449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
-
Upload
anonymous-0ghz8c -
Category
Documents
-
view
217 -
download
1
Transcript of 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
1/156
;m
; t l l l O T [ ~ \
:
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
2/156
o
što je tranzicija iz s o c i j l i s t i č k o g
u
k p i t l i s t i č k i
privredni
sistem obavljana
u
vreme prevlasti
paradigme č i s t e trži
šne
privrede
i
monetarizma
bitno je
uticalo
na
njene tokove. P o d r u č j e Sti-
glicove
kritike koja na ovim
prostorima
za
služuje najviše pažnje upravo
su
odnosi
iz
m đ u tranzicije
i takozvanog
Vašington
skog dogovora
i z m e đ u
a m e r i č k e
Vlade,
Svetske banke
i
M e đ u n a r o d n o g monetar
nog
fonda.
Iako je
tranzicija
p o č e l a bez ja
sne slike o stvarnom privrednom i
socijal
nom stanju
i
bez razmišljanja
o
socijalnim
posledicama
zbog
promena, saveti zapad
nih
ekonomista
a pogotovo
finansijskih
in
stitucija bazirani su
na
pretpostavci da
eliminisanje deformisanih netržišnih institu
cija
u v o đ e n j e
privatnog
vlasništva i
*Iais
sez-
faire* tržišnog mehanizma
o c i j l i s t i č -
ke
privrede odmah pretvoriti
u
države
bla
gostanja. Sasvim su
prenebregnuti
privred
na realnost, socijalna struktura društva,
pa
i
iskustva zapadnoevropskih
zemalja posle
Drugog
svetskog rata odnosno č i n j e n i c a da
je sadašnja razvijenost evropskih zemalja
proizvod
modela
socijalnog partnerstva
u
posleratnoj Evropi kao
i
i n j e n i c a da su
ne
kadašnje
s o c i j l i s t i č k e zemlje mnogo s l i č -
nije evropskim
privredama
posle Drugog
svetskog rata, nego sadašnjim tržišnim pri
vredama. Ukratko, jedna ideologija zame-
njena
je
drugom ; ovog
puta ideologijom
tr-
žišnog fundamentalizma
...
U
euforiji iluzija
koja je nakon
raspada
socijalizma zahvatila
s t o č n u Evropu,
mnogi
su d o m a ć i
marksisti
preko
n o ć i po
stali
monetaristi,
a
donedavni propovedni
i r z l i č i t i h oblika socijalizma
postajali
su
zagriženi
propovednici
share holder value
ideol
og
ije.
Na
upozorenja retkih
d o m a ć i h
ekonomista
na
posledice
privatizacije
bez
jasnih pravila
makroekonomske stabiliza
cije
oslonjene
na pogrešne procene
stanja
privreda
i
u v o đ e n j a tržišta bez institucija
u z v r a ć e n o je ruganjem
zbog
n o s t a l g i č n o s t i
i
neznanja.
Prof
. dr
Jože Mencinger
Rektor Univerze v Ljubljani
Dizajn omota i fotografija: Lisa Dynan
Fotografija autora: Alisa MacNeille
ISBN 86-84325-00-1
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
3/156
Biblioteka
Ekonomija
t r e ć e g put
Urednik
Budimir
R u d o v i ć
P R O T I V R Č N O S T I
G
O
B LI
Z C
J
E
Džoze E. Stiglic
SBM x
Beograd
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
4/156
Naslov izvornika
Joseph E Stiglitz
Globalization and Its Discontents
W.W. NORTON COMPANY
New
York
2 2
Copyright
© 2 2 by
Joseph E stiglitz
Copyright
za
srpski prevod
©
Budimir
R u d o v i ć
i
SBM x
2 2
Sva
prava zadržana Nijedan deo
ove
knjige ne srne biti reprodukovan u bilo kom
obliku i bilo kojim sredstvima elektronskim
ili
m e h a n i č k i m u k l j u č u j u ć i fotokopiranje
snimanje unošenje u bilo koje baze podataka
ili
sisteme za pretraživanje bez prethod-
ne
pismene saglasnosti
i z d a v a č a
ISBN 86 84325 00 1
Drugo dopunjeno izdanje
. .
Preveo s engleskog
Jovan V e l j k o v i ć
Redakcija prevoda
Budimir
R u d o v i ć
Svojoj majci ocu koji
su
me u č i l i da brinem razmišijam
kao iAnji koja je
sve
to povezala č i n i l još više
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
5/156
S DRŽ J
Predgovor
9
1 O b e ć a n j e globalnih institucija 7
2
Pogažena o b e ć a n j a 37
3· Sloboda izbora?
67
4.
s t o č n o a z i j s k a
kriza: Kako su politike
MMF-a dovele svet na ivicu globalnog
topljenja
101
5· Ko je izgubio Rusiju? 43
6. Nekorektno-korektni trgovinski
zakoni i dr uge smicalice 75
7. Bolji putevi ka tržištu 189
8. Ostali program MMF-a
2 5
9.
Put
pred nama
225
Napomene 263
2n
Pogovor 285
Socijalno-tržišna ili č i s t a tržišna privreda
Gože Mencinger) 29
Religija tržišnog fundamentalizma
Branko Horvat)
297
Be eška o piscu 3 3
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
6/156
PRE GOVOR
okom 1993· godine napustio
sam
akademski rad da bih se
angažovao u
V e ć u ekonomskih s vetnik
predsednika Bila Klintona.
akon godina i s t r a ž i v a č k o g i nastavnog rada to je bio moj prvi po
hod u formulisanje politike i konkretnije u
samu
politiku. Odatle sam
1997. prešao u Svetsku banku gde sam tri godine bio glavni ekonomist i
viši potpreds ednik do januara 2000 Zaista nisam mogao izabrati fasci
t1antnije vreme za odlaza k na pos love formLllisanjd politike. Bio sam u e-
loj k u ć i kada je Rusija p o č e l a svoju tranziciju iz komuni zma a radio sam u
Svetskoj banci tokom finansijske krize koja
je
1997.
p o č e l a
u s t o č n o j Azi
ji
i
k o n a č n o
zahvatila ceo svet. Ja sam uvek bio zainteresovan za pitanja
ekonomskog razvoja i
ono
što sam video radikalno je promenilo moje po
glede kako na globalizaciju tako i na razvoj. Napisao sam ovu knjigu zato
što
sam
dok sam
bio na radu u Svetskoj banci video iz prve ruke pustoš e
efekte koje globalizacija može imati na zemlje u razvoju i posebno na si
romašne u tim zemljama. Ja i n a č e verujem da globalizacija - tj. uklanjanje
barijera slobodnoj trgovini i č v r š ć o j integraciji nacionalnih ekonomija
može biti snaga za dobrobit svih u svetu a posebno siromašnih. Ali tako
verujem i da bi to bio
s l u č a j
onda se o n a č i n u na koji se globalizacijom
do sada
upravljalo -
u k l j u č u j u ć i
i
e đ u n r o d n e
trgovinske ugovore koji
su
imali tako veliku ulogu u uklanjan ju tih barijera kao i politike koje su bile
nametnute zemljama u razvoju u procesu globalizacije - mora na radikal
no d r u g a č i j i n a č i n ponovno promisliti.
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
7/156
1
P R O T I V R Č N O S T f GLOB lIZ CIJE
Kao profesor, utrošio sam mnogo vremena na istraživanje i razmišlja
nje o ekonomskim i socijalnim pitanjima kojima sam sa bavio tokom mo
jih
sedam godina u Vašingtonu. Verujem da je važno da
se
problemi po
smatraju nepristrasno, da
se
ideologija ostavi po strani i da
se
gleda na
n j e n i č n u
evidenciju pre no što se donese odluka o najboljem toku akcije.
Na
n e s r e ć u , mada
ne
i i z n e n a đ e n j e , u vreme mog rada pri Beloj k u ć i kao
č l a n
a zatim i
r e d s e d a v a j u ć i
V e ć a
ekonomskih savernika što
je
naziv za
panel s a č i n j e n od tri eksperta imenovana od strane Predsednika, kako bi se
osigurali relevantni ekonomski saveti izvršnoj vlasti SAD), a i u Svetskoj
banci, video sam da su odluke
č e s t o
donošene zbog ideologije i politike. To
je imalo za posledicu da su preduzimane mnoge pogrešno usmerene akci
je koje n a j č e š ć e nisu rešavale problem o kojem je r e č v e ć su odgovarale in
teresima
ili
verovanjima ljudi na vlasti. Francuski intelektualac Pjer Burdi
je je pisao o potrebi da
se p o l i t i č a r i
više ponašaju kao akademski
g r a đ a n i
i
da
se
angažuju u n a u č n i m debatama baziranim na č v r s t o j
č i n j e n i č n o j
evi-
denciji. Nažalost,
č e s t o
se dešavalo sasvim suprotno, onda kada ljudi od
nauke, angažovani na formulisanju preporuka u pogledu politike, pos tanu
i sami politizovani i
p o č n u
da iskrivljuju
č i n j e n i č n u
evidenciju da bi se
uklopila u ideje onih koji o d l u č u j u .
Ako
me moja akademska karijera nije pripremila za sve ono sa č i m e
sam se s u o č i o u Vašingtonu, ona me je ipak pripremila profesionalno. Pre
no
što sam ušao u Belu k u ć u , vreme provedeno
na
istraživanju i pisanju
podelio sam i z m e đ u apstraktne matematske ekonomije p o m a ž u ć i na taj
n a č i n razvoj grane ekonomije koja
se
otada p o č e l a nazivati ekonomijom
informacija), i pretežnije primenjenih predmeta, u k l j u č u j u ć i i ekonomiju
javnog sektora, razvoja i monetarne politike. Proveo sam više od dvadeset
pet godina p i š u ć i o takvim predmetima kao što su: bankrotstvo, korpora
cijsko upravljanje, i otvorenost i pristup informacijama tj. o onome što
ekonomisti zovu tmnsparentnost .
To
Sl{ bila
k l j u č n a
pitanja II vreme
kad
je
glo-
ballla
fill
1sijstw kriza o č e l e i 1997
godine.
T a k o đ e sam, skoro dvadeset go-
dina, bio u k l j u č e n u diskusiju koja
se
ticala tranzicije od k o m u n i s t i č k e do
tržišne ekonomije. Moje iskustvo u upravljanju takvom tranzicijom
p o č e -
lo je 1980. godine, kada sam o tim pitanjima prvo diskutovao sa liderima
u Kini č i m je ona p o č e l a da se k r e ć e
ka
tržišnoj ekonomiji. Ja sam bio jak
zagovornik politike postepenosti usvojene od strane Kineza, odnosno, po
litike koja je pokazala svoje prednosti tokom poslednje
dve
decenije. Bio
sam i ostao k r i t i č a r nekih od ekstremnih strategija reforme, kao što je tzv.
PREDGOVOR
šok terapija koja je tako bedno podbacila u Rusiji i u nekim drugim zemlja
ma
bivšeg Sovjetskog Saveza.
Moje angažovanje na razvojnim pitanjima datira dalje u
prošlost-
do vremena koje sam proveo u
Keniji
u akademskom pozivu 1969-1971),
ubrzo nakon što je stekla nezavisnost 1963. godine. Neki od mojih najva
žnijih teorijskih radova bili su inspirisani onim
što
sam tamo video. Znao
sam da su izazovi sa kojima
se
s u o č a v a l a
Kenija bili teški,
ali
sam
se
nadao
da je m o g u ć e da
se
u č i n i nešto da se poboljšaju uslovi života milijardi lju
di
koji su u svetu
živeli
u ekstremnom siromaštvu gotovo svugde, pa i u
Keniji. Ekonomija možda izgleda kao suvoparan predmet e z o t e r i č k i h po
s v e ć e n i k a ,
ali
u stvari, dobra ekonomska politika ima snagu da promeni
ži-
vote tog siromašnog sveta. Ja verujem da vlade treba i mogu da usvoje ta
kve
politike koje zemljama pomažu da ekonomski rastu,
ali
isto tako da
taj
rast ravnomernije rasporede. Uzmimo,
kao
primer,
moj
stav:
ja
verujem u
privatizaciju recimo, prodajom vladinih monopola privatnim kompanija
ma) -
ali
samo ako to kompanijama pomaže da postanu efikasnije i snize
cene za p o t r o š a č e . To
se
verovatnije desiti
ako
su tržišta kompetitivna,
što je jedan od razloga zašto l i č n o podržavam politike koje sadrže jake tak
m i č a r s k e elemente.
I u Svetskoj banci i u
Beloj
k u ć i postojala je bliska veza
i z m e đ u
politi
ka
koje
sam zagovarao i mog ranijeg, pretežno teorijskog rada u ekonom
skoj nauci, č i j i
je
veliki deo bio p o s v e ć e n pitanjima nesavršenosti trž št -
odnosno, zašto tržišta
ne
funkcionišu savršeno, tj. na n a č i n kako pretpo
stavljaju u p r o š ć e n i modeli koji uzimaju u obzir navodno postojanje savr-
šene konkurentnosti i savršene informisanosti.
Ja
sam uneo u formulisa
nje
politike svoj rad o ekonomici informacija, i posebno o asimetriji infor
macija - razlikama u nivou informisanosti, recimo, i z m e đ u radnika i nje-
govog poslodavca, zajmodavca i zajmoprimca,
o s i g u r a v a j u ć e
kompanije i
osiguranika. Te asimetrije prožimaju sve nacionalne ekonomije. Taj rad je
obezbedio temelje za
r e a l i s t i č n i j e
teorije rada i finansijskih tržišta, obja
š n j a v a j u ć i , na primer, zašto postoji nezaposlenost i zašto oni sa n a j v e ć i m
potrebama za kreditima
č e s t o
ne mogu da ih dobiju - postoji da upotrebi
mo žargon ekonomista, kreditno racionisanje. Standardni modeli
koje
su
ekonomisti generacijama koristili, zagovarali su, ili da su tržišta delovala
savršeno neki su č a k negirali postojanje stvarne nezaposlenosti)
ili
pak
da je jedini razlog za postojanje nezaposlenosti bilo to što su nadnice bile
visoke, s u g e r i š u ć i jasan lek: sniženje nadnica. Ekonomija informacija, sa
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
8/156
12
P R O T I V R Č N O S T I
GLOB lIZ CIJE
svojom boljom analizom rada, kapitala i tržišta proizvoda, o m o g u ć i l a je
konstruisanje makroekonomski h modela koji su obezbedili dublje uvide u
nezaposlenost, modele koji su objasnili fluktuacije, recesije i depresije: po-
jave koje su obeležavale kapitalizam od njegovih
p o č e t a k a . Ove
teorije ima
ju jake implikacije na ekonomsku politiku: neke
od
njih
su
sasvim jasne
skoro svakom ko je u dodiru sa stvarnim svetom - kao što je to da, ako po-
dignete kamatne
stope do
prekomernog nivoa,
onda
firme koje
su
visoko
zadužene mogu biti p r i n u đ e n e na bankrot, što i bilo loše za privredu.
Dok sam ja mislio da su ovakvi recepti u ekonomskoj politici jasni, oni su
ipak bili suprotni onim receptima na kojima je insistirao M e đ u n a r o d n i
monetarni fond (MMF).
Politike MMF-a, delom zasnovane na istrošenoj pretpostavci da tržišta
sama po sebi vode ka efikasnim ishodima, podbacile su ne
d o z v o l j a v a j u ć i
poželjne državne intetvencije na tržištu, tj. preduzimanje mera koje
mogu
voditi ekonomskom rastu i dovesti sve u bolji položaj. Stoga, ono što je bi
lo u pitanju u
s l u č a j u
mnogih nesuglasica koje opisujem na stranicama koje
slede, jeste pitanje
idej
i koncepcija o ulozi vlade koje proizlaze iz njih.
Mada su takve ideje do sada imale
z n a č a j n u
ulogu u oblikovanju rece
pata ekonomske politike - u oblasti razvoja, upravljanju kriznim situacija
ma
i u tranziciji -
one su t a k o đ e
suštinske u mom razmišljanju o reforrni
sanju m e đ u n a r o d n i h institucija koje i trebalo da vode poslove ekonom-
skog razvoja, upravljanja kriznim situacijama i olakšavanja ekonomske
tranzicije. Moje istraživanje u oblasti informacija č i n i l o je da posebnu pa
žnju posvetim posledicama nedostatka informacija. Ja sam bio zadovoljan
što tokom globalne finansijske krize
1997-1998.
vidim pridavanje nagla
ska pitanju transparentnosti; ali i o ž a l o š ć e n liceme*m
da su
institucije,
kao MMF i Trezor SAD (Ministarstvo finansija SAD - prim. prev.) - a što
je
n a r o č i t o bilo naglašeno u I s t o č n o j Aziji - bile
m e đ u
najmanje transpa
rentnim koje sam susreo u javnom životu. Zbog toga u diskusiji o reforma
ma naglašavam potrebu za p o v e ć a n o m
t r a n s p a r e n t n o š ć u
za poboljšanjem
informisanosti koju g r a đ a n i imaju o tome
i m e
se te institucije bave kao i
da se onima koji su
p o g o đ e n i
nekim politikama obezbedi
u č e š ć e
u njiho
vom formulisanju. Analiza uloge informisanja u p o l i t i č k i m institucijama
razvila se, sasvim prirodno, iz mog ranijeg rada na ulozi informisanja u
oblasti ekonomije.
Jedan od uzbudljivih aspekata mog dolaska u Vašington bila je mo -
g u ć n o s t ne samo da steknem bolje razumevanje rada vlade, v e ć i da izne-
PREDGOVOR
3
sem neke od perspektiva ka kojima
je
moj rad vodio. Na primer, kao pred
s e d a v a j u ć i Klintonovog e ć a ekonomskih savetnika, pokušao sam da us-
postavim ekonomsku politiku i filozofiju koje su kao komplementarnu
videle vezu i z m e đ u vlade i tržišta, pri č e m u bi
obe strane
radile partnerski,
p r i h v a t a j u ć i
da. dok su tržišta u centru privrede. postoji jedna
z n a č a j n a .
iako g r a n i č e n a uloga koju vlada treba da odig ra. Ja sam analizirao podba
č a j e
kako na strani tržišta tako i vlade i nisam bio tako naivan da pomislim
da vlada može z l e č i t i svaki p o d b a č a j tržišta. Nisam bio ni toliko blesav da
poverujem da tržišta sama po sebi mogu i z l e č i t i svaki društveni problem.
Nejednakost, nezaposlenost,
z a g a đ e n j e
životne sredine;
to
su pitanja u
kojima vlada mora da odigra
z n a č a j n u
ulogu. Radio sam na inicijativi za
ponovno pronalaženje vlade - tj. da se vlada
u č i n i
efikasnijom i sprem-
nijom za reagovanje; video sam situacije kada vlada nije bila ni jedno ni
drugo; video sam kako je teško u v o đ e n j e reformi; ali sam t a k o đ e video i da
su poboljšanja,
ma
kako bila skromna, bila
m o g u ć a .
Kada sam prešao u
Svetsku banku, nadao sam se da
m o ć i
preneti takav uravnoteženi stav
i lekcije koje
sam
n a u č i o na
mnogo
teže probleme sa kojima se s u o č a v a
svet u razvoju.
Unutar Klintonove administracije, uživao sam u p o l i t i č k i m debatama,
neke od njih d o b i j a j u ć i a druge g u b e ć i . Kao č l a n predsednikovog kabineta,
bio sam
dobro
pozicioniran ne samo da pratim debate i vidim kako se raz
rešavaju. v e ć i da
u č e s t v u j e m
u njima
n a r o č i t o
u oblastima koje se dodiruju
sa ekonomijom. Znao sam da su ideje važne, ali i politika, i jedan od mojih
poslova
je
bio da ubedim ostale da
je
ono što sam ja zagovarao bila, ne sa
mo dobra ekonomija, v e ć i dobra politika. No kada sam se našao u m e đ u -
narodnoj areni, uverio sam se da ni tu nije dominiralo formulisanje politi
ke, posebno u
M e đ u n a r o d n o m
monetarnom
fondu.
Odluke
su bile
dono-
šene na bazi
n e č e g a
što je izgledalo kao
č u d n
mešavina ideologije i loše
ekonomije, tj. dogme koja, ponekad se č i n i l o . jedva da prikriva specijalne
interese. Kada je dolazilo do kriznih udara, MMF je propisivao zastarela,
neadekvatna, ali stand ardna rešenja. bez sagledavanja efekata koja ona
imati na ljude u zemljama kojima je r e č e n o da slede takve politike. Retko
sam video p r e d v i đ a n j a o tome kako se politike odraziti na problem siro
maštva. Retko sa m video i umnije diskusije i analize posledica alternativnih
politika. Postojao je samo jedan recept. Alternativna mišljenja n isu tražena.
Otvorena, iskrena diskusija je bila obeshrabrena - nije bilo mesta za nju,
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
9/156
14
P R O T I V R E Č N O S T I
GLOBAlIZACIJE
nego za samo ideologijom
v o đ e n i
recept o politici i od zemalja se
o č e k i v a l o
da slede uputstva MMF-a,
bez
komentara.
Takvi stavovi su me prenerazili.
Ne
samo da su č e s t o davali loše rezul
tate, v e ć su bili antidemokratski. U našim
l i č n i m
životima
mi
ne bismo ni
kad slepo sledili ideje bez traženja alternativnog saveta.
Pa
ipak, zemlje ši
rom sveta su dobile instrukciju da upravo to
č i n e .
Problemi sa kojima se
s u o č a v a j u
zemlje u razvoju su teški, i MMF
je
č e s t o
pozvan da pomogne u
najgoroj od svih situacija, kada se zemlja
s u o č a v a
sa krizom. Ali lekovi
MMF-a podbacili su č e s t o
č a k č e š ć e
nego što su bili uspešni. MMF-ove
politike strukturnog p r i l a g o đ a v a n j a odnosno, politike dizajnirane da po
mognu zemlji da se prilagodi krizama, kao i na trajnije debalanse, vodile su
gladi i neredima u mnogim zemljama pa i kad rezultati nisu toliko porazni,
č a k i onda kada su uspevali da namaknu privremeno i neki rast, č e s t o su
beneficije bile dis proporcionalno u prilog onih d o b r o s t o j e ć i h uz one na
dnu,
s u o č e n e
sa
još v e ć i m
siromaštvom.
M e đ u t i m
ono što me je zaprepa
stilo, bilo je da te politike nisu bile preispitivane od strane mnogih m o ć n i -
ka u MMF-u, tj. onih
koji
su donosili k r i t i č n e odluke. Njih su ljudi iz ze
malja u razvoju č e s t o dovodili u pitanje, ali mnogi od njih su bili toliko za
plašeni od gubitka finansijske podrške MMF-a, a time i podrške iz drugih
izvora, da su - ako su uopšte smeli - artikulisali svoje sumnje na najopre
zniji n a č i n a i tada samo privatno.
No
iako niko nije bio s r e ć a n zbog pat
nji koje su
č e s t o
pratile programe podrške MMF-a, unutar MMF-a se pro
sto pretpostavljalo
da ma
do kakvih patnji došlo,
to
je bio neophodni deo
bola koji
p o g o đ e n e
zemlje moraju
da
osete
na
putu ka uspešnoj tržišnoj
ekonomiji, te da preduzete mere u stvari umanjiti bol koji bi zemlja ina
morala da iskusi na duži rok.
Bez sumnje, nekakav bol je bio neophodan, ali po mom p r o s u đ i v a n j u
nivo bola u zemljama u razvoju stvoren u procesu globalizacije i razvoja ka
kav je bio o đ e n od strane MMF-a i drugih m e đ u n a r o d n i h ekonomskih or
ganizacija, bio je daleko v e ć i nego što je bilo neophodno. Protivudarac glo
balizaciji crpi svoju snagu ne samo
iz
shvatanja štete u č i n j e n e zemljama u
razvoju ideološki motivisanim politikama, v e ć i iz nejednakosti u global
nom trgovinskom sistemu. Danas malo njih - osim onih sa p o v l a š ć e n i m
interesima, koji imaju koristi od s p r e č a v a n j a pristupa dobara proizvedenih
u zemljama u razvoju - brani licemerje pretenzija da pomažu zemljama u
razvoju
p r i m o r a v a j u ć i ih
da otvore svoja tržišta za robu iz razvijenih indu
strijskih zemalja, a istovremeno štite svoja sopstvena tržišta, tj. onih koji
PREDGOVOR
15
vode
ili
zagovaraju politike koje bogate
i n e
bogatijima, a siromašne još si
romašnijima i g o r č e n i j i m a .
Varvarski napadi od ll septembra 2001 godine, doneli su velikom
snagom svest o tome da svi mi delirno jednu planetu. Mi smo globalna za
jednica, i kao sve zajednice moramo slediti neka pravila tako da možemo
živeti zajedno. Ta pravila moraju biti fer i pravedna ci moraju biti s h v a ć e n a
kao
takva), moraju pokloniti dužnu pažnju siromašnima kao i
m o ć n i m a
moraju odražavati b a z i č n o o s e ć a n j e pristojnosti i socijalne pravde. U dana
šnjem svetu do tih pravila
se
mora
s t i ć i
demokratskim procesima; ta su
pravila po kojima administracija i z v a n i č n i c i moraju da osiguraju da
imati obzira i reagovati na želje i potrebe svih koji su
p o g o đ e n i
politikama
i odlukama doneti m na dalekim mestima.
OVA KNJIG je zasnovana na mojim iskustvima. U njoj nema ni približno
toliko fusnota i citata koliko
bi
bilo u jednom akademskom tekstu. Ume
sto toga, pokušao sam da opišem
o g a đ a j e
kojima sam bio svedok, i da ka-
žem neke od p r i č a koje sam
u o .
Ovde nema nepobitnih dokaza o bilo
č i j o j
krivici. N e ć e t e n a ć i ni č v r s t e dokaze o strašnoj zaveri od strane Volstrita i
MMF-a da ovladaju svetom. Ne verujem da takva zavera postoji. Istina je
suptilnija. Č e s t o
je
to ton glasa,
ili
sastanak iza zatvorenih vrata,
ili
papir
koji
opredeljuje ishod diskusije. Mnogi ljudi koje kritikujem r e ć i
da
sam
ih pogrešno razumeo; oni č a k mogu pružiti dokaze koji p r o t i v r e č e mojim
pogledima, a ja mogu ponuditi samo svoju interpretaciju o onome što sam
video.
Kada sam se pridružio Svetskoj banci, nameravao sam da n a j v e ć i
deo
svog vremena provedem na pitanjima razvoja problemima zemalja, koje
pokušavaju da
n a č i n e
tranziciju
ka
tržišnoj ekonomiji;
ali
globalna finan
sijska kriza i debate o reformisanju m e đ u n a r o d n e ekonomske arhitekture
sistema upravljanja m e đ u n a r o d n i m ekonomskim i finansijskim instituci
jama) - kako bi se globalizacija u č i n i l a humanijom, efektivnijom i ravno
pravnijom - okupirali su
z n a č a j a n deo
mog vremena. Posetio sam deseti
ne
zemalja širom sveta i razgovarao sa hiljadama vladinih z v a n i č n i k a mi
nistara finansija, guvernera centralnih banaka, akademika, razvojnih rad
nika, ljudi
iz
nevladinih organizacija, bankara, poslovnih ljudi, studenata,
p o l i t i č k i h
aktivista i farmera. Posetio sam i Islamske gerilce na Mindanao
Filipinsko ostrvo koje je v e ć dugo u stanju pobune), polako se kretao kroz
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
10/156
6
P R O T I V R E Č N O S T I GLOBALIZACIJE
Himalaje da vidim udaljene škole u Butanu, ili seosk o navodnjavanj e u Ne-
palu, video sam efekte seoskih kreditnih shema i programa za radno anga
žovanje žena u Bangladešu, i bio svedok efekata programa da se smanji si
romaštvo u selima u nekim od najsiromašnijih planinskih delova Kine. Vi
deo sam istoriju koja se stvarala i
a u č i o
sam mnogo.
Pokušao sam
da
pre-
č i s t i m
suštinu
onoga što
sam video i
n a u č i o ,
i da iznesem
to
u ovoj knjizi.
Nadam
se da moja knjiga otvoriti debaru, i
to
takvu koja se
n e ć e
od-
vijati iza zatvorenih vrata vladinih i m e đ u n a r o d n i h organizacija, ili č a k sa
mo u otvorenijoj atmosferi na univerzitetima. Oni na živote uricati
odluke kako se upravlja globalizacijom imaju pravo da u č e s t v u j u u toj de
bati, a imaju i pravo da znaju kako su takve odluke bile donošene u prošlo
sti.
U
najmanju ruku, ova knjiga treba da obezbedi više informacija o do-
g a đ a j i m a kojih su se ticale debate u protekloj deceniji. Više informacija
sigurno voditi boljim politikama, a ove voditi boljim rezultatima. Ako se
to desi, ja o s e ć a t i da sam dao svoj doprinos.
1 POG L VLJE
O B E Ć N J E
GLOB LNIH INSTITUCIJ
M
Đ U N R O D N I
BIROKRATI - b e z l i č n i simboli svetskog ekonom
skog poretka - svugde su objekat napadanja. Ranije dosadni sa
stanci bezbojnih tehnokrata koji
diskutuju
svetska pitanja, kao
što su konces ioni zajmovi i trgovinske kvote, s ada su postali povod za
scene razbesnelih u l i č n i h bitaka i velikih demonstracija. Ptotesti povodom
sastanka Svetske trgovinske organizacije u Sijetlu 1999. godine predsta
vljali su šok. Otada pokret je
o j a č a o
i bes se proširio.
P r a k t i č n o ,
svaki sa
stanak e đ u n a r o d n o g monetarnog fonda, Svetske banke ili Svetske trgo
vinske organizacije je sada povod za scene konflikata i uzbune.
Smrt
jed
nog u č e s n i k a protesta u Đ e n o v i 2001 godine bio
je
samo p o č e t a k onoga
što može
z n a č i t i
mnogo žrtava u ratu protiv globalizacije.
Neredi i protesti protiv politike i poteza u č i n j e n i h od strane instituci
ja globalizacije, teško
da
predstavljaju novost.
V e ć
decenijama
su
ljudi u
svetu u razvoju izazivali nerede kada bi se oštri programi štednje, prime
njeni u njihovim zemljama, pokazali kao suviše teški, ali se njihovi prote
sti uglavnom
nisu
č u l i na Zapadu.
Ono što
je novo jeste talas protesta u
razvijenim zemljama.
Ranije su takva pitanja kao što su zajmovi za strukturno
p r i l a g o đ a v a -
nje programi
r a z r a đ e n i
tako
da
bi se zemljama pomoglo
da
se prilagode i
izvuku iz kriza), ili tzv. banana-kvote o g r a n i č e n j a koja
su
pojedine evrop
ske zemlje nametale u pogledu uvoza banana onim zemljama koje nisu bi
le njihove bivše kolonije) bila predmet interesovanja samo malog broja
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
11/156
18
P R O T I V R E Č N O S T I GLOB LIZ CIJE
ljudi. Sada, šesnaestogodišnja deca
iz
p r e d g r a đ a imaju oštro izražena mi
šljenja o takvim
e z o t e r i č n i m
ugovorima
kao
što je Opšti dogovor o tarifa
ma i trgovini (GATT)
ili
S e v e r n o a m e r i č k o
P o d r u č j e
Slobodne Trgovine
NAFTA,
tj. ugovor potpisan 1992. godine i z m e đ u Meksika,
SAD
i Kana
de koji o m o g u ć u j e slobodnije kretanje dobara, usluga i investicija i z m e đ u
te tri zemlje). Protesti u Sijetlu veoma su pokolebali m o ć n i k e u njihovoj
viziji globalizacije.
Č a k
i konzervativni
p o l i t i č a r i
kao što
je
predsednik
Francuske Žak Širak, izražavaju zabr inutos t zbog toga što globalizacija ne
č i n i život boljim onima kojima su njeni o b e ć a n i pozitivni efekti najpo
trebniji.
l
Gotovo svakome je jasno
da
je nešto tu krenulo užasno pogre
šnim smerom. Skoro preko n o ć i globalizacija je postala pitanje našegvre
mena koje najviše pritiska, nešto o č e m u
se
debatuje u konferencijskim
salama, u r e d n i č k i m uvodnicima i u školama širom sveta.
ZAŠTO JE
GLOB LIZ CIJ - sila koja je donela toliko dobra - postala tako
kontroverzna? Otvaranje prema
m e đ u n a r o d n o j
trgovini pomoglo je mno
gim zemljama da ostvare mnogo brži rast nego što bi one i n a č e postigle.
M e đ u n a r o d n a trgovina pomaže ekonomski
razvoj
onda kada izvoz zemlje
predvodi njen ekonomski rast. Rast p r e d v o đ e n izvozom je bio
k l j u č n i
in
trument industrijske politike koja je obogatila veliki deo Azije i dovela mi
lione ljudi u tim zemljama
do
daleko boljeg života nego ranije. Zahvaljuju
globalizaciji mnogo ljudi u svetu danas živi duže i njihov životni stan
dard je daleko bolji.
Ljudi na
Zapadu mogu smatrati n i s k o p l a ć e n i posao
kod Najk -a
kao
eksploataciju,
ali
za mnoge u zemljama u razvoju, raditi
u
fabrici
je daleko bolje rešenje
nego
ostati na farmi i gajiti p i r i n a č .
Globalizacija je smanjila o s e ć a n j e izolovanosti koje je bilo zahvatilo
veliki
deo sveta u razvoju i dala mnogim ljudima u tim zemljama pristup
znanju daleko iznad nivoa najbogatijih u bilo
kojoj
zemlji u svetu jedan
vek ranije. A n t i g l o b a l i s t i č k i protesti sami
po
sebi su rezultat te povezano
sti. Veze i z m e đ u aktivista u r a z l i č i t i m delovima sveta, pogotovo one ostva
rene putem internet-komunikacije, dovele su do pritisaka koji su rezultira
li
z a k l j u č e n j e m M e đ u n a r o d n o g ugovora o nagaznim minama - uprkos
protivljenju mnogih m o ć n i h
vlada. Potpisan od strane 121 zemlje,
taj
ugo
vor je, p o č e v od 1997. godine smanjio v e r o v a t n o ć u da deca
ili
nevini
ljudi biti žrtve o s a k a ć e n o s t i nagaznim minama. S l i č a n dobro orkestrirani
javni pritisak primorao je
m e đ u n a r o d n u
zajednicu da oprosti dugove ne
kima m e đ u najsiromašnijim zemljama sveta. Č a k i tamo gde postoje nega-
O B E Ć N J E
GLOB LNIH INSTITUCIJA
19
tivne strane globalizacije, postoje e s t o i koristi. Otvaranje tržišta mleka na
Jamajci
za
uvoz iz SAD je možda oštetilo lokalne farmere
koji
su
se
bavili
mlekarstvom, ali je isto tako
z n a č i l o
da siromašna deca mogu jeftinije do
biti mleko. Nove strane firme mogu oštetiti z a š t i ć e n a p r e d u z e ć a u držav
nom vlasništvu, ali one t a k o đ e mogu dovesti
do
u v o đ e n j a novih tehnolo
gija,
pristupa novim tržištima i stvaranja novih industrija.
Jedan drugi aspekt globalizovanog sveta - inostrana
p o m o ć
- i pored
svih svojih nedostataka, ipak je donela koristi milion ima ljudi, č e s t o na na
č i n e
koji
su ostali skoro nezapaženi: gerilcima na Filipinima, nakon što su
položili oružje, o b e z b e đ e n a su zaposlenja preko projekta finansiranog od
strane Svetske banke; projekti navodnjavanja su više nego u d v o s t r u č i l i do
hotke onih farmera
koji
su imali
s r e ć e
da dobiju vodu; obrazovni projekti
su doneli pismenost u seoska p o d r u č j a ; u nekoliko zemalja, projekti borbe
protiv AIDS-a pomogli su da se zaustavi širenje ove smrtonosne bolesti.
Oni koji ocrnjuju globalizaciju, suviše
č e s t o
p r e v i đ a j u koristi od nje.
Zagovornici globalizacije, ukoliko su uopšte imali, imali su u
još
v e ć o j
meri
neizbalansiran pristup.
Za
njih, globalizacija (što
je
t i p i č n o
vezano
za
pri
hvatanje trijumfalnog kapitalizma m e r i č k o g stila) - jeste progres, kOji ze
mlje u razvoju moraju da prihvate ako žele da se
uz
vidne efekte razvijaju i
bore protiv siromaštva. Nažalost,
za
mnoge u zemljama u razvoju globali
zacija nije donela
o b e ć a n e
ekonomske koristi.
R a s t u ć a podela na one
koji
imaju i one
koji
nemaju,
p o v e ć a l a
je u Tre
ć e m svetu broj strašno siromašnih - koji su za život imali manje od jednog
dolara dnevno. Uprkos o b e ć a n j u o smanjenju siromaštva ponavljanom to
kom poslednje decenije 20 veka, stvarni broj ljudi
koji
žive u siromaštvu
je u tom periodu porastao
za
skoro
100
miliona.
2
To se
desilo istovreme
no
sa
p r o s e č n i m
godišnjim rastom svetskog dohotka od oko
2.5 .
U Africi, visoke ambicije koje su javile nakon sticanja nezavisnosti od
kolonijalnog statusa, u velikoj meri su ostale neostvarene. Umesto toga,
taj
kontinent zaranja dublje u bedu, b u d u ć i da dohoci padaju i životni
standard se smanjuje. Teško s t e č e n i napreci u dužini č e k i v a n o g životnog
veka do kojih je došlo tokom poslednjih nekoliko decenija, p o č e l i su da
se
p r e o k r e ć u Dok je prokletstvo AIDS-a svakako glavni razlog za to, siroma
štvo je
t a k o đ e
ubica.
Č a k
i zemlje koje su napustile a f r i č k i socijalizam i
uspele da uspostave relativno poš tene vlade, izbalansirale svoje budžete i
držale inflaciju na niskom nivou, došle su do
z a k l j u č k a
da ne mogu privu-
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
12/156
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
13/156
22
P R O T I V R Č N O S T I GLOB lIZ CIJE
kompanija bi išli naviše. Njihovi zastupnici
su
rekli da to njima obez-
bediti više podsticaja za inovacije; ali ispostavilo se da
su
p o v e ć a n i profi
ti od prodaje lekova u zemljama u razvoju bili mali,
pošto
je malo njih
moglo da ih sebi priušti, te
je
stoga podsticajni efekt u najboljem s l u č a j u
mogao biti o g r a n i č e n . S druge strane, hiljade ljudi
su
bili f a k t i č k i o s u đ e -
ni na
smrt, zato što
vlade i pojedinci u zemljama u razvoju nisu dalje mo-
gli da
p l a ć a j u
zahtevane visoke cene. U
s l u č a j u
AIDS-a,
o g o r č e n j e
m e đ u -
narodne
javnosti
je
bilo tako veliko
da su
farmaceutske
kompanije mora-
le
da popuste, k o n a č n o p r i h v a t a j u ć i da snize svoje cene, te da krajem
2001 godine
p o č n u da
prodaju te lekove na nivou cena troškova proiz
vodnje. Ali, problem koji je ležao u osnovi svega - č i n j e n i c a da režim
in -
telektualno gvlasništva uspostavljen Urugvajskom rundom nije bio urav
notežen,
odnosno,
u velikoj meri odražavao je interese i perspektive
pro-
i z v o đ a č a suprotstavljenih
p o t r o š a č i m a
(bilo u razvijenim ili u
zemljama
u razvoju)
ostao
je nerešen.
Ne samo
u trgov inskoj liberalizaciji, v e ć i u svakom
drugom
aspektu
globalizacije,
č a k
i napori koji
su
naizgled č i n j e n i sa
dobrim
namerama,
imali su
č e s t o
suprotne efekte. Kad god bi projekti, bilo u oblasti poljopri
vrede ili infrastrukture (koji su bili predloženi od strane Zapada, projekto
vani prema savetima zapadnih savetnika i finansirani
od
strane Svetske
banke
ili
drugih) podbacili - uvek se dešavalo
da su
siromašni ljudi iz sve
ta u razvoju morali da o t p l a ć u j u te dugove - izuzev u s l u č a j e v i m a kada je
došlo do neke vrste oprosta duga.
Ako su, u toliko mnogo s l u č a j e v a koristi
od
globalizacije bile manje
nego
što
njeni zagovornici tvrde, ipak
je
p l a ć e n a cena bila v e ć a
b u d u ć i da
je životna sredina bivala uništena, da
su
p o l i t i č k i procesi bivali korumpira
ni, te da brzi tempo promena nije dao zemljama vremena za tzv. kulturnu
adaptaciju. Krize koje su u svom
p o č e t k u
nosile masovnu nezaposlenost,
bile su, s druge strane,
p r a ć e n e
d u g o r o č n i m problemima socijalnog rasta
kanja - p o č e v od urban og nasilja u Latinskoj Americi do t n i č k i h konflika
ta u drugim delovima sveta, na primer u Indoneziji.
Ovi problemi teško da
su
novi, ali r a s t u ć a silovita svetska reakcija
pro-
tiv politika koje nose globalizaciju predstavlja z n a č a j n u promenu. de
cenijama se jauci siromašnih u Africi i u zemljama u razvoju drugih delo
va sveta uveliko nisu č u l i na Zapadu. Oni koji
su
radili u zemljama u raz
voju, znali su da je nešto pogrešno kada
su
videli da finansijske krize ta
mo
postaju sve više
opšta
stvar, te da broj
siromašnih
upadljivo raste. Ni-
O B E Ć A N J E GLOBAlNIH
INSTITUCIJ
23
su imali n a č i n a da
promene
pravila
ili
da u t i č u na m e đ u n a r o d n e finansij
ske institucije koje
su
ta pravila napisale.
Oni
koji
su
cenili demokra tske
procese videli
su
kako kondicionalnost - tj. uslovi koje m e đ u n a r o d n i
zajmodavci
n a m e ć u
u
zamenu
za njihovu p o m o ć - potkopavaju nacional
ni suverenitet . Sve
dok
se nisu pojavili oni koji protestuju, bilo je malo na
de za
promene
i bez stvarnog razumevanja za žalbe. Neki
od
protestanata
su
preterivali, neki
su
zagovarali
v e ć e p r o t e k c i o n i s t i č k e
barijere protiv
zemalja u razvoju,
što
bi položaj tih zemalja u č i n i l o još težim. Ali, uprko s
tim problemima,
oni
koji
su
potrebu za reformama stavili na dnevni red
razvijenog sveta bili su sindikalci, studenti, borci za bolju životnu sredinu
- dakle: o b i č n i g r a đ a n i koji
su
marširali ulicama Praga, Sijeda, Vašingto
na i Đ e n o v e
Demonstranti
vide globalizaciju u sasvim d r u g a č i j e m svetlu nego se
kretar Trezora SAD, ili pak ministr i finansija i trgovine n a j v e ć e g broja dru
gih razvijenih industrijskih zemalja. Te razlike u pogledima su toliko veli
ke
da se č o v e k zapita: da
li demonstranti
i
oni
koji kreiraju politiku govore
o istim pojavama?
Da
li gledaju u iste podatke? Da li su vizije
onih
na po
zicijama m o ć i toliko zamagljene specijalnim i posebnim interesima?
Šta
je
u stvari taj fenomen globalizacije, koji
je
istovremeno postao
predmetom
i takve demonizacije i takvog uvažavanja? U osnovi, to je č v r -
š ć a integracija zemalja i naroda sveta do koje se dolazi
ogromnim
smanji
vanjem troškova
transporta
i komunikacija, kao i rušenjem e š t a č k i h bari
jera za protok robe, usluga, kapitala, znanja i u manjoj meri) ljudi preko
granica. Globalizacija je do sada bivala p r a ć e n a stvaranjem novih instituci
ja koje
su
se pridružile p o s t o j e ć i m institucijama koje se bave p r e k o g r a n i č -
nim poslovima. U areni m e đ u n a r o d n o g civilnog društva, nove grupe, kao
npr. Jubilej pokret , koje insistiraju
na
smanjenju dugova za najsiroma
šnije zemlje, pridružile
su
se odavno osnovanim organizacijama, kao što
je
M e đ u n a r o d n i
crveni krst. Globalizacija
je snažno
ostvarivana preko e đ u -
narodnih korporacija koje su prenosile, ne
samo
kapital i robu preko gra
nica,
v e ć
i tehnologije. Globalizacija
je t a k o đ e
vodila obnavljanju pažnje na
odavno uspostavljene
medunarodne
m e đ u v l a d i n e institUCije Ujedinjene nacije
- koje pokušavaju da održe mir; M e đ u n a r o d n u organizaciju rada ILO) iz
vorno osnovanu
1919.
godine koja u svetu
u n a p r e đ u j e
teme iz svog delo
kruga rada
pod
slogan om pristojn i rad ; i Svetsku zdravstvenu organiza
ciju
WHO),
koja se bavi
u n a p r e đ e n j e m
zdravstvenih uslova
n a r o č i t o
u ze
mljama u razvoju.
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
14/156
24
P R O T I V R E Č N O S T I GLOBALIZACIJE
Mnogi, možda i n a j v e ć i broj ovih asp ekata globalizacije, su bivali svu
gde pozdravljeni. Niko ne želi da vidi svoje dete kako umire - kad a
su
zna
nje i lekovi
dostupni
negde drugde u svetu. Dakle, t
su samo
neki uže de
finisani
ekonomski
aspekti globalizacije koji
su dosada
bivali
predmetom
kontroverzi, kao i m e đ u n a r o d n e organizacije koje
su
'napisale pravila koja
daju mandat za, ili u praksi zagovaraju stvari kao što je liberalizacija tržišta
kapitala
p r a k t i č n o
eliminacija pravila i propi sa u
mnogim
zemljama u raz
voju uvedenih
sa
ciljem
da
stabilizuju priliv i odliv tzv. nestaInog novca u,
i iz zemlje).
Da bi se razumelo šta je krenulo naopako, važno je da se posmatraju tri
glavne institucije koje upravljaju procesom globalizacije: MMF, Svetska
banka i Svetska trgovin ska organizacija. Uz navedene,
tu
je i
e ć i
broj
dru
gih instit ucija koje igraju o d r e đ e n e uloge u m e đ u n a r o d n o m ekonomskom
sistemu: jedan broj regionalnih banaka, manjih i
m l a đ i h
sestara Svetske
banke, zatim veliki broj organizacija u sklopu
sistema
UN, kao
što su
Pro
gram za razvoj Ujedinjenih nacija UNDP) ili Konferencija Ujedinjenih
nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), i m noge dru ge. Te organizacije
sto imaju stanovišta koja su izrazito r u g a č i j a od onih u
MMF-u
i Svetskoj
banci. Na primer,
M e đ u n a r o d n a
organizacija rada
p o k r e ć e
pitanje da l
MMF poklanja suviše malo pažnje pravima radnika,
dok
se Azijska razvoj
na ban ka zalaže za t a k m i č a r s k i pluralizam , po kojem bi zemljama u raz
voju bile stavljene na raspolaganje r z l i č i t e opcije razvojnih strategija,
u k l j u č u j u ć i i tzv. Azijski model u kojem vlade,
mada
s l a n j a j u ć i se na trži
šte, ipak preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju, oblik ovanju i o đ e n j u trži
šta,
u k l j u č u j u ć i
i v o đ e n j e i promovisanje novih tehnolo gija, i u kojima fir
me preuzimaju z n a č a j n u odgovornost za društveni
standard
zaposlenih.
To Azijska razvojna banka vidi kao pristup izrazito r z l i č i t od
a m e r i č k o g
modela podržavanog
od
institucija stacioniranih u Vašingtonu
MMF
Svetska banka).
U ovoj knjizi
ja
sam usmerio pažnju na
MMF
Svetsku banku,
uglavnom zbog toga što su te dve institucije
tokom
poslednje dve deceni
je
bile u centru velikih ekonomskih pitanja sveta u k l j u č u j u ć i finansijske
krize i tranziciju ranijih k o m u n i s t i č k i h zemalja ka
tržišnim
ekonomijama.
MMF i Svetska banka p o t i č u
iz
Drugog svetskog rata, i rezultat su M e đ u -
narodne monetarne i finansijske konferencije u Breton Vudsu u
a m e r i č k o j
državi Nju Hempšajr jula 1944. godine, kao deo z a j e d n i č k i h napora da se
finansira obnova Evrope nakon razaranja u Drugom svetskom ratu, a i da
O B E Ć N J E GLOBALNIH INSTITUCIJA
25
bi se svet mogao spasavati
od
b u d u ć i h ekonomskih depresija. Puno ime
Svetske banke: M e đ u n a r o d n a banka za obnovu i razvoj (IBRD) - odraža
va njenu izvorno zamišljenu misiju; poslednja r e č razvoj dodata je goto
vo kao
naknadna
primisao. U to vreme, n a j v e ć i broj zemalja u razvoju
su
još uvek bile kolonije, te je i
ono
malo škrtih ekonomskih razvojnih napo
ra u njima koje je bilo m o g u ć e ili trebalo preduzeti, bilo smatrano odgovor
n o š ć u njihovih evropskih gospodara.
Teži zadatak osiguranja globalne ekonomske stabilnosti pripao je
MMF-u. Oni koji
su
sazvali konferenciju u Breton Vudsu, imali
su
na
umu
globalnu depresiju iz tridesetih godina
20
veka. Pre skoro tri č e t v r t i n e ve
ka, kapitalizam se
s u o č i o
sa najoštrijom krizom do tada. Velika depresija
je
tada zavladala i dovela
do
nezabeleženog rasta nezaposlenosti. Na vrhun
cu krize,
č e t v r t i n a
radne snage u Americi
je
bila nezaposlena. Britanski
ekonomist Džon
Majnard Kejns, koji kasnije biti k l j u č n i u č e s n i k u Bre
ton Vudsu, ponudio je jednostavno objašnjenje krize i
d g o v a r a j u ć e
jedno
stavan komp let recepata za izlazak iz nje: odsustvo dov oljne agregatne tra
žnje objašnjava uzroke ekonomskog pada, te bi o d g o v a r a j u ć e politike vla
da mogle p o m o ć i da se stimuliše agregatna tražnja. U s l u č a j e v i m a kada se
monetarna politika pokaže kao neefektivna, vlade se oslanjaju na fiskalnu
politiku, bilo
putem p o v e ć a n j a
svog trošenja
ili putem
smanjivanja taksi.
Iako su modeli koji
su
podupir ali Kejnsovu analizu bili kritiko van i i dote
rivani, d o n o s e ć i dublje razumevanje zašto tržišne snage ne rade dovoljno
brzo da prilagode privredu stanju pune zaposlenosti, ipak su
b a z i č n e
Kej
nsove lekcije ostale validne.
Dakle, M e đ u n a r o d n i monetarni fond
je
bio zadužen
da
s p r e č i pojavu
još jedne globalne depresije. To
je
trebalo da bude u č i n j e n o vršenjem me
đ u n a r o d n o g pritiska na zemlje koje ne daju svoj adekvatni udeo u održa
vanju globalne tražnje
d o p u š t a j u ć i
svojim privredama
da
idu u recesiju.
Kada to bude potrebno, Fond bi o b e z b e đ i v a o likvidnost u vidu zajmova
onim
zemljama koje se s u o č a v a j u sa ekonomskim opadanjem te nisu spo
sobne da stimulišu agregatnu tražnju svojim sopstvenim sredstvima.
U svom originalnom konceptu, MMF
je
bio zasnovan na saznanju
da
tržišta č e s t o nisu dobro funkcionisala - te
da
t može rezultirati ogrom
nom n e z a p o s l e n o š ć u
i daljem
p o d b a č a j u
u popunjavanju fondova potreb
nih zemljama
da
bi ponovno uspostavile
normalno
stanje u svojim privre
dama. Dakle, MMF
je
bio osnovan s uverenjem da je potrebna kolektivn k-
cij n glob lnom nivou da
bi se održala
ekonomska
stabilnost, upravo kao
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
15/156
P R O T I V R E Č N O S T I GLOBALIZACIJE
što su Ujedinjene nacije bile osnovane da sprovode kolektivnu akciju zarad
o b e z b e đ e n j a p o l i t i č k e stabilnosti. MMF je javna institucija, finansijski za
snovana na novcu poreskih obveznika širom sveta. To je važno da se ne za
boravi, jer MMF ne izveštava neposredno o svom radu ni g r a đ a n e koji ga
finansiraju, a ni one na
č i j e
živote
u t i č e .
Umesto toga, MMF izveštava mi-
nistarstva finansija i centralne banke država č l a n i c a . Ove pak o b e z b e đ u j u
svoju kontrolu
putem
komplikovanog
aranžmana
glasanja, uglavnom za
snovanog na ekonomskoj snazi zemalja na kraju Drugog svetskog rata.
Otada je bilo nekih manjih p r i l a g o đ a v a n j a , ali najvažnije razvijene zemlje
vode predstavu , uz
samo
jednu zemlju, SAD, koja
ima
efektivni veto. U
tom smislu, to je s l i č n o Ujedinjenim nacijama, gde istorijski anahronizam
opredeljuje ko ima prava na veto - zemlje pobednice u Drugom svetskom
ratu - ali je bar snaga tog veta podeljena i z m e đ u pet zemalja l a n i c a .
Tokom godina svog postojanja,
MMF
se z n a č a j n o
promenio.
Zasno
van na izvornom uverenju da su tržišta
č e s t o
loše funkcionisala, MMF sa
da uz ideološku o s t r a š ć e n o s t uzdiže ideju o tržišnoj supremaciji. Zasnovan
i na verovanju da je potreban
m e đ u n a r o d n i
pritisak na zemlje da vode eks
panzivnije ekonomske politike (kao što su p o v e ć a n j e potrošnje, smanjiva
nje poreza, ili snižavanje kamatnih stopa) da bi se stimulisala privreda -
danas je
t i p i č n o
da MMF b e z b e đ u j e fondove samo ako se zemlje angažu
ju u politikama (kao što
je
smanjivanje deficita, p o v e ć a n j e poreza ili pove
ć a n j e kamatnih stopa) koje vode sužavanju prostora za ekonomsku aktiv
nost. Kejns bi se prevrnuo u grobu kada bi video šta se desilo njegovom
detetu .
N a j d r a m a t i č n i j e promene u tim institucijama desile su se tokom
osamdesetih godina
20
veka, u vreme kada su Ronald Regan u SAD i Mar
garet T a č e r u Ujedinjenom Kraljevstvu propovedali ideologiju slobodnog
tržišta.
MMF
i Svetska banka
su
postale nove misionarske institucije kroz
koje su ove ideje gurane ka nevoljnim
siromašnim zemljama
koje su
č e s t o
bile u velikoj potrebi za zajmovima i donacijama. Ministri finansija siro
mašnih zemalja bili
su
spremni da postanu, ako treba i p r e o b r a ć e n i c i , sa
mo da dobiju finansijska sredstva, mada je velika e ć i n a vladinih z v a n i č n i -
ka i
o b i č n i h
ljudi u tim zemljama ostala s k e p t i č n a . Tokom ranih osamde-
setih došlo je do kadrovskog
i š ć e n j a
u Svetskoj banci, i
to
u
i s t r a ž i v a č k o m
departmanu koji je davao pravac razmišljanju i o d l u č i v a n j u u Banci. Holis
Č e n e r i ,
jedan od najistaknutijih
a m e r i č k i h
razvojnih ekonomista, profesor
na Harvardu koji je dao fundamentalne doprinose istraživanju ekonomije
O B E Ć A N J E GLOBALNIH INSTITUCIJA
razvoja, kao i u drugim oblastima, bio je Maknamarin poverenik i savetnik.
Maknamara je bio imenovan za predsednika Svetske banke 1968. godine.
Dirnut siromaštvom koje je video svugde u tzv. T r e ć e m svetu, Maknama
ra
je
preusmerio napore banke ka eliminisanju siromaštva, i Č e n e r i je pri
kupio grupu prvoklasnih ekonomista iz celog sveta da rade sa njim. Ali sa
promenom č u v a r a (tj. dolaskom Regana na vlast - prim. prev.) došao je
1981
i novi
predsednik
Vilijam Klausen i novi glavni
ekonomista Ana
Kru
ger, specijalista za
m e đ u n a r o d n u
trgovinu, najviše
poznata
po svom radu
o tražen ju rente ; o
tome
kako specijalni interesi koriste carine i druge
mere protekcionizma da
p o v e ć a j u
svoje dohotke na t u đ r a č u n . Dok su se
Č e n e r i i njegov tim usmerili na istraživanje kako tržište nije uspelo u ze
mljama u razvoju i šta bi vlade mogle da u č i n e da unaprede tržišta i re
dukuju siromaštvo, Ana Kruger
je
videla vlade kao problem. Slobodna tr-
žišta su postala rešenje za probleme zemalja u razvoju. U uslovima tog no
vog ideološkog žara, mnogi od prvoklasnih ekonomista koje je Č e n e r i oku
pio, napustili su Svetsku banku.
Iako su proklamovane misije ove dve institucije ostale jasno razdvoje
ne, u to doba se ipak desilo da su njihove aktivnosti postale
r a s t u ć e
ispre
pletane. Tokom osamdesetih Svetska banka je krenula dalje od pozajmica
za projekte npr. za puteve i brane) ka
o b e z b e đ i v a n j u
širokozasnovane
podrške u formi zajmova za
stnikturno
iiagoit lv lnje;
ali to
je radila samo ka
da je MMF za to dao odobrenje - a sa tim odobrenjem su dolazili i uslovi
koje je MMF nametao zemlji-korisniku. Izvorno, MMF je trebalo da se
us meri na krize; ali zemljama u razvoju
je
stalno bila potrebna p o m o ć ta
ko da je MMF postao sastavni deo života u n a j v e ć e m delu sveta u razvoju.
Pad Berlinskog zida je obezbedi o novu arenu za MMF: upravljanje
tranzicijom ka tržišnoj ekonomiji u bivšem Sovjetskom Savezu i zemljama
k o m u n i s t i č k o g
bloka u Evropi. Još skorije, kako
su
krize narastale, i
č a k
duboki sefovi MMF-a izgledali sve nedovoljniji, to je Svetska banka bila
pozvana da obezbedi desetine milijardi dolara vanredne podrške, ali isklju
č i v o
kao
m l a đ i
partner, sa direktivama programa nametnutim od strane
MMF-a. U principu, postojala je podela rada, po kojoj je MMF trebalo da
se o g r a n i č i na pitanja /iwkroekollomrje u bavljenju o d r e đ e n o m zemljom, tj.
na vladin budžetski deficit, njenu monetarnu politiku, inflaciju, trgovinski
deficit i zaduživanje u inostranstvu; dok
je
Svetska banka trebalo da bude
zadužena za struktllrna
pit lllj l -
na šta je vlada neke zemlje potrošila novac,
finansijske institucije zemlje, njena tržišta rada, trgovinske politike.
No
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
16/156
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
17/156
3
0
P R O T l V R E Č N O S T I
GLOBAlIZACIJE
tonskog konsenzusa koje su uvedene u zemlje u razvoju, nisu bile adekvat
ne za primenu u zemljama u ranim stupnjevima razvoja, ili u ranim faza
ma tranzicije.
Da uzmemo samo neke primere: n j v e ć i broj naprednih industrijskih
zemalja - u k l j u č u j u ć i SAD i Japan - izgradio je svoju privredu mudrom
i
selektivnom zaštitom nekih od svojih industrija dok nisu postale dovoljno
jake
da
se
t a k m i č e
sa
stranim
kompanijama. Neselektivni protekcionizam
č e s t o nije davao rezultate u zemljama koje su ga pokušale, kao ni brza tr-
govinska liberalizacija. Primoravati zemlju u razvoju
da
se otvori za uvozne
proizvode koji konkurisati istovrsnim proizvodima nekih od
d o m a ć i h
industrija opasno ranjivih na konkurenciju
o d g o v a r a j u ć i h
industrija dru-
gih zemalja - može imati i socijalno i ekonomski katastrofalne posledice.
P o s t o j e ć a
zaposlenost je bila sistematski razarana - jer siromašni farmeri
u zemljama u razvoju nisu mogli da se a k m i č e sa visokosubvencionisanim
poljoprivrednim dobrima iz Evrope i Amerike pre no što bi d o m a ć i sekto-
ri industrije i poljoprivrede postali sposobni da rastu i stvaraju novu zapo-
slenost. Što
je
još gore, insistiranje MMF
kod
zemalja u razvoju na održa
nju č v r s t i h monetarnih politika, vodilo je ka kamatnim stopama koje bi
stvaranje novih radnih mesta i pod najboljim okolnostima u č i n i l e nemo-
g u ć i m . l pošto se trgovinska liberalizacija dešavala pre no
što
su tzv. mre
e socijalne zaštite (sistemi socijalnog osiguranja - prim. prev.) bile uspo-
stavljene, oni koji su izgubili zaposlenje bili su primorani na siromaštvo.
Zbog toga, liberalizacija vrlo č e s t o nije p r a ć e n a o b e ć a n i m rastom,
v e ć
po-
v e ć a n o m bedom, a č a k i oni koji nisu izgubili svoj posao bili su p o g o đ e n i
p o v e ć a n i m
o s e ć a n j e m nesigurnosti.
Kontrole kapitala
su
drugi primer: evropske zemlje
su
zabranjivale
slobodni tok
kapitala sve
do sedamdesetih godina
20
veka. Neki
mogu
r e ć i da nije fer insistirati da zemlje u razvoju sa jedva
uspostavljenim
ban-
karskim sistemom rizikuju otvaranje svojih tržišta. Ali,
o s t v l j j u ć i
po
strani takve pojmove kao što je korektnost - to je pre svega loša ekono-
mija; priliv i odliv v r u ć e g novca u zemlju i iz nje,
što
tako
e s t o
sledi na-
kon liberalizacije tržišta kapitala ostavlja
pustoš
za
sobom.
Male zemlje
u razvoju su kao mali
č a m c i .
Brza liberalizacija tržišta kapitala u maniru
favorizovanom od strane MMF a isto
je
kao poslati mali
č a m a c
na uzbur-
kano more pre no što bi rupe na njegovom trupu bile popravljene, kao
i pre nego što bi se kapetan uvežbao za svoj posao, ili pre nego što bi po
O B E Ć A N J E GLOBAlNIH
INSTITUCIJA
3
1
jasevi za spasavanje bili postavljeni. Č a k i pri najboljim od ovih okolno-
sti, velika je v e r o v a t n o ć a da se
a m a c
prevrnuti kada bude a h v a ć e n ve
likim talasom.
Primena pogrešnih ekonomskih teorija ne bi bila takav problem da
kraj, prvo kolonijalizma, a zatim i komunizma nije dao MMF-u i Svetskoj
banci
m o g u ć n o s t i
da u velikoj meri prošire svoje
o d g o v a r a j u ć e
izvorne
mandate
i
da
u ogromnoj meri produže njihov
domet.
Danas
su
te
institu-
cije postale dominantni i g r č i u svetskoj privredi. Ne sam o zemlje koje tra
že njihovu p o m o ć
v e ć
i one koje traže njihov p e č a t saglasnosti da
bi
pod
boljim uslovima pristupile m e đ u n a r o d n o m tržištu kapitala, moraju sledi
ti njihove recepte, tj. recepte koji reflektuju njihove ideologije i teorije slo
bodnog tržišta.
Rezultat toga za mnoge ljude je siromaštvo, i za mnoge zemlje socijal
ni i
p o l i t i č k i
haos. MMF je n a č i n i o greške u svim oblastima u koje je bio
u k l j u č e n : u razvoju, u upravljanju krizama, kao i u zemljama u tranziciji od
komunizma ka kapitalizmu. Programi strukturnog p r i l a g o đ a v a n j a nisu
doneli održivi rast č a k ni onim zemljama (Bolivija), koje su se pridržavale
njihovih
o g r a n i č e n j a
i zamerki. U mnogim zemljama preterana
krutost
mera u k o č i l a je razvoj; uspešni ekonomski programi zahtevaju izuzetnu
brigu u pogledu postupnosti - redosleda po kojem se reforme sprovode -
i njihove dinamike. Ako su tržišta, na primer, prebrzo otvorena za konku
renciju, i pre no što su uspostavljene snažne finansijske institucije, onda
p o s t o j e ć a zaposlenost biti brže uništavana nego
što
nova biti stvarana.
U mnogim zemljama greške u postupnosti i brzini preduzimanih mera vo
dile
su
rastu nezaposlenosti i
p o v e ć a n j u
siromaštva.
4
Posle izbijanja azij
ske krize iz 1997. godine, politike MMF-a su otežale krize u Indoneziji i
Tajlandu. Reforme slobodnog tržišta u Latinskoj Americi su bile jedan od
dva
uspeha
- s
č i m
u vezi
je
Č i l e č e s t o
citiran - ali veliki deo
ostatka
kon
tinenta mora još da
n a d o k n a đ u j e
izgubljenu deceniju rasta nakon tzv.
uspešnih MMF bai/out-a p o č e t k o m osamdesetih, zbog e g a mnogi i danas
imaju visoke stope nezaposlenosti: u Argentini npr. u dvocifrenim procen
tima nakon 1995. godine -
č a k
iako je inflacija snižena. Kolaps u Argenti
ni
2001
godine
je
jedan u seriji neuspeha u poslednjih nekoliko godina.
I m a j u ć i u vidu visoku stopu nezaposlenosti tokom poslednjih skoro se-
Zajam
MMF-a za likvidnost; uopšte uzev finansijski oporavak, spasavanje iz finan
sijskih
t e š k o ć a
- prim. ured.
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
18/156
3
2
P R O T N R E Č N O S T I GLOBALIZACIJE
dam godina, č u d o je ne to što što su tamo ljudi krenuli u u l i č n e nerede, v e ć
što
su
mirno patili toli ko dugo vremena.
Č a k
i
one
zemlje koje
su
iskusile
neki
o g r a n i č e n i
rast, videle su
da su
koristi
od
toga imali
d o b r o s t o j e ć i
slo
jevi, i posebno, veoma o b r o s t o j e ć i dakle, 10 na
vrhu)
-
dok je
udeo si
romašnih ostao visok, a u nekim
s l u č a j e v i m a je dohodak onih
na
dnu
č a k
dalje padao.
U osnovi problema MMF-a i drugih m e đ u n a r o d n i h ekonomskih insti
tucija leži problem upravljanja: ko
o d l u č u j e šta
oni treba
da
rade. Te insti
tucije nisu samo pod dominacijom najbogatijih industrijskih zemalja, v e ć
i komercijalnih i finansijskih interesa u tim zemljama, tako da politike
ovih institucija odražavaju te i n j e n i c e Izbor e l n i k a tih institucija
simbo
lizuje njihov problem i upravo
je
to vrlo č e s t o doprinosilo njihovoj dis
funkcionalnosti.
Dok su
danas skoro sve aktivnosti
MMF-a
i Svetske
ban
ke u zemljama u razvoju svakako, sve njihove pozajmice ), njih vode pred
stavnici industrijalizovanih nacija. Po
o b i č a j u
p r e ć u t n o g dogovora, prvi
č o v e k MMF-a je uvek Evropljanin, a Svetske banke Amerikanac). Oni se
biraju iza zatvorenih vrata, i nikada se nije smatral o kao uslov da treba
da
imaju bilo kakvo iskustvo sa svetom u razvoju. Institucije nisu predst avni
ci
naroda kojima služe.
Problemi t a k o đ e nastaju i iz toga ko govori u
ime
neke zemlje. U
MMF-u, to
su
ministri finansija i guverneri centralnih banaka. U Svetskoj
trgovinskoj organizaciji, to
su
ministri trgovine. Svaki od ovih
ministara
je
blisko povezan sa izbornom bazom unutar svoje zemlje. Ministri trgo
vine odražavaju interese poslovne zajednice - kako izvoznika koji žele da
vide otvaranje novih tržišta za njihove proizvode, tako i p r o i z v o đ a č a
do
bara koji se n a d m e ć u
sa
novim uvozom. Ti sektori,
dabome,
žele
da
zadr
že toliko mnogo barijera koliko mogu, i
da s a č u v a j u
bilo koje subvencije
za koje mogu ubediti Kongres tj. njihov
parlament) da im
odobri.
Č i n j e -
nica
da
trgovinske barijere podižu cene koje
p o t r o š a č i
treba
da
plate, ili
da
subvencije predstavljaju
namet
na poreske obveznike, je
od
manjeg
n a č a -
ja
nego profiti p r o i z v o đ a č a -
dok
su pitanja životne
sredine
i radne snage
od još manjeg z n a č a j a izuzev kao t e š k o ć e koje treba da budu savladane.
Ministri finansija i guverneri centralnih banaka
su
t i p i č n o blisko poveza
nih sa finansijskim krugovima u svojim zemljama;
oni
dolaze iz finansij
skih firmi, i posle njihovog
mandata
u službi vlade, u te firme se
ponovno
v r a ć a j u Robert Rubin, sekret ar Trezora SAD
tokom
velikog dela perioda
opisanog u ovoj knjizi došao
je
iz
n a j v e ć e
investicione banke,
Goldman
O B E Ć N J E
GLOBALNIH INSTITUCIJA
Saks
Goldman
Sachs), a vratio se u firmu Sitigrup Citigroup) , koja kon
troliše n a j v e ć u komercijalnu banku, Sitiba nku Citibank). Osoba broj dva
u MMF-u u
istom
periodu,
Stan
Fišer otišao
je
pravo iz MMF-a u Siti
grup.
Oni,
prirodno, vide svet
o č i m a
finansijske zajednice.* Nije izne
n a đ e n j e da
odluke bilo koje institucije, naravno, odražavaju perspektive i
interese onih koji donose odluke; a to se ponovo videti u narednim po
glavljima; politike
m e đ u n a r o d n i h
ekonomskih
institucija
su
isuviše
č e s t o
i z j e d n a č e n e
sa komercijalnim i finansijskim interesima razvijenih indu
strijskih zemalja.
Seljaci u zemljama u razvoju naporno rade
da
bi
o t p l a ć i v a l i
dugove nji
hovih zemalja MMF-u, a biznismeni trpe zbog viših poreza na
dodatu
vrednost usled insisti ranja MMF-a, jer
je
t e k u ć i sistem koji sprovodi MMF
sistem oporezivanja bez zastupanja interesa oporezovanih. Gubljenje ilu
zija o m e đ u n a r o d n o m sistemu globalizacije
pod
okriljem MMF-a raste ka
ko se siromašnima u Indoneziji, Maroku ili Papui Novoj Gvineji ukidaju
subvencije za gorivo
ili
hranu; kako na Tajlandu vide da
je
AIDS u porastu
kao rezultat kresanja troškova za zdravstvenu zaštitu
nametnutog od
strane MMF,
ili
kako porodice u mnogim zemljama u razvoju ne mogu
da
plate troškove školovanja tzv. programi nadoknade troškova) i moraju
da
naprave bolan izbor - da više ne šalju svoje
ć e r k e
u školu.
Ostavljen bez alternativa, bez
n a č i n a
da izrazi svoju zabrinutost, ili
da
prisili na promene, narod se buni na ulicama. Ulice svakako nisu mesto
gde se stvari diskutuju, politike formulišu, ili p o d s t i č u kompromisi. Ali ti
protesti
su
primorali vladine
z v a n i č n i k e
i ekonomiste širom sveta
da
razmišljaju o alternativama za politike Vašingtonskog konsenzusa kao je
dinom
i stvarnom
putu
rasta i razvoja. Postalo
je
jasnije ne
samo
o b i č n i m
g r a đ a n i m a nego i kreatorima politike i to ne samo onima u zemljama l
razvoju,
v e ć
i
onima
u razvijenom svetu, da globalizacija
onako
kako
je
do
sada praktikovana nije ispunila
ona o č e k i v a n j a
koja
su
njeni zagovornici
o b e ć a v a l i
ili koja može i treba
da
postigne. U mnogim s l u č a j e v i m a ona
č a k
nije rezultirala rastom, a i kad jeste, to
uopšte
nije donelo korisiti svi
ma; neto-efekat politika uspostavljenih Vašingtonskim konsenzusom
je
suviše č e s t o bio
da
se obezbedi korist za manj inu na r a č u n
v e ć i n e
bogatih
na r a č u n siromašnih. U
mnogim
s l u č a j e v i m a komercijalni int eresi i vred-
Finansijska zajednica Zapada. Obuhvata finansijske strukture globalnog z n a č a j a .
Berze kao Volstrit i mega banke kao Sitibanka) - prim. ured.
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
19/156
34
P R O T I V R E Č N O S T I
GLOBAlIZACIJE
nosti
su
zamenili brigu za životnu sredinu, demokratiju, ljudska prava i
socijalnu pravdu.
Globalizacija po sebi niti je dobra niti je loša. na ima
snagu
da done-
se
ogromnu
dobrobit, i za zemlje I s t o č n e Azije, koje su prihvatile globali
zaciju
pod
svojim sopstvenim uslovima i po sopstvenoj dinamici, ona je pred-
stavljala
ogromnu
korist, uprkos nazadovanju tokom krize iz 1997. godi
ne. Ali u velikom delu sveta
ona
nije donela uporedive koristi. Za mnoge,
to je izgledalo bliže katastrofi bez ublažavanja.
Iskustvo Sjedinjenih
m e r i č k i h
Država
tokom 19
veka i n i
dobru
pa-
ralelu današnoj globalizaciji - i kontrast pomaže da se ilustruju uspesi
prošlosti i neuspesi današnjice. U to doba, kada su transportni i komuni-
kacioni troškovi pali i ranija lokalna tržišta proširena, nove nacionalne
ekonomije su formirane, a sa tim nacionalnim privrednim
granama
došle
su i nacionalne kompanije, koje su vodile biznis u celoj zemlji. Ali tržišta
nisu bila ostavljena da se razvijaju htela-ne htela, sama po sebi; vlada je
igrala vitalnu ulogu u oblikovanju razvoja privrede. Vlada SAD je iz
dejstvovala veliku širinu delovanja u sferi ekonomije, jer su sudovi široko
interpretirali usta vnu
odredbu
koja dozvoljava federalnoj vladi da reguliše
razmenu dobara preko granica država u okviru SAD. Federalna vlada je po-
č e l a da reguliše finansijski sistem, uspostavila
je
minimalne zarade i uslo
ve rada i najzad obezbedila sistem zaštite neza poslenih i socijalne zaštite
da bi se izborila sa problemima koje postavlja tržišni sistem. Federalna vla
da je
t a k o đ e
unapredi la neke industrije (p rva telegrafska linija je, na pri
mer, bila postavljena od strane Federalne vlade
i z m e đ u
Baltimora i Vašing
tona još
1842.
godine) i podsticala druge, kao poljoprivredu, pomogavši
osnivanje univerziteta koji bi vršili istraživanja, i
o b e z b e đ u j u ć i
dopunske
usluge za obuku farmera u novim tehnologijama. Federalna vlada je igrala
centralnu ulogu ne
samo
u
u n a p r e đ i v a n j u
rasta
a m e r i č k e
privrede.
Č a k
ia
ko se nije angažovala u bilo kojoj vrsti aktivne politike preraspodele,
ona
je
bar imala programe i j e su prednosti široko
r i h v a ć e n e
i o r i š ć e n e - n e s a
mo one
koje su se ticale
produženog
obrazovanja i poboljšanja produktiv
nosti u poljoprivredi, v e ć isto tako i zemljišnih donacija koje su obezbedi
le minimum
m o g u ć n o s t i
za sve Amerikance.
Danas, dok se nastavlja relativno opadanje troškova transporta i ko
munikacija, i smanjivanje
v e š t a č k i h
barijera za protok roba, usluga i kapi
tala (iako ostaju barijere za slobodno kretanje radne snage), mi imamo
proces globalizacije analogan ranijim proces ima u kojima su stvorene
O B E Ć N J E
GLOBAlNIH
INSTITUCIJA
35
nacionalne ekonomije. Na
n e s r e ć u nemamo
svetsku vladu, odgovornu na
rodu svake zemlje da nadgleda proce s globalizacije po
metodu
uporedivom
sa a č i n o m na koji su nacionalne vlade vodile proces nacionalizacije. Ume
sto toga, postoji sistem koji bi mogao biti nazvan globalno upravljanje bez glo-
balne
vlade
tj. sistem u kojem malo institucija - Svetska banka, MMF, ST
- i malo i g r a č a - ministarstva finansija, komercijalnih poslova i trgovine-
tesno povezanih sa izvesnim finansijskim i komercijalnim interesima -
dominiraju scenom, ali u kojoj su mnogi koji
su
p o g o đ e n i njihovim odlu
kama ostavljeni skoro bez prava glasa. Vreme je da se promene neka pravi
la koja vladaju u m e đ u n a r o d n o m ekonomskom poretku, i da se promisli
još jednom kako se odluke donose na
e đ u n a r o d n o m
nivou - i u č i j e m in
teresu - s t a v l j a j u ć i pri tom manje naglasak na ideologiju, a g l e d a j u ć i više
ono što funkcioniše. K l j u č n o je da uspešan razvoj koji smo videli u
i s t o č -
noj Aziji
bude
postignut svugda. Nastavljanje globalne nestabilnosti pred
stavlja ogroman trošak. Globalizacija može biti preoblikovana, i ako je to
propisno i na korektan n a č i n sprovedeno (tako
da
sve zemlje imaju glas u
o d l u č i v a n j u
o politikama koje ih se t i č u , to može p o m o ć i stvaranju nove
globalne ekonomije u kojoj je rast ne samo održiviji i manje nestalan,
v e ć
su i njegovi plodovi ravnomernije podeljeni.
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
20/156
2 POGLAVLJE
POG ŽEN
O B E Ć N J
K
da sam prvog dana svog rada na funkciji glavnog ekonomiste i vi
šeg
potpredsednika
Svetske banke,
13
februara
1997.
godine ušao
u gigantsku, sjajnu glavnu zgradu u
19.
ulici u Vašingtonu, prva
stvar koja mi je pala u o č i bio je na zidu ispisani moto ove institucije: Naš
sail je svet
bez siromaštva.
U centru trinaestospratnog atriju ma, stoji statua
d e č a k a koji vodi starog slepog o v e k a - kao memorijalni spomenik iskore
njivanju r e č n o g slepila u Africi
ollchocerciasis).
Pre no što su Svetska ban-
ka, Svetska zdravstvena organizacija i drugi udružili napore, hiljade ljudi je
svake godine u Africi gubilo vid iako je bolest mogla da se
p r e č i .
Preko pu-
ta ulice stoji drugi sjajni spomenik javnom bogatstvu, centrala M e đ u n a -
rodnog monetarnog fonda. Mermerni atrijum unutar te zgrade ukrašen
bujnom
florom, služi da podseti posetioce - pre svega ministre finansija
sa svih strana sveta - da MMF predstavlja centar bogatstva i
m o ć i
Ove dve institucije, č e s t o m e đ u s o b n o pomešane u svesti javnosti,
predstavljaju naglašeni kontrast koji potcrtava razlike u njihovoj kulturi,
stilovima i misijama. Dok obe institucije imaju timove
ekonomista
koji
obilaze zemlje u razvoju u okviru tronedeljne misije, Svetska banka
je
naporno radila na tome da obezbedi da
z n a č a j a n
deo njenog profesional
nog osob lja živi stalno u zemlji kojoj pokušava
da
pomogne; MMF uglav
nom ima u zemljama kojima pomaže po jednog stalnog predstavnika ( re
sident representative )
č i j a
su
o v l a š ć e n j a
limitirana. Programi MMF a su
standardno diktirani iz Vašingtona i u o b l i č e n i u dokument tokom kratkih
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
21/156
P R O T l V R E Č N O S T I
GLOBAlIZACIJE
misija kada angažovano osoblje pažljivo gleda brojke u ministarstvima fi-
nansija i centralnim bankama i uživa u hotelima
sa
pet zvezdica. Postoji vi
še
nego simbolika u
toj
razlici: neko ne može
ni
da n a u č i o nekoj zemlji, a
ni
da je voli, ako ne upozna njene osobenosti. Ne može se nezaposlenost
videti samo
kao
statistika,
kao
jedno ekonomsko brojanje tela ,
tj. kao
ne
nameravane žrtve u borbi protiv inflacije,
ili
da
bi
se osiguralo da banke sa
Zapada budu namirene. Nezaposleni su ljudi sa porodicama
č i j i
životi su
p o g o đ e n i , a ponekad opustošeni ekonomskim politikama koje stranci pre
p o r u č e , a MMF efektivno nametne. Moderni visokotehnološki rat je dizaj
niran da izbegne f i z i č k i kontakt: bacanje bombi sa 50 . 0 0 0 stopa 17.000
metara - prim. prev.) osigurava da onaj ko to
č i n i
ne s e ć a šta
i n i .
Mo
derno ekonomsko upravljanje je s l i č n o : iz luksuznog hotela neko može
b e z o s e ć a j n o
nametati politike o kojima bi dvaput razmislio ako bi pozna
vao
ljude č i j e živote razara.
Statistika iznosi na videlo ono što oni
koji
putuju izvan glavnih grado
va vide u selima
Afrike,
u Nepalu, Mindanaou,
ili
u Etiopiji. Jaz i z m e đ u si
romašnih i bogatih je stalno rastao, pa je č a k i broj ljudi u
tzv.
apsolutnom
siromaštvu - koji žive sa manje od jednog dolara dnevno - t a k o đ e poras
tao.
Č a k
i tamo gde je r e č n o slepilo eliminisano, siromaštvo istrajava - i to
uprkos svim dobrim namerama i
o b e ć a n j i m a
datim od strane razvijenih
zemalja nacijama u razvoju, od kojih je n a j v e ć i broj nekad bio u kolonijal
nom posedu tih razvijenih zemalja.
Ljudska shvatanja
se
ne menjaju preko n o ć i i to je istina kako u razvi
jenim, tako i u zemljama u razvoju. Davanje slobode zemljama u razvoju
( o b i č n o nakon malih priprema
za
autonomiju) č e s t o nije promenilo pogle
de ranijih kolonijalnih gospodara, koji su nastavili da
se
ponašaju
kao
da
oni
sve znaju najbolje. Kolonijalni mentalitet - to
o p t e r e ć e n j e
belog o v e -
ka
i pretpostavka da on zna šta
je
najbolje
za
zemlje u razvoju - su
se
odr
žali. Amerika, koja je došla u poziciju da vlada globalnom ekonomskom
scenom, imala je mnogo manje kolonijalnog n a s l e đ a , ali je njen kredibili
tet t a k o đ e bio umrljan, ne toliko njenim ekspanzionizmom u smislu isto
rijske doktrine Manifest destini (o naseljavanju zapada SAD - prim.
prev.), koliko hladnim ratom u kojem su principi demokrat ije kompromi
tovani ili ignorisani u sveobuhvatnoj borbi protiv komunizma.
U
N O Ć I
PRE
NO ŠTO
SAM Z A P O Č E O
RAD
U
BANCI
držao sam svoju poslednju
konferenciju
za
štampu
kao
p r e d s e d a v a j u ć i predsednikovog
e ć a
ekonom-
POGAŽENA O B E Č N J
39
skih savetnika. Sa
d o m a ć o m
ekonomijom tako dobro pod kontrolom,
ja
sam o s e ć a o da su n a j v e ć i izazovi za mene
kao
ekonomistu tada ležali u
ra-
s t u ć e m problemu siromaštva u svetu. Šta bismo mogli da uradimo
za
1.2
milijarde ljudi koji žive sa manje od jednog dolara dnevno, ili sa
2.8
mili
jardi ljudi
koji žive
sa manje od
dva
dolara dnevno - dakle sa 45% svetske
populacije? Šta bih ja mogao da uradim da pomognem da san o svetu bez
siromaštva postane stvarnost?
Kako
bih mogao da
se
usmerim makar na
skromniji san o svetu sa manje siromaštva? Video sam svoj zadatak
kao
trostruki: prvo, promisliti
kakve
bi strategije mogle biti najefektivnije u
u n a p r e đ i v a n j u privrednog rasta i smanjivanju siromaštva; drugo, poraditi
sa
vladama zemalja u razvoju da
se
te strategije uvedu u praksu, i r e ć e da
u č i n i m sve što mogu m e đ u razvijenim zemljama da bih unapredio intere
se
i umanjio probleme zemalja u razvoju, bilo da se radilo o otvaranju nji
hovih tržišta
za
zemlje u razvoju,
ili
o b e z b e đ e n j u njihove efektivnije po
m o ć i .
Znao sam da su ovi zadaci teški, ali nisam ni sanjao da je jedna od
n a j v e ć i h prepreka sa kojom su
se
zemlje u razvoju s u o č a v a l e , bila potpuno
nepotrebno isfabrikovana i ležala preko puta ulice - u za nas sestrinskoj
instituciji: MMF-u. Ja sam o č e k i v a o da n e ć e baš svako u e đ u n a r o d n i m
-
nansijskim institucijama ili u vladama koje su ih podržavale biti p o s v e ć e n
eliminisanju siromaštva;
ali
sam verovao da postojati otvorena debata o
strategijama - koje u toliko mnogo oblasti našeg angažmana izgleda ne
uspevaju, a a r o č i t o ne uspevaju za siromašne. U pogledu tog svog
o č e k i -
vanja, r a z o č a r e n j e mi je tek predstojalo.
Etiopija
borba z m e đ u
politike sile i siromaštva
Posle
e t i r i
godine provedene u Vašingtonu, sam
se
bio navikao
na
č u d -
ni
svet birokratije i o l i t i č a r a . Ali da me u potpunosti preokupira zaprepa
š ć u j u ć i svet politike i aritmetike MMF-a, nije
se
desilo pre no što sam ot
putovao u Etiopiju, jednu od najsiromašnijih zemalja sveta (marta
1997,
jedva
mesec dana posle zaposlenja u Svetskoj banci). Godišnji dohodak
Etiopije po stanovniku iznosio je svega 11 dolara i zemlja
je
stradala od
uzastopnih suša od kojih je umrlo dva miliona ljudi. Oti šao sam da se sret
nem sa predsednikom vlade Melesom Zenavijem, č o v e k o m koji je vodio
17
godina dugi gerilski rat protiv krvavog m a r k s i s t i č k o g režima Mengistu Ha
ile Mariama. Melesove snage su pobedile 1991. godine i onda je vlada ot-
-
8/20/2019 449_Stiglic Džozef E Protvrečnosti Globalizacije SBM-x 2004
22/156
P R O T I V R E Ć N O S T I GLOBALIZACIJE
p o č e l a težak posao obnove zemlje. Lekar po obrazovanju, Meles
je
jedno
vreme studirao i ekonomiju, z n a j u ć i da bi i z v o đ e n j e njegove zemlje iz ve
kova siromaštva zahtevalo ništa manje od ekonomske transformacije. n
je demonstrirao takvo znanje ekonomije i istinsku kreativnost -
koji
bi ga
postavili na č e l o bilo koje od mojih univerzitetskih klasa studenata. Poka
zao
je
dublje razumevanje ekonomskih principa, i svakako dublje poznava
nje
okolnosti
koje
su vladale u zemlji, nego mnogi od
m e đ u n a r o d n i h
eko
nomskih birokrata sa kojima sam naredne tri godine radio.
Meles je kombinovao ta intelektualna svojstva sa
l i č n i m
integritetom;
niko nije sumnjao u njegovo poštenje i bilo je malo optužbi za korupciju
unutar njegove vlade. Njegovi p o l i t i č