27 34 LOVRANSKI LISTopcinalovran.hr/wp-content/uploads/dokumenti/LOVRANSKI...su ponudom trgovačke...
Transcript of 27 34 LOVRANSKI LISTopcinalovran.hr/wp-content/uploads/dokumenti/LOVRANSKI...su ponudom trgovačke...
-
LOVRANSKI LIST
Gla
silo
Op
ćin
e Lo
vran
Iz
dav
ač: O
pći
na
Lovr
an
Ul.
m. T
ita
41, 5
1415
Lo
vran
G
od
ina:
IX
tra
van
j 201
4.
IZ SADRŽAJA:
Otvorio se “Link” ...............................................................................................str. 3
Deset godina partnerstva .................................................................... str. 6-7
Robert Benzia preporučuje Šparuga - najtraženiji plod proljeća ................................................. str. 8-9
Suzana Mravinac, nova ravnateljica Dječjeg doma ......... str. 16
27BR
OJ 3
4
ISSN 1845 - 9609
-
2 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Razdoblje od proteklih šest mjeseci
u Lovranu obilježeno je nizom ak-
tivnosti općinske vlasti, od kojih su
neke simboličke financijske vrijed-
nosti, ali će značajno poboljšati svakodnev-
ni život mještana, dok su drugi „punokrvni“
kapitalni projekti. Među potonje se svakako
ubraja početak izgradnje novog kompleksa
zgrada poticane stanogradnje u suradnji s
Agencijom za promet nekretnina.
- Odmah po preuzimanju vlasti uspo-
stavljen je kontakt s APN-om Zagreb radi do-
govora o hitnom pokretanju postupka javne
nabave sa svrhom izbora izvoditelja radova
na izgradnji predmetnih objekata na lokaciji
odvojak Omladinske ulice Lovran, ali se s time
nije moglo krenuti bez usklađenja postojeće
projektne dokumentacije s vrlo strogim okvi-
rom Zakona o društveno poticanoj stano-
gradnji po kojem djeluje APN. U tom smislu
Općina je morala preuzeti i novčanu obvezu
samostalnog uređenja okoliša predmetnih
objekata, sve sa svrhom da se dobije cijena
gradnje građevina koja je u okvirima Zakona,
jer je sam postojeći projekt ocijenjen sa stra-
ne APN-a kao vrlo luksuzan. Po usklađenju
projektne dokumentacije proveden je od
strane APN-a postupak javne nabave (uklju-
čujući žalbeni postupak po jednoj žalbi), koji
je dovršen odabirom najpovoljnijeg ponuđa-
ča u siječnju 2014. godine, kazao je načelnik
Alan Sanković. Simboličnim polaganjem te-
meljnog kamena od strane ministrice Anke
Mrak Taritaš i načelnika Sankovića, 4. ožujka
obilježen je početak izgradnje POS-ovih zgra-
da, a dinamika radova je 360 dana ne računa-
jući prekid radova tijekom sezone – što znači
da će prvi stanari useliti već za godinu dana.
Polazni dokument za sve godišnje aktiv-
nosti je proračun Općine Lovran za 2014. go-
dinu s projekcijama za naredne dvije godine,
koji je usvojilo Vijeće.
- Proračun je planiran na način da ne
blokira realizaciju započetih aktivnosti iz ra-
nijih godina kao što su izgradnja stanova po
principu POS-a, uređenje Novog društvenog
doma, uređenje javnih površina, uređenja
Kina... Sve su to veliki projekti koji iziskuju
znatna novčana sredstva koja objektivno
naša Općina odjednom nema tako da se rje-
šavanju svakog tog pitanja pristupa individu-
alno, objasnio je Sanković. Ipak, u proračunu
su pronađena sredstva za pokušaj ublaža-
vanja problema koji „nagriza“ gospodarstvo
čitave zemlje – nezaposlenosti, a povećana
su i sredstva za novorođenčad smanjenjem
naknada za plaće načelniku i njegovu zamje-
niku.
SMANJILI PLAĆE, POVEĆALI NAKNADE
- Početkom 2014. godine uveli smo i
mjeru razvoja malog poduzetništva kroz
mjeru poticanja (samo)zapošljavanja koju
mogu koristiti postojeća i nova mala trgovač-
ka društva i obrti s područja općine Lovran
za svaku novozaposlenu osobu u iznosu od
3.000 kuna, a za osobu sa invaliditetom 4.000
kuna, uz uvjet da ih se zaposli na godinu dana
i da su bile prijavljene na zavodu za zapošlja-
vanje najmanje 30 dana. Polazeći od toga da
je dosadašnja naknada za novorođenu djecu
bila jedna od najmanjih u našem okružju, uz
to što se za naše plaće mora manje izdvajati
nego za prethodnike jer je zamjenik volonti-
rao bez naknade do nove godine, a sad je na
pola radnog vremena, smanjili smo za 10 po-
sto plaće kako bi mogli uvećati naknadu za
novorođenčad za 800 kuna – na 1800 kuna.
U ovoj školskoj godini imamo rekordan broj
stipendista, nijh čak 33 kojima smo dodijelili
stipendije u iznosu od 600 kuna za studente i
400 kuna za srednjoškolce kako ne bi nikoga
odbili među onima koji odgovaraju kriteriji-
ma stipendiranja, a uvažavajući amandman
kluba zastupnika od 1. ožujka ove godine sti-
pendije su izjednačene na 600 kuna, objasnio
je Sanković.
Među onim financijski nezahtjevnim, a
značajnim promjenama jest i jedna koja se
odnosi na digitalizaciju rada općinske uprave,
ali i uvođenje digitalnih servisa u svakodnev-
ni život Lovrana, što bi trebalo pojednostaviti
svakodnevicu mještana.
- U samoj Općini Lovran u procesu smo
uvođenja digitalne pisarnice (skeniranja sva-
kog dokumenta koji uđe u općinu i njegova
digitalna pohrana) koja za cilj ima brže kola-
nje dokumenata unutar stručnih službi jer
omogućuje bolju pretragu dokumenata kao i
njihovo praćenje u postupku rješavanja, a po-
kušat ćemo i razviti pristup GIS-aplikacijama
za lakše praćenje stanja u prostoru (pregled
vlasništva, pregled vodovodne mreže i od-
vodnje). Općina Lovran od prošle godine ima
otvorenu bežičnu internetsku mrežu na po-
dručju mula i centra Lovrana, a ove godine
je u planu širenje mreže na plažu u Medveji
za što smo se prijavili na natječaj ministarsva
turizma. Također, s ciljem što potpunije evi-
dencije i što ažurnijeg rješavanja problema iz
područja komunalija i zaštite okoliša, Općina
Lovran odnedavno svojim građanima nudi
mogućnost njihove brze prijave putem spe-
cjaliziranog web servisa: ZAKRPAJ.to, moder-
nog alata za evidentiranje i upravljanje prija-
vama poput rupa na cesti, napuštenih vozila,
neispravnih žarulja javne rasvjete, slomljenih
grana, a pomoći će nam i u evidenciji i sanira-
nju divljih odlagališta smeća koje smo dužni
sanirati prema novom zakonu o otpadu, ista-
knuo je Sanković.
OBNOVA DJEČJEG IGRALIŠTA
Među „komunalnu problematiku“ spada
i uvođenje prometnih novosti u suradnji s
Hrvatskim cestama, kao što su treptajuća svje-
tla upozorenja za pješake, izmicanje pješačkog
prijelaza kraj ljekarne, te skoro preasfaltiranje
centralne prometnice koja je u pojedinim dio-
nicama u lošem stanju. Poboljšan je i autobu-
sni promet uvođenjem „večernje“ autobusne
linije prema Medveji i Mošćeničkoj Dragi, a na
uređenju lovranskog okoliša odnedavno su u
suradnji s probacijskim uredom u Rijeci anga-
žirane i osobe koje su zatvorske kazne zamije-
nile radom za opće dobro.
- Uza sve to, obnavlja se dječje igralište
GRADE SE STANOVI, A PISARNICA DIGITALIZIRA
OSVRT NAČELNIKA ALANA SANKOVIĆA NA PROTEKLIH ŠEST MJESECI
::::: Piše: Davor Žic :::::
-
3travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
Lovran je dobio prvi hostel na
Opatijskoj rivijeri. Novi smještajni
kapacitet nosi ime »Link«, a vrata
je otvorio u drugoj polovici ožujka
ove godine. Na svega nekoliko koraka od
gradske plaže u Lovranu i nekoliko minuta
pješice od stare jezgre, novouređeni objekt
pruža nove mogućnosti, posebice za mlade
urbane putnike. Nova energija i svježina u
nekadašnjem željezničarskom odmaralištu
»Meridional« unesena je s veselim i živim
bojama na pročelju i u unutrašnjosti zgrade.
Sto i četrnaest moderno uređenih soba ras-
polažu vlastitom kupaonicom, čime je razina
usluge i koncept uobičajen za hostelski smje-
štaj podignut na višu razinu. Dvokrevetne i
trokrevetne sobe raspoređene na pet etaža
minimalistički su uređene u modernom stilu
i vrlo funkcionalne. U sklopu hostela, uređena
je self-service praonica za goste, recepcija s
blagovaonicom, dva bara s terasama s ko-
jih »puca« predivan pogled na more i cijeli
Kvarner. Hostel raspolaže manjim parkingom
i garderobom, a trenutačno se pažnja po-
svećuje »šminkanju« okoliša i hortikulturi.
Time će se zaokružiti lijepa turistička priča u
Lovranu za koju se već sada predviđa dobra
budućnost. Pristupačne cijene, izvanredna
lokacija, odlična kvaliteta smještaja – aduti su
kojima će u sezonu krenuti grupacija Milenij
hotela koja je investor u ovom pet milijuna
eura vrijednom projektu, koji su predstavili
djelatnici i voditelj korporativnih komunika-
cija Milenij grupacije Ivan Sarajlić.
- Hostel Link trebao bi privući neke nove,
mlade urbane putnike i unijeti svježinu i ener-
giju. Naši partneri dobro su reagirali, najave i
upiti gostiju iz šire regije sve su učestaliji, tako
da smo sigurni da će hostel odlično funkcio-
nirati. Privlačne su i prave hostelske cijene ko-
je po ležaju iznose 12 eura u siječnju i 23 eura
u ljetnim mjesecima. Naravno, kako bismo
dodatno sadržajima oplemenili ovaj prostor,
namjera nam je da hostel postane centralno
mjesto za održavanje raznih urbanih festivala,
radionica, projekcija i drugih događanja koji
će okupljati mlađu populaciju iz cijele Europe,
ali i šire. Suradnja je dogovorena s festivalom
Liburnicon, a s obzirom da se u blizini nalazi i
Fakultet za menadžment u turizmu i ugosti-
teljstvu, pokušat ćemo dogovoriti još pokoji
novi projekt. Iako u kategorizaciji hostela ne
postoje zvjezdice, zasigurno možemo reći da
bi ih hostel Link imao pet – rekao je Sarajlić.
Među vrsnim djelatnicima su i voditeljica ho-
stela Antonija Lukešić, te Tomislav Lesinger i
Georgina Tomasović.
Hostel raspolaže s 299 ležajeva, a dvo-
krevetne i trokrevetne sobe imaju krevete na
kat, duple krevete ili zasebne, a prema prvim
informacijama broj upita i rezervacija za ljet-
nu sezonu iz dana u dan raste. Sobe su opre-
mljene televizorima, a prvi dojmovi gostiju su
odlični. Cijeli projekt uređenja realiziran je u
suradnji s talijanskim dizajnerima, a svaki kat
ima svoju priču i karakteristične boje. – Gosti
su oduševljeni. Zadovoljni su što svaka soba
raspolaže vlastitom kupaonicom, oduševljeni
su ponudom trgovačke robe na ulazu u ho-
stel, te praonicom u kojoj se nalaze perilice,
sušilice na žetone, pegle i daske za peglanje
– ističe Lukešić.
OTVORIO SE »LINK« - prvi hostel na opatijskoj rivijeri
::::: Piše: Marina Kirigin :::::
na Ciperi i u planu je ove godine izgradnja
još jednog kod škole u neposrednoj blizini
budućeg školskog produženog boravka.
Najkritičniji mostovi na obalnoj šetnici su uz
novačanu pomoć Primorsko-goranske žu-
panije sanirani kako ne bi došlo do njihovog
eventualnog urušavanja i s time smo otklonili
latentu opasnost koja je postojala na jednom
dijelu obalnog puta, kazao je Sanković.
Krenulo se prošle godine i prema priku-
pljanju sredstava od fondova, kako onih naci-
onalnih, tako i europskih.
- Krajem prošle godine aplicirali smo za
sredstva fonda za energetsku učinkovitost i
počelo je certificiranje četiri veće općinske
zgrade, kao i energetski pregled javne ra-
svjete bez kojeg se uopće nije moguće pri-
javljivati na natječaje vezane uz energetsku
obnovu javne rasvjete. Na isti fond aplicira-
mo i za sredstva za projektnu dokumenta-
ciju izgradnje reciklažnog dvorišta koje je
postalo zakonska obaveza. Od sve priče o
EU fondovima jedino je bila donekle spre-
mna dokumentacija za lovransko Kino koja
se je nadopunila, izradila studija izvodljivosti
koja je imala još jednu svoju doradu kako bi
odgovarala propozicijama natječaja i lovran-
sko Kino je uspješno prijavljeno na natječaj
ministarstva regionalnog razvoja i fondova
europske unije u iznosu od 7,7 milijuna kuna.
Za prijavu na EU fondove infrastukture Starog
Grada moramo izraditi projektnu i prateću
dokumentaciju, a čemu će prethoditi arhe-
ološka istraživanja na tri lokacije, zaključio je
Sanković.
-
4 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Turistička zajednica Općine Lovran
objavila je kalendar događanja za
narednih dvanaest mjeseci. Već
tijekom travnja kreće niz zanimlji-
vih manifestacija, među kojima će centralno
mjesto zauzimati 14. Festival šparuga koji se
održava od 12. do 30. travnja, tijekom kojeg
će lovranski ugostiteljski objekti na meniju
imati bogatu ponudu jela od šparuga. Sve
započinje u subotu, 12. travnja feštom na
Trgu slobode, kada će se raditi vela fritaja sa
šparugama uz popratni program koji će po-
trajati od 17 do 22 sata. Dan ranije, 11. trav-
nja, u 21 sat, iz Lovrana će, u organizaciji SRK
„Alba“ iz Labina, krenuti velika utrka izdržlji-
vosti nazvana „100 milja Istre“ koja će svoj cilj
imati u Umagu – što znači da će natjecatelji
u otprilike dva dana prijeći ukupno 105 kilo-
metara dugu trasu utrke. Događanja u trav-
nju zaokružit će Uskršnji koncert Mješovitog
pjevačkog zbora KUD-a „Lovor“ u Crkvi Sv.
Jurja, 21. travnja s početkom u 12 sati.
U istom „tonu“ kako završava travanj – uz
glazbu – započet će i svibanj, jer se od 2. do 4.
svibnja u Lovranu i Opatiji održava tradicional-
ni, 22. po redu, Međunarodni festival puhačkih
orkestara „Naš svijet je glazba“ tijekom kojeg
će domaćini iz Puhačkog orkestra Lovran ugo-
stiti dvije renomirane „pleh-muzike“ iz europ-
skih zemalja. Tijekom svibnja održat će se još
i ekološka akcija čišćenja podmorja u lovran-
skoj luci, 31. svibnja, dok se u lipnju održava još
jedna ukusna gastromanifestacija, 14.
Dani črešanj va Lovrane.
SLATKE LOVRANSKE TREŠNJE
Događanje posvećeno slatkoj
lovranskoj trešnji započinje 7. lipnja
na Trgu slobode, kada će se tijekom
fešte koja će potrajati od 17 do 22
sata rezati veli štrudel od črešanj, a u
nastavku ove manifestacije koja traje
do 15. lipnja u lovranskim kavana-
ma i restoranima nudit će se kolači
od trešanja i druga jela spremljena
sa trešnjama. Nakon hrane slijedi
sport – 28. lipnja u akvatoriju ispred
lovranske luke održat će se jubilarna
5. regata tradicijskih barki za trofej
„Nino Gasparinic“ koju organizira
sekcija „Lovranska lantina“ udruge
„Naš Lovran – Lovrana nostra“.
U srpnju i kolovozu održat će se
niz koncerata, folklornih i klapskih na-
::::: Piše: Davor Žic :::::
Objavljen kalendar lovranskih zbivanja
Kraj godine već je tradicionalno rezervi-
ran za koloplet božićno-novogodišnjih do-
gađanja koje na Badnjak, 24. prosinca, otvara
tradicionalno Jutro va Lovrane na Viliju Božju,
u sklopu kojeg će ispred gradske kule od 10
do 13 sati članovi UHBDR Lovran organizira-
ti friganje i podjelu fritula i kuhanog vina uz
glazbeni program. Dva dana kasnije, u crkvi
Sv. Jurja u 19 sati održava se Božićni koncert
Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a „Lovor“, a
Silvestarskim koncertom Puhačkog orkestra
Lovran na samu staru godinu, 31. prosinca
od 12 sati, mještani i turisti moći će se opro-
stiti od 2014. godine. U novu, 2015. uplovit će
1. siječnja u 11 sati na terasi hotela Excelsior
novogodišnjim koktelom uz šampanjac i za-
kusku. Nakon kratkog predaha od novogo-
dišnjeg ludila, kreće novo „maškarano doba“
– od 17. siječnja do 18. veljače održat će se
Karneval 2015. koji će svoju kulminaciju imati
u Međunarodnoj karnevalskoj povorci u orga-
nizaciji pusnih društva „Toronjera“ i „In Bambo
Veritas“ 8. veljače.
-
5travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
stupa te ribarskih fešti objedinjenih pod
zajedničkim imenom „Ljeto u Lovranu“,
uz koje će biti i popratnih događanja
kao što su 9. MTB Učka maraton, utrka
za svjetski kup koja se 27. srpnja održava
u organizaciji BBK „Marun“, tradicionalna
pučka fešta Rokova u Lignju koju 16.
kolovoza organizira Udruga „Ognjišće“,
te jednako tako tradicionalna proslava
Mihoje 28. rujna u Lovranskoj Dragi, u
organizaciji BK „Lovranska Draga“.
- Ljeto u Lovranu donosi jedan sveobu-
hvatan program, od kojih posebno treba
izdvojiti ribarske fešte koje će se održavati
na mulu, te dvije kapetanove fešte u Starom
gradu, ispred crkve Sv. Jurja. Velik broj doga-
đanja održavat će se i u prostorima naših
hotelijera – na terasi Excelsiora bit će organi-
ziran program svake večeri, u vrtu Ville Astre
također će se održavati niz zanimljivih do-
gađanja, a u ponudu događanja uključit će
se i novootvoreni hostel Link. Također, neće
nedostajati ni drugih zabavnih sadržaja kao
što su after-beach partyji, ali niti kulturne po-
nude, pojasnio je direktor Turističke zajedni-
ce Lovran Vojko Brubnjak.
MARUNADA POČINJE U LIGNJU
Najpoznatijoj lovranskoj manifestaciji,
Marunadi, gastro-događanju posvećenom
promociji autohtonog lovranskog proi-
zvoda maruna, posvećen je gotovo čitav
deseti mjesec, a ove godine redoslijed
„domaćinstava“ koje imaju Liganj i Lovran
pomalo je „okrenut“. Naime, Marunada
kreće 11. i 12. listopada u Lignju kada će
se moći uživati u glazbenom, zabavnom i
sportskom programu, etno-izložbi i izložbi
gljiva te bogatoj ponudi pečenih maruna,
jela i slastica od maruna, ali i domaćih spe-
cijaliteta, a završava tijekom vikenda od 24.
do 26. listopada u Lovranu, cjelodnevnim
glazbenim i zabavnim programima u cen-
tru mjesta, koje će pratiti bogata ugostitelj-
ska ponuda uz marun u glavnoj ulozi.
- Na promjenu termina odlučili smo
se zbog činjenice da su zadnje dvije
Marunade praktički ostale bez lovran-
skog maruna. Svake godine imamo
problema sa sušom i bolestima maru-
na, a jedino rješenje je bilo da lovransku
Marunadu stavimo na kraj mjeseca i da
se do tada skupi dvije do tri tone maruna
kako bi ga bilo dovoljno. Još jedna no-
vost koju uvodimo ove godine, i s kojom
ćemo nastaviti svake sljedeće Marunade,
jest da će ova manifestacija uključivati i
element liječenja drva maruna u suradnji
s udrugom Lovranski marun. Skupit će-
mo između trideset i pedeset tisuća ku-
na za tu namjenu, i s tim sredstvima po-
moći „čistiti“ marune svima koji budu su-
djelovali u Marunadi, kazao je Brubnjak.
Tijekom listopada održat će se i sajam
robe široke potrošnje 18. listopada, 2. brdska
utrka „Učka Verical“ u Medveji 25. listopada,
a jesenski dio ovog kalendara manifestacija
zaključuje Lovranska regata za jedrilice klase
Optimist i Laser u organizaciji JK „Istra“, koja
će se održati 29. i 30. studenog.
IZGRADNJA VODOVODA U ČETVRTOJ BRZINI
::::: Piše: Aleksandra Kućel-Ilić :::::
Izgradnja vodoopskrbe Visoke zone Lovrana ušla je u
svoju četvrtu fazu, a podatke o tome što je sve učinje-
no i što se planira dao nam je Ervino Mrak, direktor
tvrtke »Komunalac«.
Po njegovim riječima, u ovoj četvrtoj fazi izgradnje
izvođač radova je GP Krk d.d. Krk, stručni nadzor nad
radovima vodi DE-KOM d.o.o. Delnice, ugovorena du-
ljina trase radova je 7000 metara, ugovorena vrijednost
radova: 8.900.000,00 Kn + PDV, a do sada je izvedeno
cca 3000 metara.
– Radovi se trenutačno izvode na dionici duljine 350
m na Cesti za Lovransku Dragu, a predviđeno je dobivanje
65 vodovodnih kućnih priključaka. Do sada je ukupno
na području Visoke zone Lovrana izgrađeno cca 20 km
vodoopskrbnih cjevovoda, te cca 350 vodovodnih kuć-
nih priključaka. Što se tiče izvođenja radova na izgradnji
sanitarne kanalizacije i vodoopskrbe naselja Školarevo -
Oprić – Konjsko, ovi se radovi izvode na području Općine
Lovran i Grada Opatija. Izvođač je GP Krk d.d. Krk, stručni
nadzor nad radovima izvodi DE-KOM d.o.o. Delnice,
ugovorena duljina trase radova je 8000 m vodoopskrbe
i odvodnje, a ugovorena vrijednost radova: 19.500.000
Kn + PDV. Predviđeno je210 vodovodnih i kanalizacijskih
kućnih priključaka – rekao je Mrak.
Dodao je i kako je do sada izvedeno cca 3100 metara
vodoopskrbnih cjevovoda i kolektora sanitarne odvodnje,
te 108 vodovodnih i 96 kanalizacijskih kućnih priključaka,
a radovi se trenutačno izvode na dionici Put Školarevo u
duljini od približno 300 metara.
-
6 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Nekadašnji konzul Republike
Mađarske u Hrvatskoj, gospo-
din Molnár Lajos, smatrao je da
bi poput Csepela - XXI. Okruga
Budimpešte, koji za partnera ima Rijeku, bilo
dobro da i XVII. Okrug, čiji je on stanovnik, ima
svog partnera na Kvarneru. Svoju je želju izra-
zio i počasnom mađarskom konzulu u Rijeci -
gospodinu Miranu Ključaričeku. Sreća je htjela
da je njegova tadašnja tajnica, gospođa Ilona
Čordašić, bila stanovnica Lovrana i logično
predložila da to bude Lovran. Vrijeme od ideje
do realizacije bilo je kratko i tako je 08. prosin-
ca 2004. u sjedištu XVII. Okruga Budimpešte u
nazočnosti gradonačelnika Dr. Hoffmann Attile
i dogradonačelnika Barne Andora te načelnika
Općine Lovran Edvarda Primožića i dopredsjed-
nika Općinskog vijeća Zorka Blečića potpisana
povelja o bratimljenju s ciljem jačanja kultur-
nih i turističkih veza između ova dva grada.
Kako bi pečat suradnji bio još čvršći i znakovi-
tiji, povelja je u svečanom ozračju potpisana i
u Lovranu povodom Dana Općine u travnju
2005. godine. Valja reći da je Lovran općina
koja broji oko 4.000 stanovnika, a XVII. Okrug
Budimpešte 86.000 stanovnika. No, desetogo-
dišnjem aktivnom partnerstvu na relaciji Lovran
– Budimpešta nesrazmjer u broju stanovnika
kao ni mađarski jezik nisu bili prepreka u “kon-
zumiranju” tog bratimljenja. Desetogodišnji ju-
bilej Općina Lovran dočekuje ponosna na sve
što je učinjeno kroz brojne kulturne, sportske i
turističke manifestacije i ostale oblike suradnje.
Zadovoljstvo upotpunjuju i brojni ostvareni
kontakti među čelnicima Lovrana i Budimpešte
kroz ovo desetogodišnje razdoblje. Predstavnici
Općine Lovran i XVII. Okruga Budimpešte redo-
vito su imali priliku susretati se i razmatrati nove
zajedničke projekte i programe prilikom uzaja-
mnih posjeta povodom Dana Općine i drugih
svečanih prigoda kao što su otvorenje izložbe,
glazbeni nastupi, sportski turniri i omiljena lo-
vranska “Marunada”. Na jednoj je “Marunadi”
svojih „pet glazbenih minuta” imao čak i gra-
donačelnik XVII. Okruga, Riz Levente, kada je
zasvirao sa svojim RLB Jazz Bandom. Zaslužni
za ostvarenu suradnju snagu Lovrana, odnosno
paritet u ovom međunarodnom partnerstvu,
potvrđuju sva kulturno-umjetnička društva kao
i sve sportske i druge udruge koje su svojim
aktivnim djelovanjem i razmjenom posjeta i
boravaka bile uključene u stvaranje mosta iz-
među Lovrana i Budimpešte. Taj kulturni most
ima danas svoju desetogodišnju povijest, koja
može biti ispisana velikim slovima zahvaljujući
i neumornom gospodinu Ágostonu Gergelyu
– Mađaru koji se je upravo u vrijeme nastajanja
suradnje doselio u Lovran. Gospodin Ágoston
Gergely nije se samo nastanio u Lovranu, on je
Lovran i cijeli naš kraj i zavolio kao svoj pa da-
nas kao županijski turistički vodič s oduševlje-
njem dočekuje i vodi brojne grupe mađarskih
turista koji odsjedaju u lovranskim hotelima
i u privatnom smještaju. A da će turistički se-
gment suradnje između Budimpešte i Lovrana
funkcionirati dobro, predvidio je već u svom
govoru prilikom potpisivanja povelje i ma-
đarski dogradonačelnik izjavivši da je Lovran
malčice ljepši od njihova okruga te da se nada
da će puno njegovih sugrađana u budućnosti
uživati u ljepotama Lovrana i okolice. Želju za
čim korisnijom suradnjom na turističkom pla-
nu potvrđuje i inicijativa lokalne televizije XVII.
Okruga Budimpešte čiji su članovi delegacije
na “općinskoj fešti” u 2013. iskoristili boravak za
snimanje promotivnog filma o Lovranu. Taj se
63 minutni film redovito se “vrti” na njihovoj lo-
kalnoj televiziji.
MOTIVI DOLASKA - UGODNO S KORISNIM
Kroz proteklih deset godina suradnje
Lovranu su se na mađarskom tržištu pružile
brojne prilike za njegovo predstavljanje kao
interesantne turističke destinacije. Posebno
ostaje upamćena jedna sasvim drugačija,
gotovo profesionalna prezentacija iz svibnja
mjeseca 2009. kada se je delegacija iz Lovrana
vrlo uspješno predstavila u XVII. Okrugu
Budimpešte na turističkom susretu, koji je
bio upriličen kako bi svi njihovi pobratimljeni
gradovi i općine predstavili svoje turističke po-
tencijale. Budući sam bila član te delegacije, i
danas se rado sjetim kviza znanja provedenog
među učenicima kao i njihovih likovnih radova
na temu turizma. Pobjednički crtež bio je zra-
koplov Croatia Airlinesa. Za postignuti uspjeh
učenici su bili nagrađeni boravkom u Lovranu,
a u vikend boravku u Lovranu mogli su uživati i
najsretniji posjetitelji koji su sudjelovali u “sajam-
skoj” tomboli. Motivi turističkih dolazaka prijate-
lja iz Budimpešte u Lovran najčešće su bili ve-
zani uz popularni “lovranski tris” gastronomskih
manifestacija, posebno za “Marunadu”. Gotovo
svake godine u goste dolaze autobusi turista
ili kulturno-umjetničke grupe iz Mađarske koje
ujedno sudjeluju i u prigodnim programima.
U posjet Lovranu došle su i grupe prosvjetnih
i zdravstvenih djelatnika iz Budimpešte koje su
svoj boravak na studijskom putovanju upotpu-
nile i turističkim obilascima našega kraja. Tako je
u lovranskoj osnovnoj školi ostalo zapisano da
::::: Piše: Silvana Stiglić :::::UZ JUBILEJ BRATIMLJENJA OPćINE LOVRAN I XVII. OKRUGA BUDIMPEŠTE
Deset godina partnerstva
-
7travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
je tijekom 36. “Marunade” u listopadu 2009. ško-
lu posjetila delegacija od pedesetak odgojno-
obrazovnih i socijalnih djelatnika iz XVII. Okruga
Budimpešte, na čijem području djeluje 17
dječjih vrtića, 13 osnovnih škola, dvije socijalne
ustanove i četiri doma kulture. Priliku za uzvratni
posjet XVII. Okrugu Budimpešte imali su 2010. i
lovranski predstavnici škole i vrtića predvođeni
lovranskom općinskom delegacijom. Tijekom
boravka u Lovranu, mađarski su liječnici, izme-
đu ostaloga, posjetili sjedište Crvenog križa u
Opatiji te lovransku kliniku za ortopediju i opa-
tijsku Thalassotherapiju. No, da turistički tokovi
ne budu samo u jednom smjeru, pobrinula
se Udruga umirovljenika Lovran, predvođena
predsjednicom Ankom Buterin, kada su u pro-
ljeće 2009. u Budimpešti i okolici proveli pet ne-
zaboravnih dana. Izjava sudionika tog izleta da
su se vratili s Budimpeštom u srcu, govori sve.
Galerija „Laurus“ u znaku mađarskih umjetnika.
IZLOŽBE I GOSTOVANJA
Tijekom 2006. godine galerija “Laurus” po-
tvrđuje već na sam početku svog postojanja
dobru suradnju s Mađarskom kulturnom udru-
gom Baross, jer je zahvaljujući njima u kratko
vrijeme ugostila dvije izložbe mađarskih umjet-
nika i to akademske keramičarke Pannonhalmi
Zsusze, a kasnije i umjetnička djela iz fundusa
muzeja “Erdös Renee Ház” smještenog u po-
bratimljenom XVII. Okrugu Budimpešte. “Erdös
Renee Ház” prekrasna je stoljetna vila u kojoj je
smješten etnografski muzej pjesnikinje Erdös
Renee koja je u vili živjela i stvarala. Galerija
“Laurus” može se pohvaliti ne samo danima već
i mjesecima mađarske umjetnosti. Naime, po
pitanju suradnje 2009. godina bila je plodono-
sna i uspješna na svim poljima. Samo u galeriji
“Laurus” ugošćene su u samo dva mjeseca tri
izložbe mađarskih umjetnika. Među njima sva-
kako je najznačajnije mjesto zauzimala izložba
Csekovszky Árpáda, velikog mađarskog umjet-
nika keramike, u čijem opusu dominira lik sve-
tog Jurja. Gle slučajnosti – zaštitnika Lovrana!
No slučajnost nije bila kod odabira datuma
izložbe, jer je ona jedino mogla i morala biti
upriličena povodom Dana Općine i blagda-
na njenog zaštitnika. Hvalevrijedna izložba iz
“bakinih škrinjica” bila je izložba rukotvorina s
prikazom nacionalnih stilova iz raznih regija
Mađarske. Izložba je nastala također u organiza-
ciji Mađarske kulturne udruge Baross iz Rijeke,
a u lovransku galeriju privukla je brojnu žensku
publiku koja štuje ručni rad i tradicijske običaje.
Igra svjetla i sjene bila je glavna poveznica izlo-
ženim radovima na “kombiniranoj” izložbi dva
umjetnika pod imenom “Francuske katedrale
i Tiffany svjetiljke”. Dragocjene Tiffany svjetiljke
bile su rad Marka Ferenca, a umjetničku foto-
grafiju s motivima igre sunca i odsjaja na vodi
potpisuje dr. Dombóvári Csaba. Bila je to te
2009. godine treća izložba iz mađarske niske.U
travnju 2011., povodom Dana Općine Lovran,
ulja na platnu izlaže Károly Ernő, tada devede-
stogodišnji umjetnik čije su impresionističke ve-
dute Lovrana i Liburnije nastale na temelju foto-
grafija snimljenih tijekom njegovog boravka u
našim krajevima. A vedute Lovrana i svih pripa-
dajućih mediteranskih motiva “od mora, grota i
barki do kuć i bregi”, također kroz igru svjetlosti
i sjene koju je svojim fotografskim objektivom
pretočio u umjetničku fotografiju, uspješno
je u muzejskom prostoru “Erdös Renee Ház”u
XVII. Okrugu Budimpešte predstavio Lovranac
Federico Sterle. Bilo je to u travnju 2007. godi-
ne. Dakako i glazba se je pokazala kao nadasve
učinkovit čimbenik u stvaranju kulturnih mosto-
va, u ujedinjavanju svih onih koji svoje slobod-
no vrijeme daruju glazbi, uživajući pritom u sve-
mu što se kroz nju može dobiti i postići. Glavni
akteri s lovranske strane su svakako Puhački
orkestar Lovran i mješoviti pjevački zbor KUD-a
“Lovor”. Mađarski glazbenici nisu dugo trebali
čekati pozivnicu za dolazak u Lovran. Bartók
Béla Zeneiskola és Művészeti Iskola, puhački
orkestar iz XVII. Okruga Budimpešte sudjelovao
je u svibnju mjesecu 2006. na 14. međunarod-
nom festivalu “Naš svijet je glazba”. U sklopu
kulturne suradnje Gradski puhački orkestar pri-
jatelja glazbe Rákosmente pozvao je Puhački
orkestar Lovran u uzvratni posjet Budimpešti
u jesen sljedeće, 2007. godine. Lovranski pje-
vački zbor čekao je svoju priliku i dočekao ju u
2009. godini kada su za blagdan Duhova kra-
jem svibnja bili pozvani na 20. susret zborova u
XVII. Okrugu Budimpešte. Lovranski zbor svojim
je maestralnim nastupom osvojio tamošnju
publiku u crkvi Szent Erzsébet Templom. Da li
su publiku osvojile skladbe Ave Maria i Gloria,
ulomci iz Verdijevih opera ili skladbe primor-
sko – čakavskog izričaja najmanje je važno, jer
pozitivna emocija prenesena je na publiku, a
to oduševljenje članovi zbora, kojeg je tada
vodio, danas nažalost pokojni maestro Franjo
Bravdica, pamte i danas. Lovranski zboraši puni
su se dojmova vratili doma s kratkog, ali sadr-
žajno iznimno bogatog trodnevnog boravka u
Budimpešti. Tada nisu ni slutili da će im se u ju-
bilarnoj 2014. godini nasmiješiti prilika da svoje
vokalne sposobnosti pokažu još jedan put na
novom susretu zborova koji će se održati u XVII.
Okrugu Budimpešte 07. lipnja.
Lovranci će kod svojih pobratima u
Budimpešti biti gosti i na sajmu Majális,
koji se tradicionalno održava za prvi maj.
Dan uoči sajma, 30. travnja, delegacija
Lovrana imat će na susretu predstavni-
ka pobratimljenih gradova i općina XVII.
Okruga Budimpešte, priliku zahvaliti se
domaćinima za svu dosadašnju suradnju
i za sve uspješno provedene projekte.
Na sam prvi maj, na dan sajma, Lovran
dobiva ponovno priliku za turističku
promociju neposredno pred početak
sezone. Tradicionalni dolazak delegacije
iz Budimpešte na ovogodišnju svečanu
sjednicu Općinskog vijeća povodom
Dana Općine prava je prigoda za obi-
lježavanje ovog lovransko-mađarskog
jubileja. Posebna zahvala ide svakako
gospodinu Kelemen Sándoru, pročelniku
za kulturu, bez čije naklonosti i simpatije
prema Lovranu ova desetogodišnja su-
radnja ne bi bila ovako uspješna i bogata.
Zahvala Kelemen Sándoru
-
LOVRANSKI LIST • travanj 2014.8
S prvim proljetnim danima mnogobrojni zaljubljenici prirode
kreću put šumskih proplanaka da bi u šikarama kamenja-
ra potražili najtraženiji plod proljeća - šparuge. Sa svojim
sočnim mladim i pomalo gorkim izdancima, prve šparoge
doslovno mame ljude u prirodu. Branje šparuga postao je i čin koji u
proljeće sve više spaja obitelj. Budući da ju otprve nije lako uočiti u
prirodi, to se uči od ranih nogu, pa ovaj koristan običaj treba i dalje
njegovati među mladima. Branje šparuga pored njegovanja zdravog
načina življenja predstavlja i dobru rekreaciju u prirodi.
Travanj je rezerviran i za vrlo uspješnu lovransku manifestaciju
Festival šparuga.
Ove godine bit će to 14. šparugijada, koju već tradicionalno
organizira Turistička zajednica Općine Lovran od 12. do 27. travnja.
Tijekom ove manifestacije specifična okusa i bogate gastronomske
ponude šparugijada će biti zastuljena u svim restoranima i konoba-
ma Lovrana, Medveje i Lovranske Drage. Središnja fešta uvijek se odr-
žava prvog dana i to na Trgu slobode kada se priprema velika fritaja
od tisuću jaja i oko 30 kg šumskih šparuga.
Festival prati prigodan kulturno-umjetnički program, domaći
folklor, glazba i ples. Tako Lovran i okolica na najljepši način pred tu-
rističku sezonu promoviraju svoje turističke i gastronomske moguć-
nosti. To svake godine oduševi brojne goste i posjetioce, koji navrate
u naš “mali gradić”.
ROBERT BENZIA PREPORUČUJE
Proljetno vrijeme i među ugostitelje unese užurbanost. Pojačaju
se pripreme, uređuju objekti, osmišljavaju novi, zdravi i atraktivni ku-
linarski recepti kao osvježenje na jelovnicima raznih kuhinja. Delicije
divljih šparuga sve su prisutnije u restoranima i hotelima pri čemu
velika zasluga pripada provjerenim i vrsnim kuharima.
Pripremu nekoliko novih jela objasnit će nam ovog puta kuhar
Robert Benzia.
Ovaj četrdesetogodišnjak iz Lovrana priprema šparuge na razne
načine. Zanimljivo je da je svoj kulinarski staž počeo u restoranima
i hotelima talijanske Trentine. Kasnije se usavršio kroz tečajeve za
pripremu divljači, ribe i zdrave prehrane u kulinarskoj akademiji po-
znatog talijanskog kuhara Rossana Boscola
u mjestu Tuscania kraj Rima.
Zadnjih nekoliko godina ra-
dio je u lovranskom restoranu
Štanger, a trenutačno u njego-
vim jelima uživaju gosti Ville
Ariston u Opatiji. To je bila
dovoljna preporuka za jedan
lijep i poučan razgovor.
- Drago mi je da mogu
govoriti o našim autohtonim
namirnicama kao što je to šparu-
ga koja je sve više zastupljena
::::: Piše: Radovan Trinajstić :::::
- najtraženiji plod proljeca
ZELENO BOGATSTVO LOVRANA I LOVRANŠćINE
Crni tortiglioni na pestu od šparuga i badema sa škampima
SASTOJCI: - mogu biti tortiglioni, ravioli ili bilo koja tjestenina - 6 repova od škampi - maslinovo ulje - 300 g svježih šparuga (skuhati i ohladiti) napraviti pesto: - od šparuga, 80 g badema, može i pola pinjoli - 50 g paškog sira - 80 g parmezana - 8 g basilico - češnjaka i malo tople vodePriprema: Sve staviti u posudu, izmiksati u mikseru s nožem i procijediti. Kuhane tortiglione poslužimo na pestu od šparuga i badema te dodamo kratko pečene čiste repove škampi i s malo pečenih šparuga na maslinovom ulju.
-
istarska salatiCa s kavijarom od šparuga s pireom od bijele rotkve
SASTOJCI: - 150 g ječmika - 200 g šparuga - 50 g bobići - malo mrkve, celera, kapule izrezane na sitno - 10 g svježe crvene paprike, sol i papar - maslinovo ulje - 200 g bijele rotkve - 1 krumpirPriprema: posebno skuhati ječmik, šparuge i bobići. Na maslinovom ulju dinstati mrkvu, celer i kapulu te dodati ječmik, šparuge, bobići i na kraju papriku na kockice. Sve to začiniti s pireom od rotkve (kuhamo rotkvi s krumpirom uz dodatak malo vrhnja i maslaca začinimo i izmiksamo). Servira se tako da se pomiješanu salatu dok je još topla posloži na pire od rotkve, ukrasi kavijarom od šparuga (što je mala tajna ovog kuhara) i posluži.
9
puding od šparuga i paškog sira
(za desetak malih porCija)
svinjski file punjen šparugama i pršutom s kremom od jaja i muškata
SASTOJCI: - 500 g kreme od šparuga
(kratko kuhane s jednim krumpirom
i malo maslinova ulja izmiksati)
- 1 isjeckan češnjak
- pola manje kapule
- 0,3 dl maslinovog ulja, sol i papar
- 200 g cijelih jaja
- 40 g žumanjaka
- 200 g vrhnja za kuhanje
- 100 g paškog sira ili parmezana
Priprema: sve skupa stavimo u posudu, izmiksamo sa stapnim mikserom,
napunimo male kalupe i stavimo peći na 85 stupnjeva oko 45 minuta. Možemo
ih servirati tople ili hladne.
SASTOJCI: - 300 g. svinjskog filea u komadu - 200 g šparuga
- 3 široke fete pršuta - sol, papar i začinsko bilje, malo senfa i maslinovo ulje
Za kremu od jaja i muškata treba: 1 jaje, 0,1 dl muškata, sol i papar, parmezan i 2 žlice toplog temeljca od povrća Priprema: očistiti meso od žilica i masnoće te odrezati krajeve i dugačkim nožem napraviti rupu u fileu, namazati unutrašnjost filea senfom te meso začiniti timijanom, ružmarinom, paprom i posoliti. - šparuge dužine 10 cm ofuriti i ohladiti na ledu - rastegnuti pršut i na njega posložiti šparuge pa zarolati - time napuniti file i zapeći ga na maslinovom ulju u tavi sa svih strana da se zatvore pore - zapečeno zamotati u alu-foliju i staviti peći u toplu pećnicu još desetak minuta na 160 stupnjeva - dok se to peče, napravimo kremu od jaja i muškata: jaje tučemo na pari, pomalo dodajemo muškat, sir i temeljac dok ne dobijemo kremu, posolimo, poparimo i pustimo na toplom. - meso izvadimo, narežemo i serviramo s umakom od jaja i muškata
u našoj kuhinji. Ona ima posebno mjesto
na jelovniku kao tradicionalno jelo ovog
podneblja. Šparuga je biljka koja ima
jako uravnotežena nutritivna i niskoka-
lorična svojstva, bogata je vitaminima,
mineralima i vlaknima te spada u vrlo
zdravu i antialergijsku biljku. Kao kuhar
pobornik sam ove namirnice gorkog
asparaginog okusa koji pridonosi zdrav-
lju srca, bubrega, krvnih žila i smanjiva-
nju kolesterola. Tijekom njihove sezone
redovito ih i svakodnevno koristim u
pripremi raznih jela na moderniji i krea-
tivan način, a da pri tome poštujem nji-
hova nutritivna svojstva. Okus i zelena boja
šparuga dopušta mi da se malo “poigram”
kreativnošću u spremanju i prezentiranju je-
la pa okus uz vizualni aspekt očaraju svakog
gosta pri serviranju tih delicija - rekao nam
je sugovornik.
Za naše čitatelje Lovranskog lista
Robert Benzia izdvojio je nekoliko svojih
provjerenih kulinarskih recepata. Ova je
jela već nebrojeno puta servirao gostima
i za njih dobio visoke ocjene. Ne samo za
kvalitetu, nego i za izgled.
travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
-
10 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Pravi je proljetni dan. Sunce nad
morem, lahor me kupa...
Žurim na moj prvi pravi
lovranski razgovor za novine.
Usput izmišljam pitanja, slažem čak i od-
govore, a poslije ću vidjeti što će biti. Ovo
je ujedno i moj prvi dolazak u pizzeriju
Delfino po zadatku. Obično i to često tu
sjedimo na raznim proslavama. Najčešće su
to rođendani, prijateljska okupljanja, dru-
ženje u dvoje… Tako sam i prošlu sedmicu
sjedila u Delfinu i saznala da je već prošlo
petnaest godina od njegovog otvaranja.
Smatrala sam prigodnim čestitati im, pa
sam to i učinila, a sada sam odlučila i na-
praviti moj prvi intervju.
Vlasnik Zlatko Lozić veselo mi se nasmi-
jao i priča je krenula.
* Kako ste došli na ideju otvoriti pizzeriju u
ono vrijeme kada to nije bilo uobičajeno?
- Naša obitelj je živjela u Zagrebu.
Godine 1985. došli smo prvi put u Lovran
na godišnji odmor. Zavoljeli smo Lovran,
njegovo more, šetnicu, mul i prijatelje, ko-
je smo tu stekli. Od tada smo se u Lovran
vraćali svake godine. Društvo i lovranski
ugođaj učinili su ostalo. Počeli smo osje-
ćati Lovran kao svoj grad. Život je neumo-
ljiv. Deset godina kasnije, 1995., preminuo
nam je otac. Majka Ivka, sestra Marija i ja
osjetili smo da moramo u životu napraviti
zaokret kako bismo se mogli lakše nositi
s preranim gubitkom supruga i oca. I do-
selili smo se tamo gdje nam je do tada
bilo najljepše - u Lovran. Život se nasta-
vio. Nakon nekoliko godina, točnije 1999.,
otvorili smo Pizzeriju Delfino. Smatrali
smo da je to naša budućnost.
::::: Piše: Silvana Milotić :::::
PETNAESTI ROĐENDAN POZNATOG RESTORANA
-
11travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
ZADOVOLJAN GOST - ZADOVOLJAN
VLASNIK
Godinama smo proširivali ponudu i uvi-
jek se trudili da zadovoljimo svoje goste. U
tome smo i uspijevali. A zadovoljni gosti čine
zadovoljnima i vlasnike. Malo po malo širili
smo ponudu i prostor, obogaćivali jelovnik,
širili dobar glas... Danas je Delfino obiteljski
restoran. U ponudi imamo jela za djecu, odra-
sle osobe i ljude u poodmakloj dobi. Osim ra-
znih pizza nudimo razne vrste mesa s roštilja
uz mnoštvo priloga. Tridesetak kuhanih jela s
njokima, ravijolima i lazanjama vlastite proi-
zvodnje. Osim toga nudimo plate piletine,
puretine te kvalitetne svježe morske ribe. Sve
to uz salate i priloge po želji. Vodimo računa
o zdravoj prehrani. Meso kupujemo od pri-
vatnog mesara koji prodaje meso prirodno
uzgojene stoke u Klani.
* Petnaest godina držati istu, čak i višu kvali-
tetu ponude nije lako. Kako Vam to uspijeva?
- Kvalitetu je moguće postići trudom
cijele obitelji kao i stalnim i kvalitetnim
osobljem. Naše osoblje je vrijedno i radišno,
mnogi su kod nas više od 10 godina. Moram
istaknuti Ivana Radoviča, našeg konobara od
prvog dana. S nama je dakle svih 15 godina.
Mama Ivka uređuje okućnicu. Njezino je cvi-
jeće i šarenilo boja. Sestra Marija poma-
že mami oko cvijeća ali i u restoranu.
Supruga Milka vodi administraciju
i svoje vrijeme posvećuje djeci.
Osim restorana imamo i štampariju.
Dobitak štamparije nam pomaže da
lakše financijski podnesemu zimu. To
nam pruža i veću mogućnost vlasti-
tog reklamiranja. Mi smo obični ljudi
te tako vodimo i restoran. Zahvalni smo
domaćim ljudima koji nas s povjerenjem
preporučuju svojim gostima i prijateljima.
SVI POMAŽU NA SVOJ NAČIN
* Imate li vi uopće slobodnog vremena i
kako ga koristite?
- Slobodnog vremena imam vrlo malo i
to ga nastojim provesti s obitelji. Imamo dva
sina školarca Filipa i Josipa. Dečki su pravi
mali sportaši. Oba voze karting, natječu se
i postižu dobre uspjehe. Supruga i ja ih pra-
timo na natjecanja, potičemo ih i ponosni
smo na njihove uspjehe.
Pitanja bi bilo još, ali mobitel zvoni.
Zlatko se već četvti put javlja. Usput po-
zdravlja goste koji stižu a osoblju daje na-
putke. Vidim kako bismo mi domaći rekli
“gori mu pod petami”. Pozdravili smo se. On
je otišao za poslom, a ja sam uzela u ruke re-
klamu posebne ponude. Baš me zanima što
pripremaju za lovranski Festival od šparuga.
Bogme, imaju čak sedam jela sa šparogama.
Večeras će me suprug izvesti da prosla-
vimo rođendan. Proučavam ponudu Delfina
i dvoumim se između rižota s račićima i špa-
rogama ili telećeg medaljona sa šparogama
i palentom. Pustit ću da većina odluči, ali ja
ću ipak naručiti rižoto.
Na odlasku sam znatiželjno razgleda-
la okućnicu. Sunce se igra između visokih
čempresa. Okolo sve puno cvijeća. Sve je
u cvatu, a gospođa Ivka šeće okolo pono-
sna na svoje djelo. Ona zna kako, kada i što
posaditi da bi okućnica bila lijepa u svako
godišnje doba. Sada se među maćuhicama
kao kraljica ističe prekrasna kamelija puna
pupoljaka i rozastih cvjetova.
Fino, fino – Delfino!
GO
DINA S VA
MA
YEA
RS W ITH
YOU
-
12
S proljećem nam dolazi Uskrs, nekad
pak proljeće s Uskrsom. Razlog to-
me je pomičan datum ovog najve-
ćeg kršćanskog blagdana. Datum
Uskrsa određuje se kao prva nedjelja koja
pada nakon 14. dana mladog mjeseca po-
čevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum
može biti u rasponu između 21. ožujka i 25.
travnja odnosno u okviru prvih mjesec da-
na proljeća. Uskrs je posebno omiljen blag-
dan, jer simbolizira razdoblje započinjanja
novog godišnjeg ciklusa koji donosi pravi
“preporod” nakon dugih tmurnih zimskih
dana hladnoće i snijega. Priroda se nakon
zimskog mirovanja budi i uskrsava, nastaje
doba stvaranja novog života, a usporedo s
time započinje i radost priprema za Uskrs.
Uskrsni blagdani obuhvaćaju sveto
trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs.
Priprema za Uskrs je korizma koja traje 40
dana, a nakon nje, nedjelju prije Uskrsa, slavi
se Cvjetnica, ili kako bismo mi rekli “Uličnica”,
kojom započinje Veliki tjedan. Uz obilježava-
nje Uskrsa vežu se brojni simboli i običaji koji
se razlikuju od zemlje do zemlje, od regije
do regije pa i do samih mjesta i gradova. No,
većini je zajedničko ukrašavanje pisanica,
daleko najznačajnijeg obilježja, ne samo u
novije doba već i kroz povijest. Kao najčešći
simboli pojavljuju se još pilići i zečići u kom-
binaciji s prvim proljetnim cvijećem ili gra-
njem uz dodatak dekorativnih mašnica, lep-
tirića, svjećica... Svi se ovi motivi vezuju uz
buđenje prirode, pa je tako pahuljasto žuto
pile izravan "nastavak" priče o jaju. A zečić?
Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji
motiv, preuzet je iz nekih europskih zemalja,
gdje je poznat kao pratilac staronjemačke
boginje plodnosti.
KOKOŠ ILI JAJE
Vrijeme Uskrsa uvijek nas nanovo pod-
sjeti i na “filozofsko” pitanje je li prvo bila
kokoš ili jaje. Sudeći po vremenu otkad po-
tječe pisanica, prvo je bilo - jaje. Glinena su
jaja pronađena još u germanskim, avarskim,
skandinavskim i praslavenskim grobovima,
davno prije dolaska Slavena i prije kršćan-
stva. Značenje običaja vezanih uz Uskrs za-
pravo je slavljenje proljeća, oni simboliziraju
usmjerenost novom i probuđenom životu.
Jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće. Uskrs
"oslobađa" čovjeka iz smrti, kao što jaje sim-
bolizira rađanje, stvaranje živog iz neživog.
Da bismo tu klicu života doista "preuzeli",
LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
POVODOM USKRSA I USKRSNIH BLAGDANA - APLAUZ ZA ŽIVOT
Čarobno vrijeme buđenja prirode
::::: Piše: Silvana Stiglić :::::
-
13travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
jaje valja - pojesti. A kako bismo cijele godi-
ne bili vitalni i zdravi, na Cvjetnu se nedjelju
ide u crkvu na blagoslov grančice masline. U
Istri i na Braču se listić masline čak i pojede
(žvače) kako bi vitalnost "ušla" u tijelo.
Pisanice odnosno bojama ukrašena jaja
izrazit su običaj “šaranja” i oslikavanja jaja u
vrijeme Uskrsa. Dok nije bilo umjetnih boja
za jaja, na selu su ljudi koristili boje od ono-
ga što je priroda obilato nudila. Najčešća
je bila crvena dobivena od cikle, ljuske lu-
ka ili crvenog radića. Od korijena koprive,
špinata ili poriluka dobivala se zelena boja.
Danas se za bojanje jaja primjenjuju razne
tehnike i razne umjetne boje kao i one za
tekstil ili pak licitarske boje. Svaka boja ima
neko značenje - crvena može simbolizirati
Kristovu muku, bijela čistoću, plava istinu,
zelena plodnost. Međutim, kod pisanica
nije riječ samo o bojenju jaja, korijen riječi
potječe iz staroslavenske riječi pisati što
znači slikati. Pisanice su šarena oslikana jaja i
ta se je umješnost oslikavanja pisanice pre-
tvorila u pravu umjetnost. Diljem Hrvatske
primjenjuju se različite tehnike ukrašavanja
pisanica. Među poznatije tehnike spada
batik tehnika “šaranja” pisanica tankim ra-
skoljenim drvcem umočenim u rastopljeni
vosak, no postoji još niz drugih tehnika kao
što su struganje ili pak ukrašavanje pisanica
svilom i koncem, tehnika koja je prisutna u
okolici Đakova. U nekim krajevima susreće-
mo oslikavanje biljkama (peršinom) ili pak
slamom kada se jaja omataju slamkama da
bi se dobili razni oblici ili se slamke razrežu i
lijepe na jaja tvoreći raznolike ukrase. Motivi
na šaranim jajima su različiti i kreću se od
jednobojnog bojenja do likova zadivljujućih
ornamenata, ukrasa, šara, cvjetića, simbola
sunca, plodnosti, ljubavi. Umijeće šaranja
uskrsnih pisanica oživljava se kroz obiteljske
tradicije prenošenjem na mlade generacije
kao i u školama kroz likovne radionice ili kroz
slobodne aktivnosti u sklopu raznih društa-
va koja osmišljavaju i provode programe
za djecu. Pisanice se izrađuju i kao hrvatski
souvenir u malim obrtničkim radionicama,
a što smo posljednjih godina mogli i vidjeti
na tradicionalnoj prodajnoj izložbi suvenira
Kvarner EXPO što se održava u Opatiji za
uskrsni vikend. Posebnu su pozornost na
tom sajmu privlačile upravo pisanice izrađe-
ne od poznatog bračkog kamena kao i one
oslikane tehnikom naive u zagorskim galeri-
jama. Intresantno je još spomenuti i tehniku
koja je prisutna na Dubrovačkom primorju,
a sličnu gaje i Konavle, gdje savršenstvo
“penganih” jaja dostižu uz pomoć pera. Uz
precizno oslikane motive ova se tehnika ko-
risti i za prigodne poruke poput "Ovo jaje
palo s neba, baš u ruke kome treba" ili "Ovo
jaje od srca se daje" te "Sretan Uskrs, dušo
draga" i sličnima. Taj dubrovački izraz 'pen-
gana' ili 'napengana' jaja dolazi iz latinskog
jezika od glagola “pingere” što znači bojiti ili
premazivati.
PICANJE I LOV NA PISANICE
Uz izrazito izražavanje kreativnosti prili-
kom njihovog stvaranja pisanice obogaćuju
uskrsne blagdane još i kroz njihovo darivanje
dragim ljudima, a nerijetko uz sebe vezuju i
neke druge društvene običaje kao što su tuca-
nje obojenim i ne obojenim jajima te gađanje
jaja novcem. Upravo se jedan od takvih obi-
čaja odvija i u susjednim Mošćenicama gdje
se je gotovo zaboravljeni običaj “picanja jaja”
odnosno gađanja jaja novcem oživio unazad
nekih 15-tak godina. Natjecanje na kojemu
mogu sudjelovati svi mještani kao i turisti od-
žava se na Uskrs nakon mise. Poanta je u tome
da se novčićem u pet pokušaja s udaljenosti
od 2,8 m gađa jaje. Jaje se mora ne samo
pogoditi nego se novčić mora i zabosti u ja-
je. “Trkanje jaja” uskrsni je pak običaj koji se od
davnina provodi u obližnjem Gorskom Kotaru,
u Prezidu, gdje se tucaju jaje s jajem (tvrdo ku-
hano) po pravilu “ritka” (širi dio jaja) s “ritkom” i
“špička” (šiljati dio jaja) sa “špičkom”.
U Americi je pak najveseliji običaj lov na
pisanice. Roditelji i rodbina sakriju pisanice
po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjeruju-
ći da ih je preko noći sakrio uskrsni zeko.
Uskrsni zeko razlog je dječje radosti i kod
nas. Naime, djeca vjeruju da će im, ako su
bila dobra, zeko na uskrsno jutro donijeti
šarena jaja i poklone. Upravo zato jedan od
dječjih zadataka je da u kreativnom “neredu”
koji zavlada u njihovim domovima prilikom
izrade pisanica, ispletu od pruća i gnijezdo u
koje će uskrsni zeko položiti darove.
GASTRO UŽICI
Dakako, veliki dio posla imaju i domaćice
koje uz maštovitu dekoraciju za uskrsni do-
ručak na stol iznose blagoslovljeno jelo koje
čine jaja, šunka, luk i pogača (pinca) ili šišor
(slatka pletenica s jajem). Uskrsni doručak
upotpunjuje se i drugim slanim i slatkim jeli-
ma kao što su fritaja od šparuga te neka fina
torta ili kolač ispečen u posebnom kalupu
nekog od simbola Uskrsa. Za ručak će se na
stolu uz neizostavnu pečenu janjetinu naći i
sve najbolje i sve “mlado” iz prirode – mladi
krumpir, mladi luk, salata. Svaka domaćica
nastoji na najbolji način zadovoljiti svoje
ukućane te im servirati omiljene blagdanske
specijalitete. Blagdanskom gastronomskom
užitku pridonosi i prigodno postavljen stol.
Kultura postavljanja blagdanskog stola nje-
guje se u većini europskih zemalja, a poseb-
no se puno toga može “kopirati” iz susjedne
Austrije ili Njemačke te uz malo mašte uskr-
snu “bajku” donijeti i u vlastiti dom.
Lijepi proljetni dani u vrijeme uskrsnih
blagdana pozivaju često i na neki izlet ili pu-
tovanje. Mogućnosti su brojne, a ponude turi-
stičkih aranžmana raznolike. Dalmacija, točnije
Vodice ili otok Hvar mogli bi zbog svojih tradi-
cijskih uskrsnih običaja biti intresantna odre-
dišta. Posebnost proslave Uskrsa u Vodicama
čine vodičke žudije. Žudije su čuvari Kristova
groba koji u dane Velikog tjedna dočaravaju
Isusovo uskrsnuće. Svake godine 13 počasnih
Vodičana, odjevenih u odore rimskih vojnika,
uprizoruju 12 stražara i Judu. Običaj žudija u
Vodicama njeguje se već više od stotinu godi-
na te postoje stroga pravila koja propisuju tko
može biti žudija i kakav mora biti. Vodice tra-
dicionalno pripremaju na uskrsni ponedjelajk
uskrni doručak na otvorenome, a poslužuju
ga žene obučene u vodičke narodne nošnje.
Svojim nastupima manifestaciju obogaćuju
folklorne skupine i dalmatinske klape.
Procesija “Za križem” ili hvarska procesija
za križen naziv je za tradicijsku noćnu pro-
cesiju, koja se već nekoliko stoljeća svaki
Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.
Procesija koju predvode odabrani križonoše
koji nose križ težak i do 18 kilograma, poči-
nje u 22 sata na Veliki Četvrtak, traje 8 sati,
a duga je oko 22 km i obuhvaća šest župa:
Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku.
Okosnica procesije je Gospin plač, pasionski
tekst iz 15. stoljeća, kojeg u formi glazbenog
dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.
Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u
crkvu započinju pjevati Gospin plač, a druga
dvojica im odgovaraju pjevajući posebne
stihove ispjevane u čast zaštitnika crkve i
nadahnute mukom Isusovom.
Uz mnoštvo običaja svima nam je zajed-
nički uskrsli Isus koji donosi mir i radost živo-
ta. Pa neka to isto donese i Vama - radostan,
miran i blagoslovljen Uskrs!
-
14 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
MALE NOVOSTI ZA VELIKO
Šetajući gradom uočila sam novu radnju. Na adresi
Šetalište maršala Tita 50 otvoren je Coco Lips – beauty
studio. Znatiželja me natjerala da zavirim i vidim koje
nam se tu usluge pružaju.
Sve je dobro znati, mislim u sebi. I već sam unutra. Prikrivam
svoje nenjegovane ruke, pozdravljam i preda mnom je ljubazna
i mlada vlasnica Nikita Dajčer. Nikita ima samo 25 godina. Po za-
vršetku osnovne škole željela je postati kozmetičarka, a sticajem
raznih okolnosti nije se uspjela upisati u željenu školu. Zato je
krenula u Hotelijersko-turističku, po završetku prekvalificirala se
i sada je školovana kozmetičarka što je oduvijek i željela.
Najprije je imala kozmetički salon u Opatiji, a sada je otvorila
salon ovdje, u Lovranu. Kod nje možete napraviti: manikuru, pe-
dikuru, ugradnju umjetnih noktiju, depilaciju, make up… Dakle,
možete se dotjerati i biti zadovoljniji svojim izgledom.
Dok pričamo ona gospođi Sanji uređuje nokte, ja proma-
tram. Sviđaju mi se nokti ljubičasto plavih nijansi. Kada završe
proljetni radovi u vrtovima doći ću u salon i Nikita će mi napra-
viti umjetne nokte. Da da, lijepe umjetne nokte o kakvima sam
oduvijek sanjala. Na odlasku sam razmišljala o tome kako bi bilo
lijepo da u nekom sljedećem životu budem kozmetičarka.
::::: Piše: Silvana Milotić :::::
Bila san mića otročica kada san s kurijeri gjedala punpu.
Nisan znala za ča rabi ni ča prodava. Va mojoj fameje
ni bilo auta a bome ni va susešćine. Leta su pasevale,
kako se stareje tako je i ona ostarela i ostala odzada od
oneh punpi ke su se kašneje oprle. Trebalo ju je obvovit. Posebe
zato ča je i letna sezona na vrateh.
Prvo je va jenare prestala delat. Bageri i kamijoni su manovrali,
a nan ni bilo lahko. Danaska saka fameja ima auto. Imaju i po dva,
tri… Navajni smo na našu lovransku punpu i falila nan je. A opeta
smo bili srećni da te ju va novo obuć.
Va m,alo vremena čuda je storeno. Punpa opeda dela. Sada
je nova, moderna i lepa, probukla se je. Se je novo: punpi, naplat-
ni i prodajni prostor, kancelarija… Šla san natočit naftu, navukla
najlonske rukavice i dokle je nafta tekla popitala san kapota ka j’
razlika ove nove od one stare?
„ Punpa je bila zaspravje va slaben stanje. Naši domaći judi su
bili na to navajni ale po lete kada su prišli stranci va očah smo njin
videli da se pitaju: ča, zač, kako… Kada će točit naftu i benzinu ona-
ko kako su po svete navajni. Derivati od nafti prodavamo kako i pr-
vo, niš ni novega samo ča je to sada bi se reklo - na nivou. Sada kada
pojete platit videt ćete da imamo već tega za prodat: soki, vodi,
cikulati, bonboni, baškotini i se one miće stvari ke čoveku moru za-
trebat kada gre na vijaj,“ rekal mi je kapo od naše benzinske punpi.
Zaprla san čep od rezervara, znela rukavice, hitila ih va smeti
i šla platit. Račun mi je hitila vanka nova kasa, ni veći ni manji
nego prvo. Do auta san podišela ruki, ne smrde na naftu. Verujte
i to čuda vaja.
Coco LipsNAIL & BEAUTY STUDIO
Na adresi Šetalište maršala Tita br. 50 otvoren je nov od-
vjetnički ured.
Odvjetnik Filip Vukov rođen je u Njemačkoj, a odra-
stao je i školovao se u Rijeci. Nakon diplome radio je kao
asistent na Pravnom fakultetu u Rijeci, a nakon završetka poslijedi-
plomskog studija u Njemačkoj zaposlio se u Zagrebu gdje je u većem
odvjetničkom društvu stjecao radno iskustvo.
Ljubav prema Kvarneru i moru pomogla mu je da se odluči vratiti
u Rijeku.
Poslovni prostor je u vlasništvu njegove obitelji. Njegov otac
Zdravko Vukov je u tom istom prostoru imao urarsku radnju. Prije se
tu pružala stručna pomoć za satove, a sada tu pružaju pravnu pomoć
za mještane.
Činjenica je da su zakoni vrlo komplicirani i puni zavrzlama za pro-
sječnog čovjeka. Zato je dobro obratiti se odvjetničkom uredu kako
bismo valjano riješili svoje poslove ili probleme. Odvjetnik Filip Vukov
nudi stručnu pomoć i obećava miran san.
ODVJETNIČKI URED
BENZINSKA PUNPA SE JE PROBUKLA
-
15travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
ZADOVOLJSTVO
Danas nemate vremena ili vam
se jednostavno ne da kuhati ?
Nema problema. Idite u
J.d.o.o. Paninoteku.
Tushaj Tush je odlučio nastaviti obitelj-
sku tradiciju i baviti se pekarstvom.
Pekara "Azuro mare" u centru Lovrana je
njegovo vlasništvo. Svojim radom i stanova-
njem u Lovranu shvatio je da je to gradić po
njegovoj mjeri i odlučio je proširiti posao. U
neposrednoj blizini pošte početkom veljače
otvorio je Paninoteku. Ponuda je zaista bo-
gata. Osim raznih vrsta sendvića, imaju i gril
ponudu te razne salate.
Danas u Paninoteki možete izabrati: pi-
zzu, ćevapčiće, pljeskavicu, kotlet, šiš-ćevap
ili lignje. Uz to pommes frites i salatu koja
vam zapne za oko iz velike ponude izložene
u vitrini. Možete to konzumirati u lokalu uz
željeno piće, a možete i odnijeti kući. Ne tre-
bate razmišljati o radnom vremenu, oni su
tu, vama na usluzi od 9 do 24 h.
"Cijene su pristupačne, naše usluge ko-
riste i neke firme za marende, dolaze nam
studenti i prolaznici. Za sada sm zadovoljan,
a vjerujem da će u sezoni biti još bolje," re-
kao nam je gospodin Tush.
Dok nas dvoje čavrljamo zaposlenice
trčkaraju, Ljiljana okreće ćevapčiće, a Branka
naplaćuje hamburger. Poslije podne u dru-
goj smjeni radit će Kruno i Nikola, a vlasnik
će sve to nadgledati. Zadovoljni radnici, za-
dovoljan vlasnik, a bogme i mušterije.
Dragi umirovljenici, OOHSU-a Lovran misli na vas.
Predsjednica Đurđica Tancabel i podpredsjednik
Robert Popeskić tražili su dugo vremena prostor koji bi
omogućio stranci da bude vama na usluzi. Pronašli su i
organizirali poslovni prostor u samom centru. Prostor ima svega pet
kvadrata ali i to je dovoljno ako želite činiti dobra djela.
OOHSU-a je prva stranka koja ima svoje poslovne prostorije u
našem gradu. Svaki dan od 9 do 11 sati u njemu netko dežura i tu
se možete učlaniti u HSU, platiti članarinu, komunicirati o svojim po-
trebama.
„Mi vam možemo dati niz informacija i pružiti vam pomoć u
rješavanju vaših potreba i prava u vezi: vaših mirovina, zdravstvene
i socijalne skrbi… Navratite, dragi umirovljenici, recite nam vaše in-
terese i potrebe kako bi-
smo vam mogli pomoći.
A sam razgovor i druženje
može vam uljepšati dan,“
rekla nam je predsjednica
HSU-a podružnice Lovran
Đurđica Tancabel.
NOVA PANINOTEKA
POSLOVNI PROSTOR OOHSU-a Lovran
-
16 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Prošlo je puno, možda čak i previše
vremena otkad smo zadnji put u
našem Listu dali nešto više pro-
stora Dječjem domu „Ivana Brlić
Mažuranić“ Lovran, čija je ravnateljica od
kolovoza prošle godine psihologinja Suzana
Mravinac.
Lovranski dječji dom ustanova je
Ministarstva socijalne politike i mladih koja
pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji djeci
i mladima u dobi od rođenja do 21. godine.
Dom trenutno skrbi o 44 djece i 3 mlađa pu-
noljetnika na tri lokacije (u Lovranu, podruž-
nici u Rijeci i stambenoj zajednici također u
Rijeci).
Osnovni cilj našeg rada, rekla je
Mravinac je podizanje razine kvalitete ži-
vota djece u Domu, osiguravanje uvjeta i
poticaja za njihov optimalan rast i razvoj
kroz timski pristup te odgovarajuću skrb
obiteljskog tipa. Koristim priliku izdvojiti
nekoliko značajnih programa koje u Domu
provodimo. Jedan od takvih programa je
poludnevni boravak u koji su uključena
djeca iz Lovrana i Matulja. Nadamo se da
ćemo uskoro uspjeti osigurati i prostor
za poludnevni boravak u Matuljima. S ra-
dom je započela i keramička radionica
za djecu, provodimo program prevencije
ovisnosti, program rada s volonterima te
program poticanja ranog psihomotornog
razvoja djece „Baby fitness“. Radimo, tako-
đer, i promociju udomiteljstva u lokalnoj
zajednici te provodimo program podrške
udomiteljima i posvojiteljima. Promocija
udomiteljstva izuzetno nam je važna jer
nam je prioritetno osiguravanje obiteljske
skrbi za najmlađu djecu o kojoj ne mo-
gu brinuti biološki roditelji. Cilj promo-
cije udomiteljstva je educiranje javnosti
o tome što to uopće je i koji su razlozi za
udomiteljstvo te prihvaćanje i promicanje
pozitivne slike udomitelja, udomljene dje-
ce i mladih koji iz udomiteljstva kreću u
samostalan život. Planiramo održati i pet
radionica u sklopu našeg programa podrš-
ke roditeljima predškolske djece u lokalnoj
zajednici. Predviđene teme radionica su
privrženost; psihološke potrebe roditelja
i djece; rani razvoj djece/razvoj predškol-
skog djeteta; djelotvorni odgojni postupci
(tzv. pozitivna disciplina); samopoštovanje
i samopouzdanje; asertivno, neasertivno
i agresivno ponašanje te ljutnja, agresija i
sukob, disciplina bez tjelesnog kažnjavanja.
S provođenjem ovog programa željeli smo
započeti u ožujku, međutim, zbog nedo-
voljnog interesa odgodili smo početak dok
ne budemo imali veći broj zainteresiranih.
I ovim putem pozivam sve zainteresirane
roditelje predškolaca s područja Lovrana i
okolice da nam se jave i pridruže u ovim
radionicama. Na jesen planiramo pokrenuti
i program podrške roditeljima školaraca, a
s vremenom bismo voljeli otvoriti i savje-
tovalište koje bi u početku bilo vezano za
obiteljske odnose roditelj-dijete, a s vre-
menom bismo vidjeli u kojem pravcu se
priča razvija i kreće. Naravno, za realizaciju
naših ideja potrebna je veća i kvalitetnija
suradnja ljudi iz lokalne zajednice. Moramo
imati na umu da je briga za dobrobit djece
temeljna dužnost pojedinca, institucija, ali
i cijelog društva. Mi u Domu prvenstveno
smo odgovorni za naše štićenike, ali naša
odgovornost tu ne prestaje. Naša su vrata
otvorena svima onima koji imaju bilo kakvo
pitanje ili nedoumicu vezanu uz odgoj svo-
ga djeteta, uz međusobne odnose. Želimo
biti i jesmo podrška roditeljima i obiteljima
uopće, što je još jedan od razloga zašto to-
liko radimo na ranije spominjanoj promoci-
ji udomiteljstva.
DJEČJI DOM- promicatelj obiteljskog života
SUZANA MRAVINAC, NOVA RAVNATELJICA DJEČJEG DOMA U LOVRANU ::::: Piše: Kristina Staničić :::::
Suzana Mravinac gotovo 17 godina
radi u sustavu socijalne skrbi. Od prvog
dana radi na zaštiti interesa i dobrobi-
ti djece i obitelji. Po struci je psiholog,
specijalist za zdravlje i prevenciju ovi-
snosti. Sve edukacije koje je prošla, ak-
tivnosti kojima se bavila i napredova-
nja usmjerena su na dječju psihologiju
obiteljsku dinamiku. Održala je nebro-
jena predavanja, radionice i savjetova-
nja za roditelje i djecu te je u tom smi-
slu i na tom polju i volontirala. Ne čudi
stoga da i u Domu želi okupiti čim veći
broj volontera. Volonterstvo je koristan
i pozitivan čin u razvoju suvremenog
demokratskog društva u kojem svaki
pojedinac ima pravo i odgovornost
dati svoj doprinos i u kojem se takav
doprinos cijeni.
-
17travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
Godina je ovo u kojoj obilježa-
vamo 25 godina od usvajanja
Konvencije UN-a o pravima
djece, 20 godina obilježavanja
Međunarodnog dana obitelji te 15 godina
od početka akcije „Gradovi/općine prijatelji
djece“ u Hrvatskoj. Općina Lovran u ovu se
priču uključila gotovo na samom početku,
točnije 2001. godine i dvije se godine vrlo
aktivno radilo na ovom itekako značajnom
projektu, međutim, došlo je do stagnacije,
što je potrajalo do 2008. godine. Tada se
formirao novi Općinski koordinacijski od-
bor akcije „Gradovi/općine prijatelji djece“
i ponovno je krenuo intenzivni rad kako bi
naša Općina stekla ovaj izuzetno značajan i
ugledan naziv i status. Da bi se to ostvarilo
potrebno je uspješno ostvariti programske
zahtjeve i propozicije. Hrvatski program ra-
zrađen je u 123 zahtjeva u 10 područja važ-
nih za život djece:
1. Programiranje i planiranje za djecu
2. Financijska sredstva za djecu
3. Podrška i potpora udrugama za djecu
4. Dijete u sigurnom i zdravom gradu
5. Zdravlje djece
6. Odgoj i obrazovanje djece
7. Socijalna skrb za djecu
8. Kultura i šport za djecu
9. Slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i
10. Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i od-
goju djece
Potrebno je imati 80% ispunjenja svakog od
ovih područja, odnosno u svim programskim
područjima Akcije moraju se ostvariti kvalitetni
sadržaji za djecu. Nadamo se da ćemo to uspjeti
ostvariti i da će Prosudbena komisija doći k nama
u listopadu, rekla nam je predsjednica lovran-
skog Koordinacijskog odbora Sanja Škorić te
da ćemo dobiti titulu Općine prijatelja djece.
U Lovranu još uvijek nedostaju osnovne stvari,
nastavila je, kao što je veći broj dječjih igrališta,
sportska dvorana, više zelenih površina na kojim
bi djeca mogla boraviti, kino i slični sadržaji. Puno
se toga od 2008. u Lovranu i napravilo.
LOVRANSKI DJEČJI DAN
Izrađen je Registar djece s teškoćama u
razvoju, Registar djece s kroničnim bolesti-
ma i Registar djece s teškoćama u govoru.
Osigurana su sredstva za opstanak pedija-
trijske ambulante, što je itekako značajno za
Lovran i njegove male stanovnike, osigurana
su sredstva za zapošljavanje socijalnog peda-
goga u osnovnoj školi, te za logopeda u DND
Opatija kod kojeg dolaze djeca iz Lovrana.
Uređeno je dječje igralište na Ciperi koje je
ove godine obnovljeno te dječja plaža koja
se također mora obnoviti. Organizirana su ve-
ća događanja, kao što je Smotra dječjeg stva-
ralaštva, organizirana su državna natjecanja
iz više područja u našoj osnovnoj školi, po-
krenuta je „Mića marunada“, Lovranski dječji
dan, koji se ove godine održava po peti put.
Puno je toga već napravljeno, ali život djece
i njihove potrebe mijenjaju se i zato rad na
unapređenju života naše djece mora biti kon-
tinuiran, i u njemu mora sudjelovati cijela za-
jednica. U Lovranu postoji i Dječji forum koji
aktivno radi, a jedan je naš forumaš i u Vijeću
za djecu Republike Hrvatske. U Okviru Akcije,
Lovran ima svoj projekt „I dječja djela mogu
promijeniti svijet“ u sklopu koje se dodjeljuju
nagrade najhumanijim malim Lovrancima.
Drago nam je i da je naš načelnik orijentiran
prema djeci, da je spreman na suradnju, što
je dokazao i vozeći nas u Čabar u sklopu naše
male humanitarne akcije u kojoj smo prikupi-
li igračke, slikovnice, šalove i rukavice za naše
male prijatelje pogođene elementarnom ne-
pogodom ove zime. Samu akciju opetovano
smo prezentirali učenicima i roditeljima naše
osnovne škole i nastavit ćemo to činiti.
VIŠE UKLJUČITI RODITELJE
Na žalost, odaziv roditelja na naše prezenta-
cije vrlo je slab. To me posebno žalosti zato što
često čujemo kako Lovran ne nudi puno našoj
djeci i mladima, kako za djecu nema dovoljno
sluha, nema prostora za igru i slično, a s druge
strane, sami roditelji nedovoljno su uključeni u
priču o poboljšanju života njihove djece u mje-
stu u kojem žive i odrastaju. Nadam se da će se
to promijeniti i da će se s vremenom povećati
broj aktivnih roditelja i odraslih uopće.
Na naše pitanje što titula Općina prijatelj
djece znači za Lovran i koje obaveze za sobom
nosi Sanja Škorić nam je rekla da je svakako
čast biti nositelj te titule, koja lokalnoj zajednici
donosi svojevrsni ugled. Dokaz je to da Lovran
sustavno brine o zaštiti djece, o njihovim potre-
bama i pravima, da skrbi o njihovim potrebama
i uvažava njihovo mišljenje. Naravno, dodala
je Sanja, dobivanje ovog uglednog naziva, ne
znači da su ostvareni svi ciljevi, on nas obvezuje
nastaviti s radom za dobrobit naših najmlađih,
obvezuje nas pratiti njihove želje i potrebe.
Moramo nastaviti kontinuirano raditi na skrbi
za djecu, na poboljšanju kvalitete njihova živo-
ta i moramo im osigurati da se uvijek osjećaju
dobro i ugodno u svojoj zajednici. Obveza je to
lokalnoj zajednici da i dalje povećava standarde
na socijalnom, gospodarskom, zdravstvenom,
obrazovnom, ekološkom i kulturnom aspektu
života. Cilj je stvoriti i održavati sigurno i poticaj-
no okruženje za rast i razvoj djeteta.
::::: Piše: Kristina Staničić :::::
AKCIJA „GRADOVI/OPćINE PRIJATELJ DJECE“
LOVRAN NA KORAK DO ŽELJENE TITULE
-
18 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.
Marač brtoglavac menja vre-
me i kot petešić na dimnja-
ke se vrti. Najprej sunce pak
onda ki veli sivi oblak. Franjo
Matetić je va svojoj knjige „Breme i počivalo“
rekal: „ Onemu ki valje misal menja i ni stalan
va besede, mu reču da j' kot marčeno vre-
me. Ako će bit dobra letina, reču da marač
mora bit suh“. Va gornjen dele Lovrana, na
levu stran od Zahej, va šume, prihajamo pul
Zorkota Dujmića. Na veloj lepo popituranoj
tabele piše črjenemi slovi: PELOVA. Dočekuje
nas Zorko, njegov pas Rambo ki gre smiron
za njin, i jedan mići mačak. Pitan domaćina
zač Pelova?
– Moj nonić se je prezival Plešković i po
ten je ovo mesto dobilo ime Pelova.
Sedimo vanka, spreda kući, za stolon.
Marčeni dan, suh i vetrovit. Pred nami šumi-
ca, dolčići, a doleka jedan lepi škurozeleni an-
cipres. Do njega je se Zorkotovo. Zelenilo, ro-
žice, škrebut, dih zemji. Još malo doleka, kot
na pijate, Lovran, modrina mora, pak Reka,
bregi, Bodulija…
Pelova va svojen mire živeje. Zorko toči
svoju domaću orehovicu, sami dih teplini, i
poveda. Rojen je 1959. leta va Ičićeh otkuda
mu je otac. Kada je bil mići, imel leto i pol,
je prišal bivat na Pelovu otkuda mu je mat i
kade je bivala nona. Osnovnu školu je finil
va Lovrane, kade je bil odličan učenik. Pokle
je finil elektro-školu v Reke i delal 32 leta va
opatijsken Metale. Ma, vavek je volel blago.
Otel je studirat veterinu, ma otac mu je rano
umrl, i rabilo j' ča prvo poć delat. Ostala je
jubav za blago pak je vavek delal okol blaga
i dokler je delal va Metale. Sada kada je do-
ma, otkad je Metal propal, vas je va svojen
dele, va svojen blage, na svojoj Pelove. Va
oven momente ima dva prča, jedanajst koz,
osavnajst jarić, a još se moraju tri jarići zleć,
nekoliko kokoš, a ima i prasci. Lane je imel
tri, a za par dan će zet dva prasca. Zorko se
je do kraja posvetil svojemu blagu, hrani ih
dva puti na dan, a dava njin zelenjavu, seno,
travu… ono ča zraste na zemje. Najvažneje
je da kozi imeju dva puti na dan čistu vodu,
a dobiju i poseje, šrot, zob, ki put i soli njin
se stavi.
ZGOJENI NA KOZJEN MLEKE
Kozi imeju jarići, a jarići su za meso. Dva
meseca ih se zgoji, i to je jako dobro i delikato
meso. Pokle tega već gre na divinu.
Ma, ono š čen Zorko najveć hrani
Lovranci je kozjo mleko. Tisto mleko je zdra-
vo, čuda lovranske deci su se zgojili na ten
mleku. Danaska su već i mladići i divojke,
poveda Zorko. Mlaja deca budu bolešljivi,
čuda imeju prehladi, alergiji, ma otkad piju
mojo kozje mleko, ni problema. Mi, kot deca,
onputa kada su imeli judi kozi, smo se zgojili
na kozjen mleke. Bili smo štrkljasti, ali su bile
kosti jake. Padali smo, ma ni bilo loma, a ova
gradska deca, čin je pal, zajedno neč zlomi.
Aš, va tin mleke je čuda kalcija, govori Zorko.
Za astmatičari, plućni bolniki je jako zdravo.
Preporuča se pit sirovo, a zbog preventive
je boje skuhat. Ma, te bakteriji nisu škodne
aš mojo blago ni bolno. Nema zdraveje ne-
go da ga se onako teplega popije. Filtrira se
kroz garzu i čisto je. Kozi su jako čisto blago, a
kad se gre must, z vodun se opere vime tako
da je čisto. Od tega mleka, judi delaju sami
doma i kefir i jogurt. Koza neće sve jist. Ako
ča ni dobro, neće jist. I zato je mleko najbo-
jo. Danaska to mleko ni kot nekada kada je
imelo oštreji dih, a blago je jilo žuhko: jasenić,
javoriku, bršjan.
Pitamo ga je mu žal kada jarići i so blago
gre za meso, ma Zorko poveda da mu ni žal.
Dal san mu priliku da živeje, to j' prirodan pro-
ces. To je život. Koza dnevno ima okol dve litri
mleka, najboje bi trebala imet tri litri, a zdola
dve ni isplativo. Ma, koza ka ima manje mle-
ka, njoj je gušće, ako imeje više, je vodenasto.
Se ima svoje, poveda Zorko. On dela i sir. Od
petnaest litar kozjega mleka dobije jedno kilo
sira. Tisti sir ima manje masnoći od ovčjega.
Zorko ima trdi i friški sir, a pokle dela i skutu.
Kada dela trdi sir, on se brzo suši, va hlade, ne
na sunce. Kozi su izdašno blago. Najvažneje
je da su na suhen i na zrake, na sunce od česa
dobije kalcij.
KLEOPATRA, ZVANIĆ I RAMBO
Zorko nas peje kade mu bivaju kozi. Saka
imeje svoju kućicu, napol oprtu. Se suho, te-
plo, čisto da bi i čovek rada tu počinul. Saka
koza ima svoji jarići, i š njimi biva va svojoj ku-
ćice. Kako su lepe, zajedno nas poližu, vesele,
blage, teple. Kako neč čoveka lepo poškakje
va srce kad je pul tega blaga, kako drugačje
ćuti sebe, zemju, živjenje. Poveda Zorko da
ne dava blagu posebe imena, ma sejedno
jedna koza, lepa, bela, s teplemi očijami, zo-
ve se Kleopatra. Gremo onde kade su prči.
Veli, ponosni, ma opeta, jako lepi, nisu grezi.
::::: Piše: Vjekoslava Jurdana :::::
Foto
: M. J
urda
na
Zorko Dujmić i njegovo blago va lovranskoj Arkadije
-
19travanj 2014. • LOVRANSKI LIST
Jedan, stareji i škurokafeni se zove Hans, a
drugi, mlaji i beli se zove Zvanić aš je Istrijan.
Zorko nan pokažuje kade mu bivaju prasci, a
za nami gre pas Rambo, dva tri mići mački,
peteh, kokoša, si va parede. Judi su vavek va
oven kraje imeli po dve kozi, jednu ovcu, to
j' naša tradicija. Danaska judi lih se kupuju,
govori Zorko.
On živeje va svete kega ni zapustil, svet
njegove starini, njegoveh koreni. Poveda
kako bi bilo dobro da bude i drugeh ki te
imet kozi za mleko, aš ča nas je više, to nan
je boje. Ni tu konkurenciji, manjka, straha. To
j' se prirodno, i za sakega ima mesta. Imejen
slobodu, a to znači da saki dan ima svoj ritam
(po zime već na pet ur jutro pak do četire za-
polne, a po lete od šest do deset večer), ne
moren poć nekamor dva tri dani, na godišnji,
ne more me niki ni zamenit, aš kozi su nauč-
ne na me. Ma, va ten rede, kade je se pošti-
vano na mire Gospodnjen, Zorko voli poć i
mej judi. Nosi mleko, ima prijateli, decu ka su
zgojena na njegoven mleke. Sam je svoj gos-
podar. Dokler znima dozvolu za držat blago z
takujina, vanka su zišle i dve sličice Gospi. Va
tihen, va mire…
I marčeno sunce j' zateplilo, magari i
daje puše mrzlo. Pozdravjamo Zorkota, ki
gre jedan del puta za nami, a za njin Rambo,
peteh i jedan sivi mačak. Puno nan je srce i
puna duša. ćutimo, strujeni od ovega ne-
mega sveta i živjenja, da je Pelova arkadija
kot onista z grčke tradiciji kade je bival bog
Pan. On je bil bog pastiri, njiv, šum, blaga ko
je paslo, cele prirodi. Prikaževali su ga z ko-
zjemi zadnjemi nogami i rogi, imel je glavu
i telo od čoveka, kozji rep, uše od prča i bra-
du, a celo telo je imelo dlaki. Tista Arkadija,
čitamo va libreh, je bila domovina jedno-
stavneh i pošteneh judi – pastiri. To je dih
starini, ku je blagoslovil i naš lovranski sve-
tac- zaštitnik, sv. Juraj ki je vavek onde titular
kade je čuda blaga, njiv, zelenila, kade je raj,
arkadija… kade bivaju i opstaju pošteni judi.
Kot ča je Zorko Dujmić. Čovek ki ne menja
misal, i stalan je va besede. Pak neka nan se
sv. Juraj smiluje i pokaže nan pravi put da i
mi zavredimo kot i Zorko, svoju pravu, sta-
rinsku, našu - lovransku Arkadiju.
Skromna, ali zato veoma draga sve-
čanost priređena je krajem ožujka
na adresi Ulica maršala Tita 33.
Božena i Ivan Dobrec u krugu svoje
obitelji proslavili su 60 godina zajedničkog života.
Zajednički dug i sretan život podario im je dvije
kćeri, Ljiljanu i Mariju, a one sa svojim supruzima
njima i troje unučadi: Lanu, Iris i Marina.
Iako vremešni, jer Boženi je 81 godina a
Ivanu 84, veoma su gostoljubivi i razgovorljivi.
Tako smo saznali i zapisali još jednu lovran-
sku priču.
- Moj otac je bio iz obitelji čiji je nadimak bio
Strahovi. U Lovran se doselio iz Tuliševice, s pre-
djela koji zovu Pod Kukom, a majka je bila iz Kali.
Svoju suprugu upoznao sam 1953. godine
kada je iz Zagreba došla u posjet svojoj sestri
Nedi. U to vrijeme radio sam kao trgovac u lo-
vranskoj Drogeriji koja se nalazila u današnjem
prostoru frizerskog salona Dota. Svoju simpatiju
i neskrivenu ljubav obrzo smo okrunili brakom.
Tako ta ljubav od 1954. još uvijek traje. U braku
nam se najprije rodila Ljiljana (1955.), potom
Marija (1958). Te godine zamijenio sam rad u
drogeriji za posao ekonoma, skladištara i nabav-
ljača u lovranskim hotelima Miramar i u današ-
njem Bristolu. Tu sam ostao do mirovine 1985.
Za svo to vrijeme moja Božena bila je domaćica,
supruga i majka. Brinula je o kući i djeci.
Razvojem turizma u Lovranu rasle su i
obaveze u hotelima. Valjalo se brinuti oko osigu-
ranja kvalitetne i na vrijeme dostavljene razne
vrste hrane, pića i robe što je iziskivalo dosta
vremena, ažurnosti u radu ali i snalaženje da se
sve to iskoordinira jer nekih tehničkih pomagala
u to vrijeme nije bilo. U svoje slobodno vrijeme
najviše sam volio biti u mojoj barci. Ona mi je bi-
la najveća rekreacija nakon rada u hotelu. Živeći
blizu mora zavolio sam ribarenje pa sam često
ribario, što je dobro došlo i u domaćoj prehrani.
Ili smo odlazili s obitelji na pučinu.
Pored toga bio sam strastveni ljubitelj ptica.
Uživao sam u cvrkutu svojih kanarinaca, papigi-
ca i gardelci (češljugara). S njima sam provodio
tijekom dana mnogo sati hraneći ih, održavajući
kaveze da budu čisti i pazeći da ptice budu zdra-
ve. Imao sam i nekih malih uspjeha u stvaranju
njihovih potomaka što me posebno veselilo. Ali