SKICE I PROFILI 1

2. SKICE I PROFILI Većina geometrijskih značajki modela nastaje prolaskom profila značajke po određenoj

putanji. Razni postupci dobivanja značajke biti će opisani u zasebnom poglavlju o skiciranim značajkama zbog njihovog udjela u geometriji modela. No, svakako treba uočiti: da bi značajka uopće nastala potrebno je odrediti odnosno nacrtati profil značajke.

Često se za profil značajke koristi i izraz "skica značajke" (eng. Feature Sketch) dok se u pojedinim sustavima, poput Autodesk Mechanical Desktopa (kratica AMD), koriste oba izraza, pri čemu je izraz skica skraćenica od skice profila.

Skica profila ili samo skica je približni ravninski obris značajke. Skice su obično zatvo-renog neprekinutog oblika sastavljene od linija i kružnih lukova, ali mogu biti i otvorene tako da se prilikom određivanja značajke iskoristi postojeći brid modela.

Dodavanjem parametarskih mjera i geometrijskih ograničenja (eng. Constraints) skica gubi stupnjeve slobode i postaje geometrijski određen profil. Kod potpuno određenog profila svi elementi su pomoću mjera i ograničenja dovedeni u međusobne odnose. Iako je moguće ostaviti profil u pod-ograničenom stanju (eng. under constrained), u praksi se takvi profil izbjegavaju zbog mogućih problema prilikom izmjene modela. Stoga je dobra navika potpuno ograničiti pro-fil prije stvaranja značajke.

d0=100

d1=d

0/2

d2=d0/4

6

4

2

0

1

35

7

H

H

H

H

C2 E2 C6 E6

V

VV

V

F

Slika 2.1: Pod-ograničen profil

Slika 2.1 prikazuje profil nacrtan u AMD-u kojemu nedostaje jedna mjera da bi bio pot-puno ograničen. Da bi se razumjelo koja mjera nedostaje potrebno je pojasniti oznake. Zaokru-ženim brojevima označeni su pojedini geometrijski elementi profila. Parametarske mjere smješ-tene su na mjernim crtama kota i prikazane su kao matematičke jednakosti. Naziv im počinje slovom "d" iza kojeg slijedi broj parametra u rastućem redoslijedu postavljanja. Uz geometrijske elemente prikazane su oznake postavljenih geometrijskih ograničenja: iznad linije 0 stoji slovo H koje označava da linija mora biti horizontalna, kao i iznad elemenata 2, 4 i 6, dok elementi 1, 3, 5 i 7 moraju biti vertikalni. Oznaka C2 ograničava element 6 da bude kolinearan s elementom 2 i obratno. Konačno oznaka E s brojem označava uvjet iste duljine.

Uz razumijevanje prethodnog, jasno je da nedostaje mjera dubine upusta kako bi profil bio potpuno ograničen.

Nakon poimanja napisanog o profilima, može se izvesti postupak izrade profila značajke:

1. Nacrtati skicu profila.

2. Pretvoriti skicu u profil.

3. Postaviti geometrijska ograničenja profila.

SKICE I PROFILI 2 4. Postaviti parametarske mjere profila.

Posljednja dva koraka mogu se zajedno nazvati postupkom ograničavanja profila. Pri to-me se mogu međusobno ispreplitati radi lakšeg potpunog ograničavanja profila. Unatoč tome, zlatno je pravilo da se prilikom ograničavanja ponajprije postavi što je moguće više geometrij-skih ograničenja, a potom krene u postavljanje mjera.

U nastavku su detaljnije pojašnjeni pojedini postupci po zasebnim cjelinama i potom sin-tetizirani u nekoliko vježbi.

2.1. CRTANJE SKICE PROFILA Kako je skica skup točaka, linija, lukova, kružnica, elipsi i polilinija u ravnini tako se pri-

likom crtanja skice koriste dobro poznate naredbe za crtanje navedenih objekata. Zbog toga je poželjno da čitatelj prije nastavka proučavanja gradiva ove knjige, ponovi osnovne naredbe za stvaranje navedenih primitivnih ravninskih objekata.

Pojedini sustavi za parametarsko modeliranje dopuštaju primjenu i drugih objekata u ski-ci od kojih je naročito zanimljiva spline krivulja pogodna za prikaz profila složene geometrije poput profila zuba zupčanika, profila stege rađene po Arhimedovoj spirali i slično. Kod izrade skica u praksi se najčešće primjenjuje polilinija. Podsjetimo: polilinija je zaseban objekt sastav-ljen od tangentno nastavljenih linija i lukova.

Prilikom crtanja skice profila potrebno je poštovati pravila zadana od proizvođača susta-va. Tako u verziji 2004 Mechanical Desktopa nije dozvoljeno crtati skice profila koje se sijeku, dodiruju ili preklapaju iako je dozvoljeno imati dvije petlje, jednu unutar druge kao jedan profil.

Skice se izvode što jednostavnije radi kasnijeg lakšeg baratanja skicama, ali i značajkama koje iz njih nastaju. Primjerice, iako je model sa slike 2.3 mogao biti napravljen istiskivanjem profila nastalog od složene skice sa slike 2.2 na zadanu visinu, prikladnije je koristiti ranije pri-kazan jednostavni profil (2.1) i kasnije dodati značajke zaobljivanja bridova gdje je to potrebno.

Slika 2.2: Složena skica

Slika 2.3: Jednostavni model

Primjenom jednostavnih skica povećava se broj skica i značajki što doprinosi preglednos-ti modela u pregledniku značajki. Većim brojem značajki olakšava se baratanje modelom. Uko-liko su zaobljenja bridova na modelu sa slike 2.3 postavljana kao zasebne značajke, u mnogim će CAD sustavima biti moguće privremeno zanemariti odnosno ugasiti prikaz pojedinog zaobljenja radi lakšeg uočavanja drugih značajki i potom ga ponovno prikazati. O samom postupku zane-marivanju odnosno isključivanja značajki više je napisano u poglavlju o baratanju značajkama.

Radi bolje preglednosti, poželjno je skicu kreirati u zasebnoj razini ili sloju (eng. Layer), ukoliko program podržava razine, ili barem u različitoj boji od postojeće geometrije modela.

SKICE I PROFILI 3 Iako skica ne mora biti točnih mjera kao u buduće značajke, iskustvo pokazuje da prom-

jene koje se događaju prilikom postavljanja parametarskih mjera mogu toliko izobličiti početni oblik skice da dodavanjem naknadnih ograničenja i mjera nije moguće postići željeni oblik skice. Stoga se preporuča crtati skicu približnih ili točnih mjera kao u buduće značajke.

Izuzev za stvaranje značajke, u određenim CAD sustavima skica može poslužiti i za od-ređivanje pomoćne geometrije poput:

• položaja značajke savijanja (eng. Bend feature),

• putanje profila kod izrade pometene značajke ,

• linije presjeka (eng. Cut line) za određivanje pogleda u presjeku,

• linije razdvajanja (eng. Split line) za cijepanje stranice modela ili samog mo-dela,

• prijelomnu liniju (eng. Break line) za određivanje dijela modela koji se neće prikazivati u presjeku radi lakše vidljivosti stražnjeg dijela.

2.2. PROFILIRANJE SKICE Radi točnog određivanja, skicu je potrebno odgovarajućom naredbom pretvoriti u profil.

Kako se skice najčešće koriste za stvaranje skiciranih značajki tako se i odgovarajuća naredba najčešće primjenjuje pa ju stoga u nekim sustavima nije potrebno niti pozivati već sustav sam pretpostavlja da je riječ o skici buduće značajke i pretvara skicu u profil značajke. U takvim sus-tavima uglavnom se automatski postavljaju mnoga geometrijska ograničenja prepoznata u radu od strane ugrađenih algoritama.

U Mechanical Desktopu se postupak pretvaranja skice u profil ne odvija automatski već se primjenjuje naredba AMPROFILE dostupna u izborniku Part Sketch Solving preko stavki Profile i Single Profile ili na alatnoj traci 2D Constraints preko dugmadi i . Stavka Single Profile je zapravo kratica iste naredbe, tzv. makro, u kojoj se u naredbenom retku za oda-bir objekta unese izbor zadnjeg skiciranog objekta pozivanjem opcije Last, AutoCADove nared-be SELECT. Pozivanjem "čiste" naredbe pojavljuje se upit za odabir objekata u kojemu korisnik sam odabire objekte za koje želi da uđu u profil.

Ovako određen profil postaje "inteligentan" i može primiti parametarske mjere i geomet-rijska ograničenja čime postepeno gubi stupnjeve slobode (eng. degree of freedom) i postaje ge-ometrijski određen. Nakon pretvaranja skice u profil sustavi korisniku jave koliko je stupnjeva slobode potrebno riješiti da bi profil bio u potpunosti određen. Primjerice, ukoliko je skica bila jedna kružnica u profilu su prisutna dva odnosno tri stupnja slobode:

1. položaj središta kao

• horizontalna udaljenost od postojeće geometrije modela (po osi X) i

• vertikalna udaljenost od postojeće geometrije modela (po osi Y) te

2. polumjer kružnice.

Ukoliko se u profil pretvara otvorena skica u pravilu se za zatvaranje profila koriste bri-dovi modela ili linije obrisa modela (silueta). U primjeru sa slike 2.4 profil ručice je zatvoren projekcijom brida 1 u ravnini skiciranja. Rotacijom profila ručice nastaje rotacijska značajka ru-čice (Slika 2.5).

SKICE I PROFILI 4

1

Slika 2.4: Otvoreni profil

Slika 2.5: Ručica nastala rota-

cijom

2.3. POSTAVLJANJE GEOMETRIJSKIH OGRANIČENJA Pravilnom primjenom geometrijskih ograničenja značajno se smanjuje vrijeme potrebno

za postavljanje i održavanje parametarskih mjera. Stoga se prije postavljanja parametarskih mje-ra na profil postavlja što je moguće više ograničenja.

U Mechanical Desktopu za postavljanje geometrijskih ograničenja služi naredba AMADDCON. Kao opcije naredbe dostupna su sljedeća ograničenja:

• horizontalno,

• vertikalno,

• okomito,

• paralelno,

• tangentno,

• kolinearno,

• koncentrično,

• projicirano,

• spojeno,

• jednake X vrijednosti koordinate,

• jednake Y vrijednosti koordinate,

• jednaki polumjeri,

• jednake duljine,

• zrcalno i

• fiksirano.

Kako je dijelom navedeno na početku ovog poglavlja, uz sliku 2.1, svaki element profila (linija ili luk) označeni su zaokruženim brojem. Ukoliko je na element primijenjeno određeno geometrijsko ograničenje, iznad elementa prikazuju se oznake postavljenih geometrijskih ogra-ničenja pa tako na prikazanom profilu iznad linije 0 stoji slovo H koje označava da je na liniju primijenjeno ograničenje horizontalnosti odnosno linija 0 mora biti horizontalna. Isto ograniče-nje stoji i iznad elemenata 2, 4 i 6, dok elementi 1, 3, 5 i 7 moraju biti vertikalni. Oznaka C2 og-raničava element 6 da bude kolinearan s elementom 2 i obratno, a oznaka E s brojem označava uvjet iste duljine.

SKICE I PROFILI 5 Pojedina ograničenja je moguće pozivati i izravno sa alatne trake (eng. toolbar) 2D Con-

straints prikazane na slici 2.6 odabirom odgovarajućeg dugmeta ili iz istoimenog podizbornika u izborniku Part (Slika 2.7).

Slika 2.6: Alatna traka 2D Constraints

Slika 2.7: Podizbornik 2D Constraints

2.3.1 Geometrijsko ograničenje horizontalnosti Postavlja se opcijom Hor (kratica od eng. Horizontal) naredbe AMADDCON ili dugme-

tom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti horizontalan odnosno paralelan sa osi X aktivnog koordinatnog sustava. Može se primijeniti na liniju, elipsu ili spline segment pro-fila.

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje horizontalnosti pri prikazu ograni-čenja označen je slovom "H" iznad broja elementa.

2.3.2 Geometrijsko ograničenje vertikalnosti

Postavlja se opcijom Ver (od eng. Vertical) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti vertikalan odnosno paralelan sa osi Y aktivnog koordinatnog sustava. Može se primijeniti na liniju, elipsu ili spline segment profila.

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje horizontalnosti označen je slovom "V" iznad broja elementa.

2.3.3 Geometrijsko ograničenje okomitosti

Postavlja se opcijom Perp (od eng. Perpendicular) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

SKICE I PROFILI 6 Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti okomit na drugi odabrani element.

Može se primijeniti na linije, elipse ili spline segmente profila.

Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako bi postao okomit na drugi odabrani element ("Select object to be made perpendicular to:")

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje okomitosti označen je slovom "L" i brojem elementa na koji je okomit iznad broja elementa. Oznaka se međusobno pojavljuje na oba elementa.

2.3.4 Geometrijsko ograničenje paralelnosti

Postavlja se opcijom Par (od eng. Parallel) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti paralelan na drugi odabrani ele-ment. Može se primijeniti na linije, elipse ili spline segmente profila.

Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako bi postao paralelan na drugi odabrani element ("Select object to be made parallel to:")

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje paralelnosti označen je slovom "P" i brojem elementa na koji je paralelan iznad broja elementa. Oznaka se međusobno pojavljuje na oba elementa.

2.3.5 Geometrijsko ograničenje tangentnosti

Postavlja se opcijom Tan (od eng. Tangent) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti tangentan na drugi odabrani ele-ment. Može se primijeniti na linije, kružne lukove, elipse ili spline segmente profila.

Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako bi postao tangentan na drugi odabrani element ("Select object to be made tangent to:")

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje paralelnosti označen je slovom "T" i brojem elementa na koji je tangentan iznad broja elementa. Oznaka se međusobno pojavljuje na oba elementa.

0H

2H

1

3

T3T2

T0

T1

Slika 2.8: Nedostatak tangentnosti

0H

2HT3

T1

T1

T3

3T0

T2 T0T2

1

Slika 2.9: Postavljena tangentnost

Na slikama 2.8 i 2.9 prikazan je uobičajen način primjene tangentnosti na prijelazima sa linije na luk. Na profilu sa lijeve slike 2.8 nedostaju tangencijalni prijelazi između luka 1 i linije 2 te između luka 3 i linije 0. Nakon postavljanja ograničenja tangentnosti između navedenih e-lemenata profil poprima odgovarajući izgled prikazan na desnoj slici 2.9. Uz postavljena ograni-čenja profilu nedostaju još dva da bi bio potpuno ograničen: dužina elementa 0 i polumjer luka 1.

2.3.6 Geometrijsko ograničenje kolinearnosti

Postavlja se opcijom CL (od eng. Collinear) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koje se primjenjuje mora biti kolinearan odnosno ležati na istom pravcu sa drugim odabranim elementom. Može se primijeniti na linije i spline segmente profila.

SKICE I PROFILI 7 Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako

bi postao kolinearan sa drugim odabranim elementom ("Select object to be made to be made colinear to:")

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje kolinearnosti označen je slovom "C" i brojem elementa sa kojim je kolinearan iznad broja elementa. Oznaka se međusobno pojav-ljuje na oba elementa.

Ograničenje kolinearnosti primijenjeno je na linije 6 i 2 u profilu sa slike 2.1.

2.3.7 Geometrijsko ograničenje koncentričnosti

Postavlja se opcijom CN (od eng. Concentric) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da element na koji se primjenjuje mora biti koncentričan odnosno imati istu točku središta kao drugi odabrani element. Može se primijeniti na kružne lukove, kružnice, i e-lipse profila te na radnu točku1.

Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako bi postao koncentričan sa drugim odabranim elementom ("Select object to be made to be made concentric to:")

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje koncentričnosti označen je slovom "N" i brojem elementa sa kojim je koncentričan iznad broja elementa. Oznaka se međusobno po-javljuje na oba elementa.

0

Slika 2.10: Nedostatak koncentričnosti

0N11N0

Slika 2.11: Postavljena koncentričnost

Na slikama 2.10 i 2.11 prikazana je primjena ograničenja koncentričnosti. Profil kružnice sa lijeve slike mora biti koncentričan sa vanjskim bridom u obliku kružnog luka. Nakon postav-ljanja ograničenja koncentričnosti između navedenih elemenata profil zauzima odgovarajući po-ložaj prikazan na desnoj slici. Nakon postavljanja ograničenja koncentričnosti profilu točno je određen položaj profila pa mu nedostaje još samo veličina promjera da bi bio potpuno ograničen.

2.3.8 Geometrijsko ograničenje projiciranja

Postavlja se opcijom Proj (od eng. Project) naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da zadana točka elementa na koji se primjenjuje mora biti projicirana na drugi odabran element. Može se primijeniti na linije, kružne lukove, kružnice, elipse i poveznice2 pro-fila.

1 O radnim točkama pogledati u poglavlju o radnim značajkama

2 Interpolacijska krivulja dobivena AutoCAD naredbom SPLINE

SKICE I PROFILI 8 Profil se pomjera u prvoj zadanoj točka odabranog elementa profila na upit "Specify a

point to project:" do objekta odabranog u drugom upitu "Select object to be projected to:".

Projicirana točka na željenom objektu u pravilu se mora pogoditi uz primjenu nišana, a prilikom odabira objekta na koji će se projicirati, uz navedene u početku, moguće je odabrati i radnu točku.

Prilikom prikaza ograničenja, oznaka "J" se pojavljuje na objektu na koji su projicirane toče onoliko puta koliko je točaka projicirano.

Ograničenje projiciranja često se koristi zajedno s konstrukcijskom geometrijom. Primje-rice, na slici 2.12 vrhovi profila se moraju nalaziti na konstrukcijskoj liniji nagiba stepenastog uspona što je i određeno postavljanjem ograničenja projiciranja u točkama vrhova (Slika 2.13). Na konstrukcijskog liniji kuta uspona 0 prisutne su dvije "J" oznake ograničenja projiciranja koje ukazuju da su dva vrha projicirana na liniju uspona.

Slika 2.12: Skica stepenastog uspona

Slika 2.13: Potpuno ograničen profil uspona

2.3.9 Geometrijsko ograničenje spajanja

Poziva se opcijom Join naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Con-straints.

Određuje da zadana točka elementa na koji se primjenjuje mora biti spojena sa zadanom točkom na drugom elementu. Može se primijeniti na linije, kružne lukove, kružnice, elipse i po-veznice profila.

Prva zadana točka odabranog elementa profila na upit "Specify the first point to be reori-ented:" spaja se, odnosno isteže do točke drugog objekta zadane na upit "Specify the second point to be joined to:".

Spojne točke na oba objekta u pravilu se moraju pogoditi uz primjenu nišana.

Rijetko se primjenjuje, jer se u postupku pretvaranja skice u profil automatski prepoznaju svi potrebni spojevi. Zbog toga nema posebnu slovnu oznaku kao druga ograničenja.

2.3.10 Geometrijsko ograničenje jednake X vrijednosti koordinata (apscisa)

Postavlja se opcijom XValue naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Određuje da središnje točke kružnica ili krajnje točke linija, lukova i poveznica imaju je-dnake vrijednosti X koordinata (apscisa), odnosno da su poravnate po istoj vertikali u odnosu na usmjerenje aktivnog koordinatnog sustava, slično koordinatnom filtru .X u AutoCAD-u.

Prvi odabrani element profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformira kako ("Select object x value is based on:") bi postao koncentričan sa drugim odabranim elementom

SKICE I PROFILI 9 Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje jednake apscise označen je slovom

"X" i brojem elementa od kojeg uzima vrijednost apscise u specifičnoj točki. Oznaka se međuso-bno po

tom je postavljeno ograničenje jednakih apscisa između kružni-ce 0 i l

javljuje na oba elementa.

U primjeru sa lijeve ilustracije (Slika 2.14) na osnovnu značajku su dodane dvije skice kružnica i pretvorene u profil. Po

uka osnovne značajke. Slijedilo je i postavljanje ograničenja jednakih apscisa između kru-žnice 1 i velikog luka čime je određeno da središta obje kružnice moraju biti na istom vertikal-nom pravcu kao i središte luka (Slika 2.15).

Slika 2.14: Prije uvjeta XValue

Slika 2.15: Nakon uvjeta XValue

2.3. Y vrijed

Postavlja se opcijom YValue naredbe AMADDCON ili dug

11 Geometrijsko ograničenje jednake nosti koordinata (ordinata)

metom sa alatne trake 2D

ukova i poveznica imaju jednake vrijednosti Y koordinata (ordinata), odnosno da su p

2.3.12 Postavlja se opcijom Radius naredbe AMADDCON ili dugmetom

Constraints.

Poput prethodnog ograničenja apscise, određuje da središnje točke kružnica ili krajnje točke linija, l

oravnate po istoj horizontali u odnosu na usmjerenje aktivnog koordinatnog sustava.

Oznaka ograničenja je slovo "Y" s brojem elementa.

Geometrijsko ograničenje jednakih polumjera

sa alatne trake 2D

j

dabrana kružnica ili luk profila na upit "Select object to be reoriented:" se deformi-ra kako bject radius is based o

2.3.13 Poziva se opcijom Length naredbe AMADDCON ili dugmetom

Constraints.

Određuje da odabrane kružnice ili kružni lukovi imaju jednake polum ere.

Prva o bi poprimila polumjer druge kružnice ili luka odabrane na upit "Select on:".

Oznaka ograničenja je slovo "R" s brojem elementa uz koji je povezano ograničenje.

Geometrijsko ograničenje jednake duljine

sa alatne trake 2D

ije ili poveznice odabrane na potonji upit "Select object to base size on:".

menta.

Constraints.

Linija ili poveznica profila odabrana na upit "Select object to be resized:" poprima jedna-ku duljinu lin

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje jednake duljine označen je slovom "E" i brojem elementa čiju duljinu poprima. Oznaka se međusobno pojavljuje na oba ele

SKICE I PROFILI 10 2.3.14 Geometrijsko ograničenje zrcaljenja

Poziva se opcijom Mirror naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints.

Po odabiru zrcalne linije na upit "Select axis to mirror about:" odabire se objekt ("Select sketch segment(to change):") koji postaje zrcalna slika objekta odabranog sa druge strane zrcalne linije. Posljednji upit ovisan je o vrsti odabranog objekta u prethodnom. Ako je za prvi objekt odabran luk u posljednjem upitu će se također tražiti luk ("Select arc (reflected from):").

Za zrcalnu liniju može biti odabrana linija profila, konstrukcijska linija uključena u profil ili brid modela.

Element profila na kojemu je postavljeno ograničenje zrcaljenja označen je slovom "M" iza kojeg slijedi broje elementa od kojeg je zrcaljen dok je u nastavku iza znaka razdvajanja na-veden broj elementa oko kojeg se zrcali (osi zrcaljenja). Primjer oznake: M5-0. Oznaka se među-sobno pojavljuje na oba elementa u jednakom obliku. Stoga po oznaci naknadno nije moguće razlučiti koji je element izvorni, a koji zrcalna slika.

Ukoliko se ograničenje zrcaljenja postavlja na element prvog profila odnosno profila bu-duće osnovne značajke tada primjenu ograničenja može omesti postojeće ograničenje fiksirane točke koje se automatski postavlja na prvi profil budućeg modela. Ukoliko je ograničenje fiksi-rane točke postavljeno na točku elementa kojeg se želi ograničiti zrcaljenjem, nužno je obrisati i premjestiti fiksiranu točku na drugi element. U tom slučaju se izvorni element nameće kao novi nositelj ograničenja fiksirane točke.

2.3.15 Geometrijsko ograničenje fiksne točke

Poziva se opcijom Fix naredbe AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Con-straints.

Zadaje fiksni položaj odabrane točke profila ili dijela profila u odnosu na aktivni koordi-natni sustav ili postojeću geometriju modela.

Ograničenje fiksne točke program automatski postavlja na prvi profil modela, jer pretpos-tavlja da će se u odnosu na njega određivati naredni profili odnosno značajke nastale iz potonjih profila.

2.4. PRIKAZ POSTAVLJENIH OGRANIČENJA Prilikom pozivanja naredbi za postavljanje ili uklanjanje geometrijskih ograničenja prog-

ram samostalno poziva prikaz postavljenih ograničenja.

Dok neki programi imaju stalno prikazana postavljena ograničenja, u Mechanical Desk-topu je prikaz ograničenja potrebno pozvati zasebnom naredbom AMADDCON ili dugmetom sa alatne trake 2D Constraints. Time je donekle postignuta bolja preglednost radnog prostora.

Ukoliko su ograničenja prikazana naredbom AMADDCON, bilo koja "neprozirna"3 na-redba programa prekinut će prikaz ograničenja odnosno naredbu.

2.5. UKLANJANJE OGRANIČENJA Za uklanjanje geometrijskih ograničenja u Mechanical Desktopu služi naredba

AMDELCON (dugme sa alatne trake 2D Constraints). Po pozivanju naredbe potrebno je oda-brati slovnu oznaku ograničenja koje se želi ukloniti. Unutar jednog pozivanja naredbe je dozvo-

3 Prozirne naredbe u Mechanical Desktopu preuzete su iz osnovnog programa AutoCADa. Prozirnu naredbu je mo-guće pozvati ne prekidajući već započetu drugu naredbu. Nije moguće sve naredbe izvršavati prozirno. Primjeri pro-zirnih naredbi su ZOOM i PAN, neprozirnih REGEN i LINE.

SKICE I PROFILI 11 ljeno obrisati proizvoljan broj ograničenja. Nakon svakog uklonjenog ograničenja program izno-va analizira profil i u naredbenom retku obavještava koliko je ograničenja ili parametarskih mje-ra potrebno postaviti da bi se profil potpuno ograničio.

2.6. POSTAVLJANJE PARAMETARSKIH MJERA Nakon postavljanja ograničenja profil se u potpunosti određuje parametarskim mjerama.

U nastavku će radi jednostavnosti biti korišten izraz parametar iako je parametar širi pojam.

U AMD-u se parametarske mjere postavljaju naredbom AMPARDIM (izbornik Part Dimensioning New Dimension ili alatna traka 2D Constraints preko dugmadi ). Postupak postavljanja sličan je postavljanju kote u AutoCADu: nakon pozivanja naredbe potrebno je odab-rati element profila kojemu se želi ograničiti parametarskom mjerom (odabir 1 na slici ), potom odrediti položaj privremene kote u odnosu na profil (odabir 2 na slici ) te na kraju odrediti veli-činu parametra.

Za veličinu parametra moguće je unijeti brojčanu vrijednost ili matematički izraz. U ma-tematičkom izrazu dozvoljeno je koristiti dostupne matematičke funkcije.

Označavanje parametara

Savjet od manjih ka većim mjerama

Natezanje hvataljkama i uklanjanje ograničenja kod značajne promjene profila

Natuknica o vanjskim varijablama

2.7. NAČIN PRIKAZA PARAMETARA

2.8. PROMJENA I UKLANJANJE PARAMETARA

2.9. KONSTRUKCIJSKA GEOMETRIJA

2.10. VJEŽBE 1. Otvoriti novu datoteku i skicirati i potpuno ograničiti profil sa slike 2.16.

Slika 2.16: Profil 1

Slika 2.17: Profil 2

2. Skicirati i ograničiti profil prikazan na slici 2.17 koristeći što više ograničenja kako bi se iz-bjeglo postavljanje puno mjera.

SKICE I PROFILI 12 3. Skicirati i ograničiti profil prikazan na slici 2.18. Pri tome koristiti samo prikazane mjere.

4. Skicirati i ograničiti profil točno kako je prikazan na slici 2.19.

Slika 2.18: Profil 3 Slika 2.19: Profil 4

5. Skicirati i ograničiti profil prikazan na slici 2.20 koristeći samo dvije mjere bez primjene konstrukcijske geometrije.

Slika 2.20: Profil 6

Slika 2.21: Dio za vježbu

6. Napraviti model dijela sa slike 2.21. Pri tome upotrijebiti najviše tri ekstrudirane značajke i ukupno tri mjere. Model mora biti potpuno ograničen pri čemu je moguće mijenjati ga sa os-novnom značajkom. Širinu križnog ojačanja treba moći kontrolirati samo jednom mjerom. Koristiti ograničenja kolinearnosti, jednakih duljina, jednakih polumjera i koncentričnosti. Skicu središnjeg križnog ojačanja izvesti kao zatvorenu sa vlastitim lukovima bez primjene postojećeg kružnog brida za zatvaranje profila. Potom ograničiti lukove profila prema posto-jećem kružnom bridu.