n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 34 27. kolovoza 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

VII. Hrvatski dan u Sambotelu 11. stranicaDan Santovaca 6. stranica

Foto: Branka Pavić Blažetin 4. – 5. stranica

Kopija Krune sv. Stjepana donesena u Martince

Kopija Krune sv. Stjepana donesena u Martince

II. Šokački piknik 7. stranica

Dana 1. rujna započinjenova školska godina2015./16. Učitelji su većod ponedjeljka u «škol -skim klupama» kako bisve pripremili za nes-metani početak. Ovihsu dana imenovani iravnatelji škola, kojimaje istekao mandat i kojisu tijekom proteklihmjeseci prošli natje-čajnu proceduru. U ke-resturskome školskomsredištu, u školi u kojojsvi učenici pohađaju na-rodnosnu nastavu hrvatskoga jezikai književnosti, stanje je napeto.Naime, 15. kolovoza 2015. godine is-tekao je mandat bivše ravnateljiceAnice Kovač, koja je 16 godina obna-šala dužnost ravnateljice keresturskeškole.

U ovoj je godini istekao mandatbivše ravnateljice Anice Kovač. Naraspisani natječaj ponovno se javila.Kako saznajemo, jedino se ona javilana natječaj i, prema informacijama,udovoljila svim uvjetima. Dana 24.lipnja Anici Kovač stiglo je pismo, bezobrazloženja, od kaniškog Obrazov-nog okruga da njezin natječaj KLIKnije prihvatio. Nakon nekoliko danadobila je obavijest da će ipak bitiimenovana na godinu dana. S timese najprije nije složila, a potom se slo-žila i mjesna Hrvatska samouprava.Stvar se polako počela usložnjavati iprerasla je u problem s kojim su sesuočili i roditelji učenika, i mjesnaHrvatska samouprava, i županijskaHrvatska samouprava koja je preni-jela problem političkim predstavni-cima Hrvata u Mađarskoj: par la -mentarnom glasnogovorniku Hrvatau Mađarskoj i predsjedniku Hrvatske

državne samouprave.Oni su se pismom obra-tili državnoj tajnici Mi-nistarstava ljudskihresursa pozivajući se narazgovor koji je ona vo-dila s parlamentarnimzastupnikom Hrvata uMađarskoj o imeno-vanju/neimenovanjuAnice Kovač. Odgovordo današnjega dana (25.kolovoza) nisu dobili. Uhrvatskoj Osnovnoj školiNikole Zrinskog u Keres-turu još ni tjedan dana

prije otvaranja školske godine nije seznalo tko će voditi ustanovu koju ćeod jeseni pohađati 152 učenika,naime provedba izbora nove ravna-teljice zbog nerazumljivih razloganije bila uspješna. KLIK je 18. kolo-voza povjerio doravnateljici Eriki Rac

Sólyom da na godinudana bude vršiteljicadužnosti, međutim onase nije primila te duž-nosti, stoga je kaniškiObrazovni okrug „loptubacio dalje“ i tako je 24.kolovoza za vršitelja duž-nosti povjerena Andra-sek Istvánné, pred-sjednica Razredničkeradne zajednice, naimene bi mogla početi novaškolska godina. Vodite-

ljica kaniškog Obrazovnog okrugaMarija Tomić za naš tjednik izjavila jeda je njihov Obrazovni okrug podu-pirao natječaj Anice Kovač, međutimnastao je nesporazum zbog toga štose keresturska Hrvatska samoupravaprvo nije suglasila s time da bivšaravnateljica bude povjerena na go-dinu dana. Kako ustanova ne možedjelovati bez voditelja, a doravnate -ljica nije se primila dužnosti, premaPravilniku o organizaciji rada posloviravnatelja prelaze na predsjednicuRazredničke radne zajednice na gđuAndrasek Istvánné. Inače, ona je ta-kođer Mađarica, ne govori hrvatskijezik, ali u korist ustanove i djece pri-mila se dužnosti. Voditeljica Obrazov-nog okruga dodala je i to da ćenajesen opet raspisati natječaj za rav-natelja i možda već u siječnju buderješenja.

Branka Pavić Blažetin

Stvar se polako počela usložnjavati i pre-rasla je u problem s kojim su se suočili i ro-ditelji učenika, i mjesna Hrvatska samo -uprava, i županijska Hrvatska samo -uprava koja je prenijela problem politič -kim predstavnicima Hrvata u Mađar -skoj: parlamentarnom glasnogovornikuHrvata u Mađarskoj i predsjednikuHrvat ske državne samouprave.

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Glasnikov tjedanKomentar

Ne samo poslušati nego

i čuti jedni drugeOvih je dana u marijanskim svetištima diljemHrvat ske, ali i u nas u Mađarskoj, proslavljen blag-dan Velike Gospe – Uznesenja Blažene DjeviceMarije. Tom su prigodom hrvatski biskupi upozo-rili na vrijednosnu izgubljenost čovjeka našegavremena, te ukazali na potrebu zaštite obitelji iljudskoga života, pri tome postavili obitelj kao te-meljno pitanje, kao temeljnu ustanovu društva. Potrebna je opća suglasnost oko temeljnih pitanja.Otvorenost daru života i zaštita obitelji i ljudskogaživota u obitelji danas postaje gorućim pitanjem. Otome ovisi budućnost našega naroda. Ideologijekoje se zasnivaju samo na ekonomskoj računici,vode u vrijednosnu izgubljenost, reče uz ustalo kar-dinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u svo-joj prigodnoj propovijedi održanoj u Sinju.Crkva i obitelj temeljne su ustanove i za očuvanjevjerske, nacionalne i jezične samosvojnosti. Sve tojoš više vrijedi za manjinske zajednice, međunjima i za Hrvate u Mađarskoj, koje se nalaze u jošnepovoljnijem položaju. Stoga se kao goruća pi-tanja današnjice i za nas Hrvate nameće kako pre-mostiti narečenu vrijednosnu izgubljenost, kakoočuvati obitelj, vjeru, jezik, tradicijsku kulturu,noš nju, ukratko nacionalnu samobitnost. Izgubljenost čovjeka današnjice u globalizira-nome svijetu, egzistencijalna ugroženost, neza-poslenost, potrošačko društvo – sve nas stavljapred veliki izazov. U tom traženju odgovora nanove izazove, važno je upravo pronalaženje teme-lja, vraćanje izvorima, baštini svojih predaka, kojisu nas očuvali na ovim prostorima tijekom pro-teklih stoljeća. Zato je u ubrzanom životu današnjice – kada jesve važnije, samo se zaboravlja na ono bitno – po-trebno mnogo više pažnje posvetiti međuljud-skim odnosima, obitelji, užoj i široj zajednici,svojim sugrađanima. Jer koliko puta čujemo:Nemam vremena! Nemam vremena za razgovor,nemam vremena za djecu, za odlazak na hrvatskepriredbe, za odmor. Blagdani, bilo nacionalni bilo obiteljski, najboljesu prigode da zastanemo, da promislimo svojživot, smisao svoga života, odakle smo i kamostremimo. Nađimo vremena i za susrete i za raz-govor. Ne samo poslušati nego i čuti jedni druge,pokazati razumijevanje za probleme jedni drugih,pomagati i hrabriti jedni druge, i u dobru i u zlu, iu slavljenju, ali i u tuzi. To je ono što čovjeka čini čovjekom, što mu daje smisao. Jer ječovjek primarno društveno biće. Sam za sebeusamljen je, izgubljen.

Stipan Balatinac

AKTUALNO n 3 n

Crkveni god na Stjepana kraljaNa ovogodišnjemu martinačkom proštenju na Stjepana kralja, 20. kolovoza, zalaganjem rođenog Martinčanina, koji živi uSelurincu, Marka Győrvárija i Seoske samouprave, u tamošnjoj športskoj dvorani bila je izložena kopija Krune sv. Stjepanau nazočnosti krunskih stražara i pripadnika sigetske Zrinske garde, te mnoštva znatiželjnika. U dvorani se, po slobodnojprocjeni vaše urednice, okupilo sedamstotinjak osoba. Kopija Krune sv. Stjepana, Žezla te vladarske Jabuke stigli su u Mar-tince nešto poslije dvanaest sati, iz Kapošvara. Do tada je u mjesnoj crkvi održana dvojezična sveta misa koju je uz brojnosvećenstvo i martinačkog župnika Iliju Ćuzdija predvodio mons. Franjo Pavleković, vikar Pečuške biskupije, a propovijed nahrvatskom jeziku održao je nekadašnji martinački župnik, danas župnik u Seksaru, Ladislav Bačmai. Pjevalo se s kora uzorguljašku pratnju Ančike Gujaš. Nekada su Martinčani imali i tri proštenja, danas su ostala ona na Stjepana kralja i naMartinje, Dan sv. Martina, zaštitnika martinačke crkve i sela. A kako se slavio Stjepan kralj? Misom, pa odlaskom premaCretiću, gdje se pjevalo i plesalo kolo, a potom igrao nogomet. Ovogodišnji martinački crkveni god bilo je obogaćen dodatnimsadržajima, klanjanjem Kruni sv. Stjepana. Program svečanosti započeo je stihovima Sándora Reményika: „Eredj, ha tudsz”u interpretaciji Zsolta Cserdija. Voditelj programa bio je novinar, urednik Tomo Füri. Čuli smo da je 20. kolovoza jedan odnajstarijih blagdana – spomendan sv. Stjepana, utemeljitelja države. On je za svoje vladavine 15. kolovoza, Veliku Gospu,proglasio blagdanom, a i sam je na taj dan preminuo 1038. godine. Današnji datum, 20. kolovoza, blagdanom je proglasiosv. Ladislav, naime uz odobrenje pape Grgura VII. kosti kralja Stjepana I. podignute su na oltar bazilike u Stolnom Biog -radu. Današnji blagdan tijekom povijesti prerastao je i u blagdan novoga kruha.

Potom je na dva jezika, hrvatskom i mađarskom, pozdravio iz-među ostalih: Vesnu Haluga, generalnu konzulicu RepublikeHrvatske u Pečuhu, Zsolta Tiffána, parlamentarnog zastupnika,vladina povjerenika, Zoltána Nemessányija, zamjenika političkogtajnika Ministarstva javne uprave i pravosuđa, Ivana Gugana,

HDS-ova predsjednika, Mišu Heppa, glasnogovornika Hrvata uMađarskom parlamentu, Jozu Solgu, voditelja HDS-ova ureda idruge... Prvi se nazočnima, na dva jezika, mađarskom i hrvats-kom, obratio domaćin svečanosti martinački načelnik LeventeVárnai. On je između ostaloga kazao: U našem selu ima lijepu tra-diciju bučura Štefana kralja, kada se iseljenici vrate roditeljima,svojoj braći, svojim starim domovima, da bi otišli na svetu misu,te da ugodno provedu dan s onim ljudima koji im najviše znače.Današnja bučura je ipak malo drukčija: velika nam je čast da mo-

žemo pozdraviti unašim krugovimaSvetu krunu, Žezlo iJabuku Mađarske.Potom je u okviru sve-čanoga govora pozd-ravio 90-godišnjegMarka Győrvárija sta-rijeg, i predao muspomenicu koju jedobio jer je „postaočlanom” trećeg naraš-taja, spomenicu s pot-pisom mađarskogpremijera koji mu jepoželio mirne dane,mjesece, godine uzdravlju i veselju! Po -tom se okup ljenima,također na dva jezika,obratio Marko Győr-vári, jedan od glavnihorganizatora prired -

be. On između inim reče: Utemeljenje mađarske države danasslavimo zajedno s Kraljevskom krunom svih Mađara u jednomtakvom naselju koje su više od pola milenija naselili Hrvati koji idanas žive na ovim prostorima. Međutim, imena ovdašnjih ulicaukazuju slavna imena mađarske povijesti. Na stropu mjesne crkve nalazi se slika kralja svetog Ladislava kojis vojskom prelazi Dravu. Dok na bočnoj strani crkve sveti Stjepanpreporučuje državu Blaženoj Djevici Mariji.

Nastavlja se na 15. stranici

Dvojezičnu misu predvodio je mons. Franjo Pavleković, vikar Pečuške biskupije.

Kopija Krune sv. Stjepana, Žezlo i Jabuka Mađarske

Na martinačkoj ulici nakon svete mise

n 4 n TEMA

Dana 15. kolovoza 2015. godine istekao je mandat bivše ravna-teljice Anice Kovač, koja je 16 godina obnašala dužnost ravnate-ljice keresturske škole. Jedino se ona javila na natječaj i, premainformacijama, udovoljila svim uvjetima. Prema zakonskim pro-pisima prilikom izbora ravnatelja zatraži se mišljenje Đačke sa-mouprave, Roditeljskog vijeća, Pedagoškog vijeća i Vijećadjelatnika škole za čije sakupljanje bio je povjeren tročlani odbor,na čelu s dr. Erikom Rac. Svi su forumi poduprli natječaj bivše rav -nateljice poznajući njezin marljiv rad, zanos poradi razvoja usta-nove. Prema našim saznanjima, njezin je natječaj podupro ikaniški Obrazovni okrug, pa se čekalo na odobrenje, međutim24. lipnja Anici Kovač je stiglo pismo (e-mailom) od kaniškogObrazovnog okruga da njezin natječaj KLIK nije prihvatio, bezobrazloženja. Saznajemo od nje da su je zatim 6. srpnja nazvalitelefonom iz narečenog Okruga kako je doneseno rješenje da ćebiti imenovana za godinu dana. Na to je rješenje keresturskaHrvat ska samouprava Obrazovnom okrugu poslala prosvjednopismo da se ne slaže s imenovanjem na godinu dana, nego gđuKovač podupire na pet godina, iako do tada nitko od narodnos -ne organizacije nije zatražio miš ljenje. Ovdje moram napomenutida po zakonu kod izbora rav natelja narodnosnih ustanova trebazatražiti suglasnost tamoš nje ili druge nadležne narodnosne sa-mouprave. Tu je suglasnost Obrazovni okrug zatražio tek nakontoga (13. srpnja), kaže nam Henrieta Novak, zamjenica pred-sjednice Hrvatske samo uprave, ali ponovno samo za imeno-vanje na godinu dana, čime keresturska Hrvatska samoupravaprvo nije se suglasila, a poslije je izmijenila svoju odluku:

– Jednostavno nismo razumjeli zbog čega Anica Kovač nije iza-brana na pet godina kada je udovoljila svim uvjetima natječaja, svi

su je forumi podržali, bila je jedinakoja se kandidirala za ravnateljanaše ustanove. Mi vijećnici Hrvat-ske samouprave nismo željeli pla-nirati samo na godinu dana, negoznati da je hrvatska ustanova udobrim rukama na pet godina, jersvi to znaju, i na državnoj razini,da je Anica Kovač vrlo mnogo ra-dila na tome da se u školi njegujehrvatski jezik, hrvatska kultura, dase razvijaju prekogranične veze,činila to često izvan radnog vre-mena, dobrovoljno. Nije ni to slu-čajno da je broj učenika u zadnjihgodina porastao u ustanovi. Me-đutim, nakon ponovne usmenemolbe Obrazovnog okruga, bojećise da se problem neće riješiti, ipak

smo 23. srpnja dali suglasnost da podupiremo njezino imenovanjena godinu dana – reče za naš tjednik dopredsjednica.

Ni roditelji se nisu složili s imenovanjem na godinu dana, kažedopredsjednica Roditeljske zajednice Bordás Józsefné, i oni suposlali molbu Obrazovnom okrugu kako bi Anica Kovač dobilapovjerenje na pet godina, što je potpisalo više od 150 roditelja.Agneš Nemet, kao roditelj dvoje djece kaže da je ravnateljica

Anica Kovač zapravo motorsvega što se događa u školi iselu:

– Moje prvo dijete počelo jepohađati osnovnu školu u Kaniži inakon godinu dana sam shvatila

Napetosti na početku školske godine u keresturskojOsnovnoj školi „Nikola Zrinski”

U hrvatskoj Osnovnoj školi Nikole Zrinskog u Keresturu još ni tjedan dana prije otvaranja školske go-dine nije se znalo tko će voditi ustanovu koju će od jeseni pohađati 152 učenika, naime provedba izbo -ra nove ravnateljice zbog nerazumljivih razloga nije bila uspješna. Središte za održavanje ustanovaKlebelsberg (KLIK) još u veljači raspisalo je natječaj za ravnatelja keresturske ustanove, na koji jepredan jedini natječaj, a to je bio onaj bivše ravnateljice Anice Kovač. Ne zna se zbog kojih razlogaKLIK nije prihvatio njezin natječaj te 18. kolovoza povjerio doravnateljici Eriki Rac Sólyom da na godi -nu dana bude vršiteljica dužnosti, međutim ona se nije primila te dužnosti, stoga je kaniški Obrazovniokrug „loptu bacio dalje“ i tako je 24. kolovoza za vršitelja dužnosti povjerena Andrasek Istvánné(Anna) predsjednica Razredničke radne zajednice, naime ne bi mogla početi nova školska godina.

Zgrada keresturske Osnovne škole Nikole Zrinskog

Agneš Nemet, roditelj

Bordás Józsefné, dopredsjednica Roditeljske zajednice

Henrieta Novak, dopredsjednica keresturskeHrvatske samouprave

TEMA n 5 n

da keresturska škola mnogo više odgovara mojoj djeci. Ovdje dobi-vaju vrlo mnogo dodatnih sadržaja, uče hrvatski jezik, mnogo pu-tuju u Hrvatsku, članovi su tamburaškog sastava, odlični učenicidobivaju stipendije i razne druge mogućnosti kakvih drugdje nema.Izvrstan je odnos ustanove s roditeljima, uvijek znamo sve navri-jeme. Imamo li neki problem, možemo se dogovoriti. Mislim daAnica Kovač zaslužuje dobiti povjerenje na pet godina –, obratilami se majka dvoje djece gđa Nemet.

Hrvatska samouprava Zalske županije također se i usmeno ipismeno obratila višim forumima, Mišu Heppu, parlamentarnomglasnogovorniku Hrvata u Mađarskoj, i Ivanu Guganu, predsjed-niku Hrvatske državne samouprave, da pokušaju nesporazumerazriješiti u Ministarstvu. Parlamentarni glasnogovornik i pred-sjednik najvišeg tijela Hrvatske zajednice zajedničkim pismomobratili su se Juditi Czunyi- Bertalan, državnoj tajnici za prosvjetu,još 24. srpnja da se raščiste nesporazumi i da se ponovno preg -leda natječaj Anice Kovač, na koje pismo još nije stigao službeniodgovor (24. kolovoza), ali stiglo je pismo Anici Kovač 18. kolo-voza iz kaniškog Obrazovnog okruga u kojem stoji da je natječajraspisan za ravnatelja Osnovne škole Nikole Zrinskog u Keresturubio neuspješan, zato što je keresturska Hrvatska samouprava sta-vila veto na odluku na jednogodišnji mandat, a izmijenjenaodluka nije stigla do određenog roka iako prema dopredsjedniciHenrieti Novak nije bio zadan nikakav rok i oni su zasjeli čim sumogli. U tom slučaju prema zakonu o statusu javnih djelatnika uustanovama za javno obrazovanje uzima se u obzir Pravilnik oorganizaciji o radu dotične ustanove prema kojem zadatke vo-đenja ustanove treba preuzeti doravnatelj, u keresturskoj usta-novi to je Erika Rac Sólyom, a prema naređenju KLIK-ovapredsjednika Anica Kovač treba preuzeti zadatke doravnateljice,međutim Erika Rac Sólyom nije se primila dužnosti ravnateljiceni kao vršiteljica dužnosti smatrajući da na čelu narodnosne usta-nove treba biti osoba koja govori narodnosni jezik.

Voditeljicu kaniškog Obrazovnog okruga Mariju Tomićuspjeli smo dobiti na telefonu tek 24. kolovoza. Ona je za naštjednik izjavila da je njihov Obrazovni okrug podupirao natječajAnice Kovač, međutim nastao je nesporazum zbog toga što sekeresturska Hrvatska samoup rava prvo nije suglasila s time dabivša ravnateljica bude povjerena na godinu dana. Kako usta-nova ne može djelovati bez voditelja, a doravnateljica nije se pri-mila dužnosti, prema Pravilniku o organizaciji rada poslovirav natelja prelaze na predsjednicu Razredničke radne zajednicerazrednika na gospođu Andrasek Istvánné (Anna), koja se nakraju i primila. Inače, ona je također Mađarica, ne govori hrvatskijezik, ali u korist ustanove i djece primila se dužnosti. Voditeljicaobrazovnog okruga dodala je i to da će najesen opet raspisatinatječaj za ravnatelja i možda već u siječnju bude rješenja.

Glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj Mišo Hepp službenuinformaciju o rješenju izbora ravnatelja keresturske škole još nijedobio:

– Još smo 24. srpnja uputili pismo (zajedno s predsjednikomHrvat ske državne samouprave) državnoj tajnici za prosvjetu da sepitanje ravnateljice keresturske škole riješi, i da mi podupiremo daAnica Kovač bude izabrana na petogodišnji mandat, a ne na godinudana, naime nismo imali nikakvo obrazloženje da njezin natječajne bi udovoljio uvjetima poziva. Na to pismo ni nakon mjesec dananije stigao odgovor što je u potpunosti nekorektno prema zajednici,a i prema našem Odboru narodnosnih glasnogovornika. Ne slažemse ni s rješenjem da jedna naša važna hrvatska ustanova bude utako nesigurnom položaju i kao glasnogovornik Hrvata u Mađar-skoj napisat ću protestno pismo i obratiti se ministru.

Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave,

za Hrvatski glasnik izjavio je da još ni HDS-u nije stiglo službenopismo od Ureda državne tajnice i zbog toga su nazvali Ured:

– U Uredu državne tajnice su nam rekli da reagiranja kasne zbogljetnih godišnjih odmora, a obećano nam je da ćemo ovoga tjednadobiti službeno pismo. Smatram da to treba pričekati i da vidimošto su razlozi kod donošenja odluka, tek nakon toga možemo i mireagirati.

Nakon cjeloljetnog natezanja oko izbora ravnatelja kerestur-ske škole još uvijek nije jasno zbog čega je dovedena u nesiguranpoložaj jedna od važnih ustanova hrvatske zajednice, ali s timetreba biti načisto da gubitak naših vrijednih stručnjaka s bilo kak -vog položaja može imati negativne posljedice.

beta

Anica Kovač rođena je u Keresturu, osim svoga školovanjanikada nije napustila svoje rodno mjesto. Premda nije poha-đala hrvatsku srednju školu, ni hrvatsku visokoškolsku usta-novu, ona je sačuvala svoj materinski hrvatski i položila ispitvisokoga stupnja iz hrvatskoga jezika. Struku povijesti i knjiž-

ničarstva zavr-šila je 1988. g.na Visokoj nas -tavničkoj školi„Dániel Berzse-nyi” u Sambo-telu, od 1988. g.radila je kao na-stavnica u Os -novnoj školi„Nikola Zrinski”.Uz rad je završilai struku mađar-skoga jezika,drama pedago-gije i voditeljajavne obrazov -ne ustanove. Od1999. g. bila jeravnateljica ke-resturske Hrvat-ske osnovne ško-

le Nikole Zrinskog. Kao ravnateljici narodnosne ustanove uvi-jek joj je bilo na prvome mjestu hrvatsko obrazovanje, s ne-umornim radom je povećavala prestiž hrvatskoga jezika, uzadnje vrijeme radila je na tome da u ustanovi zaposli štoviše djelatnika sa znanjem hrvatskoga jezika. U osnovnojškoli utemeljila je podučavanje tamburice, odnosno hrvatskinarodni ples, svake godine organizira hrvatski kružok. Kaoravnateljica pisala je niz europskih projekata za prekogranič -nu suradnju od kojih je ostvareno mnoštvo hrvatskih pro-grama. Ona je zaslužna i za utemeljenje Udruge Zrinskihkadeta. Za vrijeme vođenja ustanove povećao se broj onihučenika koji se upisuju iz drugih mjesta radi učenja hrvat-skoga jezika, iz Belezne, Fićehaza, Kaniže, Tiloša, Zakanja.Učenici keresturske ustanove aktivno sudjeluju na hrvatskimdržavnim natjecanjima, odnosno na priredbama Hrvata uMađarskoj. Nema ljeta kada ona ne bi organizirala hrvatskitabor s raznim tematikama. Anica Kovač u više mandata ak-tivno je radila u Odboru za odgoj i obrazovanje Hrvatskedržav ne samouprave i sa svojim prijedlozima radila na uzdi-zanju hrvatskoga školstva u Mađarskoj.

Bivša ravnateljica Anica Kovač s djecom

n 6 n BAČKA

Rijetko koje naselje može se pohvaliti s to-liko glasovitih osoba, istaknutih športaša,umjetnika, kulturnih i znanstvenih djelat-nika kao što je to tronacionalno Santovo.Santovo je posebno mjesto koje zrači svojimduhom, ima svoju prepoznatljivost – čulismo lani na prvom Danu Santovaca, kojije priređen sa željom da postane tradici-jom. Susret u spomen i čast istaknutihsantovačkih osoba – športaša, kulturnihdjelatnika, umjetnika, glazbenika, književ -nika i znanstvenika, koji su svojim životomi djelom zadužili svoje suseljane te prido-nijeli dobrom glasu svoga rodnog sela,pod motom „Gdje god živio – ako si rođeni odgojen ovdje –pripadaš ovamo dovi-jeka”, okupilo se mnoštvo Santovaca i onihkoji su podrijetlom vezani za Santovo, alisu rođeni, odgojeni, nekada živjeli ilidanas žive izvan svojega rodnog sela. Zaodržavanje takvog susreta odabrano ježupno proštenje koje se slavi povodomblagdana Velike Gospe, a koje, kao inekoć, i danas zauzima važno mjesto u ži-votu naselja.

Tako je u glavnoj organizaciji santo -vač ke „Čajane” odnosno ugostiteljskogpoduzetnika Gabora Varge, uostalomkako je i lani najavljeno, uslijedio nasta-vak. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha i lije-pog odaziva, krajem prošloga tjedna uSantovu je održan II. DAN SANTOVACAvezan za blagdan Velike Gospe, zaštitniceSantovačke župe i župne crkve. Kao i lani,ove godine 15. i 16. kolovoza, Dan je pos -većen umjetnicima, glazbenicima i pjeva-čima rodom iz Santova, ali jednako tako iu spomen znamenitim Santovcima.

U okviru bogatoga kulturnog i zabav-nog programa, u subotu u ranim popod-nevnim satima u mjesnom domu kultureupriličeno je svečano otvorenje prigodneizložbe koja je priređena u čast 190. ob-ljetnice rođenja priznatoga mađarskogzvjezdoznanca, geodeta i matematičara,te gimnazijskog i sveučilišnog profesoraGustava Kondora, rođenog Krauze. Rođenu Santovu 7. kolovoza 1825. godine, do -pis ni član Mađarske akademije znanosti,bavio se područjem astronomije. Školo-vao se u Baji, Subotici, Segedinu i Pečuhu,a bio je i sudionikom Revolucije i Oslobo-dilačkog rata 1848./49. (kada prezimeKrauze mijenja u Kondor), sudjelujući umnogim bitkama. Radio je i za Budimskuzvjezdarnicu, posebno se zanimajući za

astrometriju. Nakon Oslobodilačkog ratazauzimao se za ponovnu izgradnju poru-šene Budimske zvjezdarnice. Uz to bio ječlan Mađarskoga prirodoslovnog društva,a izabran je i za člana Njemačkoga astro-nomskog društva. Autor je nekoliko sa-mostalnih knjiga s područja zvjezdoz -nanstva i brojnih studija koje je objavlji-vao u onodobnim stručnim časopisima.Izložbu je predstavio povjesničar zvjez-doznanstva Lajos Bartha iz Budimpešte.Nakon prigodnih riječi, u predvorju domakulture otkrio je brončanu spomen-pločus reljefnim likom Lajosa Kondora koju jeizradio bajski kipar István Harmat. Umroje 16. rujna 1897. godine u Budimpešti.Manje je poznato da je njegov brat LajosKondor (Krauze), također rođeni Santovac,napravio prvi prijevod Mažuranićeva epa„Smrt Smail-age Čengića” na mađarskijezik.

Osim izložbe o životu i djelu GustavaKondora, postavljena je i izložba slika priz-natoga slikara Jánosa Szurcsika, koji jerođen 10. svibnja 1931. u Santovu. Znatandio njegova stvaralaštva posvećen je rod-nom selu, među ostalima posebno santo-vačkome krajoliku i tradicijskom životusantovačkih šokačkih Hrvata. Izložbu s de-setak slika santovačkoga krajolika, tradi-cijskih običaja i mrtve prirode otvorio jenjegov sin, grafičar József Szurcsik. JánosSzurcsik, dobitnik Munkácsyeve nagrade,poznat je Hrvatima u Mađarskoj, samos -talnim i zajedničkim izložbama svojih slikau našim naseljima odnosno na hrvatskimpriredbama, kao ilustracijama pjesničkezbirke Marka Dekića „Mirisi vrbika”.

Premda nije posrijedi umjetnička dje-latnost, nego sakupljačka strast, ljubavprema obrtničkome stvaralaštvu iz proš -losti, ništa manje bila je zanimljiva i izlož -

ba santovačkih ope -ka (cigala) sakup -ljača TomislavaDe sečara, zaljublje-nika u opeke sažigom, koju je otvo-rio István Cseh,jedan od osnivačabajske Udruge sa -kup ljača starih ope -ka sa žigom Mo nar-hija Bte.

Tomislav Dese-čar sakupljanjem

opeka sa žigom počeo se baviti još 1997.godine. Ljubav prema starim opekamaurodila je plodom od više nego 5000 sa-kupljenih primjeraka, od rimskog doba dopočetka 20. stoljeća. U Santovu je izloženodomalo dvjesto opeka svrstanih po te-matskim cjelinama, po mjestu proizvod -nje ili mjestu podrijetla. Dobrim dijelompredstavljanjem cigala vezanih za San-tovo, odnosno rađenih u Santovu u neka-dašnjoj santovačkoj ciglani. Međuposebnostima možemo navesti opekukoju je 1731. dao izraditi kalački nadbis -kup Gabor Patačić, ali i nekoliko primje-raka opeka santovačkoga komorskognaselja sa žigom DS – Dominium Szán-tova.

Posjetitelji su mogli vidjeti i relikvijeodnosno povijesne predmete iz doba Re-volucije i Oslobodilačkog rata 1948./49.koje je prikazao sakupljač Csaba Kovács,uostalom vijećnik Grada Baje.

Svečanost otvorenja uljepšali su čla-novi domaćega KUD-a „Veseli Santovčani”koji su u prepoznatljivim nošnjama izvelihrvatske, mađarske i srpske narodne pjesme.

Nakon otvorenja i razgleda izložbe, nasredišnjemu seoskom trgu održan je za-bavni koncert santovačkih umjetnika,glazbenika i pjevača. Uz pokretače izabav ni sastav M,brio, osim drugih, nastu-pila je i naša Darinka Orčik, te pjevačkizbor KUD-a „Veseli Santovčani”. Sutradan,16. kolovoza, otvorena je izložba astrofo-tografija Ivána Édera koju je, uza živopisnoizlaganje o snimanju u Namibiji, otvorio ipredstavio sam autor. Dakako, organiza-tori već najavljuju i treći dan Santovaca,koji će obogatiti novim sadržajima.

Stipan Balatinac

U spomen znamenitim Santovcima

II. Dan Santovaca – santovačkih umjetnika,glazbenika, znanstvenika...

BARANJA n 7 n

U organizaciji Vjerske i kulturne udruge šokačkih Hrvata teHrvatske samouprave sela Vršende, 15. kolovoza u tom je naseljupriređen II. Šokački piknik, održan u zgradi Šokačke čitaonice icrkvenom dvorištu. Druženje je započelo revijom kuhanja, tesvirkom uz kapljicu vina iz oraških podruma. Slijedio je folklorniprogram u kojem su sudjelovali: kukinjski KUD LadislavaMatušeka, Pjevački zbor Orašje, birjanski Hrvatski KUD, sajčanskiKUD Biser, draški orkestar u sastavu Filip Golubov i TomislavKostolić. Nakon folklornog programa slijedilo je druženje uzasvirku Orkestra Plava muha.

Među uzvanicima toga dana u Vršendi su se našli Ivan Gugan,HDS-ov predsjednik, konzul prvog razreda generalnog konzulataRepublikeu glavna urednica Medijskog centra Croatica BrankaPavić Blažetin, izaslanstvo prijateljskog naselja Draža, na čelu saStipom Golubovom.

Ocjenjivački sud natjecanja u kuhanju paprikaša tvorili su:Eržika Kovačević, Stipo Golubov, Đuro Babračan i Mišo Balatinac.

Prvi put su se Stipo Golubov i Dežika Kovačević, koji njegujuprijateljstvo, sreli prije umalo četrdeset godina. Sve je počelo kadasu Dražani došli igrati nogomet u Vršendu i kada je Stipo prenoćiokod Dežike. Danas su kao jedna obitelj, a prijateljstvo Dražana iVršenđana potvrdilo se u Domovinskom ratu 1991. godine kadasu Vršenđani primili preko dvadeset draških obitelji. Bilo je to 95– 105 ljudi, kaže mi Dežika Kovačević koji se tada brinuo o izbjegli-cama, nalazio im posao, stan, prenoćište. Neki su bili u Vršendi do1992./93. godine, a bilo je i onih koji su i duže ostali ondje. Bili susmješteni kod svih kuća i hrvatskih i njemačkih, mađarskih i cigan-skih... Vršenda ima oko tisuću stanovnika, od čega su njih 150Hrvati. Nekada nas je bilo, prije pedeset godina, i do osamsto, imalismo u školi i hrvatski razred, tjedno dva sata takozvanoga srps -kohrvatskog jezika. Gđa Marković nas je učila, kažu starijiVršenđani. Lijepe nas uspomene vežu za Vršendu, radujem se idanašnjem susretu i okupljanju ovoga dijela Šokadije koji njegujusvoju tradiciju, a mi pomažemo koliko možemo, naši su susretineprekidna druženja... Oduševljeni smo nastankom Šokačkogdoma, kaže Stipo Golubov. Nekretninu su šokački Hrvati dobili nakorištenje od Pečuške biskupije. Obnavljaju je svi šokački Hrvatiokupljeni oko Vjerske i kulturne udruge šokačkih Hrvata teHrvatske samouprave sela Vršende. Ponosan sam što još uvijekradimo i težimo novim izazovima, veli Dežika Kovačević hvalećipredsjednicu mjesne Hrvatske samouprave Marijanu Balatinac.

Kako kaže Marijana Balatinac, drugi je ovo po redu Šokačkipiknik. Prvi je priređen 2010. u vršendskom Orašju, gdje su pod -rumi, u malo užem krugu. Sada smo pozvali predstavnike

hrvatskih samouprava naših prijateljskih naselja: Kukinja, Katolja,Sajke, Kozara, Narada i Draža, prijateljskog naselja u RepubliciHrvatskoj. Svi su oni uz vršendsku obitelj Klajić svojim družinamasudjelovali natjecanju u kuhanju paprikaša.

Po ocjenjivačkom sudu, najbolji paprikaš (kuhao se goveđi isvinjski, po izboru kuhara), skuhali su Kukinjčani, potom Kozarci,a treće mjesto je osvojila vršendska obitelj Klajić. Među kuharimabio je i Mijo Šajnović, zastupnik sajčanske Hrvatske samouprave,kuhajući svinjski paprikaš s nogicama. Ložio je drvima.U razgovoru mi, dok gledamo na pozornici sajčansku Hrvatskuplesnu skupinu Biser, kaže kako od prve minute utemeljenjaspomenute skupine sajčanska Hrvatska samouprava, koja okupljatridesetak Hrvata, u naselju sa gotovo devetsto stanovnika, po-maže rad društva. I Mijo Šajnović je rodom iz Vršende. Prije 45 go-dina se oženio u Sajku... Šesnaest godina je bio sajčanski načelniki osam godina donačelnik, sada kao zastupnik radi u tamošnjojHrvatskoj samoupravi, ali na mladima je red kaže Mijo. Ove je go-dine sajčanska plesna skupina imala sedam-osam nastupa.Sajčanski Hrvati uobičajeno druge subote studenoga svetommisom i folklornim programom obilježavaju mjesni Hrvatski dan.«Lipo je vrime i lipo smo se skupili u Vršendi, mislim da je dobar iovaj piknik. Falinga je što uvik nas ima manje Šokaca, ali štomožemo, taki je život,» zaključuje moj sugovornik.

Ove godine Vršenda obilježava tisuću godinu spomena imena,što će obilježiti i šokački Hrvati 3. listopada ove godine, kada ćeproslaviti i deset godina djelovanja Mješovitoga pjevačkog zboraOrašje, deset godina neprekidnog održavanja susreta hrvatskihcrkvenih zborova. Toga dana će se i predati zgrada Šokačkečitaonice. Uređuje se dvorište oko zgrade, crkveno dvorište, uzgradi će se otvori i muzej, a istoga dana predviđa se i nekolikopredavanja zanimljivog sadržaja...Mještani su rado dali predmete za stalnu izložbu koja se planira, nizstarih fotografija, predmeta rabljenih u kućanstvu i dvoru, dvorištu...Već je sređen sanitarni čvor, velika dvorana... Najveću potporupružio je Generalni konzulat Republike Hrvatske, a pomogli su iSavez Hrvata u Mađarskoj i HDS koji su dali potporu, svaki po 50tisuća forinti. Sve ostalo ostvareno je iz proračuna vršendskeHrvatske samouprave i uz veliki društveni rad i novčanih priloganaših Vršenđana… Sakupilo se dvjestotinjak tisuća forinti, što nijemali novac za naše starije stanovništvo, oni sada već mogu vidjetina što je utrošen njihov novčani doprinos i vidim ponos na njihovimlicima, zaključuje predsjednica vršendske Hrvatske samoupraveMarijana Balatinac.

Branka Pavić Blažetin

II. Šokački piknik

Mješoviti pjevački zbor „Orašje"

Ocjenjivački sud vijeća.

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuTrenutak za pjesmuZavršni song XIIIZavršni song XIII

Sve je za nama: snijeg i žega.Sve je za nama: snijeg i žega.Bio sam Juda, bio sam Krist,Bio sam Juda, bio sam Krist,al čovjek može i poslije svegaal čovjek može i poslije svegaostati Candide, ostati čist.ostati Candide, ostati čist.Objašnjena je zagonetkaObjašnjena je zagonetkasad kad na vrata kuca smrt;sad kad na vrata kuca smrt;trebalo nam je otpočetkatrebalo nam je otpočetkačuvati stoku, kopati vrt.čuvati stoku, kopati vrt.Koliko mora i planinaKoliko mora i planinada se na kraju stekne nauk:da se na kraju stekne nauk:prava je mudrost pokraj Solinaprava je mudrost pokraj Solinagajiti kupus, saditi luk.gajiti kupus, saditi luk.

(Candide)(Candide)

Arsen DedićArsen Dedić

HOŠIG-ov godišnjak i na mađarskom jeziku

U nakladi izdavačke kuće Croatica godišnjak budimpeštanske Hr-vatske škole izašao je iz tiska i na mađarskom jeziku – „A horvátnemzetiségi közösség szolgálatában; 20 éves a HOŠIG 1993-2013”. Izdanje ima 180 stranica, tiskano je u sto primjeraka, tek-stove je na mađarski jezik presadila Livija Sója-Nagy, lektor jeJenő Szitnyai. Poglavlje s fotografijama u boji aktualizirano je idopunjeno snimkama o nastupu „Vremeplov“ na državnom DanuHrvata u RaM Colosseumu, o posjetu predsjednika Mađarskogaparlamenta Lászlóa Kövéra prigodom otvaranja školske godine2014./15., državnoga tajnika za vjerska, narodnosna, civilna i dru-štvena pitanja Ministarstva ljudskih resursa Mik lósa Soltésza naTjednu hrvatske kulture 17. – 21. studenoga 2014. i hrvatskih no-gometaša ferencvaroške momčadi Matea Pavlovića i TomislavaHavojića, također u sklopu Tjedna. Podsjetimo kako su čitateljiprvo mogli uzeti u ruke HOŠIG-ov godišnjak na hrvatskome je-ziku, koji je objelodanjen 2013. godine, povodom 20. ob ljetnicesamostalnosti te škole. Kako reče za naš tjednik urednica knjigeAna Gojtan, potrebno je bilo knjigu tiskati i na mađarskome po-radi promidžbe škole te kako bi iskustva HOŠIG-ova odgojno-obrazovnog rada i kulturne-prosvjetne djelatnosti bila dostupnastručnjacima mađarskih i drugih narodnosnih odgojno-obrazov -nih ustanova. Godišnjak na mađarskom jeziku poduprlo je Držav -no tajništvo za narodnosti Ministarstva ljudskih resursa, osobnodržavni tajnik Miklós Soltész. Bude li financijskih sredstava, go-dišnjak će se tiskati u većoj nakladi.

Kristina Goher

Izašao iz tiska Rječnik izraza iz

zemljopisa

U Croaticinoj nakladiobjelodanjen je Rječ-nik izraza iz zemljo-pisa na mađarskomei hrvatskome jeziku,autorskoga dvojcaMario Jerkić – Ladis-lav Romac. Riječ je odopunjenome i no-vouređenom izdanjunaslova „Zbirka struč-nih izraza iz zemljo-pisa“, koja je izašla iztiska 1997. godine unakladi Nemzeti Tan-könyvkiadóa. Ured-nik je izdanja StipanKaragić, pedagoškistručnjak Eva Polgar,a tehnički struč njakKároly Nagy. Grafičkooblikovanje naslov -nice i prelamanjepotpisuje Beni Monoki. Rječnik na 183 stranice donosi po desettisuća stručnih riječi i izraza iz zemljopisa na mađarskom i hrvat-skom jeziku, te nekoliko stranica za bilješke. Izdanje ima tvrde ko-rice s folijom, pregledan, prik ladnoga je oblika i za putovanje.Privatne osobe Rječnik izraza iz zemljopisa mogu naručiti od je-senas po cijeni 3000 Ft, elekt roničkim putem na adresi croatica@croatica.hu Naruči li se više od deset primjeraka, moguć je po-pust. Preporučujem na policu kućne knjižnice, napose je koris -tan kod prijevoda ili učenja jezika. Po našim saznanjima izdavačkakuća Croatica dogodine, priskrbe li se financijski izvori, nastavljaniz rječnika stručnog nazivlja.

Kristina Goher

KULTURA n 9 n

Nikako ne moremo biti zavidni Janošu Vi-ragu, predsjedniku Hrvatske samoupraveva Bika, kad u svojoj funkciji ne nalazi seuprav u lakoj situaciji. U ovom malom va-rošu živi jako mali broj Hrvatov, ki su sku -pasp ravni u jačkarnom zboru Danica, u kompravoda ima i Ugrov ki pak simpatiziraju shrvatskom mužikom i kulturom. Sad ljetona ljeto jur skupadonesti Hrvatski folklornifestival u ljetnu dob, kad su svi na svestrane, i to je nezahvalna zadaća. Još senajdu Hrvati iz cijele okolice čas za čas uovom varošu, ako pak ne, jačkari putuju narazne hrvatske priredbe u Kiseg, Plajgor,Hrvat ski Židan i Prisiku.

Ljetos, 1. augustuša, u subotu, pozvalaje Hrvatska samouprava Bika najprlje kskupnoj molitvi u mjesnu crikvu, kade jemašu služio Štefan Dumović, židanski far-nik, a pjevačice zbora Peruška Marija, podpeljanjem Žužane Horvat, su ju muzičkioblikovale. Iako redi publike nisu se čisto

napunili na dvoruKulturnoga doma,za pozdravnimi ričiJanoša Viraga, pred-sjednika Hrvatskesamouprave, VincijaHergovića, dopredsjednika Hrvatske samouprave Željezne župa-nije, i Sándora Németha, poglavara Bika, svi su oduševljeno spro-hadjali festivalski dio dana. Kotrigi prisičkoga zbora Zviranjak,Ugarske folklorne grupe iz Genče (Gencsapáti), HKD-a «Čakavci»iz Hrvatskoga Židana, svirači Hrvatskoga Židana, domaći jačkarnizbor Danica sve su učinili da malo pozabimo mučnu vrućinu.Dokle se je sunce pripravljalo na počivak i laglje se je moglo di-sati, došla je i vičera i čudami su dostali volju i želju da se maloobrnu na tancoškom placu pri zabavi benda Karambolo.

Tiho

Ljetno hrvatsko spravišće va Bika

Svi izvodjači na kraju festivala spojeni su u jački.

„Židanski bećari" s Vincijem Hergovićem

Familija Horvat iz Hrvatskoga Židana

Janoš Virag sa svojimi jačkaricami

Bogatstvo...

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Početkom kolovoza izaslanstvo budimpeštanske gradske četvrtiLovranac – Petarac (Pestszentlőrinc – Pestszentimre, XVIII. okrug)– u sastavu zamjenik gradonačelnika Attila Szarvas, referenticaza zbratimljene gradove i organizacijske poslove Mónika Potondite predsjednica Hrvatske samouprave toga okruga Marija SrakićMareljin – boravilo je u kraljevskome gradu Hrvatske, u Ninu. U tom okrugu od početka hrvatskoga manjinskog samouprav-nog sustava postoji Hrvatska samouprava, povelja o suradnji iprijateljstvu dvaju gradova potpisana je 1997. godine. Suradnjaje uglavnom bila svedena na kulturno-folklorne sadržaje, ninskiKUD „Branimir” nastupio je na Tjednu „Havana”, a limena glazbatog okruga gostovala je na ninskim svečanostima. Ne zna se zbogkojih razloga, ali od 2008. godine ta je suradnja postupno utih-nula.

Na poticaj Budimpešte, posredovanjem predsjednice MarijeSrakić Mareljin, suradnja je oživjela i dopunjena drugim sadrža-jima. Kako su međuvremeno i Hrvatska i Mađarska članice Europ-ske unije, daljnji će zajednički planovi biti usmjereni premagospodarstvu, zajedničkim projektima sufinanciranim iz EU fon-dova. Grad Nin, budući da je hrvatski Jadran još uvijek omiljenoodredište mađarskih turista, predstavila bi turističke ponude umađarskome glavnom gradu.

Samouprava gradske četvrti Lovranac – Petarac pozvala jeninsku gradsku upravu da se pridruži već postojećem EU pro-jektu, koju narečena Samouprava radi u suradnji s drugim grado-vima iz Njemačke, Bugarske, Italije, Rumunjske i Slovačke, aodnosi se na održavanje konferencija u tim gradovima i na temuiskustava pojedinih država na različitim projektima Europskeunije. Osim XVIII. okruga, prijatelj grada Nina izvan hrvatskih gra-nica jest poljska Općina Łubowo.

Budimpeštanskom izaslanstvu za vrijeme ninskoga boravkadomaćini, načelnik Emil Ćurko i zamjenica gradonačelnika DalijaPavlović, pokazaše potencijale grada Nina, bili su u obilasku cije-loga ninskoga područja, tvornice soli, ribogojilišta, poljoprivred-nih nasada, turističkih ponuda i kulturno-povijesne baštine.

Sljedeći se susret planira za iduću godinu, u ožujku ili u trav -nju, u nadi da će se suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo.

Kristina Goher

Posjetom izaslanstvaoživjela suradnja

Susret u prijateljskom i opuštenom ozračju, Emil Ćurko i Attila Szarvas

U rokovnicima plesača budimpeštanske Hrvatske izvorne plesneskupine i preko ljeta je zabilježeno mnoštvo nastupa, a jedan jeod tih gostovanje na daleko poznatom Folklornom festivalu Ma-tyóföldi u Mezőkövesdu, koji je priređen početkom kolovoza. Usklopu trodnevnog festivala i ovoga se puta usredotočilo na iz-vorni folklor, bilo da je riječ o rukotvorinama, kućanskim pred-metima, pjesmi ili plesu. Prvoga festivalskoga dana u Domuzajednica priređena je izložba „Živuća narodna umjetnost“, s ple-som i pjesmama su se predstavili domaćini i kalačka društva tenavečer plesačnica gdje su se učili paragvajski, turski i mađarskiplesovi. Sutradan u sklopu „Otvorena dvorišta i radionice“ pred-stavili su se obrtnici, za vješte ruke pružala se mogućnost kićenjalicitarskoga srca ili crtanja kalačkog uzorka, a predstavila se i ga-stronomija toga područja. Na pozornici predstavile su se fol-klorne družine iz Paragvaja, Turske, Senegala, Rumunjske,Kečkemeta, Sátoraljaújhelya, Zempléna, Kalače, Miskolca, Dá-móca, Tiszalöka, Bükkzsérca, domaći izvođači i, ne u posljednjemredu, budimpeštanska Hrvatska izvorna plesna skupina uz glaz-benu pratnju tukuljskog sastava „Prekovac“. Program dana na-stavljen je s filmskom projekcijom o narodnoj glazbi, plesu iobičajima. I subotnji su programi završeni plesačnicom. U nedje-lju nakon mimohoda folklornih skupina po glavnome putu na-selja uslijedio je gala program.

Gostovanja Hrvatske izvorne plesne skupine za plesače jesu novoiskustvo, nova poznanstva, a također i još jedna mogućnost zapredstavljanje naše bogate izvorne kulturno-folklorne baštine.

k. g.

Hrvatska izvorna plesna skupinanastupala na daleko poznatom

festivalu u Mezőkövesdu

BUDIMPEŠTA – Udruga hrvatskih umirovljenika u Mađarskoj,sljedeći susret članova saziva za utorak, 15. rujna, s početkomu 16.30 sati, u Croaticinu klupsku prostoriju. Na susretu će sedogovoriti o daljnjim aktivnostima Udruge, proslavit će se ro-đendani i imendani članova.

TUKULJA – Hrvatska samouprava toga grada i Udruga BalkanCalling u subotu, 12. rujna, zajednički priređuju cjelodnevnikulturni i gastronomski dan. U sklopu priredbe bit će razgle-davanje i upoznavanje kulturnih, građevinskih i sakralnih pred-metnih i dokumentacijskih vrijednosti tukuljskih Hrva ta, atakođer i kušanje sira te vina. Svakog posjetitelja očekuju izne-nađenja i veseli doživljaji.

GRADIŠĆE n 11 n

Svetu mašu na hrvatskom jeziku služio je dr. Anton Kolić, dušo -b rižnik iz austrijskoga Ratištofa, a potom su slijedile pozdravneriči brojnih časnih gostov. Dr. Csaba Hende, ministar obrane, kra-jem junija posjetio je sva vjerna sela na zapadu Ugarske i medsvečanimi okviri predao priznanje Ugarskoga parlamenta zavjerna sela. Pokidob „Tura vjernosti” jedino u Petrovo Selo nijezašla, povelju o zakonu svečane titule „Communitas Fidelissima”je političar na sambotelskom Hrvatskom danu uručio dr. AndrašuHandleru, zastupniku petroviske Hrvatske samouprave. Ovputmed časnimi gosti su pozdravljeni dr. Gordan Grlić Radman, ve-leposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti, Ivan Gugan, pred-sjednik HDS-a, Joso Ostrogonac, predsjednik Saveza Hrvata uMađarskoj, Štefan Krizmanić, predsjednik Hrvatske samoupraveu Željeznoj županiji, i dr. Karlo Gadanji, sveučilišni profesor u mi-

rovini. Franci Jurašić, predsjednik Društva sambotelskih Hrvatovu Ugarskoj, je kot domaćin istaknuo da cilj hrvatskoga dana jeda se hrvatski jezik i hrvatska kultura predstavlja i na široj razini,a gradskomu poglavaru je zahvalio za mogućnost i srdačnost, skom se svenek podupiraju hrvatske gradske manifestacije. LasloŠkrapić je pohvalio novo prijateljstvo s gradom Siskom i izrazioiskrene čestitke novim partnerom. Dr. Gordan Grlić Radman,hrvat ski veleposlanik, je sve nazočne hrabrio na njegovanjehrvat skoga jezika, kulture i tradicij, i on je isto tako čestitao pred-stavnikom dvih gradov za sklopljeno partnerstvo. Ivan Gugan jespomenuo važnost utemeljenja hrvatskoga školskoga centra uovom gradu, za kojega su ponudili pomoćnu ruku i Grad Sam-botel i HDS. Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, je po -zvala svakoga na most suradnje na obostranu korist, dok je nje

kolega, sambotelski načelnik dr. Tivadar Puskás otvorio VII. Hrvat -ske dane u Sambotelu. U bogatom kulturnom programu nastu-pali su s velikim uspjehom Folklorni ansambl „Ivan GoranKovačić” iz Siska, Starogradski pjevački zbor, jačkari i jačkarice ko-ruša Slavuj iz Hrvatskih Šic, Sambotelski tamburaši i jačkarni zbor

Djurdjice iz Sambotela. Folklorni festival je završen u paklenojvrućini sa skupnom jačkom „Zdravi bili, svi Hrvati”, a sve do pol-noći zajedno su uživali Hrvati i Ugri u hrvatskoj mužiki petrovis -koga Pinka-banda, u srcu Sambotela.

Tiho

VII. Hrvatski dan u SamboteluPočetkom julija, sad jur tradicionalno, sambotelski Glavni trg je zamotan u hrvatsku atmosferu, ljetos jur sedmi put. U organizaciji Društva sambotelskih Hrvatov i Hrvatske samouprave grada se je odvijala pod šatorom hrvatska maša,kulturna manifestacija, a sve do polnoći se je mulatovalo na hrvatsku mužiku. Jedan dan prije Sambotel i Sisak su i služ-beno postali partneri, tako da je bio još jedan razlog za veselje, a gosti iz Siska tancem i jačkom pobrali su najveće priznanjeoduševljene publike.

Dr. Csaba Hende, ministar obrane, dekret o parlamentarnom zakonu „Communitas Fidelissima" za Petrovo Selo predao dr. Andrašu Handleru.

Nije neobično da hrvatski veleposlanik jači skupa s izvodjači nakraju programa.

FA „Ivan Goran Kovačić” iz Siska

n 12 n PODRAVINA

Tomašin – II. dudaški kampVeć drugu godinu zaredom Podravina Kultúrájáért Egyesület / Udruga za kulturu Podravine, na čelu s predsjednicom KatomFranković, uz potporu Udruge i Hrvatske samouprave Šomođske županije, čiji je predsjednik Jozo Solga, organizira spomenutikamp. Potpuno besplatno za sve sudionike! Kamp je i socijalnog značaja, a dobio je i međunarodni značaj jer mu je sudjelovaloi nekoliko polaznika iz Hrvatske. Sudionici kampa uglavnom su djeca hrvatskog podrijetla, ali ima i Mađara koji se žele upoznatis osnovama duda i običajima podravskih Hrvata.

Običaji izumiru oko nas, ostaju tek sjećanja i poneke priče, takoje i sa starim dudašima, kojih u Podravini danas jedva ima, tekjedan živi majstor narodne umjetnosti – Pavo Gadanji iz NovogSela. Od njega su učili mnogi, tako i Andor Végh, Franjo DervarKume i Zoltán Szabó, koje smo sreli kao predavače u II. umjetnič -kom dudaškom kampu u Tomašinu. Tamošnja je samouprava iove godine osigurala dom sudionicima tabora, kojih je bilo 21,u Omladinskom hostelu „Selymes Durbincs" u prekrasnomedravskom krajoliku. Naime, već drugu godinu zaredom Podra-vina Kultúrájáért Egyesület / Udruga za kulturu Podravine, načelu s predsjednicom Katom Franković, uz potporu Udruge i Hr-vatske samouprave Šomođske županije, čiji je predsjednik JozoSolga, organizira spomenuti kamp. Potpuno besplatno za sve su-dionike! Ovogodišnji kamp trajao je od 10. do 14. kolovoza i imaoje niz sadržaja. Mi smo ga posjetili 12. kolovoza, a istoga danaposjetili su ga novinari šomođskih novinskih i televizijskih por-tala, parlamentarni zastupnik László Szászfalvi te predsjednikHrvat ske samouprave Šomođske županije Jozo Solga. Kako mikažu organizatori, kamp je i socijalnog značaja, a dobio je i me-đunarodni značaj jer mu je sudjelovalo i nekoliko polaznika izHrvat ske. Sudionici kampa uglavnom su djeca hrvatskog podri-jetla, ali ima i Mađara koji se žele upoznati s osnovama duda iobičajima podravskih Hrvata, kaže Kata Franković. Pjevamo,pleše mo, sviramo, učimo i raz govaramo, družimo se i zabavljamou slobodnom vremenu koje je također ispunjeno bogatim sadr-žajima. U kampu su djeca od pet do petnaest godina, kaže minjegova voditeljica Beata Borbaš.

Parlamentarni zas tupnik László Szászfalvi istaknuo je da ovak -vi kampovi, koji okupljaju i hrvatsku i mađarsku djecu, jačaju nesamo kulturološke korijene nego pomažu i u stvaranju veza iz-među sudionika kampova, te snaže vezu s matičnom domovi-nom kod Hrvata ovoga kraja, a time pridonose očuvanjunacionalne svijesti. Iz zanimljivih predavanja djeca su mnogonaučila o dudama i njihovim vrstama u podravskome kraju, aupoznali su i majstora narodne umjetnosti Pavu Gadanjija, kojise nije libio zasvirati i zapjevati. Uz izvrsne glazbenike i poznava-

telje duda, koji su već drugu godinu predavači ukampu, Zoltána Szabóa, Franju Dervara Kumeta i An-dora Végha, saznali su mnogo toga. Tako ZoltánSzabó kaže da europske dude sve imaju istu osnovu,trščanu sviralu koju nožićem može napraviti spretnodijete ili svirač. Podravske su dude specijalno glazbalos četiri svirala, što je jedinstven slučaj u cijeloj Europi...U južnom Zadunavlju, na crti od dvjesto kilometara,nalazimo čak četiri tipa duda: gajde, dude, dude s trisvirale i podravske dude s četiri svirale.

Djecu je oduševio i film Dar vila, trojezič ni film nahrvatskome s titlovima na mađarskome, na mađar-skome s titlovima na hrvat skom i na engleskom je-ziku o dudašu Pavi Gadanjiju. Ono što sam naučio uhrvatskim naseljima, dojmove i osjećaje koje sam ste-kao 80-ih godina, želim predati djeci, kaže ZoltánSzabó. Dodaje kako se prebogata hrvatska građa na-

lazi u budimpeštanskom Etnografskom muzeju, predmetnoblago, filmski zapisi, tonski zapisi te bogata zbirka fotografija.Eleonora Moslavac i njezina sestra Melani na poziv voditeljice ta-bora Beate Borbaš rado su se odazvale sudjelovanju u gajda-škom kampu, to više što je njihova mama rodom iz Lukovišća,gdje imaju i ujaka kojega rado posjećuju. Budimo se rano usedam ujutro, doručkujemo, učimo svirati, plesati, objedujemo,kupamo se, idemo na izlete...

Cilj je naše udruge stvaranje umjetničke kolonije u našoj obi-teljskoj kući u Lukovišću, s prvobitnim ciljem prikaza naivnogaslikarstva. Upoznavši stanje u kraju i socijalno ozračje, odlučilismo sa svojom nećakinjom, koja vodi ovaj kamp, s Beatom Bor-baš, za održavanje ovoga kampa. Sa Zoltánom Szabóom smo pritome razmišljali kako prikazati podravske dude, te smo se takonašli oko ovoga zajedničkog projekta. Ususret nam je izašla i po-maže nam, već drugu godinu zaredom, Hrvatska samoupravaŠomođske županije, i tomašinska Seoska samouprava, koja je našpravi domaćin. Ja bih najradije kamp organizirala u Lukovišću,ali tamo, nažalost, nisam naišla na partnere, stoga smo za sadaovdje u Tomašinu. Dvaput više djece bi se odazvalo kampu da ihmožemo smjestiti jer je tabor potpuno besplatan za sve sudio-nike, zaključuje Kata Franković.

Naša se samouprava uključila i u održavanje državnih kam-pova hrvatskoga jezika u Pansionu Zavičaj u Vlašićima na otokuPagu, pa tako i u organizaciju tabora koji se organiziraju ovdje unašem kraju. Dobro surađujemo s tomašinskom Seoskom sa-moupravom, koja nam je ustupila zdanja za kamp. Pokušavamona sve načine ublažiti troškove, ali ako ovaj kamp preraste u tra-dicionalni, onda ćemo tražiti dodatne izvore sredstava. Ostvari lise plan o HDS-ovim ustanovama u regijama i preko tih ustanovabismo mogli ostvarivati slične kampove, ispunjavati ih raznovrs -nim sadržajima... Za sada smo ovdje ograničeni s brojem postelja,ali počeli smo i nadam se da ćemo uspješno ići dalje, zaključujepredsjednik Hrvatske samouprave Šomođske županije JozoSolga.

Branka Pavić Blažetin

Sudionici kampa

MALA STRANICA n 13 n

Dan baka i djedova

Prva rujanska nedjelja u mnogim sezemljama obilježava kao Dan baka i djedova. Svrha je ovog danada se prisjetimo naših baka i djedova i zahvalimo im za sve štosu činili za svoju djecu i unučad. Mnogima bi djetinjstvo bilo ne-zamislivo bez topline i ljubavi koju oni nesebično pružaju. Osje-ćajna veza djeteta s bakom i djedom iznimno je jaka te se vežei isprepliće s privrženošću roditeljima. Ovom prigodom želimoukazati na važnost njihova postojanja u našim životima te nabrigu koju bismo im trebali iskazati u doba kada to njima budenajpotrebnije. Svim bakama i djedovima čestitamo njihov dan!

Ratko Zvrko

MOJA BAKAAko sretneš moju baku,negdje samu na sokaku,ti joj priđi srca laka,kao da je tvoja baka.

Pomozi joj, mali druže,jer je noge slabo služe,

a i oči teško vide,pa mi baka slabo ide.

Prepoznat ćeš moju baku,i po hodu i koraku,i po bijeloj sijedoj kosi,i po štapu što ga nosi.

Kroz roj kola i auta,prevedi je preko puta,da u vrevi bučnog grada,moja baka ne nastrada.

A kad baka dođe kući,mnogo lijepa meni reći.

Književni kutak

Vic tjedna

Loš danRazgovaraju dvojica prija-telja:– Kako si? – Ma, grozno! Prije tri tje-dna djed mi je ostavio unas ljedstvo dva milijunaeura. Tjedan dana poslijeumrla mi teta koju sam jakovolio i ostavila mi vilu u Švi-carskoj. Prošlog tjedna odei baka koja mi je ostavilasvu svoju imovinu. A ovajtjedan – ništa pa ništa!

Zanimljivosti hrvatske mode

Odjeća nadahnuta stripomZoran Agragović poznati jehrvatski dizajner rodom izVirovitice; već više od desetgodina dizajnira pod ime-nom BiteMyStyle fashiondesing, svoj je rad već pred-stavio i u Budimpešti, Lon-donu. U zadnje vrijemeZoran Aragović nadahnuće

je pronašao u stripu i pop art kul-turi. Uza strip print, prevladale sujarke boje i geometrijski print,uglavnom u točkastom obliku.Donosimo nekoliko fotografijanjegove zbirke potaknute stri-pom.

n 14 n POMURJE

Serdahelci kažu da je njihova gibanica po-sebna. Rekli su to i mnogi drugi koji sustig li u goste, kaže nam serdahelski načel-nik Stjepan Tišler, tako je nastala zamisaoo priređivanju Festivala gibanice još 2001.g. Danas Festival ima već 15-godišnju tra-diciju, na što se može čvrsto graditi, rekaoje Péter Cseresznyés, parlamentarni za-stupnik na svečanom otvorenju Festivala,te istaknuo da se na takvim manifestaci-jama proširuju poznanstva iz kojih segrade nove veze i nove mogućnosti i nagospodarskom polju. U izradbi je ProjektMura u koji će se moći uključiti sve te ma-nifestacije koje dovode do oblikovanjaugleda pomurskoga kraja. Matija Posavec,međimurski župan, obratio se okuplje-nima i pozvao ih na prijateljstvo i druženjekoji imaju snagu stvoriti bolji svijet. MarioMoharić, goričanski načelnik i saborskizas tupnik, prisjetio se 20-godišnje surad -nje naselja Goričana i Serdahela tijekomkoje su ostvareni mnogi vrijedni zajednič -ki projekti. Zahvalio je na potpori Serda-helaca u ostvarenju raznih projekata EU-ate da računa na daljnju potporu i u pred-stojećim projektima. Mislima saborskogzastupnika pridružio se i Berislav Živković,prvi tajnik Veleposlanstva RepublikeHrvat ske u Budimpešti, koji je istaknuovažnost takvih pa i drugih manifestacijana kojima se ljudi susreću, druže s objestrane granice i tako gaje dobrosusjedskeveze između Mađarske i Hrvatske. O više-

godišnjoj suradnji Zadarskoga sveučilištai Serdahela govorila je dr. sc. Smiljana Zri-lić, pročelnica Odsjeka za izobrazbu učite-lja, naime i ta suradnja postoji već više odjednog desetljeća, i to poradi očuvanjahrvat skoga jezika među mladima te upo -znavanja hrvatskih studenata s hrvatskimmanjinskim odgojem.

Po običaju, Ulica gibanice otvorena jeu deset sati s 11 štandova na kojima sužene mijesile tijesto, ribale tikvicu ili ja-buku, miješale sir, a kod nekih se već osje-tio i miris spečenih gibanica. Miris vanilije,jabuke, sira i pečenoga tijesta lebdio je uzraku i primamio sladokusce i ljubitelje teposlastice. Koji su se prijavili na natjeca-nje, imali su mogućnost okušati svojuvješ tinu u tri kategorije: u pečenju giba-nice sa sirom, s tikvicama i makom, odnos -no s raznim nadjevom. Zapravo tradi -cio nalne su one sa sirom i tikvicama imakom, rekla nam je Janica Varga, koja nemože na dvjema rukama izbrojiti kolikoputa je pekla gibanicu za Festival, a većima i mnoštvo nagrada:

– Negda je bila gibanica z onoga kaj jedomaj bilo, krave su bile pri hiži, tikve i makana vrtu, zele, jabuke. Testo smo mesili z maš -čom, ve pak delamo z margarinom, mislimkaj je i jeno i drugo dobro. Ovo leto smo nakujni delale gibanice z 30 kil turof, 16 kil zele,6 kil maka, tikve ni ne znam kulko, fnogo.Ovo leto smo probale naprajiti gibanicu z

šlivami, grizom pakrehi. To je bilo onakza probate, pak se ži-riju dopalo, sam kajmeni je bole ono sta-rinsko sa sirom,zelem, al viš nami –kaže nam teta Ja-nica, glavna kuha-rica školske kuhinje.

Tijesto gibanicemože se puniti smnogim različitimnadjevima, ali trebadobro izraditi i tije-sto i nadjev, kažučlanovi povjeren-stva: Janja Horvat,Katica Prosenjak iJózsef Prykril, maj-stor-kuhar, naime

vrlo je važan općenit sklad, sočnost kodove pos lastice. Pred povjerenstvo stiglo jenekoliko sa slanim nadjevom, a mnoštvoraznoraznih sa slatkim, npr. s breskvom iprosom, makom, višnjom i rumom, čoko-ladom i mliječnom rižom, orasima i slično.Zanimljiva je bila gibanica od heljdin-skoga brašna koju su izradile članice KUD-aGoričan, koja pripada zdravoj prehrani, alimeđu kupcima ipak je najomiljenija bilaona uobičajena sa sirom i s tikvicama imakom. Uz kušanje gibanice posjetiteljisu se zabavljali i u kulturnome programu,na kojem su nastupila djeca mjesnogadječjeg vrtića, KUD Goričan, Plesni an-sambl iz Lentibe, pjevači iz Ostrognje, izSerdahela i kaniški Tamburaški sastav. Uokviru programa dodijeljene su nagradenatjecanja. U kategoriji gibanice sa siromI. mjesto osvojile su članice serdahelskedružine „Divlji cvijet”, II. mjesto „Mira i Viki”iz Serdahela, III. mjesto „Obiteljska ekipa”iz Banoka. U kategoriji gibanice s tikvicomi makom I. mjesto pripalo je letinjskoj dru-žini „U obitelji je snaga”, II. mjesto „Blaž idružina” iz Letinje, a III. mjesto „Spretnepčelice” iz Ostrognje. U kategoriji gibanices raznim nadjevom I. mjesto osvojila jeserdahelska družina „Divlji cvijet”, II. mje-sto d. o. o. Reteges, a III. mjesto KUD Gori-čan. Naslov „Gibanica serdahelskog Festi -vala pripala je Donjodubravčankama.

beta

Dvostruka obljetnica na Festivalu gibaniceSerdahelski Festival gibanice, osim što je gastronomki događaj, mjesto je i sastajanja i druženja žitelja s jedne idruge strane rijeke Mure, pa i šireg područja. Ovogodišnji Festival gibanice ustrojen je 15. kolovoza, bio je već pet-naesti, pa se na maloj obljetnici prisjećalo na početke. Osim obljetnice Festivala, obilježena je i 20. obljetnica pot-pisivanja sporazuma s prijateljskim naseljem Goričanom onkraj granice.

Serdahelkinje su ispekle najbolju gibanicu sa sirom (slijeva: Katica i Sandra Benžai, Marija Silađi i Janica Varga).

Mario Moharić, goričanski, i Stjepan Tišler,serdahelski načelnik

AKTUALNO n 15 n

Martinci, a i druga naselja uz rijeku Dravu napučena su Hrvatima.Tijekom stoljeća uspjeli su sačuvati svoj jezik, kulturu i vjeru. Nisudopustili presahnuti svoje korijene. Ostali su vjerni svomhrvatstvu. Zahvaljujući našoj zajedničkoj, osamstogodišnjoj proš-losti, u ovdašnjim se ljudima ukorijenio specifičan, dvojni iden-titet. Za njih je Mađarska siguran dom, a ujedno i domovina tedržava. Naši predci zajedno su branili Siget sa Zrinskima, bili kodSoče (Isonzo), Doberdoba (Doberdo) i kod rijeke Dona. Od tihvremena dijelimo dobru i zlu sudbinu naše domovine. To činimos ljubavlju i poniznošću. Ovdašnji stanovnici zato Svetu krunusmatraju svojom! Mađarska nam je domovina, ali – još i u onom

koji zbog nekog razloga nije naučio ili je zaboravio hrvatski jezik– kad čuje glas tamburice, oglase se mandoline, kad se kolo zap-leše, nešto dublje zakuca u njemu. Dublje, dublje, od srca. Negdjeu duši, duši hrvatskoj. Koje je snažnije? Ili treba li da je i koje jače?Srce nam je mađarsko, a duša hrvatska. Sad, na ovom svečanomdanu, želja mi je, da duh Svete krune jača i jedne i druge! NekaBog blagoslovi Mađare i Hrvate! Slijedila je pjesma Đuse ŠimarePužarova pod naslovom „Vili Podravkinji” u interpretaciji DorineZsurkai. Potom svečani govor parlamentarnog zastupnika ZsoltaTiffána na mađarskom jeziku. Njemu je slijedio pozdravni govorHDS-ova predsjednika Ivana Gugana na hrvatskom jeziku. On je

između ostaloga kazao: Mislim da je vrijeme i mjesto idealno, po-malo i simbolično da se prisjetimo upozorenja ili savjeta kraljaStjepana što je dao svom sinu i iz kojih se vidi koliko je cijeniodruge narode koji su živjeli na ovim prostorima. Smatrao je danjihove ideje, iskustva i običaji mogu pridonijeti razvoju ovedržave. Smatrao je da goste treba prihvatiti, pomoći im kako birado ostali u ovoj zemlji. Jer zemlja u kojoj se govori samo jedanjezik i poštuje samo jedna kultura, slaba je i krhka. Vjerojatno inema boljeg mjesta i povoda od Martinaca i Podravine za ilust-raciju njegovih misli. Jer su upravo Hrvati iz tih krajeva pokazalikako mogu biti vjerni građani ove države, a da pritom budu ivjerni svom narodu, svojem jeziku i kulturi. Znam da su drugavremena, ali sigurno danas nije teže i opasnije reći ’ja sam Hrvat’,naučiti svoju djecu na materinski jezik, da budu vjerni KatoličkojCrkvi, svojem rodnom kraju, državi i svemu onom što su nas našistari naučili.

Slijedio je folklorni program uz nastup učenika mjesne os-novne škole, starinskoga Tamburaškog zbora i orkestra Biseri

Drave te martinačkoga Ženskog pjevačkog zbora „Korjeni”. Na-ravno, nije izostala ni cretićka nogometna utakmica, igrali su pri-jateljsku utakmicu veterani martinačkog NK Zrinski i suhopoljskiveterani. Navečer se sviralo na mnogim mjestima, a „Podravka”je svirala na velikome seoskom balu.

- mcc -Foto: HG / Sándor Kúsz

Dio okupljenih

Pred Krunom sv. Stjepana

Okupilo se mnoštvo ljudi.

Simboli državnosti

Crkveni god na Stjepana kralja

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Još početkom ljeta, 5. – 7. lipnja, u Viru je ustrojen tradicionalnišportski i kulturni sus ret između zbratimljenih gradova Dombo-vara i Vira. Suradnja između gradova kao partnera započela jeprije osam godina, a prije tri godine ona se podigla na razinuzbratimljenih gradova.

Prema tradiciji, susret nogometnih momčadi te druženjepredstavnika i žitelja gradova iz godine u godinu priređuje se poredoslijedu, prvo u Viru, a zatim u listopadu u Dombovaru. Po-vodu susreta nogometnih momčadi utemeljen je tzv. putujućipehar, koji uvijek ostaje kod pobjednika turnira.

Ovaj put u Vir je stiglo brojno dombovarsko izaslanstvo u sa-stavu predstavnika gradske samouprave, dombovarskih usta-nova i raznih privatnih poduzeća, koju je predvodio zamjenikgradonačelnika Péter Tiegelmann, odnosno nogometna vete-ranska momčad.

Izaslanstvo je prvi dan imalo slobodan program, prilikomkojeg je uživalo u ljepotama toga jadranskoga grada, a uvečer jepriređena zajednička večera s domaćinima, koja je uvijek dobraprilika za razmjenjivanje iskustava, proširivanje raznih veza, upo -znavanje.

Utakmica veteranskih momčadi između NK „Mornar” i NK

„Dombóvári Öregfiúk” odigrana je u Zadru na terenu s umjetnomtravom tamošnjega Nogometnoga kluba. Virska se momčad te-meljito pripremila, naravno, njezini su igrači lakše podnosili ve-liku vrućinu nego Dombovarci. Vrlo živa, temperamentnautakmica s momčadi sličnih sposobnosti ovaj put se završila sazas luženom pobjedom domaćina s 3 : 0. Tako će do sljedećegturnira oni čuvati pehar. Nakon utakmice, u Viru je priređena za-jednička večera, gdje je Miro Glavan, predsjednik gradskog vijećapozdravio sudionike susreta. U svome pozdravnom govoru pri-sjećao se početaka suradnje između gradova i sa zadovoljstvomje spomenuo razvoj i aktivnosti suradnje prijateljskih gradova.Izrazio je rad ost što je dombovarsko izaslanstvo mogao pozdra-viti u Viru kao stare prijatelje.

Péter Tiegelmann zahvalio je na pozivu, kojemu su se radoodazvali, i kazao je da jednako tako srdačno očekuju Virane napriredbu u Dombovar. Govorio je i o zamislima u svezi s produb-ljivanjem buduće suradnje. Slijedile su pozdravne riječi kapetanadviju momčadi Živka Vučetića i Leventea Fehérvárija, te su Dom-bovarci predali poklone domaćinima. Na svečanoj večeri nuđenisu izvrsni hrvatski specijaliteti i ukusna vina, a za dobar ugođajpot rudio se tročlani virski sastav. Susret je i ovaj put bio nezabo-ravan za obje strane i svi sudionici čekaju skori susret u Dombo-varu.

- mcc -

Druženje prijateljskih gradova Vira i Dombovara

BUDIMPEŠTA, SERDAHEL – Sukladno Odredbama Pravilnikao organizaciji i djelovanju Hrvatske državne samouprave, nje-zin predsjednik Ivan Gugan saziva sjednicu Skupštine za 29.kolovoza 2015. godine u 10 sati u Serdahel (Tót szer dahely, Kos-suth út 83). Za sastanak predlažem ovaj dnevni red: 1) Pred-sjednikovo izvješće o radu između dviju sjednica Skupštine,izvješće o izvršenju odluka kojima je rok istekao, izvješće oodlukama za koje je bio ovlašten predsjednik. Referent: IvanGugan, predsjednik; 2) Obavijest o nacrtu plana razvitka i gos -podarenja HDS-a do 2019. godine. Referent: Ivan Gugan, pred-sjednik; 3) Utemeljenje HDS-ove ustanove u Zali. Referent: IvanGugan, predsjednik; 4) Utemeljenje HDS-ove ustanove u Pod -ravini. Referent: Ivan Gugan, predsjednik; 5) Izmjene i dopunePravilnika o dodjeli odličja Hrvatske državne samouprave. Re-ferent: Mira Grišnik, predsjednica Odbora za pravna pitanja; 6)Rasprava o prodaji nekretnine (Budapest, Nagymező u. 49). Re-ferent: Ivan Gugan, predsjednik; 7) Pripreme programa Držav -noga hrvatskog dana. Referent: Stipan Balatinac, predsjednikOdbora za kulturu i vjerska pitanja; 8) Pripreme I. Hrvat skedržav ne biciklijade (Cro Tour ’15). Referent: Arnold Barić, pred-sjednik Odbora za mladež i šport; 9) Donošenje odluke o tro-godišnjem inventaru po pravnim propisima. Referent: AnicaPopović Biczak, predsjednica Odbora za financije i nadzor; 10)Donošenje odluke o uvođenju ženskog imena u registar hrvat-skih imena. Referent: Predsjednica Odbora za pravna pitanja;11) Razno.