladskih figurina: neolitičke su bujnije, naglašenih ženskih atributa,
ugl. od gline; kikladske su vitkije, stiliziranije i uglavnom od mramora
- rane kikladske figure su vrlo stilizirane i izrađuju se od kamenih oblutaka
Grotta – Pelos
- EC I, 3300. – 2700. BC
- figure tipa lopata (ašov)
- figure violinskog tipa, prikazi ženskog pubisa, ponekad reljefne grudi
- Plastiras tip karakterističan za Grotta – Pelos fazu, jedini tip figurina koji većinom
predstavlja muškarce
- veoma izdužen vrat, rupe za oči od opsidijana, pomalo čudan izraz lica, ruke im se dodiruju
samo prstima (ostali tipovi cijelim rukama)
- noge su razdvojene, kod prikaza žena pretjerano su naglašeni bokovi
Kampos
- EC I / II, 2800. – 2700. BC
- tip Lauros nema ruke, već trokutaste batrljke, lice nije naznačeno
Keros – Syros
- Renfrew ih nazvao kanonskim
- glava nagnuta narag, noge spojene, ruke prekrižene
- ženski atributi (reljefne grudi, naglašeni bokovi)
- izdužene glave, naglašen nos, pubis naglašen urezivanjem
- stopala nagnuta prema naprijed (nisu mogle stajati samostalno)
- oko 1500 primjeraka, 4 podtipa:
1. tip Kapsala izdužena figurina, karakteristična veoma obla i uska ramena, oblije konture
2. tip Spedos zdepaste noge savijene u koljenima, stražnjica isturena, na Spedosu pronađena
najveća dosad poznata figura
3. tip Dokathismata najplosnatija, najtanja, najstiliziranija, oblik glave više trokutast, široka i
špicasta ramena
4. tip Chalandriani identičan gornji dio tijela kao i tip Dokathismata, ali noge su neprirodno
kratke
- oko 1000 figurina koje ne možemo razvrstati niti u jednu od ovih skupina
- skupine figurina koje se grle
- najpoznatiji primjerak muške figurine Keros – Syros kulture (špicasti pišo)
- neke figurine pokazuju lovce ili ratnike (remen ili tobolac za oružje)
- figure muža i žene zajedno u grobu
- dvije figure koje drže treću, svirači frule, harfe ili lire, držač pehara, mislioci
- figura koja stoji na glavi veće (akrobati ili bogovi), majka s djetetom
Phylakopi I
- EC III, 2300. – 2200. BC
- povratak na schematične oblike, degradacija stila
Tehnologije izrade
- figure ugl. od kamena i mramora
- s napretkom brončanog doba razvijaju se i brončani alati (u početku samo kameni)
- kamen smirak (s Naksosa) korišten za poliranje
- figure su bile bojane, crteži po licu (moguće da figura odražava izgled pokojnika)
- crte ispod očiju (mogući odraz obreda laceracije u kojem se oštrim predmetom režu obrazi
ispod očiju, krv koja teče simbolizira suze)
Ideologija figurina
- ne zna se puno
- arheološki kontekst nije dobro proučen (pljačkaši)
- često su nađene u grobnicama, ali to ne mora značiti da predstavljaju pokojnika jer ponekad
imamo više figura na jedan grob
- možda odražavaju zanimanje pokojnika
- dar nekom zagrobnom božanstvu
- konkubine ili boginje (pošto su ugl. ženske figurine)
Minojska civilizacija
Povijesni pregled Krete
- prva prava civilizacija u Europi 2000. – 1450. BC
- ime civilizaciji dao Sir Arthur Evans (1900. kopao na Kreti)
- otok Kreta na istoj je udaljenosti od grčkog kopna, Male Azije i Afrike, te je ujedno najveći
grčki i mediteranski otok
- s jedne strane okružuje ga Egejsko, a s druge Libijsko more
- 3 planinska lanca: Bijela planina (najviši vrh Siloritis), Ida i Dikta
- dominiraju vapnenačke stijene
- klanac Samaria u njemu živi endemska vrsta koze kri-kri koja je bila čest motiv u
minojskoj umjetnosti
- otok je pogodan za poljoprivedu i uzgoj životinja u doba bronce uzgajali su ovce, koze i
goveda (prikazi na pečatima i vazama – agrimi)
- unutar planina nalaze se plodni platoi Lasiti (najveći plato unutar planine Dikta) i Nida na
Idi (pećina u kojoj se rodio Zeus)
- život na Kreti počinje u neolitiku Knos je najstarije naselje sa 6 m neolitičkog sloja
- kolonije: Kastri na otoku Kiteri, Akrotiri na Kreti, Phylakopi na Melosu, Ajaj Irini na Keosu
- oko 1900. se počinju graditi prve palače
- ideologija rata ne postoji, doba matrijahata (zmijska božica)
- Linear A pismo i kretsko hijeroglifsko pismo
- jaka seizmička aktivnost na Kreti, često obnavljanje kuća i palača
- razdoblje starih palača 1900. – 1700. BC
- razdoblje novih palača 1700. – 1450. BC
- stare palače:
a) Knos
b) Fest
c) Malia
d) Zakro
- nakon što su uništene obnavljaju se u istom stilu, nema novih kulturnih elemenata iz
toga zaključujemo da ih nisu uništili ljudi nego elementarne nepogode
- sve četiri palače su u potpunosti obnovljene i uz njih se grade četiri nove: Gurnia, Komos,
Petras, Galatas
a) Gurnia
b) Komos
- oko 1628. došlo je do velike erupcije na Santoriniju, ali ona nije mogla biti uzrok uništenju
minojske civilizacije
- oko 1450. palače su sasvim srušene, javljaju se novi kulturni elementi Mikenjani
- grobovi puni oružja, veličanje muških božanstava, novo pismo Linear B, novi motivi na
freskama
- oko 1200. nestaje i mikenska civilizacija
- teorija da su Dorani uništili mikensku civilizaciju nema arheoloških dokaza, ali prvo što se
javlja nakon propasti Mikene su dorski elementi
- nastupa mračno doba
- dorski grad Gortina pronađena dorska inačica alfabeta od 18 znakova Gortinski
zakonik
- 67. BC Kreta postaje dio Rimskog Carstva
- Matala rimske grobnice koje su otkrili hipiji
- kasnije pripala Bizantu, a od 824. - 961. je arapska
- 1204. prodana Veneciji
- 1650. erupcija Santorinija
- 1913. pripojena Grčkoj
Neolitik
1. akeramički neolitik
- male kuće od šiblja i kolaca
- pokapanje ispod kuće
2. rani neolitik
- kuće od čerpića
- kameni temelji, do 2 prostorije
3. kasni neolitik
- veće kuće, prva stalna ognjišta
- rijetko identificirani grobovi inhumacija unutar naselja ili u spiljama
- debela keramika, bijela inkrustacija, ubadanje porijeklo iz Anatolije
- prve figurine od kosti i kamena
- najpoznatija figurina muškarca iz Knosa i žene koja sjedi
- Knos je najstariji neolitički lokalitet
- kasnije građevine uglavnom su uništile one neolitičke javlja se tamnopečena keramika,
inkrustacija, urezivanje, glinene figure plodnosti, ali i mramorni idoli u sjedećem položju i
prekriženih ruku (nagovještaju kikladske idole)
Glavne karakteristike prijelaza na brončano doba
- organizirana naselja – trgovi, ulice
- pažljivo konstruirane kuće s više prostorija
- pojava skupnih grobnica
- sistematska uporaba bronce i plemenitih metala
- tehnološki napredak u proizvodnji keramike, pojava prve slikane keramike
- pojava pečata i nakita od slonovače, kosti, fajanse i plemenitih metala
- obrada kamena (kamene vaze i pečati)
- razvoj trgovine s Mediteranom
- prva kolonizacija: Kitera
- zidovi obloženi kao da su ožbukani, ugrađene kamene klupe, krovovi pridržani stupovima
- najpoznatija naselja rane bronce:
1. Mirtos
- nepravilne, prizemne kuće s kamenim temeljima
- ponegdje ulazi preko krova
- uzgoj pšenice, ječma, maslina, ovaca i koza
- obrada tekstila i keramike, tragovi pečata
2. Vasiliki
- najveće ranobrončanodobno naselje, oko 200 ljudi
- tlocrt sa ''središnjim dvorištem''
- smatra se da je iz plana ovakvih dvorišta nastalo centralno dvorište i palače oko njih
- druga teorija je da je ideja došla s Bliskog istoka
3. Aya Photia
- naselje koje je imalo fortifikaciju (što je inače rijetko)
- nekropola Kikladske kolonije
4. Chamaizi – fortifikacija
Glavni načini pokapanja:
1. tolosi
- kružna kamena građevina
- minojski tolosi se smještaju u ravnicama pa su lako uočljivi, najviše ih je oko Mesare
- mikenski tolosi su u brdu, zakamuflirani i izolirani, imaju dromos
- minojski tolosi mogu imati neke popratne objekte
- korišteni su kao skupne grobnice, inhumacija
- najznačajniji je Platanos
- importi iz Egipta (pečati, skarabeji) i s Levanta (cilindrični pečati)
- 2 tolosa u Odigitriji
- Archanes Phourni znakovi pisma na pečatima, do tada se mislilo da pismo potječe iz
razdoblja palača pismo iz Archanesa najranije!!
- Lebena 2 tolosa i sklonište za pastire
2. grobnice u obliku kuće
- na sjevernoj i istočnoj Kreti
- Mochlos – najznačajniji lokalitet
- pronađene 24 takve grobnice
- nalazi zlatnog nakita
- središnja Kreta ima oba načina pokapanja
3. grobnice usječene u stijenu (ciste)
- samo jedan primjer – Ayia Photia – tipični kikladski način pokapanja
Pogrebna plastika i keramika
- keramika slikana, vrč s kljunastim izljevom i posuda za umak
- stilovi:
a) kumasa (linije)
b) vasiliki (mrljasti ukrasi)
c) prigos (bijelo na crnoj podlozi, pehar s visokom nogom, urezivanje)
- na kraju ranog brončanog doba dolazi do razaranja naselja i obnavljanja palače!
Razdoblje starih palača
- od 1900. do 1700. BC (MM Ib – MM Iib)
Karakteristike prijelaza na razdoblje starih palača:
- gradnja prvih palača
- pojava lončarskog kola
- razvoj svetišta na vrhuncima brda (peak-sanctuaries)
- upotreba pisma
- tehnološki napredak, trgovina, veća populacija potreba za centraliziranim upravnim
mjestima
- teorije o porijeklu kretskih palača:
a) teza ex oriente lux došlo s istoka trgovinom, nalaze prototipove sa središnjim dvorištem
b) teza o lokalnom razvoju iz brončanodobnih naselja sa središnjim dvorištem u sredini (Vasiliki)
problematično
- 4 palače:
1. Knos (najznačajnija)
2. Fest
3. Malia
4. Zakro
- zapadni dio otoka je planinski pa nije bio pogodan za razvoj palača i poljoprivrede
Definicija minojske palače
- političko, ekonomsko, administrativno, proizvodno, trgovačko i religijsko središte regije s
velikim kapacitetom skladištenja
- ogroman arhitektonski kompleks oko središnjeg dvorišta u smjeru S-J oko kojeg se gradi
puno malih prostorija poput labirinta
- raskošne, ukrašene freskama, crveni stupovi, bile su i radionice i svetišta
- novi način ukapanja grobnice usječene u stijenu
- larnaks glineni sanduk oko 1 m duljine, elipsoidnog ili pravokutnog oblika, pokojnici u
hockeru, poklopljeni, sanduk ukrašen slikanjem i freskama
- dominiraju svetišta na vrhu brda
- najniže svetište Petsophas, najviše Karfi na Lasitiju
- Iouktas najvažnije svetište na Kreti, vidi se iz Knosa
- Festos je jedini iznimka po pitanju svetišta njegovo svetište je u pećini Kamares
- u ovo doba javljaju se 3 nove kolonije koje su ležale na glavnim trgovačkim putevima
Akrotiri na Theri, Phylakopi na Melosu, Ayia Irini na Keosu
- razvijena 2 pisma kretsko hijeroglifsko (piktografsko) i linear A, oba su silabička (1 znak
za 1 slog), javljaju se na glinenim pločicama, votivnim predmetima i ingotima
Keramika
- kamares stil
- rađena na lončarskom kolu (prva), tanki rubovi
- bogati polikromni ukras, biljni i životinjski motivi
- svaka posuda je unikat
Razdoblje novih palača
- 1700. – 1450. BC (MM III – LM Ib)
- uništene stare palače se obnavljaju, jasno vidljivo da nema promjena u kulturi
- nema novih elemenata i stranih utjecaja vjerojatno uništene prirodnom katastrofom
- grade se četiri nove palače
1. Galatas
2. Gurmia
3. Petras
4. Komos
- osim palača grade se i druga luksuzna zdanja koja imaju sve elemente palače osim
središnjeg dvorišta minojske vile
- Aja Trijada najveća vila, pronađen velik broj linear A tablica, bila je 3 km udaljena od
palače u Festu i vjerojatno je preuzela administraciju kad Fest prestaje biti središte
- Amnison druga najveća vila, najljepše freske ljiljana na Kreti
- trgovačka središta u njima živi trgovačka elita, obično u blizini obale ili na otocima,
''gateway communities''
- Pseira trgovačko naselje, jedino minojsko naselje koje je u potpunosti otkopano, živi
samo u jednoj fazi (250 god.), nema nekropolu, mrtve su vjerojatno bacali u more
- nastavljaju se tolosi i grobne komore
Trgovina i religija
- uvoz kamenih vaza iz Egipta, ali i proizvodnja od lokalnog kamena
- riton posuda za tekuće žrtve (libacije), ima rupicu na dnu, najčešće u obliku bika
- riton u obliku glave lavice lavovi su tada obitavali u kopnenoj Grčkoj
- najpoznatiji je riton iz Knosa koji je pronašao Evans (u obliku bika)
- vaza žeteoca prikaz ljudi koji se vraćaju iz žetve i pjevaju, egipatski instrument cistrum
- vaza s prikazom minojaca s oružjem
- stol za libacije s linearom A (Evans, 1918.)
- zmijska božica pronađena u svetištu Knosa, od fajanse, nosi klasičnu minojsku haljinu,
najčešće se pronalaze u svetištima palača, votivne figurice
- ametist, žad dosta omiljeni
- lapis lazuli najomiljeniji poludragi kamen tada se mogao nabaviti samo u Afganistanu, bio
je skupocjeniji od zlata
- zlatni nakit
- zlatni pečati svaki je unikatan, koriste se kao potpisi
- zlatne votivne sjekire (labrisi)
- slonovača toaletni pribor, figurine kurosa, akrobata...
- uvoz metala većina sa istoka u obliku bakrenih ingota, svaki težio 29 kg i bili su i mjerna
jedinica
- sva svetišta nestaju sa brda osim Iouktasa
- malo svetišta mimo vrhunca brda ili palačce
- Archanes Anemospilia svetište koje je uništeno prilikom održavanja obreda ljudske žrtve,
neobično za Minojce vremenska kapsula
- sastoji se od 3 prostorije:
1. svetište sa kultnom statuom sačuvane glinene noge s klupe
2. prostorija s posudama
3. zadnja prostorija mladić od 18 g. na oltaru u zgrčenom položaju (vjerojatno bio vezan),
kraj njega bodež; pored oltara kostur žene i muškarca s bodežom i skupocjenim prstenom
- teorija o ljudskoj žrtvi nije bila odmah prihvaćena zbog vjerovanja da su Minojci bili jako
miroljubiv narod (palače nemaju fortifikacije, nisu ratovali...)
- skladište palače u Knosu u podrumu bez prozora ogromni pitosi, pronađen pitos sa
skuhanim kostima male djece i puževima; puno kostiju ima zareze, meso je vjerojatno
nasilno skidano minojski gulaš :D
Keramika
- započinje ''stil palača'' koji ima 4 podstila
- morski stil
- biljni stil
- geometrijski stil
- izmjenični stil
Pismo
- kretsko hijeroglifsko pismo i linear A
- možemo čitati linear A jer su znakovi jako slični linearu B koji je iz njega nastao, ali ne
možemo razumjeti ono što pročitamo
- pretpostavlja se da se radi o popisima robe, kao u linearu B
- pločice su bile efemerne (čuvale su se 1 god.), s malo vode se tekst mogao izbrisati i napisati
novi, zato ih namjerno nisu pekli nego sušili na suncu
- požari koji su uništili palače slučajno su ispekli pločice
- linear A za razliku od lineara B ima i votivne natpise na sjekirama, figurama, u svetištima i na
nakitu iz grobova
- uloga pisma u društvu moguće je da je pismenost bila ekskluzivna i luksuz i da je malo
ljudi znalo čitati i pisati
Administracija
- pečatnjaci koji su osiguravali legalnu i poštenu razmjenu robe
- svaki ima svoju funkciju
- npr. rondela označava da se zadovoljili svoju obavezu prema palači, tj. platili porez
- flat-based modules su vjerojatno pečatili dokumente na manje trajnom materijalu (papirus,
pergament)
- pečatnjaci za otvaranje vrata ili ormara s dragocjenostima
- nodule platežno sredstvo
- disk iz Festa – unikatni natpis
Propast minojske civilizacije
- Spiridonmarinados iskopavao Akrotiri na Theri u 70-ima
- otok je bio u potpunosti prekriven vulkanskim materijalom (pijesak, pepeo)
- od težine vulkanskog materijala dio otoka je propao (doslovno vertikalno prerezan)
- crne plaže (vulkanski pijesak)
- lokalitet prati loaša karma poginuo sa Spiridonmarinados u jednoj sondi, krov se urušio i
poginulo nekoliko turista
- lik je postavio teoriju da je minojska civilizacija nestala zbog erupcije vulkana ali priča ne
štima
- minojska civilizacija propada oko 1450. BC (LM Ib), a posljednja keramika na lokalitetu
Akrotiri je iz LM Ia razdoblja
- u gradu nema nijednog kostura ljudi su vjerojatno znali da će doći do katastrofe i skupili
su sve dragocjenosti i pobjegli
- 14C datacija 1628.BC je godina erupcije, dakle ona nije dokrajčila Minojce, ali je ostavila
posljedice
- vjerojatno zbog tih posljedica civilizacija slabi i postupno propada, do vremena dolaska
Mikenjana su vjerojatno toliko slabi da ih ovi lako zauzimaju
- svi lokaliteti na S obali Krete imaju tragove vulkanskog pepela
- Minojci su velika pomorska sila, ali nije pronađena nijedna njihova luka tsunami nakon
erupcije je vjerojatno uništio sve luke i mornarice pa nisu mogli trgovati
- pepeo uništio usjeve n shit
Opća obilježja kretskih palača
ARHITEKTONSKA
- orijentacija sjever-jug
- središnje dvorište nastajalo prvo, zatim prostorije oko njega, popločano, proporcionalno
raste s palačom, najveći prostor u palači
- zapadno dvorište kroz njega se pristupalo u palaču
- monumentalna arhitektura:
a) ortostati kameni blokovi koji stoje na rubovima, postavljeni na reprezentativnim
mjestima
b) tesani blokovi
c) višekatna gradnja visina kata oko 3 m, imale su od 2-5 katova, dokazi su ostaci urušenog
materijala, debljina zidova i postojanje stepeništa
d) stupovi (crveni od drveta) i stubovi (četvrtasti, kameni, u podrumima)
e) monumentalna stepeništa
- nedostatak fortifikacija
- oznake zidara (mason marks)
- sistem odvoda i kanalizacije
- popločani podovi
- okna za svijetlo
- uvučena pročelja
- prezide s vratima (pier-and-door partition)
FUNKCIONALNA
1. rezidencija vladara
- rezidencijalna četvrt
- kupaonice i WC-i
2. političko središte regije
- prijestolna dvorana
- piano nobile
3. religijsko središte
- svetišta na vrhuncu brda
- središnje dvorište? (borbe s bikovima?)
- svetišta unutar palača
- bazeni za čišćenje
- kripta sa stubovima
4. ekonomsko središte
- proizvodnja radionice
- skladištenje skladišta
- administracija arhivi
- trgovina
5. umjetničko središte
- radionice keramike
- freske
Mikenska civilizacija
- 1600. – 1200. BC, nakon nje slijedi submikensko razdoblje
- izvorno područje je Peloponez, Atika i Beotija, a s vremenom se širi po cijeloj Egidi
Ranoheladsko razdoblje (EH I, II i III) 3000. – 2100. BC
- naselje Colona na otoku Egini – fortifikacije s polukružnim bastionima
- naselje Lerna u Argolidi – fortifikacije s duplim zidom i polukružnim bastionima
- kameni temelji kuća, zidovi od čerpića
- naselja pokazuju unutarnju hijerarhiju
- kuće s hodnicima karakteristične za pripadnike viših slojeva
- ''Kuća s crijepovima'' u Lernu na 2 kata + ostatak srednjeheladskog tumula napravljenog
preko kuće
- dokaz najranije administracije na grčkom kopnu – ostaci pečata, svaki je unikatan (Kuća s
crijepovima)
- posude za umak – dokaz trgovine Kiklada i kopna (EH II)
Srednjeheladsko razdoblje (MH early, mature i late) 2100. – 1600. BC
- dosta siromašno, nema kuća s hodnicima ni fortifikacija
- apsidalne kuće
- nema dokaza administracije
- naselja malobrojna
- keramika monotona, nedostaju posude za umak
- javlja se veći broj tumula
- nekropola Dendra u Argolidi 3 tumula sa skeletima konja ispred tumula, kameni vijenac
oko tumula (rijetkost u Grčkoj)
- nekropola Tzepi na Maratonskom polju – mikenski tolos
- minijsko posuđe prvi ga pronašao Schlieman i tako ga nazvao, ugl. je sive boje i
neukrašena ili ukrašena urezivanjem, oblici su skromni
Kasnoheladsko razdoblje (LH I, II i III) 1600. – 1200. BC
- u ovom razdoblju javljaju se prvi Indo-Europljani (tj. Grci), mi ih nazivamo Mikenjani
- grčki jezik ne pripada ni jednoj većoj skupini jezika
- Homer mnogo piše o ovom razdoblju, koristan za proučavanje mikenskog grčkog koji je jako
arhaičan
- Homersko pitanje je li postojao i je li spjevao oba epa?
- apsolutni datumi Trojanskog rata 1193. – 1184. BC
- Homer živi na kraju 8. st. (oko 730.-720.BC)
- linear B tablice datiraju se nedugo prije Trojanskog rata
- Homerov opis zlatnog Nestorovog pehara pronađen sličan pehar
- opis mikenske kacige od veprovih zuba samo najelitniji ratnici su je mogli imati prikazi
tih kaciga na freskama i statuama od slonovače
- pogrebno spaljivanje ni Mikenjani ni Homerovi suvremenici ne prakticiraju, ali Grci sa
početka željeznog doba DA
- mješavina raznih razdoblja
- rapsod pjesnik, prikazi na mikenskim freskama
- tradicija epskog pjesništva najduže je poživila u južnoj Srbiji, Albaniji i južnoj Bosni koriste
se formule kao i kod Homera
Mikena
- prvi istraživač Mikene bio je Schlieman
- Mikena nikad nije bila izgubljena poput Troje, Lavlja vrata su stršala iznad površine zemlje
- Schlieman počinje kopati 1874. godine
- zanimao ga je Agamemnonov grob u kojem je navodno bilo mnogo zlata
- Stamatakis čuvao Schliemana da ne pokrade sve kao u Troji (šupak smrdljivi)
- pronađena i istražena Atrejeva riznica
- Schlieman kopao i u Tirintu
Kiklopska gradnja
- Pauzanija – Vodič po Heladi, kaže da su se velike zidine gradile uz pomoć ''kiklopa'' iz
toga proizlazi ime
a) kiklopski fortifikacijski zid
- karakterističan za mikensku civilizaciju
- ima dva lica između kojih se nalazi zapuna od šljunka i zemlje
- građen od ogromnih netesanih blokova
- suhozidna kamena gradnja, zidovi se postavljaju direktno na zemlju bez temelja
- između većih gromada umetnuto je manje kamenje da bi održalo stabilnost
- za mikenske citadele karakteristična je cik-cak gradnja da zid bude što stabilniji, te
zakrivljenost jer se pratilo prirodni pad terena
- bile su na vrhuncima brda, strana brda koja je bila iznimno strma nije nužno imala bedem
jer je ugl. bila potpuno nepristupačna
b) kiklopski hodnici i galerije
- ne poznaju luk i svod
- kameni blokovi postavljeni tako da su se naslanjali jedan na drugog rubovima
- ugl. se koriste kao skladišta
c) mali tajni prolazi
d) mostovi
e) podzidovi (da se dobije ravna površina)
- samo su 132 bedema definirana kao kiklopska gradnja
- svaki blok težio je barem 2 tone
- za postavljanje blokova koristili su volove, a za transport su koristili kola
- najviša citadela – Mideia (171 m)
- najniža citadela – Tirint (18 m)
MIKENSKE CITADELE
Mikena
- u pokrajini Argolidi
- na brežuljku visine oko 40m
- u najranijim fazama nije citadela, nema bedeme
- u početku je bedem dosta malen i grobni krug A se nalazi izvan bedema
- oko 1350.BC druga faza bedema, sada obuhvaća grobni krug A, grade se Lavlja vrata
- 1200. BC bedem je proširen na sjeveroistočnom dijelu da se obuhvati podzemna cisterna
vode dolazi do velikih previranja u Argolidi i Mikenjani se pripremaju za opasnost
- u završnoj fazi bedem je dug 900m, kod Lavljih vrata visok 9m i širok 6m, na najnižem dijelu
visok 3,8 m
- brdo Propithis Illias pronađen žrtvenik/oltar, nekakvo svetište u blizini Mikene
Lavlja vrata
- reljef s prikazom kretskog stupa (sužava se prema vrhu) i s lavovima s obje strane
- monolitni dovratci i nadvratnici
- rupe u kamenim blokovima služile su za postavljanje drvenih vrata koja su se otvarala prema
unutra
- širina 2,40 m, najveća očuvana mikenska vrata
- sporedni ulaz s rekonstruiranim vratima
Grobni krug A
- nastao oko 1600. BC, krajem MH razdoblja
- vijenac 2 reda kamenih ploča – dodane kad se krug uklopio u citadelu
- ploče imale udubljenja na vrhu za grede kojima se vijenac natkrio, ne zna se čemu je to
služilo
- skupne grobnice, 6 grobova
- grobnice u oknima (shaft tombs) – zbog uzdizanja terena prilikom širenja bedema
- stele ukrašene spiralama, prikazi borbe s kočijama (najraniji prikaz konja i kočija u Grčkoj)
- kočije u Grčkoj su bile fenomen nije bilo pogodnih cesta, vjerojatno su korištene samo u
ritualnim igrama i bitkama
- kuće pored grobnog humka A kultni centar Mikene, pronađeno mnoštvo oltara, figurica i
sl.
- ostatci helenističkog naselja
- kiklopska galerija
Palača
- na najvišem dijelu citadele
- Grci srušili rezidnecijalni dio palače da sagrade hram
- spavaonice na vrhu, politički dio s megaronom na jugu i pomoćne zgrade na istoku
- palača je imala 2 ulaza monumentalno stubište i manji sporedni ulaz
- najbolje je očuvan megaron (političko središte)
- mikenski megaron sastoji se od:
1. portik – otvoren sa dva stupa kroz koja se ulazi uuuuuu....
2. vestibul! :D – predvorje kroz koje se ulazi uuuuuuuuuuuuuuuuuuu....
3. DOMOS LJUDI MOJI, DOMOOOOOOSSS – ima uzdignuto ognjište okruženo stupovima
pored kojeg je bila, obično kamena, baza za prijestolje koje je bilo drveno
- zidovi i podovi megarona bili su ukrašeni freskama
- tu je kralj primao podanike i poslanike
- hodnik koji odvaja megaron od rezidencijalnog dijela palače
- kraljeva kupaonica (Agamemnon ubijen u kadi HAHA VIDI SLUČAJNOSTI IDEMO IZDRKAVAT
NA AGAMEMNONOVU KADU -.-)
- obrtničke radionice – keramika, pečati, zlatni nakit
- cisterna – prvi dio sagrađen u kiklopskom stilu, ostatak uklesan u vapnenačku stijenu
- ispod bedema je postojao ''donji grad'' (such mistery) – očuvane kuće trgovaca, npr. Kuća
trgovca uljem, Kuća trgovca vinom (no mystery, much dissapoint)
- kralj i obitelj su se pokapali u tolosima, ima ih 9:
1. Atrejeva riznica
2. Lavlja grobnica
3. Klitemnestrina grobnica
4. Egistova grobnica
5. Panaya
6. Katofurnos
7. Epanofurnos
8. Kiklopska grobnica
9. Grobnica Genia
Grobni krug B
- 25 grobnica, 35 pokojnika
- shaft graves i obične pogrebne ciste
- siromašniji od grobnog kruga A, ali kosturi bolje očuvani
- neke lubanje toliko dobro očuvane da su rekonstruirana lica
- rade se DNK analize, mnogo se može reći o pokojnicima
Tirint
- najstarija citadela
- otkrio je Schlieman 1876.
- dobiva zidine na nalog kralja Preta
- u Argolidi
- bedem dug 725 m
- najniža citadela (samo 18 m)
- namjerno napravljen u cik-cak da bude stabilniji
- oko 1200. proširen na donju citadelu s izvorom vode (kao i Mikena)
- također ima megaron, bolje sačuvan nego u Mikeni – vidljivi su tragovi prijestolja i pod
ukrašen motivima spirala, hobotnica, dupina...
- zapadno od megarona je rezidencijalna četvrt sa spavaonicama i kupaonicama
- u donjoj citadeli je bio smješten kultni centar
- kiklopska galerija i pomoćna galerija, skladišta
- bedemi s polukružnim bastionima i tajnim ulazima
- freske sa morskim životinjama
Midea
- najviša citadela (171 m), dobro očuvani bedemi
- unutar bedema ništa nije ostalo očuvano
- u blizini je nekropola Dendra s tolosom
- sačuvan jedan oklop,pronađeni pečatnjaci s linearom B
Gla
- u Beotiji
- u blizini Tebe, u plodnoj dolini
- nakon isušivanja jezera pronađeni mikenski mehanizmi za isušivanje
- gla označava utvrdu na albanskom
- najveća citadela sa čak 4 ulaza
- cik-cak bedem dug 3 km
- skromni arhitektonski ostaci, nije pronađen megaron
- pronađen kompleks u obliku slova L – kvazi-megaron
Atena, Akropola
- vladao kralj Egej
- ne znamo je li tu postojala palača
- pronađena podzemna cisterna
Araxos
- na Peloponezu, nedaleko od Olimpije
- kopa se posljednjih 10 godina
Pilos
- najbolje sačuvana palača – ne govorimo o citadeli jer nije pronađen bedem
- Homer ga opisuje kao pjeskoviti Pilos i govori o kraljevini Pilosu
- dvije provincije – dalja i bliža -.- (za njih znamo iz pločica s linearom B)
- vladao Nestor
- razdoblju od 1300. do 1200. dolazi do procvata
- otkrio ga je Carl Blegen (koji je kopao i u Troji)
- Pilos je bilo najjače kraljevstvo nakon Mikene
Glavna zgrada
- kameni temelji, zidovi od čerpića, drveni stupovi koji se ne sužuju prema dnu kao kretski
- unutrašnjost ukrašena freskama
- stubišta ukazuju o gornjim katovima
- megaron u središtu, a središnje ognjište promjera 4 m i uzdignuto 20 cm, najveće
pronađeno
- iza megarona spremište ulja i kiliksa
- kraljičin megaron – glavna prostorija u središtu isto ima ognjište, a imala je i kupaonicu s
glinenom kadom
- arhiv palače – pronađeno 1000 tablica na linearu B (2. najveći arhiv), pronađen pitos veći od
čovjeka
Sjeverozapadna zgrada
- Nelejeva palača
- ovaj dio je prvi sagrađen, tu se nalazi najstarija zgrada u kojoj je bilo prvo prijestolje
- freske borbi s bikovima
Jugoistočna zgrada
- radionice
- svetište (božica Pothnia Hipia)
- skladišta i oružarnice
Skladište za vino
- sastoji se od predvorja i glavne sobe s 35 ogromnih pitosa
- da je bila riječ o vinu znamo iz sadržaja pitosa, tablica i pečatnjaka
- Pilos je imao i 2 tolosa u blizini u kojima su pronađeni luksuzni pečati
- u široj je okolici još nekoliko tolosa, izdvaja se Voidokili jer nije bio skriven
Teba
- mikenski grad, palača i bedemi nisu nađeni zbog nemogućnosti da se vrše arheološka
iskopavanja
- grad je osnovao Kadmo zbog čega se Teba još naziva i Kadmejon
- pronađen je arhiv linear B tablica
- pronađena je riznica s mnogo zlata i slonovače
- pronađen je arsenal oružja i tablice u kojima je popisan
Linear B
- mikensko pismo nastalo na osnovama lineara A
- najstarije grčko pismo
- prvi arhiv pronašao Arthur Evans u Knosu
- silabičko pismo sa oko 90 znakova
- dešifrirao ga Michael Ventris
Pogrebni običaji
- Mikenjani prakticiraju 4 vrste ukopa:
1. grobne ciste – najuobičajniji način ukopa
2. grobni krugovi s grobovima u oknima – krajem MH i početkom LH razdoblja
3. grobne komore
- usječene u vapnenačku stijenu
- skupne grobnice
- pokojnici polagani na pod na sredini komore
- najveća nekropola je u Mikeni
- Aidonia – nekropola s hrpom zlata
4. tolosi
- imaju hodnik (dromos) i ulaz (stomion)
- nadvratnik (lintel)
- središnja prostorija je kružna
- Atrejeva riznica je najveći tolos
- kupola je građena u suhozidu
- tolos Torik – smješten kod Lauriona – jedini tolos koji je elipsoidan
- Minijeva riznica – 2. najveći tolos, ima reljefni ukras spirale u kupoli
- nekropola Tanagara – larnaksi
Umjetnost i religija
- puno religioznih stvari objašnjeno na linear B tablicama
- božica Potnia najčešće se spominje, preuzeto od Minojaca, izgleda isto kao minojska
ne zna se jesu li se prikazivale njene svećenice ili sama boginja
- ne zna se njena točna uloga
- već se u ovom razdoblju spominju neki bogovi grčkog panteona Dioniz, Hera, Zeus,
Atena...
- freske mikenski štit u obliku osmice
3 tipa figurina:
1. tip tau
2. tip fi
3. tip psi
Keramika
- kiliksi za vino
- posuda s lažnim izljevom za transport tekućina
Mikena je trgovala s Ciprom (bakar), Levantom, Egiptom, Sicilijom, Sardinijom, Italijom, Baltikom
(jantar) brodolom Ulu Burun
Karakteristike postmikenskog/submikenskog razdoblja:
- opadanje populacije
- nestanak središnje vlasti, tj palača
- gubljenje nekih materijalnih vještina
- slabljenje proizvodnje
- dekadencija umjetnosti
- gubitak pisma
- pad životnog standarda
- sabljenje kontakata s područjima izvan Egeide
- gubitak bogatstva