284

narodna umjetnost 19 (1982)

-slavonskog folklornog gLazbenog iplesnog stila. Zbog velike brojnostizapisa grada je podijeljena u sedamcjelina. Prva, Od kolevke do groba(46 zapisa), sadrZi pjesme vezane uzzivotni ciklus, izmedu kojih su naj-zastupljenije svatovske, a druga, Odjesen~ do jeseni (36), pjesme ve:zaneuz ciklus godisnjih obicaja (koled-ske, vuzmena kola, kraljicke, dodol-ske, ivanjske ... ). Slijede skupine od18 'pripovijednih (epske, romanse,balade) i 24 lirske pjesme, nakonkojih su u petoj grupi skupljeni me-10dijski obrasei »kratkih pesama«(14) i »salajki« (8), zatim »pesme zaples« (7) i na kraju »pripevi, dij,alo-zi, nabrajalice, kafanske (mehanske)«(18). P.osebnu skupinu cine zapisi.instrumentalne i instrumentalno-vo-kalne folklorne glazbe uz pIes (40),u IDOjOjSU, osim nekoliko pI1imjer.asvirke na gajdama i dudama, sviostali primjeri vecinom zapisi svirketamburaskih sastava u koje je kat-kad ukljucena violina. Posljednja,sedma skupina (33) sadrzi »gradan-ske pesme«, nastale pod zapadnoev-ropsltim utjecajima te »pesme poz-natih iIi nepoznatih autora« koje suskladane »u narodnom duhu«. Veesarno nabrajanje vrs,ta i zanrovakoji su zastupljeni u gradi »stokav-skog varijeteta« ukazuje na svu nje-nn raznovrsnost, bogatstvo i izuzet-nu vrijednost. Posebnoj zanim1jivostiove grade osobito pridonose zapisionih glazbenofolklornih vrsta i zan-rova koji su inace u zbirkama fol-klorne glazbe manje zastupljeni iliuopce nisu zastupljeni - npr. ka-vanske i gr.adanske pjesme te notnizapilsi-partiture instrumentalne fol-ldorne glazbe.

Osim grade koju je sam sakupio,Vujicic je U ovoj zbirci upotrijebioi stare fonografske snimke EtnograLskog muzeja u Budimpesti s kraja19. i pocetka 20. stoljeca (npr. snim-ci B. Bart6ka iz Banata), k-ao i za-pise iz rukopisnih zbirki drugih au-tora (Marija Kiss, Ivan Horvat ... ).Kako bi zainteresirane uputio naz-aj,ednicka obiljezja grade sakuplje-ne u ovoj zbirei i folklorne glazbeostalih slavenskih naroda, Vujicicu prilogu donosi 53 notna zapisa

pjesama naroda Jugoslavije i 22primjera pj,esama ostalih slavenskihnaroda.

Uz notne zapise u zbirci su nave-deni podaei 0 lokalitetu d godinisnimanja, 0 izvodacu i izradivacutranskripcije, a katkad i krace au-torove napomene 0 samoj pj'esmi(npr. »opstepoznata kajkavska«, »ka-fanska« i sl). Notni zapisi nisu nu-merirarn, niti su u prva tri varije-teta posebnim podnaslovom razdvo-jeni u zasebne podskupine, a kakozbirci uz to nedostaju i kazala, nuz-no potrebna za 1akse snalazenje(kazala 10kaliteta, pjesama po pr-yom stihu, pIes ova i sl.), ovako bo-gata i heterogena grada, nazalost,ostaje nepregledna. Razlog ovom ne-dostatku kao i ned@stajanje pregle-da rezultata strucne muzikoloskeanalize grade' vjerojatno je u pre-ranoj tragicnoj smrti Tihomira Vu-j.icica 1975. godine. Ukazivanjem naove nedostatke nimalo se ne zeliumanjiti vrijednost same zbirke, kojaje u prvom redu u bog·atoj i razno-vrsnoj gradi koja pruza mogucnost'razlicitog pristupa i dalje etnomuzi-koloske analize.

Zbiroi su prilozeni popratni tek-stavi: Secanje na Tihomira Vuji!cicaakademika Gyule Ortutayj.a, Cita-ocima (na srpskom i madarskom)MiSe Mandica, kao i osvrt (na rus-kom, njemackom i engleskom) naovu zbiI1ku Milutina Stevanovica.

Gr,ozdana Mar-osevic-Brnetic

Sona Burlasova, Ej, prisli sme, prisli smena pole druzstevne. L'udova piesnovatvorba s tematikou jednotnych rol'ni-ckych druzstiev, Priroda, Bratislava 1980,236 str.

Inte1:'cs S. Burlasove za suvreme-ne folklorne pojave, i osobito njenoistrazivanje pjesama s drustvenomtematikom, nakon rada K proble-mom genezy, funkcie a stylu l'udo-ve,j piesne s druzstevnon tematikou(Slovensky mirodopis 12, 1964, s.3-67), ovoga su puta urodili zbirkom

prlkazi I kritike

napjeva i studijom 0 folklornoglaz-benom $tv,aralastvu u poljoprivred-nim zadrugama u Slovackoj. Od 400primjera zadrugarskih pjesama, ko-je su dijelom autorica, a dijelom.drugi slovacki istrazivaci sakupili urazdoblju od 1951. do 1978. godine,u ovoj su zbirci objavljena 162 za-pisa napjeva. Svaka pjesma u zbirc.ipredstavljena je notnim zapisomsarno jedne melostrofe napjeva, tran-sponiranim na zajednicki zavrsniton g', zapisom cjelovitog tekstapjesme, deta,ljnim podaeima 0 mjes-tu i datumu istrazivanja, 0 pjevacu,zapisivacu, kao i posebnim biljeska-rna UZ, primjerice, napjeve preuzeteiz tradieijske folklorne glazbe, uzmelodijske varijante i s1. Nakonzbirke napjeva slijedi popis pjesa-rna po prvom stihu, i to prema nji-hovu r'edoslijedu u zbirci i premaabecednom redu.

Zapisi pjesama u zbirci podijelje-ni su prema saddaju tekstova pje-sarna, odnosno prema temama u sestskupina. Prva saddi kronoloski naj-starije pjesme, nastale 50-ih godina,u razdoblju osnivanja gospodarskihzadruga u Slovackoj. Njihov sadrzajodrazava odnos zadrugara premapromjenama koje im j,e donie novnaoin rada i Zivota. S jedne straneizrazen je pozitivan stay premazadrugama (primjerice, isticanjemolaksiea koje je donio zadruzni rad),s druge strane pak kr.itika novihdrustvenoekonomskih prilika, kojase odnosi, primjerice, na niske pri-hode zadrugara, propuste u organi-zaciji rada i s1. Pjesme druge sku-pine saddajem su povezane uz krajgospodarske godine i ocjenu rezul-tata rada, a namijenjene su izvode-nju prigodom godisnje skupstine.Iako u saddajnom i oblikovnom po-gledu pokazuju odredenu ukalup-Ijenost, primjerice, u uvodnim poz!.dravima prisutnih na pocecima pje-sarna i u isprikama zbog strogostikritike na zavrseoima, pjesme ov,eskupine izrazavaju i aktualne, kon-kretne probleme u protekloj godinii time su namijenjene izvodenju upoj,edinacnim, odredenim prilikama.Napjevi ove grupe pjesamaobliko-vani SU, u odnosu pr,ema tradicijskoj

285

folklornoj glazbi, novijim sredstvi-rna glazbenog izraza. Nakon trecegrupe pjesama, u kojoj su obl'adeniaktualni problemi zadrugara, slije-de pjesme u kojima je izrazen odnoszadrugara prema svojim rukovodio-cima - od prij,ateljskogodnosa, pre-ko kritike, do ostrijJh osuda njiho-vih propusta. Slijedi skupina pjesa-rna za zetvene sv,ecanosti, koje su uglazbenom pogledu povezane s tra-dieijskom folklornom glazbom (ve-Cina napjeva preuzeta :je uz neznat-ne promjene iz starijih zetelackihpjesama). Posljednja, sesta grupasaddi razlicite pjesme 0 seljack:.imzadrugama. To su lirske pjesme raz-licita saddaja koje se, poput pjesa-rna iz prethodne skupine, glazbenonadovezuju na starije slojeve f01-klorne tradicije.

Uvodna studija otkriva autoricinslozen i visestran pristup prouca-vanju.i prikazivanju pjesama s10-vackih poljoprivrednih zadruga. Bur-lasova kvalrificira g1azbenopoetskostvaralastvo zadrugara kao jedan odoblika suvrcmenog fo1k10ra u Slo-vackoj, navodeci za svaku pojedinukategoriju folklornosti (usmenost,ko1ektivnost, varijabilnost, anonim-nost itd.) potvrdu u nacinu zivotaove vrste vokalne glazbe. Pjesmepol,iopnivrednih zadrugar.a relativnosu nov oblik f01klorne glazbe, stone iskljucuje, kako istioe autorica,postojanje vee odredene tradieijeove vrste. Pojedina obiljezja postalasu »tradicijska« u ulozi i utjecajukoji imaju u nastajanju i obliko-vanju novih pr;imjera zadrugarskihpjesama.

Burla,sova posebno govor:i 0 glaz-benom stilu ovih pjesama i 0 nje-govu odnosu prema starijoj, tradi-eijskoj folklornoj glazbi. Neki nap-jevi, osobito oni iz posljednj.e dvijeskupine, izravno se nadovezuju nastarije slojeve folklorne glazbe, nek:.isu oblikovani novijim glazbenimsredstvima, dok vee ina njih pripadaprijelaznim oblieima, u kojima suprisutni i elementi. starijih slojevafolkIorne glazbe, koji se, udrulleni snovim sredstvima glazbenog izraza,mijenjaju i prilagodavaju novoj te-

narodna umjetnost 19 (1982)

matici, glazbenom ukusu i potreba-rna njihovih nosilaca.

Autorica doUce i problem napjevakao sredstva za oblikovanje teksta,odnosno ulogu i utjecaj glazbenihelemenata u obli:kovanju tekstovapjesama. Detaljno se zadrzava natematici tekstova pojed1nih skupinapjesama, cije sadrzaj.e smatra ujed-no i dokumentom 0 preobrazbi slo-vackog sela u gospodarskom i poli-tickom smislu, 0 promjenama u naci-nu z.iv,ota seljaka, 0 njihovoj kulturikao i 0 konkretnim, svakodnevnimpitanjima i problemima.

U valoriziranju objavljene gradeBurla,sova uzuma u obzir razliciteaspekte iz kojih joj se moze pristu-piti kao lizvoru informaeija - osimsto je primjersuvremenog folklor-nog stvaralastva, kojemu se u istra-zivanju moze viSestruko pristupiti,grada je u odredenom smislu i og-ledalo danasnjeg stanja starije glaz-benofolklorne tradieije, a ujednomoze posluziti kao komparativnagr,ada u daljim ,istrazivanjima ovevrste folklorne glazbe.

Grozdana Marosevic-Brnetic

Ivan Kachuleff, Bulgarian Folk MusicalInstruments, Edited by Walter Kolar,Published by Tamburitza Pr,ess, Pitts-burgh, Pennsylvania 19-78,24 str.

u' knjizici je na osamnaest stranapredstavljeno pet aerofonih glazbala(kava~, svirka, duduk, dvojanka i gaj-da) i dva zicana instrumenta (tambu-ra, gadulka) dok su gusle sarno spo-menute. Na tri stranice likovnihpriloga nalazimo dvanaest ilustraci-j,a glazbala i sviraca (kaval, dvojan-ka, gajda, gadulka, gusle, tambura,zurne i tapan).

Kako je ova publ.ikacija jedna unizu istog Hi slicnog tipa od istogizdavaca, moramo je promatratikomparativno. S takvog stanovistauocavamo kod Kaculeva klasifika-ciju instrumenata na duhacke, zica-ne i udaraljke. Ne primjenjuju seklasi£ikaeija Hornbostela i Sachsa,sto je steta jer bi u takvoj ediciji,

koja je namijenjena studentima, je-dinstveru klasifikacijski sistem pri-mijenjen u svim izdanj,ima olaksaorad zainteresiranim studentima. Gru_pa udaraljki nema finij