33/201018. kolovoza 2010.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije u

bistrièkom svetištu

Marija jasnim rjeènikom govori gdje treba tražiti

uzroke naših nezadovoljstava, nepokretnosti, sukoba: u

èovjeku koji nije nauèio davati hvalu Bogu te je uvijek

u opasnosti da se osjeti zakinutim, jer samo sebe

smatra dostojnim hvale, upozorio je kardinal Bozaniæ

na slavlju na kojem se okupilo više od 50.000

hodoèasnika

Donosimo izvještaje s proslava svetkovine u brojnim

hrvatskim marijanskim svetištima

Žene i teologija

Meðunarodni znanstveni simpozij teologinja u

organizaciji Hrvatske sekcije Europskog društva žena u

teološkom istraživanju i Ekumenske inicijative žena

okupio na otoèiæu Školjiæu kod Zadra petnaest

katolièkih i jednu pravoslavnu teologinju iz Hrvatske,

BiH, Slovenije, Srbije, Rumunjske i Austrije, koje su

raspravljale o shvaæanjima i interpretaciji prisutnosti i

uloge žena u Bibliji, Crkvi, teologiji i društvu

70. obljetnica Zajednice iz Taizea i pet godina smrti

Brata Rogera

Zajednica iz Taizea obilježila je dvostruku obljetnicu

jednostavnim hodoèašæem i molitvom kojom je brat

Alois zahvalio Bogu ljubavi za darovani život brata

Rogera i njegovo djelo

Domovinske vijesti

Sveèanost u samostanu benediktinki u Hvaru

Zasjedalo Povjerenstvo za hodoèasnièki pastoral Požeške biskupije

Imenovanja i razrješenja u Vojnom ordinarijatu

Zagreb: Otvorena Godina oca Dehona

Polaganje zavjeta služavki Malog Isusa

Misno slavlje i blagoslov spomen obilježja u Petlovcu

Prvo obilježavanje Dana sjeæanja na razmjenu ratnih zatoèenika

Misionari Srca Isusova otvorili Duhovni centar u Dramlju

Jasenovac u ekumenskom duhu proslavio Veliku Gospu i 300.

obljetnicu župe

Nada koja poèiva u Božjim obeæanjima nije prazna rijeè

Nadbiskup Eteroviæ blagoslovio obnovljenu crkvu Sv. Roka

Draškovec: 250. obljetnica zavjeta sv. Roku

Rakotule: 50. obljetnica sveæeništva župnika Atilija Krajcara

100 godina spilje Gospe Lurdske u Prkovcima

Medov Dolac: Završena proslava 250. obljetnice gradnje crkve

Crkva u Hrvata

Mladi s biskupom Hraniæem u Taizeu

Tradicionalno hodoèašæe Mariji Kraljici Hrvata u Wollongong

Inozemne vijesti

Bavarska: Gutenbergova Biblija na "pametnim telefonima"

"Uèinite vrijednim svoj glas"

Prilog dokumenti

Muèeništvo je veliki èin ljubavi

Marijino uznesenje na nebo

Prilog prikazi

Velika Gospa u Velom Ižu

Domovinske vijesti

Hodoèašæe u LovreèinuPostira, 10.8.2010. (IKA) – Veæ tradicionalno na blagdansv. Lovre ðakona i muèenika, 10. kolovoza, vjernici župe sv.Ivana Krstitelja u Postirima na Braèu hodoèastili su upješèanu uvalu Lovreèinu, udaljenu 4 km od Postira, u kojojse nalazi velika starokršæanska jednobrodna bazilika iz 6.stoljeæa posveæena sv. Lovri. Do ranokršæanske bazilike pokojoj je cijela uvala dobila ime hodoèasnici su pješaèilizajedno starom cestom uz pjesmu i molitvu. Osim domaæihhodoèasnika na pješaèenje do sveèeve bazilike u Lovreèiniuputili su se i brojni gosti koji se odmaraju na tomu dijeluotoka. Posebno su bili prepoznatljivi studenti, njih tridesetak,koji ljetne dane kreativno osmišljavaju u pastoralnomucentru "Sv. Josip" u Postirima pod vodstvom sveæenika.Na ostacima ranokršæanske bazilike misno slavlje predvodioje Damir Stojiæ, povjerenik za studente Zagrebaèkenadbiskupije. Pozdravljajuæi okupljene hodoèasnike ustvrdioje da blagdan sv. Lovre i ostalih muèenika kršæane stavljapred izazov i promišljanje o vrijednosti ljudskoga života ispremnosti darovati svoj život za vjeru i Krista. Govoreæi ovrijednosti ljudskoga života kroz prizmu muèeništva,ustvrdio je da se ljudski gledajuæi èovjekova velièina mjeri uspremnosti izgubiti život za odreðene vrijednosti. Odkršæana se danas ne traži tjelesno muèeništvo, ali se krozduhovno muèeništvo oèituje kršæaninova spremnostopredjeljenja za Krista. Na kraju je poruèio kako nemaistinske ni dugoroène radosti bez života jer je život najveæavrijednost. Blagdansko misno slavlje pjesmama su animiralizagrebaèki studenti koji su se i nakon liturgijskoga programazadržali u duhovnomu raspoloženju.

Blagdan sv. Lovre u VrboskojVrboska, 10.8.2010. (IKA) - Blagdan sv. Lovre, ðakona,muèenika i zaštitnika, 10. kolovoza sveèano je proslavljen uVrboskoj na otoku Hvaru. U sudjelovanju brojnih domaæihvjernika, župljana okolnih župa i turista koncelebriranoeuharistijsko slavlje predvodio je fra Miro Anèiæ, župnikPovlja i Novog Sela na otoku Braèu. Uz župnika i hvarskogdekana don Emila Pavišiæa koncelebriralo je desetaksveæenika, meðu kojima je bio i generalni vikar i župnikJelse don Stanko Jerèiæ. Fra Miro u propovijedi je istaknuoda je sv. Lovro, kao i svaki drugi svetac, "znao samo zajedan zakon – zakon ljubavi, išao je samo pod jednomzastavom – zastavom križa, znao je samo za jednu radost –radost vjere u Isusa, imao je samo jednu knjigu – Evanðelje,znao je samo za jedan jezik – jezik molitve, imao je samojednu brigu – bližnjega, imao je samo jednu strast – davati,imao je samo jednu èežnju – dobro èiniti, imao je samojedno zanimanje – križni put, imao je u sebi samo jednuljudsku silu – volju, imao je samo jednu požudu – bio jesiromašan, samo se grijeha bojao, samo je jedan programimao – Isusa i samo je na raj mislio".Liturgijsko pjevanje predvodili su domaæi pjevaèi. Na krajumisnog slavlja kroz mjesto je prošla tradicionalna procesija s kipom sv. Lovre kojeg su nosili mjesni mladiæi.

.

Sveèanost u samostanu benediktinki u HvaruÈipka od agave koju izraðuju hvarske koludrice upisana naUNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštineHvar, 10.8.2010. (IKA) - U prostoru samostana benediktinkiu Hvaru, odnosno u Muzeju Hanibala Luciæa, 10. kolovozaodržana je prigodna sveèanost na kojoj je ministar kultureBožo Biškupiæ predao hvarskim benediktankama poveljukojom se potvrðuje da je èipka od agave koju izraðujuhvarske koludrice upisana na UNESCO-vu listunematerijalne svjetske baštine. Nazoène je uime gradapozdravio gradonaèelnik Pjerino Bebiæ, a potom je uruèujuæièasnoj majci UNESCOV dokument ministar Biškupiæistaknuo znaèaj hrvatske kulturne baštine i pritom izrazioponos da Hrvatska, premda brojem žitelja mala zemlja, imaveliki broj vrijednosti nematerijalne i materijalne baštineupisanih na UNESCO-vu listu. Èasna majka Metilda Oreè jeistaknula da bitna djelatnost èasnih sestara nije izraðivanjeèipaka, veæ održavanje duhovne veze èovjeka s Bogom, bezkoje bi èovjeèanstvo bilo izgubljeno u životu bez nade.Naravno da nam je drago što je svijet prepoznao vrijednostnaših èipki od agave, ali mi smo svjesne koje su istinskevrijednosti našeg poslanja i djelatnosti. Molitvom i radomprema uputama sv. Benedikta nastojimo promicatiduhovnost za dobro svijeta, kojemu je danas duhovna hranapotrebna kao svagdašnji kruh, zakljuèila je èasna majka. Nazoènima se obratio i hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk, koji je takoðer naglasio duhovni znaèajrada hvarskih benediktinki te istaknuo da se svijet s pravomdivi njihovim prekrasnim èipkama, ali njihov rad bez vjerene bi imao posebnu vrijednost. Duhovni i kulturni radhvarskih koludrica temelji se na molitvi i pobožnosti, što jedobar spoj duhovnosti i kulture te je izvrstan putokaz zakulturni turizam, kojemu se nažalost ne posveæuje dovoljnopozornosti, upozorio je biskup Štambuk.Osim hvarske èipke, na reprezentativnu UNESCO-vu listuupisana je i glasovita hvarska procesija "Za križem" iStarigradski ager i time je otok Hvar, teritorijalno nevelikprostor, postao jedinstven u svijetu po broju duhovnih ikulturnih vrijednosti upisanih na UNESCO-voj listi svjetskebaštine. Uspjeh hvarske èipke iznimno je svjedoèanstvokako ponizna samozatajnost sestara benediktinki, premda"skrivenih" meðu samostanskim zidovima, može bitizapažena i prepoznata u svijetu, buduæi da su njihova djelaplodovi iskrene i proživljene duhovnosti, koja je vrjednija odsvega materijalnog. Njihove su èipke od agavinih niti tolikoprožete duhovnošæu da se èine kao "duhovni proizvodi", jerljepotom i nježnom krhkošæu djeluju poput "bijelihpjesama", satkanih od èiste svjetlosti.

U resnièkoj crkvi postavljen kip Majke Božje LetnièkeZagreb, 11.8.2010. (IKA) – U povodu svetkovine VelikeGospe, župljanima zagrebaèke župe Resnik bit æe predan naštovanje kip Majke Božje Letnièke. Na podruèju te župe živiveæi broj hrvatskih vjernika koji su se doselili poèetkomdevedesetih godina iz Letnice na Kosovu i koji su uz potporužupnika Marijana Piskaèa odluèili postaviti repliku kipasvoje zaštitnice u svojoj novoj župnoj crkvi u zagrebaèkomResniku. Kip Majke Božje Letnièke u resnièkoj crkviizradila je mlada umjetnica Bernarda Cesar iz MarijeBistrice. Taj je kip od terakote prva replika Gospe Letnièke,veæih dimenzija, naime visine je 63 cm.

Domovinske vijesti ika

2 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Splitske klarise sveèano proslavile blagdan sv. Klare"Milost je velika za cijelu Crkvu prisutnost skoro veæ 800godina karizme sestara klarisa, koje veæ sedam stoljeæa nosebaklju vjere i u našem gradu te svoje molitve za nas prinoseGospodinu", istaknuo nadbiskup BarišiæSplit, 11.8.2010. (IKA) – "Milost je velika za cijelu Crkvuprisutnost skoro veæ 800 godina karizme sestara klarisa, kojeveæ sedam stoljeæa nose baklju vjere i u našem gradu tesvoje molitve za nas prinose Gospodinu", kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi euharistijskoslavlje na blagdan sv. Klare, u srijedu 11. kolovoza, usamostanskoj crkvi Sv. Klare u Splitu. To je najstariji ženskiredovnièki samostan u Splitu, koji je pretprošle godine naèelu s opaticom s. Suzanom Muzukoviæ proslavio 700.obljetnicu postojanja. Buduæi da je papa Pio XII. 1958. godine sv. Klaru, zbognjezinih vizija Boga i božanske službe, proglasio nebeskomzaštitnicom televizije i drugih sredstava audiovizualnihsredstva priopæavanja, nadbiskup je u propovijedi govorio oprednostima i nedostacima sredstava društvenihpriopæavanja u duhovnom rastu i razvitku današnjegaèovjeka te o poruci koju sv. Klara iz ovoga samostanaupuæuje današnjem èovjeku i društvu u svrhu potrebnepreobrazbe. "Sv. Klara je vidjela dalje od zidova svoje sobe. Ona bi nammogla reæi da televizija, unatoè nekim ideološko obojenimprogramima, donosi toliko dobra: ljepote prirode, putovanja,koncerti...To znaèi da nije problem u TV nego u nama kojibiramo programe", upozorio je nadbiskup dodavši da bi sv.Klara rekla da sredstva društvenih komunikacija omoguæujuširu komunikaciju, no mogu i pogoršati obiteljskukomunikaciju ukoliko ih ne znamo iskljuèiti kada treba. "Sv.Klara i sv. Franjo imali su dobar program: unosili su novevrednote, poštovali svakoga èovjeka, radikalno slijediliEvanðelje u iskrenosti i siromaštvu. Njihovo siromaštvo jebogatstvo siromaštva tj. siromaštvo radi bogatstva IsusaKrista. Oni nas danas pozivaju da se ispraznimo od lošihsadržaja i programa kako bismo se ispunili Bogom, ljubavljuprema Gospodinu i bližnjima", istaknuo je mons. Barišiæ.Primijetivši umor i svojevrsnu malaksalost kod današnjihkršæana nadbiskup je zakljuèio: "Umorni smo jer ne molimokako i koliko treba. Molitva je naš zajednièki program.Trebamo iznova otkriti njezinu velièinu, a u tome namitekako mogu pomoæi sestre klarise. Slijedimo njihov životniprogram i naðimo vremena za Gospodina jer je u Njemunaše spasenje".Zahvalivši klarisama na svemu što èine za mjesnu Crkvu,èestitavši blagdan sv. Klare te imendan onima koji nosesvetièino ime, nadbiskup je potaknuo brojne okupljenevjernike da nadahnjuju na Klarinu krjeposnom životu, zbogustrajne molitve i velike ljubavi prema Isusu Kristu i BDM,zbog strogo pokornièkog života, zbog duha služenja idubokog poštovanja kojeg je iskazivala prema sestrama idrugim osobama. Na kraju misnoga slavlja rijeè zahvaleuputio je duhovnik klarisa fra Ivon Menðušiæ. Klarise, redovnice koje žive u klauzuri, u Splitu su otvorilesamostan 1308. godine i od tada su se održale sve do sada.Njihov današnji samostan podignut je 1883. godine, a prijetoga živjele su u dva samostana u staroj gradskoj jezgri. Uzsamostan je 1884. podignuta i crkva koja je posveæena sv.Klari. Naslovnik crkve do 1983. godine bila je sv. Ana, a teje godine crkva posveæena i proglašena crkvom sv. Klare.

.

Zasjedalo Povjerenstvo za hodoèasnièki pastoral PožeškebiskupijePožega, 11.8.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegipod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je11. kolovoza konstituirajuæa sjednica Povjerenstva zahodoèasnièki pastoral Požeške biskupije èiji su èlanovimons. Josip Devèiæ, prepošt Stolnog kaptola; AntunÆorkoviæ, rektor svetišta Gospe od suza u Pleternici; MladenŠtivini, rektor svetišta Gospe Voæinske; Ivica Žuljeviæ,upravitelj župe sv. Terezije Avilske u Požegi; Mario Saniæ,predstojnik Katehetskog ureda i Stjepan Škvorc, povjerenikza pastoral mladih. U Dekretu o osnutku Povjerenstva biskup Škvorèeviæistaknuo je da vjernici Požeške biskupije od samih njezinihpoèetaka u velikom broju rado hodoèaste u marijanskasvetišta na njezinom tlu, posebno u Voæin i Pleternicu, da jeiskustvo minulih godina pokazalo od kolike je važnosti iznaèenja sustavni i organizirani pristup hodoèašæima te daradi toga utemeljuje spomenuto Povjerenstvo. Naznaèio je uDekretu da mu je zadaæa organizirati redovita biskupijskahodoèašæa u marijanska svetišta, voditi brigu o ureðenjusvetišnoga liturgijskog prostora, o hodoèasnièkimliturgijskim slavljima u svim njihovim sastavnicama, brinutise za ono što je tehnièki potrebno u pojedinim svetištima zadostojno odvijanje slavlja, te organizirati godišnja hodoèašæau inozemstvo. Stoga se na sjednici u tom smislu razgovaraloo organiziranju biskupijskih hodoèašæa u tijeku kolovoza irujna 2010. godine, sveæenièkom hodoèašæu iduæe jeseni ibiskupijskom godišnjem hodoèašæu vjernika u inozemstvosljedeæe godine.

Proslavljena svetkovina sv. Klare kod klarisa uMikuliæimaZagreb, 11.8.2010. (IKA) – Svetkovinu svoje utemeljiteljicesv. Klare Asiške klarise u Mikuliæima u Zagrebu sveèano suproslavile 11. kolovoza. Središnje misno slavlje ukoncelebraciji s franjevcima iz zagrebaèkih samostanapredvodio je fra Ivan Miškiæ, OFMConv. U homiliji Miškiæ je podsjetio na svetièin život. Rekao je daje sv. Klara bila žena Rijeèi, molitve i trpljenja, konkretnakršæanka. Posebno je istaknuo moæ molitve u Klarinu životui djelovanju. Govoreæi o primjerima svetaca, propovjednik jeistaknuo kako bi svaka kršæanska kuæa osim Svetoga pismatrebala imati i knjigu o životopisu svetaca. "Druženjem" sasvecima èitanjem njihovih životopisa postaju nam bliski, tepoticaj za njihovo nasljedovanje u krepostima i ljubavi,rekao je. Na kraju misnog slavlja vjernici su odali poèastmoæima sv Klare, a potom se okupili na zajednièkomblagovanju u samostanskoj dvorani te na razgovoru sasestrama koje su svjedoèile o redovnièkome poslanju iživotu.Proslavi svetkovine prethodila je trodnevica koju je takoðerpredvodio fra Ivan Miškiæ. U tijeku trodnevice vjernici suimali prilike sudjelovati i u tihoj adoraciji i molitviÈasoslova s redovnicama, u molitvi krunice sa sv. Klarom,te posljednjeg dana u pjevanoj Veèernjoj s izvješæem opreminuæu sv. Klare.

.

Domovinske vijestiika

318. kolovoza 2010. broj 33/2010

Požeške klarise proslavile nebesku zaštitnicuPožega, 11.8.2010. (IKA) - U kapeli požeškog samostanaklarisa, jedinog kontemplativnog samostana u Požeškojbiskupiji, sveèanim euharistijskim slavljem proslavljen je 11.kolovoza blagdan sv. Klare. Misno slavlje predvodio jepožeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji s preè.Vjekoslavom Mariæem, župnikom požeške župe sv.Leopolda Mandiæa na èijem teritoriju se nalazi samostanklarisa, fra Josipom Poletijem, gvardijanom franjevaèkogsamostana u Požegi, franjevaèkim redovnicima koji djelujuna podruèju Požeške biskupije te drugim sveæenicima. Uhomiliji biskup je kazao kako se ime Klara u hrvatskomjeziku prevodi s imenom Jasna, ali isto tako bi se mogloprevesti i sa Svjetla. Sv. Pavao u poslanici Korinæanimagovori kako postoji ne samo sunèanje od kojeg se pocrninego i "sunèanje" na Božjem svjetlu koje se oèituje u našimsrcima. Svetom Franji, nastavio je biskup, nije bilo dovoljnošto je u svoje vrijeme, u rodnoj Umbriji, gledao svijet onimsunèevim svjetlom kojim je mogao promatrati samo njegovuvanjštinu. Franjo se zaustavio pred raspetim Isusom Kristomkoji ga je osunèao u duši i dubini njegova biæa. Zasvijetlio jeonim svjetlom koji mu je dala snaga Isusova križa, a o èemugovori i Pavao u poslanici Korinæanima. Ta snaga Isusovakriža zove se ljubav, a kada ona uðe u ljudsku slabost ondase dogaða nutarnji èovjek koji pobjeðuje tu slabost, objasnioje biskup, dodajuæi da su i Franjo i Klara nakon susreta sasnagom Isusova križa "pustili" sve ono ljudsko prihvaæajuæi isiromaštvo kako bi mogli biti što slièniji Njemu.Je su li zbog toga pogriješili što su tako radikalno gledaliIsusov križ i povjerovali Njegovoj ljubavi, zapitao je daljebiskup. Ne, jer u našem svijetu i u svemiru nema veæe moæiod Božje ljubavi na križu koja jedina daje snagu i smisaoživota. Zbog toga su i Franjo i Klara izazovni i danas. Oni suprimjer vjernosti Bogu i naèinu života po Božjem naumu oèovjeku. Silno je važno, upozorio je biskup, da èovjek shvatida nije on taj koji može biti izvor smisla i sigurnosti života.Kada se èovjek otvori tom izvoru koji se nalazi u Bogu ondaon tek može ostvariti puninu života. Problem današnjegsvijeta i društva je upravo u tome, objasnio je biskup, štoèovjek u sebi pokušava naæi smisao života, a što onda raðasebiènost. Isus je to slikovito objasnio na primjeru loze i trsa.Ukoliko se loza odvoji od trsa ona gubi životvornu snagu tene može dati ni ploda niti se održati na životu. Uspjeh našegživota ovisi o tome na kakav smo trs mi ucijepljeni. Ako seucijepimo vjerom u Isusa Krista, u snagu njegova križa,onda æemo postati istinski ispunjeni èovjek kao što su to biliFranjo i Klara. Biskup je izrazio nada da æe svi nazoèni,posebno mladi, koji su pjevanjem uzvelièali misno slavlje,uvijek sunèati na onom svjetlu koje daje ljubav raspetogaKrista. Ni jedno ljudsko oèekivanje, od ulaska Hrvatske uEU do novih poteza hrvatske Vlade i gospodarstva kako binas izbavili iz krize, poruèio je biskup, ne može nas upotpunosti ispuniti, to može samo Božja ljubav oèitovana nakrižu. Samo po ljudima koji žive po Božjem naumu oèovjeku ova Hrvatska može postati blagoslovljenija."Želimo danas Bogu zahvaliti što je u Hrvatskoj pozvaomnoge da ga slijede izabravši duhovni poziv. Posebno danasželio bih zahvaliti za klarise koje su u sabranosti srca èuleBožji glas te krenule kao Klara putem siromaštva. One sesvaki dan pred Raspetim 'sunèaju' na Njegovoj ljubavi kakobi ova naša zemlja i grad bili zahvaæeni Božjim svjetlom.Dok ima takvih koji zaista vjeruju Bogu i Isusu Kristu iiskreno žele da ih on zahvaæa mi smo na èvrstom tlu. Stogazahvaljujemo sestrama što nam pomažu da ova Požega budeèvrsto duhovno tlo", istaknuo je biskup, zamolivši sv. Klaruda bdije nad požeškim samostanom kako bi on bio na ponosCrkve i Požeške biskupije.

Imenovanja i razrješenja u Vojnom ordinarijatuZagreb, 12.8.2010. (IKA) – Vojni ordinarij u RepubliciHrvatskoj Juraj Jezerinac temeljem Posebnog dijelaPravilnika o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata uRepublici Hrvatskoj za Ministarstvo unutarnjih poslova,utemeljio je tri policijske kapelanije koje æe zapoèeti sradom 1. rujna. To su policijska kapelanija "Svetih Filipa iJakova, apostola", za Policijsku upravu zadarsku sasjedištem u Zadru; policijska kapelanija "Majke BožjeKamenitih vrata", za Policijsku upravu zagrebaèku sasjedištem u Zagrebu i policijska kapelanija "Sv. Luke", zaPolicijsku upravu šibensko-kninsku sa sjedištem u Šibeniku. Biskup Jezerinac takoðer je u tijeku srpnja i kolovozapotpisao dekrete o razrješenjima i imenovanjima u Vojnomordinarijatu.O. Ivo Topaloviæ, kapelan u vojnoj kapelaniji "Sv. GabrijelaArkanðela" u Zemuniku kod Zadra, koji je u proteklih devetmjeseci obavljao službu vršitelja dužnosti dekana Splitskogavojnog dekanata, od 1. kolovoza imenovan je dekanomSplitskoga vojnog dekanata na pet godina. U povodu skorogupuæivanja o. Topaloviæa u misiju ISAF zamjenikom dekanaimenovan je o. Jozo Mravak, vojni kapelan u vojnojkapelaniji "Sv. Nikole biskupa" u Splitu. Fra Žarko Relota, sveæenik Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca, koji je obavljao službu dekanaZagrebaèkoga vojnog dekanata u vrijeme svojeeksklaustracije i službu vojnog kapelana u kapelaniji "Sv.Mihaela Arkanðela" u Hrvatskom vojnom uèilištu "PetarZrinski" u Zagrebu, od 31. kolovoza razrješuje se službezbog povratka u Provinciju i odlaska na novu dužnost. Doimenovanja novog dekana vršiteljem dužnosti dekanaZagrebaèkoga vojnog dekanata imenovan je o. Ante Vukoja,vojni kapelan u vojnoj kapelaniji "Gospe Snježne" uZagrebu. Vlè. Ante Luketiæ, sveæenik Gospiæko-senjske biskupije,koji je obavljao službu kapelana u vojarni "EugenKvaternik" u Gospiæu, od 31. kolovoza bit æe razriješenslužbe zbog odlaska na novu dužnost u matiènoj biskupiji. Vlè. David Klariæ, sveæenik Poreèko-pulske biskupije, od31. kolovoza razrješuje se službe vojnog kapelana u vojnojkapelaniji "Sv. Nikole Taveliæa" u vojarni "Croatia" uZagrebu te æe od 1. rujna biti imenovan policijskimkapelanom policijske kapelanije "Majke Božje Kamenitihvrata", za Policijsku upravu zagrebaèku sa sjedištem uZagrebu. Mladomisnik Željko Saviæ nakon što je po rukama mons.Jezerinca 3. srpnja zareðen za sveæenika Vojnog ordinarijatau RH, od 1. rujna bit æe imenovan vojnim kapelanom uvojnoj kapelaniji "Sv. Nikole Taveliæa" u vojarni "Croatia" uZagrebu. O. Zoran Vujièiæ, sveæenik Hrvatske pokrajine DružbeIsusove, od 1. rujna bit æe imenovan vojnim kapelanom uvojnoj kapelaniji "Sv. Mihaela Arkanðela" u Hrvatskomvojnom uèilištu "Petar Zrinski" u Zagrebu. Vlè. Darko Poljak, sveæenik Šibenske biskupije, od 1. rujnabit æe imenovan policijskim kapelanom poslužiteljempolicijske kapelanije "Sv. Luke", za Policijsku upravušibensko-kninsku sa sjedištem u Šibeniku. Vojnim kapelanom u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu od4. rujna imenuje se o. Ivo Topaloviæ, a iz misije se vraæa vlè.Vladislav Mandura.

.

Domovinske vijesti ika

4 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Zagreb: Otvorena Godina oca DehonaZagreb, 12.8.2010. (IKA) - U èetvrtak 12. kolovoza, na 85.obljetnicu smrti sluge Božjeg oca Leona Ivana Dehona,zapoèela je Godina sluge Božjeg oca Dehona za Austrijsko-hrvatski distrikt. Godinu je otvorio poglavar Distrikta ACRsveæenika Srca Isusova, dehonijanaca, o. Andrzej Wosko,SCJ, sveèanom misom u župi BDM Majke Crkve uTrnovèici. Na poèetku misnog slavlja o. Andrzej posvetio jekalež koji je kupljen upravo u èast o. Dehonu i njemuposveæenoj Godini. U homiliji Wosko je govorio o svetostiutemeljitelja Družbe, koji je živio u duhu gesla "Ecce venio!- Evo dolazim!" nastojeæi živjeti Božju volju, i koji jepreminuo u Bruxellesu izgovarajuæi rijeèi: "Za Tebe samživio, za Tebe umirem!" Wosko je pozvao župljane župe ukojoj djeluju sveæenici Srca Isusova da se utjeèu zagovoru o.Dehona: "Svakog 12. u mjesecu molit æemo posebne molitveu èast sl. B. oca Dehona: Litanije i Molitvu za zagovor, odlistopada 2010. do lipnja 2011. obavljat æemo prve petke, asvake posljednje nedjelje u mjesecu zajedno æemo se klanjatipred Isusom u Oltarskom Sakramentu na nakanu zaproglašenje blaženim o. Dehona te za nova duhovna zvanja.Molit æemo o. Dehona za zagovor, njega koji je bio osobitoosjetljiv na socijalnu nepravdu, koji se zauzimao za obitelji,djecu i mlade, koji je iskazivao neizrecivo poštovanje iljubav prema Isusovu Srcu." Nakon mise izmoljene suLitanije u èast o. Dehona, zagovorna molitva te se pristupiloljubljenju sveèeve relikvije.

Proslavljen blagdan sv. Kasijana, zaštitnika SukošanaSukošan, 13.8.2010. (IKA) - "Vrijeme traži odvažne borceza Božje stvari. Na potezu su angažirani kršæani,zaljubljenici i propovjednici Kristova križa; kršæani koji senadaju, vjeruju i ljube", poruèio je zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ u Sukošanu, predvodeæi 13. kolovoza sveèanomisno slavlje na blagdan sv. Kasijana, zaštitnika Sukošanapo kojem je to primorsko mjesto i dobilo ime. Sukošanskacrkveno-puèka fešta jedna je od rijetkih svetkovina uHrvatskoj koja proslavlja toga ranokršæanskog muèenika aSukošanci ga od davnina štuju kao svog zaštitnika; od 1864.g. u župi se èuva srebrni relikvijar s èesticom njegova tijela.Kasijan je zagovornik dobre žetve i pomoænik u teškimtjeskobama, a 1952. Pio XII. proglasio ga je zaštitnikomuèitelja i stenografa. U propovijedi je mons. Puljiæ opisaoživot sv. Kasijana, istaknuvši da muèenici spadaju u poèetkeorganiziranog kršæanstva te su ugraðeni u temelje Crkve ihrvatskog prostora, osobito obalnog dijela od Kotora doPoreèa. Nadbiskup je rekao da 80 posto svetaca i blaženikakoje je proglasio Ivan Pavao II. nose aureolu muèenika.Buduæi da je 20. st. dalo brojne muèenike nacizma,komunizma i fašizma, taj je papa pozvao mjesne Crkve dane zaborave spomen onih koji su trpjeli za vjeru potaknuvšina prikupljanje potrebne dokumentacije. "I Crkva u Hrvataje Crkva muèenika; od vremena osmanlijske tiranije,stradanja u Drugom svjetskom ratu i poraæu, logori i grobištaod Dravograda i Maribora do Ogulina i Gospiæa, odMaceljskih šuma i Jazovke, od Golog Otoka, Križevaca iBjelovara do Srijemske Mitrovice, Sarajeva, Foèe, Zenice iMostara. I u Domovinskom ratu, u obrani zemlje, identiteta,vjere i svog naroda, naši su oèevi veliku pomoæ nalazili uokrilju nebeskih zaštitnika. U tom vidu valja razumjeti iodluku hrvatskih biskupa da se svim znanim i neznanimmuèenicima vjere od poèetaka kršæanstva u našem narodupostavi spomen izgradnjom crkve Hrvatskih muèenika naUdbini, a izgradnjom crkve u starogradiškom zatvoru vratidug nevino osuðenim sveæenicima koji su bili prisiljenisvojim rukama rušiti tu crkvu. Stara Gradiška je postala

mjesto sveæenièkog progona i stradanja. Tamo je samo 1955.g. bilo u uzništvu 211 sveæenika", rekao je mons. Puljiæ,dodavši da æe tu crkvu biskupi i sveæenici graditi svojimosobnim darom kao trajan molitveni spomen njima u èast,kako bi opæinstvo svetih progovorilo glasnije od tvoraca zla.Šezdeset godina nakon odredbe komunistièkih vlasti da sesruši, župna crkva sv. Mihovila u Staroj Gradiški opet jeobnovljena. Tamo æe se okupiti hrvatski kler na svojegodišnje zborovanje, rekao je nadbiskup. Poželjevši dazborovanje sukošanskog puka pokaže spremnost svjedoèenjaza Kasijanove ideale, mons. Puljiæ je zakljuèio: "ZahvalniBogu za oèeve i majke koji su stoljeæima bili postojani ivjerni svojim korijenima i povijesti u znaku križa, molimosv. Kasijana koji je na vlastitoj koži osjetio dramu borbedobra i zla da svojom ljubavlju i nebeskim zagovorom štitiSukošan".

Polaganje zavjeta služavki Malog IsusaSlavlje u Solinu predvodio nadbiskup BarišiæSolin, 14.8.2010. (IKA) – Uoèi blagdana Velike Gospe, usubotu 14. kolovoza, u crkvi Gospe od Otoka u Solinuuprilièeno je slavlje redovnièkih zavjeta sestara služavkiMalog Isusa, koje su tom prigodom obnovile privremene ipoložile doživotne zavjete te se zahvalile Bogu za 50 godinarada u redu služavki Malog Isusa. Misno slavlje u koncelebraciji s više sveæenika predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, koji je upropovijedi rekao kako je taj dogaðaj prije svega dogaðajsestara, ali i svakoga od nas jer je prožet našim zahvalama imolitvama Bogu na slavljenicama. Cijeli svoj život služavkeMalog Isusa prožele su ljubavlju prema Bogu poput BlaženeDjevice Marije. Na zauzeto djelovanje nije ih pokrenula niuniforma ni propisi nego su pošle voðene ljubavlju koja je ipotaknula njihova utemeljitelja Josipa Stadlera na osnivanjeovoga reda, rekao je nadbiskup. Nadbiskup Barišiæ potom jegovorio o današnjem vremenu kada u meðuljudskimodnosima vlada interes i želja za vladanjem nad drugima oèemu kazuje i jedan grafit: „Bolje je vladati u paklu negoslužiti u raju". Sasvim u suprotnosti s tim sestre su izabraleKristovu logiku da samo onaj koji ljubi služi, a tko služiljubi. Kraljevstvo Božje na zemlji izgradile ste evanðeoskimkrepostima: poslušnosti, siromaštva i èistoæe. Vašesiromaštvo nije protest protiv socijalne nepravde nego imadublji korijen osloboðen sebiènosti kako bi mogle svjedoèitiBožju prisutnost. Svakodnevni razgovor s Bogom i druženjes Njegovom rijeèju u Svetom pismu pomoæi æe vam u vašojmisiji. Vaši zavjeti uoèi blagdana Gospina uznesenja nanebo govore kako želite nasljedovati nju koja je bila najbližeMalome Isusu. Gospodin vas je pozvao, a koga On pozivaima èast i dostojanstvo, poruèio je nadbiskup Barišiæ ipozvao sestre da uvijek budu prisustvo Božje u svijetu iprepoznaju Isusa u braæi i sestrama. Pred provincijalkom splitske provincije Svetog Josipa s.Sandrom Midenjak s. Matea Krstièeviæ obnovila jeprivremene redovnièke zavjete, a doživotne redovnièkezavjete èistoæe, siromaštva i poslušnosti položila je s. MarinaMužiniæ. Tri su se sestre zahvalile Bogu za 50 godinaredovnièkih zavjeta: s. Kazimira Lovriæ, s. VladimiraBitunjac i s. Zdravka Petroviæ. U tijeku mise pjevao je zborsastavljen od sestara služavki Malog Isusa pod ravnanjem s.Dulceline Plavša.

.

Domovinske vijestiika

518. kolovoza 2010. broj 33/2010

Misno slavlje i blagoslov spomen obilježja u PetlovcuPetlovac, 14.8.2010. (IKA/TU) - Pomoæni ðakovaèko-osjeèki biskup Ðuro Hraniæ predvodio je 14. kolovoza misnoslavlje u Petlovcu, na III. susretu Petlovèana njemaèke ihrvatske nacionalnosti, nakon kojega je na mjesnom grobljuuslijedio blagoslov spomen obilježja nekadašnjimstanovnicima njemaèke nacionalnosti. "Uoèi svetkovineMarijina uznesenja na nebo, kad toliki ljudi polaze nahodoèašæe, ovo je prigoda za okupljanje, zajednièko sjeæanjei molitvu za naše pokojnike te za blagoslov spomen-obilježjana petlovaèkom groblju u èast svim pokojnimstarosjediocima Nijemcima, koji su do II. svjetskog ratagradili ovo selo koje ste zajednièki podigli vi, nekadašnji, ivi, današnji stanovnici, te ste sagradili i ovu crkvu Našašæasv. Križa", rekao je biskup i pred okupljene stavio lik BDM,ostvarenje uskrsne preobrazbe i sliku putujuæe Crkve.Podizanje spomenika u èast pokojnim Petlovèanimanjemaèke nacionalnosti organizirala je opæina Petlovaczajedno sa Zemaljskom udrugom Podunavskih Švaba uHrvatskoj te Udrugom Nijemaca i Austrijanaca u Osijeku, anajzaslužniji je Adam Pippus, predsjednik društva "LMDonauschwaben" u Tueringiji. Uz veleposlanika RepublikeNjemaèke u RH dr. Bernarda Ficshera, euharistiji iblagoslovu nazoèili su i predstavnici navedenih udrugaZorislav Schönberger i Nikola Mack, poèasni konzul SRNjemaèke u Osijeku Ivica Škojo, ostali gosti pristigli izNjemaèke, kao i naèelnik opæine Petlovac Drago Dominiæ, sostalim predstavnicima opæinskih vlasti.

Prvo obilježavanje Dana sjeæanja na razmjenu ratnihzatoèenikaOsijek, 14.8.2010. (IKA/TU) – U novoureðenom spomen-parku u osjeèkom naselju Nemetin, na mjestu najveæerazmjene ratnih zatoèenika, fra Vjenceslav Janjiæ, župnikvukovarske župe sv. Josipa Radnika, blagoslovio je 14.kolovoza spomen-obilježje u znak sjeæanja na isti dan 1992.,kada je razmijenjeno 714 zarobljenih branitelja, žena i civilaiz srbijanskih logora. Okupljeno mnoštvo molilo je zapokojne, dok su preživjeli logoraši zahvalili Bogu zaslobodu koja za njih znaèi, kako istièu, drugo roðenje.Spomen-program organiziralo je Hrvatsko društvo logorašasrpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) na èelu sDanijelom Rehakom. Prigodnom rijeèju uz Dan sjeæanja uNemetinu obratili su se Željko Pinjuh i Ivan Vrdoljak,vukovarski i osjeèki dogradonaèelnici, te vukovarskidožupan Željko Cirba. S bivšim logorašima molio je ihumanitarac dr. Slobodan Lang, stradalnici Domovinskograta s vukovarskog i osjeèkog podruèja. Na taj naèin uOsijeku i u Vukovaru, uz sveèanu akademiju i dokumentarnifilm s razmjene, prvi puta je obilježen Dan sjeæanja naposljednju veliku razmjenu zatoèenika neprijateljskih logoratijekom Domovinskog rata, koji je ove godine Hrvatskisabor. "U znakovitoj zahvalnosti Bogu i Gospi zahvaljujemoza svoje živote, slobodu koja se dogodila na uoènicu VelikeGospe prije 18 godina, ujedno moleæi za pokojne", kazao jefra Vjenceslav, pozivajuæi domoljube da budu združeni uljubavi, ne dozvoljavajuæi podjele meðu braniteljima.Blagoslovljena kamena spomen-ploèa nalazi se usredpoljskog platoa u Nemetinu, u današnjem spomen-parkuureðenom na inicijativu HDLSKL-a. Spomenik sjeæanjaizradili su Luka i Darko Markiæ iz Splita, a sa svake jenjegove strane 357 suza, èiji se zbroj (714) odnosi na brojrazmijenjenih zatoèenika. Grad Osijek darovao je zemljišteza postavljanje spomen-obilježja koje je potaknula i provodiHDLSKL. MOBMS je dao 80.000 kuna za idejno rješenje igraðu, a projekt je ostvarivan više godina.

Biskup Mrzljak na proslavi i blagoslovu u Svetoj MarijiSveta Marija, 14.8.2010. (IKA) - Svetkovina Velike Gospe iove je godine osobito sveèano proslavljena udonjomeðimurskoj župi Uznesenja BDM u Svetoj Mariji. Upredveèerje same svetkovine, u subotu 14. kolovoza, misnoslavlje s procesijom kao vrhunac trodnevne duhovnepriprave predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak.Koncelebriralo je više sveæenika, meðu kojima i mons.Tomislav Ivanèiæ, koji je predvodio trodnevnicu i središnjehodoèasnièko slavlje na samu svetkovinu. Misno slavlje, kaoi svi višednevni sadržaji u Svetoj Mariji okupili su brojnežupljane, te vjernike iz okolnih župa, kao i hodoèasnike izdrugih krajeva.Uoèi mise biskup Mrzljak blagoslovio je kip Majke Božje užupnom dvorištu te obnovljenu župnu kuæu. Domaæi župnikPavao Markaè istaknuo je kako je rijeè o kipu koji snatpisom na postolju "Samo nas je ona èuvala od vodenestihije" podsjeæa na izbjegnutu veliku tragediju koja jeprijetila tom kraju 5. na 6. lipnja 1995. godine, dodavši kakosu župljani veæ nekoliko dana nakon tih dramatiènihdogaðaja kod nasipa kao izraz svoje zahvalnosti svojojnebeskoj zaštitnici postavili kip s istim natpisom. Biskup jeblagoslovio i obnovljenu župnu kuæu, zaštiæeni spomenikstar 175 godina. Nakon blagoslova uslijedila je sveèana ulazna procesija užupnu crkvu Uznesenja Marijina, barokno zdanje bogatooslikano freskama, èije svetište krasi monumentalna oltarnareljefna slika Marije uznesene na nebo. U propovijedi biskupMrzljak istaknuo je kako Crkva štuje Mariju kao Isusovu inebesku majku od samih poèetaka kršæanstva, dodavši kakosu vjernici pozvani s poštovanjem odnositi se i prema samojCrkvi buduæi da je ona Božje djelo te je sveta po svomutemeljitelju Isusu Kristu. Podsjetivši kako nakonzemaljskog života poèinje nebeski vjeèni život, biskup jepozvao okupljene da prema tome cilju usmjere svoj pogled iživot. Slaveæi blagdan Marijina uznesenja i proslave u nebu,mi zapravo slavimo proslavu èovjeka koji ide prema cilju zakoji je stvoren, poruèio je biskup Mrzljak, kazavši da je zatoovaj Marijin blagdan toliko znaèajan i važan vjernicima kojiu velikom broju hodoèaste u marijanska svetišta i crkve kakobi bili bliži Mariji i razmišljali o Božjoj rijeèi koja jeupuæena svim vjernicima, kao što je bila i Mariji. Pozvavšiokupljene da promisle o svojem vjerovanju i cilju koji jepred njima u buduænosti, biskup se osvrnuo na razne ponudekoje su pred èovjekom današnjice. Tako je primijetio damediji nude èovjeku da svoju buduænost saznaju i pronaðuputem astrologije, horoskopa, tarota, numerologije, kristala,karata i drugih pomagala. Upitao se je li netko u timponudama zaista pronašao svoju buduænost. Okupljenima jeistaknuo kako je svaki Marijin blagdan poziv da se poputMarije otvore slušanju Božje rijeèi, ali i prihvaæanju ièuvanju te rijeèi i življenju po toj rijeèi. Zaželio je svima daim Marija u tome hodu na putu svetosti bude zaštitnica izagovornica, te primjer, uzor i svjetlo u koje gledaju nasvom zemaljskom hodu prema vjeènom životu i proslavi unebu. Na kraju mise biskupu je na dolasku zahvalio župnikMarkaè, koji je zahvalio i svim ostalim sudionicima,predvoditelju trodnevnice prof. dr. Tomislavu Ivanèiæu, tesvima koji su pridonijeli postavljanju kipa i obnovi župnekuæe. Podsjetio je kako je godina 1995. osobito znaèajna nesamo za domovinu Hrvatsku, nego i za župu Sveta Marijagdje je te godine ujedno prijašnji dugogodišnji župnik pok.Lovro Mato Galiæ proslavio svoju zlatnu misu, a župu jepohodio i kardinal Franjo Kuhariæ. Misa je zakljuèenasveèanom procesijom s kipom Majke Božje i svijeæamaulicama Svete Marije, te završnim biskupovim blagoslovompo povratku u crkvu.

Domovinske vijesti ika

6 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Žene i teologijaNa otoèiæu Školjiæu kod Zadra održan meðunarodniznanstveni simpozij teologinjaZadar, 14.8.2010. (IKA) - U organizaciji Hrvatske sekcijeEuropskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS) sa sjedištem u Zagrebu i Ekumenske inicijative žena sasjedištem u Omišu održan je od 9. do 14. kolovoza naotoèiæu Školjiæu (Galovcu) kod Zadra meðunarodniznanstveni simpozij teologinja na temu "Žene i teologija".Petnaest katolièkih i jedna pravoslavna teologinja izHrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije,Rumunjske i Austrije slušale su, promišljale i raspravljale oshvaæanjima i interpretaciji prisutnosti i uloge žena u Bibliji,Crkvi, teologiji i društvu. Tema je obraðena kroz predavanjai rasprave, a konferencija je bila i prilika za meðusobnoupoznavanje teologinja kroz neformalno druženje, zapredstavljanje vlastitih publikacija, radova i projekata te zazajednièko promišljanje o daljnjim oblicima suradnje imeðusobne potpore.Veæi dio predavanja bio je posveæen teološkim temama kojesu promatrane s aspekta odnosa prema ženama. Prof. dr.Irmtraud Fischer s Teološkog fakulteta Sveuèilišta u Grazugovorila je na temu "Žene u Starom zavjetu". Doc. dr. NadjaFurlan Štante iz Znanstveno-istraživaèkog centraPrimorskog sveuèilišta u Kopru u Sloveniji održala jepredavanje "Institucionalizirano kršæanstvo i pitanje rodnehijerarhije". Mirjana Maras, djelatnica Franjevaèkog institutaza kulturu mira iz Splita, izložila je temu "Obitelj u ranomkršæanstvu". Dr. Jadranka s. Rebeka Aniæ, znanstvenasuradnica Instituta "Ivo Pilar" iz Splita, u svom jepredavanju obradila temu "Ljudska prava žena ukršæanstvu". Doc. dr. Ana s. Thea Filipoviæ s Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu održala jeizlaganje "Kateheza u službi rodno osviještene teologije iotkrivanje kompetencija žena". Dr. Marta Bodo, regionalnapredsjednica Europskog društva žena u teološkomistraživanju za Srednju i istoènu Europu i glavna urednicacrkvenih èasopisa na maðarskom jeziku "Vasarnap"(Nedjelja) i "Kereszteny szo" (Kršæanska rijeè) iz Cluja uRumunjskoj, govorila je o "Liturgijskoj prisutnosti žena ukatolièkoj Crkvi u Transilvaniji". Prof. em. dr. Svenka Saviæiz Novog Sada prikazala je pilot-istraživanje o "Romkinjamau malim vjerskim zajednicama na podruèju Vojvodine". Dr.Veronika Reljac s Teologije u Rijeci govorila je o "Mjestu iulozi žena na teološkim fakultetima u Hrvatskoj". SmiljanaÆurèiæ iz Beograda govorila je o Blaženoj Djevici Mariji kaonepokolebivoj tvrðavi vjere. Jelena Iveliæ iz Rijeke govorilaje o duhovnosti žena.Jedan dio predavanja nije izrièito obraðivao rodne aspekte,ali je uvršten u rad konferencije kao prikaz istraživaèkograda žena na pojedinim teološkim podruèjima. U tom dijeludr. Katica Knezoviæ, honorarna nastavnica na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, održala je izlaganje o"Teološkom aspektu problematike genetski modificiranihorganizama", dr. Ikica s. Stela Mijiæ iz Zadra prikazala je"Pastoralno-liturgijski razvoj u Hrvatskoj od poèetka 19.stoljeæa do konca II. svjetskog rata", a Gordana Barudžija,viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj iobrazovanje u Zagrebu, govorila je o "Hagioterapiji" kaolijeèenju svetoga u èovjeku.Uz diskurzivno-teorijska izlaganja predstavljena su i razlièitapodruèja rada i projekti kojima se bave pojedine ženeteologinje. U tom smislu Ana Marija Raffai, suvoditeljicaudruge "Regionalna adresa za nenasilno djelovanje" izZagreba, govorila je o "Meðureligijskom mirovnom radu upromicanju nenasilnog djelovanja", a Smiljana Æurèiæ izBeograda govorila je o vlastitom radu kao teologinje u

dobrotvornoj udruzi "Srpske pravoslavne Crkve'Èovjekoljublje'".Prva meðunarodna konferencija Hrvatske sekcije Europskogdruštva žena u teološkom istraživanju pokazala se korisnomza sve sudionice, koje su na kraju konferencije, uz osvrt narad, planirale buduæu suradnju i zajednièke projekte.

Misionari Srca Isusova otvorili Duhovni centar uDramljuDramalj, 14.8.2010. (IKA) - Misionari Presvetoga SrcaIsusova (MSC) u Hrvatskoj, dekretom rijeèkog nadbiskupadr. Ivana Devèiæa, preuzeli su ovih dana dosadašnjiPastoralni centar za djecu i mlade Dom sv. Jelene u Dramljukod Crikvenice i u istom prostoru zapoèeli radom snovoosnovanim Duhovnim centrom Dom Srca Isusova.Više informacija o radu i aktivnostima novog centra nakvarnerskoj rivijeri dostupno je na internetskoj adresiwww.duhovni-centar-dramalj.com. Voditelj centra duhovnihobnova i susreta je o. Ivan Androiæ.

Biskup Bogoviæ na misi bdjenja u OštarijamaOštarije, 14.8.2010. (IKA) - Misu bdjenja uoèi blagdanaUznesenja Marijina posljednjih 10 godina od uspostaveGospiæko-senjske biskupije u svetištu Gospe od èudesa uOštarijama kod Ogulina predslavi gospiæko-senjski biskupMile Bogoviæ. Misno slavlje zapoèelo je 14. kolovozaprocesijom od Vatrogasnog doma preko Marmontova mostado crkve Majke Božje od èudesa, odnosno prostora izmeðuzidina nekadašnje velebne katedrale srušene za turskihosvajanja. U procesiji su uz mnoštvo hodoèasnika župaOgulinskoga dekanata sudjelovali predstavniciDobrotvornoga podupirajuæeg društva sv. MarkoKriževèanin iz Skradnika, DVD-a Josipdol i Oštarije,Hrvatske vojske iz vojarne Sv. Petar u Ogulinu,Frankopanske garde. I ove godine hodoèastili su Ogulinci,njih stotinjak, kao i tridesetak župljana Plaškog i Skradnika.Pjevanjem je misu animirao zbor Oštarija uz orguljskupratnju Franje Puškariæa i gitare Gordane Bertoviæ.Koncelebrirali su upravitelj svetišta o. Ivan Podgorelec,ogulinski dekan mr. Tomislav Rogiæ, o. mr. Zdenko Križiæ,sveæenici Ogulinskoga dekanata te biskupov tajnik o. mr.Draženko Tomiæ. Marijanski blagdani prava su prilika dasagledamo velièinu Marije koja je postigla najviši vrhunacljudskog uspona. Postala je kraljica anðela a ljudi ogulinskogi slunjskog kraja to su osjetili jer im je kroz prošlost bilaškola vjere i kulture, istaknuo je biskup Bogoviæ, dodavšikako je zbog toga ove godine održan i znanstveni skup upovodu obljetnice milosrdnog dara oprosta pape Pija II. tomsvetištu. Biskup je zatim govorio o dva lika slike Gospe odèudesa, jednog iz vremena prije prodora Turaka koji suonemoguæili gradnju velebne katedrale i biskupskih dvora uOštarijama. Zahvaljujuæi knezu Stjepanu Frankopanu ibiskupu Franji tadašnja vrijeme bilo je ispunjeno mirom ispasenjem pa je takva bila i slika Gospe Oštarske. No, ondadolaze dva stoljeæa kako je zapisao Pavao Rioter Vitezoviæ"plaèuæe Hrvatske". Druga slika Gospe okuplja sve ugroženeispod svojih skuti, od biskupa do redovnika i seljaka. Takavlik dominira i danas. Upravo zahvaljujuæi nevoljamaprogovara hrvatska duša kroz svoju vjeru, jer su Hrvatinauèili kroz nevolje èuvati bogatstvo kršæanske vjere iIsusove patnje. Biskup je na kraju zahvalio karmelskom redukoji je posljednje tri godine upravljao svetištem kao imonfortanci prije toga. Posebno je izrazio zahvalnostupravitelju o. Ivanu Podgorelcu koji je bio i glavni uorganizaciji ovogodišnjeg znanstvenog skupa.

Domovinske vijestiika

718. kolovoza 2010. broj 33/2010

Biskup Škvorèeviæ na proslavi Velike Gospe u KloštruKloštar, 14.8.2010. (IKA) - U najstarijem marijanskomsvetištu Požeške biskupije Kloštru na ušæu Orljave u Savukod Slavonskoga Kobaša u predveèerje svetkovine Marijinauznesenja na nebo, 14. kolovoza okupilo se više tisuæahodoèasnika. Sveèano euharistijsko slavlje predvodio jepožeški biskup Antun Škvorèeviæ. Pozdrav mu je uputiožupnik i voditelj svetišta Mijo Lasoviæ. Biskup je kazaohodoèasnicima da ih je nutarnji poticaj vjere ponovno doveou Kloštar da poput onih koji su prije njih dugih stoljeæahodoèastili u to svetište i oni iskažu svoju odanost IsusovojMajci i povjere joj svoje nevolje. Pozvao ih je da u vjeriotvore sva duhovna vrata Slavonije Isusu Kristu te on poMarijinu zagovoru unese u njihova biæa svoju pobjednièkusnagu da bi mogli nositi terete svakodnevice i iæi putempreobrazbe. Pozvao je na molitvu za hrvatske obitelji i cijeludomovinu.U homiliji biskup je istaknuo kako bismo se i na hodoèašæuu Kloštru mogli ukljuèiti u dnevno politièke razgovore te onašem životu razmišljati s ljudskih polazišta. No, rekao je,kako je osjetio da mnogi hodoèasnici sa zahvalnošæuoèekuju da u crkvi, posebno u marijanskim svetištima èujuono što o nama misli Bog, što možemo njegovom zauzetošæuostvariti u dubini svoje osobnosti kao ispunjenje i smisaosvoga postojanja. Dodao je da nam u tom pomaže današnjasvetkovina i naviještena sveta èitanja. Istaknuo je Isusovuevanðeosku pohvalu svojoj Majci što je slušala Božju rijeè,po njoj oblikovala svoj život i služeæi Isusu Kristu, snagomDuha Svetoga prispjela u njegovu uskrsnu proslavu, puninuživota u Bogu. Biskup je podsjetio na sv. Pavla, kojiuvjerava da je utjelovljenjem Sina Božjega u naše prolazno,krhko i propadljivo postojanje unesena snaga Božjepreobrazbe, te da naša prava i konaèna sudbina nije u onomešto mi jedni drugima dodjeljujemo, niti u onome što nam sedogaða po ljudskoj slabosti, nego u Božjoj snazi ljubavi pokojoj je Marija kao prva Isusova uèenica postala dionicaproslavljenog života.Biskup je spomenuo kako je tužno što u našem javnomživotu, posebno u javnim medijima ne dajemo dovoljnomjesta onome što nam se po Božjem zahvatu u Isusu Kristumože dogoditi te da stoga ne uspijevamo ustati iz mnogihstanja koja smijemo opisati kao hrvatske grobove. Pozvao jehodoèasnike da na svom pohodu Kloštru, pred Marijinimmilosnim likom ponovno otkriju dragocjene moguænostioblikovanja ljudskog života u skladu s Božjom rijeèju, da seza njega nastoje zauzimati u osobnom i javnom životu tepomognu osobito mladima da se ne ukopaju u stanjaizgubljenih vrijednosti i besmisla, nego da u slobodi koju imdaruje Bog budu graditelji ljudskijeg svijeta. Zamolio jeIsusovu Majku da bude na pomoæ svim hodoèasnicima uèvrstom hodu njezinim putem.Nakon poprièesne molitve po svetišnom prostoru razvila seduga zavjetna procesija sa svijeæama u kojoj su djevojke unarodnim nošnjama nosile Marijin milosni lik. Procesija jezavršila èinom predanja Majci Božjoj koji je predvodiobiskup Škvorèeviæ. Po završetku euharistijskog slavljabiskup je u crkvi izložio Presveto Otajstvo pred kojim suhodoèasnici ostali u molitvenom bdjenju sve do pola noæi.

.

Svetkovina Velike Gospe u MolvamaSlavlje u podravskom marijanskom svetištu predvodio biskupMrzljakMolve, 15.8.2010. (IKA) - Središnje euharistijsko slavlje nasvetkovinu Velike Gospe u Molvama, poznatomepodravskom marijanskom hodoèasnièkom mjestu, u nedjelju15. kolovoza predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak.Popularno zvana "podravska katedrala", premda priliènoprostrana župna crkva Uznesenja Marijina, bila je pretijesnada primi sve vjernike hodoèasnike pa su mnogi za vrijememise bili smješteni oko crkve. Toga dana Molve je pohodiloviše tisuæa hodoèasnika koji su došli u to poznato podravskoproštenište na molitvu tražeæi utjehu i zagovor Majke BožjeMolvarske.Misno slavlje biskup Mrzljak predvodio je u zajedništvu sviše sveæenika, meðu kojima su bili i fra Miljenko Hontiæ,koji je predvodio trodnevicu, dekan Virovskoga dekanatapreè. Josip Brgles, bivši molvarski župnik fra Ivan Poleto tesadašnji fra Tomislav Glavnik koji je zaželio dobrodošlicuvaraždinskom biskupu.Biskup Mrzljak u propovijedi je protumaèio znaèenje dogmeo Marijinu Uznesenju na nebo što ju je proglasio papa PioXII. Vjernike je potaknuo na razmišljanje o posluhucrkvenom uèiteljstvu, istaknuvši da su vjernici pozvaniprihvatiti nauk Crkve u pogledu vjere i morala, te pritom bitisvjesni da je Crkva grešna u dijelu koji se tièe ljudi. "Crkvaje sveta jer je utemeljena od Isusa Krista i on ju èini svetom.Stoga mi danas pozorno slušamo što nas Crkva pouèava",rekao je biskup, primijetivši kako danas neki za nju govoreda je stara, konzervativna ili da pripada u prošla vremena."Ponekad kad nam je teško htjeli bismo crkvenonauèiteljstvo korigirati i prilagoditi da bismo išli lakšimputem. Tada se ugledajmo u Mariju koja je rekla: 'Evoslužbenice Gospodnje, neka mi bude po Tvojoj rijeèi'",poruèio je biskup, dodavši kako poziv na svetost nikako nijeneki lakši put. "Unatoè tome, kao vjernici pozvani smo da sena takav naèin odazovemo na Božji poziv. Neka nas blagdankoji stoji kao znak nade ohrabri i potièe u našemsvakidašnjem životu", zakljuèio je biskup Mrzljak, koji jenakon mise aktivirao novu internetsku stranicu molvarskežupe na adresi www.zupa-molve.com.Nakon slavlja velik broj hodoèasnika uputio se u obilazakoltara na kojem se nalazi èudotvorni kip.Hodoèasnici iz bliže i dalje okolice u molvarsko suproštenište poèeli pristizati od samog jutra. Jutarnjeeuharistijsko slavlje kod kapelice Majke Božje Molvarskepredvodio je domaæi sin fra Zdravko Tuba, gvardijan uCresu. Nakon mise èudotvorni kip Majke Božje Molvarske uprocesiji je prenesen Marijanskom ulicom iz kapelice užupnu crkvu Marijina Uznesenja gdje je proslavljenasveèana zavjetna misa.Kao i svake godine, tako su se i ove Molvarci pripremali zaproslavu župnog blagdana Velike Gospe. Trodnevicu jepredvodio domaæi sin fra Miljenko Hontiæ, generalnidefinitor Reda franjevaca konventualaca u Rimu, azakljuèena je u subotu naveèer kod kapelice Majke BožjeMolvarske procesijom sa svijeæama koja je pružila dojmljivusliku. Meðu hodoèasnicima bili su i oni koji su se odazvalisveæenièkom i redovnièkom zvanju, a rodom su izmolvarske oaze duhovnih zvanja: fra Miljenko Hontiæ sasestrom Dorotejom, milosrdnicom, fra Stjepan Lonèar, kojije došao iz SAD-a sa sestrom Zrinkom, milosrdnicom, kao ifra Zdravko Tuba.

Domovinske vijesti ika

8 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Proslava Velike Gospe u Sinju i Dan gradaSinj, 15.8.2010. (IKA) – Veliko mnoštvo hodoèasnika i ovese godine na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, slilo uSinj, koji ujedno toga dana slavi i Dan grada, na središnjuproslavu koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišiæ uz koncelebraciju brojnihsveæenika na èelu s gvardijanom samostana Gospe Sinjskefra Božom Vuletom i župnikom fra Nikicom Ajduèiæem.Blagdansko slavlje poèelo je misom zornicom u 4 sata tetradicionalnom misom na Gradu, mjestu gdje su našipradjedovi 1715. godine Gospinom pomoæu obranilislobodu. Središnje slavlje zapoèelo je obišašæem s Gospinomslikom, koja je od Trga kralja Tomislava, po gradu, do Trgadr. Franje Tuðmana, praæena laticama cvijeæa.Dostojanstveno obišašæe glazbenici su uzvelièali fanfarama,kojima su oznaèavali sveèane trenutke hoda i blagoslovaGospinom slikom. Cijeli uži dio Sinja bio je i toga putapretvoren u crkvu na otvorenom, a buduæi da je bio ozvuèen,svi koji su željeli mogli su aktivno sudjelovati u euharistiji.U Marijinu uznesenju èitamo svoju cjelovitu biografiju,istaknuo je nadbiskup Barišiæ, uputivši pozdrav svimhodoèasnicima i okupljenima u svetištu Gospe Sinjske,franjevcima, èuvarima svetišta, sveæenicima, redovnicama,gradonaèelniku, županu i alkarima, svim predstavnicimadržavnih vlasti a osobito hrvatskim braniteljima, invalidima iobiteljima branitelja koji su dali živote za našu slobodu. Usvjetlu Marijina pohoda trudnoj Elizabeti, kojoj je od radostisusreta i pozdrava zaigralo dijete u utrobi, nadbiskup je upropovijedi govorio o važnosti pohoda koji u svagdanjemživotu "unose radost, oslobaðaju od osamljenosti, stvarajuzajedništvo, obnavljaju nova obzorja, potièu, ohrabruju,nadahnjuju, jednostavno reèeno: Pohodi život znaèe."Istinska radost raða se samo zbog radosti drugoga. Samo uradosti preobraženog srca dodiruje se nebo i zemlja, susreæuse Bog i èovjek, èovjek i bližnji, èovjek i priroda. Pravaradost uvijek je otvorena svojoj punini – Nebu. "Svojimpohodom, Marija, naša majka i odgojiteljica želi nam danasreæi: Ne zaboravite pohode!" istaknuo je nadbiskup, dodavšida je to važna majèinska poruka osobito u ove naše danekada nemamo vremena jedni za druge, kad smo nervozni bezsusreta i razgovora. "Ako smo postali neosjetljivi na uvrede i potrebe drugih, akosmo bezdušni i hladna srca, onda smo doista postali osobe sposebnim potrebama. Potrebna nam je terapija pohoda:drugih nama i nas drugima", ustvrdio je, podsjetivši na vrloèestu pojavu u društvu: ranjenost rodbinskih i susjedskihodnosa kada zbog svaða i sukoba ne samo da ne prelazimoprag njihova doma, nego se više i ne pozdravljamo. Elizabeta je radosna ne samo zbog Marijina pohoda veæ izbog pohoda novoga života koji se u njoj raða. Sve to je èiniosobom radosti i nade, jer sada ima za koga živjeti. U tom jesurjeèju nadbiskup Barišiæ istaknuo je da "svaki novi život,svako novo roðenje djeteta, jest razlog naše radosti i nade" tese upitao: "A koliko u našim srcima i obiteljima, u našemnarodu i društvu, može biti radosti i nade, ako starost ismrtnost još uvijek nose pobjedu nad pohodom života? Jošuvijek je broj umrlih u Hrvatskoj veæi od broja roðenih.Kako su znaèajne i važne za hrvatski narod i društvo, zanašu radost i nadu tolike obitelji otvorene pohodu novogaživota. Ali isto tako koliko su važni svjedoci pohodabližnjima u potrebi, koji svojim pohodom unose radost inadu u beznadna i razoèarana srca. Svi ovi svjedoci, obiteljiotvorene životu i tihi svjedoci humanijih društvenih odnosa,s naše strane zavrjeðuju veæu pažnju i poštovanje, zavrjeðujuda ih se prepozna, uvaži i da im se pridružimo." PremdaHrvatsku iz godine u godinu pohodi sve više i više turistakoji su zadivljeni njezinim ljepotama i bogatstvu vode ali i

iznenaðeni malim brojem Hrvata, nenaseljenim prostorima ineobraðenim poljima, splitsko-makarski nadbiskup je sažaljenjem ustvrdio da je ona "u dobroj mjeri prazna i èestoisprazna". A tomu je razlog, kaže, psihološko-sociološkenaravi: nedostatak pohoda novih života i onih uobièajenosvakodnevnih pohoda. "O, kako je ohrabrujuæa vijest za svenas kad èujemo, da je u nekom gradu ili županiji, poveæanbroj vjenèanja i da je veæi broj roðenih nego umrlih.Vjerujem da u našoj sredini ima takvih svjedoka pohodaradosti i nade. Premda to uvijek ne èine dovoljno, bilo bipoželjno da naše društvo i mediji još više uvaže i podržesvjedoke pohoda, vjesnike kulture života u našoj sredini."Osvræuæi se na neke negativne pojave u hrvatskom društvukoje nas zaprepašæuju, nadbiskup je upozorio da putpreobrazbe naših odnosa i obraðenosti naših polja, traži jošnešto: jednaki odmak od svih ideologija koje su ugrožavaledostojanstvo èovjeka i unosile društvene podjele te razaraleputove pomirenja meðu ljudima. "Ideologije podjela –neprijatelj su života i naroda! Njihovi ideološki simboli iznakovlje koje nose neki ohrabreni manekeni i manekenkedobro pristaju opasnom Zmaju o kojem nam govori knjigaOtkrivenja, te nikako ne mogu biti simboli mira, ljubavi,dobrote i solidarnosti. Njihovi pohodi i njihova prisutnostmeðu nama guše nam radost i nadu. Zbog energije koju namoni troše i zbog ideoloških svaða, ne samo da æe nam odnosibiti poremeæeni veæ i naša polja ostat æe zapuštena ineobraðena. Doista je krajnje vrijeme da nas istina pohodi ioslobodi od zabluda prošlosti, kako bismo na temeljimaotkopane i osloboðene istine zajedno gradili našu buduænost,kulturu pohoda mira i pomirenja, a šikarom i trnjem zaraslapolja zasijali i zasadili kulturom žitarica voæa i povræa. A dase to ostvari potrebno je ideologije i ideološka obilježjapremjestiti sa naših i iz naših glava u muzeje povijesti, teosloboðeni tereta prošlosti zajedno graditi put pohoda istine,mira i blagoslovljene buduænosti. Zato Kristova Crkva neželi stati ni na jednu od ideoloških strana niti stajati sastrane, veæ želi biti na putu istine Kristova evanðelja."Na kraju je metropolit Barišiæ progovorio o Zaèetniku iDovršitelju naše vjere kojemu nas vodi pohod majke Marije,"o pohodu nad pohodima, mladom Suncu koje nas pohodi svisine, Bogu koji iz ljubavi èovjekom posta, da bi èovjekušao u božansku dimenziju. Isus Krist nas pohaða ueuharistijskom otajstvu". On nas daruje svojim mirom i hranikruhom života. Svojom ljubavlju osposobljava nas dabudemo mirotvorci u našim pohodima i odnosima. "Iznjegova novog saveza ljubavi prema nama, žive svi našipohodi, savezi i ljubavi: u obitelji i braku, u društvu i naradnom mjestu a poglavito oni bližnjima u potrebi. Na ovomputu života Krist nam prethodi, daje nam radost, snagu inadu, da u poteškoæama ne klonemo veæ da i po križevimaživota Nebu otvoreni budemo", istaknuo je. Propovijed je završio molitvom Majci Mariji, GospiSinjskoj: "Majko Marijo, koja si povjerovala da æe seispuniti što ti je reèeno od Gospodina, svojim pohodomusmjeri nas prema Spasitelju, uskrslom Gospodinu, dok svine prispijemo do èovjeka savršena, do mjere uzrasta punineKristove. Daj da u radosti i nadi naših svagdanjih pohoda, aosobito u nedjeljnom pohodu euharistijskog slavlja, osjetimoradost koja je sposobna preobraziti i naša srca i naša polja.Gospe Velika, u nebo uznesena, daj da naš život na tluLijepe naše bude obogaæen iskrenim pohodima života. Nekanam oni otvaraju nove horizonte, nadahnjuju humanijeodnose i bǔde nadu. Majko naša, Gospe sinjska,usmjeri naše ponekad umorne korake i nesigurne pogledeonoj konaènoj slavi, Krista uskrsloga, Spasitelja i Gospodinanašega."

Domovinske vijestiika

918. kolovoza 2010. broj 33/2010

Na kraju misnoga slavlja gvardijan Vuleta èestitao jeSinjanima Dan grada te uputio rijeè zahvale predvoditeljuslavlja, sveæenicima, redovnicama, bogoslovima,sjemeništarcima, redarima, svom samostanskom pomoænomosoblju, predstavnicima gradskih vlasti i služba na èelu sgradonaèelnikom dr. Ivicom Glavanom, predstavnicimadržavnih i vojnih vlasti, saborskim zastupnicima,gradonaèelnicima i naèelnicima opæina u Cetinskoj krajini,predstavnicima udruga kako u Hrvatskoj tako i u BiH,policiji, medicinskom osoblju i vatrogascima, medijskimdjelatnicima te alkarskoj povorci i ovogodišnjemslavodobitniku Alke, svima koji podupiru Fond GospeSinjske kojim se pomaže siromašnijim studentima te svimakoji su na bilo koji naèin pridonijeli ljepoti slavlja. Sinjskigvardijan pozvao je vjernike da ostanu u meðusobnommolitvenom zajedništvu radi dostojne pripreme za 300.obljetnicu èudesne obrane Sinja, 2015. godine, kojoj jevisoki pokrovitelj Hrvatski sabor. Potom su fanfare najavile blagoslov s Gospinom slikom.Pjevanje je uz pratnju Gradske glazbe predvodio mješovitizbor Gospe Sinjske, a slavlje je izravno prenosio sinjski Hit-radio. Proslava svetkovine Velike Gospe u sinjskomu svetištuzavršit æe sveèanom veèernjom koncelebriranom misom u18 sati koju æe predvoditi dr. Željko Tanjiæ, profesor naKatolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.

Uznesenje BDM u Novoj RaèiSlavlje u marijanskom svetištu Bjelovarsko-križevaèkebiskupije predvodio mons. HuzjakNova Raèa, 15.8.2010. (IKA) – Slavlje Uznesenja BDM uNovoj Raèi, marijanskom svetištu Bjelovarsko-križevaèkebiskupije, predvodio je 15. kolovoza domaæi biskupVjekoslav Huzjak. U propovijedi je istaknuo kako su udanašnjem svijetu vjernici nositelji nade i svjetlijebuduænosti. Mi smo nositelji sigurnosti u život, jer jedinoživot u Bogu i s Bogom može pobijediti sve ono što je zlo,slabo i palo. Novi Adam, Krist Gospodin, i nova Eva,Marija, jamstvo su našega ljudskoga, kršæanskog života,istaknuo je bjelovarsko-križevaèki biskup i pozvao:"Nemojmo se bojati života, nemojmo se bojati biti vjerniKristu Gospodinu, nemojmo misliti da moænici svijeta mogupobijediti Krista Gospodina i nas kršæane. Nemojmo mislitida zmaj sa sedam glava i s krunama na glavi, s tolikommoæi: ekonomskom, politièkom, vojnom, bilo kakvom, možepobijediti Boga. Ne može! Nikad ga nije pobijedio i neæe gapobijediti. Mi smo tome sigurni garanti, jer mi smo oni kojinosimo Boga èovjeku. Jedino tako èovjek može prevladationo što je zlo i slabo i palo. I u našem životu i u životu ljudi,i u životu društva i u životu svijeta koji jesmo, kojempripadamo i kojega nastojimo svojim životom i svojommolitvom posvetiti i dati mu puni i pravi smisao". Vjernicisu zahvalili Bogu za novu biskupiju i biskupijsko marijanskosvetište koje su dobili u župi Uznesenja BDM u Novoj Raèi.Povijesni izvori navode da se to mjesto spominje još 1230.godine, a da su crkvu u Raèi godine 1312., malo prijeukinuæa reda, sagradili templari. Godine 1334., kao i 1501. uRaèi se spominje župa koja je, kao i samo mjesto uništenadolaskom Turaka. Po nalogu zagrebaèkoga biskupa MartinaBrajkoviæa, kanonski vizitator Juraj Bedekoviæ godine 1707.obnavlja župu u Raèi. Današnji oblik crkva je poprimilagodine 1782. Na podruèju novoosnovane Bjelovarsko-križevaèke biskupije ta je graðevina najveæa crkvaposveæena Uznesenju BDM.

Svetkovina Marijina Uznesenja u GoriBiskup Košiæ predvodio slavlje u najstarijem marijanskomsvetištu Sisaèke biskupijeGora, 15.8.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je na blagdan Uznesenja BDM, 15. kolovoza,euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Gorikod Petrinje, najstarijem marijanskom biskupijskom svetištu.U propovijedi je istaknuo osobitost Marijina hvalospjevaVelièa u kojem ona pokazuje svoju socijalnu osjetljivost,hvali Boga jer On "silne zbaci s prijestolja, a uzvisineznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne".Time pokazuje u kakvog Boga vjeruje. To je Bog kojiuspostavlja društvenu pravednost, koji obara oholice i tzv.ljudske velièine, a uzvisuje malene; koji hrani gladne, abogate odbacuje. Ta je slika aktualna i danas, kad vladaglobalna kriza u svijetu, kad ljudi ostaju bez posla, kad gubenadu i tonu u siromaštvo, istaknuo je biskup, dodajuæi da jerazlog tomu stanju to što nisu poslušali Božji glas, nisusolidarni. Bez solidarnosti nije moguæe graditi pravednodruštvo, jer nejednakost meðu ljudima raða nemirima, pa èaki ubojstvima i ratovima, kroz svu povijest. Pomažuæi onimakoji nemaju iskazujemo ljubav samom Kristu, upozorio jebiskup Košiæ. U istim stihovima mariološka znanost gleda ielemente za uzdignuæe položaja žene danas u ljudskomdruštvu. Za takav se "feminizam" zalaže Marija - ona želibiti angažirana za dobro èitave društvene zajednice, njuzanimaju problemi u društvu i ona vidi kako ih riješiti,naime s Bogom. To je temelj suvremene promocije žene ujavnim poslovima i zauzimanju za zajednièko dobro,istaknuo je biskup. U nastavku je istaknuo koliko je važnošto definicija vjere u naše uskrsnuæe, kao i definicija vjere uMarijino uznesenje na nebo spominje ne samo dušu nego itijelo. Tijelo dakle nije potrebno prezreti i odbaciti, jer utijelu nam je postiæi spasenje. Dok jedni ponižavaju, sakate,masakriraju ljudska tijela, a drugi se naprotiv ljudskom tijeluklanjaju kao božanstvu uzdižuæi ga na vrhunac divljenja ipoganskog obožavanja, kršæani su znali i znaju kako jeèovjeèje tijelo sredstvo èovjekova produhovljenja, mjestogdje susreæemo èovjeka i Boga, istaknuo je sisaèki biskupdodajuæi: "Stoga se danas, po zagovoru Presvete Bogorodicekoja je dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, molimoGospodinu da nas spasi u našem tijelu, da živimo u ovojprolaznoj egzistenciji njegovu neprolaznu milost – kojapretpostavlja narav, da upravo u odnosu prema tijelunauèimo i postignemo 'ljubav koja nikad ne prestaje'".Pozvao je na molitvu osobito za mlade, da nauèe od Marije"teologiju tijela", da se u svome tijelu uèvrste u Duhu, da neostanu tjelesni veæ da postanu duhovni ljudi te zadobijuvjeèno spasenje. Uime svih župljana, hodoèasnika,pastoralnog vijeæa i svih vjernika, biskupu je dobrodošlicupoželjela Višnja Jerman, rekavši kako je ovo prvi puta da gau Gori pozdravljaju kao sisaèkog biskupa, te da se nada kakoæe iduæe godine upravo biskup blagosloviti novosagraðenužupnu crkvu. "Vi ste naš prijatelj koji je s nama živio teškegodine rata, progonstva i povratka na vjekovne hrvatskeprostore. Kroz stoljeæa napaæene i uništavane, ali uvijekiznova u dubokoj vjeri i nadi uz pomoæ i zagovor MajkeBožje obnavljane", istaknula je Jerman, dodajuæi kako suvjernici danas duhovno jaèi, jer se stoljetna Crkva podiže izpepela, te zbog toga duboko vjeruju da æe iduæe godine, kadažupa slavi 810. obljetnicu, zasjati punim sjajem. Naovogodišnjoj proslavi Velike Gospe u Gori sudjelovalo je odosloboðenja do sada najveæi broj vjernika predvoðenihsvojim sveæenicima. Meðu njima je bio i petrinjskigradonaèelnik Željko Nenadiæ, a posebno ljepotu cijelojproslavi dali su èlanovi KUD-a iz Graberja u narodnimnošnjama.

Domovinske vijesti ika

10 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ubistrièkom svetištuMarija jasnim rjeènikom govori gdje treba tražiti uzrokenaših nezadovoljstava, nepokretnosti, sukoba: u èovjeku kojinije nauèio davati hvalu Bogu te je uvijek u opasnosti da seosjeti zakinutim, jer samo sebe smatra dostojnim hvale,upozorio je kardinal Bozaniæ na slavlju na kojem se okupiloviše od 50.000 hodoèasnikaMarija Bistrica, 15.8.2010. (IKA) - "Blažena Djevica pjevahvalospjev svoje duše: 'Velièa duša moja Gospodina i klikæeduh moj u Bogu mome Spasitelju!' Njezin hvalospjev jeizvrstan putokaz èovjeku koji traži radost i koji èesto klonepred nesigurnostima i vlastitim nemoguænostima da ostvariono što smatra potrebnim i dobrim. Hvalospjev 'Velièa' kaoda ponovno išèitava Deset Božjih zapovijedi, sažimapovijest spasenja Staroga zavjeta i natapa povijest Crkvesvježinom ispunjenja u Isusu Kristu, njegovoj muci iuskrsnuæu", istaknuo je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ u homiliji sveèanoga koncelebriranoga misnogaslavlja koje je na svetkovinu Uznesenja Blažene DjeviceMarije, 15. kolovoza, predvodio u crkvi na otvorenom Bl.Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici.Dopustimo da nas povedu poznati izrijeci, kako bismootkrivali ljepotu kršæanskoga života, pozvao je kardinalvjernike, istièuæi da se u Marijinu hvalospjevu nalazi svakaživotna prilika, svaki ljudski izbor – za Boga ili protiv Boga.U tom hvalospjevu nalazimo cjelovitost ljudskih iskustava,otkrivamo Božje i ljudske korake. Marija jasnim rjeènikomgovori gdje treba tražiti uzroke naših nezadovoljstava,nepokretnosti, sukoba: u èovjeku koji nije zahvalan Bogu;koji nije nauèio davati hvalu Bogu, te je uvijek u opasnostida se osjeti zakinutim, jer samo sebe smatra dostojnim hvale,upozorio je kardinal pred više od 50.000 hodoèasnikaokupljenih u bistrièkom svetištu. Na misi su bili ipredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, potpredsjednikHrvatskoga sabora Ivan Jarnjak te brojni predstavnicimjesnih vlasti.Tumaèeæi to zatim kroz Božje zapovijedi, kardinal je napoèetku istaknuo kako nas Marija uèi slaviti Boga, kakoznati prepoznati Božju velièinu u raznim životnim prilikama.Samo rijeè izgovorena u Bogu poštuje drugu Božjuzapovijed. Prihvaæajuæi njegovu prisutnost, niti jedna životnaokolnost ne ostaje bez smisla. Neznatnost postaje dragocjenai prerasta u blaženstvo. Time ljudska mjerila vrijednostinemaju istu važnost, jer se sve mjeri kršæanskom mjeromblaženstva. Ova zapovijed upozorava na uzaludnost daèovjek o Bogu govori na ljudski naèin. Psovka želi dokinutirazliku izmeðu Boga i èovjeka, protivi se istini molitve iulazi u iskustvo ludosti i uzaludnosti. Psovka je zapravoljudsko samoumanjivanje i samouništavanje, upozorio jekardinal. Treæa je zapovijed vezana uz svetkovanje danaGospodnjega. Slaviti dan Gospodnji znaèi dati prostoraBogu, kako bi èovjek dosegao puninu. Mi, kršæani, bezsvetkovanja toga dana ne možemo živjeti, znajuæi da suvrijednosti koje u sebi nosi velika blagodat za svakogaèovjeka, za poletnost duha koji vidi konaèni cilj, zameðuljudske odnose u društvu, za hrvatski narod, poruèio jekardinal. Poštovanje roditelja, starijih, spomena na žrtvukojom se drugi zauzimaju za naš život ukorijenjeno je udobroti koju Bog oèituje kroz sva pokoljenja. Roditeljstvonije tek neko ljudsko pravo, nego milost koju su ljudipozvani živjeti snagom Božje dobrostivosti. Tako viðena,sva pitanja, s kojima se susreæe suvremeni zapadni svijet, obraènoj ljubavi, roditeljstvu, obitelji, pobaèaju, dobivajunova znaèenja. Zapovijed o poštovanju života, zapovijed: Neubij! u Marijinoj je pjesmi ispovijedanje Božjeganeprihvaæanja ljudske oholosti. Onaj èovjek koji se usudi

drugima oduzeti život, ponižavati ih, koji se usudi sprijeèitida se stvoreni život rodi, suprotstavlja se Božjem planu injegovoj snazi. To su putovi ljudske oholosti koji èovjeka nedovode do mira i sreæe, istaknuo je zagrebaèki nadbiskup. Grijeh bludnosti o kojemu govori šesta Božja zapovijed uMarijinim se rijeèima može èitati u širemu kontekstu.Bludnost nije samo pogrešan odnos prema spolnosti, negoneprepoznavanje ljubavi i svega èemu je tjelesnost izražaj.Marija izgovara reèenicu koja se preèesto èita samo upolitièkoj opciji: "Silne zbaci s prijestolja, a uzvisineznatne". Biti malen, poštovati svoju ljudsku tjelesnost, atime i konaènost, omoguæuje nam da poštujemo svoje i tuðegranice te da ne budemo nasilni, kako prema sebi tako nitiprema drugima. Neznatnost, dakle, nije stanje manjevrijednosti èovjeka, nego jamstvo da neæemo lutati, jerneznatnost je suprotnost oholosti, pojasnio je kardinal,dodajuæi da je istinski življena spolnost znak susreta Boga ièovjeka u sebedarju. Mladima je poruèio da Isusovoevanðelje nije skup zabrana, veæ Božji dar koji nas èuva odnasilja i otkriva nam pravi smisao spolnosti.Božja zapovijed: Ne ukradi! u hvalospjevu "Velièa" otkrivaBožju zauzetost za potrebne, za najmanje, nastavio jekardinal, upozoravajuæi da kraða nikada ne može donijetisigurnost i dokinuti pravu ljudsku glad. Sveta glad zaBogom, za zajedništvom i blizinom èovjeka, lijeèi pojedincei društvo od kraðe. Nasuprot, pak, ljudskomu lažnomsvjedoèanstvu; nasuprot nijekanju istine, nalazi se Božjeobeæanje. Bog èovjeka suoèava s njegovom prošlošæu,opominjuæi ga da laž nipošto ne vodi k zadovoljstvu, osobitone laž koja se tièe svega naroda. U tome su uzaludnipokušaji politièkih i inih dogovora u kojima se ne želi izreæiistina. Svatko tko želi dobro drugomu èovjeku i svomunarodu neæe dopustiti da se ikada i igdje skriva istina ipromièe laž. Taj stav i takvo nastojanje donja je granicamoguænosti izgradnje zdravoga društva, poruèio je kardinal. Ne poželjeti tuðega supružnika, ženidbenoga suputnika; nepoželjeti nikakve tuðe stvari zapovijed je koja se oslanja naspomen Božje dobrote. Poželjeti tuðu ženu, tuðega mužaotvara put k nepoštovanju granica svetosti braka i obitelji.To je želja za življenjem nekih drugih života, stvaranjeprivida i bijeg od odgovornosti za život, istaknuo jepropovjednik. U Mariji prepoznajemo vjernicu i Majku kojaje hrvatskim vjernicima podizala pogled prema nebu, premaBožjemu planu i vjeènosti. Mnogi su nas prisiljavali dahodamo spuštena pogleda. A tada su koraci kraæi, vidokrugne seže daleko, ruke su zgrèene, odnosi s drugima umjetni ineplodni, a duše žalosne. Stav koji sputava podizanjepogleda znak je poslušnosti èovjeku iz straha. PoslušnostBogu ima drukèiji stav: radostan pogled prema visinama,prema nebu te spremnost da se susretne bližnje i da im sepomogne, rekao je kardinal. Crkva je uvijek naviještala tjelesnu zbiljnost koja se nezaustavlja u okvirima zemaljske propadljivosti. Kršæanstvone dopušta da se ono toliko pretvori u govor o duhovnome, uproduhovljenost, da bi tjelesno bilo posve zanemareno inebitno. Uznesenje Blažene Djevice Marije u neboobjavljuje prihvaæenost èovjeka u Božju stvarnost. Taj novisuodnos s Bogom izražava da se ne radi samo o jednomedijelu èovjeka, nego o cjelini koja je prožeta i obilježenadušom. Svetkovinom Uznesenja Crkva proslavlja nadu zacjelokupnom preobrazbom. Ispunjenje se dogaða nakon našesmrti, ali onako kako vjerujemo: da vjera u našemu duhu veæovdje na zemlji, u prostoru i vremenu, može iskusiti nešto odte dolazeæe zbilje, istaknuo je kardinal, poruèivši da je našavjera i tjelesna, dakle povijesna, a to znaèi i društvena. Timebilo koje jednostrano guranje vjere u prostor duhovnoga,koji nije povezan sa zemaljskim okolnostima, odudara od

Domovinske vijestiika

1118. kolovoza 2010. broj 33/2010

kršæanske vjere.Današnja svetkovina naviješta istinu o našemu životu; onukoju osjeæamo duboko u sebi, u kojoj smo najviše ljudi. Ali,ovo slavlje nije bez utjecaja na društvena dogaðanja. Marijinhvalospjev u sebi ima utkanu nit koja odražava razlièitostvjernièkoga i društvenoga, gospodarskoga, kulturološkoga ipolitièkoga pristupa zbilji. Ne zaboravimo kako semarijanska pobožnost odražavala na društvene priliketijekom stoljeæa, kao i u našoj nedavnoj hrvatskoj prošlosti.Istinski tražitelji pravde èesto su se stavljali pod njezinuzaštitu, molili njezin zagovor i pomoæ, podsjetio je kardinalBozaniæ, istaknuvši da slaveæi Mariju u nebeskoj slavirazmatramo i tijek njezina zemaljskog života koji je dostojannebeske slave i koji je nama uzor da i naš zemaljski životpostane dostojan nebeske slave. Stoga smo potaknuti ipozvani razmotriti koliko je tijek našega zemaljskog životadostojan, koliko je on pravi odgovor na Božji poziv. Marijanam pokazuje put, mjerilo je hvalospjev Velièa, mjerilo jebiti dostojan nebeske slave. Dok se u Hrvatskoj èesto govorio neèasnom, nedostojnom, o nemoralnom, mi se moramopitati kako dostiæi èasno, moralno i sveto, što nam je uKristu i poziv, poruèio je kardinal. Propovijed je zakljuèiorijeèima: "Ovdje smo ponovno u velikome mnoštvu došliposlušati i uèiti u svome životu izgovarati hvalospjev Velièana svakome mjestu. Dok sve oko nas govori o tjeskobi, mipjevamo zahvalu Bogu; dok se èini da pobjeðuje zlo, mi setrudimo oko dobra; dok se susreæemo s vlastitom patnjom itrpljenjem svojih bližnjih, ne prestajemo moliti spouzdanjem; dok nam se život nasilno želi vezati uzazemlju, mi gledamo Majku Božju Bistrièku koja – darujuæinam smiješak – odražava sjaj naše konaène blaženosti. Bezoholosti, u svojim potrebama i prazninama, dižemo oèi kOnomu koji je 'pogledao neznatnost svoje službenice'.Majko Božja Bistrièka, blaženi Alojzije, bistrièkihodoèasnièe, vodite i zagovarajte nas danas i svakog dananašega života".

Velika Gospa u SenjuSenj, 15.8.2010. (IKA) – Svetkovina Velike Gospe sveèanoje proslavljena u starom biskupijskom središtu Senju.Sveèanu misu predslavio je gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ u koncelebraciji mjesnog župnika i dekana preè.Mile Èanèara, tajnika Marinka Milièeviæa i sadašnjeg ibivšeg župnog vikara Senja Marija Vazgeèa i Ivana Hodaka.U propovijedi je biskup Bogoviæ Blaženu Djevicu Marijuistaknuo kao uzor vjernicima kroz stoljeæa sve do danas akojoj se utjeèu vjernici u marijanskim svetištima diljemsvijeta. I u Senju je zahvaljujuæi senjskoj tiskari knjiga"Mirakuli bijele Djevice Marije" bila škola vjere i kulturestoljeæima za prostor Senjske te Senjske i Modruškebiskupije. Marija je svoju velièinu tražila i dosegla u Bogu ane kako da danas neki pokušavaju u politici, sportu i sliènimprivremenim stvarima. Bog ju je uzvisio i dao joj zlatnumedalju zbog njenih vrlina, jer nikada nije propustila prilikuèiniti dobro jer je rasla na drugim temeljima nego mi danas.Ona nije osuðivala ljude oko sebe, nije tražila senzacije,život joj je uvijek imao smisla, pa èak i pod križemrazapetog sina. Izvor prave velièine je osloniti se na Boga,poruèio je biskup Bogoviæ.Nakon mise održan je oproštaj župljana sa svojim župnikomkoji nakon 18 godina upravljanja župama Senj te Krivi Put,Senjska Draga, Crni Kal i Vratnik, odlazi na novu dužnost uGospiæ. Ivan Prpiæ Špika uime župljana zahvalio je preè.Èanèaru na tolikim godinama materijalne i duhovneizgradnje.

Velika Gospa u KrasnomKrasno, 15.8.2010. (IKA) - Blagdan Uznesenja Marijinaproslavljen je 15. kolovoza uz sudjelovanje desetak tisuæahodoèasnika u srcu Velebita, kod zaštitnice Gospiæko-senjske biskupije Gospe od Krasna. Misu je predslavio sinKrasna, rijeèki nadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ ukoncelebraciji mjesnog biskupa Mile Bogoviæa te brojnihsveæenika iz metropolije. Na misi je pjevao mješoviti zborpod ravnanjem Ivana Prpiæa Špike uz orguljsku pratnjubogoslova Josipa Šimatoviæa i s. Velimire Marinoviæ.Misnom slavlju nazoèilo je vodstvo Policijske uprave Lièko-senjske s naèelnikom i zapovjednicima svih policijskihpostaja kao i Puhaèki orkestar DVD-a Otoèac. Biskup Bogoviæ proèitao je na poèetku tekst koji je izrekaona istom mjestu prije 10 godina kod utemeljenja Gospiæko-senjske biskupije, kada je za zaštitnicu nove biskupijeizabrana Gospa od Krasna. Krasno je bilo kroz povijestispovjedaonica ovog kraja iz koga je iznikao i rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ, kome je èestitao na 10 godinanadbiskupstva. Nadbiskup Devèiæ istaknuo je da je nova Gospiæko-senjskabiskupija uspješno stasala pod majèinom zaštitom Gospe odKrasna. Mariji, majci Božjoj podignute su bezbrojne iraskošne crkve. No, Gospa od Krasna ne zaostaje vjerom zasvima njima. Premda se štuje siromašna Gospa, ona jebogata srcem te uèi kako se duhovno bogatiti uz materijalnosiromaštvo. U Krasnu Marijin hvalospjev nalazi najboljeozraèje, istaknuo je nadbiskup Devèiæ te ukazao na trisluèaja suosjeæajnosti skromne majke iz puka s onima kojitrpe. Kod pomaganja roðakinji Elizabeti kod poroda, nasvadbi u Kani Galilejskoj i okupljanja Isusovih uèenikanakon njegovog uskrsnuæa. Suosjeæajna Marija je žena vjerei nade za osloboðenje od beznaða i straha. Kao kršæanipozvani smo usaðivati optimizam koji ona nudi kao putokazživota Crkve i nacije u vremenu bespuæa današnjeg svijeta,rekao je nadbiskup. Na kraju mise voditelj Odbora za proslavu Gospe od Krasnai generalni vikar Gospiæko-senjske biskupije mons. mr.Tomislav Šporèiæ blagoslovio je sve nabožne predmetehodoèasnika, zahvalio svim hodoèasnicima te ih pozvao 11.rujna na Udbinu na proslavu Dana hrvatskih muèenika kadaæe se i blagosloviti nova Crkva hrvatskih muèenika.

Hodoèašæe Majci Božjoj u južnoj MoslaviniPotok, 15.8.2010. (IKA) - Selo Potok u župi Osekovo uSisaèkoj biskupiji s kapelicom Majke Božje na nebouznesene, sagraðenom prvih godina II. svjetskog rata, uzblagdan Velike Gospe s okupljenih i do 1000 vjernika nosiznaèajke najveæeg hodoèašæa u južnoj Moslavini. Uzeuharistijsko slavlje na otvorenom koje je 15. kolovozapredvodio vlè. Nedjeljko Piškoviæ, župnik župe Osekovo,pred kapelicom je blagoslovio drvenu skulpturu Marije srukama prema nebu autora Andreya Boa iz Maðarske. Djeloje nastalo na jednoj od kolonija koje se veæ dvadesetakgodina održavaju u hrvatskom nacionalnom svetištu MarijiBistrici. Župnik Piškoviæ s posebnom je radošæu zahvaliomještanima što i u ovim teškim vremenima nisu zaboraviliduhovnu dimenziju. Od 20 ovogodišnjih ambicioznih toèakaprograma obnove prostora zaštitnice svog sela realizirali suih veæ 15. Uz postavljenu skulpturu poruèio je kako Marijineoèi, ruke i uši uèe - otvoreno gledati, marljivo raditi i srazumijevanjem slušati.

.

Domovinske vijesti ika

12 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Slavlje Velike Gospe u AljmašuMi, vjernici kršæani, katolici moramo dati svoj vjernièkidoprinos i kršæanskim duhom prožimati mentalitet, zakone iustrojstvo zajednice u kojoj živimo, istaknuo nadbiskupSrakiæ na središnjem misnom slavlju u svetištu Gospe odutoèištaAljmaš, 15.8.2010. (IKA/TU) – "Danas s milijunima ljudi,vjernika, kršæana sabranim u marijanskim svetištima širomsvijeta klièemo: 'Radujmo se u Gospodinu slaveæi blagdan uèast Djevice Marije!'" zapoèeo je svoju homiliju nadbiskupMarin Srakiæ na središnjem misnom slavlju o svetkoviniVelike Gospe, 15. kolovoza, u svetištu Gospe od utoèišta uAljmašu, jednom od najstarijih i najposjeæenijih svetištaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije."Slavimo Marijinu sretnu završnicu, njezino uznesenje nanebo, svetkovinu njezina blaženstva, proslavu njezinebezgrešne duše i djevièanskog tijela, njezino savršenosuoblièenje uskrslom Kristu", pojasnio je mons. Srakiæokupljenim hodoèasnicima i rekao kako je besmislenogledati u nebo, a zanemarivati zemlju te pozvao vjernike dau ljubavi odgovorno izgraðuju ovaj svijet na raznimpodruèjima života. Tako je istaknuo brak i obitelj kojiprolaze kroz teške izazove, a potom se osvrnuo na djelovanjevjernika laika i naglasio kako moraju dati svoj vjernièkidoprinos i kršæanskim mentalitetom prožimati životdruštvene zajednice. Sve ono što se odnosi na savjest i odgovornost, dostojanstvoljudske osobe i pravednost, slobodu i mir, na opæe dobro ioèuvanje okoliša, obuhvaæa apostolat vjernika laika. Vimožete djelovati u društvu kao jednaki meðu jednakima,svjedoèeæi životom i rijeèju. Mi, vjernici kršæani, katolicimoramo dati svoj vjernièki doprinos i kršæanskim duhomprožimati mentalitet i navike, zakone i ustrojstvo zajednice ukojoj živimo. Korupcija i sliène negativne pojave u društvumogu se iskorijeniti mijenjanjem mentaliteta, a zatvaranje ikažnjavanje prekršitelja samo su "površno prskanje korova"koji æe i dalje rasti. Nemojte uvijek oèekivati od nas biskupada mi izrièemo sud o nekim dogaðajima, politièkimpostupcima i zakljuècima, izglasanim zakonima i slièno. Uto djelo moraju se ukljuèiti naši vjernici-laici pojedinci, a jošviše naša vjernièka društva, da se oglase i iznesu zdravi sudpred javnost i da stvaraju zdravo ozraèje povjerenja i nade. Nadbiskup Srakiæ pozvao je vjernike laike da se ukljuèe ujavne rasprave: "Oèekujemo da se i vi kao vjernici ukljuèiteu javne rasprave prigodom donošenja zakona, u rasprave odostojanstvu ljudske osobe, o nepovredivosti ljudskogaživota, i to bez straha da æete izgubiti radno mjesto, da æe vasnetko proglasiti primitivnima, zaostalima, kršiteljima UstavaRepublike Hrvatske, i da æe doživjeti medijski linè. Pravivjernik kršæanin ne može reæi da ga se politika i pitanjadruštvenog života ne tièu i da je to stvar drugih. Našemdruštvu su potrebni javni radnici izgraðenih nepokvarenihsavjesti kojima neæe biti glavno mjerilo stranaèka stega ilineka ideologija, nego opæe dobro svih graðana našedomovine."Katolièka Crkva, oslanjajuæi se na vjekovno iskustvo, vidi upobožnosti prema Djevici moæno pomagalo za èovjeka nanjegovu putu prema dostignuæu vlastite punine, rekao jemons. Srakiæ i zakljuèio da su nam na životnom putupotrebni uzori koji nas neæe razoèarati, a jedan od njih jeBlažena Djevica Marija na nebo uznesena, koja u sebisažima karakteristiène situacije ljudskog, napose ženskogživota jer je Djevica, Supruga i Majka, i prvenstveno uzornimodel evanðeoskog života, a mi ju možemo promatrati kaoogledalo koje odražava nadanja suvremenih ljudi."Današnjem èovjeku, èesto bacanome izmeðu tjeskobe inade, pritisnuta osamljenošæu dok èezne za zajedništvom,

zahvaæena muèninom i dosadom, blažena Djevica Marija,promatrana u njezinom zemaljskom životu i u zbilji koju veæuživa u Gradu Božjemu pruža vedru viziju buduænosti i rijeèkoja umiruje", rekao je mons. Srakiæ i pozvao vjernike daslave blagdan koji pred Crkvu i èovjeèanstvo stavljautješljivu sliku i dokaz ostvarenja konaène nade."Nadahnimo se na liku Velike Gospe i odgovorno prionimoizgradnji boljega svijeta, zakljuèio je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup.Na poèetku misnoga slavlja nadbiskupa i sveæenike ukoncelebraciji te okupljene vjernike pozdravio je upraviteljsvetišta Gospe od utoèišta Ante Markiæ, a pozdrave je uputioi dužnosnicima Hrvatskog sabora, osjeèko-baranjskomžupanu Vladimiru Šišljagiæu, gradonaèelnicima tenaèelnicima opæina te dužnosnicima domaæe Opæine Erdut. Slavlju Velike Gospe u Aljmašu prethodila je trodnevnicakoju je predvodio o. Zvjezdan Liniæ, a oèekuje se da æe oovoj svetkovini kroz svetište proæi oko 60.000 hodoèasnika.

Velika Gospa u svetištu Gospe IlaèkeBiskup Hraniæ upozorio na važnost zaštite dostojanstva ženeu društvu i obiteljiIlaèa, 15.8.2010. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki pomoænibiskup Ðuro Hraniæ predvodio je o svetkovini Velike Gospesredišnje misno slavlje u svetištu Gospe Ilaèke u Ilaèi."Marijin skroviti život žene i majke koja raða i štiti životpostaje paradigma ljudske velièine. Prepoznajemo da jeskrovito služenje jedne žene i majke u okviru njezine obiteljite predanost jednoga muškarca vlastitoj ženi i djeci neštoveliko, da su roditeljstvo, odgoj i obiteljski život dostojniBoga te njegova nauma s èovjekom", rekao je biskup iprisutne potakao da kao zajednica Crkve shvate da bi isuvremeni èovjek, a posebno suvremena žena, svojuvelièinu, dostojanstvo i ostvarenje trebali tražiti upravo naMarijinim putovima, u skrovitosti obiteljskog služenja iprisutnosti u odgoju vlastite djece, što opet ne znaèi da ženatreba biti podèinjena.Treba se zauzimati za osloboðenje žene od svakog oblikanjezine neravnopravnosti i iskorištavanja, za vrednovanjenjezina identiteta i posebnosti te podupirati i zauzimati se zajavnu ulogu žene, za radno mjesto i visoke položaje žene udruštvu i njezinu osobnu slobodu rekao je biskup, ali iupozorio da se emancipacijom žene u društvu sve više rušimajèinstvo te se osiromašuje ženu, i zanemaruje cjelovitostnjezine ženske osobnosti jer društveno tolerantnim i ugospodarskim odnosima gotovo redovitim pravilom, postajupostupci koji ženi oduzimaju prava raðanja novoga života tebrige za dijete. Marija je proslavljena, na nebo je uznesenadušom i tijelom te je postala Velika Gospa baš zbog svogavjernièkog prihvaæanja majèinstva. Othrvala se ženskoj iopæe ljudskoj sebiènosti koja traži vlastitu ugodu ikomotnost, i prihvatila je da njezin život bude velikodušnadarovanost Bogu, djeci i obitelji te je pokazala je da jedarivanje žene kao majke i odgojiteljice, te kao suputniceunutar obiteljskog ambijenta vrijedan izbor. Svetkovinu Velike Gospe biskup Hraniæ opisao je kaoohrabrenje za kršæanstvo koje ne bježi od ljubavi, života,nesebiènog darivanja i iskrenog služenja, te je to porukadjevojkama, ženama i majkama, ali i muškarcima,mladiæima, muževima i oèevima. Veèernja misna slavlja iprocesija sa svijeæama održane su uoèi svetkovine, tijekomkoje je, osim središnje, slavljeno još tri mise, a kroz cijelidan svetište je bilo mnoštvo hodoèasnika iz raznih dijelovaSlavonije i Srijema.

Domovinske vijestiika

1318. kolovoza 2010. broj 33/2010

Velika Gospa u Peænom na ŽumberkuPeæno, 15.8.2010. (IKA) - Grkokatolièka župa UznesenjaMarijina u žumberaèkom Peænom sveèano je 15. kolovozaproslavila svoje godišnje proštenje. Sveèanu liturgiju sv.Ivana Zlatoustog predvodio je imenovani marèanskiarhimadrit dr. Zvonimir Kureèiæ u koncelebraciji okolnihgrko i rimokatolièkih sveæenika. Predvoditelj slavlja upropovijedi mnogobrojnom vjernièkom mnoštvu protumaèioje važnost i znaèaj marijanskih blagdana. U poslijepodnevnim satima služen je Moleben, drevnamarijanska pobožnost u istoènim Crkvama.

Jasenovac u ekumenskom duhu proslavio Veliku Gospu i300. obljetnicu župeJasenovac, 15.8.2010. (IKA) - Na svetkovinu UznesenjaMarijina na nebo, 15. kolovoza, u jasenovaèkoj župnoj crkvii oko nje okupilo se na hodoèašæu više tisuæa vjernika izNovljanskoga dekanata. Toga dana Jasenovèani su ujednoproslavili tristo godina postojanja svoje župe. Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je požeški biskupAntun Škvorèeviæ u koncelebraciji sa sveæenicima togadekanata na èelu s dekanom Milanom Vidakoviæem. Meðuuzvanicima bio je i episkop slavonski Sava Juriæ u pratnjiarhijerejskog zamjenika i tajnika protojereja stavroforaSlobodana Laliæa te diplomiranog teologa AleksandraBjeliæa. Nakon pozdrava domaæeg župnika Marija Cimbala, biskupŠkvorèeviæ uputio je svim hodoèasnicima rijeèidobrodošlice. Posebno je pozdravio Jasenovèane i èestitaoim tristotu obljetnicu njihove župe. Spomenuo je da slavimouzdignuæe Isusove Majke tijelom i dušom u puninu Božjegživota, ostvarenje na njoj Isusove uskrsne proslave. Istaknuoje da i Pravoslavna Crkva vjeruje isto o Isusovoj Majci te jes bratskim poštovanjem pozdravio slavonskog episkopaSavu s pratnjom, zahvalivši mu što je prigodom ovesvetkovine i tristote obljetnice jasenovaèke župe svojimdolaskom na slavlje iskazao pažnju katolièkim vjernicima. Biskup je pozvao hodoèasnike da mole kako bi u Hrvatskojkod pojedinaca, obitelji i cijele društvene zajednicepobijedilo opredjeljenje za život, nastojanje oko iskrenogmeðusobnog poštovanja i pomirenja, lijeèenje rana koje suteški povijesni dogaðaji ostavili u srcima ljudi, da poMarijinu zagovoru povjere Isusu Kristu sve nedužnejasenovaèke žrtve, ubijene u logoru i nedavnome ratu.U homiliji biskup Škvorèeviæ spomenuo je kako nemauzvišenijeg poimanja èovjeka nego li ga ispovijedakršæanska vjera u Isusovu uzašašæu i u Marijinu uznesenjuna nebo. Podsjetio je na èinjenicu da kršæanstvo tako visokovrednuje ženu, da je gleda uzvišenu u dostojanstvozajedništva Božjeg života na nebu, što ima sasvim odreðeneposljedice za poštivanje žene u svakodnevnom životu,posebno u braku i obitelji. Pozvao je vjernike da upravopolazeæi od onoga što vjeruju o Isusovoj Majci oèituju usvojim odnosima prema ženi a posebno je stavio ženama nasrce da ne dopuste hedonistièkoj i permisivnoj kulturi da ihsvede na razinu sebiènih poriva.Pored toga biskup se osvrnuo na tristo godina jasenovaèkežupe, istaknuvši kako je tijekom toga vremena bilo punodobra koje se u snazi Isusova evanðelja po služenju Crkveostvarivalo, ali da smo svjedoci i teških tragova koje je zloæaostavila na tlu te župe, posebno zloèina nad nedužnimljudima u jasenovaèkom logoru te razorne mržnje koja jeprogovorila u nedavnome ratu. Biskup je istaknuo kako se uMariji po Isusovim zaslugama divimo pomirenom èovjeku sBogom, drugim ljudima i cijelim stvorenjem. Rekao je danas lik proslavljene Isusove Majke potièe da se snažnije

zauzmemo za pomirenje koje je Hrvatskoj silno potrebno.Izrazio je uvjerenje kako je nazoènost episkopa Save naslavlju u jasenovaèkoj crkvi znak da oni koji vjeruju u IsusaKrista i snagu njegove muke, smrti i uskrsnuæa prihvaæajuslužbu pomirenja i da æe Jasenovac, zahvaljujuæi ljudimavelikog duha u Katolièkoj i Pravoslavnoj Crkvi, u hrvatskomi srpskom narodu, od mjesta ljudskog stradanja, mržnje iosvete postati još snažnije mjesto gdje se oèituje i dokazujesnaga Duha praštanja i ljubavi, iskazuje vjera u pomirenisvijet iz Božjih moguænosti. Dodao je da nam upravo na tajnaèin valja pridonijeti i poštovanju nedužnih žrtava na tomprostoru. Biskup je povjerio Isusovoj Majci da moli za naskako bismo praštanjem i pomirenjem bili naraštaj koji æe bitiveæi od zla koje nas je podijelilo i ponizilo.Nakon poprièesne molitve ulicama kroz središte Jasenovca ipreko glavnog trga krenula je velièanstvena procesija sGospinim likom, praæena brojnim zastavama i pjesmomkojom su vjernici svjedoèili trostoljetnu vjeru toga mjesta,iskazivali odanost Mariji i molili za snagu da ostanu vjerniBogu u suvremenim kušnjama. Procesija je završila èinompredanja Isusovoj Majci, koju je u crkvi predvodio biskupŠkvorèeviæ. Mnoštvo hodoèasnika svojom zanosnompjesmom i molitvom uèinilo je da slavlje Velike Gospe uJasenovcu bude duhovno snažan dogaðaj. Voditeljprigodnog zbora Mario Veèeriæ iz župe Meðuriæ skladao jeposebnu misu za 300. obljetnicu jasenovaèke župe iz koje jeotpjevan himan "Slava Bogu na visini". Biskup je na krajuzahvalio svima onima koji su na bilo koji naèin dali svojdoprinos velikom slavlju u Jasenovcu.

Svetkovina Velike Gospe u PaguSveèanu procesiju i misu predvodio biskup GorskiPag, 15.8.2010. (IKA) - Svetkovina Velike Gospe sveèanoje 15. kolovoza proslavljena u Pagu èije su svetište Gospe odStaroga grada pješice pohodili brojni hodoèasnici s cijelogotoka, a mnogi su i bdjeli u svetištu uoèi svetkovine.Procesiju s Gospinim kipom iz starogradskog svetišta dožupne crkve Uznesenja BDM u Pagu, potom i sveèanomisno slavlje, predvodio je pomoæni zagrebaèki biskup MijoGorski. Zahvalio je zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiæuna pozivu da predvodi misna slavlja na Pagu i VelikomRujnu na Velebitu, gdje se tradicionalno na blagdan VelikeGospe okupljaju brojni vjernici, meðu kojima mnogi turisti.Mons. Gorski pozvao je vjernike da budu ponosni što sukatolici, kao i na svoju obitelj premda su njeni èlanovi nekadteret i dosada. "Budimo ponosni na svoje ljude, iako su punislabosti i mana, ali naši su; na svoju Crkvu, iako je slaba iranjena u sveæenicima i biskupima. Ali to je naša Crkva.Budimo ponosni na svoju domovinu Hrvatsku iako jesiromašna i malena. Ali naša je. Nemamo drugo vrijeme nipriliku, druge ljude i zemlju, nego ove gdje jesmo. Tu nasBog poziva da uèinimo što smo dužni, kao vjernici i graðani.I ne posustajmo! To je naš odgovor zlu, pritiscima izvanakoji nas frustriraju i grijesima koji su plod naše volje, nisuvidljivi ali razaraju srce i savjest", rekao je mons. Gorski,pozivajuæi na izgradnju katolièkog, narodnog i obiteljskogponosa. "Ne možemo se suprotstaviti silom, ali poput Marijemožemo se suprotstaviti vjerom. Zato nam Crkva stavlja zauzor Mariju na nebo uznesenu. Iza nje nisu stajale vojske,ekonomska sila i moæna politika. Siromašna djevojka uvrtlogu svijeta stajala je sama s jedinom snagom - snagomvjere koju je u sebi nosila", rekao je mons. Gorski. Marija je prihvaæala život s vjerom da Bog koji vodi zna štoèini i nikad svoje ne ostavlja bez zaštite. Bog onima koji galjube sve okreæe na dobro. "S tom je vjerom pohodila iroðakinju Elizabetu - susret dviju majki izvana, a iznutra

Domovinske vijesti ika

14 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

susret Boga i èovjeka, Isusa i Ivana Krstitelja. Kad nosimodrugome Boga, kad drugome pristupamo s vjerom, donosimu se radost i mir, kao što je Elizabeti zaigralo èedo uutrobi. To je naš poziv i poslanje", rekao je mons. Gorski.Pozvao je vjernike da prolazeæi svijetom i susreæuæi ljude,poput Marije, svojim životom, rijeèju i djelovanjem drugimadonose Boga, radost i mir. "To je naše poslanje i u hrvatskom društvu. Mnogi bi htjeliukloniti znakove kršæanstva, da vjera bude privatna i nemamjesta u javnosti. Vjera je privatna kad je naš osobni izbor ipristanak. Sve drugo je javno ispovijedanje vjere. Ne možebiti tajno, jer inaèe nije ispovijedanje! Kako svjedoèenjemože biti tajno, ako nitko za njega ne zna?" upitao je mons.Gorski, dodavši da nas Isus poziva da budemo svjedoci. Iprocesija je javno svjedoèenje vjere i ispovijedanje, ali njenaje vrijednost ako iza te lijepe tradicije i vanjskog sjaja stojirazlog zbog èega je poèela - a to je vjera. "Pozvani smo Kristovom vjerom prožeti cijelo društvo,kulturu, ekonomiju, politiku, rodbinske i prijateljske veze.To je naš zadatak! Nemojmo se ustruèavati to èiniti! Na tajnaèin ostajemo vjerni Kristu i možemo oèekivati da æe onošto nosimo u srcu sutra nositi naša pokoljenja" poruèio jemons. Gorski, istaknuvši da problem društva nisu slabaekonomija, neuvjerljiva politika, naèela suprotna Evanðeljukoja se nameæu uime nekolicine. "To su samo posljedice.Stalno se bavimo posljedicama. Glavni uzrok je nedostatakvjere, naša nevjera. Odatle sve proizlazi - iz nevjere Bogu inevjere bratu èovjeku. Ne vjerujemo sebi ni jedni drugima.Marija nas kao uzor vjere poziva da ponovno pronaðemovjeru u Boga i povjerenje u èovjeka, te izgradimo društvo ukojem æe se svatko osjeæati prihvaæen, zaštiæen i voljen. Našje narod oduvijek znao da se može obratiti majci i zaštitniciMariji. Uvijek je pomagala, zato nisu opustjela njena svetištaniti je zamro zvuk hodoèasnièkih koraka. "Marija nasprivlaèi i usmjeruje prema vjeènoj domovini. Dužni smoulagati u domovinu, da bude blagoslovljena. Ali nezaboravimo, naša je vjeèna domovina na nebesima, gdje suMarija, sveti i svi vjerom otkupljeni. Onamo i mi, pomognutiMarijinim zagovorom, hodimo u vjeri", zakljuèio je biskupGorski.

Velika Gospa u CetingraduCetingrad, 15.8.2010. (IKA) - Blagdan Uznesenja Marijinanajsveèanije je 15. kolovoza proslavljen u župi Cetingrad uSlunjskom dekanatu u najveæoj crkvi dekanata i tog dijelaHrvatske Uznesenja Marijina. Izmeðu oko tisuæu vjernika ucetingradskoj crkvi bili su i hodoèasnici koji su došli kaopješice iz 25 km udaljenog Slunja. Misu je predslavio umirovljeni profesor rijeèke Teologijemons. dr. Milan Šimunoviæ u koncelebraciji mjesnogžupnika mons. Marijana Ožure, slunjskog župnika i dekanamons. Mile Peciæa, župnika Cvitoviæa i Laðevca mr.Antonija Èuture i župnika Plitvica Alojzija Kneževiæa, dokje ispovijedao preè. Mile Bogut, župnik Rakovice. Pjesmomje animirao župni zbor uz orguljsku pratnju Ivana Pauliæa. Dr. Šimunoviæ govorio je o Mariji kao donositeljici životakoja treba biti uzor današnjim ženama, posebno zbogaktualne demografske problematike. Marija nam svimaporuèuje o potrebi borbe za život koga je u našem narodubilo više kada je bio ugroženiji. Hrabre majke tada su unatoèneimaštini raðale djecu a danas nam prijeti izumiranje. Našje narod ugrožen biološki, kao da se bojimo života, upozorioje dr. Šimunoviæ.

Proslava Velike Gospe u Zelenoj katedraliProložac, 15.8.2010. (IKA) - Svetkovina Velike Gospesveèano je proslavljena u nedjelju 15. kolovoza u Gospinusvetištu na izvoru rijeke Vrljike u drevnoj imotskoj župi sv.Mihovila arhanðela u Prološcu. Središnje misno slavlje koje je i ove godine okupilo desettisuæa vjernika pridošlih iz svih župa Imotske krajine isusjedne Hercegovine služeno je u Zelenoj katedrali,specifiènom zdanju sagraðenom u obliku otvorene bazilike svelikim kamenim oltarom, ponad kojeg dominira velikiželjezni križ. Misu je predvodio fra Zoran Kutleša, imotskigvardijan, župnik i dekan uz koncelebraciju fra MarkaBabiæa, profesora na Katolièkome bogoslovnom fakultetuSveuèilišta u Splitu, fra Nediljka Breèiæa, prološkog župnikafra Antu Maduniæa te još sedmoricu sveæenika. U propovijedi je dekan Kutleša rekao da je hrvatski narodsve svoje najveæe pobjede dobio upravo za blagdane kojištuju Majku Božju, a o èemu svjedoèi i Gospa Sinjska pa iGospa od Anðela u Imotskom.:"Neka nam Majka Božjabude vodilja jer jedino tako možemo uèvrstiti svoju vjeru,mir u sebi, mir u obiteljima, koji je itekako potreban u ovimteškim vremenima. Ona je nada i tko vjeruje u nju i slijedinjen put ima nade"- istaknuo je imotski dekan fra ZoranKutleša.Na misi je pjevao Veliki mješoviti pjevaèki zbor iz župeProložac pod ravnanjem njihove dugogodišnje voditeljice s.Filipe Smoljo.U jutarnjim satima, na dan Velike Gospe od ranih jutarnjihsati pristizale su kolone hodoèasnika, napose onih mladihprema svetištu na izvoru rijeke Vrljike i u Zelenu katedraluda bi prvo misno slavlje bilo služeno u pet sati na Opaècu ,na mjestu bivše benediktinske opatije. Nakon toga služenesu mise svakog sata. U prigodi Velike Gospe izašao je i župni list "Proložac" kojineprekidno izlazi od 1982. godine dva puta godišnje. Blagdanom Velike Gospe župa Proložac slavi blagdan svojesuzaštitnice i Dan opæine. Župa, koja je jedna od najstarijihžupa na podruèju Imotske krajine, utemeljena je nakonodlaska Turaka iz Imotske krajine 1717. godine. Danas sesastoji od sela: Proložac Donji, Proložac Gornji, Postranje iŠumet. U župi se uz župnu crkvu Sv. Mihovila sagraðenu1901. godine, nalaze još èetiri filijalne crkve. U župi živinešto manje od 3500 vjernika u 750 obitelji.

Svetkovina Velike Gospe u svetištu Gospe MaslinskeZadar, 15.8.2010. (IKA) - Na svetkovinu Uznesenja BDM,u nedjelju 15. kolovoza, u istoimenoj župi u drevnomsvetištu Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru veèernjekoncelebrirano misno slavlje predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. O osobnosti Marije govorio jetragom navještaja iz Knjige Otkrivenja o Ženi odjevenojsuncem, koje vrednote živi suoèena s ognjenim zmajem kojiželi proždrijeti njeno dijete. Mariju je opisao atributimaženstvene nježnosti, blagosti, ljepote i dobrote, odanosti,radosne spremnosti i odluènosti. Opasnost je sedmeroglavojzvijeri, jezovitom Zmaju koji posjeduje sve osim ljubavi."Na ženi nema sile ni zastrašujuæe moæi. Okrunjenazvijezdama, stojeæi na mjesecu, spremna je roditi. I dok ženamirno i radosno želi ispuniti volju Božju i darovati noviživot, Zmaj ne prestaje urlati, zavoditi i prijetiti. S posebnomželjom proždrijeti dijete èim se rodi. To je potresni scenarijkoji èovjeka plaši i nameæe neizbježno pitanje: Što èiniti utoj situaciji i kako se ponašati", rekao je nadbiskup Puljiæ,dodavši da ulomak iz Otkrivenja i odgovara na to pitanje:"Žena pobježe u pustinju gdje joj Bog pripravi sklonište"."Bog nas, kad se naðemo u stisci, muci i problemima, èeka u

Domovinske vijestiika

1518. kolovoza 2010. broj 33/2010

pustinji, u tišini i šutnji. On govori kad èovjek zašuti, kad sepovuèe iz svagdanje buke i galame. No, ni u takvimtrenucima napasnik ne miruje. Kad ne uspije strahom iprijetnjom, onda nudi i zavodi. Sjetimo se Isusovih kušnja inapasnikovih ponuda upravo u pustinji. Istom metodompristupa i èovjeku današnjice. Govori mu, razuvjerava ga išapuæe: nije istina ono što u pismima piše; nemoj slušati ivjerovati ono što Crkva nauèava. Ona je natražna institucijakoja ne prihvaæa znanstveni napredak i moderni život.Koliko je samo žena podleglo i bilo zavedeno glasomNapasnika koji ih je uvjeravao: Budeš li rodila to dijete,rodit æeš jednog siromaha više; obitelj bi se mogla raspastiod neimaštine, pa æeš dolaskom novog èlana uništiti sebe idijete. Blago ženi koja u takvim trenucima napastovanjanaðe vremena poæi u pustinju kako bi Bog progovorionjenom majèinskom srcu", poruèio je mons. Puljiæ dodavšida su u pustinji Jahvin glas èuli i Mojsije i Ilija. I Isus je upustinji i šutnji nadvladao Napasnika. Nadbiskup je istaknuoda Isus u euharistiji poruèuje: "Èovjeèe, kad zaèuješzavodnièki šapat ili urlike zmaja, nemoj se preplašiti i vikati.Poði u pustinju, u tišinu Božjeg doma gdje te Bog èeka kakobi progovorio tvojoj duši. Otvori svoje uši i oèi da bi èuo iosjetio kome te Bog upuæuje i šalje kako bi zajedno nosiliteret života, zajedno podnosili svagdanje kušnje te zajednosluženjem slavili Boga. Samo kad smo zajedno mi smozajednica, Crkva, dom i hram Božji kojeg ni vrata Pakla nemogu nadvladati. A èovjek kad vjeruje, nije nikad sam. Utome je snaga Crkve, kao zajednice Kristovih uèenika."Nadbiskup je istaknuo da se zmaj nièeg toliko ne boji, kolikoudružene braæe i sestara u vjeri koji zajedno mole,jedinstvene Crkve u kojoj je Krist nazoèan. "Tamo gdje jeKrist nazoèan zmaj ne može slaviti; njemu mjesta nema",rekao je mons. Puljiæ.Strah èovjeka pred "moænim" zmajem je razumljiv te jenadbiskup rekao da je ta opaka neman pokazala rušilaèkenamjere i u 20. st. po zloglasnim ideologijama nacizma,fažizma i komunizma. U zahvalnosti Gospi što smo tolikoputa osjetili njenu blizinu i zaštitu, mons. Puljiæ je istaknuoda su se Marijinom pomoæu dogodila èudesa neshvatljivaljudskom logikom. "Kako rastumaèiti èudo slobodne ineovisne države koju nije htjela ni Europa, ni Amerika, niUjedinjeni narodi? Kako rastumaèiti èudo obrane našihognjišta usprkos užasnog razaranja i strategije spaljenezemlje? Premda su stotine tisuæa ljudi bili prognani, nitkonije umro od gladi ili ostao bez krova nad glavom. Dogodilose èudo solidarnosti naših ljudi, posebice iz inozemstva.Stizali su brodovi s hranom i drugim potrebnim stvarima zaugroženo puèanstvo. To nikako ne možemo zaboraviti",rekao je nadbiskup preporuèivši Gospinoj zaštiti sve koji supomogli i zahvalivši svima koji su stavili svoje potencijalena uslugu potrebnima. Nadbiskup Puljiæ podsjetio je nahodoèašæa hrvatskih vjernika kroz stoljeæa u marijanskasvetišta i molitvu Gospi u svim teškim trenucima povijesti,te na Marijinu pomoæ i zagovor u teškim trenucima hrvatskepovijesti u obrani od osvajaèa do zaštite od bolesti. "SGospom je povezana naša prošlost i sadašnjost. Molimo jeda rasprši zablude i poganska naèela koja nas zapljuskuju.Nju, koja je osjetila opasnost apokaliptièke nemani, molimoneka nam pomogne dostojno živjeti pradjedovski zavjetvjernosti Katolièkoj Crkvi. Neka uèini da se sveti znakovi isimboli s molitvom usele u naše domove", poruèio jenadbiskup Puljiæ. Zadarski nadbiskup je predvodio i sveèano jutarnje misnoslavlje s procesijom s Gospinim kipom u Škabrnji, župiposveæenoj Mariji na nebo uznesenoj.

Velika Gospa u SplituTradicionalnu procesiju s Gospinom ikonom od prvostolniceSv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana i euharistijskoslavlje predvodio nadbiskup BarišiæSplit, 15.8.2010. (IKA) - Svoju nebesku zaštitnicu,svetkovinu Velike Gospe Split je proslavio u nedjelju 15.kolovoza tradicionalnim obišašæem s Gospinom ikonom, odprvostolnice Sv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana.Poèetak obišašæa oznaèili su zvuci s brodova u splitskoj lucite velika zvona splitske prvostolnice, koja od sedmogastoljeæa nosi naslov Uznesenja Marijina. Obišašæe ieuharistijsko slavlje u pojišanskomu svetištu, koje je takoðerposveæeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, uzkoncelebraciju dvadesetak sveæenika, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ. Nakon što jemješoviti zbor Gospe od Pojišana otpjevao ulaznu pjesmu,pozdravnu rijeè pred više desetaka tisuæa okupljenih vjernikaizrekao je provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv.Leopolda Bogdana Mandiæa fra Ivica Petanjak.Pridruživši se pozdravima braæi kapucinima èuvarimasvetišta, hodoèasnicima iz domovine i inozemstva koji su seokupili u pojišanskom svetištu težaka i ribara te svima onimakoji su bili sprijeèeni doæi, nadbiskup Marin Barišiæ jekazao: "Marijino uznesenje, najdublje je povezano sKristovim uskrsnuæem. Na to nas podsjeæa sveti Pavao:"Krist uskrsnu... prvina usnulih. Prvina Krist, a zatim koji suKristovi"(1Kor 15, 23). Nitko nije tako Kristov kao majkaMarija. Štoviše, kao èovjek, Krist je sin Marijin. S Kristom imi dijelimo zajednièku majku". Povijest štovanja Gospine ikone, koju su dalmatinskimornari prozvali "Zvizdom mora", veoma je bogata.Tradicija da se Gospina ikona u srebrenom prijestolju, kojesu Spliæani godine 1740. dali od svojih dragocjenosti izraditite 1794. izradili i velièanstveni mramorni oltar, u jutarnjimsatima na svetkovinu Velike Gospe prenese u prvostolnicu,èuva se još od srednjega vijeka. Tada bi se danima održavalabogoslužja pred njezinom slikom, koju povjesnièari datirajuu èetrnaesto stoljeæe. Donosila se redovito u prvostolnicu, itako su do današnjega dana povezana ta dva mjesta štovanjaVelike Gospe, a slika ima dva svetišta, pojišansko iprvostolnicu. Tijekom povijesti je u zavjetnim procesijamana ramenima vjernika silazila u grad kad god su Splitpogaðale pošasti poput rata, bolesti, gladi ili suše. Spliæanisu nastojali svojoj Majci s Pojišana i Kraljici Splita prikazatisve javne i crkvene sveèanosti. Mnogo su èastili Gospinusliku i poklanjali joj zavjetne darove od zlata i srebra, kao inaèine i slike brodova, a to sve govori o vjeri naših preða uGospin zagovor i pomoæ. U tom je surjeèju nadbiskupistaknuo kako Gospina slika ima neprocjenjivu vrijednost:"Ona je duhovni dnevnik svih nas; ona je jedna kronika nesamo grada Splita, hrvatskoga naroda nego i brojnih obitelji ipojedinaca koji su se pred njom utjecali Majci u zagovor."Govoreæi o pohodima života, od prvog plaèa do radosti inade u beznadna i razoèarana srca, mons. Barišiæ uz ostalo jeistaknuo: "Ovi svjedoci pohoda uvelike pridonose da našaHrvatska ne bude i tužna i ružna. Dobro je što nam sve veæibroj turista dolazi u pohode. Svi su oni zadivljeni ljepotomnaše domovine. No, toliki prijatelji me èesto pitaju: Kolikovas Hrvata ima? Toliki prostori, a nenaseljeni. Zašto su vampolja neobraðena? Imate li dovoljno vode? Rado odgovorimda imamo obilato vode, a oni na to: e, pa onda, što vam je?Sva ova pitanja traže svoje razloge. Ja bih ovdje spomenuoonaj psihološko-sociološke naravi koji se nikako ne bismjelo podcijeniti. U dobroj mjeri prazna i èesto ispraznaHrvatska je posljedica nedostatka pohoda, novih života ionih uobièajenih svakodnevnih". Prisjetimo se Elizabete,kazao je nadbiskup: "Roðenjem svog djeteta imala je razloga

Domovinske vijesti ika

16 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

zašto i za koga živjeti. Je li moguæe da se to i nama dogodi?Je li moguæe da pohodi raðanja novih života i uobièajenipohodi humanijih odnosa, osobito bližnjima u potrebi,pohode našu domovinu i donesu nam više radosti i nade?Vjerujem da je to moguæe. Kako je ohrabrujuæa vijest za svenas kad èujemo da je u nekom gradu ili županiji poveæanbroj vjenèanja i da je veæi broj roðenih nego umrlih.Vjerujem da u našoj sredini ima takvih svjedoka pohodaradosti i nade. Bilo bi poželjno da naše društvo i mediji jošviše uvaže i podrže svjedoke pohoda, vjesnike kulture životau našoj sredini. Ali, u hrvatskom društvu, put preobrazbenaših odnosa i obraðenosti naših polja traži još nešto:jednaki odmak od svih ideologija koje su ugrožavaledostojanstvo èovjeka i unosile društvene podjele te razaraleputove pomirenja meðu ljudima. Ideologije podjelaneprijatelj su života i naroda, krajnje je vrijeme da nas istinapohodi i oslobodi zabluda prošlosti kako bismo na temeljimaotkopane i osloboðene istine zajedno gradili našu buduænost,kulturu pohoda mira i pomirenja, a šikarom i trnjem zaraslapolja zasijali i zasadili kulturom žitarica, voæa i povræa. A dase ovo ostvari potrebno je ideologije i ideološka obilježjapremjestiti s naših i iz naših glava u muzeje povijesti dabismo, osloboðeni tereta povijesti, zajedno gradili putpohoda istine, mira i blagoslovljene buduænosti. ZatoKristova Crkva ne želi stati ni na jednu od ideoloških strananiti stajati sa strane veæ želi biti na putu istine Kristovaevanðelja.Svoju je propovijed nadbiskup Barišiæ zakljuèio rijeèima:"Gospe Velika, u nebo uznesena, daj da naš život na tluLijepe naše bude obogaæen iskrenim pohodima života. Nekanam oni otvaraju nove horizonte, nadahnjuju humanijeodnose i bude nadu. Majko naša, Gospe od Pojišana, usmjerinaše ponekad umorne korake i nesigurne poglede onojkonaènoj slavi, Krista uskrsloga, Spasitelja i Gospodinanašega."Na kraju misnoga slavlja, koje je izravno prenosio TVJadran, pojišanski župnik fra Miljenko Vrabec uputio je rijeèzahvale svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja, osobitonadbiskupu Barišiæu, kapucinskom provincijalu, generalnomdefinitoru fra Juri Šarèeviæu, èlanovima splitskogaPrvostolnog kaptola, sveæenicima, redovnicima iredovnicama, predstavnicima gradskih vlasti na èelu sdogradonaèelnikom Jurom Šundovom, predstavnicimažupanijske uprave, policije, HRM i vojske, te gradskihkomunalnih službi; Hrvatskom katolièkom društvumedicinskih sestara i tehnièara, predstavnicima crkvenih isvjetovnih medija, mladim vjernicima koji su u procesijinosili sliku Pojišanske Gospe. Nakon završnoga blagoslovasplitsko-makarskoga nadbiskupa cijeli je vjernièki pukzapjevao himnu Lijepoj našoj, a potom i pjesmu Gospi"Zdravo Djevo", èime je dolièno završeno i slavlje, koje jezajedno s procesijom duhovnim napomenama animirao donAnte Mateljan. Trodnevicu je u pojišanskom svetištu predvodio dr. AntoBarišiæ, profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetuSveuèilišta u Zagrebu. U sklopu priprave za svetkovinuVelike Gospe u svetištu su uprilièene glazbene veèeri tj.koncerti klasiène i moderne duhovne glazbe. Na 13 parnombaroknom leutu koncert je priredio kapucin fra ToniMrzleèki, a koncert klasiènih djela za orgulje i klavir, J. S.Bacha, L.v. Beethovena, J. Haydna i drugih održala ježupljanka Ana Malovan, nadarena uèenica O. Š. Pojišan.Koncert suvremene duhovne glazbe održao je poznatihrvatski glazbenik mr. Antonio Tkalec, a koncert klasiènezborske duhovne glazbe priredio je župni zbor Gospe odPojišana.

Dr. Tonèi Matuliæ na svetkovini Velike Gospe u ŽupiDubrovaèkojPostranje, 15.8.2010. (IKA) - U Postranju kraj Dubrovnikasveèanim je euharistijskim slavljem proslavljena svetkovinaVelike Gospe. Misu na kojoj su se okupili vjernici Postranja,Dubrovnika i okolice, predvodio je prof. dr. Tonèi Matuliækoji se u homiliji osvrnuo na veliko Božje otajstvoutjelovljenja njegova sina Isusa Krista zaèetog i roðenog odBezgrešne Djevice Marije, èije uznesenje dušom i tijelom nanebo èitava Crkva najsveèanije slavi. Govoreæi o svetkovinidr. Matuliæ je istaknuo da Crkva promatra Mariju,odgojiteljicu Sina Božjega kao samu sebe, jer ona je ta kojaodgaja i koja nam pomaže da odrastemo i sazrijemo ne samovjerski, kršæanski i katolièki, nego nam takoðer pomaže dasazrijemo i odrastemo kao ljudi. Crkva kad odgaja, odgajauvijek po uzoru Marijinog odgoja, a taj Marijin odgoj predsobom ima upravo Sina Božjega, koji je i božanski i ljudski ikoji pokazuje velièanstvo Boga u ljudskom oblièju, alipokazuje i svu slabost i krhost èovjeka, istaknuo je dr.Matuliæ. Zato se nijedan kršæanin ne treba bojati svjedoèitivrijednosti obiteljskoga kršæanskog odgoja, nego udanašnjem svijetu, takvom kakav jest, pokazati optimizamvjere i nade po uzoru na nebesku Majku Mariju. Na misi je prvi put pjevao Zbor mladih župe Postranja podvodstvom Nikoline Miloslaviæ. Na kraju misnog slavlja rijeèi zahvale propovjedniku jeuputio župnik don Robert Æibariæ, izrazivši želju da æe ubrzobiti predstavljena u Dubrovniku najnovija knjiga dr.Matuliæa "Tužaljke kamenja hrvatske pustinje".

Velika Gospa proslavljena u Kloštar IvaniæuMisno slavlje predvodio biskup JanjiæKloštar Ivaniæ, 15.8.2010. (IKA) - Na svetkovinu VelikeGospe kotorski biskup Ilija Janjiæ predvodio je središnjeeuharistijsko slavlje u župi Uznesenja Blažene DjeviceMarije u Kloštar Ivaniæu u koncelebraciji s generalnimvikarom Sisaèke biskupije preè. Josipom Æoriæem,sveæenicima Ivaniægradskoga dekanata i franjevcima kojidjeluju u župi Kloštar Ivaniæ, èuvarima toga marijanskogasvetišta.Misa je zapoèela tadicionalnom sveèanom procesijom skipom Majke Božje Kloštarske, Marije, Majke Milosrða,koje su ulicama Kloštar Ivaniæa nosili mladi u nošnjamamoslavaèkoga kraja. U tijeku sveèanoga ophoda i namisnome slavlju pjevao je župni zbor pod vodstvom s.Fabiole Bobaš. Sve je pozdravio gvardijan franjevaèkogasamostana Sv. Ivana fra Tomislav Božièek.Govoreæi u propovijedi o svetkovini Uznesenja Marijina,biskup Janjiæ povezao je Gospu od Škrpjela i Mariju, MajkuMilosrða u Kloštar Ivaniæu. Vjernike je pozvao da buduistinski hram Duha Svetoga i svjedoci Kristova Kraljevstva,te ih sve potaknuo da mole za sveæenike. Upozorivši nabolnu stvarnost èestih rastava brakova, pri èemu najviše patedjeca, biskup Janjiæ potaknuo je obitelji na molitvu ipobožnost prema Blaženoj Djevici. Na kraju mise pozvao je vjernike na hodoèašæe u Boku kotorsku, a župnik fra JosipVrbanec zahvalio je biskupu, vjernicima i svima koji su dalisvoj prinos slavlju. Biskup Janjiæ posjetio je i dvije ženske redovnièke kuæe užupi Kloštar Ivaniæ. U pratnji gvardijana fra TomislavaBožièeka posjetio je samostan karmeliæanki Male Terezijeod djeteta Isusa, te samostan školskih sestara franjevkiBosansko-hrvatske provincije.

Domovinske vijestiika

1718. kolovoza 2010. broj 33/2010

Nada koja poèiva u Božjim obeæanjima nije prazna rijeèKardinal Bozaniæ predvodio misno slavlje na Veliku Gospuu RemetamaZagreb, 15.8.2010. (IKA) – Tradicionalno misno slavlje nasvetkovinu Velike Gospe u svetištu Majke Božje Remetskeuz sudjelovanje više tisuæa Zagrepèana te pripadnika 110.brigade iz Karlovca koji tradicionalno hodoèaste u svetište,predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.U koncelebraciji su bili i provincijal Hrvatske karmelskeprovincije Svetoga Oca Josipa o. Vinko Mamiæ, biskupskivikar za grad Zagreb preè. Zvonimir Sekelj, te sveæeniciRemetskoga dekanata predvoðeni dekanom preè. ZlatkomGolubiæem. Svetište u Remetama oduvijek je bilo žarištekulture, znanosti i umjetnosti, a prije svega mjestoduhovnosti, molitve i susreta s Bogom i njegovom majkomMarijom, rekao je u pozdravu provincijal Mamiæ, dodajuæida je to svetište u svijesti Zagrepèana i Zagrepèankisvojevrstan simbol vjere njihovih predaka, one vjere koju sumnogi pokušali zatrti. Ovdje slavimo Boga koji nas jestvorio i otkupio i koji u Mariji pokazuje da gleda neznatnogi prihvaæa malenog, uzvisuje ponizne i nebesko slavipridružuje one koji u vjeri žive povijest ljubavi kojuèovjekov grijeh nije uništio, rekao je na poèetku propovijedikardinal Bozaniæ. Vjerovati Bogu, to znaèi svega sebeslobodno Bogu izruèiti u povjerenju i unutarnjoj sigurnostiprepustiti se Božjem vodstvu, a sebi kao pravilo života uzetiMarijine rijeèi: "Neka mi bude po Tvojoj rijeèi". To znaèiostvarivati volju Božju u najmanjim, svakidašnjimposlovima i dužnostima. Tako u vjeri i odanosti proživjetiživot znaèi stati na put koji æemo dušom i tijelom bitiuzneseni na nebo, rekao je kardinal, te istaknuo kako bismomogli reæi da otajstvo koje danas slavimo potpuno otkrivacilj ljudske sudbine. Radujemo se danas jer je uznesenjeMarijino u uskoj vezi sa slavnim Isusovim otajstvima,Njegovim uskrsnuæem, i uzašašæem na nebo. To je dogaðajkoji nas ispunja veseljem i dubokom radošæu, ali jeistodobno znak i izvor nade u vjeèni život, u naše buduæeuskrsnuæe, jer govori koji je cilj našega hodoèašæa. Ono jeoznaèeno duhovnom borbom sa svim snagama koje seprotive kraljevstvu Božjem, upozorio je kardinal, te istaknuokako nam Marija jamèi pobjedu, pokazuje nam put kakoslijediti Isusa, izoštrava nam pogled vjere, da bismo mogliunatoè patnjama i kušnjama u svojoj svakidašnjici otkrivatiklice konaènoga spasenja, rekao je kardinal. Zagrebaèki nadbiskup upozorio je vjernike da su dani ljetnogodmora posebno prikladni za razmatranje vlastitog života uBožjem svjetlu. Znamo li prepoznati trenutke u kojima smoživjeli s osjeæajima slavljenja i zahvalnosti Gospodinu;znamo li živjeti u Božjoj blizini i onda kada smo uznemirenii kad podnosimo patnje; uspijemo li shvatiti da u raznimprilikama života trebamo uvijek usmjeravati pogleda premaBogu koji želi naše dobro, našu sreæu i našu svetost premaOcu nebeskome koji nas želi cilju našega života kamo jeMarija stigla, zapitao se nadbiskup, dodajuæi da pogledzahvalnosti za svoju prošlost, otvoreno prihvaæanje sebesamih, svojih nedostataka, u svjetlu ljubavi kojom nas Bogpodupire, mijenja naše raspoloženje, naèin gledanja na stvarii budi u nama optimizam i povjerenje. Upozorivši da je Bog blizak ljudima koji pate, kardinalBozaniæ istaknuo je da u povijesti ne trebamo primjeæivatisamo zla djela, nego i velika djela ljubavi kojima seneprestano odgovara na ljudske patnje. Nada koja poèiva uBožjim obeæanjima nije prazna rijeè, ona je stvarnost koja sedogaða u nama i po nama. Dogaða se po našoj suradnji, ponašoj vjernosti, rekao je kardinal te sve preporuèio zagovoruBlažene Djevice koju je svim vjernicima stavio kao uzor iputokaz.

Velika Gospa proslavljena na TrsatuRijeka, 15.8.2010. (IKA) - Rijeke hodoèasnika 15. kolovoza došle su se pokloniti Gospi èuvarici i zaštitnici u trsatskomsvetištu. Središnje slavlje s procesijom u kojoj se nosi slikaèudotvorne Gospe predvodio je rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ. Obraæajuæi se vjernicima koji su se okupili uTrsatskom perivoju i na kalvariji iznad njega, nadbiskup jepozvao hodoèasnike da nasljeduju Mariju u prepoznavanjuznakova volje Božje."Pitanje je, braæo i sestre, koliko smo sposobni i spremniprepoznati i odgonetnuti te znakove, te prihvatiti i slijeditinjihove poruke. Naime, ono što se dogodilo Isusu snjegovim suvremenicima, koji su od njega tražili znak sneba, ne uoèavajuæi da je on taj traženi znak, dogaða semnogima i danas. Iako posvuda oko nas postoje mnogiznakovi koji upuæuju na Božje postojanje i njegovu ljubavprema èovjeku, kao i na dublje uzroke zla u svijetu, uvijekima onih koji to ne vide ili ne žele vidjeti, pa svoju nevjeruopravdavaju pomanjkanjem znakova s neba." Na blagdanMarijina uznesenja vjernici su pozvani dublje razmotriti irazabrati znak koji je po njoj dan. Marija je Majka Crkve,njezin uzor i najizvrsniji èlan. Ona upuæuje na buduæu,nebesku slavu, ali i na borbu da bi se do te slave došlo. Onaje i znak koji pokazuje Božju vjernost. U konaènici Marija jeuzor i znak majèinstva. "Pogrešno bi, meðutim, bilo pod timmisliti samo na biološku plodnost ili na biološkomaterinstvo, koje je danas, kako znamo, veoma ugroženo.Ono što ognjeni Zmaj želi prije svega uništiti jest duhovnomaterinstvo, jer zna, kad to uništi, uništit æe i biološko.Naime, tajna majèinske plodnosti nije u tome što tijelo ženeraða, nego što ona ima srce koje sluša i prihvaæa", istaknuoje nadbiskup Devèiæ.

Velika Gospa u DubrovnikuDubrovnik, 15.8.2010. (IKA) - Posvetom Blaženoj DjeviciMariji koju je na završetku propovijedi proèitao isusovacNiko Biliæ, predvoditelj sveèanoga koncelebriranogeuharistijskog veèernjeg slavlja ispred dubrovaèke katedraleposveæene Uznesenju Blažene Djevice Marije u nedjelju 15.kolovoza okupljeni vjernici su ponavljajuæi rijeèi molitveobnovili svoju vjernost Kristovoj majci na njezin blagdan. Kako je Biliæ istaknuo, na Marijin dan vjernici smijuoèekivati da æe njihove molitve na poseban naèin bitiuslišane. Preporuèio je Bogu, uz ostalo, Dubrovèane i svegoste koji posjeæuju Grad, rekavši kako æe turisti otkriti da jeDubrovnik Gospin grad ako dožive da njegove crkve nisumuzeji nego mjesta stvarne Božje prisutnosti. Propovjednikje takoðer govorio o znaèenju blagdana i štovanju Gospe uDubrovniku te istaknuo kako je svjestan da dolazipropovijedati u Grad u trenutku dok njegovi vjernici mole iišèekuju novog biskupa.Procesija sa slikom Gospe od Porata koju su nosilidubrovaèki pomorci u odorama krenula je nakon mise dogradske luke gdje je Biliæ pred slikom izmolio tradicionalnumolitvu Gospi od Porata i blagoslovio brodove i barke.Za blagdan svoje zaštitnice katedralni vjernici i hodoèasnicipripremali su se trodnevicom koju je predvodio o. Niko, aprije mise su moljene krunica i litanije. Tri veèeriorganiziran je i glazbeno-duhovni program na kojem sunastupili Ženski zbor Stope iz Blata na Korèuli, kantautorAntonio Tkalec te dr. Darko Kristoviæ, koji je održaokoncert na orguljama. Posljednjeg dana trodnevice ukatedrali je organizirano bdjenje za Dubrovaèku biskupiju, avodio ga je rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ.

Domovinske vijesti ika

18 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Nadbiskup Eteroviæ predvodio proslavu Velike Gospe uPuèišæimaGeneralni tajnik Sinode biskupa u Rimu predvodio središnjeeuharistijsko slavlje u župi sv. Jere u rodnim PuèišæimaPuèišæa, 15.8.2010. (IKA) – Na svetkovinu Velike Gospe, unedjelju 15. kolovoza, generalni tajnik Sinode biskupa uRimu nadbiskup Nikola Eteroviæ predvodio je središnjeeuharistijsko slavlje u župi sv. Jere u rodnim Puèišæima naBraèu. Uz nadbiskupa Eteroviæa koncelebrirao je domaæižupnik Tonèi Kusanoviæ. Pozdravljajuæi vjernièko mnoštvo, nadbiskup Eteroviæpodsjetio je kako je na Veliku Gospu prije 528 godinaosnovana puèiška župa, pa je sjeæanje na taj dogaðaj uzmarijansku svetkovinu ujedno i poziv na molitvu za župnuzajednicu.Govoreæi o svetkovini Uznesenja Marijina, nadbiskup jeustvrdio da ona ukazuje na ljepotu i dobrotu koju je Marijaposjedovala u povezanosti s Kristom. Božju ljepotu naposeban naèin osjeæamo preko sakramenata po kojima DuhSveti oèituje Božju dobrotu. Nju prepoznajemo osobito krozživote brojnih svetaca koji su svojim životima ukazivali i nasuprotnosti ljepoti i dobroti, osobito u vremenima u kojimasu živjeli. Navodeæi poklik Mariji „Sva si lijepa o Marijo, iljage istoène nema na tebi", nadbiskup je istaknuo da jeMarija ideal ljepote, ali da je i s ljepotom i dobrotom osjetilapatnju u vlastitomu životu. Svetkovina Uznesenja Marijinaizvor je višestruke nade, posebno nade da je i na zemlji jošuvijek moguæe ostvariti ideale ljepote i dobrote. Svi smopozvani na svetost, trebamo dopustiti da Krist u nama izvedevelebno djelo kako bi naš život bio što slièniji životusvetaca, a posebno Marijinu životu, istaknuo je nadbiskupEteroviæ, pozvavši vjernike da u vlastitu životu, uz pomoæDuha Svetoga, ostvaruju ljepotu i dobrotu prema Božjemuplanu.Nakon misnoga slavlja uslijedila je sveèana procesija skipom Majke Božje ulicama mjesta, u kojoj su Marijin kipnosili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnoga društva izPuèišæa. U tijeku sveèanoga ophoda mladi su posipali putlaticama cvijeæa, a župni zbor pod vodstvom s. DanijeleMihiæ predvodio je marijanske pjesme. Liturgijska proslavasvetkovine završila je prigodnom rijeèju župnika Kusanoviæai otpjevom nacionalne himne.

Biskup Bogoviæ na Rokovi u CvitoviæuCvitkoviæ, 16.8.2010. (IKA) - Blagdan sv. Roka,suzaštitnika župe Cvitoviæ sveèano je proslavljen u toj župiSlunjskoga dekanata u zajedništvu brojnih domaæih vjernikai hodoèasnika. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Nikolepredvodio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ ukoncelebraciji mjesnog župnika mr. Antonija Èuture,slunjskog župnika i dekana mons. Mile Peciæa te višesveæenika. U propovijedi biskup je istaknuo da vjernici slunjskoga krajahodoèaste Velikoj Gospi u Cetingrad, sv. Roku u Cvitkoviæte sv. Jeleni Križarici u Rakovicu. Povezavši poruke ta triblagdana, biskup je istaknuo da Bogorodica po svomeuznesenju postaje znak nade svakom kršæaninu, sv. Rokoukazuje na važnost ljubavi i služenja bližnjima na temeljuEvanðelja, a sv. Jelena u Kristovu križu spasenje.

.

Nadbiskup Eteroviæ blagoslovio obnovljenu crkvu Sv.RokaPuèišæa, 16.8.2010. (IKA) – Na blagdan sv. Roka, uponedjeljak 16. kolovoza, generalni tajnik Sinode biskupa uRimu nadbiskup Nikola Eteroviæ blagoslovio je obnovljenucrkvu Sv. Roka u Puèišæima na Braèu. DobrohotnošæuAntuna Mladinea podignuta je kapelica godine 1607. aproširena je i pretvorena u crkvu godine 1636. U nekolikonavrata crkva je ureðivana, obnovljen je križ i saniran krov.Temeljita obnova crkve poduzeta je ove godine kada suizmijenjeni kameni dijelovi u crkvi te je zaštiæena od vlage inanovo ožbukana.Predvodeæi misno slavlje pred obnovljenom sveèevomcrkvom, nadbiskup Eteroviæ ustvrdio je kako je obnovacrkve znak nade župi i mjestu, jer je pokazatelj sudjelovanjasvih u djelu oèuvanja crkvene i kulturne baštine Puèišæa.Osvrnuvši se ukratko na sveèev život i njegovu posebnubrigu za kužne bolesnike, nadbiskup je ustvrdio da je njegovprimjer i danas aktualan i poticajan. Bog i danas prepoznajesvako naše dobro djelo prema siromasima i bolesnima.Premda nas danas ne ugrožava kuga iz vremena sv. Roka, nanašemu zemaljskom putovanju prate nas brojne bolesti.Vjera u Boga daje nam snagu potrebnu u borbi protivbolesti, istaknuo je. Život kršæana na zemlji nadbiskup jeusporedio s hodoèasnièkim putovanjem, pozvavši okupljenevjernike da poput sv. Roka obiluju dobrim djelima premasiromasima i bolesnima. Neka nam svetac bude primjer dauvijek èinimo dobro. U našemu hodoèasnièkomu životuostanimo uvijek vjerni Bogu i djelima milosrða, poruèio jenadbiskup Eteroviæ.Na kraju misnoga slavlja župnik Tonèi Kusanoviæ s radošæuje poruèio da je obnova crkve potvrda i poruka kako sezajednièkim snagama mogu obnavljati mjesne crkve,zahvalivši svima na doprinosu, te ujedno najavivši noveprojekte u župi. Prema župnikovim rijeèima, u obnovi crkveprilog je dalo 130 župljana, kamen je darovala tvrtkaJadrankamen, a Klesarska škola sa svojim klesarima iuèenicima sudjelovala je u izradi trijumfalnoga luka. Radovena crkvi izvodio je graðevinski obrt na èelu s JoškomKovaèiæem, dok je sredstva za osvjetljenje crkve iprilaznoga puta osigurao Vinko Mladineo, direktor Fonda zazaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost. Zahvala je upuæenai Anti Bogdanoviæu i njegovoj klesarskoj tvrtki na darovanukamenu za obnovu oltara Srca Isusova u župnoj crkvi.Projekt crkvene obnove podržala je i opæina na èelu snaèelnikom Marinom Kaštelanom. Uime županaSplitsko–dalmatinske županije Ante Sanadera županovaizaslanica Danica Barièeviæ najavila je potporu Županije uprojektima obnove crkvenih i kulturnih objekata. Slavljeblagoslova obnovljene crkve pjevanjem je uzvelièao župnizbor pod vodstvom s. Danijele Mihiæ.

Sv. Roko u župi OšljeOšlje, 16.8.2010. (IKA) - Slavlje blagdana sv. Roka, 16.kolovoza, zaštitnika župe Ošlje u Dubrovaèkom primorju,zapoèelo je sveèanom procesijom kroz mjesto i vinograde, ukojoj su mladi u narodnim nošnjama uz barjake i zvonjavuzvona pratili ukrašeni kip sv. Roka. Nakon procesije sveèanumisu predvodio je don Ivo Šutalo, upravitelj svetišta i župnikiz Studenca – Hercegovina, uz pjesmu vjernièkoga puka.Mjesni župnik don Mato Puljiæ pozdravio je župljane i svesudionike feste sv. Roka, zahvalivši im na sudjelovanju uslavlju.

Domovinske vijestiika

1918. kolovoza 2010. broj 33/2010

Draškovec: 250. obljetnica zavjeta sv. RokuDraškovec, 16.8.2010. (IKA) - U Draškovcu u donjemMeðimurju ove je godine blagdan sv. Roka, zaštitnika župe,proslavljen izuzetno sveèano, buduæi da se navršila 250.obljetnica zavjeta sv. Roku iz 1760. godine. Po tom jezavjetu u Draškovcu sagraðena crkva sv. Roka buduæi da jetaj svetac Meðimurje oèuvao od uništenja od pošasti stoènekuge. Kroz stoljeæa gotovo sve meðimurske župe hodoèastilesu na Rokovo u Draškovec održavajuæi zavjet sve do II.svjetskog rata. Posljednjih godina na poticaj župnika MatijeVoniæa, koji je uveo sadržajno bogate programe proslaveRokova, obnovljeno je zavjetno hodoèašæe sv. Roku, èijoj sezaštiti utekla plemiæka vlast u Meðimurju prije 250 godina,kako bi se i današnji vjernici molili za zagovor tome svecu,kojeg se èasti kao zaštitnika teško bolesnih i nemoænih,lijeènièkog osoblja i mnogih drugih. Središnje misno slavlje na Rokovo u ponedjeljak 16.kolovoza u Draškovcu u koncelebraciji s desetak sveæenikapredvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ.Misno slavlje u perivoju sv. Roka okupilo je mnoštvožupljana i hodoèasnika iz raznih krajeva Meðimurja i šire, izPodravine, Slovenije i Maðarske. Misi je prethodila sveèanaprocesija s pokaznicom s moæima sv. Roka i sveèevimkipom kojeg su nosili èlanovi domaæe udruge Prijatelja sv.Roka, prve u Hrvatskoj, u posebnim odorama. Predvoditeljaslavlja i sve ostale okupljene vjernike i goste, meðu kojimasu bili i meðimurski župan Ivan Perhoè i gradonaèelnikPreloga Dragutin Glavina, pozdravio je župnik Voniæ, koji jepodsjetio kako se sv. Roku 27. svibnja 1760. g. zavjetovaogrof Mihael Althan IV. preko svog opunomoæenika izastupnika pl. Jurja Oszterhubera, upravitelja imanja uMeðimurju. Kako stoji u nedavno otkrivenoj izvornojpovelji, on se zavjetovao sv. Roku da æe u Draškovcusagraditi crkvu ako nestane kuge u Meðimurju. Sveti Rok jepomogao, kuge je nestalo i crkva je sagraðena, kazao ježupnik. Osobito je pozdravio sve putnike, lijeènike ibolnièko osoblje, veterinare, pekare, prijatelje životinja,poljoprivrednike, lovce, bolesnike i nastradale u nesreæama,kao i sve napuštene i zaboravljene. Posebno je pozdravioprijatelje u Montpellieru u Francuskoj, rodnome gradu sv.Roka, i Veneciji u Italiji, gdje poèivaju njegovi zemni ostaci,gradove s kojima je župa potpisala Povelje prijateljstva, kaoi sve gradove sv. Roka u Hrvatskoj kojih je više od 250.Nakon župnikova govora, uslijedili su pozdravi natalijanskom i francuskom jeziku.Zahvaljujuæi na dobrodošlici, biskup Pozaiæ prenio jepozdrave i molitve zagrebaèkog nadbiskupa i metropolitakardinala Josipa Bozaniæa. U propovijedi je biskupposvijestio tko su to sveci, kazavši kako su oni svjedociistine o Božjoj ljubavi. Tako je i Rok, roðen 1295. godine, udobi od 20 godina krenuo na hodoèašæe u Rim i putempomagao potrebitima te na taj naèin živio zdravu duhovnost,pobožnost prema Bogu i ljubav prema bližnjemu, nadahnutIsusom o kojem je èitao da je prošao zemljom èineæi dobro.Bio je strpljiv u vlastitoj bolesti, revan u molitvi i djelimaljubavi te je brzo stekao glas dobroga svetoga èovjeka. Bioje svjedok i posrednik Božje dobrote i ljubavi, rekao jebiskup poruèivši da su sveci živo evanðelje i trajan poziv dasvatko u svom životu Božju rijeè uèini životvornom iblagotvornom i svijet tako preobražava na bolje. Istaknuvšikako se nekad Roku zavjetovalo radi pošasti kuge, upitao jekoje su moderne kuge današnjeg vremena. Ne hara li danaskuga pohlepe i robovanja materijalnim i prolaznim datostimakoja se raða iznutra u èovjekovu srcu i prenosi na obiteljski,društveni, narodni i meðunarodni život, upitao se biskupdodavši kako svakodnevno slušamo o korupciji i recesiji. Tedvije kuge možemo nazvati globalizacijom, odnosno

grobalizacijom, poruèio je mons. Pozaiæ, kazavši kako jepohlepa za nepravednim, nezakonitim i nepotrebnimnadjaèala vapaj slobode duha, istine i pravednosti.Primjeæujemo kugu besramne pohlepe u onima koji bi trebalibiti narodni voðe i nositelji dobra i poštenja, uzor djeci imladima, te se pritom moramo zapitati odakle su ljudi na timpoložajima. Odgovor je jasan: Nažalost, iz naše sredine inaših obitelji. Mi smo ih doveli na te položaje. Nismo bezodgovornosti za tu kugu, upozorio je biskup Pozaiæ, dodavšikako možda nismo ni svjesni da je naše vrijeme teškozaraženo kugom laži, neistine i progona istine. Upitao sekoje javno podruèje nije zaraženo takvom kugom, ali ikugom psovke, praznovjerja, ogovaranja, laganja,klevetanja, podvaljivanja i optuživanja. Na kraju, upozorio jei na još jednu važnu kugu današnjice, a to je strah od novogživota koji vodi izumiranju obitelji i naroda. Primijetio jekako situacija u društvu ne ohrabruje obitelji da imaju višedjece, nego još više pojaèavaju njihov strah. Pozvao jeokupljene da se u takvoj situaciji okrenu svecima, koji suautentièni svjedoci dostojanstva èovjeka stvorena na slikuBožju i njegovih neotuðivih prava. Tako i sveti Rok pozivana novi put života, a to su nove kulture života, politike iekonomije, znanosti i umjetnosti, rada i odmora. On nam ježivi neugasivi svjetionik èasti i ponosa, smirene i sretnesavjesti, poruèio je biskup pozvavši da nasljeduju dobrogèovjeka i hodoèasnika, moænog zaštitnika i zagovornikasvetog Roka: "Neka nam on izmoli kulturu slobode, istine iživota."U èitanjima, molitvi vjernika i prinosu darova sudjelovali suPrijatelji sv. Roka i župni suradnici, a liturgijsko pjevanjeuzvelièali su domaæi župni zbor i zbor mladih "Modestia". Nakon mise i blagoslova životinja i kruha, hodoèasnici sumogli iskazati štovanje moæima sv. Roka koje je nedavnožupi Draškovec darovalo svetište sv. Roka iz Venecije gdjepoèivaju sveèevi zemaljski ostaci. Ujedno je kod crkve uDraškovcu otkriveno spomen-poprsje Jurja pl. Oszterhubera,"opunomoæenog upravitelja plemenite gospoštije èakoveèke"koji je potpisao zavjetnu povelju 1760. godine kojom seobvezao u ime grofa Mihaela Ivana od Althana, vlasnikacijele gospoštije, na svom posjedu zvanom Draškovec podiæizidanu kapelu u èast sv. Roku. Ravnatelj Muzeja Meðimurjamr. Vladimir Kalšan podsjetio je kako je prošle godine uzcrkvu u Draškovcu otkriveno i poprsje grofa Althana koji jedonio odluku o gradnji crkve sv. Roka. Njegovu odluku udjelo je proveo njegov suradnik Juraj Oszterhuber,meðimurski plemiæ, koji je 27. svibnja 1760. godine uLegradu izdao ispravu o utemeljenju crkve sv. Roka uDraškovcu koja se prvi put spominje u kanonskoj vizitaciji1774. godine kao nova kapela župe u Prelogu. Njezinaizgradnja dovršena je 1779. godine, a osnutkom župe uDraškovcu postala je i župnom crkvom 1790. godine.Spomen-poprsje otkrio je meðimurski župan, a njemu, kao idonatoru Ðuri Horvatu, uruèene su prigodne zahvalnice. Tijekom dana održan je i niz drugih vjerskih i svjetovnihsadržaja. Izmeðu ostalog, u suradnji s HFD "Zrinski" izÈakovca predstavljena je dopisnica s prigodnim poštanskimžigom uz 250. obljetnicu zavjeta, a u crkvi je izložen postavpoštanskih maraka s likom pape Ivana Pavla II., izlagaèaPetra Bankoviæa, èlana Filatelistièkog društva "Arena" izPule. Duhovna dogaðanja zakljuèena su naveèer festivalomduhovne glazbe "Sveti Rok". Za Rokovo vjernici su sepripremali trodnevnicom koju su vodili preloški sveæeniciToni Štefan i Tomislav Kos. U petak je održana veèerpuhaèkih orkestara i uèenika u perivoju sv. Roka, u subotususret KUD-ova iz Sigeta, Donjeg Miholjca i Preloga, a unedjelju pjesnièko-glazbena veèer s prigodnom izložbom.

Domovinske vijesti ika

20 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Rakotule: 50. obljetnica sveæeništva župnika AtilijaKrajcaraRakotule, 16.8.2010. (IKA) - Blagdan sv. Roka sveèano je16. kolovoza proslavljen u župi Rakotule, koja je slavilasvog nebeskog zaštitnika i 50. obljetnicu sveæeništvažupnika Atilija Krajcara. Misno slavlje predvodio jeslavljenik u zajedništvu sa sveæenicima iz župe Rakotule:preè. Petrom Pahoviæem, Ivanom Maciniæem, IvanomKramarom i preè. Ilijom Jakovljeviæem. Misno slavljezapoèelo je procesijom i prigodnom recitacijom djeceslavljeniku. U propovijedi je preè. Jakovljeviæ govorio osveæenièkom poslanju u Crkvi te napose istaknuo revno imarljivo služenje vlè. Krajcara."Bez sveæenika i njegoveprisutnosti nema euharistije, a bez euharistije nema Kristakoji se daje u svetoj euharistiji, upozorio je propovjednik.Govorio je i o zatvorskim danima vlè. Krajcara imontiranom procesu od strane komunistièkog režima. Svojezatvorske dane provodio je s još dvojicom istarskihsveæenika, Antom Žufiæem i Draganom Domšiæem. Vlè.Krajacar tri je godine odslužio u komunistièkim zatvorima,gdje je bio muèen i maltretiran zato što želi biti katolièkisveæenik i što je sanjao o slobodi hrvatskog naroda. Uzatvoru se tražilo da se odrekne Boga i Crkve, no on se nijedao pokolebati, ostao je uspravan i èvrst. Propovjednik jeistaknuo da su se ispunile dvije od tri velike želje vlè.Krajcara. Prva: da je postao sveæenik. Druga: da svoj zlatnijubilej slavi u lijepoj, dragoj i slobodno zemlji Hrvatskoj.Treæa, da kardinal Alojzije Stepinac i vlè. Miroslav Bulešiæbudu proglašeni blaženima, djelomièno je ispunjena. Preè.Jakovljeviæ zahvalio je vlè. Krajacaru što je do kraja ostaoustrajan u življenju domoljublja i rodoljublja te je ostaojednostavan i skroman sveæenik, po naravi veseo i uvijekpristupaèan svakom èovjeku. Bio je pokretaè mnogihduhovnih i kulturnih dogaðaja na razini župe. Na kraju mise uime sveæenika i redovnica vlè. Krajacaruèestitao je preè. Pahoviæ i uime župe Rakotule Vera Pahoviæ,uz prigodne darove. Slavljenik je na kraju zahvalio svima i poželio da nikad nezaboravimo voljeti svoju domovinu, narod i da Bogapoštujemo i ljubimo u svakom èovjeku. Slavlje se nastavilouz prigodno druženje ispred crkve.

100 godina spilje Gospe Lurdske u PrkovcimaPrkovci, 16.8.2010. (IKA/TU) – Proslava stote obljetnicespilje Gospe Lurdske u Prkovcima, filijali župe Retkovci,malom slavonskom mjestu sa 600-tinjak stanovnika,smještenom južno od opæinskog središta Ivankovo, završenaje misnim s1avljem 16. kolovoza, na dan kada je spiljablagoslvoljena, a prethodila su misna slavlja 12. i 13.kolovoza te misa uoènica svetkovine Velike Gospe koju jepredvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ.Razumom i vjerom moramo se zanimati za konkretne istinekršæanske vjere, koje se temelje na nadnaravnom ibožanskom uzroku, ali koji zahvaæa fizièku stvarnost, kaošto je ljudsko tijelo, rekao je nadbiskup i pojasnio kakoMarijin "Magnificat - Velièa" radosno i sažeto slavi cijelupovijest spasenja, a u Mariji se ta povijest ponovila odpoèetka do kraja, te ona nastupa kao revolucionarka kojanaviješta skidanje s prijestolja i uzdignuæe poniznih.Nadbiskup je podsjetio na ukazanja u Lurdu, u XIX.stoljeæu, koja možemo smatrati povijesnim komentaromMarijine pohvalne pjesme. "Ista evanðeoska logika obistinilase na Bernardici. To krhko stvorenje što su ga moæniciprezreli nalazi potvrdu u nepreglednom mnoštvuhodoèasnika koje moli, bolesnih na tijelu i duši, koje sliènoGospi slavi Gospodina rijeèima: 'Velika nam djela uèini

svesilni'", rekao je nadbiskup.Iz otajstva ove svetkovine dostojanstvu ljudske naravi,ljudskoga života i svega stvorenoga, a danas se na sva ustagovori o ljudskom dostojanstvu i ljudskim pravima, a u istovrijeme strahovito se prezire ljudska osoba, ljudski život iljudsko tijelo, upozorio je nadbiskup i zakljuèio da MarijinoUznesenje tijelom i dušom, podsjeæa da naše tijelo, pozvanona istu slavu u kojoj je Marija, zaslužuje veæe poštovanje. "Kad slaveæi Boga ona klièe: 'Silne zbaci s prijestolja, auzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpustiprazne', Marija opisuje društvena stanja zbog kojih milijuniljudi postaju prognanici, izrabljivani, ugnjetavani,nezaposleni, gladni, prevareni, nezaštiæeni", rekao jenadbiskup Srakiæ i sve potaknuo na molitvu Mariji zapoštovanje prema ljudskoj osobi i ljudskom tijelu; mir unarodima i srcima; mudrost vremenu koje srlja u teška inerazborita zastranjenja; zdrave oèi da uspijemo uoèitiljepotu, svetost i spasiteljsku snagu Crkve; te da svi ljudi,osloboðeni zabluda, priznaju i klanjaju se Isusu iz Nazaretakao jedinom Spasitelju, koji nas može spasiti od besmislica iegoizma.Prije euharistijskoga slavlja hodoèasnici Gospi Lurdskojsudjelovali su u pobožnosti krunice koju je predvodila župnamolitvena skupina, a uslijedio je kulturno-umjetnièkiprogram "Pjesmom i zvukom tamburice Gospi u èast". KipGospe Lurdske u Prkovce je donijela baka Kata Filakovacgodine 1908., s hodoèašæa u Lourd. Dozvola za gradnjuspilje ishoðena je 16. kolovoza 1909. od biskupa AnðelkaVoršaka. Radovi su poèeli u proljeæe 1910., a veæ 14.kolovoza te godine privedeni su kraju, pa je spilju 16.kolovoza 1910. blagoslovio vlè. Ivan Beèiæ, župnik izIvankova, a trenutno se za ovo malo svetište brine sadašnjižupnik u Retkovcima Marinko Markiæ.

Rokovo u ViroviticiVirovitica, 16.8.2010. (IKA) - Župa i franjevaèki samostansv. Roka u Virovitici proslavili su 16. kolovoza svoganebeskog zaštitnika a cijela Virovitica Dan grada. Središnjeeuharistijsko slavlje predvodio je u crkvi Sv. Roka požeškibiskup Antun Škvorèeviæ. S njime je koncelebriralodvadesetak sveæenika predvoðenih virovitièkim dekanomSlavkom Patrlom te župnikom i gvardijanom fra RobertomPerišiæem, koji je na poèetku sve pozdravio. Na misi jesudjelovao i višestruki jubilarac fra Bonaventura Duda, teuglednici iz politièkog života. Biskup Škvorèeviæ u uvodu uslavlje kazao je da smo se okupili u virovitièkoj crkvi Sv.Roka zahvaliti njezinom zaštitniku što je tijekom dugihstoljeæa približavao Virovitièanima Isusa Krista i njegovospasenjsko djelo te mu povjeriti da moli za dobro pojedinacai Grada, za njegovu duhovnu izgradnju i rast.U homiliji biskup je istaknuo kako trenutaèno u Hrvatskoj iVirovitici ljudi imaju velika oèekivanja s obzirom na bolji idostojniji život i da s poštovanjem treba zahvaliti svima kojise oko toga trude na razini javnog života. Dodao je daoèekivanja, probuðena u našim srcima nadilaze ljudskemoguænosti te da u njima treba proèitati Božji poziv da seukljuèimo u djelo koje je on izveo u Isusu Kristu za naševjeèno dobro. Pozvao je da taj govor Božji u srcu povežemos govorom Božjim u naviještenim svetim èitanjima. Istaknuoje da je znaèajan dogaðaj u Virovitici što su se u župnojcrkvi okupili brojni njezini graðani, meðu njima igradonaèelnik da bi slušali Božju rijeè te je to nazvaovelikim virovitièkim zajedništvom osluškivanja Boga.Podsjetio je na sv. Pavla koji pušuæi Korinæanimaobznanjuje da nema meðu njima mnogo mudrih i moænih potijelu, ali da se u njima ostvaruje Isusovo djelo kao njihova

Domovinske vijestiika

2118. kolovoza 2010. broj 33/2010

snaga i Božja pobjeda nad svim što je krhko, lomno ismrtno. Jer, rekao je biskup, sudbinu pojedinaca i cijelestvorene stvarnosti zajamèio je Bog u djelu Isusove ljubavina križu i u njegovoj uskrsnoj pobjedi te je nastavio kakoCrkva na najbolji naèin služi èovjeku kad mu omoguæuje dabude dionik toga djela. Nadovezao se na Isusovu rijeè uevanðelju i kazao kako èovjek, osposobljen Božjom snagom,nije pozvan u ovom svijetu tek nešto misliti i govoriti, negodjelovati. Napori oko napretka i blagostanja na materijalnompodruèju su važni, istaknuo je biskup i upozorio da Isus tvrdikako æe dospjeti u puninu života oni koji stave drugogaèovjeka, bližnjega u središte svoje pozornosti te njemunastoje èiniti dobro. Tako se mijenja svijet, dodao je biskup,ostvaruje blagoslovljena sadašnjost i zapoèinje vjeènost.Podsjetio je vjernike da je to bio naèin na koji je sv. Rokstajao pred životom, opredijelio se za Isusa Krista, u njempronašao snagu po kojoj je bio sav za druge, poslužiodostojanstvu najmanjih i prezrenih ljudi te sam stigao ksmislu svoga postojanja. Biskup je poželio da sv. Rokpomogne kako bi u Virovitici i u Hrvatskoj bilo što višetakvih Isusovih uèenika koji mijenjaju svijet i u tom duhuèestitao svetkovinu zaštitnika župe i Dan grada.Nakon euharistijskog slavlja krenula je središtem gradaVirovitice zavjetna procesija u kojoj su meðu ostalima bili ipripadnici vjernièkih i graðanskih udruga. Sveèanost jezavršila blagoslovom u crkvi.

Sv. Rok proslavljen u OgulinuOgulin, 16.8.2010. (IKA) - Sv. Rok, kome je posveæenacrkva na ulazu u Ogulin i koja ove godine slavi 170.obljetnicu gradnje i posvete, jedan je od zaštitnika gradaOgulina. Proslava sv. Roka poèinje procesijom sa slikom sv.Roka od kipa Majke Božje u Lomostu pa do crkve Sv. Roka.Ove godine misno slavlje predvodio je katedralni župnik uKrku vlè. Robert Zuboviæ a koncelebrirali su sveæeniciOgulinskoga dekanata na èelu s dekanom i župnikom župesv. Križa mr. Tomislavom Rogiæem.Uz domaæe Dobrotvorno podupirajuæe društvo Sv. Rok sazastavama, u procesiji su sudjelovali DPD Sv. Josip izPrapuæa-Zagrada i Sv. Antun iz Žegar-Podvrha, ogulinskikrižari, HKZ MI kao i predstavnici Hrvatske vojske izvojarne Sv. Petar. Glazbu je animirao veliki župni zbor podvodstvom s. Pankracije i uz orguljsku pratnju prof. SlavkaBarèiæa. Na misi su se okupili i uglednici iz politièkogaživota grada.Vlè. Zuboviæ istaknuo je u propovijedi da je razlogomiljenosti sv. Roka u narodu njegova privrženost IsusuKristu i njegov život u kome je pokazivao bezgraniènuljubav za bližnjega. Danas bi suvremeni Roko pomogaonarodu Pakistana gdje se nakon poplava opet javlja kolera.Svatko od nas može biti sv. Rok i rasti u svetosti uz uvjet daostanemo trajno povezani s Isusom Kristom jer samonakalemljeni na njega možemo crpiti životnu snagu, rekao jevlè. Zuboviæ i podsjetio da je ogulinski vjernièki puk prije170 godina sagradio crkvu u èast sv. Roku.Na kraju mise donedavnom župnom vikaru MarinkuMilièeviæu uruèena je umjetnièka slika u znak zahvale zadoprinos duhovnom životu Ogulina a upuæen je i pozdravnovom župnom vikaru Stanku Smiljaniæu. Domjenak za uzvanike na kraju je organiziralo DPD Sv. Rokna èelu sa Željkom Stipetiæem u svojim prostorijama a tomprilikom su darivali župu s tisuæu kuna.

.

Medov Dolac: Završena proslava 250. obljetnice gradnjecrkveMedov Dolac, 16.8.2010. (IKA) - Proslavom blagdanasvoga zaštitnika sv. Roka, vjernièki puk župe sv. Roka uMedovu Dolcu i župnik don Mladen Vukasoviæ, sveèano su16. kolovoza završili službenu proslavu 250. obljetniceizgradnje i posvete svoje župne crkve Sv. Roka. Župa je zatu sveèanost priredila cijeli mjesec vjerskih i kulturnihdogaðanja. Proslava je zapoèela 10. srpnja "Raosovimdanima", u sklopu kojih je nakon mise zadušnice koju je zapokojnoga Ivana Raosa predvodio dr. don Josip Èoriæ, teposlije okrugloga stola o književnikovu životu i djelu, predknjiževnikovom rodnom kuæom ovogodišnja nagrada "Raos2010" uruèena Stanislavu Pejkoviæu za monodramu "Bilojednom u Zagori". Znanstveni skup o povijesti župe i naselja održan je 31.srpnja. Izlagaèi su bili dr. don Slavko Kovaèiæ, prof.povijesti Ljubomir Gudelj i arheolog Ivan Aldak. U nedjelju8. kolovoza na starom mjesnom groblju u Medovu Dolcu, uprigodi obljetnice sveèanu misu uz mnoštvo vjernikapredvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ ukoncelebraciji župnika don Mladena Vukasoviæa i višesveæenika. Ovaj kraj, koji je iznjedrio pjesnike, književnikeali i radišne i vrijedne ljude, èuvao je svoju vjeru i ponosiose njom. Neka tako bude i za tristotu obljetnicu i neka budeviše Medovljana nego danas, poruèio je nadbiskup. Nakonmise blagoslovio je spomen-ploèu na staroj crkvi i spomenikna sveæenièkoj grobnici, a kraj župne crkve bronèani reljefIsusa i apostola, rad kipara Kažimira Hraste.

Nadbiskup Eteroviæ blagoslovio toplinsko postrojenje uPuèišæimaPuèišæa, 16.8.2010. (IKA) – Generalni tajnik Sinodebiskupa u Rimu nadbiskup Nikola Eteroviæ blagoslovio je16. kolovoza toplinsko postrojenje u prostorijama Klesarskeškole u Puèišæima na Braèu. Toplinska stanica otvorena je unazoènosti v.d. ministra Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku uèinkovitost Vinka Mladinea, izaslanice županaSplitsko–dalmatinske županije Ante Sanadera županijskevijeænice Danice Barièeviæ, naèelnika tamošnje opæineMarina Kaštelana, djelatnika Škole na èelu s ravnateljemTonèijem Vlahoviæem i mjesnoga župnika TonèijaKusanoviæa. Prigodnu rijeè uputili su ravnatelj školeVlahoviæ i v.d. ministra Fonda Mladineo koji je tomprilikom napomenuo da æe Ministarstvo i dalje podržati svesliène projekte u Puèišæima i na otoku.

Domovinske vijesti ika

22 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Crkva u Hrvata

Mladi s biskupom Hraniæem u TaizeuTaize, 9.8.2010. (IKA/TU) – Hodoèasnici, njih 109, koji suu organizaciji Ureda za mlade Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije od 30. srpnja do 8. kolovoza zajedno spomoænim ðakovaèko-osjeèkim biskupom ÐuromHraniæem, vlè. Krešimirom Jukiæem, o. TomislavomŠpirancem i fra Josipom Vrdoljakom, boravili u Taizeu izajedno s mladima iz raznih dijelova Europe sudjelovali utjednom duhovnom programu, vratili su se 9. kolovoza usvoja mjesta puni dojmova. Po dolasku u Zajednicu doèekao ih je privremeni smještaj ušatorima, a nakon prijema, na kojemu im je dobrodošlicuiskazalo nekoliko mladih Hrvata koji dulje borave i pomažuu Taizeu te brat Urlich, zadužen za mlade iz Hrvatske, naradost svih šatori su zamijenjeni barakama, pa su Slavoncinoæili u krevetima.Sudionici su podijeljeni u 3 dobne skupine i mogli su biratižele li sudjelovati u biblijskim ili radnim skupinama. Tjedniprogram bio je sastavljen od misnog slavlja, zajednièkejutarnje molitve i biblijskih uvoda tematiziranih ulomcima izIvanova evanðelja. Nakon zajednièkog rada na evanðeoskomtekstu s bratom iz Zajednice mladi su se povlaèili u tišinu irazmišljali, osluškivali što im to Bog poruèuje kroz svojurijeè. Uslijedila je podnevna molitva, a pomagalo se i okopranja suða i pospremanja. Poslijepodne bilo je ispunjenonastavkom rada s Biblijom i tematiziranim radionicama dokje veèernji program èinila molitva, pjesma, bdjenje i prilikaza ispovijed. Svake veèeri nakon molitve mladi su se moglidružiti na "Oyaku" – sastajalištu za razgovor, pjesmu i ples. Mons. Hraniæa dojmilo se kako braæa na temelju biblijskihtekstova uspijevaju mlade uvesti u iskustvo molitvenogaživota, vjernièkoga kršæanskog promišljanja o svom odnosus Bogom i prema drugima. Posebno iznenaðuje koliko jeZajednica dobro organizirana, rekao je biskup i poruèioroditeljima i sveæenicima da kada šalju mlade u Taize, šaljuih na sigurno mjesto gdje æe se osnažiti njihova vjera i ljubavprema Katolièkoj Crkvi. Ostao je zadivljen pobožnošæubrojne mladosti, pa opisuje kako je veliki broj ostajao uadoraciji cijele noæi što je rezultiralo dubokim i iskrenimispovijedima. Pohvalio je mlade Hrvate za plodnosudjelovanje u radionicama i istaknuo kako su, zbogizvrsnog znanja engleskog jezika, brojni bili angažirani kaoanimatori skupina, a otkrio je i kako braæa vole kada Hrvatiborave u Taizeu jer su poticaj i ohrabrenje mladima izsekulariziranih zemalja svijeta. Na povratku su mladi posjetili opatiju Cluny i upoznali se snjezinom poviješæu, razgledali Lyon i katedralu IvanaKrstitelja, a u bazilici Notre Dame De Fourviere zapjevali"Zdravo Djevo Kraljice Hrvata" i time na kraju putovanjaizazvali oduševljenje i pohvale francuskih vjernika.

Tradicionalno hodoèašæe Mariji Kraljici Hrvata uWollongongTo se slavlje zajedno s godišnjim hodoèašæem hrvatskihvjernika iz Sydneya, Canberre i Newcastlea tradicionalnoodržava u subotu uoèi svetkovine Velike GospeWollongong, 14.8.2010. (IKA) – Hrvatski katolièki centarMarija Kraljica Hrvata u Wollongongu u Australiji svojunebesku zaštitnicu proslavio je u subotu 14. kolovoza. To seslavlje zajedno s godišnjim hodoèašæem hrvatskih vjernikaiz Sydneya, Canberre i Newcastlea tradicionalno održava usubotu uoèi svetkovine Velike Gospe. Na ovogodišnjem

hodoèašæu okupilo se oko osam stotina Hrvata.Slavlje je zapoèelo procesijom u kojoj su mladi u hrvatskimnarodnim nošnjama nosili Gospin kip. U procesiji i namisnom slavlju sudjelovali su i èlanovi dviju bratovštinapodrijetlom s Korèule "Svih Svetih" i "Svete Vincence", kaoi župni zbor i ministranti slavljenièkog HKC-a. Rijeèdobrodošlice uputio je domaæin fra Andrej Matoc, èlanFranjevaèke provincije Bosne Srebrene.Sveèano misno slavlje predvodio je dušobrižnik Hrvatskogkatolièkog centra sv. Nikole Taveliæa iz Melbourna (CliftonHill) vlè. Mato Križanac u koncelebraciji s hrvatskimsveæenicima iz Novog Južnog Walesa i Australskogadržavnog teritorija.Po završetku mise hodoèasnici su se okupili okoblagdanskog stola. Hrvate od samog dolaska u Wollongong odmah poslije II.svjetskog rata, redovito obilaze hrvatski sveæenici izSydneya, èlanovi Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda. Hrvatska zajednica u Wollongongu poèetkomgodine 1972. dobila je svojeg sveæenika fra Stipu Šešelju.On po dolasku osniva hrvatski katolièki centar "MarijaKraljica Hrvata", te poèinje skupljati novac za gradnju centraili kupovanje kakve zgrade za centar. Najprije kupuje drvenukuæu, a potom i drvenu crkvicu u kojoj su se hrvatskivjernici okupljali do godine 1982. kada je zapoèeta gradnjadanašnjeg Centra u kojem se nalazi crkva, dvorana i stan zasveæenika. Sve je to sagraðeno za nepunih godinu danazahvaljujuæi nesebiènom radu i doprinosu samih Hrvata.Crkvu su 29. listopada 1983. godine posvetili ðakovaèkibiskup Æiril Kos i biskup Wollongonga E. W. Murry. To jeprva od Hrvata za Hrvate sagraðena crkva u Australiji. Hrvatski katolièki Centar Hrvatima služi za religiozna,kulturna, društvena, sportska i zabavna druženja. U Centruse održava i škola hrvatskog jezika i vjeronauk za djecu, aotvoren je i za ljude dobre volje iz drugih narodnosti i drugihreligija. Današnji dušobrižnici u HKC "Marija Kraljica Hrvata" suèlanovi Franjevaèke provincije Bosne Srebrene.

Biskup Gašparoviæ predvodio slavlje u ZemunuZemun, 15.8.2010. (IKA) - Uznesenje Blažene DjeviceMarije, Veliku Gospu, župljani Zemuna proslavili su 15.kolovoza sveèanim euharistijskim slavljem koje je predvodiosrijemski biskup Ðuro Gašparoviæ u koncelebraciji sdomaæim župnikom mons. Jozom Dusparom i višesveæenika. U propovijedi je biskup istaknuo kako bi se svakivjernik trebao zapitati koliko je zapravo otvoren èuti Božjiglas i poziv da mu vjeruje. Ima li boljeg primjera kako trebasvoj život staviti u ruke Svevišnjega, od reèenice koju jeizgovorila naša zajednièka nebeska Majka Marija: "Evoslužbenice tvoje, neka mi bude po rijeèi tvojoj". Pozvao jevjernike da se upitaju slijede li njen primjer i koraèaju putemkoji nam je Bog odredio ili preispituju sve ono što kaoljudska biæa ne možemo razumjeti? Dolaze li na misu jer tood srca žele, jer time odgovaraju na Marijin poziv dazajedno s njom slave njenoga sina ili to shvaæaju samo kaoobvezu. Slavlje svetkovine uvelièao je zbor Svete Cecilije.Osobiti dojam ostavila je izlazna pjesma "ZemunskojGospi". Nakon mise vjernici su nastavili druženje u dvorištucrkve. Veèernje misno slavlje predvodio je mons. Duspara.

Crkva u Hrvataika

2318. kolovoza 2010. broj 33/2010

Svetkovina Velike Gospe u KoraæuKoraæe, 15.8.2010. (IKA) - Svetkovina Velike Gospeproslavljena je u nedjelju 15. kolovoza u župi UznesenjaBDM u Koraæu, malom mjestu u Bosanskoj Posavini. Uzdesetak sveæenika meðu kojima su bili domaæi župnik fraIvan Mariæ te derventski dekan Franjo Tomiæ, blagdanskoslavlje predvodio je plehanski gvardijan Mirko Filipoviæ, ana orguljama je svirao vjerouèitelj Robert Èabraja. Kakonova crkva koja je graðena po istom projektu stare u raturazrušene crkve poprima svoj konaèni izgled, sveèana misaslavljena je prvi puta u crkvi, a njezin su poèetak prvi putanajavila i crkvena zvona. Posebnost slavlja bila je i prvaprièest Antoane Zeba i Josipa Lipovca, dvoje mladihžupljana koji s roditeljima veæ duže godina žive u Koraæu.Svoju radost toga dogaðaja iskazao je župnik Mariæ,istaknuvši kako je to prva poslijeratna prva prièest, koja je iveliki znak da je povratak moguæ.

Proslava Velike Gospe u HamiltonuHamilton,15.8.2010. (IKA) - Velika Gospa u Hrvatskoj župisv. Križa u Hamiltonu sveèano je proslavljena 15. kolovoza.Ovogodišnji mladomisnik Varaždinske biskupije DavorŠumandl, koji je ovog ljeta gost hrvatske župe u Hamiltonu,prije podne je predvodio blagdansku misu u Hrvatskoj župisv. Antuna u Wellandu, na poziv tamošnjeg župnikafranjevca konventualca fra Alojzija Mikiæa. Potom je vlè.Šumandl predvodio misno slavlje za vjernike hamiltonskežupne zajednice u hamiltonskom župnom parku u Smithvillunedaleko Niagare. Proslava je poèela procesijom s kipomMajke Božje do obnovljenog vanjskog oltara. Kip su nosiledjevojke èlanice Hrvatske kulturno-umjetnièke udruge"Draganiæi" iz Hamiltona. Vlè. Šumandl u propovijedi jepribližio Marijin lik poželjan za nasljedovanje premakonaènom cilju svake ljudske egzistencije. Na misi je sviraožupni odrasli tamburaški sastav "Zlatni pajdaši" podvodstvom glazbenika Michaela Šavora, a misu je pripremilapastoralna suradnica Ana Juraj. Poslije mise nastavljen jetradicionalni župni piknik na kojem je bilo i gostiju izsusjednih hrvatskih župa. Popodne je vlè. Šumandl uzpomoæ projekcije fotografija u velikom paviljonu prikazaoprigodni program o sveæenièkom pozivu te nazoènima najednostavan, slikovit i razumljiv naèin ocrtao buðenje,otkrivanje i rast sveæenièkog poziva do potpunog odaziva ireðenja. Posebno je istaknuo ulogu župne zajednice koja, uzroditelje, svoga izabranika podupire molitvom i prati donjegova predanja mjesnoj Crkvi. Bila je to i prilika za pitanjana koja je mladomisnik odgovarao na temelju svoje jošsvježe priprave za sveæeništvo.Cjelodnevni program proslave završio je križnim putem kojije po postajama na otvorenom prostoru predvodiomladomisnik uz pomoæ nekoliko èitaèa iz župnog tima.Cjelokupnu proslavu pripremili su èlanovi udruge"Draganiæi" koji se na taj naèin jednom godišnje odužuju zakorištenje župnih prostorija za svoje vježbe i sastanke, a radu parku - uz èlanove župnog Odbora - koordinirao jeravnatelj parka Vlado Mutnjakoviæ.Vlè. Šumandl je proslavom Velike Gospe završio svoj 5-tjedni boravak u Hamiltonu i vraæa se u Varaždinskubiskupiju. Njegovim se boravkom nastavilo ostvarenjedogovora hamiltonskog i varaždinskog biskupa, mons. A.Tonnosa i mons. J. Mrzljaka, da svake godine jedanmladomisnik poslije reðenja preko ljeta boravi u Hrvatskojžupi u Hamiltonu da se tako lakše izmeðu njih izabereodgovarajuæi sveæenik za službu u toj hrvatskoj zajednici.

Rokovo u ZemunuZemun, 16.8.2010. (IKA) - U crkvi Sv. Roka u Gradskomparku u Zemunu sveèanom misom 16. kolovoza proslavljenje njen naslovnik. Euharistijsko slavlje predvodio je AlojzLetonja, župnik crkve Sv. Æirila i Metoda u Beogradu, akoncelebrirali su njegov subrat Pater Rok Gajsek, BerislavPetroviæ, sveæenik iz Novog Slankamena, i mons. JozoDuspara, zemunski župnik. Nakon kratkoga prikaza života sv. Roka, Letonja je upropovijedi potaknuo vjernike na razmišljanje o tome kolikoje èovjek upuæen na drugoga èovjeka, svoga bližnjega,istaknuvši da se njegova velièina i ogleda u tome koliko jespreman odgovoriti na poziv da pritekne u pomoæbolesnicima i ljudima u potrebi. Na kraju sveèane mise, vlè.Petroviæ ukazao je vjernicima na veliki znaèaj njihovemolitve za sveæenike. Župnik Duspara obavijestio ježupljane da postoje planovi za obnavljanje crkve Sv. Roka,koju održavaju sestre milosrdnice.

Subotica proslavila sv. RokaU istoimenoj župi toga se dana slavi i Dan trudnica, avjernici se drže zavjetnog nemrsaSubotica, 16.8.2010. (IKA) - Subotièka župa sv. Rokaproslavila je 16. kolovoza svoga nebeskog zaštitnika. Slavljeje zapoèelo jutarnjom misom na maðarskom jeziku koju jepredvodio župnik mons. Andrija Anišiæ a propovijed jeodržao ðakon Ferenc Sotanyi. Pjevanje je predvodio BalazsLener, uz pratnju gitare. Poslije mise zapoèelo jeeuharistijsko klanjanje koje se veæ niz godina prikazuje kaozadovoljština za grijehe pobaèaja i kao molitveni vapaj zaspas neroðeni. Popodne je zapoèelo zajednièko klanjanje podgeslom "Hvalospjev životu" koje je predvodio župnik uzpjevanje nedavno osnovanog VIS-a "Ritam vjere". Sveèanumisu proštenja predvodio je Istvan Palatinus, župniksubotièke župe sv. Jurja zajedno s desetak sveæenika. On je upropovijedi podsjetio na životni put svetoga Roka, istaknuvšiosobito njegovu ljubav prema bolesnima i siromašnima. Utom kontekstu govorio je o potrebi poštivanja i zaštitedostojanstva svakog ljudskog života od njegovog zaèeæa doprirodne smrti. Buduæi da se u toj župi blagdan sv. Rokaslavi i kao Dan trudnica, on se posebno obratio trudnicamanazvavši ih "najljepšim ženama na svijetu" i "blaženicama",jer je velika milost nositi novi život pod svojim srcem, kojije plod ljubavi muža i žene i ujedno Božji dar. Na misi suzazive molitve vjernika predvodile trudnice i njihoveobitelji, a pjevao je župni zbor pod ravnanjem s. M. JasneCrnkoviæ. Župnik je trudnicama, kojih je toga dana biloosamnaest, podijelio poseban blagoslov kako to predviðaObrednik "Blagoslovi".Na kraju mise naèelnik Pastoralnog vijeæa župe Lazar Cvijinu ime župne zajednice oprostio se od s.M. Mojmire, s.M.Jasne i s. M. Svetislave koje su premještene na novedužnosti. Zahvalio im je na svemu što su uèinile za dobrobitte župe. Rijeè zahvale uputio im je i župnik, koji je ujedno s.M. Bogdani i s. M. Suzani poželio blagoslovljen dolazak uSuboticu i plodan rad u samostanskoj i župnoj zajednici.Poslije euharistijskog slavlja, slijedilo je slavlje u župnomdvorištu uz tamburaški sastav "Biseri". U bratskomzajedništvu svi sudionici proštenja poèašæeni su kuhanimkukuruzima, palaèinkama i lubenicama, buduæi da vjernicigrada Subotice i okolice na blagdan sv. Roka drže nemrs.Naime, prije 272 godine, kada je Suboticu zahvatila kuga,vjernici su uèinili zavjet Bogu da ih po zagovoru sv. Rokaoslobodi te bolesti te su obeæali kroz stotinu godina držatipost i nemrs. Mnogi vjernici, premda je zavjet veæ davnoprošao, još uvijek toga dana poste.

Crkva u Hrvata ika

24 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Inozemne vijesti

Generalni ministar uputio pismo klarisamaRim, 11.8.2010. (IKA) – Generalni ministar Reda Manjebraæe fra Jose Rodriguez Carballo i ove je godine u prigodisvetkovine sv. Klare uputio pismo klarisama. U pismu kojeje naslovio "Gledaj pozorno, meditiraj, motri, preobrazi se uljubljenoga i svjedoèi Ga" (Usp. 4pAg 19.22.28) nudinekoliko putova razmišljanja o kontemplaciji, o samoæi i ošutnji. Razmišljanja su na tragu programa priprave slavlja800. obljetnice utemeljenja Reda svete Klare, koje æeslužbeno zapoèeti na Cvjetnicu 2011., i završiti svetkovinomsv. Klare 2012. Tema za ovu godinu je kontemplativnadimenzija toga oblika života, imajuæi u vidu, kao povlaštenasredstva da se ojaèa ta dimenzija, osluškivanje, šutnju iobraæenje života.Kontemplacija je bitno život sjedinjenja s Bogom što premaFranjinim rijeèima znaèi "imati srce okrenuto Gospodinu" iprema Klarinim rijeèima, staviti dušu, srce i um u Ogledalo,u Krista, sve dok se posve na preobrazi na sliku njegovabožanstva, piše general, te podsjeæa kako kontemplacija takoshvaæena, nema ništa zajednièko s mlakim, uhodanim,lijenim životom. Kontemplacija znaèi iskljuèivo izabratiGospodina, predati mu život, moæi reæi s Pavlom "ne živimviše ja, nego živi u meni Krist". Kontemplacija jeegzistencija življena za Gospodina i, zbog Njega, utrošenatakoðer u korist drugih. Ne bi ni moglo biti drugaèije akoimamo na umu da je kontemplacija, kako tvrdi Klara,oponašanje i nasljedovanje Zaruènika. U pismu Carballopodsjeæa kako su izvori franjevaèke kontemplacije RijeèBožja i liturgija, a potom upuæuje na Klarinu "metodu"kontemplacije. Rijeè je o vrlo jednostavnoj metodi kojaizvire iz vlastitoga iskustva. Ta se metoda može sažeti u triglagola koja se pojavljuju u Klarinu drugom pismu sv. JanjiPraškoj gledati (promatrati), meditirati, kontemplirati. Klarinmeditativni hod ukorijenjen je u utjelovljenje Rijeèi, sažet uotajstvu, u javnom životu i u križu. To je ogledalo u kojemse odražava siromaštvo, poniznost i ljubav Sina Božjega.Kontemplirati svaki dan to ogledalo znaèi koraèati timputem, bez kolebanja. Neka nam Gospodin dadne èisto srceda ga možemo gledati, meditirati i kontemplirati, da ga,preobražavajuæi se u Njega, mognemo svjedoèitimuškarcima i ženama našega vremena, zakljuèio je Carballopismo klarisama.

Bavarska: Gutenbergova Biblija na "pametnimtelefonima"München, 11.8.2010. (IKA) - Bavarska nacionalnaknjižnica prva u svijetu ponudila je dio svoga knjižnogablaga u digitaliziranom obliku, kao aplikacije za iPadiPhone. Datoteke se mogu besplatno preuzeti pod naslovom"Famous books - Treasures of the Bavarian State Libary". Uponuðenoj zbirci nalaze se 52 rukopisa i tiskanih izdanja,meðu njima Gutenbergova Biblija, "Parzival" Wolframa vonEschenbacha, "Pjesma o Nibelunzima" i bamberškiEvanðelistar. Svi se oni mogu u cijelosti prelistavati nazaslonu. Bavarska nacionalna knjižnica i Udruga knjižnica uBavarskoj u proljeæe su zapoèeli i s informatièkimponudama kao mobilnim aplikacijama. Tako je"smartphonima" postao dostupan katalog "OPACplus" s oko10 milijuna naslova, koji je u lipnju slijedio cjelokupnibavarski katalog s više od 18 milijuna naslova i 41 milijunaèlanaka iz više od 150 bavarskih knjižnica.

Poruke vjerskih poglavara bratu AloisuTaize, 11.8.2010. (IKA) - U povodu 70. obljetnice osnutkaZajednice iz Taizea i pet godina od smrti brata Rogera,njegov nasljednik brat Alois primio je poruke iz cijelogasvijeta. Spomenuvši se brata Rogera, papa Benedikt XVI.istaknuo je: "Premda je ušao u vjeènu radost, on nam jošuvijek govori. Neka nas njegovo svjedoèanstvo ekumenizmasvetosti nadahne na našem putu prema jedinstvu i neka vašaZajednica nastavi živjeti i zraèiti njegovu karizmu, osobitoprema mladima!""S njim i braæom koja su dijelila njegovu viziju, Taize jepostao pravo središte, žarište i mjesto okupljanja. Mjestoprodubljivanja molitve, slušanja i poniznosti. Mjestopoštovanja tradicije drugih. Prepoznavanje drugih, njihovalica, a time i njihova biæa, kao preduvjet za ljubav premaliku Onoga koji nas je volio 'bez granica'", istaknuo jepoèasni poglavar svjetskoga pravoslavlja carigradskipatrijarh Bartolomej I. Poglavar ruskoga pravoslavljamoskovski patrijarh Kiril I. napisao je: "Susrevši se s bratomRogerom u više prilika, svaki sam put primijetio koliko jepoznavao i razumio tradiciju rane Crkve, i kako su RijeèGospodnja i zapisi crkvenih otaca bili temelj njegovaosobnog duhovnog iskustva. Kombinacija vjernosti uèenjimaSvetih Otaca s kreativnim prilagoðavanjem današnjimpotrebama, u misionarskoj službi meðu mladima,karakterizirala je put brata Rogera i zajednice koju jeosnovao". Canterburyjski nadbiskup Rowan Williams, meðuostalim je poruèio: "Zato nastavljamo slaviti brata Rogerakao jednoga od onih koji nam daju vjeru u uskrsnuæe ipozivaju nas da živimo po uskrsnuæu. U svjetlu njegovasvjedoèanstva, imamo slobodu uvidjeti krize i traume našegvremena". Glavni tajnik Svjetske luteranske federacijeIshmael Noko istaknuo je: "Ne možemo se prisjetiti nasilnesmrti brata Rogera nemajuæi, još više, u vidu njegovosvjedoèanstvo drukèije vizije života. Predanost Zajednice izTaizea pomirenju, miru i jedinstvu meðu ljudimarelevantnija je nego ikad."Cjelovite tekstove religijskih poglavara mogu se proèitati nainternetskoj adresi www.taize.fr/hr.

"Uèinite vrijednim svoj glas"Canberra, 13.8.2010. (IKA) - Australska BK objavila jedokument "Uèinite vrijednim svoj glas" o opæim izborima uAustraliji 21. kolovoza. U dokumentu koji je potpisao njezinpredsjednik nadbiskup Philip Wilson, istièu se vrednote okojima treba voditi raèuna pri glasovanju, primjerice obranaživota, odgoj, zaštita okoliša, borba protiv siromaštva, pravona zdravstveno osiguranje i krov nad glavom.U razgovoru za Radio Vatikan nadbiskup je rekao kakoaustralski biskupi ne savjetuju vjernicima za koga æeglasovati, ali su svjesni da brojni èlanovi zajednice oèekujuod crkvenih uglednika da progovore o važnim pitanjima.Potièemo Australce da ozbiljno razmisle o glasu te da uzmuu obzir naèela za rješavanje problema s kojima se državasuèeljava, rekao je nadbiskup. Zaèuðuje to što se u izbornojkampanji nije govorilo o australskim uroðenicima. Biskupisu istaknuli da se Australci trebaju sramiti "sve dok našisugraðani, uroðenici, budu živjeli u uvjetima treæeg svijeta.Svi se moramo truditi kako bi promijenili te uvjete,uroðenicima moramo posvetiti posebnu pozornost", ustvrdioje nadbiskup. Smatra da je glas katolika jako važan, dobardio Australaca, oko 27 posto, pripada Katolièkoj Crkvi.

Inozemne vijestiika

2518. kolovoza 2010. broj 33/2010

Hodoèašæem obilježena 70. obljetnica Zajednice iz Taizeai pet godina smrti Brata RogeraTaize, 14.8.2010. (IKA) - Brat Roger stigao je 20. kolovoza1940., u tijeku buktanja II. svjetskog rata, u selo Taize sidejom osnivanja zajednice. Preminuo je 16. kolovoza 2005.kada je, usred nesretnog èina jedne mlade žene, ubijen utijeku veèernje molitve. Buduæi da nije htio previše govora ucrkvi, Zajednica iz Taizea obilježila je dvostruku obljetnicu– 70 godina od svoga osnutka i pet godina od smrti njenaosnivaèa – prvenstveno održavanjem jednostavnoghodoèašæa u subotu 14. kolovoza naveèer. Zajedno s 5000ljudi na brežuljku braæa su se okupila na velikoj livadi narubu sela i proslavila prvi dio veèernje molitve naotvorenome. Pjevalo se, mladi sa raznih kontinenata èitali subiblijski tekst na razlièitim jezicima, a potom je uslijedilonekoliko minuta tišine. Zatim se mladi Talijan iz Trenta, kojiveæ neko vrijeme živi u Taizeu, primivši bijeli habit kakvoganose braæa za vrijeme molitve, pridružio Zajednici.Nakon toga su braæa i tisuæe mladih iz sedamdeset zemaljakoji su proveli tjedan u Taizeu, zajedno s nekolicinom djece,prošli su selom u procesiji. Prošli su groblje male rimskecrkve, gdje je pokopan brat Roger i gdje je, za tu veèer,postavljena egipatska koptska ikona prijateljstva, koja mu jebila vrlo draga. Zatim su se svi uputili prema crkviPomirenja, gdje se održao drugi dio molitve: èitanjeEvanðelja o Uskrsnuæu, te paljenje tisuæa svjeæica koje jesvatko držao u ruci, koje simboliziraju nadu Uskrsnuæa.Brat Alois zatim je izrekao sljedeæu molitvu, i to su bilejedine izgovorene rijeèi: "Bože ljubavi, zahvaljujemo Ti zadarovani život našega brata Rogera, koji je preminuo prijepet godina i koji je stigao sam u ovo maleno selo Taize prijesedamdeset godina.Ustrajno je tražio živjeti u Tvome povjerenju i izraziti Tvojubeskrajnu dobrotu za svakoga èovjeka, bilo da je vjernik ilinevjernik – Tebe, živi Bože, koji ne osuðuješ, koji neiskljuèuješ nikoga iz svoje ljubavi. U tom povjerenju,omoguæio si mu da pronaðe izvor radosti i mira: mira srcakoji ga je uèinio tvorcem mira meðu ljudima. Poput IvanaKrstitelja, nije htio drugo, nego pripremiti put Tvome Kristu,ujediniti Tvoj narod i reæi svima: "Bog je blizu".Obraæanje Tebi, Bože ljubavi, i bliskost s najsiromašnijimabili su nerazdvojni za njega. Olakšati ljudsku patnju, primiti,osobito primiti mlade, slušati da bi se razumjelo druge: to jebio put kojega si mu otvorio kako bi slijedio Krista Isusa islušao Duha Svetoga. Siromašan i ranjiv kakav je bio, kakoje sam rekao, odabrao je voljeti èitavom svojom snagom.Volio je Tvoju Crkvu koja okuplja vjernike u jednuzajednicu, izvan svih granica – politièkih, društvenih ilikulturnih. Bio je to za njega znak nade u pomirenjeèovjeèanstva. Zahvaljujemo Ti što ga se sjeæamo uzajedništvu s èitavom Crkvom. Rijeèi pape Benedikta dopiruizravno u srce kada piše: "Neka nas njegovo svjedoèanstvoekumenizma svetosti nadahne na vlastitom putu kajedinstvu." Patrijarsi Carigrada i Moskve, cantenburyjskinadbiskup, voðe luteranskih i reformiranih Crkava, te mnogodrugi, pridružuju nam se u zahvali. Omoguæi i svima namada nastavimo svim srcem ono što je Brat Roger zapoèeo.Poput njega, željeli bismo živjeti u prijateljstvu s Kristom,stavljajuæi u praksu življenja, bez èekanja, èak i samo jednurijeè Evanðelja.U zajedništvu s cijelom Crkvom diljem svijeta i s onima kojisu otišli prije nas u vjeri, poèevši s apostolima i Marijom,slavimo Te i pjevamo: 'Isuse Kriste, unutarnja svjetlosti, nedaj da mi moje tmine govore. Isuse Kriste, unutarnjasvjetlosti, daj mi da primim Tvoju ljubav'".

U Auschwitzu obilježena 69. obljetnica smrti sv.Maksimilijana KolbeaAuschwitz, 14.8.2010. (IKA) - U koncentracijskom logoruAuschwitz obilježena je 14. kolovoza 69. obljetnica smrtifranjevca konventualaca sv. Maksimilijana Kolbea. Spomen-slavlje zapoèelo je bdjenjem 13. kolovoza u Centru sv.Maksimilijana Kolbea u Harmezu. U subotu ujutro nakonobreda preminuæa u kojem je proèitan dio posljednje sveèevepropovijedi u Auschwitzu, te pismo koje je iz logora napisaomajci, tiha kolona vjernika, meðu kojima su bilimnogobrojni èlanovi Vojske Bezgrešne i dobrovoljnidarivatelji krvi, krenuli su prema Auschwitzu, udaljenom petkilometara od Centra. Od župne crkve Sv. MaksimilijanaKolbea tradicionalno je krenula druga povorka hodoèasnika,vjernika biskupije Bielsko-Zywiec. Obje skupine sastale suse kod bloka 11, gdje je misno slavlje predvodio biskupTadeusz Rakoczy u koncelebraciji s èlanovima Provincijesv. Antuna i bl. Jakova Strzemie franjevaca konventualaca teostalim sveæenicima. Na misnom slavlju okupilo se više oddvije tisuæe vjernika.Molimo se u ovaj jedinstveni dan za mir u svijetu ipoštovanje za svijet i za svakoga èovjeka. Neka se dramakoja se odigrala ovdje nikad više ne ponovi, istaknuo jebiskup Rakoczy te podsjetio kako je u predveèerje VelikeGospe prije 69 godina u bunkeru umro èovjek. Umro je uvelikim mukama, polagano, u osamljenosti, ali meðutisuæama drugih muèenika drugih naroda. Sv Maksimilijandao je svoj život za drugoga èovjeka, jer je shvatio vijenacod trnja i posegao za njim. Kao Kristov sveæenik ostao je ubunkeru te potvrdio pobjedu ljubavi nad mržnjom. Ljubav jebitna potreba svakoga ljudskog srca, jer svatko je stvoren sljubavlju i pozvan na nju. Svi više ili manje svjesno želevoljeti i biti voljeni. Zato je ljubav najprimjerenija osnova nakojoj se grade trajne vrijednosti društvenog odnosa. To namje itekako potrebno danas, kako bi istina bila vodila srca iumove svih ljudi, da politièki interesi i ideologije ne budutemelj ljudskog života. Gdje prevladava ljubav na prirodannaèin nestat æe korijeni bilo kakvih povreda, svaða, ljutnje,zla, nasilja i instrumentalizacije èovjeka, poruèio je biskupRakoczy. Nakon mise biskup je u pratnji franjevacakonventualaca u æeliji smrti bloka 11 položio cvijeæe ipomolio se.

Katolièke udruge prikupile više od 303 milijuna dolaraza pomoæ HaitijuWashington, 17.8.2010. (IKA/CNS)– Katolièke udrugeširom svijeta prikupile su više od 303 milijuna dolara zapomoæ Haitiju nakon katastrofalnog potresa koji je pogodiotu zemlju, a nova sredstva nastavljaju pristizatisvakodnevno, izvještava amerièka katolièka novinskaagencija pozivajuæi se na Caritas Internationalis. Ukupniiznos – 303.362.571 dolar prikupljen do 10. kolovoza –ukljuèuje novac iz posebnih akcija prikupljanja organiziranihod Katolièke biskupske konferencije SAD-a, amerièkogaCaritasa - Catholic Relief Servicesa, svjetske mreže CaritasInternationalis i niza drugih humanitarnih agencijapovezanih s Katolièkom Crkvom. Polovicu prikupljenogaiznosa – više od 147 milijuna dolara - darovali su vjernici izSAD-a. Nekatolièke amerièke neprofitne udruge prikupile sujoš 1.1 milijardu dolara za Haiti, izvijestio je 9. srpnja TheChronicle of Philanthropy.Novèana pomoæ koju su katolici diljem svijeta prikupili zaHaiti je i veæa jer su mnogi katolièki redovi i kongregacijeuplaæivali izravno prikupljenu pomoæ Crkvi na Haitiju nekoristeæi mrežu Caritasa Internationalis.

Inozemne vijesti ika

26 18. kolovoza 2010. broj 33/2010

Prilog dokumenti

Muèeništvo je veliki èin ljubaviPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 11. kolovoza2010.Draga braæo i sestre, danas se u liturgiji spominjemo sveteKlare Asiške, utemeljiteljice klarisa, svijetlog lika o kojemæu govoriti u jednoj od narednih kateheza. No u ovometjednu – kao što sam veæ spomenuo u prošlonedjeljnomAngelusu – spominjemo se takoðer nekih svetaca muèenika,bilo iz prvih stoljeæa Crkve, poput svetog Lovre, ðakona,svetog Poncijana, pape i svetog Hipolita, sveæenika; bilo pakiz nama bližeg razdoblja, poput svete Terezije Benedikte odkriža, Edith Stein, zaštitnice Europe, i svetog MaksimilijanaMarije Kolbea. Htio bih se dakle kratko zadržati namuèeništvu, obliku potpune ljubavi prema Bogu.Na èemu se zasniva muèeništvo? Odgovor je jednostavan: naIsusovoj smrti, na njegovoj žrtvi najviše ljubavi, izvršenoj nakrižu da bismo mi imali život (usp. Iv 10, 10). Krist je trpeæisluga (usp. Iz 52, 13-15), koji je dao samoga sebe kaootkupninu za mnoge (usp. Mt 20, 28). On potièe svojeuèenike, svakoga od nas, da svakoga dana uzimamo svojkriž i slijedimo ga na putu potpune ljubavi prema Bogu Ocui ljudskom rodu: "Tko ne uzme svoga križa i ne poðe zamnom, nije mene dostojan. Tko naðe život svoj, izgubit æega, a tko izgubi svoj život poradi mene, naæi æe ga" (Mt 10,38-39). To je logika pšeniènog zrna koje umire da doneseživot (usp. Iv 12, 24). Isus je "pšenièno zrno koje je došlo odBoga, božansko pšenièno zrno, koje pada na zemlju, koje sedaje lomiti, raspuknuti u smrti i, upravo posredstvom toga,otvara se i može tako dati plod sveudilj po svijetu" (BenediktXVI., Posjet luteranskoj crkvi u Rimu [14. ožujka 2010.]).Muèenik slijedi Gospodina sve do kraja, slobodnoprihvaæajuæi da umre za spas svijeta, u najveæem dokazuvjere i ljubavi (usp. LG 42).Odakle èovjeku snaga da podnese muèeništvo? Iz dubokog iprisnog sjedinjenja s Kristom, jer muèeništvo i poziv namuèeništvo nisu plod ljudskog napora, veæ su odgovor naBožju inicijativu i poziv, odgovor njegove milosti, koja ljudeèini kadrima prinijeti vlastiti život iz ljubavi prema Kristu iCrkvi. Ako èitamo životopise muèenika ostajemo zadivljenivedrinom i hrabrošæu kojom se hvataju u koštac s mukom ismræu: Božja se snaga u punini oèituje u slabosti, usiromaštvu onoga koji se uzda u Njega i polaže jedino uNjega svoju nadu (usp. 2 Kor 12, 9). No važno je istaknutida Božja milost ne zatire niti guši slobodu onoga kojiprigrljuje muèeništvo, veæ, naprotiv, obogaæuje ga i uzvisuje:muèenik je krajnje slobodna osoba, koja u konaènom èinudaruje Bogu sav svoj život te se u najvišem èinu ljubavi,nade i ljubavi, prepušta u ruke svoga Stvoritelja iOtkupitelja; žrtvuje vlastiti život kako bi bio pridruženpotpuno Kristovoj žrtvi na križu. Muèeništvo je veliki èinljubavi u odgovoru na Božju beskrajnu ljubav.Draga braæo i sestre, kao što sam rekao protekle srijede, mivjerojatno nismo pozvani na muèeništvo, ali nitko od nasnije iskljuèen iz Božjeg poziva na svetost, živjeti u velikojmjeri kršæanski život a to podrazumijeva uzeti na sebesvakodnevni križ. Svi, osobito u naše vrijeme u kojem kaoda prevladavaju sebiènost i individualizam, moramo preuzetina sebe kao prvi i temeljni zadatak rasti iz dana u dan u sveveæoj ljubavi prema Bogu i braæi kako bismo preobraziliovaj naš svijet. Po zagovoru svetih i muèenika molimo odGospodina da zapali naša srca da bismo mogli ljubiti kao štoon ljubi svakog od nas.

Marijino uznesenje na neboPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 15.kolovoza 2010.Draga braæo i sestre, danas, na svetkovinu UznesenjaBogorodice na nebo, slavimo prijelaz iz zemaljskog stanja unebesko blaženstvo one koja je rodila u tijelu i prihvatila uvjeri Gospodara života. Èašæenje prema Djevici Marijiprisutno je u Crkvi veæ od samih poèetaka i veæ od poèetka4. stoljeæa javljaju se marijanski blagdani: u nekima se velièaDjevièina uloga u povijesti spasenja, u drugima se pak slaveglavni trenuci njezina zemaljskog života. Znaèenjedanašnjeg blagdana sadržano je u zakljuènim rijeèimadogmatske definicije, koju je proglasio èasni Pio XII. 1.studenoga 1950. i èija se ove godine slavi 60. obljetnica:"Marija vazda djevica, Bezgrješna majka Božja, nakon što jeokonèala svoj zemaljski život, bila je dušom i tijelomuznesena u nebesku slavu" (Apost. konst. MunificentissimusDeus, AAS 42 [1950.], 770).Umjetnici svih razdoblja na svojim su slikama i kipovimaprikazivali svetost Majke Gospodnje urešujuæi crkve isvetišta. Pjesnici, pisci i glazbenici pridonijeli su èašæenjuDjevice himnima i liturgijskim pjesmama. Od Istoka doZapada onu koja je Sva sveta zaziva se Majkom nebeskom,koja drži Sina Božjega u rukama i pod èijim okriljem nalaziutoèite cio ljudski rod, drevnom molitvom: "Pod obranu setvoju utjeèemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molbe upotrebama našim, nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodiDjevice slavna i blagoslovljena".A u Evanðelju današnje svetkovine, sveti Luka opisujeispunjenje spasenja po Djevici Mariji. Ona, u èijem se kriluutjelovio Svevišnji, nakon Anðelova navještaja, bez imalo jeoklijevanja pohitila roðakinji Elizabeti da joj doneseSpasitelja svijeta. I, doista, "èim Elizabeta zaèu Marijinpozdrav, zaigra joj dijete u utrobi. I napuni se ElizabetaDuha Svetoga", prepozna Majku Božju u onoj "štopovjerova da æe se ispuniti što joj je reèeno od Gospodina"(usp. Lk 1, 45). Dvije žene, koje su išèekivale ispunjenjeBožjih obeæanja, iskusiše predokus radosti dolaska Božjegkraljevstva, radosti spasenja.Draga braæo i sestre, povjerimo se Onoj koja – kao što kažesluga Božji Pavao VI. – pošto je "uznesena u nebo nijeprekinula svoje poslanje zagovora i spasenja" (apost. pob.Marialis cultus, 18, AAS 66 [1974], 130). Njoj, predvodniciapostolâ, pomoænici muèenika, svjetlu svetih, uputimo svojumolitvu, moleæi je da nas prati na ovom zemaljskom životu,da nam pomogne vidjeti nebo i da nas okupi jednoga danakod svojega Sina Isusa.

Prilog dokumentiika

2718. kolovoza 2010. broj 33/2010

Prilog prikazi

Velika Gospa u Velom IžuGlagoljaška baština za europski tv magazin Alpe DunavJadranNa svetkovinu Uznesenja Marijina - Veliku Gospu, 15.kolovoza, snimateljska ekipa Hrvatske radio-televizijesnimala je glagoljašku misu i procesiju s Gospinim kipom uVelom Ižu, kao poseban prilog za meðunarodni magazin"Alpe – Dunav – Jadran" koji se prikazuje u devet europskihzemalja. Jedinstveno staroslavensko glagoljaško bogoslužje ipjevanje koje se oèuvalo u Velom Ižu, autohtoni glagoljaškinapjevi kao i živopisna procesija s dvjesto godina starimGospinim kipom uz obalu veloiškog porta te starinske iškenošnje svake godine zajedno tvore poseban vjerski,kulturološki, povijesni i folkloristièki fenomen uklopljen uturistièku razglednicu veloiške uvale ispunjene brodovima ijedrilicama na kojima se viju zastave mnogih europskihzemalja. Uz sveèanu zvonjavu zvona i zvuke starih Gospinih litanijakoje su se svojim melodiènim otoèkim napjevom razlijegaleobalom, kip Gospe od "Luzarija" (Ružarija), nošen odveloiških momaka i djevojaka u starinskim iškim nošnjama,u pratnji svjetleæih ferala i crkvenih barjaka, pronesen je uzobalu praæen mnoštvom domaæeg i stranog puka. Procesiji jeprethodila sveèana glagoljaška misa koju su domaæi pjevaèiotpjevali na staroslavenskom jeziku, tj. "glagolski" kako jeto oduvijek bio obièaj uz našu obalu i na našim otocima krozpovijest. U Velom Ižu oèuvalo se pjevanje "na glagolicu" imože se èuti više puta na godinu. Napjevi su autohtoni, iški,i obiluju folklornim elementima toga kraja a izvode se "udva kora" gdje se izmjenjuje muški kor pjevaèa te žene iostali puk. Posebna zanimljivost je pjevano Vjerovanje("Viruju") koje se danas rijetko gdje još pjeva kao i drugiosobito stari napjevi kao himan "Zdravo zvizdo mora". Glagoljica, glagoljaško bogoslužje i pjevanje jest osobita iautohtona sastavnica hrvatskog kulturnog identiteta a njezinaposebnost na europskoj kulturnoj razini leži u èinjenici da sujedino Hrvati uz Jadransku obalu stoljeæima imalijedinstvenu povlasticu vršiti rimski obred ne na latinskomveæ na staroslavenskom jeziku. Dok su drugi narodi u Europidobili prijevod rimskog bogoslužja na svom jeziku tek nakonII. vatikanskog koncila, na našoj se obali bogoslužjeglagoljalo, dakle odvijalo se na razumljivom jeziku, što jedalo poticaj slobodnom razvoju i autohtonog oblikacrkvenog pjevanja koje obiluje folklornim izrièajem. Tako jegotovo svako mjesto razvilo svoju vlastitu tradicijuglagoljaškog pjevanja. U Velom Ižu glagolja se veæ više odosam stoljeæa, u mjestu je bilo više od 120 sveæenikaglagoljaša, i danas su oèuvano brojni spomenici pisaneglagoljice bilo u knjigama, bilo u kamenu.Osobitost slavlja Velike Gospe u Velom Ižu je i procesija sGospinim kipom uz obalu. Gospin kip je vrijedan rad jedneod najpoznatijih europskih radionica kipova u Val diGardeni (Tirol) koji je dobavljen u 19. st. Prigodom teprocesije kip se okiti zlatnim zavjetnim darovima (prstenje,lanèiæi, broševi, naušnice, medalje) koje su generacijeveloiških pomoraca, težaka i ribara kao i njihovih ženadarivali Gospinu kipu kao zavjetni dar. Meðu tim zavjetnimdarovima nalaze se i ratne medalje iz velikih europskihratova 19. st. Tako je gotovo èitava povijest toga mjesta ibrojnih njegovih naraštaja, kao i njihovih životnih sudbinapredstavljena na kipu Bogorodice Marije koji svojomljepotom plijeni pozornost ne samo domaæih mještana veæ ibrojnih stranih gostiju koji ljetuju u Velom Ižu. Gospin kip

okite djevojke, a u procesiji je nose mladiæi u starim iškimnošnjama. Veloiška crkva Sv. Petra i Pavla, sa svojih petbaroknih mramornih oltara, grobovima s klesanim reljefima,vrijednim oltarnim slikama, umjetnièkim liturgijskim ruhomi posuðem osobito je vrijedan spomenik kulture. Njezinaobnova traje veæ deset godina a posebnu poteškoæupredstavlja salinizacija, buduæi da joj temelji gotovo leže usamom moru.Župnik don Krešo Æirak u propovijedi je usporedio nazive"veli" u nazivu mjesta "Veli Iž" i blagdana "Vela Gospa" tegovorio o povezanosti vjere i kulture, kao i èovjekovojvelièini koja uvijek leži prvenstveno u vrijednosti istine,moralnog života i zajedništva meðu ljudima, a ona se upravonalaze izreèena u pjesmi koju je izrekla Bogorodica Marija usvom hvalospjevu "Velièa". Glagoljaško pjevanje i živopisna procesija s Gospinimkipom u Velom Ižu bit æe prikazani u poznatom magazinu"Alpe Dunav Jadran" u rujnu kao kulturno-povijesni, vjerskipa i turistièki prilog široj europskoj javnosti. (ika-lm/sd)

Prilog prikazi ika

28 18. kolovoza 2010. broj 33/2010