199777943 Slaven Jurić Modernistički Kunstlerroman SKRIPTA

1

Modernistiki Knstlerroman Syllabus

Kolegij je opepovijesnoga karaktera. U prvoj treini dvadesetoga stoljea

pojavljuje se niz fikcionalnih djela (romana, duljih pripovijesti, novela) s umjetnikom

kao glavnim likom. Na odabranim primjerima (Portret umjetnika u mladosti, Doktor

Faustus, Pronaeno vrijeme, Povratak Filipa Latinovicza) tematolokom analizom

pokuat e se rasvijetliti neke od temeljnih modernistikih preokupacija. Genijska

estetika kao ishodite dualizma izmeu umjetnika i graanina. Bildungsroman kao

uzorna pripovijest moderniteta. Umjetnik i socijalni kontekst civilizacijski i estetiki

modernitet. Intelektualni i estetiki mitovi modernizma - mit o avangardi i mit o

dekadenciji. Estetiko i etiko - samostvaranje i solidarnost kao dvije utopijske

paradigme. Metafikcionalni i metaliterarni iskazi kao sastavnica romana o umjetniku.

Osvrt na ostala djela perioda sa slinom tematikom (Slika Doriana Graya, Zapisci

Maltea Lauridsa Briggea, Tonio Krger, Smrt u Veneciji, Krivotvoritelji, Vergilijeva

smrt, Majstor i Margarita i dr.)

Naziv kolegija: Modernistiki Knstlerroman (diplomski

studij)

Nastavnik: dr. sc. Slaven Juri, doc.

ECTS-bodovi: 6

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar, VII i IX, zimski

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: predavanje, seminar,

Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija: Cilj kolegija je upoznavanje i razumijevanje vanih

modernistikih romana s poetka 20. stoljea kao i razumijevanje njihove

veze s prethodeom literarnom tradicijom (romantizam, esteticizam).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij pridonosi

boljem poznavanju povijesti i problematike moderne europske

knjievnosti kai i novih tipova romana u komparativnom kontekstu.

Sadraj kolegija:

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

2

I: Uvodna razmatranja i komentar ponuene literature. Poetne

definicije romana o umjetniku.

II: Nastanak romana o umjetniku. Osvrt na romantiarske

pripadnike anra. Razlozi nastanka, socijalne i povijesne pretpostavke.

III: Postavke i mitovi esteticizma. Umjetnik kao estetiki heroj i

kao opozicija graanskim vrijednostima i etabliranom simbolikom

poretku.

IV: Uvodni osvrt na romane i pripovijesti na razmei esteticizma i

modernizma: Slika Doriana Graya, Tonio Krger, Smrt uVeneciji.

V. Uvodni osvrt, II. dio: Zapisci Maltea Lauridsa Briggea. Kriza

pripovjedanja kao kriza kulture.

VI: Portret umjetnika u mladosti. Znaajke romana i njegovo

mjesto u Joyceovu opusu. Modernistika tehnika pripovijedanja.

VII: Steven Dedalus kao estetiki heroj i buntovnik. Umjetnost

kao Bildung. Nacionalno i kozmopolitsko u poetici modernizma.

VIII: U traganju za izgubljenim vremenom. Plan Proustova ciklusa

i razvoj glavnoga lika u vremenu. Odnos pripovjeda lik. Knstlerroman

kao autobiografija.

IX: Pronaeno vrijeme. Umjetnost kao otkupljenje. Sadraj i

smisao Proustova esteticizma.

X: Hrvatska inaica romana o umjetniku. Povratak Filipa

Latinovicza.

XI: Povratak Filipa Latinovicza, II. dio. Umjetnost kao

prokletstvo i kao alijenacija. Refleksija o umjetnosti kao integralni dio

romana o umjetniku.

XII: Doktor Faustus. Faustovska tema u povijesti knjievnosti.

Mannovo osuvremenjenje i preobrazba lika. Pripovjeda i junak. Politiki

i socijalni kontekst estetika i etika u Doktoru Faustusu.

XIII: Adrian Leverkhn kao paradigma modernistikoga

umjetnika. Teorija umjetnosti u Doktoru Faustusu. Umjetnost i bolest.

XIV: Sintetiki pogled na ulogu umjetnika i umjetnosti u

modernistikoj estetici. Umjetnik i drugi. Daljnji razvoj romana o

umjetniku.

XV: Zakljuna razmatranja i evaluacija.


3

Literatura:

A. Obvezatna

1. Cambridge Companion to James Joyce, ur. D. Attridge,

Cambridge University Press, 1990. str. 1-31; 55-83 i

103-131.

2. V. mega, Istina fikcije, Moderni njemaki

pripovjedai, Zagreb, 1982. str. 7-32; 107-123 i 199-

221.

3. R. Shattuck, Proust' Way, A Field Guide to In Search

of Lost Time, New York & London, 2000. str. 23-48;

137-160 i 161-176.

4. V. Sepi, Klasici modernizma, Zagreb, 1996. str. 9-48

i 145-186.

5. A. Eistensson, The Concept of Modernism, Ithaca &

London, 1990. str. 8-50.

B. Dopunska

1. V. mega, Teita modernizma, Zagreb, 1986. str. 9-

62.

2. P. Brger, Teorija avangarde, Zagreb, 2007. str. 47-72.

3. P. Childs, Modernism, New York, 2000.

4. Modernism, ur. M. Bradbury and J. McFarlane, London

etc., Penguin Books, 1991; str. 393-442.

5. P. V. Zima, Der europische Knstlerroman,

Tbingen, 2oo8.

6. S. Kern, The Modernist Novel, Cambridge Univerity

Press, 2011.

7. M. Solar, Smrt Sancha Panze, Zagreb, 1981. str. 40-67.

8. M. Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd,

1985. str. 24-88 i 113-129.

9. I. Vidan, Nepouzdani pripovjeda, Zagreb, 1970. str.

62-73 i 155-170.


4

10. I. afranek, Marcel Proust: U traganju za izgubljenim

vremenom, u: Temelji modernog romana, Zagreb,

1971. str. 5-75.

11. The Cambridge Companion to Modern German Novel,

ur. G. Bartram, Cambridge University Press, 2004. str.

1-46 i 77-92.

12. The Cambridge Companion to Proust, ur. R. Bales,

Cambridge University Press, 2001.

13. M. Engelsfeld, Interpretacija Krleina romana

Povratak Filipa Latinovicza, Zagreb, 1975.

14. P. Bourdieu, Pravila umetnosti, Geneza i struktura

polja knjievnosti, Novi Sad, 2003. str. 75-252.

15. Thomas Mann, Doktor Faustus: 1947 1997, ur. W.

Rcke, Bern etc., 2001.

Nain polaganja ispita: pismeni ispit, seminarski rad

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:

diskusija, usmena provjera


5

I. predavanje nastanak Knstlerromana

- knjievnopovijesni, socijalni i filozofski (estetiki) razlozi nastanka

- roman o umjetniku mogao se pojaviti samo tamo i u trenutku kad

umjetnost (barem u oima umjetnika, ali i neke ma kako elitistiki

oblikovane zajednice) dobiva iznimno vanu ulogu

njemaki romantizam revolucija u sferi duha - slabija razvijenost i

rasprenost njemaki govorni prostor izborne i nasljedne kneevine

vicarska Habsburka monarhija prijelaz iz dvorske kulture francuskoga tipa

na modernu decentriranu kulturu i knjievnu scenu trite konkurencija elja

za kreiranjem jedinstvene i autentine nacionalne kulture Wlihelm Meister

ambicija stvaranje nacionalnog teatra

Sturm und Drang (predromantizam oblikovanje nove osjeajnosti) razdoblje

genija samoproglaenje socijalno jo neverificirano (nepriznato Haydn,

Mozart, Beethoven) Goethe (sam sebi nije dodjeljivao odnos prema plemstvu,

ali je s vremenom stekao taj status)

- filozofski i estetiki idealizam primat (poezije) umjetnosti i njezina uloga u

koncepciji Bildunga zaviriti u estetiku njemake rane romantike(samo kljune

pretpostavke)

- odnos prema prosvjetiteljstvu i razumu ambivalentan kritika prosvjetiteljstva

njegovim vlastitim sredstvima prekoraenje ogranienja

- vjera u umjetnost i obrtanje uloge filozofije (racionalne refleksije) i umjetnosti

umjetnou se dokuuje beskonano u konanom, nadosjetilno u osjetilnom,

apsolutno u pojedinanoj pojavi objasniti nain formuliranja estetike

fragmentaran, nejasan, nesistematian, apodiktian problemi (F. Beiser)

- teorija istine od korespondencije (s prirodom stvari) prema teoriji istine kao

kreacije i produkcije i koncepciji realiteta kao cjeline koja bitno ovisi o aktivnosti

(i percepciji) subjekta (kategorije prostora i vremena) Kant (trea kritika)

ogledalo i svjetiljka - romantika estetika nije poetska verzija Kantove Kritike i

Fichteova subjektivnog idealizma Wissenschaftslehre 1794. (koje su svi u

Jenskom krugu temeljito prouavali (braa Schlegel, Tieck, Novalis,

Wackenroder, Schelling, Winkelmannn)

- Kantov utjecaj - doktrina o autonomiji umjetnosti (neovisnosti estetikog suda o

praktinom i teorijskom), koncepcija organizma, definicija genija kao stvaralake

moi koja nadmauje sud ukusa i namee vlastita pravila, ideja o konanosti


6

(smislenosti) univerzuma svijet kao (umjetniki) tekst kasnije, ljepote kao

simbola moralnosti sve je to u romantikoj teoriji zaotreno i prevrednovano

- sinteza mimetikih i ekspresivnih teorija umjetnosti ono to umjetnik proizvodi

zapravo je samoproizvodnja (Bildung) apsolutnoga iz sebe sama, jer je

kreativno djelovanje najvii oblik organizacije i razvitka svih stvaralakih sila u

prirodi

- umjetniko djelovanje je u skladu s prirodom, jer je integralni dio prirode

(univerzuma) kao cjeline umjetnik otkriva tako to se sama priroda u njemu i uz

njegovu pomo otkriva (Cit: iz Schlegela)

- on je posljednja karika u proizvodnom lancu prirode i najvie ostvarenje te

proizvodnje

- subjekt objekt relacija problem identiteta stvar po sebi (Kleist) ego kao

temelj filozofije cilj romantike je da se on apsolutno transcendira (koncept

genija, slobode kroz Bildung)

- prema Kantu i Schilleru (Pisma o estetskom odgoju ovjeanstva, 1795) mi

ljepotu trebamo promatrati kao da je manifestacija slobode romantiari ljepota

jest manifestacija slobode

- metafiziko znaenje umjetnosti u Kanta samo epistemoloko znaenje

spaja teorijski koji se zapleu u aporije i otvara postulate za praktini (moralni)

um

- preko organike teorije univerzuma organiko vs. mehanicistiko

1. (priroda) univerzum kao organska cjelina ideja cjeline prethodi dijelovima i

ini njihovo postojanje moguim

2. univerzum je estetska cjelina i pokazuje znaajke lijepoga ideja cjeline

odreuje narav dijelova i drugo, autonomna je jer se ne podvrgava vanjskim

pravilima; on se samogenerira i samoorganizira svijet kao umjetniko djelo bez

vanjskoga kreatora ostavit emo otvoreno

3. ideja univerzuma moe se stei samo kroz estetiko iskustvo (a ne analitikim

diskurzom ili praktinim djelovanjem)

- priroda i umjetnik djeluju prema nekoj inteligentnoj zamisli premda je nisu

dokraja svjesni (svrhovitost bez svrhe) u mehanicistikoj slici svijeta priroda se

pojavljuje ako racionalan ureen sistem (svijet kao znanstveni tekst) u organikoj


7

kao umjetniko djelo koje nije dohvatljivo racionalnom analizom (uzrok

posljedica) nego intuicijom i osjeajem (imaginacijom)

- organika teorija prirode - objanjenja u holistikim terminima u dinamikoj

fizici onoga vremena tvar se sastoji od aktivne sile, a ne od puke protenosti kao u

Newtonovskoj mehanici (elektricitet, kemija, magnetizam otkria jo ne

usustavljena) - danas izgleda kao misticizam tada normalna znanost

- kontinuitet anorganskog i organskog - jedna iva sila iza svih pojava (jedinstvo

svega u svemu) ideja organizma podignuta na kozmiku razinu koncept sile

posrednik izmeu mentalnoga i fizikoga univerzum kao macroanthropos

Schelling: priroda bi trebabala biti vidljivi duh, a duh nevidljiva priroda

- to su temelji za uvjerenje da je umjetniko djelovanje samootkrivanje prirode

1. budui da je u organizmu cjelina neodvojiva i naelno slina svojim dijelovima

slijedi da e umjetniko djelo odraavati cjelinu prirode (Novalis: on je

mikrokozmos - fragm. br 17. str. 40 str 61 br. 89.

2. budui da postoji kontinuitet i hijerarhija u prirodi koja dostie svoj vrhunac u

ljudskoj aktivnosti, umjetniko stvaranje bit e vrhunac svih snaga inherentih

prirodi

3. budui da je mentalno samo pounutranjenje svih sila svojstvenih materijalnom

umjetnika djelatnost e utjeloviti, razviti i izraziti sve prirodne sile koje djeluju

na mentalnu aktivnost opet samorealizacija prirode same kroz umjetnika i

umjetnost umjetnik dobiva privilegirani status jer posjeduje najvie uvide (ne

nuno svjesno) u prirodu stvari

Bildung kao najvie dobro i izvor svega to je korisno (F. Schlegel

najoriginalniji i najnejasniji uz Novalisa od svih)

dva vida Bildunga - obrazovanje svih lanova drutva (kultura) i

samoobrazovanje (samoizgradnja) Rorty dva mogua vida utopije

- politiki kontekst Francuska revolucija oduevljenje i razoarenje

republika, monarhija, aristokracija rezultati revolucije kult razuma, nasilje,

teror

- republika nije mogua, ako nisu graani spremni ustav ne rjeava stvari

drava (drutvo) kao cjelina pojedinac kao dio opi interes primaran

pojedinani interes ne moe biti kohezivna snaga


8

- kako moemo biti ljudska bia openito (prosvjetiteljski moment), ali i

individuumi

kritika hedonizma - umjetnik filistar (udobnost, sigurnost, rutina) racionalna

etika (Kant) nedostatna i preotra jer malo mjesta ostavlja senzibilitetu ,

uniformnost Dostojevski (Zapisi iz podzemlja)

- romantiki cilj - sve ljudske sposobnosti valja objediniti i razviti u cjelinu

Schillerova ideja oblikovati pojedinca tako da razvije sklonost prema lijepom i

dobrom i razumnom (opem interesu) aktivan, slobodan i kritian graanin

nadmaivanje prosvjetiteljskih ideala

- umjetnost, religija, mit (Holderlin) religiozni vokabular

- umjetnost kao nova religija i moderna mitologija, moe nadahnuti a ne samo

uputiti umjetnik kao sveenik i prorok novoga poretka (utopije)

- leitmotiv romantikih Knstlerromana (Novalis, Heinrich von Ofterdingen,

Tieck, Putovanja (lutanja) Franza Sternbalda, Wackenroder (Herzenergiessungen

eines kunstliebenden Klosterbruders Izljevi srca jednog samostanskoga

ljubitelja umjetnosti) - Engel transcendentalni roman

- svi su oni kreativni odgovor misreading (H. Bloom) na Wilhelma Meistera

(1795)

slabija varijanta vie u pripovijestima (Nervalova Aurelija, Eichendorf Iz

ivota jednog dangube ili u stihu Childe Harold, Jevgenij Onjegin epovi, romani

deziluzije (Balzac, Sthendal)

- optube za naivnost Schiller - uloga umjetnosti u realizaciji utopijskih zamisli

ne oblikuje se schne Seele tako to se konzumiraju i uivaju umjetnika djela, nego

tako da estetiki odgoj oblikuje pojedinani karakter poput umjetnikoga djela

herojsko doba (idealizam) graanstva (u irem smislu) estetsko djelovanje nee biti

potisnuto razumom, niti e udovoljavati iskljuivo osjeajnoj strani nego e ii pema

istananosti i oplemenjenju estetsko djelovanje nadahnuto je uivanjem u ljudskoj

izvrsnosti koja slui kao pokreta da se izvrsnost postigne i odri

- romantiari (Jena) proirili Schillerove zahtjeve na socijalnu dimenziju

estetsko kao primarna svrha drave i drutva (dosegnuti estetsko stanje) slobodna

interakcija izgraenih pojedinaca (Habermas) ideali moderne (kao

prosvjetiteljskoga) projekta ne najbolji nego najljepi od svih moguih svjetova

Lucinde (Ditiramb)


9

estetika sfera kao sfera slobode eli prekriti sve ostale poetizirati, romantizirati

svijet

- autonomija umjetnosti (Bourdieu) izborena teorijski (Kant), ali zapravo

proistekla iz parcijalizacije sfera u moderniziranim zapadnim drutvima (zapazio ve

Hegel)

budui da je potpuno idealistiki koncipirana (rani romantizam razdoblje velikih

nada) u poetku ima goleme pretenzije od esteticizma nadalje ne nastoji pokoriti

podruje pragme

- u romantiara akcent na slobodi (samodostatnosti, neovisnosti Tieck

Preobilje ivota) moderni ideal nasuprot starijim drutvima (Heinrich von

Ofterdingen: Cjelokupno obrazovanje (Bildung) ne vodi niemu drugom nego onom

to moemo zvati slobodom, premda ona ne treba oznaavati puki pojam nego temelj

svega postojanja

paralela umjetnik (izgraeni individuum) umjetniko djelo F. Schlegel fr.

116: romantina umjetnost je sva u postajanju, to je njena prava bit; ona je uvijek

postajanje i ne moe se do kraja usavriti, ona se ne moe iscrpiti nikakvom teorijom ,

samo boanska kritika bi se usudila odrediti njezin ideal, ona sam je beskonana kao

to je slobodna. I kao prvu zapovijed ona priznaje da pjesnikova volja ne priznaje

zakone iznad (izvan) sebe. U odreenom smislu svekolika poezija (kreativna

djelatnost, imaginativna djelatnost) jest ili bi morala biti romantina.

- sve se to odnosi i na oblikovanje osjetila i osjeaja Sturm und Drang nasljee

estetika sposobnost odmak romantizirati osjetila razviti nau percepciju za

svijet iznutra (koji je magian, nov, misteriozan Novalisov fragment br. 86 str. 60

- samoostvarenje kao samootkrivanje istraivanje unutranjih dubina

romantiari i nesvjesno nedostatak psihoanalitikog koncepta i vokabulara

posredno bajka, udesno, srednjovjekovlje, Heinrich (snovi) prema unutra vs.

Wilhelm Meister

- koncentrini krugovi sve ire vs. sve dublje kompozicija epizodinosti

koherencija - kronologija i kauzalnost (Engel pragmatini nexus vs. fragmentarnost

i raznorodnost (Lucinde); iskustvo (W. M.) kontemplacija i konverzacija (H. O)

kauzalna fabula ne dolazi u obzir jer implicira racionalistiku sliku svijeta

F. Schlegel o Meisteru (1798) jedinstveno i novo, ne moe se razumjeti u

zakonima anra (klasicizam) bit romana kao pojave kasnije (1800) sumnje u


10

djelo ba zato to je djelo - zaokrueno Wilhelmov umjetniki put

Wilhelmova graanska (aristokratska) integracija zrelost

- tematski kritiziran, ali je roman i to kao Bildungsroman proglaen uzornom

formom nove umjetnosti (u duhu Schlegelova fragmenta) omoguuje ulazak svih

diskurzivnih praksi vremena to e se svojstvo, dakako zadrati u modernistikom

Knstlerromanu (ukljuujui esejistiku, ali i pripovjedanje o umjetnosti i

pripovjedanu umjetnost)

- ljubav kao kohezivna snaga zajednice Lucinde (ljubav kao Bildung)

seksualna ravnopravnost ostvarenje (kvartet) opresivnost brane zajednice

(tjelesno nije potisnuto i zanemareno) skandal i danas izazovan tekst u svakom

pogledu

- zlatno doba (srednji vijek, 17. stoljee) organski srasla zajednica pojedinani

interes kao temelj graanskoga drutva konformizam

teorija i praksa djelomino izostala (paradigmatska je engleska situacija, Jane

Austin vs. Wordsworth, Blake, Shelley stihovane pripovijesti) muke i enske

uloge M. Shelley Viktor Frankenstein kao alegorija tvorca monstrum olienje

bildunga i deziluzije (alijenacija i prokletstvo)

Engel je li u romantizmu doista bitno da umjetnik postane sredinjim likom?

svi junaci ak i kad to nominalno nisu posjednici su imaginacije

- temelji esteticizma u romantizmu jedinstvo estetskoga, moralnog i umnog se

raspada estetsko (ue shvaeno kao umjetniko, artistiko) ima primat pred drugim

podrujima

- Bildungsroman po M. Engelu dosta strogo shvaen samo kad ima jaka

intertekstualna uporita u romanima kraja 18- i poetka 19. stoljea mnogi od autora

i nemaju doticaje s tom tradicijom

- ja ipak mislim da su teorijski projekti rane romantike, kao i njihova praksa

(razvodnjena u zreloj i kasnoj romantici) posredno oblikovali i tip junaka i omoguili

nastanak i razvoj esteticistike dogme u europskim knjievnostima 19. i ranog 20. st

- ne zanemarujui kontekstualne initelje (racionalizacija i atomizacija graanskog

drutva, ispadanje umjetnika iz podjele rada, njegovo deklasiranje; prevlast

pozitivizma i dominacija sistema nad Lebensweltom itd.


11

II. predavanje autonomija umjetnosti esteticizam umjetnik i institucija

umjetnosti 19. stoljee

proli put razvoj koncepta Bildunga i zaeci Knstlerromana Engel odbija

uspostavu kontinuiteta i irenje termina (djelomino s pravom, djelomino ne)

metoda (komparatistika deskripcija (fenomenologija) i pozitivizam

realistiki roman deziluzije s ambicijom reprezentacije totaliteta graanskog drutva

u formiranju (lice i nalije) naturalistiki roman nema mjesta za sredinju ulogu

umjetnika postavka pripovjedaa 3. lice kroniar, moralist i analitiar

- nova pozicija umjetnika umjetnosti kao i njihove drutvene i kulturne

(i)relevantnosti gradila se u tekstovima drugoga tipa estetikim i kultorolokim

esejima, manifestima, u poeziji ili refleksiji koja je uz nju ila (Baudelaire, Mallarm,

Rimbaud)

- esteticistika dogma i esteticistiki mitovi - pokrajna struja u stoljeu zanstvenoga

pozitivizma, empirizma, povjerenja u progres i uspon parlamentarne demokracije

(mega) (gotovo svi esteticisti ujedno i skeptici ili otvoreni protivnici graanskoga

drutva utemeljenog na parlamentarnom sustavu u emu su uglavnom vidjeli samo

vladavinu mase i prodor masovnoga ukusa (pojava fotografije)

- sve u uskoj meusobnoj ovisnosti - Brgerova teorija prema Marxovim

postavkama kritike graanskoga drutva i kapitalistike ekonomije (Benjamin,

Frankfurtska kritika teorija) djelomino slijedi i mega

- zato u knjizi koja je nominalno teorija avangarde (kritika) traiti objanjenje

esteticizma odnosno pojavu umjetnike religije

Brger: S povijesnim avangardnim pokretima umjetnost drutveni parcijalni sistem

umjetnost ulazi u stadij samokritike. () Avangardni protest kojemu je cilj umjetnost

vratiti u ivotnu praksu otkriva vezu izmeu autonomije i beskorisnosti. Time


12

uspostavljena samokritika parcijalnog sistema umjetnosti omoguava objektivno

razumijevanje proteklih faza razvoja

objektivno razumijevanje kritika teorija sagledati neto iz pozicije koja

omoguava odreenje povijesnog statusa neke pojave, a da se ne upada (ne

ograniava9 na zablude koje sami suvremenici dijele o vlastitom djelovanju, ni na

dijagnozu iz neke vanvremenske pozicije koja pretendira na konano vaenje

- avangarda kao samokritika institucije umjetnosti razotkrila prethodne momente u

procesu (osamostaljenje institucije umjetnosti) esteticistiki impuls provesti

umjetnost u praksi povratak utopije koja se ne ograniava na samostvaranje

Selbstbildung

-moja hipoteza i anticipacija - Knstlerroman vremenski istodoban cvjetanju

avangardnih pokreta samo koincidencija? jedna od funkcija upravo preispitivanje

institucije umjetnosti (i drutvenoga poloaja umjetnika), ali bez radikalnih zahtjeva

da se umjetnost kao drutvena praksa ozbilji i u konanici dokine (ostanak na

esteticistikim pozicijama uz raskid s pojedinim mitovima esteticistike dogme)

- autonomija ni kao pojam kako su ga razvili larpurlartisti, ni kao predodba

sociologa koji je vide kao subjektivni umjetnikov umiljaj nego kao posljedica

realnih drutvenih procesa koji su osudili umjetnost da se izdvoji kao potpuno

diferenciran drutveni sistemi to takav da ne preuzima nikakvu drutvenu funkciju

- mega prvi dio esteticistiko samorazumijevanje vie od autonomije samo

pretpostavka estetika sfera daje najvii smisao i nadmona je etikim ili

racionalnim (pa i spoznajnim) ciljevima u Nietzscheovoj artistikoj metafizici

svijet je opravdan samo kao estetiki fenomen esteticistiki oblik teodiceje (1872)

Olimp privida imamo ljepotu, e da ne bismo umrli od istine

- Francuska (Pariz) preuzima teorijsku tafetnu palicu od Jene i Berlina


13

- Baudelaire kraj pokuaja da se priroda i duh izjednae - Schelling: priroda bi

trebabala biti vidljivi duh, a duh nevidljiva priroda - prijezir prema prirodnome

antirusoovski impuls

- pohvala izvjetaenosti, umjetnosti, kazaline dekoracije Baudelaire i Mallarm

kult Wagnera antimimetizam (realistika dominanta), lakune, sveobuhvatna

umjetnost mit

- prodesse et delektare prodesse otpada kao izvanumjetnika (umjetnosti strana)

komponenta

- Gautier Gospoica Maupin (1835) predgovor ranim pjesmama 1832

antiburujsko usmjerenje (buruj dendi (inaica genija) deklarativnost kao

defenziva put od l'art pour l'art do esteticizma odnos prema masi od (Schillera)

Poea, Heinea preko Baudelairea do Mallarma, Georgea i Rilkea (Ortega y Gasseta)

- Flaubert (Bourdieu) umjetnost se moe zamisliti samo u opreci prema vladajuem

ukusu i miljenju jaz izmeu estetike i politike umjetnost je azil due u svijetu

ispranjenom od smisla vita activa vita contemplativa (resakralizacija

umjetnosti) Brger - poslije

- artizam i umjetnika forma (savrenstvo proizvoda cilj i izvor samosvijesti)

moral umjetnosti je u njezinoj ljepoti) tretman uspjeha onda i danas

- roman i simfonija (Flaubert i Brahms) svi nai romani i romanopisci estetiki

heroji potpuno potinjavanje umjetenikoj egzistenciji (Monet serija) Mann

Hanno Budenbrock prizor smrti distanca i dehumanizacija prividna

- Mallarm, Huysmans, George sastanci utorkom Sartre, Barthes, Blanchot,

Derrida odnos prema tekstu, djelu, knjievnosti (prostoru knjievnosti)

- fetiki karakter rijei knjievni i izvanknjievni (trgovaki) jezik nita s

komunikacijom


14

Engleska struja - Ruskin, Morris, Pater, Wilde veza sa socijalnom sferom utopije

nalik romantiarskim u esteticistikom kljuu ovjekova dua u socijalizmu

(1891) estetsko kao podloga i smisao utopijskoga muka ovjeka ini tupim za igru

i umjetnost umjetnik kao simbol drutva osloboena od prisile

- antimimetizam obrnuti mimetizam (Decay of Lying) Marx ljudska su osjetila

proizvod ljudske povijesti umjetnost kolujui i izgraujui senzibilitet stvra

pretpostavke za percepciju pojava koje do tada nisu bile zamijeene romantiarske

metafore (ljubavi, enje, inspiracije itd) kreacionistika teorija istine

formalistika teorija oteane forme i dezautomatizacije vienje grada u romantizmu

i modernizmu

- autonomija kao povijesni proces odvajanja jednoga parcijalnog sistema od cjeline

drutvenih odnosa, plaen gubitkom drutvene funkcije umjetnika

- proli put precjenjivanje i hipostaziranje umjetnosti njezina utopijska

svjetskopovijesna misija objedinjuje sve Hugo, Mickiewicz, Manzoni, enoa,

Tolstoj, Krlea

sada program iskljuenja i odbijanja da slui bilo kakvoj drutvenoj svrsi koncept

slobode, selbstbildunga i neprestanoga samoodreenja bez temelja izvanjski zadana

(Schlegel - 116. fr. kao i Heinrich von Ofterdingen)

- (umjetnika) sloboda kao samodreenje: stalno preosmiljavanje vlastite

(umjetnike) egzistencije, odnosno ustrajni pokuaj da se odredi to netko jest

(permanentna revolucija, bez vrstoga temelja ujedno i modernistiki kredo) prema

ovim odreenjima ja sam svoja vlastita povijest (i jo vie budunost) nema

izvanjskih (tradicijskih) jamaca drutvo, religija, ideologija univerzalno

primijenjeno vodi potpuno novim drutvenim okolnostima


15

u esteticizmu taj moment nedostaje, ali se moe uoiti moment resakralizacije

umjetnosti (Brger) na temelju Benjaminovih eseja, ali i protiv njih aura doba

tehnike reprodukcije auratini moment (nedosenost, daljina) u kultnom obredu,

ostaje prisutan u umjetnosti od renesanse sakralni karakter srednjovjekovne

umjetnosti emancipacija moderne umjetnosti od sakralnoga i ujedno dobiva sakralni

(nereligiozni) karakter nita zajedniko

- proizvodnja, recepcija drutvena svrha sakralna umjetnost dvorskam

umjetnost graanska umjetnost

- Kantova i Schillerova estetika institucija umjetnosti sazrela do kraja 18. st.

estetika kao disciplina mogua tek kad se institucija umjetnosti u potpunosti etablirala

umjetnik i umjetnost sfera ostala izvan podjele rada svrhovito i racionalno

tehnika minimalna (Benjamin) pomiruje (posreduje izmeu teorijskog (priroda) i

praktinog (sloboda) Schiller paradigmatska djelatnost - Bildung

- uloga romana paradigmatska forma graanske umjetnosti individualna

proizvodnja individualna recepcija udubljivanje auratini karakter

kontemplacija u esteticizmu (modernizam kao nastavak) umjetnost (i umjetnik)

postaju sadrajem umjetnikoga djela umjetnost se bavi sobom i svojim vlastitim

pretpostavkama

problem jezika problem medija kriza umjetnosti (Mallarm, Valry,

Hofmannstahl) ista poezija ispranjena od sadraja Huismans iskljuivo

umjetniko Proust roman tematizira problem reprezentacije Wildeovi aforizmi

dekadencija i avangarda kao objektivni momenti i kao mitovi modernizma

- problem institucije umjetnosti problem kanona i konstrukcije (Eysteinsson)

nehomogenost Benjamin fotografija i esteticizam Wilde i Mallarm urednici

enskih asopisa modernizam i popularna kultura - elitizam


16

- esteticizam i politiko deklasirani umjetnik (forma kao poliki feti koji se moe

popuniti bilo kojim ideolokim dodatkom status quo ili povratak u jo starije oblike

politike organizacije iznimka Englezi Wilde unitavanje privatnoga vlasnitva

odluan je korak prema prekrasnom i snanom individualizmu -

odustajanje od reprezentacije naa problematika svijest da je to jedan od moguih

prikaza modernistike prakse i samorazumijevanja


17

- opi kontekst i partikularnost teksta i jedno i drugo

Wilde i Mann poetak modernizma Slika Doriana Graya - 1891 A rebour (1884)

Tonio Krger (1903) Smrt u Veneciji (1911)- Glad 1890 Budenbrokovi (1899)

- od zaotrenog esteticizma do antiesteticizma prvi prizor prvi dio romana poput

kasnoromantikoga krajolika simbolizacija prostora (Wilde i Mann) sve

oplemenjeno ljudskom rukom priroda nevana baudelaireovski odmak

- roman kao glorifikacija (kulminacija) i paradoksalno, kritika esteticizma (implicitno

donosi sve opasnosti larprlartizma)

- Camille Paglia Seksualna lica Lijepi djeak kao unitavatelj - pitanja tehnike

(forme) kronologija apolinijski konceptualist najpotpunija studija dekadentnog

erotikog naela simbioza djeaka i slike (androgini efeb, Antinoj, Adonis,

Alkibijad) Basil ga otkriva - Lord Henry mu daje samosvijest pogled i duhovni

utjecaj kao seksualna sublimacija

- impresionizam kao blato i rasplinutost Kritiar kao umjetnik priroda bez plana

umjetnost daje smisao (Decay of Lying) Baudelaire Mann umjetnost organizira i

daje smisao nijemom ivotu

- forma je sve Wildeov pogled na formu, ini mi se prilino konzervativan

zaokruenost, geometrija, simetrija

od Manna drugi oblici organizacije glazbena forma, apstrakcija, katedrala

- utjecaj romantizma slika feti romantikog kulta prema sebi sklonost prema

demonskom Frankenstein i Dorian nedovoljno naglaena veza gotiki element

problem autora i njegove umjetnine - doppelganger

trokutni odnos hijerarhija autor djelo publika tri lika simboliziraju

komunikacijsku dinamiku - auratini status djela osamostaljuje se i posjeduje mo


18

(Benjamin knjiga i slika) Basilova smrt fiziki nestanak Dorianovo

pokoravanje tavan gore

- odbijanje kranskog (puritanskog) uime poganskog (hedonistikog) arhonti

buntovnitvo protuporedak (Basilova uloga mediokritetska)

vanjski i unutarnji fokalizator pretapanje pripovjeda Dorian esejiziranje

aforizmi neizostavni dio knstlerromana

- Goethe, Ljermontov, Balzac, Huysmans realistiki prosede nerealistiki elementi

- (vrijeme se ne podudara) fantastina pretpostavka romantika Caliban sinteza

simbolizam resakralizacija umjetnosti? odnos prema simbolizmu (poglavlje

- umjetnost i ivot ivot koncipiran kao umjetnost, ne kao priroda ivot kao

umjetniko djelo vii oblik organizacije od romantizma umjetnost kao

Selbstbildung cjelokupna ljudskost podvrgnuta stvaranju opusa Tonio ovjek

mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac (slika, roman i Dorianova sudbina usporedo

se razvijaju dovrena je tek zadnjim inom

klasna (rasna) problematika perspektiva elite (Wotton jedini vidio portret)

kritinost samo posredno Kad bi siromasi imali profil, lako bi se rijeilo pitanje

siromatva - Aforizmi i filozofija za mlade ljepota i runoa kao da su klasno

raspodijeljene (vidljivo se izbjegava opis Dorianova ivota) smisao za umjetnost

(Sybil Vane) sentimentalno iracionalno Goethe Faust i Wilhelm Meister

Margareta, Marijana Mignon (Dorian)

- finale s poukom Paglia se ne slae slika je fatalna i posjeduje vlastite zakone

ritualni, a ne moralni zakoni

- to je sa kompozicijskim (narativnim aspektom) ?

- Tonio Krger Hanno Buddenbrook Tonio Gustav Adrian Leverkhn

opsesivna tema (1903)


19

fragmenti leitmotivi to se ne dogaa na zemlji doivljeni govor (Joyce)

modernizacija diskursa esejiziranje rasprava s Lizavetom Ivanovnom umjetniki

credo modernizma umjetnost vs. ivot (puna emocionalnost) dehumanizacija

umjetnosti Ortega y Gasset distanca (ironija) - ovjek mora umrijeti da bi bio

potpun stvaralac - radi uime openitijih zakona mimo osobnih interesa (mega)

majstor ironinog relativizma i posredovanja izmeu ekstrema (Serenus Zeitbloom i

Adrian) -

promaeni povratak (Filip) potpuno kidanje veza s matinom sredinom

umjetnik graanin boem (vanjtina i sadraj) cijepanje osobnosti samo u

Mannovoj koncepciji umjetnika (Hesse e ponoviti) nadrealisti i dadaisti u

halbcilindrima

- Smrt u Veneciji poetak nemir (prolaznik kao nagovjetaj sudbine, smrti)

stabilna se pozicija rui djela tip umjetnika (19. st. bard, na izmaku) stari kico

i gondolijer anticipacija propasti i umora nedostatka volje mit o dekadenciji

utjelovljen ovim tekstom (Venecija kao simboliki topos nekadanje snage i sadanje

ocvalosti lupeko-trgovaki duh pale kraljice) (pomaknuti) eros i thanatos -

umjetnost i bolest bolest kao metafora - i kao zbilja (Proustov otac) - dokolica,

umjetnost ivot Elizijum str. 226 tajnost i mimikrija (takoer povijesno

legitimirani) lice i nalije Europe pred I svjetski rat

- Smrt u Veneciji i Slika Doriana Graya (sudbina glumca u Viscontijevu filmu)

Tadzio ista slika (kip) govori drugim jezikom uzdignutim do glazbe

Aschenbach Basil oboavanje problem homoseksualnosti Grka

Symposion, Fedar (Hlderlin) u skladu s glavnim likom i njegovom izgradnjom

vlastitog identiteta (preci) umjetnost kao borba i rtvovanje

- mitovi avangarde i dekadencije u Toniu i Smrti u Veneciji povlatena spoznajna

uloga umjetnika rtvovanje, otuenje, osamljenost


20

Rilke Malte zapisci

jo kompleksniji tekst taj teki, teki Malte (Rilke) 1904 1910 Rodin

nekoliko faza , asoslov (1905), (Nove pjesme, 1907-1908) Dingedichte

udubljivanje u stvari u njihovu fenomenoloku bit uivljavanje fenomenologija

svijet bez trancendentalnog uporita fragmentira se i reducira na spoznajni okvir i

intencionalnost svijesti usmjerenost na predmete bitak dohvatljiv jedino kao

sadraj svijesti zaokret prema uvjetima spoznaje vidljiv i u Zapiscima -

- fragment, nekoherentnost, bezoblinost, povremena hermetinost, naputanje

kronolokog koda (fiksiranje pojedinih trenutaka) 71 zapisak (Aufzeichnung)

nacrt, skica, nabaaj

kako tekst distribuira informacije potpuno modernistiki mnogi se likovi ne

imenuju, ili nedostaje kljuna informacija o njihovu odnosu, Karlo VI tek na kraju

historiograski detalji bez izvora polemika s povijesnim romanom- princi

selekcije nejasan i neodreen str. 136 - Hugo

- nasljee rane romantike fragment kao osnova anra i nadomjestak svih anrova

- ako je cjelovitost samo prividna, jer je svijet beskonaan

i totalitet se ne moe dosegnuti, onda pocijepano djelo u

jednakoj mjeri nagovjetava pravu realnost, ako ne i u veoj

mjeri, jer nam uredno komponirano djelo, s intencijom

iscrpnosti samo zavarava u pogledu prave prirode svijeta i

mogunosti njezine spoznaje kao i njezine reprezentacije

- fragment novo konstruktivno naelo enja za cjelinom

uvijek prisutna, ali cjelina ne moe biti dohvaena

fragment hvata jedan moment apsoluta koji ve u sljedeem

trenutku biva nadmaen (aufheben) proces,a ne statinost

- fragment i prosvjetiteljski aforizam kontinuitet i

diskontinuitet

- prosvjetiteljski aforizam izrie istinu o svijetu (i

racionalno je koncipiran) romantiarski fragment odnosi se

na sama sebe on je poezija i ujedno refleksija o njoj

poezija poezije uzorna forma svi anrovi nose ga u

osnovi (od lirske pjesme do romana, drame i historiografske

sinteze)


21

- fragment i Witz (dosjetljivost, otroumnost, humor)

spajanje udaljenog i spontanost (udio nesvjesnog

suprotstavljen analitikom razumu atomizacija svijeta

povezanost svih stvari u duhu) metaforiko naelo

poetska funkcija jezika Novalisov Monolog -

autoreferencijalnost

- poetski jezik eksklamacije, ponavljanja, apostrofe signali Sartre o poeziji

priznanje o neuspjehu (ovjeanstva) cit: dobitak Ist es mglich?

- anrovska pomutnja podrijetlo Mallarm umjetniki jezik pragmatini

jezik (poezija proza vs. svakodnevni govor) nadoknauje nedostatke prirodnog

jezika (modernistiki postulat) smanjuje arbitrarnost znaka blii referentu u

konanici

situacija u prozi i romanu oko 1910 iscrpljena realistika paradigma, a nova jo nije

nastala

tematska i oblikovna raznolikost (Solar razvrstao)

1. zapici o stvarnom ili fiktivnom dogaaju (pretpovijest - djetinjstvo pripovjedaa)

2. refleksije (o sebi, percepciji, ustroju svijeta)

3. poetski oblikovane asocijacije

4. pasivna registracija dojmova dojam u biti ja sam

(sadanjost Pariz; - prolost Danska).

- kriza kulture promjena - otkrivanje epohalne situacije istine o njoj i njezinim

pretpostavkama u Wildea povjerenje u (knjievni) karakter i zaostaci pustolovine

u Rilkea karakter samo sluajna nakupina sjeanja i dojmova ivot kao narativ

postao nemogu i nevjerodostojan Zapisci kao roman? Solar nepovjerenje u

spoznajne konvencije, nepovjerenje u knjievne konvencije, nepovjerenje u odrivost

dotadanjih kulturnih oslonaca (povijest, nacija, koherentnost osobe)

- istroenost narativnih konvencija dijagnoza simptomi

Mann (Tonio Krger) ovjek mora umrijeti da bi bio potpun stvaralac iza

staklene pregrade osamljenici odmaknuti se od (praktinog) ivota da bi se

spoznavalo nema boljega, a netko mora str. 19. str. 18. ja sam nitica - proces

dezintegracije ega ve odmaknuo ali u ime stvaralake subjektivnosti umjetnost

(spoznaja) kao iskupljenje moe biti samo relativna u kulturi koja je izgubila

zajednike osnove


22

profil junaka - Pariz Danska (slinost s Mannovim junacima) Jens Peter

Jacobsen i Sgbjorn Obstfelder (Detlev von Liliencron Malte Kjerkewanden

Mit dem linken Ellenbogen) problematian paranoja, ludilo, epohalne

karakteristike str. 136 str. 148 svi romani o umjetniku varijacija prie o

izgubljenom (razmetnom) sinu str. 151

ja mi u Rilkea (Devinske elegije) sitna ljubav stada

(Pariz, Petrograd, Venecija, Napulj) centar - periferija (veliko malo) stranac

razliitost, posebnost, bolest, neuroza (motivacija posebnoga vienja) aristokrat

deklasiran propast Ulsgaarda - aristokratska sredina evokacija predmodernog

svijeta koji posjeduje i integritet (zajedniku okosnicu) i individualnost str. 18.

- motiv smrti otac majka (djedovi bake, tetke, ujak kue Ulsgaard i

Urnekloster Brigge i Brache) nostalgija za jednim tipom kulture (vrijeme za

umjetnost i umjetniki opaaj zidni sagovi pjesme neto stabilno - Sartre u

artefaktu popularne kulture jazz standard) znatno utjecao na egzistencijalistiki

roman (uz Dostojevskog Zapisi iz podzemlja)

mit o dekadenciji (gubitak Ulsgaarda) natjeran na kozmopolitizam

masovnost smrti u modernim bolnicama Buddenbrookovi Marcuse feudalna

kultura kao ideal antimodernizam i modernizam

redefinicija romana (pripovjedanja) proizlazi iz redefinicije zbilje str. 96;

str. 139 svaki koherentan narativ poiva na pretpostavci o hijerarhiji vanoga i

nevanoga, u kriznim trenucima to vie nije mogue ustanoviti misli o teatru (Ibsen,

Fergusson)

sada analepse zauzimaju vie teksta nego sadanjost prie

selekcija ispripovijedanog nijedan krupan dogaaj u sadanjosti po

tradicionalnim mjerilima sve se vano dogodilo u prolosti poklopac svetac

moderni osamljenik skromnije zadae (umjetnik kao moderni svetac?)

str. 90. -mega centar? poliperspektivnost policentrinost da su priali,

odista priali

nalije grada Pariz grad svjetlosti - nita od bljetavila ili velike dinamike

(saloni, revolucija i sl) grad svjetlosti u grad sivila i polumraka Mannova Venecija

labirint jedan od elemenata ironije i polemike s drutvenim, kulturnim i

narativnim dominantama


23

- problematini odnosi s prolou i sadanjou Drugi susjedi (Polanski)

str. 102.

- ide i dalje od toga dijagnosticira krizu u osobnom identitetu kao i u vrijednosti

tradicije (pria pripada djedovskoj generaciji str. 90 Malte i majka ne vole obine

prie (fantastino, udesno, romantino) str. 62. -63. (smisao prie s duhovima

usredotoenost na reakcije) preutna polemika s romantizmom i Wildeom, ali i

preoblienje - fragment

samo uspomene (Ali tko posjeduje uspomene?) deromantizirana romantika

estetiki heroizam lien transcendencije, ali i potrebe da pragmatiku teksta

legitimira (cjelovitom) priom (zapletom) autonomija i neovisnost samorazumljive

pretpostavke (svetac kao paradigma) slava publika (Beethoven, Ibsen)

poredak u zbilji poredak u pripovjednom tekstu H. White anali, kronika,

narativ (pripovijest) podrazumijeva poredak i zavrenost dogaaja u neverbalnoj

zbilji (objektivnost, jasnou) slabije organizirane forme po Whiteu paradoksalno to

bolje ine blie su kaosu stvarnosti str. 96 ako je svijet u naelu neobjanjiv i

nesvediv na pouzdane principe onda se diskurs namee kao njegova autentinija

reprezentativna opcija (prevlast subjektivnog pripovjedanja u modernistikoj prozi)

arbitrarnost znaka manja bolje pogaa istinu bitka;

Bili smo jednoduni u tome da prie ne volimo mislili smo kad bi sve ilo

svojim tokom bilo bi to jo udesnije - prevlast sluaja (kontigencije nad poretkom

str. 62

napetost izmeu strukture i funkcije romana odlazak u meuprostor

roman kao izraz totaliteta epohe moe opstati, ako se njegova struktura izmijeni i

ukljui ona rjeenja problema fiksacije fragmenata ukljuenjenjem lirskoga

doivljaja svijeta Solar

i Rilke vodi Maltea od dna (siromatva, paranoje i ludila) do Olimpa (umjetniki

artefakti, iznimni trenuci senzibilnosti epifanije, blaeni trenuci) radikalizira

spoznajni poloaj kako bi propitao gotovo sve pretpostavke zapadne kulture;

redefinirao odnos junaka i svijeta pamenje anra - Bildung

str. 152- rezime otvoren kraj zadaa (misija) Joyce, Proust, Tonio

ujedno vraanje na poetak Homer (Joyce)

-----

menipska satira samo neke od anrovskih znaajki tematske znaajke

anrovske znaajke moderna umj. proza osobito egzistencijalistika (novela i


24

roman) slijede tu tradiciju uvodei nove problematske sklopove i svjetonazorska

rjeenja

memoarska forma ja pripovjeda (Od Apuleja do Swifta)

eksperimentira, propituje svjetonazorske premise stvaranjem iznimnih

situacija (granine situacije Jaspers znaajne situacije Sartre), konfrontacija

ogoljenih konanih stavova o svijetu,

mijea visoko i nisko humor - karnevalizacija, stihove i prozu, naturalizam

drutvenog podzemlja prije Olimp podzemni svijet

karnevalizacija (interiorizirana) krma, bordel (podzemlje) sentimentalna i

estita prostitutka u Dostojevskog (simbol drutvenoga pada i moralnoga uzdignua)

oksimoronska figura u modernom romanu ima samo konotacije iskuenja i pada

desentimentalizirana, ali obavezna (Joyce, Proust, Sodoma i Gomora, Krlea - Mann

fantastika promatranje s neobine toke gledita ovdje preoblikovana

skandal, ekscentrino ponaanje (Samouk, Meursault u oima drugih, Jean

Baptiste

moralno-psiholoki eksperimenti teme ludila, cijepanje linosti, neobuzdano

matanje itd. pustolovina (dogaaj) u modernoj prozi (menipskoj satiri) uvijek

locirani u psiholoki prostor manjak dogaaja (ili problematiziranje naravi

dogaaja) Sartre - Rilke

- socijalne utopije; publicistiki ton nove tendencije u razvoju svakodnevnog

ivota, novi socijalni tipovi -

- formirao se epohama raspadanja nacionalne predaje moda najadekvatniji izraz

karakteristika dane epohe (Bahtin)


25

J. Joyce Portret umjetnika u mladosti

- prvi pravi roman o umjetniku doista se u etapama i velikoj formi prati

sazrijevanje junaka Bildung kao samooblikovanje

- mjesto u opusu nerazdvojivo od tehnike Stephen the Hero ini se realistika

matrica (djelomino i Portret) Dublinci (1904-1907) ipak psiholoki realizam

- tri romana tri evolutivna koraka nautrb realizma (naturalizma) koji ipak

ostaje sastavnim dijelom slojem

Stephen the Hero dobrim dijelom i Portret izrasli iz realistike tradicije romana

portret (razvoj) sredinjega lika i esteticistike misli i stila posljednje treine 19.

stoljea pokazati na kljunim sastavnicama

najkrupnija fabularna razlika u sredinjoj toki Isabellina smrt nema tako

drastinoga dogaaja u Portretu seli se na unutranji plan iskuenja pakla

(prokletstva) i zareenja (strahovita mo)- Stephen - epizodini fragmenti A

Portrait diskontinuirani narativ od treega dijela intenzifikacija teksta prema

unutranjem

- kljuna razlika u pripovjedau sve ire i kompleksnije slojeve svijesi i svijeta

str. 18. anticipacija i putokaz

- tip dogaajnosti i anrovska okosnica izostavlja se pragmatini nexus manje

nego u Rilkea letmotivi nice djevojke ptice, onomatopeje pik, pok, puk,

Deadalov let, itd. (Wagnerov Siegfried se spominje pred kraj ba ptiji zov)

Engel: a) Bildung nije naprosto obrazovanje, a jo manje trening, kolovanje,

puko stjecanje znanja i tehnikih vjetina; Bildung znai formiranje karaktera,

individualne osobnosti. Bildungsroman je nerrazdvojivo vezan uz ideju moderne

individualnosti i svijest da strukture modernoga drutva naginju prijetnji ili ak


26

ponitenju harmonine osobnosti. Taj antimodernistiki impuls ini podrijetlo i raison

d'etre anra.

b) Formiranje moe, ali ne mora biti voeno idejom organskoga razvoja. Ono,

meutim, implicira interakciju, dijalektiku ovisnost izmeu lika i okoline,

individualizacije i socijalizacije; i zbog toga neka vrsta kompromisa izmeu puke

samorealizacije, subjektivnosti, i iste adaptacije realitetu, objektivnosti. Idealno,

roman e zavriti junakovom socijalnom integracijom. Pozitivan kraj, meutim nije

nuna sastavnica anra; brojni su primjeri Bildungsromana ex negativo, u kojem

proces formiranja propada, ili zbog junakovih manjkavosti, ili jer manjkaju u drutvu

toga doba. Ono to je nuno, jest koncept idealnoga poeljnoga i moguega procesa

formiranja lika.

c) dakle, Bildung nije naprosto element zapleta, nego sredinja tema

Bildungsromana. Ti romani ne samo da pripovjedaju o formiranju junaka, nego

raspravljaju o konceptu Bildunga na implicitan ili eksplicitan nain.

- na koji nain se modificira anr modernistiki junak nema ili brzo gubi iluzije

o mogunosti integracije elim se vinuti iznad tih mrea

- kao i u Rilkea i u Manna pria o razmetnom (razbatinjenu) sinu Menipska

satira od Olimpa do podzemlja ini se nuno vezana za umjetniku sudbinu str.

173, kao u Manna

5 poglavlja svako ocrtava jednu etapu (proces i stasis) linearnost na povrini i

koncentrini krugovi (emancipacije) sve razvedeniji) u dubinskoj strukturi str. 63

vodom prvi put zavrava djetinjstvo djeatvo vrhunac krize (Sezona u paklu) -

san Smrt u Veneciji djelomino oslobaanje str. 184-85 nepotpuno umjetniko i

ljudsko sazrijevanje (djeja pjesmica, puki napjevi, villanela dnevnik mjeavina


27

cinizma i entuzijazma) opet Rimbaud crnaka knjiga, poganska knjiga subjekt

kao svojevoljni crnac izdvojen iz drutvene zajednice, obitelji i na pragu

univerzalnoga umjetnikog jezika ekstaze i naturalizam

- epsko lirsko dramsko 1. poglavlje dramska scena Dante Casey 2.

poglavlje duhovska predstava 3. poglavlje dramska scena pakla (ritual -igrokaz) 4.

poglavlje Stephen i sveenik (ravnatelj) odluni trenutak 5. poglavlje str. 228

teorija rodova poetika (dramska prepirka)

- (dva prva kontrastno organizirana dvije epizode iz koleda jedna iz kue

potom kua, a u sredini predstava) kraa s vie raznovrsnih dogaaja princip

memorije smjenjivanje bez narativnog kauzaliteta vremenski skokovi daleko od

simetrije na siejnom planu jednako tako u 3. dijelu Stephenove refleksije

stijenjene jezuitskim diskursom (o grijehu i paklu) potpuno obuhvaen pokazati

str.

- uloga itatelja mnogo aktivnija povezuje i preslaguje, anticipira i prikuplja

svih pet poglavlja identino supostavljanje stilova (Riquelme, Booth) realizam -

povieni iskaz ekstaza vizionarni intenzitet interna fantazija (Zapisci) (Pater

simbolizam, esteticizam zakljuak Renesanse umjetnost odreuje kao najvanije

od svih iskustava, a uspjeh u ivotu definira kao odravanje ove (umj.) ekstaze i

sagorijevanje u tom dragocjenom plamenu) opori realizam i svakodnevica koji

uokviruju povlatene momente Rilke Mann rekli smo da esteticistiki kredo ne

iskljuuje naturalistiku pozadinu usporediti poglavlja Sartre - Proust

- profil junaka kao i u drugim romanima unaprijed predodreen za umjetniku

sudbinu nekad ugledna obitelj - prenobilis i pervetuta familia opadanje i

siromaenje otkodanje od korijena zavrava ssa Stephenom

drugaiji str 69; str. 172. str. 256. i formulacije s kraja


28

- koncentrini krugovi u sinkroniji momenti dijakronije princip ekvivalencije

Joyce i romantizam Stephenovo sazrijevanje Grof Monte Christo Byron

Childe Harold - Don Juan osveta, hereza konana metoda utnja, progonstvo,

lukavstvo str. 264. (Hauptmann) svi sadrani i u procesu razvoja i u strukturi

romana

- autobiografija i Rousseau tamo silom prilika ovdje svjesna odluka tamo

epizodinost, pa i pikareska (sluajnost), ovdje niz stasisa koji vode zavrnom

opredjeljenju selekcija iz memorije u slubi konstrukcije

je li Stephenov osbni put, ujedno i epohalni dotaknuta osnovna epohalna i

svjetonazorska opredjeljenja Zapada tomistika skolastika izgraena na antikoj

(Aristotelovoj) estetici, Dante i dolce stil nuovo (villanella), romantizam, naturalizam,

simbolizam, od kozmosa do kaosmosu


29

Joyce II

aspekti stila odgovaraju aspektima karaktera (tenja ka sakralnom prostitutka

?? - poetski stil fantazija (fantazmi) najavljuje neposredni pristup rafiniranoj

duhovnoj sferi iji status odreujemo (zamjeujemo) zbog razlika u odnosu na

svakidanji realitet (Riquelme) - sukus svih djela o umjetniku Proustovi povlateni

trenuci (kontemplacije i meditacije) raskrivanja biti pojave Sartreova kritika u

Munini ipak zaostaju u umjetnikom djelu ne i u egzistenciji arolije

esteticizma (bijeda egzistencije)

- ovdje takoer podvrgnuti parodijskom prevrednovanju

- Joyceova teorija epifanije str. 188 i 232. W. Pater zakljuak Ogleda o

renesansi: Svakoga trenutka pojavljuje se na jednom licu ili ruci stanovito

savrenstvo oblika, neki tonalitet je na breuljcima ili na moru savreniji od ostalih;

neko stanje strasti ili vizije ili intelektualnoga uzbuenja za nas je neodoljivo realno i

privlano. () Dok se sve raspada pod naim nogama, moemo traiti da uhvatimo

kakvu savrenu strast, kakav doprinos spoznaji, koji s razvedravanjem jednoga

horizonta izgleda da oslobaa duh za trenutak, ili kakvo osjetilno uzbuenje udne

boje, udnovate mirise, ili djelo umjetnike ruke , ili lice drage osobe.

- impresionizam, trenutak, neponovljivost, jednokratnost s trajnim uinkom vs

navika, sinestezija (digresija o Wagneru) Baudelaire i Mallarm (Proust takoer

batinio taj nain promatranja)

- kinesis i stasis kinesis se smiruje u stasisu i postaje objektom (za subjekt)

Paterova estetika ostaje na trenutnom, da tako kaem, konzumaciji ljepote

(Swann); u Joycea i Prousta takvi su trenuci ugraeni u konstrukciju golemih

kompleksnih struktura


30

iznenadno duhovno oitovanje, bilo u vulgarnosti govora ili geste, bilo u

uznesenoj (memorable) fazi sama duha. Vjerovao je (Stephen) kako je dunost

ovjeka od pera da te epifanije zabiljei iznimno paljivo, shvativi da su one

najdelikatniji i najnestalniji (evanescent) trenuci - svi slojevi romana proeti istom

suprotnou (ili paralelizmom) u Stephen the Hero jo razdvojeni ovdje se

izmjenjuju, stapaju ili preklapaju str. 233 konano povezivanje

u modernistikom romanu odnos (dijalektika) subjekt objekt okrenut prema

subjektivnom polu epifanije poivaju u razumijevanju (doivljavanju) odnosa,

pojam umjetnika koji imaginacijom kreira svijet (odnosno njegov smisao)

- Joyce i romantizam posljednji nasljednik romantike tradicije ??? je li

posljednji? (Byron kao simbol hereze i pobune) kreacionistika teorija istine

(Wordsworth Tittern Abby) stvari pola viene pola stvorene razraditi duh i

priroda (Schelling) ovdje unutranje vizije i poetski stil

Eco nije to samo sluaj s Joyceom nego nam, prije i nakon njega, suvremena

knjievnost prua, ne teoretizirajui o njima (Knstlerroman to i ini), primjere takve

vrste: i uvijek primjeujemo da se injenica (prije bih rekao perceptivna cjelina -

jedinica) ne epifanizira zato to bi bila dostojna toga da se epifanizira, nego, naprotiv,

izgleda dostojnom da se epifanizira zato to je stvarno epifanizirana (granica izmeu

starih i modernih poetka)

- suprotnost Tomistikom uenju koji prednost daje objektu u Joycea

dekontekstualizacija objekta (Proust madelaine, neravna povrina kamenih ploa u

Veneciji, zvuk vode u radijatoru poprimaju kolosalno znaenje)

-druga situacija u Uliksu - citat iz 3. poglavlja Uliksa str. 45 i na engleskom

Riquelme str. 106-107, Hamlet upotreba zamjenice ONE - parodira Paterov

stili i sud o umjetnosti (itanju) kao neposrednom pristupu prolosti (velikim


31

umjetnicima) Pico della Mirandola Paterovo djelo dokumenti i monumenti

Foucault mistika iskustva biblioteka koja je spaljena prije 2000 godina

- umjetnost, religija, politika poetni dijelovi i zavrna misao (Parnell crkva

ljubav - umjetnost str. 264 nije do kraja emancipiran ni od jednoga, tj. oni ostaju

konstitutivni elementi njegova Bildunga (Hegelijanski)

- bunt jo neartikuliran (non serviam) irska periferna pozicija (slina hrvatskoj)

tek se emancipira ista estetska funkcija (autonomija) Stephenov put put svake

umjetnosti str. 18. analiza posljednjega poglavlja odluka vizija epifanija

rezultati emancipacije obitelj anticipacija rasprave mala rasprava nadstojnik

politika MacCann kao puruitanski revolucionar totalizirajue nasilje (kao i u

djetinjstvu) - Irska (mit, jezik, pjesnitvo Davin) Lynch rasprava o estetici

mjeavina simbolizma, esteticizma i skolastike proces (kinesis) i stasis integritas

okvir consonatia ritam harmonija struktura claritas jedinstvo

umjetniki opaaj

Epsko lirsko dramsko ak i u knjievnosti isprepleteni

- odnos prema prikazanoj estetici

i u kontekstu romana izdvojenost iz pragme neskladno tandrkanje kola

prizemne ambicije kolega palainke ironija u kojoj je ouvana bit stalni proces

ironijskog distanciranja str. 233 . -villanella nakon epifanije zapisana na cigaretama

- posljednji dio razgovor s Cranleyem posljednja iskuenja ljubav

prijateljstvo tiina, lukavstvo, progonstvo samoa nerazrijeeni odnosi prema

bilo emu- samo skepsa homoerotizam?


32

Proust Pronaeno vrijeme

nastanak ciklusa otprilike 1909 egzistencijalna i umjetnika kriza samo Jean

Santeuil (Stephen the Hero) nekoliko estetcistikih lanaka i eseja (Uici i dani) i

prijevod Ruskina (Amienska Biblija), namjeravao napisati i knjigu, ostalo na uvodnom

eseju, kaoi Protiv saint Beuvea koji se promentnuo u mladalaki roamn pa u ciklus

Ruskin (1819 19009 zasluan za esteticistiki sloj katedrale, crkve, slikarstvo,

glazba, Venecija (Moderni slikari, Kamenje Venecije)

- samu krizu umjetniki neuspjeh - (njezine uzroke, razvoj i ishod) uinio temom

grandioznog ciklusa umjetnik kao paradigmatska sudbina (Tonio, Malte, Stephen)

u njemu se ili u njegovoj umjetnosti drutvene silnice jae pokazuju roman o

umjetniku eli izboriti ta prava i mapira drutveni prostor (prostor moi) iz aspekta

umjetnike sfere

prolazak kroz graansko u Prousta u najveoj mjeri paradoks Ja narator i

protagonist (stari i mladi Marcel) kako bi se dosegnulo Drugog Proustovo

uvjerenje da je univerzum stvaran, ali, ah, razliit za svakoga od nas (Kantovstvo bez

transcendentalnoga subjekta Bergsson i unutarnje vrijeme (trajanje) nadmono

kronolokom mjerljivom

gdje i kako se Ja i drugi susree ostavit emo za kasnije realizam ostaje pri

povrini, a i koncept sveznajueg pripovjedaa pada u vodu, u okvirima takve

filozofske pretpostavke

prvi put roman rijeka (prva reenica) veliki broj likova dugaak vremenski

period cijela kulturna sredina (1870 1920) fin de siecle la belle epoque

modernizam sve postaje francuske kulture opisane (Dreyfussova afera u odjecima)


33

svjetske izlobe 1889 - 1900- potvrda statusa francuske kao imperijalne i kulturne

sile (Eifell nova tehnika dostignua (Zatoenica i Odbjegla Albertina) Proust i

tehnika (automobil, koncerti - teatrofon, burza, vojska odnos s majkom i bakom)

saloni (primanja) zauzimaju golemi dio teksta str. 37 Shattuck 9 velikih

prizora od salona Verdurinovih (snobovskoga) do konanoga (Guermantesovi i

Verdurinovi spojeni) kao dvije staze na poetku pronaenoga vremena krug ivota

(ne samo pripovjedaeva)

gornji slojevi (Verdurin Guermantes) bogata buroazija (forsira umjetnost) i

aristokracija Francoise konstanta (simbol francuskoga seljatva vjena)

- impresionizam (Elstir), kasna romantika (Vinteuil, Faure), esteticizam

(Bergotte), zaokret od Wagnera prema Debussyju, a potom potkraj ciklusa prema

ruskom baletu (Stravinski) i Richardu Straussu u razgovoru sa Charlusom Nietzsche

je ve velikan pri poetku Manetova Olimpija, signali u tekstu (povijesnih)

umjetnikih djela razasuti kako bi se okvirno naznailo vrijeme (ratni dio iznimka)

Grand Hotel Balbec (Caubourg) Proustov Ritz odnosi i komunikacija s

gostima i poslugom

- Cynthia Gamble Social panorama -

- kraj romana svoenje rauna retrospektivni pogled (i prije prisutan) gotovo

svi likovi (svi vaniji) iskrsavaju u sjeanju ili na primanju kod Kneza Guermantesa

- prostori i likovi (Shattuck) str. 30 i 32 simboliki prostori

pitanje pripovjedaa doivljajno ja pripovjedno ja (glavni fokalizatori)

brojne analepse i prolepse (uz generalizacije) Autor? razmislite!

dogaaji razvoj siea u velikim bazenima (krugovima) kratki vremenski

rasponi jedna sezona nekoliko kljunih dana


34

1. Combray (Put k Swannu) obiteljski krug i junaci (salon Verdurinovih,

daleki Guermantesi) djetinjstvo 2. Swannova ljubav - pretpovijest

anticipacija Marcelova ivota 3. Paris Gilberte- Champs Elysees 4.

Balbec i djevojke u cvatu (Albertina, Andree) - Robert de Saint-Loup 5.

svijet Guermantesovih Pariz ulazak u mondeno drutvo (barun) smrt

bake homoseksualna tema - Dreyfus 6. Balbec klan Verdurinovih i

Albertina homoseksualizam drugoga predznaka Charlus i Morel

(Sodoma i Gomora) 7. Albertina u Parizu (Zatoenica) igra nadzora

(majka i Francoise) Albertinini bijeg i smrt (pad s konja) - (Odbjegla

Albertina) 7. Prekid i povlaenje (kraj Bjegunice i poetak

Pronaenoga vremena) Gilberte i Saint-Loup homoseksualizam i

nesretni brak evokacija djetinjstva spajanje staza Goncourtov dnevnik

odustajanje od umjetnosti ratni Pariz saint Loup Charlus

patriotizam identini mehanizmi u svim sferama poraz umjetnosti smrt

esteticizma (str. ) 8. Pronaeno vrijeme odlazak na zabavu biblioteka

(predvorje osama Tonio) povlateni trenuci - refleksija o umjetnosti

odluka za temu romana - ulazak distanca starost nalije mondenoga

zavrne refleksije


35

Proust II dio

Plan Pronaenog vremena

sumacija zavrni susreti problem gledanja (Gouncourtov dnevnik samo

postaja) II 17

- Gilberte, Charlus (Jupien), Saint-Loup (Francoise) najtraniji znakovi

blaeni trenuci teorija, protiv realizma, angairane (didaktine) umjetnosti,

ekspresionizma, matineja (vrijeme), smrt fiksiranje djela produetak

ivota

2. Struktura i stil Proustova reenica dugaka s mnogo poveznih

jedinica (veznika i odnosnih zamjenica), razvedena sintaksa (simbolizam i

esteticizam), ali i unutarnji razlozi svi aspekti linost, pojave ili misli

(opisi, sjeanja, refleksije, dijalozi) zavrna poanta ili generalizacija I.

str. ; II. str. 14-15;

- struktura kao katedrala ili geoloki slojevi (poput reenice) da bi se doprlo do

same biti (konane istine), odnosno da bi se realiziralo konano JA protagonista

(nakon mukotrpnoga razvoja, krivih koraka, odugovlaenja, preinaka) Elstirov

monolog (USPD) nuni put svakoga ovjeka i umjetnika opet narativ o

izgubljenom sinu (razoaranja roditelja, patnja, lijenost, nespremnost i

nesposobnost za bilo kakvu profesionalnu karijeru)

- kretanje kroz simbolike prostore (spavaa soba palaa) i kroz vrijeme

dubinska struktura Deleuze (1964) nema jedinstva

Shattuck prvi i posljednji dio jednako graeni i klju - potraga za

identitetom, uranjanje u kontingenciju otkrivanje identiteta (specifina scena do


36

u pojedinosti poetak pada) raznovrsna iskustva Combraya i svijeta (staze

ocean)

1. nesnalaenje i pitanje o identitetu scena s majkom 2. madeleine 3. razrjeenje

u Combrayu i irini svijeta (otkriveno sjeanje)

- 1. sjeanja (reminiscencije) na cjelokupni materijal knjige (prolost) 2.

specifina scena primanja sadanjost (ulovljenost u kontigenciju i zaborav) -3.

konana prilagodba i prihvaanje knjievnoga poziva (drugi dio kao prepreka)

dva puta se vraa u zavrnom dijelu

- subjekt trajna supstanca i bezbrojne metamorfoze

3. umjetnost i ivot uloga itatelja prevladavanje esteticizma

esteticistikim sredstvima koncept umjetnikog svijeta posredovanje

izmeu dvaju subjekata Sartre sloboda u Prousta istina o ivotu

otkupljenje prolaznoga

4. itanje kao eskapizam (mladi Marcel) umjetnost kao protusvijet do

umjetnost kao via sfera ivota, u kojoj tatina, ispraznost i zabluda nalazi

svoje opravdanje estetika kao etika (principijelno je svakom dostupna) -

samo nekoliko ih je u stanju dosegnuti tu mudrost, a jo manje je pretoiti u

umjetniko djelo str. 147. fotokopirati za sebe umjetnost kao prijevod

ivota II. 7; II. 13-14 proitati susret dvaju (mnotva) univerzuma

Mallarm nadilaenje ivota- Proust ispunjenje ivota nijanse, moda

isto odnos prema mimetizmu

5. reminiscencije (nehotina memorija madleine) , impresije

- umjetnost svakodnevna komunikacija (gubljenje sebe, rasprivanje) u drugome

umjetniki jezik istinsko razumijevanje sebe i drugog samooblikovanje i


37

solidarnost rtvovanje za umjetnost trijumf je trenutan i mora ga se iznova

osvajati (modernistiki credo)

- samooblikovanje i figure autoriteta redeskripcija u sjeanju obnavljanju

pogled Charlusa i Saint Loupa i svih osoba koje se pojavljuju i u kontaktu su s

pripovjedaem poliperspektivizam i kontingencija umjetnost (ne narator)

kreiranje umjetnikoga djela uspostavlja (izokree) odnose moi umjetnost

drutvene konvencije

junak u odreenom smislu vei od naratora i autora kao i u svim romanima o

umjetniku

Proustov ciklus u tradiciji odnos prema Balzacu (realizmu) modernistiki tekst

prednost naracije nad fabulom (analiza strasti nadmauje broj

dogaaja u Swannovoj ljubavi)

- M. Raimond u sreditu naracije nije vie sukob (osvajanje svijeta) nego

raszotkrivanje njegova privida ipod kojega lei realitet

- iterativnost (metonimija) Genette granice Proustova modernizma ne vie puta

o istome (premda ima i toga), nego jednom o neemu to se viekratno

dogaa

sredinji dio - poetika digresije i sinegdohe (analogije) moe se beskonano

duljiti (kontingencija) - sve je u odnosima nita u samim entitetima (stvarima i

pojavama) relacionalist (strukturalist?)

analogon, ali i pokuaj prevladavanja istina dojmova (realitet) dolazi do svoga

pojma otkrivanje biti, ali bit je individualna (Deleuze, 1964), budui da je i

univerzum individualan


38

- Proustov itatelj opet oni koji su u stanju slijediti njegov silno ambiciozni projekt

(Proustovci- svake godine iznova)

- umjetnost i ivot dublja, istinitija slika ivota posreduje nam

podruja realiteta (biti, ideje) koja inae ostaju nedostupna

- ono to nazivamo izvanjskim svijetom tek je razoaravajua,

uniformirajua granica svih tih izraenih svjetova (Deleuze) Oni

svjetovi koje zovemo pojedincima, a koje nikada ne bismo upoznali da

nema umjetnosti - Zatoenica (PV)

jedina u stanju pribliiti univerzum drugoga (pa i prolih ja)

nesrea kao predispozicija za visoki umjetniki senzibilitet romantika poetika

boli naslaga tradicija u Prousta (od srednjega vijeka do modernizma) sve to se

nadaje kao realitet posredovano umjetnou (esto i kroz vie slojeva)

kruna sakralizacije umjetnosti u svrhu glorifikacije ivota kroz njegovu

kritiku svakodnevica siromana i nedostatna

- zaotreni esteticizam Paterovskoga tipa nedovoljan Proustu (I. 101) junak sve

blie krajnjoj pripovjedaevoj poziciji

ambivalencija (Shattuck)

- prolazak kroz socijalno otkriva nuni moment vremena (smisao posljednje velike

scene primanja) cilj je istodobno prikazati vrijeme, ali i pokazati mogunost izlaska

iz vremenskih ogranienja

- u Proustovu svijetu vlada pansemioza (II. 14) krajolici, mjesta, gradovi,

umjetnika djela i ljudi, ravnopravni znakovi koji svoj smisao uvijek dobivaju prema

jastvu koje im daje znaenje


39

Proust i KNJIGA (Mallarm) i roman i uvjeti njegova nastanka (J. Pfeiffer)

roman, esej, lirsko, kritika poema opet daleka derivacija ranoromantikoga

projekta - Gesamtkunstwerk


40

Krlea Povratak Filipa Latinovicza

- zreli Krlea sve priznatiji i sve vie u sukobu i s lijevima i s desnima (Moj

obraun s njima) boravak (osamljivanje) u ekoj i Poljskoj, a potom put u Pariz

rad na romanu 1932 Prve knjige Sabranih djela u Minervinu izdanju

- Krleini svjetonazori i poetike od esteticizma, preko ekspresionizma (Hrvatski

bog Mars, 1921) (avangarde, kojoj nikada bez ostatka nije pripadao), do svojevrsnoga

povratka modernistikom realizmu (drame Glembajevi, U agoniji 1928, Leda 1931)

novele dvadesetih godina, proza o Glembajevima, 1928-29), s obaveznim elementima

ekspresionistiko-esteticistike stilske bujnosti (osobito u dijelovima Filipovih

slikarskih vizija (ali i Kyrialesovih meditacija o logici i smrti) vana paralela

- eseji o Proustu (1926), T. Mannu 1927, Hoffmannstahlu 1929, Rilkeu 1930

odreda esteticisti kompleks koji je nastojao nadrasti socijalistikim uvjerenjima

(solidarnost samooblikovanje), ALI, nikad nije uspio u potpunosti avangarda i

dekadencija Nietzscheom inspiriran vitalizam mladenake faze ostao trajnom

komponentom spirale (Wierzbicki)

- hrvatska inaica romana o umjetniku vrijeme zaotrenoga i bezuvjetnoga

esticizma (povjerenja u otkupiteljsku ulogu umjetnosti) ve pomalo prolazi

esto spominjana Sartreova Munina 1938 oznaava poetak novog koncepta

romana i romanesknog junaka (ipak Sabato) premda (jazz arija, pisac povijesne

monografije) neki elementi preostaju pamenje anra umjetnost kao

egzistencijalna dilema

- do sada uglavnom umjetnik u nastajanju (Bildung) imat emo i u Faustusu

ovdje ve kao gotov rezultat momenti karijere formiranja, uspjeha (vitrai u

Americi) samo sporedno


41

i u Latinoviczu vidljiv proces postupne preobrazbe anra nedvojbeno sredinji

lik zasjenjuje sve ostale, a pogled pripovjedaa i naslovnoga lika esto neodvojiv

Filipova svijest sredite (fokus) kroz koji su prelomljeni dogaaji (prvi dio u

potpunosti ispunjen reminiscencijama) postoji li jasan kompozicijski plan?

teme (Engelsfeld) 1. potraga za smislom egzistencije (najiri kompleks) i

vrstim vrijednostima ovjek civilizacija, povijest, priroda, umjetnost 2. potraga

za osobnim identitetom (majka, otac, uloga predaka, mrtvih Proust, unutranje

nestabilno jastvo); 3. Filip i drugi majka, Liepach, krug oko Boboke, odnos prema

pripadnicima nacije donjega sloja (Joa Podravec, Jaga i dr.) alijenacija i

pripadnost uloga umjetnika i umjetnosti pitanje funkcije Kyriales, primitivizam

podloge, kaos iskona

- kriza identiteta (svi dosadanji junaci) sve dublja bez katarze, ali s

potencijalno otvorenim krajem Joyce i Krlea

- povrinska fragmentarnost (epizodinost) 30-ak epizoda

struktura trodijelna- 1. povratak (reminiscencije, potpuna interiorizacija) 2.

Kostanjevaki krug mijeanje unutarnjega i vanjskoga (skupina likova mrtvaci,

lutke, groteska) 3. Boboka, Kyriales, Baloanski - fin de siecle uglavnom kroz

Filipovu optiku, ali dominacija vanjskog vs Joyce (polemike, dogaaji,

samoubojstvo, ubojstvo) poremeeni eros (Dorian Gray) - dekadencija (bivi ljudi),

ali nisu lutke

- status likova kao aktanata (nedvojbena distancija spram kostanjevakog kruga i

djelomina upletenost, uz zadravanje pasivne uloge u Bobokinu krugu -

doppellgngeri Kyriales i Baloanski Englelsfeld motivske paralele odnos

prema Boboki istovjetan u nekim segmentima


42

djetinjstvo (odlazak ) zemlja (podloga neposrednost - Joa Podravec)

Kostanjevec (Liepach) , krma - Boboka, Baloanski, Kiriales na stari nain

pretpovijest - Manzoni) dogaajni dio rasplet

- prostor i vrijeme iznova simboliki konstruirani proljee jesen veliki

(provincijalni) grad seoski dvor krma nada u obnovu kontakt s prirodom

(zemljom) - dezintegracija linosti

- pravo vrijeme romana mnogo ire uslonjavaju ga stalni vremenski skokovi

(analepse znatno ee nego prolepse samo u nagovjetajima) i konceprt

istodobnosti neistodobnoga Joa , Panonija i avion (London -Bagdad Bombay)

- priroda i kultura (Wierzbcki) stari romantik kontinuiteta zapadne kulture

bordel (u svim prostorima latentno ili otoreno prisutan) drutveni status

umjetnika identian ostalima Marcel tek se ima otuiti

- psiholoka i drutvena uloga (i aura) bordela u svim romanima simboliki

pad linosti (ali i obuhvaanje svih sfera koje odabrani junak moe dohvatiti)

drutvena marginalizacija (oznaen prostor) nalije graanskoga drutva isti

princip trgovine i razmjene sakralizacija umjetnikoga ina i realna socijalna

pozicija pocijepani modernitet

- poveznica povlateni trenuci nehotina memorija (Proust) epifanije Joyce

tepihklopfer, laica, konji, frajle - simbol Meduze kastracija kompleks seksa

vratiti se

- pria o razmetnom (izgubljenom) sinu kao i u svim dosadanjim djelima

problematina (odsutna) pozicija oca raa umjetnika zabludjeloga graanina -

tema alijenacije i podloge propitivanje sibmolikoga poretka (Filip i figure

autoriteta rani bijeg (progonstvo) Liepach, Kyriales tema pogleda str. i str.

argon autentinosti i umjetnost kao religija (jedno to se uzdie nad kaotinost


43

prirode) Kyriales kao razodgajatelj (Kravar) i Mefistofeles (vulgarni, bespotedni

darvinizam i materijalizam) Dostojevski (Stavrogin) prizor (fantazma) s djeakom

na brodu

-Krlein (Filipov) (antimodernizam) iskon (vitalistiki kaos) civilizacija kao

sajmite jeftine robe (otuenje), optimalna projekcija politika esejistika i literatura

pitanja:

- evropsko i nacionalno u Latinoviczu antitetika i ambivalencija

- stupanj povjerenja u misiju umjetnosti

odlike svjetonazora i karaktera intuicionizam, egzistencijalni apsurd, pasivnost

(spaavanje vola vie nesvjesno i samodestruktivno)

- povjerenje u budunost- proplamsava Kyrialesov pogled iz 35. stoljea

- samooblikovanje i solidarnost

- pitanje vrstoe i dosljednosti kompozicije (anrovi detektivski, melo -

drama), problemi unutarnjeg i vanjskog dosljednost pripovjedaa

- gledite romana umjetnost i socijalna funkcija otuenje i napor za dodjelom

funkcije

Filip II 14. 1. 2008.

ponoviti o likovima aktanti i akteri povijesno odreeni

europsko i nacionalno - antitetika i ambivalencija staro i novo u Krleinu

romanu umetnute povijesti

- karakter Filipovih vizija intermedijalni karakter nehotina sjeanja

povlateni trenuci epifanije

- okrenuti negativnom kao i u Maltea kad dolaze iz empirijske sfere okrenuti

pozitivnom iz umjetnike (figurica Europe na biku)


44

- prizor s Kristom na protenju Kravar deformatorske tendencije prizora

izazvane bogatim figuralnim slojem govor pripovjedaa i Filipa unisoni (monolog,

Boboka nijema) nema reakcije str. 136 -

- holizam (koloplet, poplava, elementarna snaga) groteskni simultanitet Bosch,

Breugel

- biocentrizam sve se to slijevalo i raslo u jedan pakleni furioso

- arhaizacija prapoetni element, diluvijalna snaga (Joa Podravec)

- vrednovanje vienoga avolsko, dijabolino, noga neastivoga, jama smrada

- Krleini umjetniki svjetonazori vitalizam (Pan ,Podnevna, Kraljevo),

Nietzscheom inspiriran u poetku pozitivno vrednovan kransko pogansko u

Panu

- u prizoru negativno uime civilizacijskoga napretka i Krista

- razliiti svjetovi i njihova koegzistencija proli put

- Krist ima malo kranskih obrisa bazalt, mramor, snaga usidren u

ovostranom materijalnom svijetu deklarativno nadnaravan, ali materijalistiki

izmatan (Kravar) granitni sudar (revolucionarni princip) Krlein odnos prema

demokraciji Kr. Kolumbo, Hrvatski Genije Lenjin Krist princip voe

- anticivilizacijska, iracionalistika narav eur. filozofije ivota Sokrat kao

kvaritelj (Ulica u jesenje jutro) poetak Oktobarska revolucija

- vitalizam i kranska simbolika obje regresivne

- prelazak u esteticistiku sferu sakralizacija umjetnosti u podlozi

materijalizam i empirizam (dodue razgraen u fragmentarno) Filip kao ateistika

zapadna bluna

slinosti s Malteom Leitner takoer u obliku epifanija i povlatenog pogleda


45

anr Erlebnisroman - psiholoki raskidanost kaleidoskop epizodinost

djetinjstvo

nadmo stvari pojedinanoga ivotna sfera se vie ne nadaje ka cjelina, nego

kao nakupina subjektivnih dojmova

- gnjusoba runoa empirijskoga svijeta potreba za esteticizmom (utoite

od drutveno povijesnoga svijeta str. 165.) munina i apsurd dominantne teme

romana oko sredine stoljea

- tip junaka antijunak pasivnost psiholoke regresije u djetinjstvo

problematino podrijetlo

- Kyriales dosljedan, ali autodestruktivan nepoznat netko neastivi

razodgajatelj - Mefistofeles kao isto materijalno? Krist kao antiteza

- kraj romana nema eshatona, ali mogunost umjetnosti (umjetnikog

osmiljavanja empirije) preostaje unato krizi novi poetak?

Krleina beletristika kao antiteza politikom i javnom djelovanju

- umjetnost kao povlaten pristup bitku kriza karaktera - kraj romana umjetnik

kao katalizator graanskoga drutva kroz njega se fokusira, ali sam ostaje relativno

poteen Roquentin i Autodidact u svim romanima kraj otvoren


46

Doktor Faustus Thomas Mann 1947 - podnaslov

- ideja iz 1904 sazrela i proirena, dovedena u povijesni kontekst

- prostor i vrijeme romana 1890-1945 kljuno razdoblje njemake kulture i

njezina kulturnoga sloma biografski okvir (jezgra) Aristotel sama po sebi nema

jedinstvo poetika digresije analiza i kritika njemakog kulturnoga sklopa

- jedinstvo uspostavljeno Adrianovim sazrijevanjem (provincijalni protestantski

misticizam, migrena, teologija, glazba, matematika, hladnoa)

- umjetnik i graanin za Adriana smijena romantika opozicija? Joyce,

Proust, Krlea

genetika i drutveni okoli kao odreujui initelji (dakako i povijest kao i povijest

glazbe) sve se vraa u kasnijim fazama

- druga razina razvoj njegove stvaralake osobnosti

- Buchel, Keisersaschern (III-X) Halle (Kumpf, Schleppfuss, XI-XV, izleti

konzervativna i napredna omladina sva u znaku njem. idealizma kraja XIX i poetka

XX. st.) Leipzig (1905-1910) studij glazbe - pismo (XVI XXI) putovanje u

Graz fatalni moment (XIX) Saloma (R. Strauss)) - lijeenje u znaku broja 3

opus 132

- glazba teologija astronomija (matematika) njemaki idealizam

Schildknapp vrijeme opere Wagner i moderna stapanje glazbe i rijei str. 212

(Wagner Leverkhn Mann Krlea ) razliiti pokuaji Gesamtkunstwerka

Brahms i apsolutna glazba umjetnost kao teina vs lakoi ivota umjetnost kao

spoznaja XXI poglavlje rat (1943) zvjezdice i autoreferencijalni komentari

XXII vjenanja i Zeitblomova odluka (parna pogavlja) Beethovenove

simfonije (glas, muzika i rije kao dvije vrste govora) teorija dodekafonije

dvanaestonske ljestvice pravni spor sa Schnbergom XXIII - odlazak u Mnchen


47

(1910) Rodde krug (Spengler, Zink, Klarisa, Ines, Rudi Schwerdtfeger, Jeanette

Scheurl Lou Andreas Salom?) minhenska secesija moderna izlet u Waldshut

(Schweigestill- simbolika imena) vjetija kuhinja (Pfeiffering) ukleti dvorac-

ludilo, bolest, sramota, smrt

XXIV Italija -1912 XXV veliki inkvizitor sredinji trenutak sredinje

poglavlje, zapravo 49 poglavlja dijaloka forma (biljeke odsutni pripovjeda)

prividno iz prve ruke avlova teorija umjetnosti bolest i zdravlje kanon zabrane

str. 311- klasicizam i folklorizam protivnik djela? Mann? objava barbarstva

- XXVI povratak u Mnchen i preseljenje u Pfeiffering XXVII -

Mnchausenova putovanja menipska satira put prema dolje i gore u ekstremima

moderna znanost Einstein - XXVIII Breisacherova konzervativna revolucija

slabosti liberalizma XXIX - Ines Swerdtfeger Insistoris - XXX 1. svjetski rat

paralele s Proustom ratno oduevljenje (dionizijska sveanost idealizam)

Schicksal Kleist str. 397 Sehnsucht i Drang schiller i Kleist Bildung i

oblikovanje nacije vi idete umjesto mene - Gesta Romanorum

XXXII Ines vjenanje i brak - XXXIII porazi u oba rata (1918) Adrianova

bolest (Nakedey i Kunigunda Rosenstiel oboavateljice) Rudi Ines violinski

koncert djetinjska demonija jo jedan u nizu avolovih pomonika - XXXIV s

nastavkom (1919) kraj humanizma pobjeda parlamentarne demokracije

koncepcija apokaliptikoga oratorija (Apocalipsa cum figuris) (Pavao, Eneja,

Odisej, Dante epski junaci) Drer sinteza slikarstava glazbe i knjievnosti

nastavak krug s Breisacherom i pjesnikom Danielom zur Hhe (Stefan George)

naznaka nacizma konzervativna revolucija i osvajanje svijeta XXXIV (3)

Adrianovo pismo kultura i barbarstvo glisando i rascijepljeni zbor opis

apokalipse antihumana demonija arhajskoprastanje krik (ekspresionizam)


48

groteska i karikatura arhajsko (elementarno) i sofisticirano letmotiv od poetka

(Kretschmarova predavanja) sluge i gospodari (Beissel)

XXXV (1922) Smrt Clarisse Rodde Henri ucjenjiva samoubojstvo

kiselinom Ines postaje narkomanka XXXVI druga polovica dvadesetih porast

Adrianove slave madame von Tolna prsten (Bajka) Adrianovo putovanje u Be

violinski koncert boravak u dvorcu Tolna zaokruenje Reicha Maarska

XXXVII (1923) Adrian i svijet menader Saul Fitelberg ponuda za Pariz

osvajanje svijeta- j jedan koji ga iskuava XXXVIII Krug kod Bullingera nakon

izvedbe violinskog koncerta Samson i Dalila Rudijeva pobjeda nad Adrianovom

izolacijom XXIX Bern i Zrich veera kod Reiffovih Marie Godeau bijela

svila tamnoputost (djevica Marija - Esmeralda) 1925 crtaica XL Adrianovi

planovi za brak izlet Ludwig II XLI razgovor Adriana i Rudolfa (odsutni

pripovjeda u svim katastrofama) XLII Rudijeva izdaja Rudijeva smrt . XLIII

1926 i 1927 premijera Apocalipsis cum figuris u Frankfurtu Adrianova

depresija i kriza smrt oca i kuevlasnika u isti as Adrianova Komorna glazba

zamisao Doktora Fausta XLIV - roenje i ulazak Nepom

199777943 Slaven Jurić Modernistički Kunstlerroman SKRIPTA

Documents

Transcript of 199777943 Slaven Jurić Modernistički Kunstlerroman SKRIPTA