1995. - 1998. - OSS Buševecporodica Bu{evec de Bu{evec, i to Mirko i Ambrozij Bu{evec. Ovi se...

1995. - 1998.1995. - 1998.1995. - 1998.1995. - 1998.1995. - 1998.

OGRANAK “SELJA[KE SLOGE”OGRANAK “SELJA[KE SLOGE”OGRANAK “SELJA[KE SLOGE”OGRANAK “SELJA[KE SLOGE”OGRANAK “SELJA[KE SLOGE”

BU[EVECBU[EVECBU[EVECBU[EVECBU[EVEC

1920. - 1999.1920. - 1999.1920. - 1999.1920. - 1999.1920. - 1999.

ÊTVEROBROJÊTVEROBROJÊTVEROBROJÊTVEROBROJÊTVEROBROJ

29, 30, 31 i 3229, 30, 31 i 3229, 30, 31 i 3229, 30, 31 i 3229, 30, 31 i 32

Velja~a, 1999.Velja~a, 1999.Velja~a, 1999.Velja~a, 1999.Velja~a, 1999.

GODIGODIGODIGODIGODI [[[[[NJAKNJAKNJAKNJAKNJAK

Strana 4 êtverobroj Godi{njaka

Ograncima “ Selja~ke sloge”

[to djevojci biser oko vrata,A {to momku svilena marama.[to su {umi pti~ice pjevice,A {to polju plodne oraniceTo ste selu vi ogranci na{i.

Djevojka se biserom ponosi,A mom~e joj maramom prkosi.[uma {iri grane od radostiPolje cvate od bujne mladosti.Svak se di}i svojim se ponosiSelo s vama vi ogranci na{i.

Bez vas sela na{a pusta bila.îme bi se onda ponosila.A za neka ne bi se ni znaloNit bi ono u prosvjeti cvalo.Da vas nema vi ogranci na{i.

Vi ste selu i ponos i dika,Domovine na{e vjerna slika[irite se, ko na stablu grane,Svakom selu sunce da osvane.I prosvjetom o~eli~i domeSamo naprijed, vi ogranci na{i!

MATO DETELI] - BANSKIIspjevano u vrijeme osnivanja ogranka “ Selja~ke sloge “

RIJE^ UREDNIKARIJE^ UREDNIKARIJE^ UREDNIKARIJE^ UREDNIKARIJE^ UREDNIKA

[tovani ~itatelji i ~lanovi Ogranka !

Nadam se da ne}ete imati prevelikih primjedbi na ovaj ~etverobroj od 1995, 1996, 1997 i 1998.godine, u koji je uloèno mnogo slobodnog vremena, volje i entuzijazma. Iako smo se prilikom ure|ivanjaovog lista bili prisiljeni susresti s brojnim te{ko}ama, nedostupnosti materijala i nerazumijevanjupojedinaca, nadamo se da nam ne}ete (previ{e) zamjeriti. @elim vam ugodno ~itanje i prisje}anje nadoga|aje koji su na ovim stanicama ovjekovje~eni zahvaljuju}i nesebi~nom zalaganju i predanom raduonih radi kojih Ogranak i postoji, ~lanova plesne, tambura{ke i dramske sekcije.

I zato HVALA VAM! Jasmina Vnu~ec

Strana 5êtverobroj Godi{njaka

etrov je namjesnik podrugi puta pohodio Hrv-atsku. Sv. Otac Ivan

Pavao II na EUHARI-STACIJSKOM SLAVLJU uZagrebu 11. rujna 1994., opra-{taju}i se od nas, rekao jeslijede}e: “Nadam se da }e se ubudu}nosti pruìti prilika da jo{vidim va{u Domovinu, razli~itegradove, razli~ite Crkve kojeìve u Hrvatskoj.”

Iako nam se to u tomtrenutku u~inilo nedosti`nim ijedva mogu}im, 1998. godine

BIT ]ETE MI SVJEDOCIBIT ]ETE MI SVJEDOCIBIT ]ETE MI SVJEDOCIBIT ]ETE MI SVJEDOCIBIT ]ETE MI SVJEDOCI

Drugi dolazak Sv. Oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku

Zagreb - Marija Bistrica - Split - Solin (2.-4. listopada 1998.)

Na EUHARISTIJSKOMSLAVLJU u Mariji Bistrici 3.listopada Sv. Otac Ivan Pavao II.proglasio je blaènim blago-pokojnoga kardinala AlojzijaStepinca. Osobita radost zasjala jena licima okupljenih vjernika uMariji Bistrici i prenijela se uSplit na @njan, kada je 4.listopada Sv. Otac posjetio ovajgrad i ovu Crkvu.

Iskaze ljubavi i odanostikoje su mladi Hrvatske o~itovaliSv. Ocu u Solinu te{ko je rije~-ima iskazati. A kada je Sv. Otac smladima zapjevao hrvatsku mari-jansku pjesmu, zasigurno jerado{}u propjevalo svako iskrenosrce. Ovaj neumorni putnik,promicatelj mira i ljubavi, zakratko vrijeme dva puta nas jepohodio. Nije li to znakovito?

Pamtit }emo stoga Papinuporuku mladima u Hrvatskoj...“Predragi, u nama posebnopozdravljam budu}nost ovihkrajeva i Crkve u Hrvatskoj. Kristdanas kuca na vrata va{ih srdaca:znajte ih otvoriti i primite Ga.”“On ima pravi odgovor na va{ao~ekivanja...”

Ljubica Pernar-Robi}Ljubica Pernar-Robi}Ljubica Pernar-Robi}Ljubica Pernar-Robi}Ljubica Pernar-Robi}

te su rije~i Sv. Oca postale na{azbilja. U godini DUHA SVE-TOGA koji je dao snagu na{emdobrom Ocu i Pastiru, radosnasrca do~ekali smo zrakoplov izRima i najdraèg gosta.

Od toga trenutka 2. list-opada, pa do srda~nog opro{tajapri odlasku Sv. Oca 4. listopada izzra~ne luke Split; iz na{edomovine, na{a je povijestzabiljeìla velike i neizbrisivedoga|aje. Bili su to dirljivitrenuci zajedni{tva i molitve.


a dràvnoj cesti, {toprosijeca Turopolje premaSisku, 11.5 km udaljenood Velike Gorice, stoji

selo Bu{evec. Prete`ni dio ku}asagra|en je desno do ceste, dok slijeve strane ima tek nekoliko ku}a sop}inskom ku}om i kapelom Sv.Ivana Krstitelja. Ova kapela stoji ba{na mjestu, kojim je neko} tekla stararimska cesta. Ku}e sela su vi{e manjera{trkano poredane, a gra|ene su oddrva, tek nekoliko ih je zidanih. Pocrkvenom {ematizmu od god. 1909.broji Bu{evec ve} 691. kat. du{u.Ime tog sela izvedeno je za cijelo od“bus” - “busen”. Ime tog selaspominju isprave prvi put god.1459., i to prigodom popisa desetinezagreba~kog kaptola. U tom sepopisu spominju Gurek, Mezg iKu{ek iz Bu{evca (de Busevicz) iGal Kril~i} iz Bu{evca (de Busewcz).Prva dvojica dràli su vinograde uBudec dolu, a potonji u [veli}adolu.

Nije nam poznato, kako jeve} god. 1490. do{ao StjepanBerislavi} u posjed (jednog dijela)Bu{evca. 4. aprila god. 1490. naime,izdao je kralj Matija KorvinStjepanu Berislavi}u novu daro-vnicu za imanja Bap~u i Bu{evec, teje tako|er naloìo, da ga Kaptolzagreba~ki uvede u posjed. No, prijenego li je to obavio Kaptol, naloìoje vrhovni ùpan turopoljski ika{telan grada Lukavca, Bla` DeBerth, te ùpan Matija Ku{~i}, Matijisinu Vrbana iz Donje Lomnice,Pavlu Majheni}u i Pavlu Pogledi}uiz Kurilovca, da Berislavi}a uvedu uposjed ovih darovanih posjeda. Toovi i u~ini{e, a da tomu nitko nijeprigovorio.

Glede toga izdali su re~eniùpani ispravu 17. maja god. 1490.Tekar, ali u petak poslije Ivanjauvadjao je zagreba~ki kaptolBerislavi}a u posjed bu{eve~kogimanja, ~emu nije nitko na licumjesta prigovarao. Tek u ponedeljakna to do{ao je pred Kaptol u ZagrebLadislav sin Grgura Stubi~koga, kojije u svoje ime i u ime svog brataAkacija prosvjedovao protivuvodnica glede Bap~a, do~im gledeBu{evca nije prigovarao. 25. oktobra

POVIJEST BU[EVCAPOVIJEST BU[EVCAPOVIJEST BU[EVCAPOVIJEST BU[EVCAPOVIJEST BU[EVCAgod. 1495. oslobodio je Herceg IvanKorvin me|u mnogim drugimBerislavi~evim imanjima i njegovBu{evec od sudbenosti gradaMedvedgrada i Lukavca. Pod konacXV. stolje}a spominje jedan popisove stanovnike bu{eve~ke: Iliju,njegovoga brata i Petra Mireni}a.God. 1501. i 1503. spominju nampisma slijede}a imena onih, koji suìvili u Bu{evcu. Bili su to FabijanMedari}, Matija Ku{an, Mato Turhani Kompezi}, koji su podavaliKaptolu desetinu ìta, p~ela i kola.16. oktobra godine 1506. naloìkralj Vladislav zagreba~komkaptolu, da Stjepana Berislavi}a isina mu Jurja ponovo uvede unjegove stare posjede, koji su mupripadali smr}u Nikole Mladen~i}a.Me|u ovima se spominje i Bu{evec.To je kaptol proveo tek slijede}egodine i prisu}u mnogih Turo-poljaca medja{a. Kad je god. 1510.kralj uz mnoge hrvatske gradove iLukavec darovao markgrofu JurjuBrandebur{kom, navodi se me|upristajali{tima lukave~kim tako|er iBu{evec. Nije nam poznato za {to jegod.1513. zagreba~ki kaptol htioprovesti zapljenu imanja JurjaBerislavi}a “kao birsag za podbana”.Tom je zgodom Kaptol i u Bu{evcupotjeran bio po slu`benicimaBerislavi}evim. Godine 1520. javljase nova bu{eve~ka turopoljskaporodica Bu{evec de Bu{evec, i toMirko i Ambrozij Bu{evec. Ovi sespominju i god. 1524.

Juraj Berislavi} drào jeovo imanje u Bu{evcu sve do godine1540. kad ga 16. maja predzagreba~kim Kaptolom proda op}inituropoljskoj za 70 for. No ve} 11.aprila god.1546. izabrala je op}inaturopoljska Ambroza Gregorijancaza svoga brata i stare{inu, darovalato imanje u Bu{evcu, koje je tadaopsezalo sedam kmetskih seli{ta, temu dozvoli, da moè svoju krmad,koju bude drào na svojim imanjimau Podoto~ju i Brezovici ìriti uop}inskom {umama, a takovo pravodade i njegovim kmetovima uBu{evcu.

God. 1540. javlja se uzporodicu Bu{evec tako|er iplemenita turopoljska porodica

Turhan (Matija Thwrhan) u Bu{evcu.God. 1559. htio se podban AmbrozGregorijanec iskazati zahvalnimsvojoj bra}i turopoljskoj, te je za toizjavio pred zagreba~kim Kaptolom,da ne}e on nit njegovi nasljednicinikada otudjiti bu{eve~ko imanje, iamo bi kada htjeli, to }e samoturopoljskoj op}ini prodati.

Da Turopolje odrì svojeplemensko pravo na Bu{evec, {to gaje drào Gregorijanec, uloì{e god.1550. turopoljci sve~ani prosvjedpred Kaptolom zagreba~kim protivsvake darovnice koju bi kralj izdaovrhu Bu{evca budi obitelji Gre-gorijanec, budi ma komu goddrugomu.

Spomenute porodice Tur-han i Bu{evec ìvjele su na svojimbu{eve~kim posjedima. Godine1560. kad je kralj Ferdinand I 29.aprila i 11. maja u Be~u izdao novudarovnicu vrhu svih turopoljskihposjeda, spominje se tako|er u tojdarovnici i Bu{evec, a predstavniciposjednika istoga Stjepan Turhan iLuka Bu{evec. God. 1571. spominjese tu i porodica Novak-Bu{evec.God. 1614. imalo je selo Bu{evec sMraclinom i Lazinama data zagradnju grada Lukavca 4 vozap{eni~ne slame. Porodice Turhanskoro na to nastaju u Bu{evcu. God.1632. opet nalazimo u Bu{evcuslijede}e plemi~ke porodice: Sta-nislav Bobesi}, Toma Lackovi},Jakob Katuli}, Martin Tkalec i JurajIlija zet Robov. Od ovog potonjegpoteko{e Robi}i. Godine 1667. biloje u Bu{evcu 8 plemi~kih ku}a.

God. 1773. brojio jeBu{evec 23 ku}e, koli plemi~ke, tolineplemi~ke. Prigodom popisa ple-mi}a turopoljskih god. 1782.nalazimo u Bu{evcu slijede}eporodice: Bobesi}e, Deteli}e,Katuli}a, Kova~i}e, Kova~evi}e,Kose Lackovi}e Robi}e, Roì}e i^rnke. Danas ìvu u Bu{evcuplemi~ke porodice ^rnko, Bobesi},Katuli}, Robi}, Deteli}, Kova~evi} iRoì}....U pozadini - skica glavne bu{eve~ke uliceU pozadini - skica glavne bu{eve~ke uliceU pozadini - skica glavne bu{eve~ke uliceU pozadini - skica glavne bu{eve~ke uliceU pozadini - skica glavne bu{eve~ke ulice

Preneseno iz Glasa Bu{evca 26. 07. 1964.Iz Povijesti Turopolja E.Laszowski


Godina 1995.Godina 1995.Godina 1995.Godina 1995.Godina 1995.Izvje{}e Upravnog odbora o radu Ogranka “ Selja~ke sloge “Izvje{}e Upravnog odbora o radu Ogranka “ Selja~ke sloge “Izvje{}e Upravnog odbora o radu Ogranka “ Selja~ke sloge “Izvje{}e Upravnog odbora o radu Ogranka “ Selja~ke sloge “Izvje{}e Upravnog odbora o radu Ogranka “ Selja~ke sloge “

Bu{evec za razdoblje od 01.01.1995 do 31.12.1995.Bu{evec za razdoblje od 01.01.1995 do 31.12.1995.Bu{evec za razdoblje od 01.01.1995 do 31.12.1995.Bu{evec za razdoblje od 01.01.1995 do 31.12.1995.Bu{evec za razdoblje od 01.01.1995 do 31.12.1995.

Nova Ogrankova zastava s darovanim ~avli}imaNova Ogrankova zastava s darovanim ~avli}imaNova Ogrankova zastava s darovanim ~avli}imaNova Ogrankova zastava s darovanim ~avli}imaNova Ogrankova zastava s darovanim ~avli}ima

SS Bu{evec je 1995.godine obiljeàvao 75.obljetnicu svoga osnutkai rada. No, s obzirom na

situaciju u Hrvatskoj, poznatiju podimenom “OLUJA” ova vrlozna~ajna obljetnicu odgo|ena je zaljeto 1996. godine. Iako je 1995.godina bila obiljeèna ratnimoperacijama (“Bljesak” i “Oluja”)za oslobo|enje Hrvatske, u kojemje u~estvovao i ve}i broj na{ih~lanova, niti u jednom trenutku nijeobustavljen plan i program rada za1995. godinu za koji smo i dobilisredstva. Upravni odbor Dru{tvabrojao je 17 ~lanova koji su radili idonosili odluke po Statutu iPravilniku Dru{tva. ^lanoviUpravnog i Nadzornog odbora (3~lana) odràli su 32 sjednice od18.02.1995. do 17.02.1996. nakojima su donosili odluke va`neza rad Dru{tva i koordinirali radpo sekcijama. Upravni odbor na~elu sa predsjednikom Brankom

^rnkom skrbio je da Dru{tvodobije odgovaraju}a financijskasredstva za normalan rad, {to namje u potpunosti i uspjelo.

Svojim radom i sakupljanjemdonacija ~lanovi Upravnog iNadzornog odbora te ostali ~lanoviOgranka obnovili su dru{tvenuprostoriju OSS Bu{evec, interijer ieksterijer. Ovisno o financijskimsredstvima krenut }e se na daljnjeure|enje unutra{njosti Domakulture. Nabavljena su i osnovnasredstva za bolji rad ifunkcioniranje Dru{tva, a to su:telefax - sekretarica, elektri~nagrijalica i usisiva~. Po~etkom 1996.godine je naru~eno osobnora~unalo PC 486, pisa~ ikompjuterski stol. Kupljena su trikompleta ènskih no{nji izDragani}a i osam marama tako dasmo upotpunili kompletDragani~kih no{nji. Da bi kompletbio potpun treba nabaviti jo{

nekoliko crvenih no{nji za koje supregovori u toku. Za tambura{kusekciju je kupljeno nekoliko novihinstrumenata i opreme ; bugarija,bra~, {timer i rezervne ̀ ice i to zbogpopune instrumenata. Kupljene sui partiture (raspisane note) zaBoì~ne pjesme i Splitske plesove,te su iste i uvje`bane. Kupljen jematerijal i sa{iveni kostimi zapredstavu “Uprizorenje mukeIsusove”.

Upravni odbor je napravio ikompletne pripreme za proslavu75-e obljetnice Dru{tva koju smoplanirali odràti 19.08.1995.godine, ali smo zbog “Oluje” istuodgodili. Organizirana je prodaja“~avli}a” za novu Ogrankovuzastavu, a prodano je oko 160“~avli}a”, te je nabavljena i novazastava koja }e biti prezentirana nasamoj proslavi.


BLAGAJNI^KO POSLOVANJE ZA 1995. GODINUBLAGAJNI^KO POSLOVANJE ZA 1995. GODINUBLAGAJNI^KO POSLOVANJE ZA 1995. GODINUBLAGAJNI^KO POSLOVANJE ZA 1995. GODINUBLAGAJNI^KO POSLOVANJE ZA 1995. GODINUPRIHODI:

1. Donos salda iz 1994. godine2. ^lanarina za 1994. godinu3. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i znanost4. Prodaja ulaznica5. Nastup na HTV za Novu godinu6. Sponzorstvo za 75. obljetnicu Dru{tva7. Kamata na depozit8. Prodaja Godi{njaka br. 27. i 28.UKUPNO PRIHODI:UKUPNO PRIHODI:UKUPNO PRIHODI:UKUPNO PRIHODI:UKUPNO PRIHODI: 180.965,00 180.965,00 180.965,00 180.965,00 180.965,00

RASHODI:1. Kancelarijski materijal2. HPT tro{kovi (po{tarina, telefon)3. Tro{kovi godi{nje skup{tine4. Pokloni i knjige5. Filmovi, fotografije, kazete6. Ure|enje slu`benih prostorija7. Putni tro{kovi stru~nih voditelja8. Putni tro{kovi sekcija na nastupima9. Nabava kostima i narodnih no{nji10. Nabava osnovnih sredstava (telefaks, pe}, usisiva~)11. Posudba narodnih no{nji12. Nabava i popravak instrumenata i ìca13. Tro{kovi SKAZ-a14. Tro{kovi ugo{}ivanja Hrvata iz Koljnofa15. Aran`mani boì~nih pjesama16. Tro{kovi izrade plaketa za dugogodi{nji rad17. Izrada Godi{njaka br. 27. i 28.18. Vijenci za preminule ~lanove19. Provizija ZAP-aUKUPNO RASHODI:UKUPNO RASHODI:UKUPNO RASHODI:UKUPNO RASHODI:UKUPNO RASHODI: 73.505,07 73.505,07 73.505,07 73.505,07 73.505,07

UKUPNO PRIHODI 130.965,00UKUPNO RASHODI 78.505,07SALDO NA DAN 31. 12. 1995. 57.459,93

OD TOGA U GOTOVINI 1.460,73NA @IRO RAÛNU 55.999,20

40.250,644.440,00

72.500,001.305,00

800,008.210,001.609,861.850,00

577,011.737,092.292,901.409,101.618,00

10.315,188.748,00

12.337,918.934,094.401,901.323,903.750,861.225,652.588,00

740,005.686,444.800,00

900,00119,04

lagajni~ko poslovanje kaoi svake godine provodilose po planu rada za teku}erazdoblje. Izvori sredstava

bazirali su se uglavnom naUgovoru s Gradskim uredom zakulturu, obrazovanje i znanost,~lanarini, sponzorstvu te odprodanih ulaznica na nastupima.Na kraju, nikoga ne treba za~uditivisoki pozitivni saldo blagajne.Naime iz pro{le godine prenijeli

smo zna~ajna nov~ana sredstvau naredno razdoblje, a ovegodine dobili smo i ve}a nov~anasredstva za sponzoriranje 75.obljetnice Dru{tva koju nismosve~ano obiljeìli niti sredstvarealizirali zbog nama dobroznanih povijesnih doga|aja. Idalje se trebamo gospodarskipona{ati po{to ne znamo kakvi}e biti izvori financiranja zateku}e razdoblje, po{to vi{e ne

pripadamo gradu Zagrebu, negonovom gradu Velikoj Gorici. Jo{imamo posebna sredstva kojanismo stavili na ra~un, niti kojanismo jo{ prikupili sva od~lanova i simpatizera Dru{tva zaizradu nove sve~ane zastave sobiteljskim ~avli}em. Prikupilismo sredstva u iznosu od14.200,00 kuna, a realiziran jesamo dio za izradu nove sve~anezastave sa {tapom u iznosu od4.000,00 kuna.

BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1995BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1995BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1995BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1995BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1995


U 1995. godini na{a je programska usmjerenost bila slijede}a:

1. SAKRALNA TEMATIKA1. SAKRALNA TEMATIKA1. SAKRALNA TEMATIKA1. SAKRALNA TEMATIKA1. SAKRALNA TEMATIKAUprizorenje muke Isusove i izvedba tijekom Velikog tjedna i za Uskrs u crkvama i kapelicama.

2. SVJETOVNA TEMATIKA2. SVJETOVNA TEMATIKA2. SVJETOVNA TEMATIKA2. SVJETOVNA TEMATIKA2. SVJETOVNA TEMATIKAIz repertoara svjetskih klasika-A. P. êhov: “Medvjed”Sudjelovanje u suorganizaciji Doga|anja Scene kazali{nih amatera Zagreba-19.susreti

Poja{njenje: Ve} duì niz godina uz organizatora Zagreba~ku scenu kazali{nih amatera jedan od suorganizatoraje i Ogranak “Selja~ke sloge” iz Bu{evca. U na{em Domu kulture gostuju uglavnom pu~ka kazali{ta - Kupljenovo,Novo Brestje, Gornje Jesenje, Resnik, Repu{nica i sl.

1995. godine na{i gosti bili su:12. svibnja 1995.- 20 sati - Kazali{na grupa KUD umirovljenika Novo Brestje, Sesvete, An|elka @ivkovi}: “êhane”- 21 sat - Dramska scena Turisti~ko-ugostiteljske {kole, Antun Tudi}: “Dojdi mala kada misec zajde”13. svibnja 1995.- 20 sati - KUD “Kupljenovo” Zorica Jandras: “Prijateljstvo”- 20,30 sati - KUD “Kupljenovo” Zorica Jandras: “Brazda”- 21,15 sati - Pu~ko kazali{te “OSS Bu{evec” A. P. êhov: “Medvjed”

To su tzv. Dani SKAZ-a u Bu{evcu, a ve} se nekako i profilirao naziv “Dani Pu~kog kazali{ta u Bu{evcu”.Programski sadràji koje je u 1995 godini izvelo Pu~ko kazali{te OSS Bu{evec.

SAKRALNA TEMATIKASAKRALNA TEMATIKASAKRALNA TEMATIKASAKRALNA TEMATIKASAKRALNA TEMATIKA

IZVJE[]E O RADU DRAMSKE SEKCIJE-PU^KOG KAZALI[TAIZVJE[]E O RADU DRAMSKE SEKCIJE-PU^KOG KAZALI[TAIZVJE[]E O RADU DRAMSKE SEKCIJE-PU^KOG KAZALI[TAIZVJE[]E O RADU DRAMSKE SEKCIJE-PU^KOG KAZALI[TAIZVJE[]E O RADU DRAMSKE SEKCIJE-PU^KOG KAZALI[TAOSS BU[EVEC ZA 1995. GODINUOSS BU[EVEC ZA 1995. GODINUOSS BU[EVEC ZA 1995. GODINUOSS BU[EVEC ZA 1995. GODINUOSS BU[EVEC ZA 1995. GODINU

u~ko kazali{te OSSBu{evec i tijekom 1995.godine ìvjelo je u znaku

kazali{nih nastojanja. I u ovoj jegodini ̀ eljelo nastaviti kontinuitetsvojih prethodnika entuzijasta izdaleke i drage nam 1923. godinekada su u Bu{evcu izvedene prvepredstave, te svih kasnijih

generacija koje su svoju ljubavugradile u dramski amaterizam. Odprvih dramatizacija narodnihpripovijesti “Car i svinjar” i “Seljaki gospodin”, te njihovih izvedbi zaboì~ne dane u Su~ijskom domu uBu{evcu pro{le su pune 73 godine.Od tada do danas ̀ ivi, raste i razvijase dramski amaterizam u Bu{evcu.

Rasla je i razvijala se uz to i ljubavprema kazali{tu. Stasale su mnogegeneracije sa razvijenom kaz-ali{nom kulturom, odnjegovana jedivna kazali{na “publika”,gledali{te, koje bodri i pomaè.Uostalom, cijelo je mjesto voljno“igrati” , biti na daskama. êsto sena|u zajedno mnoge generacije.

U 1995. godini na{e je Pu~kokazali{te ne{to vi{e prostoraposvetilo sakralnoj tematici iizvo|enju u ùpnim crkvama ikapelicama na{eg podru~ja. Uprvom dijelu godine bila je totematika vezana uz ìvot i mukuKristovu pripremljena za izvo|enjeu Velikom tjednu i za Uskrs.Uvje`bana je scenska legenda“Suza iskupljenja” koju su pratilevokalne grupe prigodnimduhovnim pjesmama. Bili su to

stariji i mla|i pjeva~ki zborovi, aiskaze evan|eoskih poruka govorilasu djeca, na{i najmla|i glumci,me|u kojima i oni od ~etiri godine.Bio je to jedan slo`ni ansambl od36 sudionika koji je u scenskomozra~ju dostojno i toplo prikazaoIsusov put od ulaska u Jeruzalem,do muke krià i slavnog uskrsnu}a.Uz pjeva~ice kapelice Sv. IvanaKrstitelja koje su uglavnom starijedobi, vokalna grupa OSS Bu{evecpod stru~nim vodstvom Marinka

Katuli}a izvela je osobito dojmljivuvokalnu izvedbu “Za krièm”. Zaovu smo scensku legendu daliizraditi i prigodne kostime koji suvjerno pribliìli Kristovo vrijeme.U prepunim crkvama u Velikomtjednu i na sam Uskrs na{a je “Suzaiskupljenja” primljena s pa`njomganu}em kao sna`na molitva, kaozahvalnost Kristu, koji je nas radipodnio `rtvu krià.


Izvedbe “suze iskupljenja”:- Crkva Navje{tenja BDM u Velikoj Gorici- Crkva Pohoda BDM u Vukovini- Kapelica Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcu- Crkva Sv. Antuna Padovanskog u Gradi}ima

Za Boì} uz ro|enje Kristovo prigodna dobrodo{lica recital odabranih stihova i proze pod nazivom“Dobrodo{ao Isuse u moju zemlju i u moju savjest...”, u sklopu Boì~nog koncerta “Svim na zemlji mir,veselje” koji je priredila vokalna i tambura{ka grupa pod vodstvom Marinka Katuli}a. Bila je to opet jednaugodna scensko-glazbena sakralna izvedba koju su na{i ~lanovi izveli u kapelici Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcuna Badnjak i u crkvi Pohoda BDM u Vukovini na Boì}.

SVJETOVNA TEMATIKASVJETOVNA TEMATIKASVJETOVNA TEMATIKASVJETOVNA TEMATIKASVJETOVNA TEMATIKA

- A. P. êhov:”Medvjed”- ”Da se ne pozabi“ - uz promociju “Povijesti Turopolja” - iz turopoljske ba{tine i tradicije prema odabiru i obradi Ljubice Pernar-Robi}. (Interpretirali Vid Balog dramski umjetnik i Jadranka Kajgani} Pu~ko kazali{te Bu{evec)- Uz Dan Vojarne Podvornica “Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim...”- Uz Mjesec hrvatske knjige 1995 “Nigdar ni tak bilo...” Sveukupno deset nastupa dramska i recitatorska

Zadaci i problemi koje smo uo~iliZadaci i problemi koje smo uo~iliZadaci i problemi koje smo uo~iliZadaci i problemi koje smo uo~iliZadaci i problemi koje smo uo~ili

ûvanje i za{tita kostima irekvizita. Neophodno je nabaviti uzpostoje}i jo{ jedan ormar zapohranu i ~uvanje kostima i

rekvizita. Jedan dio kostima dodu{emanji sada je kod ~lanova (o ~emuse vodi to~na evidencija), me|ukojima i novosa{iveni kostimivezani uz “Suzu iskupljenja” .Prikladni ormar trebalo bi {to prije

nabaviti, te kostime sabrati ipohraniti na jedno mjesto.

Stoji i nadalje otvorenamogu}nost suradnje i gostovanjaPu~kog kazali{ta sa Istarskom iV u k o v a r s k o - s r i j e m s k o mùpanijom, {to zna~i i {ireuklju~enje ostalih sekcijatambura{ke , plesne i vokalne.Tijekom ’95 u nekoliko navrata bilisu konkretni prijedlozi i razgovorikoje su voditelju dramske grupeizrekli zainteresirani iz gradaLabina, me|utim nismo mogliuskladiti termine na{ih ~lanova,obveze u {kolama, a zatim je do{loljeto, velika doga|anja “Bljeska” i“Oluje” i svega vezanog uz to.Otvoreni pozivi i mogu}nostigostovanja i dalje stoje. Bilo bidobro da i glumci i folklorno plesniansambl pripreme jedan zajedni~kiprogram i usmjere se na nekolikogostovanja po lijepoj na{oj, a

planski i izvan granica. Nagostovanjima i o gostovanjimavaljalo bi vi{e poraditi, i tu jepotrebna dobra uskla|enost ikoordinacija svih zajedno.

U kontinuitetu rada iz 1995.godine na{e Pu~ko kazali{teprenosi u ovu godinu i obnavljapredstavu “Janki}evi snoboki”, tezgodu iz suvremenog ìvota “Kodjavnog bilje`nika”. Po~etkomprosinca urednik emisije vezane uzkulturnu ba{tinu, tradiciju i narodneobi~aje gospodin Igor Michelipredloìo nam je da za ovu emisijupripremimo priloge iz opusa na{egaPu~kog kazali{ta. S obzirom navrstu emisije i vrijeme trajanjaodabrali smo “Janki}eve snoboke”-tekst na{eg mje{tanina JosipaKova~evi}a, te suvremenu zgodu iz

ìvota “Kod javnog bilje`-nika” Ljubice Pernar-Robi}.Pretpostavlja se da }e se uklju~itina{i tambura{i, pjeva~i i plesa~i uskladu sa koncepcijom emisije,iako na{a folklorno-tambura{kagrupa zasluùje jedan cjelov-itiji prikaz i predstavlanje.Napominjemo da su glumciuglavnom ista ekipa koja je ovukomediju interpretirala 1990.godine, uz jedno novo lice - Maricu.

Reìjski zahtjevi sada su ne{todruga~iji jer }e snimanje biti uautenti~nom prostoru, a ne napozornici. U zgodi “Kod javnogbilje`nika” igraju dva glumca uzreìjsku postavu jo{ dva lika.


“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDMVelika GoricaVelika GoricaVelika GoricaVelika GoricaVelika Gorica

I na kraju jedna osobnaI na kraju jedna osobnaI na kraju jedna osobnaI na kraju jedna osobnaI na kraju jedna osobnaprimjedba i napomenaprimjedba i napomenaprimjedba i napomenaprimjedba i napomenaprimjedba i napomena

Budu}i da je 1995. godineOgranak zaokruìo 75 godinakontinuiranog rada i postojanjem,zahvalni smo svima koji su svojimnesebi~nim zalaganjem doprinijelida postane i opstane. U dramskomnastojanju bio je to hvale vrijedanbroj redatelja - voditelja i glumci -mnoge generacije i uzrasti, cijeloselo.

Amaterizam zna~i ljubav. Idok je ljubavi trajat }e ovakav rad.Zbunjuju ponekad razli~iteprosudbe komisije i “savjetnika”~ije je subjektivne poglede i

kriterije te{ko pogoditi. Ali onidodu{e nisu ni tvorci onoga o ~emugovore. I njihovi su nastupi i nemotiviraju}i. Mi ne smijemosmetnuti s uma da je na{ rad samoamaterizam, da su to zapravo“odricanja” i darovanje slobodnogvremena ne~emu {to volimo i {toje lijepo, {to zna~i na{u iskonskuba{tinu i njezino njegovanje.

Ne smije se zaboraviti da jenapor okupiti i zadràti i ne{tonapraviti sa vrlo razli~itompopulacijom i njihovim {kolskim,

radnim i drugim obavezama iokolnostima koje nas prate u ̀ ivotu.Uloga voditelja vrlo je zahtjevna.êsto je na izvjesnoj “vjet-rometini”, od ljudskog faktora doproblema prostora i kriti~kihzahtjeva prosudbenih komisija. Nanama je da pruìmo potporu irazumijevanje u {irem i uèmkontekstu.

Za dramsku sekciju voditeljZa dramsku sekciju voditeljZa dramsku sekciju voditeljZa dramsku sekciju voditeljZa dramsku sekciju voditelj Ljubica Pernar-Robi}, prof. Ljubica Pernar-Robi}, prof. Ljubica Pernar-Robi}, prof. Ljubica Pernar-Robi}, prof. Ljubica Pernar-Robi}, prof.

Problemi vezani uzProblemi vezani uzProblemi vezani uzProblemi vezani uzProblemi vezani uzprostor za probeprostor za probeprostor za probeprostor za probeprostor za probe

Do sada je bila uobi~ajenapraksa odràvanja proba uzimskom razdoblju u O[ Bu{evec-zbog potrebe grijanja. Za toplijihdana problema ne bi smjelo biti sobzirom na postoje}i Dom kulturei pozornicu {to je i najprimjerenije.Nama su najintenzivnije probezapravo zimi , jer tzv. SKAZpo~inje uglavnom u proljetnim

mjesecima, travnju i svibnju, a ovega godine najavljuju ~ak i ne{toranije.

Ukratko problem je klju~a inadamo se da nije nepremostiv, aliga ipak valja rije{iti. Premaugovoru za 1995. godinu Pu~komkazali{tu OSS Bu{evec odobrena sunamjenska sredstva 25.000,00kuna, od ~ega nam je do sadadozna~eno 12.500,00 kunaodnosno 50% odobrenoga.

Budu}i da smo zacrtaniprogram realizirali, obnovili na{fundus kostima za “Suzuiskupljenja”, te zacrtali na{aprogramska gostovanja u Istri iisto~noj Slavoniji o~ekujemodoznaku i druge poloviceugovorom odobrenih sredstava za1995. godinu.

“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDM“Suza iskupljenja“ 95’ u crkvi Navje{tenja BDMVelika GoricaVelika GoricaVelika GoricaVelika GoricaVelika Gorica


a Uskrs, kao naju-zvi{eniji Blagdan kr{-}ana, pridruìli smo na{emolitve tisu}ama vjern-

ika diljem svijeta, kao darzahvalnosti Spasitelju i Otkup-itelju Isusu Kristu, koji je podnio`rtvu Krià, trpljenja i poruge radinas i na{ih grijeha. Ove, 1995.godine, ovog Uskrsa, molili smou na{oj @upnoj crkvi PohodaBlaène Djevice Marije u Vuko-vini, uz scensku legendu “Suzaiskupljenja“, koju su pratileprigodne duhovne pjesme na{ihstarijih i mla|ih pjeva~kihzborova, te iskazi evan|eoskihporuka koje su kazivali i oninajmla|i, me|u njima i oni od~etiri godine. Ovom scenskomlegendom oìvjeli smo Isusov putod ulaska u Jeruzalem, do muke,Krià i slavnog Uskrsnu}a.

petak i subotu, 12. i 13.svibnja 1995. godine uDomu kulture uBu{evcu odràn je 19.

susret kazali{nih amateraZagreba. Organizator SKAZ-abio je Kulturni centar Pe{}enica- Zagreba~ka scena kazali{nihamatera, a suorganizatori su biliPu~ko kazali{te KUD OgrankaSelja~ke sloge iz Bu{evca iNarodno sveu~ili{te “OtokarKer{ovani”. Bu{evec je ve} 10godina za redom doma}in SKAZ-a. Prvog dana svojim zanimljivimi odli~no izvedenim programomBu{ev~anima se predstavilaKazali{na grupa KUD umirov-ljenika Novo Brestje iz Sesveta,koja djeluje od 1992. godine, anjeni ~lanovi su i ljubiteljikajkavske poezije, koji redovitonastupaju i u programu Zagre-ba~kih ve~eri poezije. Kazali{nagrupa izvodi tekstove svojih~lanova voditelja, Ivana Ku~eka

USKRS 1995. GODINE U @UPNOJ CRKVI POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJEUSKRS 1995. GODINE U @UPNOJ CRKVI POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJEUSKRS 1995. GODINE U @UPNOJ CRKVI POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJEUSKRS 1995. GODINE U @UPNOJ CRKVI POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJEUSKRS 1995. GODINE U @UPNOJ CRKVI POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJEU VUKOVINI UZ “ SUZU ISKUPLJENJA “U VUKOVINI UZ “ SUZU ISKUPLJENJA “U VUKOVINI UZ “ SUZU ISKUPLJENJA “U VUKOVINI UZ “ SUZU ISKUPLJENJA “U VUKOVINI UZ “ SUZU ISKUPLJENJA “

Zahvalni smo na{emùpniku vl~. \uri Saboleku zasvu skrb koju ~ini za svoju ùpu iùpljane, te za dar razumijevanjada na najuzvi{eniji kr{}anskiBlagdan moèmo na ovaj na~iniskazati svoju ljubav i zahvalnostIsusu Kristu, sinu Bo`jemu.

Neka Duh sveti pot-krijepi na{a nastojanja da {todostojanstvenije proslavljamoKristovo Uskrsnu}e. Neka nasprati i ispuni radost sve~anostisluènja Bogu kakvu smo istomprigodom uz “Suzu iskupljenja“i prvog travnja 1995. godineosjetili i duboko proìvjeli. Bilaje to divna, nezaboravnazajedni~ka molitva na Sv. Misiza mlade u @upnoj crkvi

Navje{tenja Blaène DjeviceMarije u Velikoj Gorici. Uhramu Bo`jem, u subotnjeve~ernje sate, impresivna slikamladosti koja molitvom ipjesmom slavi Boga, uz tolike“izazove“ koje svijet nudi, punaCrkva mladosti !. Uzor im je i“vo|a“, kapelan Milan Ker{,koji je zasigurno sretan uozra~ju Bogu odane mladosti.Put je pre~esto teàk i trnovit,isku{enja i prepreke nemimoilaze nikoga. Bez Kriànema Uskrsnu}a. “Suzu isku-pljenja“ i zajedni~ku molitvu naSv. misi za mlade u VelikojGorici, na Uskrs u Vukovini, uKapelici Sv. Ivana Krstitelja uBu{evcu i u Crkvi Sv. AntunaPadovanskog u Gradi}ima,Bu{ev~ani, Ogranka{i, stariji,mla|i i najmla|i neizbrisivo }enositi u sebi.

Ljubica Pernar - Robi}Ljubica Pernar - Robi}Ljubica Pernar - Robi}Ljubica Pernar - Robi}Ljubica Pernar - Robi}Dojdi mala kad misec zajdeDojdi mala kad misec zajdeDojdi mala kad misec zajdeDojdi mala kad misec zajdeDojdi mala kad misec zajdei An|elke - Lele @ivkovi}.Svojom predstavom “êhanje”detaljno i iscrpno su nam prikazalii do~arali ugo|aj u jednoj seoskojobitelji pri ~ehanju perja. Kakosu u ono vrijeme na{i stari bilidosta zaposleni, a voljeli suspajati “ugodno s korisnim”njihovi me|usobni dijalozi su sevodili pri razli~itim poslovima.Pri takvim poslovima su seugovarale i ènidbe, kako je tobilo prikazano i u ovojzanimljivoj predstavi. KUD imacilj da sprije~i izumiranjeprelijepe hrvatske kulture, te dadana{njim generacijama do~arakomadi} iz ìvota na{ih starih.Dosada{nji repertoar grupe je:“[ala u sudnici na zagorskina~in!”, ”Tu`ba”, “Istinita pri~a”i “êhane”. êhane je izvrsnoprihva}eno od publike, i KUD jeispra}en s pozornice gro-moglasnim pljeskom.

Dramska scena Ugost-iteljsko-turisti~ke {kole izvela jenaramak iz hrvatske narodnelirske poezije “Dojdi mala kadamisec zajde”. Svojim uvjerljivimi profesionalno izvedenim na-stupom, te razli~itim svjetlosnimefektima do~arali su nam ilirskunaivnost i neiskvarenost, moral i~ednost hrvatskog naroda, aprema reakcijama publikepredstava je i vi{e nego odli~noprihva}ena. Koreografiju supripremile Ines Tvrtkovi} iDajana [ogori}, a predstavu jereìrao Antun Tudi}, pro-fesionalni glumac iz kazali{taKerempuh, koji je izjavio:“Izvedba Dojdi mala kada miseczajde namijenjena je isklju~ivoza festivale poput Lidrana iSkaza. Dramski prikaz hrvatskelirske poezije bio je godinama ne-pravedno potiskivan u narodu, pasam odlu~io u suradnji su~enicima razli~itih razreda


Tambura{ki i folklorniTambura{ki i folklorniTambura{ki i folklorniTambura{ki i folklorniTambura{ki i folklornipodmladakpodmladakpodmladakpodmladakpodmladak

Dva tambura{ka i jedanfolklorni podmladak sluè na ~astna{em Dru{tvu. Osim tam-bura{kog “A” podmlatka (11~lanova) koji radi od kraja 1993.godine, nau~io je note, teuvje`bava sviranje, morali smoosnovati i novi tambura{ki “B”podmladak (10 ~lanova) - zbogvelike zainteresiranosti djece iinzistiranje roditelja. Tambura{ki“B” podmladak u~i note i polakoali sigurno u~i svirati uz stru~novodstvo Kova~evi} Miroslava.Tambura{ki “A” pomdladak je1995 imao tri nastupa, a najmla|isu imali svoj prvi javni nastup za{to su i jedni i drugi pobraliovacije i simpatije bu{eve~kepublike. Kako smo u 1995.godini financijski bolje poslovaliukinut je dodatak od 20 kn namjesec koji su roditelji pla}ali zadjecu koja sviraju da bisufinancirali kupnju instrumenatai pla}anje stru~nog voditelja.

Plesni podmladak to jestjedan njegov dio je zbog razlikeu kvaliteti pre{ao u “A” sastav,a ostatak vje`ba osnovne korakeza pojedine koreografije. Zbog

IZVJE[]E O RADU TAMBURA[KE I FOLKLORNE SEKCIJEIZVJE[]E O RADU TAMBURA[KE I FOLKLORNE SEKCIJEIZVJE[]E O RADU TAMBURA[KE I FOLKLORNE SEKCIJEIZVJE[]E O RADU TAMBURA[KE I FOLKLORNE SEKCIJEIZVJE[]E O RADU TAMBURA[KE I FOLKLORNE SEKCIJE

Turisti~ke {kole u Zagrebu izvestii prikazati jedan naramak izhrvatske narodne lirske poezije.Ta poezija je vrlo rijetkoprikazivana, pa mislim da bidana{njim generacijama bilo vrlozanimljivo vidjeti na~in ìvotaonda{njih generacija, kojekarakterizira ~ednost, stidljivosti moral“. Publici se predstavajako dopala, {to su i pokazalivelikim pljeskom.

U sklopu SKAZ-a nastupioje i KUD Kupljenovo iz

Kupljenova sa svojim pred-stavama “Brazda” i “Prija-teljstvo” . Te dvije predstave suizvele starija i mla|a grupa, ipredstava je tako|er izvrsnoprihva}ena kod publike. Autoricatih predstava je Zora Jandras.

Doma}ini ove uvijek nove iuvijek zanimljive priredbe, KUDOgranak selja~ke sloge iz Bu{evcaizveo je predstavu ”Medvjed”, ureìji prof. Ljubica Pernar-Robi}, ada bi dramska sekcija imalaupe~atljivi nastup, pomogla je

vokalna sekcija OSS Bu{evec,pod stru~nim vodstvom MarinkaKatuli}a.

Nadamo se da }e se takvai sli~na druènja {to ~e{}eodràvati u na{em mjestu, u cilju{irenja i promoviranja prelijepihobi~aja i kulture na{eg Tu-ropoljskoga kraja i cijele lijepena{e, kako bi uspjeli otetizaboravu i Zubu vremena obi~ajei kulturu na{ih starih, te ihuspje{no i s ljubavlju prenijetina{im mla|im nara{tajima.

Jasmina Vnu~ecJasmina Vnu~ecJasmina Vnu~ecJasmina Vnu~ecJasmina Vnu~ec

velike zainteresiranosti mla|eguzrasta odlu~eno je da se oforminovi plesni podmladak a isti je ioformljen te sa prija{njim~lanovima broji 26 plesa~a.

Kvalitetan i vi{egodi{nji radstru~nih, a tako|er i tehni~kogvoditelja Stjepana Deteli}a, sa svimsekcijama podmlatka osiguravanam mirniju budu}nost gledetambura{kog i folklornog “A”sastava. Nadamo se da }e ve}inaovih mladih svira~a i plesa~a ostatidugogodi{nji aktivni ~lanovi OSSBu{evec, te da }e pronositi na{e imei tradiciju diljem lijepe na{e.Odgovornost da bi ti preduvjeti biliispunjeni osim OSS snose i samiroditelji djece koji ih od malih nogutrebaju usmjeravati da preuzeteobaveze izvr{e do kraja.

Folklorni i tambura{kiFolklorni i tambura{kiFolklorni i tambura{kiFolklorni i tambura{kiFolklorni i tambura{ki“A” sastav“A” sastav“A” sastav“A” sastav“A” sastav

Folklorni i tambura{ki “A”sastav potpomognut ~lanovimastarije folklorne i tambura{kesekcije (izvorna) cijele godineuvje`bava svoj cjelove~ernjiprogram. Napravljena je i novakoreografija “Splitskih plesova” zakoju su nabavljeni i tambura{kiaran`mani. Folklorna i tambura{ka

sekcija su nastupale namnogobrojnim nastupima u mjestuBu{evcu, uòj okolici a i {ire.Zna~ajniji nastupi su naVinkova~kim jesenima, Gradskojsmotri folklora i nastupi za hrvatskuvojsku. Svi nastupi su prikazani ukronologiji aktivnosti OSSBu{evec. @ao nam je jedino {tozbog objektivnih i subjektivnihrazloga 1995. godine nismo imaliniti jedno gostovanje van granicaHrvatske, ali se nadamo da }emoto 1996. godine nadoknaditi.Stru~ni voditelj tambura{kogsastava Marinko Katuli} svojimdobrovoljnim radom i entuzija-zmom uvelike doprinosi {to imamokvalitetne tambura{e, a MojmirGolemac popularni Momo “tek”punih 20 godina radi sa svimfolklornim sekcijama. Hvala mu nanjegovom radu, disciplini i kvalitetikoju je usadio u na{e generacijefolklora{a, a ̀ elimo da na{ Momou Bu{evcu zaradi i penziju.

Svi ~lanovi Ogranka kojisu to èljeli i{li su 01.07.1995. naizlet u Krapinske toplice koji jeorganizirao Upravni odbor kaonagradu za njihov rad.


Foto sekcijaFoto sekcijaFoto sekcijaFoto sekcijaFoto sekcija

Mala, ali hrabra ekipapredvo|ena Dubravkom Katuli}emje sve nastupe dramske, folklornih,tambura{kih, te aktivnostiUpravnog odbora zabiljeìla iovjekovje~ila na fotografijama. Ubudu}nosti bi ovu sekciju trebaloekipirati i nabaviti za na nju jedanbolji profesionalni foto-aparat.

Izdava~ka djelatnostIzdava~ka djelatnostIzdava~ka djelatnostIzdava~ka djelatnostIzdava~ka djelatnost

Tiskanjem dvobroja na{eg lista“Godi{njak” broj 27 i 28, koji smopustili u opticaj 04.11.1995.godine, je (bolje re~eno pojedinci)izda-va~ka djelatnost zaokruìla1995. godinu. Uredni{tvo na ~elusa Ljubicom Pernar-Robi} jeprofesionalno obavilo svoj posaousprkos pote{ko}ama prilikompripreme i pisanja tekstova. ̂ lancii slike su vrlo kvalitetni, te je

IZVJE[]E O RADU FOTO SEKCIJE, IZDAVA^KE I ARHIVEIZVJE[]E O RADU FOTO SEKCIJE, IZDAVA^KE I ARHIVEIZVJE[]E O RADU FOTO SEKCIJE, IZDAVA^KE I ARHIVEIZVJE[]E O RADU FOTO SEKCIJE, IZDAVA^KE I ARHIVEIZVJE[]E O RADU FOTO SEKCIJE, IZDAVA^KE I ARHIVE

Upravni odbor jako zadovoljan ismatramo da ubudu}e treba na{ list{tampati u ovakvom obliku. Jo{jednom velika hvala gospo|iPernar-Robi} i NS Velika Goricana organizaciji i pripremi za{tampanje “Godi{njaka” broj 27 i28. Kako smo 1996. godinenabavili osobno ra~unalo i {tampa~u boji smatramo da }e u budu}nostibiti puno lak{e {tampati na{“Godi{njak”.

ArhivaArhivaArhivaArhivaArhiva

Na{i arhivisti i nadalje ~uvaju ispremaju pisanu gra|u i materijalnestvari bitne za na{e dru{tvo i na{kraj, te time upotpunjuju bogatstvokulturne ba{tine mjesta i samogdru{tva. U bliskoj budu}nostiarhivu bi trebalo ponovno sortirati,te nabavit nove odgovaraju}eormare za njezino ~uvanje.

Bogati knji`ni fond koji jevlasni{tvo OSS Bu{evec, trenu-ta~no se nalazi sloèn u O[Bu{evec i na kori{tenju je djeci iz{kole. U budu}nosti bi svakakotrebalo izna}i neko bolje rje{enjetako da se knjige stave naraspolaganje cijelom selu.

Nastup u Lukavcu za JurjevoNastup u Lukavcu za JurjevoNastup u Lukavcu za JurjevoNastup u Lukavcu za JurjevoNastup u Lukavcu za Jurjevo

Nastup povodom Floraart 95’ na ZrinjevcuNastup povodom Floraart 95’ na ZrinjevcuNastup povodom Floraart 95’ na ZrinjevcuNastup povodom Floraart 95’ na ZrinjevcuNastup povodom Floraart 95’ na Zrinjevcu


Boì~ni koncert u Bu{evcuBoì~ni koncert u Bu{evcuBoì~ni koncert u Bu{evcuBoì~ni koncert u Bu{evcuBoì~ni koncert u Bu{evcu Ogranak ispred muzeja Turopolje u Velikoj GoriciOgranak ispred muzeja Turopolje u Velikoj GoriciOgranak ispred muzeja Turopolje u Velikoj GoriciOgranak ispred muzeja Turopolje u Velikoj GoriciOgranak ispred muzeja Turopolje u Velikoj Gorici

Ogranak sudjeluje na Vinkova~kim jesenimaOgranak sudjeluje na Vinkova~kim jesenimaOgranak sudjeluje na Vinkova~kim jesenimaOgranak sudjeluje na Vinkova~kim jesenimaOgranak sudjeluje na Vinkova~kim jesenima

Gosti iz KoljnofaGosti iz KoljnofaGosti iz KoljnofaGosti iz KoljnofaGosti iz Koljnofa

Turnir u nogometuTurnir u nogometuTurnir u nogometuTurnir u nogometuTurnir u nogometu

Kulturna suradnjaKulturna suradnjaKulturna suradnjaKulturna suradnjaKulturna suradnja

ulturna suradnja sana{im Hrvatima udijaspori je ove godinenastavljena ugo{}-

avanjem na{ih Hrvata iz mjestaKoljnof u Ma|arskoj s kojimave} sura|ujemo punih 18.godina. Bili su na{i gosti 04. i

05.11.1995. Prvi dan su izvelikulturno umjetni~ki programzajedno sa na{im folklornim itambura{kim sekcijama. Drugidan smo na{e sunarodnjakeodveli u Petrinju da im pokaèmokako se okupator pona{ao premaHrvatskoj. Dojmove koje su na{i

Hrvati iz Ma|arske ali i Ma|arikoji su bili sa njima ponijeli ku}ividjev{i Petrinju nakon akcije“Oluja” najbolji su promicateljHrvatske u svijetu. Smatramo dabi se na{i susreti kod nas ali i kodnjih u Koljnofu trebali odvijati utri dana (dva dana je premalo) dabi na{a suradnja bila ~im bolja iu~inkovitija.


18.02. - Izborna godi{nja Sjednica skup{tine dru{tva09.04. - Dramska sekcija “Uprizorenje muke Isusove”

Crkva Navje{tenja BDM u Velikoj Gorici16.04. - Dramska sekcija “Uprizorenje muke Isusove”

ùpna crkva BDM u Vukovini22.04. - Starija tambura{ka i pjeva~ka grupa

Donja Lomnica - promocija knjige “Plemeniti puti”23.04. - Folklorna i tambura{ka sekcija

Lukavec - ”Jurjevo”30.04. - Dramska sekcija “Uprizorenje muke Isusove”

Crkva Svetog Ivana Krstitelja Bu{evec12.05. - SKAZ u Bu{evcu

Umirovljenici Novo Brestje i Srednja {kola za turizam i ugostiteljstvo Zagreb13.05. - SKAZ u Bu{evcu

KUD Kupljenovo i njihov pomladak te Dramska sekcija OSS Bu{evec13.05. - Dramska sekcija “Medvjed” -A. P. êhov

SKAZ u Bu{evcu26.05. - Tambura{ka i folklorna “A” sekcija i starija tambura{ka Velika Gorica dan ZTZ-a28.05. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija Zagreb -”Floraart” 199528.05. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija Velika Gorica -25 godina RVG29.05. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija Mraclin -Dan dràvnosti29.05. - Starija tambura{ka grupa

Podvornica -Dan vojarne Podvornica30.05. - Pjeva~ka i tambura{ka “A” sekcija

Turopolje - otkrivanje spomenika palim borcima u domovinskom ratu30.05. - Malonogometni turnir povodom Dana dràvnosti u Bu{evcu

Jedna mu{ka i jedna ènska ekipa05.06. - Starija folklorna i tambura{ka sekcija , folklorna i tambura{ka “A” sekcija

Bu{evec - cjelove~ernji program06.06. - Starija folklorna i tambura{ka sekcija , folklorna i tambura{ka “A” sekcija

Velika Gorica - smotra folklora grada Zagreba18.06. - Dramska sekcija “Uprizorenje muke Isusove”

Crkva Svetog Antuna Padovanskog u Gradi}ima18.06. - Pjeva~ka i tambura{ka “A” sekcija Pokupsko - ”Gori~ke ve~eri”20.06. - Tambura{ki “A” pomladak Bu{evec -nastup povodom zavr{etka {kolske godine01.07. - Izlet u Krapinske toplice Sve sekcije08.07. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija [estine - ”[estinski dani”23-24.09. - Vinkovci - ”Vinkova~ke jeseni” - “A” sekcija23-24.09. - Vinkovci - ”Vinkova~ke jeseni” - “A” sekcija06.10. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija Bu{evec - 95-a obljetnica DVD Bu{evec13.10. - Pjeva~ka grupa

Velika Gorica - promocija knjige “Povijest Turopolja”04.11. - Izdava~ka djelatnost

Tiskan i stavljen u prodaju “Godi{njak” broj 27 i 284 i 5.11 - Ugo{}avanje Hrvata iz Koljnofa - Ma|arska04.11. - Pjeva~ki zbor Hrvata iz Koljnofa, folklorna i tambura{ka “A” sekcija,

tambura{ki “A” i “B” pomladakBu{evec - zajedni~ki cjelove~ernji nastup

05.11. - Organiziran odlazak Hrvata iz Koljnofa u Petrinju nakon akcije “Oluja”22.12. - Folklorna i tambura{ka “A” sekcija

Zagreb -”Zagreba~ki velesajam”24.12. - Pjeva~ka i tambura{ka “A” sekcija

Bu{evec - Crkva Svetog Ivana Krstitelja - ”Boì}ni koncert”25.12. - Pjeva~ka i tambura{ka “A” sekcija

Vukovina - Crkva BDM - ”Boì~ni koncert”31.12. - Do~ek “Nove godine” - Bu{evec

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”BU[EVEC ZA 1995. GODINUBU[EVEC ZA 1995. GODINUBU[EVEC ZA 1995. GODINUBU[EVEC ZA 1995. GODINUBU[EVEC ZA 1995. GODINU


Godina 1996.Godina 1996.Godina 1996.Godina 1996.Godina 1996.

pravni odbor je sa svojih14 ~lanova od potrebnih17 (troje je na vlastituinicijativu prekinulo rad

u Upravnom odboru), koor-dinirao sve aktivnosti , vodio ipratio rad Dru{tva. U gorenavedenom periodu odràno je 37sjednica Upravnog odbora nakojima su dono{ene sve odlukebitne za rad Dru{tva. Sve sje-dnice su odràne pod budnimokom nadzorne komisije (ili barjednog od trojice ~lanovaFranje Deteli}, Franje Kos iIvana Roì}). Sam broj od 37odrànih sjednica govori namda je rad Dru{tva u proteklojgodini bio vrlo bogat i raznolik.

Kako smo ove godinedobili svoj Grad Veliku Goricutako je i na{e Dru{tvo do{lopod ingerenciju Odjela zadru{tvene djelatnosti VelikeGorice, s kojima smo ostvarilivrlo uspje{nu suradnju i koji sunas financijski pratili u svimna{im programima. Nadamo seda }e na{ kvalitetan i vrlo bogatrad i dalje ovako dobro fina-ncijski pratiti.

Upravni odbor je uz svojeredove aktivnosti koordinacije sasvim grupama u dru{tvuorganizirao i niz radnih akcija naure|enju dru{tvenih prostorija iokoli{a. Pripremili smo iorganizirali odgo|enu proslavu75-e obljetnice Dru{tva na kojojsmo podijelili zahvalnice, pri-znanja i plakete svima koji suna bilo koji na~in pomagali uradu Dru{tva, te zaslu`nim~lanovima Dru{tva. Na proslavije sudjelovalo deset dru{tava, ato su: Ogranak “Selja~ke

IZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA OSS BU[EVECIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA OSS BU[EVECIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA OSS BU[EVECIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA OSS BU[EVECIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA OSS BU[EVECO RADU DRU[TVA OD 17.02.1996 DO 19.02.1997.O RADU DRU[TVA OD 17.02.1996 DO 19.02.1997.O RADU DRU[TVA OD 17.02.1996 DO 19.02.1997.O RADU DRU[TVA OD 17.02.1996 DO 19.02.1997.O RADU DRU[TVA OD 17.02.1996 DO 19.02.1997.

Sloge”- Trebarjevo Desno, IFG“Tamburica”- Vukojevac; KUD“Du~ec”- Mraclin, KUD “Novazora”- Lomnica Donja, KUD“Ljudevit Gaj”- Ma~e, KUD“Resnik”- Resnik, KUD “SvetaKlara”- Sveta Klara, KUD“Sveti [imun”- Marku{evec iOgranak “Selja~ke Sloge”-Nedeli{~e, a ovim putem jo{jednom im se zahvaljujemo nagostovanju.

1996. godina je ujednobila i kruna aktivnosti {to se ti~egostovanja u inozemstvu. Dru{tvoje prvi puta u svojoj 75. godi{njojtradiciji pre{lo preko “velikebare” te gostovalo kod na{ihHrvata u Kanadi, graduOakvilleu, a doma}ini su nam bili~lanovi dru{tva “Zvuci Hrvatske”iz Oakvillea, te na{i ljudiTuropoljci koji ìve u Kanadi.Ovim putem im se zahvaljujemo inadamo se da }emo i mi njihmo}i ugostiti.

Uz niz nastupa u na{emGradu Velika Gorica i okolici,kao i snimanja emisije “Glazbenadu{a Hrvata” za HTV, gostovalismo i u Klanjcu , Gotalovu tenastavili dugogodi{nju suradnjusa na{im Hrvatima u Koljnofukod kojih smo ove godine biligosti. Mi smo ove godine ugostiliOSS iz Ivankova te KUD“Matija Gubec” iz Tavankuta uVojvodini. Sve ostale nastupe iaktivnosti dru{tva mo}i }ete ~utiu kronologiji koja slijedi na krajuovog izvje{}a. Ove godine smokupili i obnovili obu}u i to ~izme,turopoljske opanke, opanke zaLin|o i me|imurske cipele.Ujedno smo prona{li osobu koja}e voditi brigu o narodnim

no{njama, a to je BarbaraKatuli}. Dru{tvo radi sa dvijeosnovne sekcije: dramskom ifolklornom. Folklorna se sastojiod tambura{kog podmlatka,plesnog podmladka, tambu-ra{ke i plesne “A” grupe, testarije tambura{ke grupe. Dvatambura{ka podmlatka spojenasu u jedan, zbog toga {to jejedan manji broj svira~a djeceodustao od sviranja, a drugirazlog je taj {to nije bila velikarazlika izme|u te dvije grupe paje logi~no da smo ih spojili ujednu. Sada kao jedna cjelinaod petnaestak svira~a vje`bajupod budnim nadzorom svogvoditelja gospodina Steve Bo-ri}a koji ih priprema da {to prijemogu svirati kao prvi sastav.Zbog velikog interesa djece, ali izbog predanog rada na{egtehni~kog voditelja svih pod-mladaka gospodina StjepanaDeteli}a, imamo dvije grupepodmladka: prva grupa su u~eniciod 1-5 razreda formirana uprosincu 1996. godine i drugagrupa starijeg podmlatka u~eniciod 5 razreda do 1 razreda srednje{kole. Jedan broj plesa~a je izstarijeg plesnog podmlatka pre{aou “A” sastav, a ostali vje`bajukorake koreografije. Novi plesnipodmladak broji 43 ~lanova ipo~eo je sa u~enjem koraka podvodstvom gospodina MojimiraGolemca.

Tambura{ki “A” sastavradi sa gospodom MarinkomKatuli}em i Stevom Bori}em iuvje`bava sve koreografije potre-bne za pratnju plesnog sastava auz to rade i tambura{ka inte-rmezza.


Mnogobrojni plesni “A”sastav je ove godine vrlo aktivan izajedno sa tambura{kim “A”sastavom izveo je oko tridesetaknastupa. Probe se odràvaju dvaputa tjedno, a po potrebi pred ja~enastupe i ~e{}e. Trideset i ~etverona{ih plesa~a i tambura{a je 1996.godine imalo sre}e da naspredstavi na{im Hrvatima uKanadi. Njihovi dojmovi sa ovoggostovanja nas poti~u da se iubudu}e organiziraju ovakvavelika gostovanja iako to iziskujevelike fizi~ke i financijskenapore, ali trud se isplati kada sevide rezultati. Tambura{i i plesa~i“A” sastava nastavljaju saaktivnim treninzima jer oni suokosnica folklorne sekcije.

Starija tambura{ka gru-pa pod organizacijskim vod-stvom gospodina Blaà Bedeka,nezamjenjiva je na svim fe-{tama i veselicama, ali i napozornicama gdje se traìizvornost. Njihov entuzijazam ipredani rad mogao bi, i treba,posluìti kao uzor mnogimmla|im ~lanovima koji nisunau~ili pravi odnos premaonome {to vole i {to rade. Ovojgrupi èlimo jo{ puno zdravlja ida nas zvuci njihovih glazbalazabavljaju jo{ puno godina.

Dramska sekcija ilitipopularni Pu~ki teatar OgrankaSelja~ke Sloge u 1996. godinisnimio je za HTV dvije

predstave i to: “Janki~eveSnoboke” (izvod) i predstavu“Kod javnog bilje`nika“. Objepredstave je pripremila i uvje-`bala gospo|a Ljubica PernarRobi}. Ujedno su te predstavebile prikazane na SKAZ-u kojise po deveti puta za redomodràva u Bu{evcu.

Zbog prenatrpanosti termina iodlaska u Kanadu ove godinesmo Skaz odràli samo jedan dan,a gosti su nam bili dramske grupeKUD “Du~ec” iz Mraclina, KUD“Kupljenovo” iz Kupljenova,Umirovljenici iz Novog Brestja imi kao doma}ini. Ove godineslavimo mali jubilej, 10. godinaSKAZ-a u Bu{evcu, pa }emo zatu prigodu pripremiti i malo ve}iprogram. Dramska grupa gost-ovala je u Nedeli{}u sapredstavom “Uprizorenje mukeIsusove” za Uskr{nje blagdanezajedno sa vokalnom grupom.

Zajedni~kim snagamadramske i folklorne sekcije i ovegodine je odràn Boì~ni koncertu Bu{evcu i Vukovini na samBadnjak. Boì}ni koncert jepripremio i osmislio gospodinMarinko Katuli} uz dramskupomo} gospodina Ivana Roì}a-Nikolin.

Krajem 1996. godinedramsku grupu ponovo pre-uzima Ivan Roì}-Nikolin, zbognemogu}nosti gospo|e LjubicePernar - Robi} da dalje vodi

dramsku grupu. GospodinRoì} po~inje sa uvje`ba-vanjem dvije predstave: ”[egrtaHlapi}a” i predstave “Zet izKoljnofa” koje }e publika mo}ividjeti na SKAZ-u ove godine.

Arhiva i ostali doku-menti od va`nosti za radDru{tva i nadalje su bri`nospremljeni u sefu. Popis inve-ntara i sve ostale Ogrankoveimovine napravljen je i ovegodine s tom razlikom {to jesva imovina upisana u kom-pjutor i pohranjen na disketi uzveliki trud gospodina DubravkaKatuli}a.

Foto sekcija je kao iobi~no ovisila o jednoj osobi, afotografiranje je uspje{no oba-vila gospodi~na Irena Har~a.

Snimljeni su svi va`nijinastupi i gostovanja Ogranka.

I na kraju zahvaljujemosvima onima koji su pomogliradu Dru{tva na bilo kojina~in. Hvala O[ “Vukovina“ ,Podru~noj {koli Bu{evec injihovom ravnatelju na razu-mijevanju {to u {koli moèmoodràvati probe u zimskomperiodu.

Ovom prilikom pozi-vamo i sve one koji se jo{ nisuaktivno uklju~ili u rad dru{tvada to u~ine {to prije, jer s namaje ìvot zabavniji i veseliji.

Za Upravni Odbor tajnik dru{tva Nenad Roì}Nenad Roì}Nenad Roì}Nenad Roì}Nenad Roì}

Gosti iz Ivankova u Bu{evcuGosti iz Ivankova u Bu{evcuGosti iz Ivankova u Bu{evcuGosti iz Ivankova u Bu{evcuGosti iz Ivankova u Bu{evcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u Klanjcu


IZVJE[]E OGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC O RADU IIZVJE[]E OGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC O RADU IIZVJE[]E OGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC O RADU IIZVJE[]E OGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC O RADU IIZVJE[]E OGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC O RADU I UTRO[ENIM SREDSTVIMA ZA 1996. GODINE UTRO[ENIM SREDSTVIMA ZA 1996. GODINE UTRO[ENIM SREDSTVIMA ZA 1996. GODINE UTRO[ENIM SREDSTVIMA ZA 1996. GODINE UTRO[ENIM SREDSTVIMA ZA 1996. GODINE

granak “Selja~ke Sloge “Bu{evec u potpunosti je izvr{io zacrtani plan rada za 1996. godinu.Sva sredstva dobivena od grada Velike Gorice i Zagreba~ke ùpanije su utro{ena strogonamjenski i pod kontrolom Upravnog i Nadzornog odbora Ogranaka “Selja~ke Sloge”Bu{evec.

Sredstva dobivena od Zagreba~ke ùpanije, Upravnog odjela za dru{tvene djelatnosti u iznosuod 10.000 kuna utro{ena su za nabavu obu}e i to:

- turopoljski opanci - 6 mu{kih para i 3 ènska para- ~izme - 3 mu{ka para- cipele me|imurske - 6 ènskih para za {to je utro{eno 10.800 kuna.

U 1996. godini u Ogranku “Selja~ke Sloge” Bu{evec djelovale su slijede}e sekcije:

- tambura{ki pomladak, od kojeg je od dva napravljen jedan ve}i i koji uvje`bava koreografije koje ple{e stariji plesni pomladak- plesni podmladak mla|i i stariji. Na po~etku godine je zbog velikog interesa djece za ples osnovan jo{ jedan podmladak koji broji 40-tak ~lanova i po~eo je sa uvje`bavanjem prvih plesnih koraka. Stariji podmladak uvje`bava koreografije, a postepeno se uklju~uje u rad prvog “A” plesnog sastava- tambura{ka “A” grupa ima na repertoaru deset koreografija i nekoliko glazbenih intermezza, te devet boì~nih pjesama koje izvode zajedno sa vokalnom grupom- plesna “A” grupa kao i tambura{ka ima u svom programu uvje`bano deset koreografija, a dora|uju se plesovi iz Baranje, te Istarski balun. Plesna “A” grupa zajedno sa dijelom starije Izvorne grupe izvode izvorni folklor Turopolja. ^lanice plesnog sastava uklju~ene su u rad vokalne grupe i zajedno sa tambura{kom grupom odràle su koncert za Boì~ne blagdane, a sa dramskom grupom u vrijeme Uskrsa.- starija tambura{ka grupa gaji i njeguje izvorni turopoljski melos koji postepeno prenose na mla|e generacije- dramska sekcija uvje`bala je nekoliko predstava “Jezik na{ svagda{nji”, “Kod javnog bilje`nika”,”Janki}eve snoboke” i “Uprizorenje muke Isusove”, s kojima je imala nekoliko nastupa, a dvije su predstave snimljene za HTV koje }e biti na programu u 1997. godini. Krajem 1996. godine po~elo je uvje`bavanje dviju novih predstava i to: “ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a” i “Zet iz Koljnofa”.Odràn je i tradicionalni SKAZ u Bu{evcu, tj. Dani pu~kog teatra u Bu{evcu.- fotosekcija, snimila je sve nastupe i gostovanja. Slike se pohranjuju u arhivu Ogranka “Selja~ke Sloge” Bu{evec ili skeniraju za izdavanje “ Godi{njaka” OSS.- arhiva odràva i ~uva sve predmete i dokumentaciju koja je pohranjena u arhivi, te je ujednodopunjava novim dokumentima. Dokumenti su bili izloèni na proslavi 75-e obljetnicedru{tva.- izdava~ka djelatnost, radi i priprema izdavanje “Godi{njaka” koji }e iza}i u 1997.godini.

Rad dru{tvom i sekcijama upravlja Upravni odbor koji broji 17 ~lanova, te Nadzorni odbor sa 3 ~lana.

U 1996. godini dru{tvoje bilo u Kanadi, dràvi Ontario ugostima kod HKUD “ZvuciHrvatske” iz Oakvillea. Ovogostovanje pomogla nam je

financijskim sredstvima {iradru{tvena zajednica, kojim putemim se zahvaljujemo. Kod na{ihHrvata iz Koljnofa u Ma|arskojgostovali smo sa folklornom

sekcijom gdje smo vrlo lijepougo{}eni, kao i uvijek. Kod nas uBu{evcu ugostili smo folklornadru{tva: OSS iz Ivankova, teKUD “Matija Gubec” iz Tava-nkuta - Vojvodina.


PRIHODI:PRIHODI:PRIHODI:PRIHODI:PRIHODI:

1. Donos salda iz 1995. godine 57.459,93 Kn2. ^lanarina za 1996. godinu 8.480,003. Sponzori puta u Kanadu: Grad Velika Gorica 25.000,00

- Velkom 20.000,00- Hrvatska matica iseljenika 30.000,00- Zagreba~ki velesajam 4.000,00- Narodno sveu~ili{te 2.000,00- Gradski ured za obrazovanje i kulturu - Zagreb 25.000,00- Dalekovod 3.000,00- Prometis - Zagreb 1.000,00- Ceste - Vara`din 1.000,00- Transportno poduze}e - Vara`din 1.000,00- Projektni biro - Zagreb 2.000,00- Institut gra|evinarstva - Zagreb 2.000,00- Inènjersko-projektni biro - Zagreb 1.000,00- Niskogradnja - Rijeka 1.000,00- Projektbiro AK - Zagreb 1.000,00

4. Participacija dijela tro{kova ~lanova dru{tva 12.800,005. Grad Velika Gorica za redovnu djelatnost 72.000,006. Zagreba~ka ùpanija 10.000,007. Sponzori obiljeàvanja 75. Obljetnice dru{tva 2.260,008. Prihod od prodaje ulaznica 3.975,009. Ivan Robi} - Petrov Kanada 400,0010. Mla|a tambura{ka sekcija za ìce 340,0011. Zagreba~ka banka - kamata na depozit 1.824,06

Ukupni prihodi:Ukupni prihodi:Ukupni prihodi:Ukupni prihodi:Ukupni prihodi: 288.538,99 Kn 288.538,99 Kn 288.538,99 Kn 288.538,99 Kn 288.538,99 Kn

Odràli smo niz nastupa iakcija prikazanih u kronologijinastupa u 1996.godini. Kupljenje kompjutor, a nabavljeno je inekoliko Dragani~kih no{nji kojesu nam nedostajale zakompletiranje istih.

Odràna je proslava 75-eobljetnice rada dru{tva kojomprilikom smo ugostili devetdru{tava iz nekoliko ùpanija.

Svi prihodi i rashodiprikazani su u blagajni~komizvje{}u koje Vam {aljemo uprilogu, a ostala dokumentacijakao i ra~uni nalaze se u blagajniOgranka “Selja~ke Sloge”Bu{evec .

Nadamo se, da smosvojim bogatim radom u 1996.godini zadovoljili potrebe gradaVelike Gorice , ùpanije zag-reba~ke i dràve Hrvatske kao {to

smo mi sami zadovoljni radomdru{tva.

Vjerujemo da su na{iprogrami potrebni na{em gradukao i Zagreba~koj ùpaniji, te da}e nas i dalje financijski pratiti una{im djelatnostima.

Tajnik dru{tva Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì}

BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1996BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1996BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1996BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1996BLAGAJNI^KO POSLOVANJE 1996

lagajni~ko poslovanje za1996. godinu provodilose kao i svake godine poprogramu rada za istu

godinu. Osnovni izvori fina-nciranja temeljeni su na ugovorusa gradom Velika Gorica upotpunosti su ispunjeni. Zna~ajnasuma utro{ena je na gostovanje u

Kanadi, a taj dio tro{kova upotpunosti je pokriven spo-nzorima puta u Kanadu, teparticipacijom dijela tro{kovaputa od samih izvo|a~a programakoji su gostovali u Kanadi. Zapotrebe dru{tva nabavljen je ikompjutor sa pisa}em u boji, tepotrebna obu}a za nastupe.

Kao i pro{le godine, tako i ove pozavr{nom ra~unu ostala su znatnaneutro{ena sredstva. To pravdamona taj na~in {to se ve~i dioaktivnost dru{tva odvija u prvojpolovici godine, a sredstva zaredovitu djelatnost nam pristiù udrugoj polovici godine.


RASHODI:RASHODI:RASHODI:RASHODI:RASHODI:

1. Kancelarijski materijal 765,332. Vijenci i cvije}e 1.040,003. Tro{kovi snimanja emisija za HTV 4.597,274. Tro{kovi Godi{nje skup{tine 3.669,655. Posudba narodnih no{nji 1.205,006. HPT tro{kovi - po{tarina i telefon 1.787,267. Fotografije i filmovi 911,008. Nabava odje}e i obu}e 10.884,249. Kompjuter sa pisa}em i radnim stolom 12.554,4410. Ure|enje slu`benih prostorija 4.731,8811. Povrat mjesnom odboru od najamnine od PTT-a 1.672,0012. Tro{kovi SKAZ-a 1.963,4013. Putni tro{kovi gostovanja u Kanadi 124.983,5614. Prijevoz sekcija na nastupe 11.153,0015. Tro{kovi sekcija na nastupima 3.180,3716. Tro{kovi 75. Obljetnice dru{tva 19.073,5517. @ice i futrole za instrumente 1.959,0018. Pokloni i suveniri 3.953,0719. Putni tro{kovi stru~nih voditelja 19.484,0020. Ugo{}ivanje skupina iz Koljnofa, Ivankova i Tavankuta 5.247,6521. Aran`mani za tambura{ki orkestar 500,0022. Provizija ZAP-a 768,6323. Hrvatska elektroprivreda - utro{ak za el. energiju 13.221,7624. ^lanarina za pristupanje CIOFF-u 1.070,0025. Naknada za kori{tenje DVD doma 800,00

Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi: 250.176,41 Kn 250.176,41 Kn 250.176,41 Kn 250.176,41 Kn 250.176,41 Kn

REKAPITULACIJA:REKAPITULACIJA:REKAPITULACIJA:REKAPITULACIJA:REKAPITULACIJA:

Ukupno prihodi: 288.538,99 KnUkupno rashodi: 250.176,41 Kn

Saldo 31.12.1996. god. 38.362,58 KnU gotovini 111,59 KnNa `iro ra~unu 38.250,99 Kn

Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik: Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli}

Ogranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuOgranak u KlanjcuGosti iz Tavankuta u Bu{evcuGosti iz Tavankuta u Bu{evcuGosti iz Tavankuta u Bu{evcuGosti iz Tavankuta u Bu{evcuGosti iz Tavankuta u Bu{evcu


KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKAKRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKAKRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKAKRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKAKRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA“SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC“SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC“SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC“SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC“SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC

od 18.02.1996. do 31.12.1996. godineod 18.02.1996. do 31.12.1996. godineod 18.02.1996. do 31.12.1996. godineod 18.02.1996. do 31.12.1996. godineod 18.02.1996. do 31.12.1996. godine

18.02. redovna godi{nja sjednica skup{tine Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec24.02. snimanje za HTV u Bu{evcu, Pu~ko kazali{te “Janki~evi snoboki”25.02. snimanje za HTV u Bu{evcu i Velikoj Gorici, Pu~ko kazali{te “Kod javnog bilje`nika”03.03. gostovanje u emisiji RVG-a “Narodni vez”, vokalna i tambura{ka “A” grupa24.03. nastup u @upnoj crkvi u Nedeli{}u, Dramska i vokalna grupa “Suza iskupljenja”13.04. SKAZ u Bu{evcu

Dramska grupa KUD “Du~ec” MraclinDramska grupa KUD “Kupljenovo” KupljenovoDramska grupa KUD umirovljenika Novo BrestjePu~ki teatar OSS Bu{evec

20.04. skup{tina LD “Kuna” starija tambura{ka grupa20.04. Dom kulture Bu{evec, nastup u povodu dolaska djece Hrvata iz Koljnofa

tambura{ki “A” i “B” podmladaktambura{ki i plesni “A” sastav

26.04. promocija knjige “Preìvdba v Turopolju” gosp. Miljenka Mur{i}a u NS Velika Goricatambura{ka “A” , vokalna i dramska grupa

28.04. Turopoljsko Jurjevo ’96 u Starom gradu Lukavcu tambura{ki i plesni “A” sastav11.05. cjelove~ernji program u Bu{evcu tambura{ki i plesni “A” sastav13.05. Smotra folklora Grada Zagreba u NS Velika Gorica u Velikoj Gorici sve grupe16.05. do 02.06. gostovanje u Oakvilleu u Kanadi tambura{ki i plesni “A” sastav ( ~etiri nastupa)26.05. proslava povodom Dana Dràvnosti u Mraclinu tambura{ki “A” podmladak i dramska grupa09.06. Smotra folklora Krapinsko-Zagorske ùpanije u Klanjcu tambura{ki i plesni A sastav14.06. Gori~ke ve~eri u Velikoj Gorici tambura{ki i plesni “A” sastav29.06. nastup na Zagreba~kom Velesajmu, tambura{ki i plesni “A” sastav30.06. posve~enje temelja nove crkve u Bu{evcu, vokalna grupa06.07. proslava 75-e obljetnice Ogranka “Selja~ke Sloge” Bu{evec11.08. Dan Svete Klare u Sv. Klari, tambura{ki i plesni “A” sastav25.08. smotra folklora Krièva~ko-Koprivni~ke ùpanije u Gotalovu, tambura{ki i plesni “A” sastav16.09. nastup na Zagreba~kom velesajmu (~etiri plesna para)19-20.10. gostovanje u Koljnofu Ma|arska09.11. snimanje za HTV emisije “Glazbena du{a Hrvata” tam. i plesni “A” sastav, vokalna grupa

te tambura{ki i plesni podmladak09.-10.11. ugo{}avanje OSS iz Ivankova program gostiju22.11. program u O[ Bu{evec tambura{ki i plesni podmladak23.11. dobrotvorni koncert u Horvatima tambura{ki i plesni “A” sastav15.-16.12. ugo{}avanje ~lanova KUD-a “Matija Gubec” iz Tavankuta u Vojvodini24.12. Boì~ni koncert u Kapelici Sv.Ivana Krstitelja u Bu{evcu i u @upnoj crkvi BDM u

Vukovini tambura{ka i vokalna te dramska grupa31.12. organizacija do~eka Nove Godine


Ogranak “Selja~ke sloge” Bu{evec sve~ano je proslavio 75. obljetnicuOgranak “Selja~ke sloge” Bu{evec sve~ano je proslavio 75. obljetnicuOgranak “Selja~ke sloge” Bu{evec sve~ano je proslavio 75. obljetnicuOgranak “Selja~ke sloge” Bu{evec sve~ano je proslavio 75. obljetnicuOgranak “Selja~ke sloge” Bu{evec sve~ano je proslavio 75. obljetnicu

granak “Selja~ke sloge” Bu{evecsve~ano je proslavio 75. obljetnicusvog djelovanja, pod pokro-viteljstvom Poglavarstva grada

Velika Gorica, iako je ovo 76. godinaredovitog rada Dru{tva. Naime, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Olujaonemogu}ile su pro{logodi{nje obi-ljeàvanje 75. obljetnice jer je velika ve}ina~lanova bila mobilizirana. Sve~ani dioprograma zapo~eo je Svetom Misom za svepreminule ~lanove Dru{tva u prepunoj crkviSv. Ivana Krstitelja u Bu{evcu. Tomprigodom je vl~. \uro Sabolek posvetiozastavu Dru{tva te se vrlo toplim i srda~nim

rije~ima osvrnuo na dosada{nji rad Dru{tva. Potom je slijedila sve~ana sjednica u Domu kulture kojaje zapo~ela himnom, koju su otpjevale ~lanice vokalne grupe Dru{tva, te minutom {utnje za svepreminule ~lanove Dru{tva. Sve~anoj sjednici bili su nazo~ni brojni ~lanovi i simpatizeri Dru{tva,pripadnici strana~kih i dru{tvenih organizacija, gradona~elnik Velike Gorice Josip Bobesi}, pro~elnikodjela za dru{tvenu djelatnost pri Poglavarstvu grada Velike Gorice Miljenko Mur{i}, predstavniciKUD-ova te brojni drugi gosti koje jepozdravio predsjednik Dru{tva Branko ^rnko.Za radno predsjedni{tvo na sve~anoj sjednicibili su izabrani Ljubica Pernar-Robi}, IvanKos, Josip Kova~evi}, Branka Bobesi} i Mato^rnko. Tajnik Dru{tva Nenad Roì} iznio jesaèti prikaz rada Ogranka “Selja~ke sloge”Bu{evec od utemeljenja 1920. do danas.Nakon toga slijedila je podjela plaketa,priznanja i zahvalnica ~lanovima Dru{tva ibrojnim sponzorima. Istovremeno mogla serazgledati izlo`ba o dosada{njem raduDru{tva.

Uve~er su kulturno-umjetni~ka dru{tvaizvela brojne pjesme i plesove iz svih krajeva Lijepe Na{e. Nastupili su: Ogranak Selja~ke sloge-Trebarjevo Desno, IFG Tamburica-Vukojevac, KUD Du~ec-Mraclin, KUD Nova Zora-LomnicaDonja, KUD Ljudevit Gaj-Ma~e, KUD Resnik-Resnik, KUD Sveta Klara-Sveta Klara, KUD Sveti[imun-Marku{evac i Ogranak Selja~ke sloge-Nedeli{}e. Bio je to izvanredan splet tradicije, ljubavi itopline koju su utkali u svoj program dojmljivo se predstaviv{i Bu{ev~anima. Nakon toga, s nastupomtambura{kih grupa Bu{eve~ki de~ki i Snoboka te s grupom Omega zapo~elo je pu~ko veselje koje jetrajalo kasno u no}. (Jasmina Vnu~ec)

Najmla|i na Sv. misi za OgranakNajmla|i na Sv. misi za OgranakNajmla|i na Sv. misi za OgranakNajmla|i na Sv. misi za OgranakNajmla|i na Sv. misi za Ogranak Nastup gostiju na obljetniciNastup gostiju na obljetniciNastup gostiju na obljetniciNastup gostiju na obljetniciNastup gostiju na obljetnici


PRIZNANJAPRIZNANJAPRIZNANJAPRIZNANJAPRIZNANJA

Plaketu za 10 godina neprekidnog rada dobili su:Plaketu za 10 godina neprekidnog rada dobili su:Plaketu za 10 godina neprekidnog rada dobili su:Plaketu za 10 godina neprekidnog rada dobili su:Plaketu za 10 godina neprekidnog rada dobili su:

Bla` Bedek, Dubravko Bedek, Marica Bedek, Mirjana Bedek, Sanja Bobesi}, Branko ^rnko, Ivica ^rnko,Juraj ^rnko, Nikolina ^rnko, [tefica ^rnko, Marijan Deteli}, Stjepan Deteli}, Tomica Deteli}, @eljkoDianeèvi}, Kruno Godini}, Daniel Horva~i}, Igor Horva~i}, Ivana Horva~i}, Marijana Horva~i}, KristijanHorva~i}, Dragan Juri}, Dunja Katuli}, Tomislav Katuli}, Igor Kos, Tatjana Kos, Ana Kova~evi}, MarioMatkovi}, Sanja Pribani}, Vera Pribani}, Ivana Robi}, Katarina Robi}, Renata Robi}, Sa{a Robi}, IvanRoìc, Stjepan Roì}, Mario [vehla, Milenko To{i}, Ivica Trumbeta{, Vlasta Vinter i Josip Zubek.


Mojmir Golemac, Sini{a Katuli}, @eljko Kova~evi},Branka Roì} i Darko Zalo`nik.


Ivan Kos i Ivan Roì}-Nikolin.

Priznanje za vi{egodi{nji rad s prekidima:Priznanje za vi{egodi{nji rad s prekidima:Priznanje za vi{egodi{nji rad s prekidima:Priznanje za vi{egodi{nji rad s prekidima:Priznanje za vi{egodi{nji rad s prekidima:

Natalija Bobesi}, Branimir Deteli}, Marija Deteli}, Boò Kajgani}, Drago Katuli}, Miroslav Kova~evi},Snjeàna Lu~i}, @eljko Lu~i}, Marija Robi}, Ivan Roì}, Krunoslav Vnu~ec, Ivan Robi}, Jadranka Kajgani},Marinko Katuli}, Milenko To{i}, Vlado Robi}, Drago Katuli} i Ljubica Pernar-Robi}.


Koncert u OakvilleuKoncert u OakvilleuKoncert u OakvilleuKoncert u OakvilleuKoncert u Oakvilleu

Nakon zajedni~ke Mise u novo sagra|enoj crkvi Hrvatske katoli~ke @upe Presvetog Trojstva uOakvillu 25. 05. na Duhovo OSS Bu{evec, “Zvuci Hrvatske” iz Oakvilla i HKD “Kralj Zvonimir “ iz Norvalaodràli su cjelove~ernji koncert pred 450 gostiju. Bio je to koncert suza i ovacija, zavr{en je pjesmama “SlobodnaDomovino” i “Boè ~uvaj Hrvatsku”. Sve nas je iznenadilo Hrvatsko Dru{tvo “Turopoljaca” Ontario - Kanada,koje je za tu priliku dalo napraviti spomenicu s pjesmom:

Od Toronta, Mississauge do LondonaOd Oakvilla, do Kitchenera.Od Welanda, do Hamiltona

Sve za ljubav hrvatskog Narodai plemenitog Turopolja

Predsjednik Udruènja Turopoljaca gosp. Klafuri} podijelio je svim ~lanicama OSS Bu{evec buket crvenihruà. OSS Bu{evec poklonio je svom doma}inu KUD “Zvuci Hrvatske” tamburicu, a svi ogranka{i su dobilimajice s natpisom “ Sounds of Croatia”. Nakon suza uslijedilo je op}enarodno veselje do ranih jutarnjih sati.

KANADSKO HRVATSKA KULTURNA SURADNJAKANADSKO HRVATSKA KULTURNA SURADNJAKANADSKO HRVATSKA KULTURNA SURADNJAKANADSKO HRVATSKA KULTURNA SURADNJAKANADSKO HRVATSKA KULTURNA SURADNJA

XXII. Kanadsko - Hrvatski Folklorni Festival XXII. Kanadsko - Hrvatski Folklorni Festival XXII. Kanadsko - Hrvatski Folklorni Festival XXII. Kanadsko - Hrvatski Folklorni Festival XXII. Kanadsko - Hrvatski Folklorni Festival

Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec vratio se 02. 06. 1996. sa svog {esnaestodnevnog Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec vratio se 02. 06. 1996. sa svog {esnaestodnevnog Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec vratio se 02. 06. 1996. sa svog {esnaestodnevnog Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec vratio se 02. 06. 1996. sa svog {esnaestodnevnog Ogranak “Selja~ke Sloge” Bu{evec vratio se 02. 06. 1996. sa svog {esnaestodnevnogboravka u Ontariu u Kanadi, gdje su bili gosti Hrvatskog kulturno - umjetni~kog dru{tva “Zvuciboravka u Ontariu u Kanadi, gdje su bili gosti Hrvatskog kulturno - umjetni~kog dru{tva “Zvuciboravka u Ontariu u Kanadi, gdje su bili gosti Hrvatskog kulturno - umjetni~kog dru{tva “Zvuciboravka u Ontariu u Kanadi, gdje su bili gosti Hrvatskog kulturno - umjetni~kog dru{tva “Zvuciboravka u Ontariu u Kanadi, gdje su bili gosti Hrvatskog kulturno - umjetni~kog dru{tva “ZvuciHrvatske” iz Oakvilla. Time je OSS Bu{evec pro{irio svoju suradnju sa hrvatskom dijasporom. Sagra|enHrvatske” iz Oakvilla. Time je OSS Bu{evec pro{irio svoju suradnju sa hrvatskom dijasporom. Sagra|enHrvatske” iz Oakvilla. Time je OSS Bu{evec pro{irio svoju suradnju sa hrvatskom dijasporom. Sagra|enHrvatske” iz Oakvilla. Time je OSS Bu{evec pro{irio svoju suradnju sa hrvatskom dijasporom. Sagra|enHrvatske” iz Oakvilla. Time je OSS Bu{evec pro{irio svoju suradnju sa hrvatskom dijasporom. Sagra|enje novi most izme|u Domovine i iseljene Hrvatske.je novi most izme|u Domovine i iseljene Hrvatske.je novi most izme|u Domovine i iseljene Hrvatske.je novi most izme|u Domovine i iseljene Hrvatske.je novi most izme|u Domovine i iseljene Hrvatske.

e} prvih dana boravkaOgranak je bio sudionikXXII. Kanadsko Hrva-tskog Folklornog Fes-

tivala (Istok), koji se ove godineodràvao u Hamiltonu. Doma}inFestivala bio je Folklorni ansambl“Hrvatsko selo” ùpe SvetogKrista iz Hamiltona. Ina~e“Hrvatsko selo” ove godine slavisvoju 20-u obljetnicu djelovanja,a grad Hamilton svoj 150-iro|endan. Kanadsko - HrvatskiFolklorni Festival veliki jedoga|aj koji okuplja 23 skupine

isto~ne Kanade i 11 skupinazapadne Kanade. Sa èljom da sekroz u~enje i upoznavanjehrvatskog folklora spasi odzaborava i propasti velikohrvatsko blago. Osnovan je 1973.god. u Sudburyu Kanadsko -Hrvatski Folklorni Savez, u kojije tada u~lanjeno pet folklornih,plesnih i tambura{kih skupina.Danas, nakon 23 godine i 22festivala to je jako udruènje, ~ija}e se folklorna dru{tva i njihovprofesionalni rad mo}i mjeriti sradom folklornih skupina u

Hrvatskoj. Na ovogodi{njemotvaranju Festivala prisustvovaoje i gradona~elnik gradaHamiltona gosp. Rober M.Morrow. Sredi{nje slavljeFestivala bila je Sve~anaFestivalska KoncelebriranaBiskupska Misa predvo|enaMsg. Anthonyem F. Tonnosom,bisk-upom Hamiltona, velikimprijateljem Hrvata. Misi suprisustvovali svi sudionicifestivala u narodnim no{njama.Festival zavr{ava banketom, tj.sve~anom ve~erom i veselicomuz doma}u glazbu.

Hrvatski radio - satHrvatski radio - satHrvatski radio - satHrvatski radio - satHrvatski radio - sat

G r a d o n a ~ e l n i kVelike Gorice, gosp. Josip Bobesi},predsjednik OSS Bu{evec, gosp.Branko ^rnko, te vo|a puta gosp.Marinko Katuli} bili su gosti

radio programa Zvuci Hrvatskeiz Toronta, koji se emitira svakidao u trajanju jednog sata. Grad-ona~elnik novog grada VG-e,gosp. Bobesi} u svome je govoru,izme|u ostaloga pozvao i Hrvatena povratak i na ulaganje u novi

grad. Tokom boravka gosp.Bobesi} odrào je vi{e govora, tebio primljen kod gosp. IvanaPicukari}a, konzulata RepublikeHrvatske u Torontu, razgovarao jei s gradona~elnicom Mississaugegosp. Hazel McCallion.


CarassaugaCarassaugaCarassaugaCarassaugaCarassauga

anada je nova domovinamnogih naroda. Nitkosvojim ro|enjem uKanadi ne mora biti

Kana|anin, jer Kanada njegujemultikulturalizam. “Carassauga” ilisusret svjetova tradicionalni jefestival razli~itih kultura. Tajfestival odràva se tijekom godineu razli~itim gradovima Kanade.OSS Bu{evec i Zvuci Hrvatske

nastupili su na Carassaugi uMississaugi. Kao Kanada,Mississauga je mozaik razli~itihkultura. Ta bogata mje{avina ~inigrad zanimljivim. Za vrijemetrajanja festivala moète narazli~itim mjestima grada upoznatirazli~ite narodne, obi~aje razli~itihkultura i jesti tradicionalnu hranu(npr. karipsku, hrvatsku, ciparsku,egipatsku, havajsku, indijsku...). NaCarassaugi OSS Bu{evec i KUDZvuci Hrvatske udoma}ila je

Hrvatska @upna folklorna grupa“Sljeme”. Predsjednik OSS-aBu{evec gospodin Branko ^rnkozahvalio im je na gostoprimstvu tepozvao KUD Sljeme da budu gostina cjelove~ernjem programu koji }ese odràti sljede}e godine uBu{evcu. KUD “Sljeme” sljede}e}e godine sudjelovati na Sve-hrvatskom festivalu u Zagrebu kada}e im OSS Bu{evec uzvratitigostoprimstvo.

Zajedni~ka slika Ogranka pred odlazak ku}iZajedni~ka slika Ogranka pred odlazak ku}iZajedni~ka slika Ogranka pred odlazak ku}iZajedni~ka slika Ogranka pred odlazak ku}iZajedni~ka slika Ogranka pred odlazak ku}i

Proslavu Danahrvatske dràvnosti organizirao jeHrvatsko - Kanadski Kongres. Tomprilikom govorili su gosp. IvanPicukari}, konzul RH u Torontu,Tony Ruprecht, MPP, dr. IvanHrvoji}, pred. Odbora TorontaHKK, gradona~elnica Mississauge,gosp. Hazel McCallion, te mnogidrugi ugledni gosti iz Kanadskogministarstva i Hrvatskog konzulata.U programu je u~estvovalo 5

folklornih skupina te ̀ upni zborovii vokalne grupe. Sve~anosti jeprisustvovalo oko 1300 gostiju.

Tom prilikomgradona~elnica Mississaugepohvalila je hrvatski narod i rekla:“Mi imamo slobodu, nemamo

Proslava Dana hrvatskeProslava Dana hrvatskeProslava Dana hrvatskeProslava Dana hrvatskeProslava Dana hrvatskedràvnosti 30. svibnjadràvnosti 30. svibnjadràvnosti 30. svibnjadràvnosti 30. svibnjadràvnosti 30. svibnja

1996.1996.1996.1996.1996.

ratova, imamo ku}e, nema vasdosta, samo, samo do|ite, do|ite,jer ovo je va{a nova domovina.” Inije lako tim Hrvatima u dijaspori- svi gradona~elnici ih zovu u svojegradove, a te{ko je kad se moèbirati.”


KUD Zvuci Hrvatskemlada je folklornaskupina koja je nikla nasam dan svjetskog

priznanja Samostalne DràveHrvatske. Dru{tvo okuplja 35~lanova, a djeluje pod vodstvomgosp. Ive âpina. Voditeljtambura{ke sekcije je Brain ̂ apin,a plesne Michelle ̂ apin. Ivo ̂ apin,predsjednik HKUD ZvuciHrvatske, predsjednik HrvatskogFolklornog Saveza Istok idopredsjednik Centralnog Fol-klornog, Saveza Kanade: “Gosp.Katuli} i Mojmir Golemacodràvali su folklorne seminare uKanadi. Tada sam ih upoznao iprilikom svog boravka u Hrvatskoj1995. god. posjetio na njihovojprobi. ûo sam ih kako sviraju itada se rodila èlja za suradnju,jer i oni su èljeli dati ne{to zahrvatsko iseljeni{tvo. Mi smo ihprimili kao svoje goste na na{emgodi{njem koncertu u Oakvillu.Svi ~lanovi Zvuka Hrvatske

ZVUCI HRVATSKEZVUCI HRVATSKEZVUCI HRVATSKEZVUCI HRVATSKEZVUCI HRVATSKE

nemamo rije~i da opi{emo ovaprotekla dva tjedna. Nama je bilopredivno i doista je zadivljuju}eprijateljstvo koje je nastaloizme|u ove dvije folklorneskupine. [to je najva`nije, stvorenoje prijateljstvo izme|u na{e djece,a to su veze koje se ne kidaju. Ovajrastanak nam te{ko pada, stoga seu ime Zvuka Hrvatske najtoplijezahvaljujemo OSS-u Bu{evec nadolasku. Branko ^rnko, pred-sjednik OSS-a Bu{evec: “Sveu-kupni nastup OSS-a smatramuspjelim. Svoj plan i du`nost premaorganizatoru smo ostvarili. Gdjegod smo nastupili doìvjeli smoovacije publike, {to je sam dokazkvalitete nastupa. Sljede}e godinena{i doma}ini dolaze naSvehrvatski festival koji }e seodràti u Zagrebu. Izme|u ostalihna tom Festivalu }e sudjelovati 700izvo|a~a iz Kanade, a KUD ZvuciHrvatske su prvi osigurali svojdolazak u Hrvatsku na{imugo{}avanjem u Oakvillu. Ovom

prilikom zahvaljujemo se svimakoji su nam financijski pomoglipri odlasku u Kanadu te voditeljutambura{ke grupe MarinkuKatuli}, koji je dogovaraonastupe i uklju~io svoja prija{njapoznanstva iz Kanade. Najve}epriznanje i zahvalu treba datigospodinu Ivi âpinu,predsjedniku Zvuka Hrvatske.

Ivana Robi}Ivana Robi}Ivana Robi}Ivana Robi}Ivana Robi}

Gosp. Ivan âpin i Josip Bobesi}Gosp. Ivan âpin i Josip Bobesi}Gosp. Ivan âpin i Josip Bobesi}Gosp. Ivan âpin i Josip Bobesi}Gosp. Ivan âpin i Josip Bobesi}

HKUD Zvuci Hrvatske - KanadaHKUD Zvuci Hrvatske - KanadaHKUD Zvuci Hrvatske - KanadaHKUD Zvuci Hrvatske - KanadaHKUD Zvuci Hrvatske - Kanada


od Misom koju jepredvodio nedeli{}anskiùpnik vl~. Pavao Marka~

u prepunoj crkvi Sv. Trojstvadramska sekcija OSS Bu{evecizvela je scensku legendu kojaobjedinjuje duhovne korizmenepjesme, evan|eoske poruke,citate iz Biblije... koji semanifestiraju kroz pjesmu, glumui recitale. U scenskoj legendi suobjedinjeni dijelovi Isusovogulaska u Jeruzalem, prikazinjegove Muke, Krià i samogUskrsnu}a. Sve se to promatrao~ima èna koje su snagom svojevelike ljubavi, odanosti isuosje}anja s Isusom prve poh-itale na njegov grob i objavilenjegovo Uskrsnu}e. îtavomlegendom, koja je proèta duhomEvan|elja, provla~e se problemikoji su i danas prisutni-primat

UZ SUZU ISKUPLJENJA SUZA U OKUUZ SUZU ISKUPLJENJA SUZA U OKUUZ SUZU ISKUPLJENJA SUZA U OKUUZ SUZU ISKUPLJENJA SUZA U OKUUZ SUZU ISKUPLJENJA SUZA U OKU

U Crkvi Sv. Trojstva u Nedeli{}u dramska sekcija Ogranka “Selja~ke sloge” Bu{evec pod vodstvomprof. Ljubice Pernar-Robi} izvela je scensku legendu “Suza iskupljenja”, ganuv{i sve prisutne.

materije nad duhom, tenesposobnost da priznamo svojevlastite gre{ke i okrenemo novustranicu svog ìvota. S timproblemom je suo~ena i Lea-vladareva k}i koja je zbog novcauni{tila ìvot Raheli Veronikiuvjeriv{i sebe da je pravednopostupila, no na kraju legendepokajala se za svoje grijehe istekla ono {to jedino nije moglakupiti svojem novcem-du{evnimir i savr{enu sre}u-iskupljenjegrijeha. Scenska legenda jeizmamila mnogima suze na o~i.Uz samu glumu komentare suvodile interpretatorice AnitaRobi} i Nives Zagorac. Scenskulegendu prate i duhovne pjesmekoje su interpretirale starijecrkvene pjeva~ice koje suotpjevale pjesme “Suncu prosisaka roà” i “Po~inje se stra{na

Muka”. Te su pu~ke pjesme diona{e tradicije i kulture pa ihtrebamo oteti zubu vremena teprezentirati na dostojanstven iuzvi{en na~in. Pjesmu “Hodiôvek i Na kriù Golgote” izvelesu pjeva~ice vokalne grupe OSS,a Marijana Horva~i} izvanrednoje solo Otpjevala pjesmu “Isusmajku ostavi{e”. Ta se scenskalegenda izvodi samo u crkvama, aprvi put je izvedena u Veliko-gori~koj crkvi Navje{tenja BDM.Ona se uglavnom izvodi uvrijeme korizme, kako bi se ljudeponukalo da ìve ìvot u duhuEvan|elja, da smognu snage ihrabrosti okrenuti novu stranicu isvom ìvotu, promijeniti grije{nenavike te po~eti novi ìvot zasvoje dobro i dobro ~itave ljudskezajednice.


- Koliko dugo vodite brigu ono{njama?

G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}: Brigu o no{njamavodim od 1996. godine. Tog posla,koji nije nimalo lagan, prihvatilasam se zato {to osje}am nekumoralnu obvezu i ljubav premaOgranku. Kako sam oduvijek bila iostala vezana uz Ogranak, ruko-voditelji Ogranka su mi ponudili tajposao, koji mi je ujedno i jednamala, dodatna zarada uz skromnumirovinu.

Popri~ali smo s g|om. Barbarom Katuli} (1943. ), ro|enom Bu{ev~icom koja je cijeli ìvot provela uBu{evcu, a sada vodi brigu o no{njama koje su u vlasni{tvu Ogranka

ûvajte no{nje, da i va{i potomci uìvaju u svoj njihovojûvajte no{nje, da i va{i potomci uìvaju u svoj njihovojûvajte no{nje, da i va{i potomci uìvaju u svoj njihovojûvajte no{nje, da i va{i potomci uìvaju u svoj njihovojûvajte no{nje, da i va{i potomci uìvaju u svoj njihovojljepoti i sjaju !ljepoti i sjaju !ljepoti i sjaju !ljepoti i sjaju !ljepoti i sjaju !

- [to sve ulazi u va{ opseg poslova ?

G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}: U moj opseg poslovaulazi vo|enje brige o svim no{njama.Trudim se da uvijek kad no{njetrebaju na{im svira~ima, plesa~ima ipjeva~ima da im omogu}im da ihdobiju na vrijeme. Od njih tako|erprimam narodne no{nje natrag. Svaki~lan Ogranka, od najmanjeg do naj-starijeg ~lana, bilo da je svira~,plesa~ ili glumac, ako posudi no{njuod Ogranka, mora o njoj voditi

Barbara Katuli} Barbara Katuli} Barbara Katuli} Barbara Katuli} Barbara Katuli}


brigu, mora je urednomodràvati, paziti i ~uvati ~ak i vi{enego da je njegova vlastitaodje}u. No{nje su narodno blagoneprocjenjive materijalne imoralne vrijednosti koje smoprimili u kulturo naslije|e pokojemu se poznamo, koje sedanas vi{e tako puno ne rade ite{ko se do njih dolazi, za razliku

od svakodnevne odje}e koja semoè kupiti u svakom butiku.Narodne no{nje su dosta skupe isvi bi morali malo apelirati nasvoju savjest da stvarno vodebrige o toj no{nji koju dobe naprivremeno kori{tenje, te da kadje jednom uzmu u svoje ruke, daje stvarno ~uvaju i paze, anaro~ito na{e prekrasne turo-poljske no{nje koje su ra|ene srukom i koje su na{e bake iprababe s velikom mukom tkale ina{ivavale. Danas se taj trudjako malo cijeni, slabo se ~uva,jer ima i takvih ~lanova Ogrankakoji vra~aju no{nje u jako lo{emstanju, podrapane, poderane ineuredne, a bilo je i slu~ajeva dasu se no{nje znale i izgubiti.

-S ~ime ste upotpunili arhivuno{nja?

G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}: Kupljene sunarodne no{nje za Splitskepjesme i plesove, koje smo dosada posu|ivali iz Velikogori~kogdru{tva FA “Turopolje“ Tako-|ersmo nadopunili turopoljskubjelinu za male tambura{e. Pomojem mi{ljenju trebalo bi kupitiza Dragani~ke plesove, mu{keno{nje, jer su se do sada koristileme|imurske narodne no{nje.

-S kojim se problemimasusre}ete u svom poslu?

G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}: Vra}anje no{njanekih ~lanova Ogranka nije ba{redovito, pa se neki ~lanovitrebaju posebno obavijestiti.Svi ~lanovi trebaju si dati nasavjest da malo vi{e vode briguo tome, da slu{aju {to im naprobi kaè njihov voditelj.^lanovi Ogranka tako|er naj-~e{}e gube i uni{tavaju ma-{nice, razne sitnice, koralje,podgutice, no do sada se nijeni{ta veliko izgubilo. Posebnobih uputila veliki pohvaligospo|i Ljerki i gosp. MojmiruGolemcu, te na{im djevojkamakoje su uredile Baranjskeno{nje, te nizanju koralja,posvetile puno svog slobodnogvremena.

- I za kraj, koja je va{a poruka~itateljima i svim ~lanovimaOgranka ?

G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}:G|a Katuli}: Dana{nja mlade` jejako pametna, bistra, svi oni sveznadu. Ipak bi morali voditi malovi{e vremena i brige o ~injenicida ako su ve} u ovom Dru{tvu,koje im omogu}uje da idu nabrojne nastupe, pa ~ak i izvanHrvatske, da vide mjesta kojaina~e ne bi vidjeli, i upravo zbogtoga bi morali uzeti obvezu da

U Arhivi Ogranka nalaze se sljede}e no{nje:U Arhivi Ogranka nalaze se sljede}e no{nje:U Arhivi Ogranka nalaze se sljede}e no{nje:U Arhivi Ogranka nalaze se sljede}e no{nje:U Arhivi Ogranka nalaze se sljede}e no{nje:

Turopoljske no{nje 30 komadaMe|imurske no{nje 21 komadaNo{nje za Lin|o 16 komadaDragani~ke no{nje 14 komadaNo{nje za Baranju 16 komadaBunjeva~ke no{nje 16 komada

s odgovaraju}om obu}om (opancima, ~izmama), te drugimdetaljima (ma{nama, maramama, pojasima, koraljima, ke~kama,~arapama i sl.)

malo vi{e vode ra~una ono{njama, te da kad su naprobama da se ne pona{ajuneodgovorno, da slu{aju {to imvoditelji govore, kako bi bili bolji

rezultati na brojnim nastupima.

Pripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ec

Turopoljska narodna no{njaTuropoljska narodna no{njaTuropoljska narodna no{njaTuropoljska narodna no{njaTuropoljska narodna no{nja


Nedjelja, 30.06.1996. godine.

Bu{evcu je 30. lipnja1996. godine bilo izuze-tno sve~ano. Posebnozajedni{tvo okupilo nas

je toga dana oko povijesnoga ~inaduhovne naravi. Bilo je toga danaposve}enje kamena-temeljca zanovu Crkvu-Kapelu Sv. IvanaKrstitelja u Bu{evcu. U vrijemekoje je prethodilo ovoj sve-~anosti, cijelo je mjesto ìvjelo uozra~ju priprema za ovaj doga|aj.Gotovo svi su se nastojaliuklju~iti u rad i na svoj na~inpomo}i. Crkveni i Mjesni odborkoordirano su planirali i izv-r{avali zadatke, a uklju~ile su sesve udruge i organizacije kojedjeluju u selu. O svemu je pakposebice brinuo na{ ùpnik vl~.\uro Sabolek, pri ~emu muosobito zahvaljujemo. Hvala i vl~.Josipu @gancu koji je u to vrijemebio kapelan u na{oj ùpi i daosvoj doprinos ovom doga|aju.Kada bi se pojedina~no na-brajala imena spisak bi bioisuvi{e dug. Hvala na{im prija-teljima iz susjednih mjesta kojisu nam ovom prigodom po-mogli nesebi~no. Od srca Hvalagosp. Branku Pucekovi}u izKu~a koji je nekoliko tjedanadolazio u Bu{evec i u na{ojstaroj Kapelici pripremaopjeva~ice za Misno slavlje nadan posve}enja. Potrajalo je tood ranih ve~ernjih sati do kasnou no}. Hvala i prijateljima izOkuja koji su nam tadaosigurali oltar za Sv. Misu naotvorenom. I na{a mjesna zvo-narica teta Katica (Katenica)svoj je dio posla obavila smnogo srca i ljubavi.

Protokolarni dio sve~a-nosti pa`ljivo je osmi{ljen, izab-rane su i napisane primjerene

POSVE]ENJE KAMENA TEMELJCA ZA NOVU CRKVU-KAPELUPOSVE]ENJE KAMENA TEMELJCA ZA NOVU CRKVU-KAPELUPOSVE]ENJE KAMENA TEMELJCA ZA NOVU CRKVU-KAPELUPOSVE]ENJE KAMENA TEMELJCA ZA NOVU CRKVU-KAPELUPOSVE]ENJE KAMENA TEMELJCA ZA NOVU CRKVU-KAPELUSV. IVANA KRSTITELJA U BU[EVCUSV. IVANA KRSTITELJA U BU[EVCUSV. IVANA KRSTITELJA U BU[EVCUSV. IVANA KRSTITELJA U BU[EVCUSV. IVANA KRSTITELJA U BU[EVCU

rije~i dobrodo{lice uzoritomOcu kardinalu Franji Kuhari}u.Starije pjeva~ice na{e Kapelice i~lanice Ogranka “Selja~ke sl-oge” Bu{evec, zajedni{tvom izalaganjem, pjesmom su uve-li~avale Misno slavlje.

Pro~itana je i sve~anaPovelja koja je ugra|ena utemelje nove Crkve, a potpisaoju je uzoriti kardinal FranjoKuhari} posvetitelj, vl~. \uroSabolek - na{ ùpnik, te ~lanoviCrkvenog odbora.

Za tjelesnu okrepu,odnosno sve~ani ru~ak nakonMisnog slavlja, prinos su dalina{i sponzori, a za prelijepudekoraciju ìvim cvije}em cvje-}arnica \ur|ica (na{a Bu{e-v}ica). Na{e vrijedne doma}icepotrudile su se da na stolu budufini kola~i, doma}i kuruznikruh i bu{evska gibanica. Istotako bile su u svakom trenutkupri ruci glavnim kuharicama,koje su svoju zada}u kvalitetnoizvr{ile.

Nedjelju, 30.lipnja 1996. ne mo-èmo i ne smijemozaboraviti. Na to naspodsje}a na{a Crkva uizgradnji. Toga dana u11.00 sati na temeljimabudu}e crkve pos-ve}enje i Svetu misupredvodio je uzoriti

kardinal Franjo Kuhari}. Do-~ekan je toplo i srda~no uzpjesmu i rije~i dobrodo{lice. Uime @upe pozdravio ga je vl~.\uro Sabolek, u ime GradaVelika Gorica biv{i grado-na~elnik Josip Bobesi}. Poz-dravila ga je i mlade` Bu{evcanadasve srda~no, i predala muu ime zahvalnosti “Dar odSrca” - umjetni~ku sliku, na{udragu kapelicu Sv. IvanaKrstitelja, biser me|u biserimaturopoljske sakralne drvenearhitekture.

I na kraju, ipak se morare}i da je ve}i dio svih predradnjimorao, izvr{iti Crkveni odbor ukojem dodu{e broj~ano ima vi{emu{kih, ali i tri poduzetnegospo|e, koje su se maksimalnopredale zadacima i ~vrsto dràle“konce u rukama”. Na ne{toipak nismo mogli utjecati. Bilaje to ki{a koja je zasmetala daovu sve~anost upotpune iprelijepe turopoljske no{nje, ukoje su se za tu prigodu èljeleobu}i ~lanice Ogranka “Se-lja~ke sloge” i dragi mje{tani.Na dan posve}enja nove Crkve,zasigurno }e sjati sunce. Adotle prilozima i darovimadoprinosimo da taj dan {to prijeosvane.



Sve~ana Povelja poloèna u temelje nove Crkve-Kapele Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcuSve~ana Povelja poloèna u temelje nove Crkve-Kapele Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcuSve~ana Povelja poloèna u temelje nove Crkve-Kapele Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcuSve~ana Povelja poloèna u temelje nove Crkve-Kapele Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcuSve~ana Povelja poloèna u temelje nove Crkve-Kapele Sv. Ivana Krstitelja u Bu{evcu



Upravni odbor broji 17~lanova koji su tijekomnavedenog perioda organizirali ikoordinirali rad OSS Bu{evec. Uproteklom jednogodi{njemperiodu odràne su 33. sjednicena kojima je ve}inom biloprisutno vi{e od polovice ~lanovaUpravnog odbora, a sve odlukebitne za rad OSS su dono{enenatpolovi~nom ve}inom od uku-pnog broja ~lanova Upravnogodbora.

Budu}i da je 1997.godine planirana izborna sjednicaskup{tine, na{a ~etiri vrlo aktivna~lana Upravnog odbora su seizjasnila da vi{e ne mogu raditi uodboru. Ovom prilikom bi seèljeli zahvaliti: Renati Robi} nanjezinom radu u odboru. Posebnuzahvalu upu}ujemo na{imdugogodi{njim aktivnim ~lano-vima Upravnog odbora JosipuRobi} - Habi i Stjepanu Robi}- Rome{u koji su rade}i uOgranku, zasluìli i “penziju”,te Stjepanu Deteli} koji jesvojom ljubavlju i nesebi~nimradom odgojio nekoliko gene-racija podmladaka plesne itambura{ke grupe i takonapravio dobru osnovu na{egdaljeg rada.

Upravni odbor je i ovegodine nastavio sa ure|enjeminterijernog prostora u Domukulture koji koristimo. Vije}eMjesnog odbora Bu{evec jeunajmilo i platilo radnike koji suprekrili Dom kulture i popravili

IZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJA^KEIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJA^KEIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJA^KEIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJA^KEIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA “SELJA^KESLOGE” BU[EVEC U PERIODU OD 15.02.1997. DO 15.02.1998.SLOGE” BU[EVEC U PERIODU OD 15.02.1997. DO 15.02.1998.SLOGE” BU[EVEC U PERIODU OD 15.02.1997. DO 15.02.1998.SLOGE” BU[EVEC U PERIODU OD 15.02.1997. DO 15.02.1998.SLOGE” BU[EVEC U PERIODU OD 15.02.1997. DO 15.02.1998.

UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR

oluke, a u suradnji sa OSS“Nedeli{}e“, iz Nedeli{}a smonabavili i dopremili pe} zagrijanje Doma kulture, na ~emuim se zahvaljujemo.

Za potrebe Ogranka u1997. godini je kupljena jednaelektri~na grijalica i jedan friì-der. Upravni odbor je u 1997.odobrio i kupnju i nabavu no{njiza Baranju, pa su tako no{njedobivene od FA “Lado” sre|eneuz pomo} g|e. Ljerke Golemac,kupljene su jo{ dvije ènskeprega~e, te su na{trikane ènske~arape (8 pari).

Nabavu materijala i{ivanje no{nji za Splitske plesovenismo ostvarili zbog jedno-stavnog razloga {to nismoprona{li odgovaraju}i materijal,tako da }emo sredstva nami-jenjena za te no{nje iskoristiti u1998. godini.

Racionalnim raspolaganjem no-vcem, i ove smo godine uspjeliposlovati vrlo pozitivno {to }ebiti vidljivo i iz izvje{}a oblagajni~kom poslovanju.

U 1997. godini nismoimali niti jedan inozemni nastup,{to je mali propust i moramo gasvakako ispraviti u 98. godini, aliimamo vrlo bogatu suradnju naùpanijskom nivou {to }e bitividljivo iz kronologije rada.

Vrlo uspje{na suradnja jeostvarena sa O[ Vukovina,

Podru~nom {kolom Bu{evec injihovim djelatnicima kojima se iovom prilikom èlimo zahvaliti{to u zimskom periodu moèmokoristiti prostor P[ Bu{evec zaodràvanje proba. Dobru suradnjusmo ostvarili i sa DVD Bu{evec,VMO Bu{evec, te sa svim struk-turama u gradu Velika Gorica,osobito sa Upravnim odjelom zadru{tvene djelatnosti grada VelikeGorice koji nas i financira.Nadamo se da smo i ove godineopravdali sva sredstva koja smodobili, te da smo pokazali daznamo vrlo racionalno raspolagatisa dobivenim sredstvima.

^lanovi Upravnog odborasu osim koordinacije sa pojedinimsekcijama, organizirali i pripre-mili niz akcija kao {to su: 10-tagodi{njica SKAZ-a u Bu{evcu(jedan dio), Ugostili smo na{eHrvate iz Oakvillea i Bramptona -Kanada, te Hrvate iz Koljnofa -Ma|arska i organizirali do~ekNove godine.

Zadràt }emo se malo nagostovanjima na{ih Hrvata izKanade i Ma|arske. Po~etkomsrpnja 97. do{li su nam u uzvratniposjet Hrvati iz HKUD “ZvuciHrvatske” - Oakville i KUD“Hrvatska” - Brampton Kanada.Mi smo se potrudili da ihugostimo najbolje {to znamo, a ponjihovom odu{evljenju vidljivo jeda smo u tome i uspjeli. @eljanam je da sa na{im prijateljima izKanade i dalje dobro sura|ujemo,


FOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJA

Folklorna sekcija sesastoji od nekoliko grupa: plesna itambura{ka “A” grupa, plesna itambura{ka “B” grupa i plesnogpodmlatka. Iako je broj grupazadovoljavaju}i, a njihovi vodi-telji Mojmir Golemac i StevoBori} pravi profesionalci iljubitelji folklora, ne moèmo upotpunosti biti zadovoljniostvarenim.

U plesnoj “A” grupiosje}a se nedostatak mu{kihplesa~a {to oteàva izvo|enjekoreografija sa vi{e parova, apovremeno je primjetno ineredovito dolaènje na probe {tovoditelju stvara dodatnepote{ko}e prilikom izradekoreografija. U tambura{koj “A”grupi je do{lo do smjenegeneracija, te je popunjena satambura{ima iz tambura{ke “B”grupe. Kod njih je tako|erprimjetno neredovito dolaènje naprobe, {to se primje}uje nakvaliteti izvedenog programa.Smatramo da bi kadrovskim

te da ubudu}e budu i oni kod nasmalo duè vremena nego {to su tobili ovoga puta. Svakako da}emo se truditi da Ogranak odejo{ koji puta u Kanadu, a dabismo to ostvarili uz dobruvolju su nam potrebna i

sredstva o kojima najvi{e ovisiponovni odlazak “preko bare”.

Na{a 20.-godi{nja sura-dnja s Hrvatima iz Koljnofa uMa|arskoj se i dalje uspje{nonastavlja. Jedino nam je ào {tose broj ljudi sa njihove strane

sveo na 50-ak i {touzajamni posjetitraju svega dvadana, ali nasraduje {to su sena{oj suradnjipriklju~ili i uza-jamni posjeti djeceiz osnovnih {kola,{to je dobar pred-uvjet daljnjesuradnje.

Upravni odbor je orga-nizirao i sve odlaske na nastupeizvan na{ega mjesta, gdje smoizuzetno dobro sura|ivali sa ZTZ-om Velika Gorica koji nam jeuvijek izlazio u susret stavljaju}inam svoj autobus na raspo-laganje. Ovom prilikom se èlimozahvaliti djelatnicima ZTZ-aVelika Gorica i gospodinuIvanu Vinteru na suradnji.

Nastupe na ùpanijskojrazini smo odràli u : sisa~ko -moslava~koj ùpaniji (HrvatskaKostajnica, Voloder, Lekenik),Zagorskoj ùpaniji (Ma~e),Me|imurskoj ùpaniji (Ned-eli{}e), te u Zagreba~koj ùpaniji(Kupljenovo)

popunjavanjem i redovitijimdolaskom na probe pobolj{alikvalitetu programa i napravilipozitivnu konstrukciju u ovimgrupama.

Usprkos navedenim po-te{ko}ama ove dvije grupe su u1997. godini ostvarile niznastupa, {to }e biti vidljivo izkronologije, te su ugostile Hrvateiz Koljnofa - Ma|arska i Oak-villea - Bramptona - Kanada, tepomogle u organizaciji do~ekaNove godine. Moèmo slo-bodno re}i da je ve}ina ~lanova(ne svi) ovih grupa u 97. godininosila teret na svojim le|ima istoga smo im mi kao odborzahvalni , te ih pozivamo da u98. godini budu jo{ aktivniji.

Moramo napomenuti da su objegrupe u 97. uvje`balenovu koreografiju “Pje-sme i plesovi Baranje”, teda se za istu nabavljajuno{nje.

Plesna i tambu-ra{ka “B” grupa su u 97.imale nekoliko zapaènihnastupa, a smatramo da bi

im se u 98. trebalo osigurati jo{vi{e nastupa, jer se nastupaju}idobiva pozitivna èlja za radomu grupi.

Plesna i tambura{ka “B” grupasu uvje`bale koreografije kojerade u “A” grupama, da bikrajem 97. jedan broj plesa~apre{ao iz “B” u “A” plesnugrupu {to se smatra kaonormalno popunjavanje “A”grupe. ^lanovi tambura{ke “B”grupe ve} duè vrijeme svirajusa svojim starijim kolegama.Ovim dvjema grupama mo-èmo biti zadovoljni, jedino {tose u plesnoj “B” grupi osje}anedostatak mu{kih plesa~a {toje izgleda kod nas u folklorukroni~na boljka.


Plesni pomdladak broji42 ~lana koji uvje`bavajuosnove folklora i plesnihkoraka, te se nadamo da }e zapar godina oni biti nosiociprograma u “A” grupi. Moramonapomenuti da u ovoj grupi imadosta djece iz okolnih mjestaVukojevac, Rakarje, Kobili}i,Ogulinec, Rakitovec, Turopolje,Ku}e, Vukovina {to je vrlo

pohvalno. Ovimputem bi èljeli datipodr{ku njihovimroditeljima i njimasamima da i uzodricanja izdrè dokraja, te da }e serezultati vidjeti zakoju godinu. @eljelibismo ista}i dvije~lanice plesne “A”

grupe Irenu Kova~evi} iMarijanu Horva~i} koje su seprihvatile vo|enja ove na{enajmla|e grupe za vrijeme dokje njihov voditelj MojmirGolemac odsutan ili sprije~en.Njihovim radom moèmo upotpunosti biti zadovoljni ipoèljeti im da se tim poslombave jo{ dugi niz godina.

Svim ~lanovima fol-klorne sekcije èlimo poru~itida i dalje rade u svojimskupinama, te da }e uz malosvojeg odricanja imati punozadovoljstva odlaze}i nanastupe diljem lijepe na{e, pocijeloj Europi, a i {ire (Kanadanpr.).

Zadatak koji u 97.nismo ostvarili je osnivanjestarije grupe. Iako interesenataza ovu grupu ima, nismo juuspjeli organizirati {to na{omkrivicom, {to krivicom vodi-telja. Samim time nam sename}e da je u 98. godiniprioritetni zadatak osnivanjeove grupe {to bi nas dovelo dove}e kvalitete folklorne sekcijegledaju}i ukupno.

DRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJA

Dramska sekcija, podstru~nim vodstvom Ivana Ro-ì}a (Nikolin), koji svojim volo-nterskim radom moè biti uzorkako se radi u Dru{tvu, pri-premila je u 97. godini dvijepredstave. Obnovljena je pre-dstava “ûdnovate zgode [egrtaHlapi}a” u obradi IvanaRoì}a-Nikolin, sa novom eki-pom koja je predstavu izvelanekoliko puta. Uvje`bana je inova predstava pod nazivom“Zet iz Koljnofa”, autorski radIvana Roì}a koja je odu{evilapubliku u Bu{evcu svojimsmije{nim tekstom i izva-nrednom izvedbom na{ih glu-maca amatera. Ova predstava jedobila i savr{ene kritike odkomisije prisutne na 10. SKAZ-u u Bu{evcu. Predstava jeizvedena nekoliko puta isvugdje je izvanredno dobroprimljena, pa mislimo da }e seova predstava igrati jo{ nekovrijeme.

Drugi dio dramske se-kcije pod vodstvom g|e. Ljubice

Pernar-Robi} je uvje`bao kori-zmeni nastup i izveo ga u Crkvi“Svete Katarine” na Gornjemgradu u Zagrebu. Osim togag|a. Ljubica Pernar-Robi} jepripremila tekstove i uvje`balaekipu za “Fa{nik u Velikoj Gorici97” gdje smo mi presudilifa{niku.

Dramska sekcija nemasvoju stalnu grupu jer se grupaslaè prema pojedinoj pre-dstavi, ali smatramo da bitrebalo oformiti jedno jezgrokoje bi stalno radilo pojedineprograme, te da bi se vi{e ljudimoglo i trebalo uklju~iti u reìjupojedinih predstava, jer kod nas

ima mjesta za vi{e aktivnosti {tose ti~e teatra, a imamo idovoljan broj kvalitetnihglumaca koji bi èljeli stalnoraditi.

Dramska grupa je uzpomo} Upravnog odboraorganizirala 10. jubilarni SKAZ uBu{evcu, gdje su uz nas nastupalii gosti iz Kupljenova sa pre-dstavom “Mara nemre bezsuda” u obradi g|e. ZoriceJandras. I ovaj puta smo sepokazali kao dobri organizatori,te se nadamo da }emo i ubudu}ebiti doma}ini dijela SKAZ-a iakone pripadamo pod Grad Zagreb, aèlja nam je da kod nas i ~e{}egostuju grupe iz drugih mjesta.

Folklorna sekcija uzpripomo} nekoliko ~lanovadramske je i u 97. uvje`balaBoì~ni koncert. Uvje`bavanjepjeva~a i tambura{a je bilo poddirigentskom palicom MarinkaKatuli}a, a popratne tekstove jepripremio Ivan Roì}. Koncert jeizveden dva puta i to u Bu{evcu iu Vukovini, gdje je vrlo dobroprimljen, a samim time bi trebaopostati tradicionalan.


FOTO-VIDEOFOTO-VIDEOFOTO-VIDEOFOTO-VIDEOFOTO-VIDEOSEKCIJASEKCIJASEKCIJASEKCIJASEKCIJA

Foto-video sekcija sesvodi na rad pojedinaca kojifotografiraju i snimaju na{enastupe. Sa svih nastupa postojifoto dokumentacija, ali bi tusekciju trebalo ekipirati i naneki na~in stimulirati na ovajmanje aktivan posao.Ekipiranjem ove sekcije bismodobili ljude koji bi idu}ihgodina fotografirali i snimalisve nastupe, te samim timesakupljali dokumentaciju zabudu}a pokoljenja.

ARHIVARHIVARHIVARHIVARHIV

Arhivska gra|a se i daljeprikuplja i sprema, te povremenoizlaè prilikom prigodnihsve~anosti.

KNJI@NICAKNJI@NICAKNJI@NICAKNJI@NICAKNJI@NICA

Knji`ni fond je jo{uvijek u prostorijama P[

Bu{evec i nije u funkciji, {tozna~i da se knjige ne moguposuditi. Ovo knji`no bogatstvobi trebalo ponuditi na kori{tenjena{im mje{tanima, a ukolikoima osoba koja bi se prihvatilaknji`ni~arskog posla, molimoda se javi nekome iz Upravnogodbora.

Brigu o narodnimno{njama smo povjerili na{oj~lanici Barbari Katuli}, te su sadano{nje uredno vo|ene i podkontrolom. Na taj na~in smouspje{no rije{ili problem ~uvanjavrlo bogatog narodnog blaga kojemi posjedujemo u na{im naro-dnim no{njama iz raznih krajevaHrvatske (Bunjevac, Dragani},Turopolje, Prekomurje, Me|i-murje i Baranja).

Za 1997. godinu smodobili primjedbu da nismodovoljno radili na promocijidru{tva tj. da nismo tiskalipropagandni materijal, nitisnimali kazetu. Da bismo toispravili napravljene su pripreme

za snimanje kazete i CD-a, te sedo kraja travnja 98. o~ekujusnimanja istih. Ujedno su u 97.pripremljeni svi tekstovi zatiskanje propagandnog materijala,te je zadatak novog Upravnogodbora u 98. godini da tiskapropangadni materijal.

ZAKLJUÂKZAKLJUÂKZAKLJUÂKZAKLJUÂKZAKLJUÂK

Upravni odbor je u 97.godini organizirao i vodio nizakcija i aktivnosti {to je vrlopohvalno, ali ne moèmo upotpunosti biti zadovoljniostvarenim rezultatima, jer imajo{ toliko posla i aktivnosti kojebi se mogle raditi u sklopu OSSBu{evec, ali nam za to trebapodr{ka i aktivnost ve}eg brojana{eg ~lanstva. Nadamo se da }eVas se vi{e uklju~iti u akcije kojebude pokretao Upravni odbor, teda }emo tako unaprijediti na{ radi posti}i jo{ ve}i ugled Ogranka“Selja~ke Sloge” i cijelogBu{evca.

Za Upravni OdborZa Upravni OdborZa Upravni OdborZa Upravni OdborZa Upravni Odbor Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì} Nenad Roì}

Nastup u Bu{evcuNastup u Bu{evcuNastup u Bu{evcuNastup u Bu{evcuNastup u Bu{evcu

Boì~ni koncertBoì~ni koncertBoì~ni koncertBoì~ni koncertBoì~ni koncert

Ogrankova Skup{tina 97Ogrankova Skup{tina 97Ogrankova Skup{tina 97Ogrankova Skup{tina 97Ogrankova Skup{tina 97


BLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS-a BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS-a BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS-a BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS-a BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS-a BU[EVECOD 01.01.1997. DO 31.12.1997.OD 01.01.1997. DO 31.12.1997.OD 01.01.1997. DO 31.12.1997.OD 01.01.1997. DO 31.12.1997.OD 01.01.1997. DO 31.12.1997.

Prihodi:Prihodi:Prihodi:Prihodi:Prihodi:

1. Donos salda iz 1996. godine 38.362,58 Kn2. Grad Velika Gorica - redovna djelatnost 98.000,003. Zagreba~ka ùpanija 5.000,004. ^lanarina za 1997. godinu 8.600,005. HTV - usluge sa posudbu no{nji kod snimanja 2.000,006. Prodane ulaznica od Hlapi}a i Zeta iz Koljnofa 3.980,007. Naknada za ìce od mla|e tambura{ke sekcije 2.460,008. Ivan i Gordana Robi}/Petrovi - Kanada 400,009. Zagreba~ka banka - kamata na depozit 256,0010. Sloboda Velika Gorica - povrat rabata za robu 149,12

Ukupno prihodi:Ukupno prihodi:Ukupno prihodi:Ukupno prihodi:Ukupno prihodi: 159.208,18 Kn 159.208,18 Kn 159.208,18 Kn 159.208,18 Kn 159.208,18 Kn

Rashodi:Rashodi:Rashodi:Rashodi:Rashodi:

1. Putni tro{kovi stru~nih voditelja 26.262,00 Kn2. Tro{kovi sekcija na nastupima 2.391,533. Tro{kovi prijevoza sekcija na nastupe 5.626,504. Nabava obu}e i ènskih “Baranjskih no{nji” 10.970,005. Popravak instrumenata i kupnja ìca 3.185,926. Tro{kovi godi{nje skup{tine 3.301,017. Ure|enje i nabava opreme za slu`bene prostorije 8.652,708. Roba za opremanje scene dramske supine 2.417,089. Tro{kovi 10. Obljetnice SKAZ-a 4.122,2110. Ugo{}avanje skupine iz Oakvilla - Kanada 8.489.0111. Reklamno-propagandni materijal 5.400,0012. Ugo{}ivanje skupine iz Koljnofa - Ma|arska 3.064,1913. Tro{kovi odràvanje smotre folklora 1.298,0114. Izrada fotografija, filmovi, kasete 1.064,0015. Kancelarijski materijal 1.722,5016. HPT - izdaci za telefon i po{tarinu 882,8817. Vijenci i cvije}e 1.097,0018. Naknada za kori{tenje DVD-e doma 1.200,0019. Zavod za platni promet - provizija 311,01

Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi: 91.457,55 Kn 91.457,55 Kn 91.457,55 Kn 91.457,55 Kn 91.457,55 Kn

Ukupno prihodi: 159.208,18 KnUkupno rashodi: 91.457,55 KnSaldo 31.12.1997.Saldo 31.12.1997.Saldo 31.12.1997.Saldo 31.12.1997.Saldo 31.12.1997. 67.750,63 Kn 67.750,63 Kn 67.750,63 Kn 67.750,63 Kn 67.750,63 Kn

U gotovini: 4.416,44 KnNa ìro-ra~unu: 63.334,19 Kn

Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik:Blagajnik: Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli} Marijan Deteli}


PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1998. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1998. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1998. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1998. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1998. GODINU

- snimanje kasete i CD-a- tiskanje propangadnog materijala- poku{ati snimiti propagadni video materijal- izrada narodnih no{nji Turopolja (prema mogu}nostima)- nabava preostalih dijelova narodne no{nje Baranje za kompletiranje iste- nabava materijala, te izrada narodnih no{nji za Splitske plesove- izrada poha~a i bjeline za plesni i tambura{ki podmladak- osnivanje starije folklorne grupe- organizacija audicije za popunjavanje plesnog “A” sastava- nastupi u mjestu i gradu Velikoj Gorici, te u Zagreba~koj ùpaniji i gradu Zagrebu- organiziranje najmanje dva inozemna nastupa folklorne sekcije- organizacija najmanje ~etiri nastupa na ùpanijskoj razini- ugo{}avanje folklornih grupa iz drugih ùpanija i inozemstva- nastavak suradnje sa Hrvatima iz Koljnofa - na{e gostovanje kod njih- ekipiranje dramske sekcije- organizacija 11. SKAZ-a u Bu{evcu- dovo|enje renomiranih dramskih grupa na gostovanje u na{e mjesto- izdavanje “Godi{njaka”- ekipiranje foto sekcije- stavljanje u funkciju knji`nice- rje{avanje grijanja i priklju~enje vodovoda u Dom kulture- odràvanje Boì~nog koncentra, po mogu}nosti i snimanje na video i audio kasetu- organizacija do~eka Nove godine

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI OGRANKA “SELJA^KE SLOGE”BU[EVEC ZA 1997. GODINUBU[EVEC ZA 1997. GODINUBU[EVEC ZA 1997. GODINUBU[EVEC ZA 1997. GODINUBU[EVEC ZA 1997. GODINU

15.02. Godi{nja skup{tina OSS Bu{evec - Vatrogasni dom Bu{evec09.02. Fa{nik u Velikoj Gorici (dramska i folklorna sekcija, Ljubica Pernar-Robi} - obrada)23.03. Predstava “Zet iz Koljnofa” Ivana Roì}a - Nikole, Dom kulture Bu{evec24.03. Korizmeni nastup “Jezu{ na{ na kriù raspeti” - Ljubica Pernar - Robi}

Crkva Sv. Katarine na Gornjem gradu27.03. Nastup na HTV-u u Zagrebu - Veliki êtvrtak - Iz pasionske ba{tine Turopolja11.04. Nastup na predizbornom skupu HSS-a u Velikoj Gorici, plesna i tambura{ka “A” grupa11.04. Predstava “ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a”, obrada Ivana Roì}a - Nikole

Dom kulture Bu{evec, dramska i tambura{ka “B” sekcija19.04. Organizacija 10. SKAZ-a, Dom kulture Bu{evec, dramska grupa OSS Bu{evec,

“ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a”, obrada Ivana Roì}a - Nikole“Zet iz Koljnofa” Ivana Roì}a - Nikoledramska sekcija KUD “Kupljenovo” Kupljenovo “Mara nemre bez suda” Zorice Jandras

20.04. Emitirana emisija na HTV-u sa predstavama “Janki}evi snoboki” i “Kod javnog bilje`nika”obrada Ljubice Pernar-Robi}

08.05. Predstava “ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a”, SOS Dje~je selo Lekenikdramska sekcija i tambura{ka “B” grupa

10.05. Nastup za djecu iz Koljnofa, Dom kulture Bu{evec, plesna i tambura{ka “B” grupa17.05. Nastup na Cvjetnom trgu Zagreb, plesna i tambura{ka “A” grupa25.05. Smotra folklora Grada Velika Gorica, Dom kulture Bu{evec

Ogranak “Selja~ke sloge Bu{evec”KUD “Mi}evec” Mi}evec


KUD “Posavina” OrleKUD “Pokuplje” Pokupsko

02.06. Nastup na humanitarnom koncentru za UHDDR Velike Goricesrednjo{kolski centar Velike Gorice, plesna i tambura{ka “A” i “B” grupa

08.06. Nastup na “Gori~kim ve~erima” ispred NS Velika Goricaplesna i tambura{ka “A” grupa

13.06. Nastup u Nedeli{}u povodom 60-te godi{njice OSS Nedeli{}eplesna i tambura{ka “A” grupa

20.06. Nastup za povratnike u Hrvatskoj Kostajniciplesna i tambura{ka “A” grupa

22.06. nastup na “Turopoljskom spavi{}u” u Lukavcu ispred Starog gradaplesna i tambura{ka “A” grupa

06.07. Nastup u povodu godi{njice emisije “Moj zavi~aj” u Dubrancuplesna i tambura{ka “A” grupa

08.07. Ugo{}avanje Hrvata iz Kanade, HKUD “Zvuci Hrvatske” iz OakvilleaKUD “Hrvatska” iz Bramptona

11.07. Nastup HKUD “Zvuci Hrvatske iz Oakvillea u Domu kulture Bu{evec30.08. Tambura{ka ve~er u Ma~u

tambura{ka “A” grupa05.09. Ugo{}avanje Hrvata iz Koljnofa05.09. Zajedni~ki nastup OSS Bu{evec i Koljnof~ana, Dom kulture Bu{evec14.09. Nastup na “Voloderskim jesenima” u Voloderu

plesna i tambura{ka “A” grupa30.10. Sve~ani recital - Promocija knjige Stipe Bili}a - @upa Navje{tenja BDM Vel. Gorica -

najmla|e ~lanice OSS Bu{evec15.11. Gostovanje u Kupljenovom s predstavom “Zet iz Koljnofa”

dramska, plesna i tambura{ka “A” grupa21.11. Manifestacija “Postao sam u~enik”, podru~na {kola Bu{evec

tambura{ka “B” grupa12.12. Nastup na otvaranju tr`nog centra u Velikoj Gorici

tambura{ka “B” grupa12.12. Izvanredna sjednica Skup{tine OSS Bu{evec, DVD dom19.12. Nastup u O[ Vukovina

tambura{ka “B” grupa04.12. nastup na reviji narodnih no{nji za emisiju “Lijepa na{a” u Samoboru

grupa ~lanova folklorne sekcije19.12. emitirana emisija “Lijepa na{a”24.12. “Bo`i~ni koncert” u crkvi u Bu{evcu i crkvi BDM u Vukovini

pjeva~ki zbor, tambura{ka “A” grupa i dramska grupa31.12. Organizacija do~eka nove godine01.02.98. Predstava “^udnovate zgode {egrta Hlapi}a” za izgradnju crkve u Bu{evcu

Dom kulture Bu{evecdramska sekcija i tambura{ka “B” grupa


PU^KO KAZALI[TE BU[EVECPU^KO KAZALI[TE BU[EVECPU^KO KAZALI[TE BU[EVECPU^KO KAZALI[TE BU[EVECPU^KO KAZALI[TE BU[EVEC

Zet iz KoljnofaZet iz KoljnofaZet iz KoljnofaZet iz KoljnofaZet iz Koljnofaospodin Ivan Roì} nakon pet godina rada u Hrvatskom veleposlanstvu u Njema~koj vratiose u Bu{evec i nastavio svoj dvadesetogodi{nji rad u Pu~kom Kazali{tu Ogranka “Selja~keSloge”. Na Cvjetnu nedjelju mje{tani Bu{evca gledali su premijeru “Zeta iz Koljnofa”.

Gospodin Roì} je napisao scenarij i reìrao predstavu.Mjesto zbivanja dogodov{tina iz “pu~ke komedije” je uBu{evcu - na dana{nji dan, a “svaka slu~ajnost sa stvarnimlikovima je neizbje`na”. Humor djela proizlazi iz komedijesituacije. U Bu{evec dolaze Koljnof~ani (Hrvati izMa|arske s kojima OSS ve} vi{e od 20. godina ostvarujeuspje{nu kulturnu suradnju). Djevojka iz Bu{evca bila jepro{le godine u posjetu Koljnofu. Nakratko, ìvjela ujednoj hrvatskoj obitelji u kojoj je ona prona{la “~ovjekasvog ìvota”. No kod ku}e ju ~eka de~ko - mamin

ljubimac. Svaki tjedan su stizala pisma od “njenog Ma|ara”. Kako mami brojna pisma ne bi bilasumnjiva, “prodala” joj je pri~u da je u Ma|arskoj bila smje{tena kod nekog osnovno{kolca koji volipisati pisma, pa ne bi bilo lijepo od nje da ne odgovori. Problem nastaje kad “dijete” dolazi u Bu{evec.

“To nije angaìrani teatar. To je jedan nepretenciozni tekst koji ide za tim da publiku zabavi na tajna~in da se oni prepoznaju u odre|enim situacijama. Ja ne poku{avam stvarati velika genijalna djela, apisanje ne smatram pozivom, ve} rekreacijom. Va`no je da to kazali{te koje mi njegujemo imaodre|enu razinu, da ne podilazi kojekakvim ukusima, da ima odre|enu poruku, da ne idemo nanekakve eksperimente koji bi kod nas mogli biti kontraproduktivni. Treba zadovoljiti potrebu i èljuna{eg ~ovjeka da nastupi i glumi i potrebu obi~nih na{ih èna, staracai djece da doìve kazali{te, a da sve to ne poti~e diletantski ukus. Dosada su reakcije slu`benih ìrija na na{ rad bile uvijek pozitivne”,kazao je gospodin Roì}. “Zet iz Koljnofa” je napisan u ljeto pro{legodine. “@elio sam napisati tipi~nu pu~ku komediju. Danas ima jakomalo pisaca koji se èle prihvatiti pisanja tih obi~nih pu~kih igrokaza~ega je prije bilo dosta. Ako se èlite prihvatiti postavljanja takvihdjela morate traìti predratna djela, suvremenih nema. U inozemstvu jetaj ànr dosta zastupljen. Recimo Super RTL ima svaki tjedan prijenosiz njema~kih pu~kih kazali{ta. Pu~ko kazali{te je ono {to mi trebamo,}emu se moramo posvetiti, jer na taj na~in moèmo ra~unati nabudu}u publiku”, rekao je gospodin Roì}.

OSSOSSOSSOSSOSS: U ovoj predstavi su se Bu{ev~ani nasmijali sami sebi, da li je tosvojevrsna samokritika rada Ogranka?

Gospodin Roì}Gospodin Roì}Gospodin Roì}Gospodin Roì}Gospodin Roì}: Nije to kritika. @elio sam prije svega prikazatisimpatije prema tom radu. Ipak je to veliki posao, a tko radi taj igrije{i. To su simpatije prema svim tim doga|ajima i kiksevima koji suse stvarno dogodili, plus jo{ neki izmi{ljeni.OSSOSSOSSOSSOSS: Uskoro }e biti 10 godina SKAZ-a u Bu{evcu, {to pripremate?Gospodin Roì}:Gospodin Roì}:Gospodin Roì}:Gospodin Roì}:Gospodin Roì}: Prvo imamo jo{ jednu premijeru. 06.04.1997. bit}e “[egrt Hlapi}”. Premijera je ve} trebala biti, no Hlapi} je strgaonogu, sad je dobio gips, pa }e po~etkom travnja skakati s gipsom popozornici. Nadam se da }e nam to publika oprostiti, a mi jojobe}ajemo da }e predstava biti ~arobna. Za SKAZ osim ove dvijepredstave spremamo neke ske~eve koji }e zabavljati publiku u vrijemepauza i tu je jo{ jedno kra}e djelo kojim }emo se na{aliti na ra~un rada

ìrija SKAZ-a. Ja vodim i pratim SKAZ ve} dugi niz godina i ovim se ni sa kim ne obra~unavamo,nego se jednostavno èlimo zabaviti.


omalo nezapaèno pro-lazi ove godine 75.obljetnica Pu~kog kaza-

li{ta Bu{evec. Jo{ od 1923.godine, kada je odràna prvadramska predstava, njeguje se uBu{evcu, u okviru “Selja~kesloge” (a tridesetih godina ovogstolje}a, kad je “Selja~ka sloga”bila zabranjena, tako|er i uokviru DVD Bu{evec odnosnonogometnog kluba “Seljak”)kazali{ni amaterizam.

Mnogo je ve} pisano oPu~kom kazali{tu Bu{evec, biloprigodom raznih obljetnica,bilo u povodu raznih go-stovanja. Pa ipak manjka namtemeljitija analiza kazali{nogìvota u Bu{evcu, repertoarnepolitike u pojedinim razdo-bljima kao i zna~enja kaza-li{nog amaterizma u ìvotuBu{evca.

Moè se zasigurno tvrditi, da jePu~ko kazali{te Bu{evec upojedinim svojim razdobljima umnogome nadilazilo zna~enjeseoskih amaterskih druìna.Nije pritom va`na ~injenica,jesu li to bili tekstovi Shake-spearea ili nekih nepoznatihautora, ve} se radilo o na~inuizvo|enja predstava, o reda-teljskom pristupu, koji je

75. OBLJETNICA PU^KOG KAZALI[TA BU[EVEC75. OBLJETNICA PU^KOG KAZALI[TA BU[EVEC75. OBLJETNICA PU^KOG KAZALI[TA BU[EVEC75. OBLJETNICA PU^KOG KAZALI[TA BU[EVEC75. OBLJETNICA PU^KOG KAZALI[TA BU[EVEC

jednako trebaozadovoljiti svakogdoma}eg gleda-telja, ali i visokopostavljene krite-rije prosudbenihkomisija. Uspjesipredstava i njihovodjek u medijima,o ~emu postoji bo-gata arhiva, doka-zuje gornju tvrdnju. Bu{evskisu gledatelji imali prigodu, daupoznaju ne samo niz zna~ajnihsvjetskih kazali{nih djela, ve}{tovi{e i skoro sva najzna~ajnijadjela hrvatske kajkavske ba{-tine, od Titu{a Brezova~kog dosuvremenika. Nije stoga slu~a-jno, da je knjièvni ~asopis“OKO” u broju 12, od dne 14.lipnja 1990. godine, u ~lankuIvice Buljan: “Agonija ama-terizma”, u dijelu koji seodnosio na Pu~ko kazali{teBu{evec, pisao: “Kladim se davi{e od devedeset postousmjerenih odlika{a nije nikad~ulo za dobar dio njihovogrepertoara, a i prva nacionalnakazali{na ku}a mogla bi od njih{to{ta nau~iti.” Dramska djel-atnost u Bu{evcu potaknula je istvaranje originalnih dramskihdjela. Nezapaèna je ~injenica,daje oko petnaestak dramskih

djela, ~iji su autori Bu{ev~ani,imalo svoje praizvedbe nabu{evskoj sceni. Radilo seponekad o kra}im, ali ~esto i ocjelove~ernjim predstavama, ~i-ji su autori bili Josip Kova~evi},Ljubica Pernar-Robi}, IvanRoì}-Nikolin, Ivan Roì}-Pavek i Josip Robi}-Haba.Mnoga od tih djela imala suzapaèn uspjeh.

Sedamdesetpeta oblj-etnica Pu~kog kazali{ta Bu{evecposljednja je zna~ajnija obljetnicau ovom tisu}lje}u. Pu~ko kaza-li{te ulazi u slijede}e razdoblje sdobrim gluma~kim ansamblom,sre|enom tehni~kom ekipom ivelikom èljom za daljnji rad.Nadolaze}e tisu}lje}e vjerojatno}e postaviti i neke nove kriterije istvoriti neku novu estetiku. 0tome bi Upravni odbor ogranka“Selja~ke sloge” Bu{evec trebaove} sada povesti ra~una te biangaìranjem mla|ih redateljatrebao {to skorije stvoriti uvjeteza daljnji uspje{an razvitakPu~kog kazali{ta Bu{evec.

Ivan Roì}-NikolinIvan Roì}-NikolinIvan Roì}-NikolinIvan Roì}-NikolinIvan Roì}-Nikolin



UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR

pravni odbor broji 17~lanova koji su tijekomnavedenog perioda or-ganizirali i koordinirali

rad OSS Bu{evec. U proteklomvremenu odràno je 45. sjed-nica Upravnog odbora na ko-jima su sve odluke dono{enenatpolovi~nom ve}inom od uk-upnog broja ~lanova.

Provedeni su mnogiradovi oko ure|enja na{ihprostorija kao i okoli{a okoDoma kulture. Kao najva`nijespomenuli bismo ure|enjeokoli{a za Ivanje (ko{nja trave,planiranje zemlje, ~i{}enje oko-li{a), zatim stavljanje fasade nadijelu vanjske pozornice i izra-du betonskih stepenica, teasfaltiranje platoa ispred poz-ornice, kojom prilikom sezahvaljujemo Gradu VelikaGorica na susretljivosti. U pro-storijama Doma kulture pop-ravljene su instalacije u obaWC-a, te zajedno sa Mjesnimodborom priklju~ili smo se navodovodnu mreù.

Nabavljene su no{njeza Splitske plesove, ~ija nabavanije realizirana u pro{loj godiniiz razloga nepronalaènja odg-ovaraju}eg materijala, te jeprovedena ove godine nab-avom {est kompleta mu{kih i{est ènskih no{nji sa nam-jenskim sredstvima iz 1997.godine. Uz ove no{nje naba-vljena su ~etiri mu{ka kompletai ~etiri ènske ko{ulje bu-njeva~ke no{nje, te dvadesetbjelina turopoljske narodneno{nje.

IZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKAIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKAIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKAIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKAIZVJE[]E UPRAVNOG ODBORA O RADU OGRANKA“SELJA^KE SLOGE”, BU[EVEC U VREMENU“SELJA^KE SLOGE”, BU[EVEC U VREMENU“SELJA^KE SLOGE”, BU[EVEC U VREMENU“SELJA^KE SLOGE”, BU[EVEC U VREMENU“SELJA^KE SLOGE”, BU[EVEC U VREMENU

OD 15.02.1998. DO 01.03.1999.OD 15.02.1998. DO 01.03.1999.OD 15.02.1998. DO 01.03.1999.OD 15.02.1998. DO 01.03.1999.OD 15.02.1998. DO 01.03.1999.

^lan folklorne sekcijeKristijan Horva~i} poslan je odstrane Upravnog odbora naZimsku {kolu Hrvatskogfolklora - Plesovi Jadranskogpodru~ja, koji se odrào od 03.do 13. sije~nja 1999. godine uCrkvenici. [kolu je organiziralaHrvatska Matica iseljenikaZagreba.

Kalendar aktivnosti bo-gat je za proteklo razdoblje usve tri sekcije: plesne, tam-bura{ke i dramske. Posebnonavodimo organizaciju kon-certa “Pripravite put gosp-odinu” u Velikoj Gorici iBu{evcu za Ivanje, ~iji je savprihod upla}en za izgradnjuCrkve u Bu{evcu. Zajedno saNarodnim sveu~ili{tem ponovoje izvedena “Turopoljska sva-dba” u Bu{evcu uz dobruorganizaciju i svirku grupe“Turbo-X” u ve~ernjim satima.Svih dogovorenih 15.000 kunaNarodno sveu~ili{te je isplatiloza organizaciju “Turopoljskesvadbe”.

U 1998. godini imalismo vrlo bogatu suradnju naùpanijskom nivou, te nastavaksuradnje sa Hrvatima izKoljnofa u Ma|arskoj, ~iji smogosti bili ovog ljeta. Nagostovanje je i{lo 70 osoba udva autobusa, a kod svojih smodoma}ina boravili dva dana.Doma}inima smo se predstavilicjelove~ernjim koncertom folk-lorne sekcije, a dramska sekcijaizvela je djelo doma}eg autoraIvana Roì} “Zet iz Koljnofa”.

Probe sekcija odràvajuse redovito. U ljetu koristimoprostor dru{tvenog doma, dokzimi koristimo prostor Podru~ne{kole Bu{evec ~ijim dje-latnicima se èlimo zahvalitikao i njihovom ravnatelju nakori{tenju prostora. Dobra sura-dnja ostvarena je i sa svimstrukturama u Gradu VelikojGorici, osobito sa Upravnimodjelom za dru{tvene dje-latnosti Grada Velike Gorice ipro~elnikom gospodinom Zv-onkom Kuni}.

Za nastupe u na{ojneposrednoj blizini koristili smose autobusom ZTZ-a VelikaGorica, koji nam je uvijekizlazio u susret kada nam je totrebalo, stoga se ovom prilikomiskreno zahvaljujemo djelatni-cima ZTZ-a Velika Gorica igospodinu Ivanu Vinteru nasuradnji.

Na nivou Grada VelikeGorice osnovana je Zajednicakulturno umjetni~kih udrugaGrada Velike Gorice ~iji smo imi ~lan sa jednim pred-stavnikom u Upravnom odboruZajednice i predstavnikom uskup{tini iste. Sve svoje potrebeod sada realizirati }emo prekoZajednice udruga. Osnovana jetako|er i Zajednica kulturnoumjetni~kih udruga na nivouZagreba~ke ùpanije, ~iji se radza sada sveo na organizaciju@upanijske smotre.

Osim organizacije mno-gobrojnih nastupa, Upravniodbor organizirao je tradi-cionalni do~ek Nove godine, aorganizirati }e se i prijelaz iztisu}lje}a.


FOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJAFOLKLORNA SEKCIJA

Folklorna sekcija sastojise od nekoliko grupa: Plesne itambura{ke “A” grupe, plesne itambura{ke “B” grupe i plesnogpodmlatka sa voditeljima Moj-mirom Golemac i StevomBori}. Broj ~lanova grupe jezadovoljavaju}i, te nije bilove}ih osipanja plesne odnosnotambura{ke grupe tijekompro{le godine.

Plesna “A” grupa ve}vi{e vremena djeluje u neizmjenjenom sastavu, {to veseli.Povremeno je primjetno nere-dovito dolaènje na probe {tovoditelju stvara pote{ko}e pri-likom uvje`bavanja novih kore-ografija. Plesna “A” i “B” grupavje`baju zajedno, te vrlo ~estoplesa~i iz “B” grupe ulaze ukoreografije sa svojim isku-snijim kolegama. Ove objegrupe broje oko 40 ~lanova {toje zadovoljavaju}i broj. Trebaspomenuti da je “A”grupapopunjena ~lanovima iz “B”grupe i “B” tambura{komgrupom na @upanijskoj smotri,koja se odràla u VelikojGorici, osvojila prvo mjestoizvo|enjem Baranjskih plesova,{to je pohvala radu na{imvoditeljima, plesa~ima i tam-bura{ima, te Upravnom odboru.

Plesni podmladak senakon velikog interesa pove}aosa 35 na 41 ~lana kojiuvje`bavaju osnove folklora iplesnih koraka, pa oni najmla|ine mogu u potpunosti pratitisvoje starije kolege {to dodatnooteàva rad stru~nom voditeljugospodinu Mojmiru Golemcu.Potrebno je naglasiti da neki odroditelja svoju djecu ka`njavaju{to ih ne puste redovito naprobe ili {to je jo{ gore na

nastup. Ovim postupkom remetise rad cijele grupe, te se nedobiju oni rezultati koje vod-itelji ina~e postiù. @elimozamoliti roditelje da posvetevi{e pa`nje redovitom dolaskudjece na probe jer djeca za tosigurno imaju vremena, a kaznaradi lo{eg u~enja i sli~no nekabude u nekom drugom obliku.Zahvaljujemo se svim rodi-teljima ~ija su djeca za nastupekoristila svoje no{nje. Na taj stena~in pomogli Dru{tvu jer jeiznajmljivanje za tako velikibroj djece za na{e mogu}nostipreskup.

Sredinom mjeseca stu-denog pokrenuli smo osnivanjestarije folklorne grupe. Dolazakna prvu probu bio je vi{e negoodli~an. Me|utim zbog nere-dovitosti probi starija folkolornagrupa polako se osipala, te sadanjih desetak vje`ba sa “A”grupom.

Tambura{ki “A” sastavnastupao je zajedno sa plesnomgrupom ili samostalno. Grupabroji 9 ~lanova sa vi{e-godi{njim tambura{kim isku-stvom. Zbog prezauzetostipojedinih ~lanova “A” sastavaosje}a se lagana stagnacija,stoga je potrebno usvirati “B”sastav koji je na najboljem putuda ih zamijeni {to su pokazalitijekom izvo|enja svojih to-~aka. Tambura{ki “B” sastavskoro je u potpunosti svladaosve koreografije, te }e uskorobiti ti koji }e pratiti plesnegrupe. Sastav broji 13 ~lanovau~enika osnovne i srednje{kole.

Osnovan je novi tam-bura{ki sastav u desetommjesecu 1998. godine odu~enika 1 do 6 razreda osnovne{kole. Grupa broji 12 ~lanova.Tako velika razlika u starosnojdobi u samom po~etku prili~no

je oteàla rad stru~nom vodi-telju gospodinu Stevi Bori}u izrazloga {to su najmla|i tekpo~eli u~iti prva slova. No sada,nakon ~etiri mjeseca rada,grupa je upornim radom pro{laprve prepreke i djeluje dostaujedna~eno, stoga treba poh-valiti njihov rad.

DRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJADRAMSKA SEKCIJA

Rad dramske sekcijetijekom godine svodio se naizvo|enje postavljenih predstava“[egrta Hlapi}a” i “Zeta izKoljofa”.Glumci su pod vodst-vom Ivana Roì}-Nikolinuvje`bane predstave izvodili uBu{evcu, van na{eg mjesta i kodHrvata u Koljnofu.

Kod doma}ina u Kolj-nofu izvedena je predstava “Zetiz Koljnofa”, koju mje{tani nisumogli posve pratiti zbog malejezi~ne razlike. Sve u svemuizvedba je primljena s odu-{evljenjem. Sekcija brojidvadesetak glumaca i prate}egosoblja svih dobi, a premapotrebi pojedine predstave i vi{e.Odlaskom Ivana Roì}-Nikole nanovu du`nost u veleposlanstvo uBe~u, morali smo prona}i novogvoditelja. Na{ izbor za novogvoditelja bila je Romana Roì}koja se tog posla primila naobostrano zado-voljstvo.Romana je ve} u pripremi zanovu predstavu koja bi trebalaimati prvo izvo|enje na@upanijskoj smotri kazali{nihamatera u ~etvrtom mjesecu uBu{evcu.

Radom Dru{tva moramobiti u potpunosti zadovoljni, anadajmo se da }emo ovako dobrerezultate posti}i i ove godine.

Za upravni odborZa upravni odborZa upravni odborZa upravni odborZa upravni odborTajnik udrugeTajnik udrugeTajnik udrugeTajnik udrugeTajnik udruge

Dubravko Katuli}Dubravko Katuli}Dubravko Katuli}Dubravko Katuli}Dubravko Katuli}


BLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS BU[EVECBLAGAJNI^KO POSLOVANJE OSS BU[EVECOD 01.01. - 31.12.1998.OD 01.01. - 31.12.1998.OD 01.01. - 31.12.1998.OD 01.01. - 31.12.1998.OD 01.01. - 31.12.1998.

Uvodne napomeneUvodne napomeneUvodne napomeneUvodne napomeneUvodne napomene

emeljni izvor financiranja za rad Dru{tva temeljen je na Ugovoru sa Gradom Velika Gorica upotpunosti je realiziran.

Ostali prihodi sastojali su se od ubrane ~lanarine, kamate na depozit, prodanih ulaznica. Zapokrivanje dijela tro{kova izvo|enja Turopoljske svadbe Narodno sveu~ili{te Velika Goricadogovorenih 15.000,00 Kn dozna~ilo je na na{ ìro-ra~un, tj. koliko je OOS traìo. Za pokrivanjetro{kova gostovanja u Ma|arskoj, Ministarstvo kulture umjesto ugovorenih 15.000,00 Kn dozna~ilo je12.000,00 Kn. U 1988. godini izradili smo komplet mu{kih i ènskih Splitskih no{nji, izradili bjelinuza Turopoljske plesove, upotpunili ènske no{nje za Dragani}, izradili dio ènskih i mu{kih no{nji zaBunjeva~ke plesove, te ènske kape za Baranjske plesove.

Prihodi:Prihodi:Prihodi:Prihodi:Prihodi:

1. Donos salda iz 1997. godine 67.716,09 Kn2. Ubrana ~lanarina za 1998. 9.400,003. Kamata na depozit za 1997. godinu 987,934. Grad Velika Gorica po ugovoru za 1998. 100.000,005. Ministarstvo kulture 12.000,006. Narodno sveu~ili{te VelikaGorica 5.000,007. Prihod od prodanih ulaznica 2.300,00

Ukupni prihodi: 197.404,02 KnUkupni prihodi: 197.404,02 KnUkupni prihodi: 197.404,02 KnUkupni prihodi: 197.404,02 KnUkupni prihodi: 197.404,02 KnRashodi :Rashodi :Rashodi :Rashodi :Rashodi :

1. Kancelarijski materijal 478,11 Kn2. Pokloni 3.032,003. Izrada fotografija 1.151,384. HPT tro{kovi /po{tarina i telefon/ 820,615. Tro{kovi odràne Skup{tine 5.575,266. Tro{kovi sekcija 10.878,417. Nabava no{nji i obu}e 40.283,208. Ure|ivanje slu`benih prostorija 7.698,309. Popravak instrumenata i ìce 1.749,8610. Po ugovoru o djelu - honorari stru~nih voditelja 30.696,0011. Pla}eni porezi na honorare stru~nih voditelja 7.549,9212. Tro{kovi organizacije Turopoljske svadbe 11.767,0013. Naknada Zavoda za platni promet 375,7314. Prijevoz sekcija na nastupe 13.617,0015. Pretplate, reklame, vijenci, el. struja, DVD dom 3.399,3216. Zimska {kola folklora u Crikvenici 1.396,60

Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi:Ukupno rashodi: 140.468,70 Kn140.468,70 Kn140.468,70 Kn140.468,70 Kn140.468,70 Kn

Rekapitulacija:Ukupno prihodi: 197.404,02 KnUkupno rashodi: 140.468,70 Kn

Saldo 31.12.1998. godine 56.935,32 KnU gotovini 776,94 KnNa ìro ra~unu 56.158,38 Kn56.158,38 Kn56.158,38 Kn56.158,38 Kn56.158,38 Kn


U pro{loj godini Ogranak se uklju~io u akciju za prikupljanje nov~anih sredstava za izgradnjunove crkve Sv. Ivana Krstitelja u na{em mjestu, te prikupio zna~ajna nov~ana sredstva.

1. Prihod od predstave ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a 2.230,00 Kn2. Dioba prve nagrade na gori~kom Fa{niku 98’ 750,003. Cjelove~ernji koncert u Velikoj Gorici 13.100,004. Koncert na Ivanje 5.100,005. Ogranak i Mjesni odbor - najamnina od biùtera 830,00Ukupan prihod za izgradnju Crkve Sv. Ivana Krstitelja 22.010,00 Kn 22.010,00 Kn 22.010,00 Kn 22.010,00 Kn 22.010,00 Kn

Blagajnik: Marijan Deteli}

PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1999. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1999. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1999. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1999. GODINUPRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 1999. GODINU

* obiljeàvanje 80 godina rada dru{tva* izrada narodnih no{nji Turopolja ( prema mogu}nostima )* organizacija audicije za popunjavanje plesnog “A” sastava* nastupi u mjestu i gradu Velikoj Gorici, te u Zagreba~koj ùpaniji i gradu Zagrebu* organiziranje smotre folklora Grada Velike Gorice u Bu{evcu* organiziranje najmanje dva inozemna nastupa folklorne sekcije* organizacija najmanje ~etiri nastupa na ùpanijskoj razini* ugo{}avanje folklornih grupa iz drugih ùpanija i inozemstva* nastavak suradnje sa Hrvatima iz Koljnofa* ekipiranje dramske sekcije* organizacija @upanijske smotre kazali{nih amatera u Bu{evcu* organizacija gostovanja dramske sekcije - ùpanijska suradnja* izdavanje “Godi{njaka”* rje{avanje grijanja u Domu kulture* odràvanje Boì~nog koncerta, po mogu}nosti i snimanje na video i audio kasetu* snimanje kasete i CD-a* organizacija do~eka Nove godine

Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’


KRONOLOGIJA AKTIVNOSTIKRONOLOGIJA AKTIVNOSTIKRONOLOGIJA AKTIVNOSTIKRONOLOGIJA AKTIVNOSTIKRONOLOGIJA AKTIVNOSTIOGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVECOGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVECOGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVECOGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVECOGRANKA “SELJA^KE SLOGE” BU[EVEC

od 15.02.1998. do 15.02.1999.

15.02. godi{nja sjednica Skup{tine OSS Bu{evecVatrogasni dom Bu{evec04.04. gostovanje dramske grupe u Dubrancu s predstavom “ZET IZ KOLJNOFA”10.04. izvo|enje djela “Muka po Ivanu” na Cvjetnicu i Veliki Petak u crkvi BDM u Vukovini uz

sudjelovanje pjeva~a folklora{a kao naroda13.04. gostovanje dramske grupe u povodu godi{njice dru{tva KUD “Nova zora” iz Donje Lomnice

sa djelovima predstave “ZET IZ KOLJOFA”13.04. koncert za izgradnju crkve u Bu{evcu “Pripravite put gospodinu” u Velikoj Gorici uz

sudjelovanje folkorne i tambura{ke grupe03.05. Moslava~ka smotra u Kutini, nastup kao gosti KUD-a iz Volodera09.05. smotra folklora Grada Velike Gorice, nastup podmlatka folklorne grupe10.05. smotra folklora Grada Velike Gorice u Bu{evcu, folklorna i tambura{ka grupa14.06. gostovanje dramske grupe u Novom î~u s predstavom “ZET IZ KOLJNOFA”,

te “[egrt Hlapi}”28.06. koncert za Ivanje ~iji prihod ide za izgradnju crkve u Bu{evcu “Pripravite put gospodinu” u

Bu{evcu uz sudjelovanje folkorne i tambura{ke grupe18.07. organizacija i izvo|enje “Turopoljske svadbe”29.08. @upanijska smotra u Novoj Gradi{ci, sudjelovanje folklorne i tambura{ke grupe kao gosti iz

Zagreba~ke ùpanije22-23.08.gostovanje kod Hrvata iz Koljnofa sa koncertom folklorne i tambura{ke skupine , te

predstavom “ZET IZ KOLJNOFA” dramske sekcije15.09. nastup mla|e tambura{ke grupe na Zagreba~kom Velesajmu u povodu prezentacije Grada

Velike Gorice10.10. nastup na Pivijadi u Velikoj Gorici pod pokroviteljstvom Turisti~ke zajednice Velika Gorica,

folklorna i mla|a tambura{ka skupina17.10. “Vojkovi dani “ u Donjoj Lomnici, nastup folklorne i tambura{ke skupine13.11. proslava Martinja u vatrogasnom domu u Bu{evcu19.11. nastup za Podru~nu {kolu Bu{evec “Postao sam u~enik”, mla|a tambura{ka skupina20.11. smotra folklora Zagreba~ke ùpanije u Velikoj Gorici,folklorna i mla|a tambura{ka skupina22.12. nastup u Hrvatskoj upravi za ceste, Zagreb, folklorna i mla|a tambura{ka skupina24.12. organizacija dolaska Djeda Mraza u Bu{evcu27.12. Boì~ni koncert u crkvi BDM u Vukovini , folklorna i mla|a tambura{ka skupina sa gostima

zbor crkve Sv.Josipa sa Tre{njevke28.12. nastup na Zagreba~kom velesajmu povodom Boì~nog Sajma, folklorna i mla|a tambura{ka

skupina31.12. organizacija do~eka nove godine

1999.godina1999.godina1999.godina1999.godina1999.godina

12.02. nastup folklornog podmladka i tambura{ke B grupeza Fa{nik u Velikoj Gorici

14.02. Su|enje Fa{niku u izvedbi dramske i folklornesekcije na Fa{niku

Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’ Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’Martinje 98’


subotu 18.07.1998.brojni mje{tani Bu{evcate glumci iz dramskesekcije OSS Bu{evec i

gosti iz KUD - a “Nova zora” izDonje Lomnice obu~eni uturopoljske narodne no{njepjesmom, plesom, te gotovoautenti~nom izvedbom Turop-oljske svadbe do~ekali sumnogobrojne goste koji su se prikraju dvadesetog stolje}a èljeliprisjetiti starih narodnih turo-poljskih obi~aja. Turopoljskasvadba je ove godine izvedena6. put u Bu{evcu (praizvedba jebila 1967. godine), a cijeliprogram se u organizaciji Naro-dnog sveu~ili{ta Velika Gorica iOgranka “Selja~ke sloge” Bu-{evec, odrào na ljetnoj pozo-rnici iza Doma kulture, uKapelici Sv. Ivana Krstitelja i udvori{tu [tefanovog ~ardakapreko puta Kapelice. Pokro-vitelji ovog zna~ajnog kultu-rnog doga|aja su bili Mini-starstvo kulture RepublikeHrvatske i Poglavarstvo gradaVelike Gorice. Redateljica g|a.prof. Ljubica Pernar-Robi} je tajsvakodnevni doga|aj na kajka-vskom narje~ju, osmislila nastarinski na~in i u duhu XIX.stolje}a, a prema pripovijestibu{evskog pisca Josipa Kova-~evi}a “@enidba turopoljskogplemenita{a Vida Lackovi}a”.Stru~ni voditelji OSS-a Bu{e-vec: gosp. Mojmir Golemac igosp. Marinko Katuli} su se

TUROPOLJSKA SVADBA U BU[EVCUTUROPOLJSKA SVADBA U BU[EVCUTUROPOLJSKA SVADBA U BU[EVCUTUROPOLJSKA SVADBA U BU[EVCUTUROPOLJSKA SVADBA U BU[EVCU

pobrinuli za cjelokupnu glaz-benu obradu i koreografiju.Prema rije~ima redateljice,“Turopoljska svadba” je djelokoje èli prikazati autenti~nostsvadbenih obi~aja proteklogstolje}a, a svrha njegovog pri-kazivanja je oìvljavanje naro-dne tradicije ovoga kraja. Kakobi se osjetila punina doga|ajamnogi mje{tani su svoje stari-nsko, rukom izvezeno narodnoblago izvukli iz starih {krinja iormara te izvjesili na prozore iogradu. Starinski ru~nici, ìvo-topisne no{nje, parte i poculicevijorile su se diljem puta kojimsu prolazili svati i svatice.Priredba je zapo~ela plesom,pjesmom i sve~anim mimo-hodom sudionika u narodnimno{njama te uvodnim rije~imadevera (tj. vjen~ani kum)“Skupili smo se tu u ime Bo`jeda idemo na dalek i dragi put.Idemo po druìcu mojemuVidu”. Kako sve nije takojednostavno demonstrirao je“mladinec”, prema pripovijestiVid Lackovi} kojeg je glumioKristijan Horva~i}, koji jemorao da bi zasluìo “mlad-inku” Baricu Kopreni} koju je

glumila Ana Kova~evi}, pro}isvojevrstan test mu{kosti odno-sno tesati lu~i preko rupca kojunije smio o{tetiti. Po{to jezadovoljio svaki kriterijmladenkinih roditelja tek jeonda uslijedilo vjen~anje uCrkvi nakon kojeg je slijedilapu~ka veselica s Turopoljskimdrme{om prvo u sklopu

priredbe, a onda u organizacijimje{tana Bu{evca. Va`no jenapomenuti da je tijekomcijelog programa iz cjelo-kupnog ansambla OSS-aBu{evec izvirao entuzijazamkoji je do~arao duh pro{losti. Uprogram je bilo uklju~enobiranje najljep{e izvorne naro-dne no{nje s podru~ja Turo-polja, Posavine i Pokuplja. Ukonkurenciji koja je bila velika,prvo mjesto osvojila je Ved-rana Peri} iz Velike Mlake i


KUD “NOVA ZORA” iz DonjeLomnice sa dva para, drugomjesto osvojile su An|elkaMalovi} iz Sisa~ke Odre, @abnoi Marija Robi} iz Pe{}enice, dokje tre}e mjesto pripalo jednojdje~joj no{nji koju je nosilaAnja Deteli} i jednoj no{nji zaodrasle iz Bu{evca koju jenosila Dunja Katuli}. Nagradesu bile nov~ane. Nakonzavr{etka slu`benog dijela,predstavnik Poglavarstva GradaVelika Gorica gosp. ZvonkoKuni} je slu`beno zatvorioGori~ke ve~eri. Ostatak ve~erisve prisutne zabavljala jepopularna velikogori~ka grupa

a Uskrsni ponedjeljak,13.04.o.g. s po~etkom u20 sati u prepunojdvorani Narodnog sveu-

~ili{ta u Velikoj Gorici odràn jeUskrsni koncert pod nazivom“Prostrite put gospodinu...”.Organizator tog koncerta bio je“Ogranak selja~ke sloge” izBu{evca, a sav prihod namijenjenje dovr{enju izgradnje crkveSvetoga Ivana Krstitelja uBu{evcu, ~ija je izgradnjazapo~eta sredinom 1996. godine.Koncert je izveden pod stru~nimvodstvom Mojmira Golemcakoji vodi plesne sekcije i SteveBori}a koji vodi tambura{kusekciju. Gost Ogranka “Selja-~ke sloge” bio je folklorniansambl “Turopolje” iz VelikeGorice pod stru~nim vodstvomZlate @erjan i TomislavaMili~evi}a. Voditelji programabili su Ljiljana Mihaljevi} i VidBalog. Uvodnu rije~ imao jevl~. \uro Sabolek, ùpnik ùpe“Pohoda blaène DjeviceMarije” iz Vukovine koji jenaglasio va`nost ovog kon-certa; s jedne strane kao itekakodobrodo{ao doprinos za gra-

PRIPRAVITE PUT GOSPODINU...PRIPRAVITE PUT GOSPODINU...PRIPRAVITE PUT GOSPODINU...PRIPRAVITE PUT GOSPODINU...PRIPRAVITE PUT GOSPODINU...

dnju crkve, a s druge strane kaomoralnu vrijednost u smisluo~uvanja tradicije, narodnihobi~aja i hrvatske rije~i. Sadr-àj koncerta bio je koncipiran udva djela te su gledatelji imalipriliku vidjeti u izvedbi“Ogranka selja~ke sloge” : turo-poljske pjesme (Devojka, OjBu{evec) i plesove, te pjesme iplesove iz Me|imurja, Dra-gani}, Bunjevac, Lin|o, splitskeplesove te Baranju koja jeizvedena premijerno. Nastupalesu sve plesne i tambura{kesekcije dru{tva, pa je va`noistaknuti da nikako nezapaènonije pro{la srednja i najmla|asekcija koju uz starije dobrimdjelom ~ine i osnovci niìhrazreda osnovne {kole, te jenjima ovo bio najve}i nastup dosada. Njihovi gosti, ~lanovifolklornog ansambla “Turo-polje” izveli su pjesme iplesove s podru~ja Pokuplja iZagorja. Ispred dvorane Naro-dnog sveu~ili{ta, za vrijemepauze u trajanju od petnaestakminuta, svi prisutni imali supriliku dati svoj dobrotvorniprilog za izgradnju crkve u

Bu{evcu. Na kraju se vl~. \uroSabolek zahvalio svim ~la-novima “Ogranka selja~kesloge” iz Bu{evca, njihovimgostima te svima onima koji susvojim prisustvom omogu}ili dase odrì ovaj dobrotvorni kon-cert. Va`no je spomenuti da jebila velika posje}enost ovogkoncerta, drugim rije~ima salaje bila prepuna, a traìla se ikarta vi{e. Ina~e, “Ogranak se-lja~ke sloge” Bu{evec osnovanje 1920.godine i broji oko 400aktivnih i neaktivnih ~lanova Unjegov rad uklju~en je zbiljaveliki broj mje{tana Bu{evca,ali i iz nekih drugih okolnihmjesta. U okviru dru{tva djelujenajmla|a, srednja, i najstarijaplesna skupina, te se planira iosnivanje starije izvorne grupe;tambura{ka mla|a i starijagrupa ; dramska grupa te foto-grafska grupa.


“Turbo - X”, a da gosti ne budugladni pobrinule su se vrijednekuharice koje su pripremile

pravi svadbeni gula{,turopoljsku kotlovinu i ~ak trivrste gibanice.



nog trena kad smokrenuli autobusom izBu{evca za Traj{tof(Trausdorf), u~inilo mi seda je i to na{e veliko o~e-

kivanje bilo kratko, jer pred svegadva mjeseca do{li su i za tri danaoti{li oni od nas kojima smo mi sadai{li u posjete, znali smo kamo idemo,vjerovali smo da }emo mnogo togavidjeti i doìvjeti tamo negdje uAustriji i lijepom Gradi{}u. Sampolazak bio je veseo, jer za put smouzeli osim hrane par boca likera idva sanduka pive. Sve to da budemoimali za “vra{tvo“ na putu. Putovatitreba dugo, “a gdo zna kak nam buputom“. Pri polasku je svirao radio uautobusu da drì budne putnike.Neki su jo{ bili pospani, a drugimo`da od veselja {to idu na put, nisuni spavali. I tako nas 19 mu{karacaiz Bu{evca, u iznajmljenom aut-obusu krenusmo u RepublikuAustriju. “De~ki pesma!” - vi~em dabi podigao raspoloènje za put. Dejti to~i, a pesma bu sama do{la -odgovori mi stru~njak za veselje na{birta{ Mika. Netko u {ali doda “Nekbu Jura Gregorec stjuardesa“. Sviprihvate prijedlog a Jura bocu likerai po~ne to~iti. U Zagrebu nam sepriklju~io me|u Gradi{}animaomiljeni pu~ki pisac Janko Matko,njegova supruga, i povjesni~ar IvoMudrov~i}. A tada na{ autobus dadepun gas prema Vara`dinu, i granici.Do Vara`dina smo se vozili no}u umagli. U Austriji obasjalo nas jesunce. Svoja zapaànja neki sukomentirali glasno, osobito kad jenetko opazio volove kako vuku kolai kako traktor vozi umjesto prikoliceobi~na kola s drvenim kota~ima. [toi kod nas ne izgleda ba{ zgodno. Uzsva gledanja i razgledanja stiglo sejesti, piti i pjevati.

Do{lo je i prvo ve}estajali{te, nama toliko poznat pohistoriji gradi} Be~ko Novo Mesto

Jedna zaista vrijedna suradnjaJedna zaista vrijedna suradnjaJedna zaista vrijedna suradnjaJedna zaista vrijedna suradnjaJedna zaista vrijedna suradnja

BU[EVÂNI U GRADI[]UBU[EVÂNI U GRADI[]UBU[EVÂNI U GRADI[]UBU[EVÂNI U GRADI[]UBU[EVÂNI U GRADI[]U

Uzvra}en posjet Gradi{}anskim Hrvatima u AustrijiO~ekuje se jo{ tje{nja suradnja

(Wiener Neustadt). Tu su pogubljenipoznati na{i junaci Petar Zrinski iFranjo Krsto Frankopan. Carskikrvnik odrubio im je glave godine1671. [e}emo se po ùtom bojomozna~enom krugu gdje pi{e 1522.godina, vjerojatno je i netko drugiranije pogubljen na ovom mjestu,koji nije blagoslovio vlast aust-rijskih careva. Samo mjesto je namalom trgu. Tri metra dalje od ùtogkruga za piljarskim stolom, na{ao sena{ zemljak iz Beograda, koji jepotvrdio, da je to pravo mjestopogubljenja na{ih legendarnih li~-nosti. K nama je odmah pri{ao idrugi piljar jedan Poljak i tako smose na{li ve} u po~etku upoznavanjaAustrije s na{im sunarodnjacima.Nedaleko trga nalazi se velika staragotska crkva. Uz zid sa strane crkveprilijepljena je visoka èljeznastatua srednjovjekovnog viteza -ratnika, vjerojatno podignutog uspomen njihovim palim vojnicima.Tu negdje mora biti i mjesto gdje subili pokopani Zrinski i Frankopan,jer su kasnije 1919. godine njihoviposmrtni ostaci preneseni udomovinu. Po{ao sam naprijed i izgrmlja, koje je obraslo oko crkve,pokazale su se dvije spomen plo~episane njema~kim jezikom. Raz-umjeli smo prezimena. Poloìli malivijenac pred spomen plo~u, zapalilisvije}e i tihim glasom otpjevali imna{e himne. @urili smo u Traj{tof, jersmo znali da nas tamo ve}nestrpljivo ~ekaju na{i doma}ini.Nismo znali to~an put {to nam jeusporavalo kretanje. Stigli smo ipaksretno. U kr~mi, koja se nalazi ucentru sela odmah kraj crkve, ve} sunas ~ekali na{i prijatelji. Svi smo~ekali trenutak da opet vidimopoznata i draga lica na{ih prijatelja“Traj{tovaca”. Me|u prvima poja-vila se sijeda glava starogpredsjednika Hrvatskog kulturnogdru{tva iz Traj{tofa, gospodinau~itelja Alfonsa Kornfeinda. Za njim

su dolazili i ostali. Tu vi{e nijetrebalo tuma~a jer na{i znaju i pona{ki govoriti. Tu svako malo “dite“znade hrvatsku “ri~”. Onako, kako suje govorili i njihovi pradjedovi kadsu pred par stolje}a pobjegli iz staredomovine Hrvatske u ove krajevepred najezdom Turaka. Na prvipogled u~inilo mi se da smo do{li uneko na{e podravsko selo. Ku}ezidane, izvana okre~ene, gra|ene dosame pje{a~ke staze. Dvori{ta suzatvorena “kapijom” tj. velikimdrvenim dvori{nim vratima. Na cestiokupile su se ène, one starijeobu~ene kao na{e ène, osobito oneu Podravini. Mla|e se nose kao ina{e po modi. U taj tren nisamvjerovao da sam u Austriji. Pozvalisu nas u gostionicu na{eg prijateljaErnesta, gdje smo u posebnoj sali zaples, odràli prvi govor i razi{li se poku}ama, gdje je tko bio odre|en.Najednom je ispalo da nas nemadosta za sve one koji su èljeli danekoga imaju kod sebe. Pro{la su trisata popodne kad smo do{li uTraj{tof, te se ubrzo spustio mrak. Mismo se raskomotili, najeli i vratili senatrag sa doma}inima u gostionicu,da bi odande zajedni~ki krenuli uposjet punim podrumima vina, na{ihprijatelja. Mnogi od njih ìve odvinogradarstva, imaju velike plan-ta`ne vinograde koje obra|ujutraktorima. Stari podrumi krcativinom govore o staroj vino-gradarskoj tradiciji, koju su vjero-jatno donijeli iz stare domovine. Ponjihovom govoru vidimo da su~akavci. Taj dio na{e domovine(Dalmacija, Istra) i danas je poznatkao vinogradarski kraj. U njihovimpodrumima vidjeli smo velike pre{eza gro`|e od kojih su neke stare i160 godina. Podrumi su im veliki pamogu primiti i po vi{e tisu}a litaravina. Vina su izvrsna i poznata poAustriji, pa kupci dolaze iz Be~a ikupuju vino na veliko i malo.Naime, svi oni imaju po nekoliko


stotina boca punjenim vinom,sloènih na trbuh, {to je spremno zamale kupce. Poseban natpis obje{enispred ku}e upozorava potro{a~e dase tu prodaje vino na boce. Velikipodrumi, dobro vino, uskoro nas jeraspoloìlo, te smo se upustili poselu “kak gratura{i“. Svaki na{prijatelj htio je da se svakako ide knjemu. Svugdje su nas do~ekalivesela lica i sa rado{}u nas ~astilijelom i pi}em. Drugi dan u subotu~itava Austrija slavila je nacionalnipraznik 50-godi{njicu AustrijskeRepulike. Gotovo na svakoj ku}ivijorila se austrijska crveno - bijelo -crvena trobojnica. Mnoge prigodnesve~anosti prire|ene su za taj dan i uGradi{}u. U subotu u jutro jo{ smorazgledali Traj{tof i njihovo lijepogroblje. Ovdje su imena pisanahrvatskim ili njema~kim jezikom,vjerojatno kako si je tko èlio. U{koli djeca u~e hrvatski jezik. Posvemu se vidi da oni uìvaju pravona svoj materinski jezik. Na na{emjeziku {tampaju se dvoje novine. Tosu tjednici pisani njihovimdijalektom (Svjetovne i crkvenenovine). Na ulici se ~uje doma}arije~. Neke stare obi~aje, koji su onivjerojatno donijeli iz Hrvatske, jo{ idanas odràvaju. Naime, jedan starijimu{karac, ina~e mora biti veseljak,vjerojatno je i neka rodbina mla-doènji, sa {tapom u ruci izataknutom zelenom gran~icom na{e{iru pozivao je u svatove ro|ake iprijatelje. Tko ga je vidio odmah jeznao da poziva u svatove “na pir“.Drugi obi~aj je da svaka ku}a(sigurno koja èli da ima vina) jedantjedan u godini otvori javnu prodajuvina, tj. kao kr~ma. Za dozvoludràvi plati neki porez i tadaslobodno prodaje vino. Na takvojku}i visi velika lopta od zimzelena,a ispod nje bijela, crvena ili crnatraka, {to je znak boje vina koje seprodaje. Popodne u 1 sat krenuli smodalje prema Ma|arskoj granici. Du`ceste i{li smo uz sela Gradi{}anskihHrvata. U Velikom Bori{tofuodràvalo se pro{tenje i sve~anootkri}e spomen - plo~e pre-poroditelja Gradi{}anskih Hrvata,sve}eniku Mer{i}u starijem. Plo~u jeotkrio gospodin Alfons Kornfeind.Tom prigodom lijep govor odrào je

profesor, knjièvnik i sve}enik IgnacHorvat i drugi. Odavde smoproduìli za Frakenavu da poloìmovijenac na spomenik pjesnikuGradi{}anskih Hrvata Mati Mer{i}uMiloradi}u. Lijep bron~ani spo-menik izradio mu je Ivan Me{trovi}.Poùrili smo natrag u Traj{tof gdje jeve} bio pripremljen koncert njih-ovog tambura{kog dru{tva. Pred samkoncert predsjednik na{eg Ogranka“Selja~ke sloge“ - Stjepan Robi},predao im je poklon na{eg sela.Doma}i ru~nik crveno pisan, nakojem je pisalo: Bu{evec - Traj{tof1968., i veliku uramljenu sliku na{egkulturnog doma u Bu{evcu. Tomprigodom mi smo se zahvalili nabratskom gostoprimstvu i pozvalinjihov tambura{ki zbor, nogometa{e,vatrogasce i sve ostale koji èle, daposjete na{e selo, za vrijemeodràvanja Turopoljske svadbe ilikad oni zaèle. Ovaj prijedlogodu{evljeno i bu~no je prihva}en.Njihovi predstavnici najljep{e su sezahvalili na na{em daru i pozivu.Zatim je po~eo koncert. Njih oko 25mladi}a i djevojaka izvrsno susvirali i pjevali na{e lijepe pjesme.Buran pljesak pratio je izvo|enje.Iza koncerta po~eo je ples “podoma}i“ veselo i vatreno. Nakonplesa svi smo zapjevali od srcauìvaju}i u ovim lijepim trenucima.Pono} je brzo pro{la, a plan je bio dase u jutro u 7 sati krene na izlet uBe~. Svi su se razi{li ku}ama, a jasam sa njihovim momcima krenuo nazabavu u drugo hrvatsko selo.Interesiralo me je kako je tamo. Plesse odràvao u gostionici. U prvojprostoriji sjedili su gosti i pili,naprijed na zidu postavljen jetelevizor. I ovdje sam opet susreona{e sezonske radnike koje oni zovu“ju`ni“. Me|usobno dobro se slaù ismatraju ih svojima. U drugoj sobisvirala je muzika poznate nampjesme “Samoborci piju vino zlonci“, a zatim “Sve pti~ice sa gorespustile se na more“. Svirali su ubrzom ritmu. Doma}ini zabave bilisu vatrogasci u sme|im uniformama.Po pjesmi i govoru znao sam da samme|u na{im ljudima, a vatrogasneuniforme podsje}ale su me nabar{unaste boje slike na{ihvatrogasaca iz doba Austro - Ugarske

monarhije. Moji prijatelji bili supravi de~ki terenci, te smo uskorosjeli u drugi auto i krenuli u drugoselo. U drugom mjestu (ne znam imsvima nazive) u nekom polum-ra~nom podrumu uz muziku sadùboksa, po dvoje mladih zaba-vljalo se uz pi}e. Odavde smoproduìli u grad @eljezno (Eise-nstadt). U velikoj sivoj starojkasarni, u kojoj su vjerojatno mnogina{i sluìli vojsku za vrijememonarhije, vojska je organiziralaples za civile. Sviralo se u vi{eprostorija. Bilo je sedam razli~itih“muzika”, po~ev od vojne limeneglazbe do elektri~ara. Dva katakasarna odre|eni su za ples. Tu pooki}enim prostorijama plesalo se ipilo. Vojnici su nas uslu`no dvorilipi}em, a na odlasku kroz kapiju ipozdravili. U nedjelju u jutro ve} u 7sati krenuli smo autobusom u Be~. Snama su i{li doma}ini. @eljno smoo~ekivali da vidimo Prater. Na{lismo ga “mrtvog”, bez ljudi, jer onìvi u popodnevnim satima i no}u.Razgledali smo i Zapadni kolodvoru Be~u. Odavde smo krenuli davidimo Crkvu Sv. Petra i zatim Sv.[tefana, koja ima toranj visok 135metara. Oko 9 sati ve} smo bili predljetnikovcem Habzburga poznatimSenbrunom.

Pred na{ polazak izTraj{tofa opet su se okupili na{idragi prijatelji, sada su bili tu`ni kaoi mi. Te{ko nam se bilo rastati. Te{kosmo se opra{tali, ali ne zauvijek, nagodinu u velikom broju do}i }e onik nama i opet mi k njima. U notesimasmo upisali mnoge adrese, da sejavimo od ku}e. Autobus je krenuo,svi su nam mahali. Uskoro je opetzaorila pjesma, iz kofera po~eli smovaditi vino koje su nam dali za put.

Josip Kova~evi}Josip Kova~evi}Josip Kova~evi}Josip Kova~evi}Josip Kova~evi}(Velikogori~ki list - broj 142 - 15.11.1968.)(Velikogori~ki list - broj 142 - 15.11.1968.)(Velikogori~ki list - broj 142 - 15.11.1968.)(Velikogori~ki list - broj 142 - 15.11.1968.)(Velikogori~ki list - broj 142 - 15.11.1968.)

Potpisi u~esnika putovanja u Gradi{~e


ada i za{to ste postalipredsjednik Ogranka, tekakve su bile onda{njeprilike u Ogranku?

G o s p . R o b i } :G o s p . R o b i } :G o s p . R o b i } :G o s p . R o b i } :G o s p . R o b i } : P r e d s j e d n i kOgranka postao sam davne 1966.godine, i bio sam aktivan ~lan punihtrideset godina. Tu du`nost sam 1986.godine morao zbog zdravstvenihrazloga prepustiti gosp. ZvonkuVnu~ecu. Do tada sam obna{ao u dvamandata du`nost predsjednika Nad-zornog odbora, bio sam voditeljpovijesnog arhiva, suradnik u izradiinformativnog biltena “Godi{njak”. Urad Dru{tva uklju~ivao sam se kada jeza to bila iskazana potreba. Kada mi jebila dodijeljena ~ast da obna{amdu`nost predsjednika Dru{tva sa takobogatom kulturnom tradicijom, biosam svjestan obaveza koje iz togaproizlaze. No, du`nost sam prihvatioiz dva razloga: prvo, kao dosada{njidjelatnik u Dru{tvu do{ao sam dosaznanja da se rad Dru{tva moèosnaìti pro{irivanjem djelatnosti usvrhu zadovoljavanja kulturnih po-treba Dru{tva i mje{tana, te da za topostoje odre|eni kadrovski pote-ncijali. Kao drugo, bio sam apsolventekonomije i kao mje{tanin Bu{evcaosje}ao sam se moralno du`nim da seuklju~im u rad Ogranka. Znao sam da}u imati suradnju i zalaganje tepotporu najbliìh suradnika, dakleUpravnog odbora, te svih ~lanovaDru{tva. Kao temelj koji mnogoobe}ava bila je dugogodi{nja pro-gramska orijentacija koja je bilaprihva}ena na Skup{tini dru{tva, a toje da se odrì kontinuitet dramskesekcije, da se formira tambura{ka ifolklorna sekcija te da se uspostavikulturna suradnja s Hrvatima udijaspori.

- Cilj je bio ~lanove Dru{tvaaktivnije uklju~iti u rad, jer je za tobilo najvi{e interesa, iz razloga kakozbog dotada{nje tradicije tako i zbogpredvi|enih potreba Dru{tva ubudu}nosti. No, u tom trenutku je u

Popri~ali smo s Stjepanom Robi}em (1941.), danas po~asnim ~lanom OSS-e, koji jeod svih biv{ih predsjednika Ogranka imao do sada najduì sta` u svom mandatu.

Ono {to je te{kom mukom stvoreno,Ono {to je te{kom mukom stvoreno,Ono {to je te{kom mukom stvoreno,Ono {to je te{kom mukom stvoreno,Ono {to je te{kom mukom stvoreno,ne smije se zanemaritine smije se zanemaritine smije se zanemaritine smije se zanemaritine smije se zanemariti

Dru{tvu djelovalo uredni{tvo info-rmativnog biltena “Godi{njak“, idramska sekcija koja je proìvljavalaizvjesnu organizacijsku krizu.

- 1967. godine u suradnji sKUD-om Du~ec iz Mraclina uBu{evcu i Mraclinu smo izveliizvornu starinsku turopoljsku svadbuautora Josipa Kova~evi}a. U izv-o|enju i organizaciji bilo je uklju~enovi{e od stotinu osoba, a na svadbi jebilo nazo~no oko 10.000 posjetitelja.Ova manifestacija odjeknula je i unaj{iroj javnosti kao posebanspektakl. Dakle, to nam je bilasmjernica za daljnji rad, a i znak dasmo na dobrom putu.

- 1968. i 1969. godine izradilismo izvorne turopoljske (bu{eve~ke)narodne no{nje koje su danas,naàlost u tro{nom stanju i prioritetnije zadatak da se uloì u njihovuobnovu. Htio bih posebice napo-menuti dvije ~injenice: prvo, svestru~ne poslove i organizaciju priizradi narodnih no{nji vodila je g|a.Bara Roì}, i drugo, da su no{njeizra|ene dobrovoljnim radom ~lanicaDru{tva i vlastitim izvorima nov~anihsredstava Dru{tva i prilozima ~lanova.Naime, ~lanovi Dru{tva, organizatori iizvo|a~i odrekli su se svojihdnevnica, trodnevnog snimanjaTuropoljske svadbe {to je isplatilaradio-televizija. Turopoljska svadbasnimljena je na radio-televiziji iprikazana je polusatna emisija. Film“Turopoljska svadba“ na Me|u-narodnom festivalu narodnih obi~ajana Bledu dobio je prvu nagradupublike. Tih godina jedna je svadbaodràna i u okviru Me|unarodnezagreba~ke smotre folklora, a tomprigodom ugostili smo i jednukulturnu grupu iz Japana. Bili smosudionici sve~anih mimohoda naprvim odrànim smotrama folklora, akasnije smo bili i doma}ini naotvaranju smotre. Tih godina Dru{tvoje kadrovski ja~alo i mi smo imali uDru{tvu preko 400 ~lanova. 1971.godine sudjelovali smo na proslavi100-obljetnice ro|enja Stjepana

Radi}a u Trebarjevu Desnom.Nastupio je stariji pjeva~ki zbor sprigodnim pjesmama. @elio bihnaglasiti da smo tamo bili posebnozapaèni.

- Godine 1968. bili smodoma}ini Gradi{}anskih Hrvata izTraj{tofa, koju je predvodio gosp.Alfons Kornfeind, tajnik Hrvatskogkulturnog dru{tva Gradi{}e. U jeseniste godine uzvratili smo gostovanje.Tada je ve} po~ela kulturna suradnja sHrvatima u dijaspori. U to vrijeme jena{a dramska grupa po prvi puta usvojoj povijesti uop}e sudjelovala naFestivalu dramskih amatera Hrvatske uDrni{u. Na Festivalu dramskih amateraHrvatske nastupili smo i kasnijihgodina, da bismo na festivalu naKor~uli dobili i prvu nagradu.Nastupili smo i na tada Saveznomfestivalu dramskih amatera Jugo-slavije na Hvaru. Ovoga puta sustru~no vodstvo bili ~lanovi na{egDru{tva.

- Kada su bili ispunjeniminimalni uvjeti, imali smo program,narodne turopoljske no{nje, tambure(koje smo kasnije upotpunili s ostaliminstrumentima), 70-ih godina po~elaje s radom plesna, a kasnije vokalnasekcija, te istovremeno i tambura{kasekcija pod stru~nim vodstvom gosp.Kre{imira i Mirjane Mata{in. Javnostismo se najprije predstavili kore-ografijom Turopolja. Program smopopunjavali i drugim koreografijama,plesovima i pjesmama iz raznihkrajeva Hrvatske, ali i drugihrepublika, {to je bilo ujedno i uvjet zana{e nastupanje u inozemstvu.Postigli smo s vremenom visokistupanj kvalitete, a taj nivo nastaviose i do danas. Nastupali smo na ve}imi manjim pozornicama u zemlji iinozemstvu, na raznim slu`benim ineslu`benim smotrama i festivalima iu drugim prigodama, za {to smo dobilirazna i mnogobrojna priznanja, apriznanja su dobili i pojedini ~lanoviDru{tva za odre|enu kreaciju.

- Dru{tvo je 1970. godine upovodu 50-e obljetnice (postojanja i


rada) dobilo jedno od najvi{ihpriznanja - Orden zasluge za narod sasrebrnom zvijezdom.

- Tambura{ku sekciju dalje jevodio Antun Tuna-Bari}, a kasnijeStevo Bori}. Folklornu sekciju vodio je,(a vodi je i danas) Mojmir Golemac.Nastupali smo tada u Zagrebu,Karlovcu, Gospi}u, Sisku, Puli,Valpovu, \akovu, Ptuju, Hvaru, Kor~uliitd, a u inozemstvu u Austriji,Ma|arskoj, Rumunjskoj, Njema~koj, iu Italiji. Sva zbivanja, u OSS i oko njegakontinuirano je pratio informativnibilten “Godi{njak“. Fotografijama,tonskim zapisima, osammilimetarskomkamerom sve je zabiljeìla ume|uvremenu osnovana foto-kinosekcija, koja je tako|er bila vrloaktivna, te je zabiljeìla sve tri ranijeizvedene Turopoljske svadbe. Svinavedeni dokumenti, materijali ilibarem potrebni primjerci, kao i svidokumenti koji su govorili o ìvotu iradu sela Bu{evca kontinuirano supohranjivani u povijesni arhiv.

- Valja ista}i da je u ovomrazdoblju od 1966. do 1986. godineradila i knji`nica, dodu{e nekontinuirano zbog nedostatka adek-vatnih prostorija. Nabavljen zna~ajan,ali ne dovoljan knji`ni fond. Uvijeksmo imali podmladak tambura{ke ifolklorne sekcije kao garancijudaljnjeg kontinuiranog rada. [to seti~e materijalnih uvjeta rada valja re}ida se prvih godina Dru{tvo financiraloisklju~ivo vlastitim sredstvima. Na{eponu|ene programe su sve vi{eprihva}ali, i na kraju u cijelostifinancirali. Gotovo u svim mjestimagdje smo nastupili bila je osnovanadramska sekcija, u selima na{ihsunarodnjaka u Ma|arskoj. Nastupilismo i u gradu Pe~uhu. Sve to vrijemereìser dramske grupe, scenograf ikostimograf bio je gosp. Ivan Roì}-Pavek.

- Hrvati u Rumunjskoj bili su unajteèm poloàju. S njima smouspostavili kulturnu suradnju 1973.godine, dakle u godini kada i sHrvatima u Ma|arskoj. To je bilovrijeme totalitarnog Chaucesscovogreìma u kojemu su gotovo bilaukinuta sva ljudska prava, anacionalne manjine tamo nisu bilepriznate. Putovati se moglo u tada{njiSovjetski savez. Svaki dodir svanjskom svijetom bio je strogo

zabranjen i strogo cenzuriran. Bili suod Hrvatske potpuno izoliran. Dolazilisu tamo jedino srbijanski {verceri irazni emisari. Medijski su moglislu{ati samo srpske radio stanice.Kako smo pod takvih okolnostimado{li tamo i kako smo ih na{li to jepri~a za sebe. Na put u nepoznato, ali sciljem krenuli smo nas ~etvorica:Josip Kova~evi}, Josip Vinter, IvanKos, Sjepan Robi} i uspjeli smo.Najprije smo nai{li na Hrvate u Ke~igdje ìve Hrvati Turopoljci pori-jeklom iz na{eg Lukavca. Tamo smodobili podatak da selo Klokoti} imafolklornu grupu. No, kada smo stigli uKlokoti} mislili su da smo {verceri.Bili smo primljeni u ku}u \ureVatava, direktora {kole i DomaKulture, a razgovoru je bio nazo~an injegov brat Nikolaj Vatav. Oni su una{oj suradnji bili uvijek nazo~ni. Na{poziv su prihvatili sa zadovoljstvom.ali s dozom sumnje. Pitali su nas kakosmo saznali za njih. Na to smo imodgovorili da smo ~uli za njihovufolklornu grupu, da govorimo istijezik i da s njima èlimo sura|ivati.No, bili smo otpra}eni sa sumnjom, alikod daljnje suradnje ta je sumnjasplasnula. Mi smo im dali do znanjeda se to radi o nacionalnom pitanju, ida ih pozivamo kao Hrvate. Mi smokroz tu suradnju nosili i pomo} u robii hrani. Ta se suradnja nastavila. Biloje 13 kulturnih susreta, do 1986.godine, {est puta smo mi gostovalikod njih, a 7 puta oni kod nas. Dalismo 16. programa, kao i oni kod nas iposjetili su 18 mjesta {irom Hrvatske.S nama su uvijek putovalipredstavnici javnog priop}avanja nadràvnoj razini kao i predstavnicikomisije za kulturne veze sinozemstvom. Za vrijeme njihovogboravka kod nas, njihova delegacija jebila primljena i na nivou RepublikeHrvatske. To pokazuje koliki je zna~ajRepublika Hrvatska davala za ovusuradnju. Htio bih naglasiti da je na{ukulturnu suradnju s Hrvatima uMa|arskoj i Rumunjskom sufi-nancirala Republika i grad Zagreb, anajve}i dio tro{kova boravka snosio jedoma}in, tj. Bu{evec. Sve informacijeo Hrvatima u Rumunjskoj s kojimasmo raspolagali i koje smo prenijeliu{le su u slu`bene dokumenteHrvatske. Kulturnu suradnju koju smoodràvali s Hrvatima u Rumunjskoj

organizirao je i bio je nositelj OSSBu{evec, a doma}in mjesto Bu{evec.U me|uvremenu smo ugostili ne-koliko grupa Djece Hrvata iz Amerike.

- Ukupan broj na{ih go-stovanja s Hrvatima u dijaspori bilo je21. gostovanje, a na gostovanju dalismo 46. programa od kojih je 30izvela dramska sekcija. Doma}ini smobili 20 puta. Unato~ svim politi~kimokruènjima 1977. godine organiziralismo u Bu{evcu susret Hrvata izAustrije, Ma|arske i iz Rumunjske.Suradnju s Hrvatima iz Rumunjskeodràvao je samo Bu{evec, gradVelika Gorica i lijepo na{e Turopolje.Nisam siguran da li u Hrvatskojpostoji ikoje mjesto koje je 30 godinaodràvalo kontinuiranu kulturnusuradnju s Hrvatima u inozemstvu, alisam siguran da je malo selo Bu{evec sovog aspekta dalo mnogo zaHrvatsku. Hrvati iz susjednih zemaljaizveli su ukupno 24 kulturno-umjetni~ka programa i nekoliko izvanBu{evca. Tada se u javnosti s~u|enjem postavljalo pitanje da kakoje mogu}e i ~injenica da jedinoBu{evec moè odràvati i odràvakulturnu suradnju s dijasporom. No,odgovor je vrlo jednostavan. Bili smouporni. Kada je bilo i nekih poku{ajau zastoju djelovali smo uvijeksmi{ljeno i reagirali u pravi ~as. No,Hrvati u Rumunjskoj, konkretno uKlokoti}u sada znaju gdje je Zagreb,jer su ga razgledali, sada znaju da suHrvati a tako se i osje}aju, pjevajuhrvatske pjesme, Misu slave nahrvatskom jeziku, ple{u hrvatskeplesove. Ovo dakako nije samo na{azasluga ve} i svih mje{tana, aktivnih~lanova i doma}ina koji su ugostilina{u bra}u.

-Imate li kakvu poruku ilisavjet za sada{nju Upravu Dru{tva i~lanove Ogranka?

- Op}enita poruka za bud-u}nost bila bi - stvoreno zadràti ipro{iriti suradnju, ali ono {to jete{kom mukom stvoreno, ne smije sezanemariti. I na kraju - Ogranak ìvi umeni, on je tradicija Bu{evca dugagotovo osamdeset godina i ja sam nanju ponosan, te zahvalan na{imprecima koji su Ogranak stvorili.



Bu{evcu, 26. oùjka1998. ispred op}inskeku}e (dana{nji bistro“Polet“) odràn je Spo-

men - sat banu Josipu Jela~i}upovodom 150-e obljetnice( 26.03.1848 - 26.03.1998.)njegovog javljanja pismom izBu{evca, da je imenovan hrv-atskim banom. Uvodnu rije~odrào je gosp. Josip Bobesi},predsjednik Gradskog vije}agrada Velike Gorice koji jepozdravio sedamdesetak prisutnihmje{tana Bu{evca i gostiju.Prepustio je rije~ gosp. JosipuKova~evi}u, knjièvniku izBu{evca koji je u saètimcrticama iz povijesti nazo~nimaiznio slijed doga|aja okopisanja pisma bana JosipaJela~i}a u Bu{evcu, te je vrloop{irno opisao ìvot banaJela~i}a kao i tada{nje prilike uTuropolju i u cijeloj Hrvatskoj.Gosp. dipl. ing. Drago Katuli},je pak pro~itao bansko pismo, ada sve~anost bude ve}a,bu{evski muzika{i su odpjevalii odsvirali pjesmu “Ustani bane,Hrvatska te zove“.

Ban Josip Jela~i} je izGline u Zagreb krenuo no}u24/25 oùjka. U Lekeniku, gdje jehtio promijeniti konje za ko~iju,uru~io mu je po{tar Josip pl.Klempaj dekret o imenovanjubanom Hrvatske, Slavonije iDalmacije. Kako je sam Jela~i}primio to odlikovanje, najbolje sevidi iz pisma {to ga je iz Bu{evca,

U BU[EVCU ODR@AN SPOMEN - SAT BANU JOSIPU JELAÎ]UU BU[EVCU ODR@AN SPOMEN - SAT BANU JOSIPU JELAÎ]UU BU[EVCU ODR@AN SPOMEN - SAT BANU JOSIPU JELAÎ]UU BU[EVCU ODR@AN SPOMEN - SAT BANU JOSIPU JELAÎ]UU BU[EVCU ODR@AN SPOMEN - SAT BANU JOSIPU JELAÎ]U

26. oùjka pisao svome bratu\uri, potpukovniku u Oto~kojpukovniji:

“Iskori{}ujem priliku,dok moji konji jedu, da Tesrda~no pozdravim (...). IstinaBog, mi ìvimo u vrijeme

èlim li postati banom, toodgovaram decidirano: NE. Japo{aljem moje konje naprijed uLekenik i kako ju~er stignemtamo - bilo je oko jedan sat izapodne, eto ti po{tara s jednome{tafetom od ratnog dvorskogpredsjedni{tva, te mi predaprevi{nje pismo (...)

ûdnovato je, da me ova~itava stvar, sada, kad je svegotovo ni najmanje ne uzrujava.To je neda}a, koja se mora takoprimiti, kao i svaka druga. Ja bihtio da ve}, imam jedamput mojdugoèljeni mir na ovom svijetu,a sada stojim ovdje kao potkrajtriju kraljevina bez novaca, pa~e ibez rupca. Ju~er nave~er do{aosam namjerno za sumraka uZagreb... na to mi do|eLjudevit Gaj, i ostane kod menedo pol no}u. U tri sata samustao, spavao nisam skoronikako i gledao sam dapobjegnem, dok jo{ nikoga nijebilo na ulici. U Glini tako|er nemogu dugo ostati - osje}am, dasamo smetam ~itav svijet-vidjet}emo, kako }e sve to ispasti! Jaimam moje osvjedo~enje - odkojega ne mogu odustati niti gakomu `rtvovati. “Ustrajati ilipasti“ to je moje na~elo, odkojeg ne odstupam... Danas idevelika hrvatska deputacija uBe~.

S Bogom, dragi brate iradije me àli a Tebi neka budesudbina milostivija i mirnija,nego {to je ova moja... A sada sBogom, ljubi Te nebrojno putaTvoj stari brat Joso.“


nemogu}ih mogu}nosti - sigu-rno se ve} ~uh, da sam postaobanom, tajnim savjetnikom igeneralom! Predstavi si samoovu ~itavu stvar. Prekju~er nave~er, upravo kad sam htioiza}i, pokuca neko na vrata(barun Dragojlo Ku{lan A. M.)i donese mi vijest, da me jenarodna skup{tina proglasilabanom, doti~no, da me ho}e zabana - ja na to kaèm Ku{lanu:[to da radim na to - zabraniti nemogu nikome, da mene iza-beru, ali ako }e mene pitati,

Ostaci ku}e bana J. Jela~i}a u KurilovcuOstaci ku}e bana J. Jela~i}a u KurilovcuOstaci ku}e bana J. Jela~i}a u KurilovcuOstaci ku}e bana J. Jela~i}a u KurilovcuOstaci ku}e bana J. Jela~i}a u Kurilovcu


granak “Selja~ke slo-ge“, Bu{evec gostovaoje dne 22. i 23.kolovoza 1998. godine

u prijateljskom ma|arskom seluGradi{}anskih Hrvata, Koljnofu.Bio je to nastavak dugogodi{njekulturne suradnje izme|u Bu{e-vca i Koljnofa.

Pu~ko kazali{te Bu{evecizvelo je tom prigodom unovootvorenom KoljnofskomDomu kulture {aljivi pu~kiigrokaz “Zet iz Koljnofa“, autoraIvana Roì}a-Nikolin, koji jeujedno i reìrao predstavu. Kao{to se vidi iz samog naslova, djeloje inspirirano dugogodi{njim sus-retima Bu{ev~ana i Koljnof~ana.Na temu pri~e o ljubavi izme|u

“ZET IZ KOLJNOFA“ u Koljnofu“ZET IZ KOLJNOFA“ u Koljnofu“ZET IZ KOLJNOFA“ u Koljnofu“ZET IZ KOLJNOFA“ u Koljnofu“ZET IZ KOLJNOFA“ u Koljnofu

djevojke iz Bu{evca i momka izKoljnofa na vedar su na~inprikazani kako “sukobi” u obiteljizbog neplaniranog zeta, tako iproblemi koji nastaju prigodomorganiziranja gostovanja. Brav-urozni vodviljski zavr{etak pred-stave odu{evio je gledatelje, kojisu sna`nim pljeskom nagradiliizvo|a~e. S obzirom na to da jepredstava izvedena na kajka-vskom dijalektu, gledatelji su,radi lak{eg pra}enja radnje, dobilisadràj predstave na gradi{~a-nskom hrvatskom i na ma|a-rskom jeziku.

U nastavku programanastupila je folklorna grupaOgranka “Selja~ke sloge“ Bu{-evec i izvela splet pjesama i

Gospodin Ladislav Horvat iz Koljnjofa ( 76. godina )Gospodin Ladislav Horvat iz Koljnjofa ( 76. godina )Gospodin Ladislav Horvat iz Koljnjofa ( 76. godina )Gospodin Ladislav Horvat iz Koljnjofa ( 76. godina )Gospodin Ladislav Horvat iz Koljnjofa ( 76. godina )

“1977. godine su nas pozvali iz Centralnog HrvatskogDru{tva i traìli su nas da ako ho}emo, da nastupimo u Bu{evcu.Odabrali su nas zato {to smo imali odli~nu plesa~ku i pjeva~kugrupu, Izvodili smo i Koljnjofski pir, koji sam ja napisao ireìrao. To je doga|aj poput va{e Turopoljske svadbe. Ja od1977. godine biljeìm sve doga|aje i obi~aje koji su vezani uzHrvatsku i hrvatski narod. Zahvaljuju}i Demokratskom savezuJu`nih Slavena, nekada{njem hrvatskom Dru{tvu MihovilNakovi} davne 1977. godine smo imali prvi nastup u drugojzemlji. Na dalek put prema Hrvatskoj po{lo je pedeset ljudi i svisu u sebi nosili strah (koji je s vremenom rastao) jer nismo znali{to na{ ~eka. No kod do~eka je on splasnuo, svi smo se izljubili,veselili {to smo se na{li kao Hrvati. Spoznali smo jedan drugoga, ibio je to jedan velik doìvljaj. Nastupali smo s jo{ nekolikodru{tva iz inozemstva. Pri~ali smo prvo po materinski, a onda poHrvatski. Nakon toga radosnog i nezaboravnog trenutka odlu~ilismo da moramo unijeti hrvatski ìtak i kulturu i ovdje, uKoljnjofu. Tada su Ma|ari po{tovali manjine koje su ìvjele uMa|arskoj, po{tovali su {to su Hrvati stvorili i to se je nastavilo.Nismo se bojali politi~ke, ve} jezi~ne barijere. Kada smo odlaziliiz Hrvatske, svi smo plakali. Nikada taj prvi susret s Hrvatimane}emo zaboraviti.”

Gospodin Branko ^rnko-predsjednik OSS Bu{evecGospodin Branko ^rnko-predsjednik OSS Bu{evecGospodin Branko ^rnko-predsjednik OSS Bu{evecGospodin Branko ^rnko-predsjednik OSS Bu{evecGospodin Branko ^rnko-predsjednik OSS Bu{evec

“Suradnja s Hrvatima iz Koljnofa odràva se, na na{e zadovoljstvo, ve} godinama. Ove godine pokrovitelj teprijateljske suradnje je Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske. U Koljnof je krenulosedamdesetak ~lanova Ogranka “Selja~ke sloge“, Bu{evec. Predstavili smo se dramskim i folklornimprogramom koji je jako dobro prihva}en od publike. Slijede}e godine o~ekujemo gostovanje Koljnof~ana uBu{evcu, i nadamo se da }e se ta suradnja nastaviti jo{ mnogo godina!

Gospodin Franjo Pajri}Gospodin Franjo Pajri}Gospodin Franjo Pajri}Gospodin Franjo Pajri}Gospodin Franjo Pajri}

Predsjednik Hrvatskog dru{tva uPredsjednik Hrvatskog dru{tva uPredsjednik Hrvatskog dru{tva uPredsjednik Hrvatskog dru{tva uPredsjednik Hrvatskog dru{tva uKoljnjofu.Koljnjofu.Koljnjofu.Koljnjofu.Koljnjofu.

“Na{e dru{tvo ima pjeva~ki zbor,tambura{ku i plesnu sekciju. Unjoj aktivno sudjeluje 58 ~lanova.Dru{tvo je osnovano 1978.godine, a suradnja s Hrvatima jezapo~ela 1977. godine. Osim sOSS Bu{evec, suradnju odr-àvamo i s KUD Podgorac, sHrvatskim selja~kim dru{tvom izGra~ana, te s KUD-om I. G.Kova~i} iz Bibinja. Svake drugegodine do|u k nama na{i draginam prijatelji iz Bu{evca irazvesele nas. Nadamo se da }ena{a prijateljska suradnja trajatijo{ mnogo godina.”

plesova iz Dragani}a u savr{enojperfekciji, koja odlikuje bu{evskifolklorni ansambl. Razdraganapublika bogatim je pljeskom poz-dravila svira~e, pjeva~e i plesa~e.

Nakon zavr{etka slu`-benog dijela programa pred-sjednici bu{evskog i koljnofskogkulturno-umjetni~kog dru{tvarazmijenili su prigodne darove.Iznena|enje na veselici, koja jetrajala do dugo u no}, bio jeveoma mladi vokalno - instru-mentalni sastav Gradi{~anskihHrvata iz ma|arskog PetrovogSela, koji je u odli~nim ara-n`manima izvodio najpo-pularnije hrvatske hitove.



- Od kada ste predsjednik- Od kada ste predsjednik- Od kada ste predsjednik- Od kada ste predsjednik- Od kada ste predsjednikOgranka i u kakvom je stanjuOgranka i u kakvom je stanjuOgranka i u kakvom je stanjuOgranka i u kakvom je stanjuOgranka i u kakvom je stanjubio Ogranak “Selja~ke sloge”bio Ogranak “Selja~ke sloge”bio Ogranak “Selja~ke sloge”bio Ogranak “Selja~ke sloge”bio Ogranak “Selja~ke sloge”kada ste preuzeli du`nostkada ste preuzeli du`nostkada ste preuzeli du`nostkada ste preuzeli du`nostkada ste preuzeli du`nostpredsjednika ?predsjednika ?predsjednika ?predsjednika ?predsjednika ?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: pred-sjednik Ogranka sam od 1991.godine. U to vrijeme de{avalesu se u Hrvatskoj velikepoliti~ke promjene, i fina-nciranje {to se ti~e Ogranka,bilo je dosta skromno.Uglavnom smo se financirali izraznih sponzorstva, te izslobodnih djelatnosti. Takvostanje je trajalo sve dok se naneki na~in dràva nijeiskonstituirala, pa su na nekina~in sredstva do{la od gradaZagreba i do nas, i tako je tokrenulo prema dana{njemrazvoju. [to se ti~e situacijefinanciranja, sada je situacijapuno bolja nego {to je bila udevedesetim godinama, 1994.situacija je krenula na bolje,Dru{tvo je preuzelo brojneaktivnosti, to su bili nastupipoput izvo|enja Turopoljskesvadbe, priprema izvornih

Gosp. Branko ^rnko (1954.) sada{nji je predsjednik OSS-e Bu{evec. Popri~ali smo s njim oGosp. Branko ^rnko (1954.) sada{nji je predsjednik OSS-e Bu{evec. Popri~ali smo s njim oGosp. Branko ^rnko (1954.) sada{nji je predsjednik OSS-e Bu{evec. Popri~ali smo s njim oGosp. Branko ^rnko (1954.) sada{nji je predsjednik OSS-e Bu{evec. Popri~ali smo s njim oGosp. Branko ^rnko (1954.) sada{nji je predsjednik OSS-e Bu{evec. Popri~ali smo s njim obrojnim pitanjima koja mu~e ~lanove Ogrankabrojnim pitanjima koja mu~e ~lanove Ogrankabrojnim pitanjima koja mu~e ~lanove Ogrankabrojnim pitanjima koja mu~e ~lanove Ogrankabrojnim pitanjima koja mu~e ~lanove Ogranka

NADAM SE JO[ BLISTAVIJOJ BUDU]NOSTI OGRANKA!NADAM SE JO[ BLISTAVIJOJ BUDU]NOSTI OGRANKA!NADAM SE JO[ BLISTAVIJOJ BUDU]NOSTI OGRANKA!NADAM SE JO[ BLISTAVIJOJ BUDU]NOSTI OGRANKA!NADAM SE JO[ BLISTAVIJOJ BUDU]NOSTI OGRANKA!

folklornih pjesama i plesova izranih krajeva Hrvatske, i naosnovi toga je Dru{tvo po~elodobivati dosta dotacija odSkup{tine grada Zagreba, te odMinistarstva kulture. Slijede}ihgodina kada je konstituirangrad Velika Gorica, on jemorao preuzeti visoku dotacijus kojom smo visoko kotirali uGradu Zagrebu, s tim da smosvake godine dobivali sve vi{enovaca.

- Da li se je s godinama- Da li se je s godinama- Da li se je s godinama- Da li se je s godinama- Da li se je s godinamamijenjao i broj ~lanovamijenjao i broj ~lanovamijenjao i broj ~lanovamijenjao i broj ~lanovamijenjao i broj ~lanovaOgranka ?Ogranka ?Ogranka ?Ogranka ?Ogranka ?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Broj~lanova u Ogranku je posl-jednjih deset godina pribli`noisti, mladi i novi ~lanovi stalnodolaze, a stariji ~lanovi kojinapuste Ogranak uglavnom sebri{u s liste ~lanova Ogrankatek onda kad umru. [to se ti~eaktivnih ~lanova njihov se brojiz godine u godinu mijenja isve zavisi od na{eg natalitetakako }e se taj rast ili padnastaviti u budu}nosti. Danasimamo dvanaest po~asnih~lanova, a to su ~lanovi koji susvoje mandate u Ogranku zavr-{ili. Imamo izme|u 380 i 400aktivnih ~lanova, a to je gotovove}ina sela. Najmanji ~lan imadvije godine, a najstarijem sutek 80. godina.

- Zbog ~ega danas ne- Zbog ~ega danas ne- Zbog ~ega danas ne- Zbog ~ega danas ne- Zbog ~ega danas nepostoji u onoj veli~ini odpostoji u onoj veli~ini odpostoji u onoj veli~ini odpostoji u onoj veli~ini odpostoji u onoj veli~ini odprije nekoliko godina,prije nekoliko godina,prije nekoliko godina,prije nekoliko godina,prije nekoliko godina,starija plesna i tambura{kastarija plesna i tambura{kastarija plesna i tambura{kastarija plesna i tambura{kastarija plesna i tambura{kagrupa, foto-sekcija, te {togrupa, foto-sekcija, te {togrupa, foto-sekcija, te {togrupa, foto-sekcija, te {togrupa, foto-sekcija, te {toje s bu{evskom knji-je s bu{evskom knji-je s bu{evskom knji-je s bu{evskom knji-je s bu{evskom knji-`nicom i kinom?`nicom i kinom?`nicom i kinom?`nicom i kinom?`nicom i kinom?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Starijaplesna i tambura{ka grupapostoje, one su obnovljene1998. godine, ali starija plesna itambura{ka grupa se vi{e nemogu vratiti na onaj na~in ikvalitetu rada od 1991 do 1993.godine, kada je Ogranak bio uoskudici s prvim ansamblom,pa su glavni teret nosile starijaplesna i tambura{ka grupa. Toje trajalo sve dok prvi ansamblnije startao i mogao normalnodjelovati, jer u starijoj fol-klornoj grupi su sve ljudi kojisu prete`no zaposleni i idu nafolklor samo rekreativno, i miim ne moèmo nametati nekenastupe dva puta tjedno, jer suto dosta velike obaveze.

Iako foto-sekcija imasvu opremu za snimanje irazvijanje slika, ona je dostazaostala, i s tom opremom sedanas ne moè normalno raditi,a da se kupi neka bolja opremaza njihov rad to se nama neisplati. Koliko slu`beno foto-sekcija treba Ogranku, onatoliko i funkcionira. Danas jedrugo vrijeme. [to se ti~e radafoto-sekcije u njoj je bilazaduèna za kompletnu organ-izaciju g|a. Irena Roì}, tegosp. Dubravko Katuli} koji jeobe}ao preuzeti njen posaokada ona nema vremena. [to seti~e stalnog ~lana koji bi sebavio tom kreativnom akti-vno{}u, kao {to je to nekadbilo, ni{ta se sada trenutno nemoè napraviti, jer nemainteresa od strane mladih~lanova Ogranka. Mi smo znaliimati situaciju da na jednomfilmu od 32 snimke nismomogli iskoristiti niti 4., pa {tonam zna~i da to netko snima


ako ne radi dobro svoj posao.

1993. godine kad smopo~eli s ure|enjem na{egprostora u Zadru`nom domu,fond knjiga kao takav koji je uvlasni{tvu Ogranka, preseljen jeu Bu{evsku {kolu. Odabrane suprikladne knjige, dok su knjigeiz komunisti~kog reìma ponekakvim nepisanim pravilimamaknute iz knji`nice. Od kadasam ja predsjednik, nikad nisamdobio to~nu informaciju kolikozapravo Ogranak posjedujeknjiga, i ne znam da li uop}enetko zna taj broj. Knjige susve po brojevima sloène,Ljubica Pernar-Robi} je oda-brala knjige, i sada ih ne koristinitko osim povremeno {kolskadjeca u {koli u Bu{evcu.

[to se ti~e bu{evskogkina Ogranak nema ni{ta s tim.Mi smo od MO Bu{evec dobilisamo dvoranu na kori{tenje iodràvanje, a {to se ti~e kinarekao bih samo da i kino uVelikoj Gorici, zjapi polu-prazno, pa je jasno da se kino uBu{evcu ne bi nikome isplatilo.Sada su druga vremena, gotovosvatko ima doma televiziju ivideo, za razliku od prija{njihvremena kada su kinodvoranebila mjesta za okupljanje igledanje filmova.

- Kaìte nam ne{to o- Kaìte nam ne{to o- Kaìte nam ne{to o- Kaìte nam ne{to o- Kaìte nam ne{to ogostovanju Ogranka izvangostovanju Ogranka izvangostovanju Ogranka izvangostovanju Ogranka izvangostovanju Ogranka izvangranica Hrvatske?granica Hrvatske?granica Hrvatske?granica Hrvatske?granica Hrvatske?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Ogra-nak je prvi put u mom mandatuoti{ao na gostovanje prekoVelike bare, u Kanadu. Odlazakje bilo lako organizirati, notrebalo je namaknuti i nov~anasredstva. U Kanadu smo i{lizahvaljuju}i jako velikom prija-teljstvu Marinka Katuli}a saIvanom âpinom iz Oakvillakoji nas je pozvao u Kanadu, teorganizirao na{ boravak tamo.

Njemu su u susret iza{li i nekiBu{ev~ani koji ìve u okoliciToronta, a kompletno fina-nciranje je napravljeno odgrada Velike Gorice i gradaZagreba iz kojega su mi iosobno bila obe}ana sredstva,makar se je Gorica bila odvojilaod Zagreba, te Hrvatska maticaiseljenika, a za to smo najvi{ezaslu`ni Marinko Katuli} i jaosobno. U Kanadu je i{loukupno 36 ~lanova, i tamo smobili petnaest dana, gdje smosudjelovali na Festivaluhrvatskih dru{tava.

- Za{to Godi{njak nije- Za{to Godi{njak nije- Za{to Godi{njak nije- Za{to Godi{njak nije- Za{to Godi{njak nijeiza{ao pune ~etiri godine ?iza{ao pune ~etiri godine ?iza{ao pune ~etiri godine ?iza{ao pune ~etiri godine ?iza{ao pune ~etiri godine ?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Za godi-{njak nije jednostavno nitkokriv, nije ga jednostavno odsvih ~lanova imao tko urediti.Kada je iza{ao zadnji broj, g|a.Ljubica Pernar-Robi} je zbogsvojih brojnih obaveza odbilanjegovo daljnje ure|ivanje, i taje du`nost dana g|ici. IvaniRobi} koja je na sebe preuzelatu obavezu. No, godine suprolazile, bez ikakvog pomakana tom planu, i sada }emo imati~etveroboj, prvi put u povijestiOgranka.

- Koji je va{ osvrt na 75-- Koji je va{ osvrt na 75-- Koji je va{ osvrt na 75-- Koji je va{ osvrt na 75-- Koji je va{ osvrt na 75-obljetnicu osnutka Ogrankaobljetnicu osnutka Ogrankaobljetnicu osnutka Ogrankaobljetnicu osnutka Ogrankaobljetnicu osnutka Ogrankate imate li kakve planovete imate li kakve planovete imate li kakve planovete imate li kakve planovete imate li kakve planoveza proslavu 80-obljetnicuza proslavu 80-obljetnicuza proslavu 80-obljetnicuza proslavu 80-obljetnicuza proslavu 80-obljetnicukoje se uskoro bliì?koje se uskoro bliì?koje se uskoro bliì?koje se uskoro bliì?koje se uskoro bliì?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Sedam-deseta obljetnica Dru{tva je bilaproslavljena, makar svi miznamo da se takve obljetnice neslave. Slavi se prva, dvade-setipeta, pedeseta, sedam-desetipeta i stota, i onda smo mina Upravnom odbor donijeliodluka da se 75-a obljetnicakao takva i proslavi, jer je toobljetnica nekog zna~enja.Jednostavno nismo i{li na org-anizaciju, a vjerujem da ako bi

se trebalo i{ta slaviti, trebaslaviti 100-tu godina osnutkaDru{tva. Stoga plan za 80-uobljetnicu Dru{tva ne postoji, jajo{ mogu biti predsjedniknajvi{e tri godine, a nakon togane znam kakva }e biti situacija,i ho}e li se to slaviti ili ne.

- [to se moè napraviti na- [to se moè napraviti na- [to se moè napraviti na- [to se moè napraviti na- [to se moè napraviti naplanu da Dru{tvo bude jo{planu da Dru{tvo bude jo{planu da Dru{tvo bude jo{planu da Dru{tvo bude jo{planu da Dru{tvo bude jo{uspje{ni je?uspje{ni je?uspje{ni je?uspje{ni je?uspje{ni je?

Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko:Gosp. ^rnko: Po mo-jem mi{ljenju, Dru{tvo moèbiti jedino uspje{no ako imadobar kadar, plesa~e, svira~e,dramsku grupu, te ako imadobar Upravni odbor. Najlak{eje ugovoriti nastupe, ali trebaimati s ~im i oti}i na taj nastup.Za budu}nost sve skupineimaju svoju kvalitetu i sveimaju {anse da taj uspjehnastave i u budu}nosti. No,trenutno je najaktivnija fol-klorna skupina, a nekih prija-{njih godina je opet bilaaktivnija dramska. Iz mojegdevetogodi{njeg rada vidi seto~no rad i rezultati Dru{tva, ivolio bi da o tome netko drugikaè svoje mi{ljenje.

Pripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ecPripremila: Jasmina Vnu~ec


a ~udesnu, Badnjuve~er Ogranak “Selja-~ke sloge“ Bu{evec pr-iredio je brojnoj djeci iz

Bu{evca i okolnih mjesta no}koju }e mnogi od njih jo{ dugovremena pamtiti. U pred-blagdanskom ugo|aju, na sta-rinskim, drvenim saonicama,oki}enim borovim gran~icama,

DJED BO@I]NJAK POSJETIO I BU[EVECDJED BO@I]NJAK POSJETIO I BU[EVECDJED BO@I]NJAK POSJETIO I BU[EVECDJED BO@I]NJAK POSJETIO I BU[EVECDJED BO@I]NJAK POSJETIO I BU[EVEC

koje je umjesto jelena vukao rasnikonj, preko zale|enih polja stigaoje u godi{nje darivanje DjedBoì}njak. Male darove, ali odsrca podijelio je uz pomo}Patuljka svoj (dobroj) djeci, ali iponekom odraslom koji je tozasluìo. Boì}ni ugo|aj jo{ jevi{e uprili~io i pravi vatromet,zahvaljuju}i kojemu je nebonakratko zablistalo u toj hladnoj,Badnjoj no}i. Nakon i ne takokratkog susreta djeca su sehladnih ru~ica ali radosna srcaoprostila do slijede}e godine odsvog Djeda Boì}njaka, otpje-vav{i slo`no zajedno s njim

pjesmu “Zvon~i}i“. I dok su sezvon~i}i orili u gotovo idili~nojno}i, Djed je sjeo na svojesaonice i odjurio uz pomo} konjana sjever nose}i darove za brojnudjecu kojima je ljubav i pa`njatrenutno najpotrebnija. Jer, iakose tradicionalnim obredom da-rivanja prisje}amo na darivanjedjete{ca Isusa od strane Tri svetakralja, ne smijemo zaboravitinajve}u Boì}nu poruku, a to jeljubav, razumijevanje i opra{tanjeprema na{im bli`njima. Jer darovinisu samo puke, materijalne stvarive} osje}aji po kojima se jedinorazlikujemo od ostalih oblikaìvih bi}a na zemlji.


Mali{ani pozdravljaju Djeda Boì~njakaMali{ani pozdravljaju Djeda Boì~njakaMali{ani pozdravljaju Djeda Boì~njakaMali{ani pozdravljaju Djeda Boì~njakaMali{ani pozdravljaju Djeda Boì~njaka

Djed Boì~njak se obra}a mali{animaDjed Boì~njak se obra}a mali{animaDjed Boì~njak se obra}a mali{animaDjed Boì~njak se obra}a mali{animaDjed Boì~njak se obra}a mali{anima Djed Boì~njak daruje mali{aneDjed Boì~njak daruje mali{aneDjed Boì~njak daruje mali{aneDjed Boì~njak daruje mali{aneDjed Boì~njak daruje mali{ane


FA[NIK ’97FA[NIK ’97FA[NIK ’97FA[NIK ’97FA[NIK ’97

renulo je. Igra se nastavlja. Fa{nik dobiva organizatorsko“poja~anje”. Zada}u organizatora preuzima Turisti~kazajednica Velika Gorica, ali “partner” je i Narodno sveu~ili{te.Fa{ni~ke fe{te i skupine angaìrano se pripremaju, jer ove

godine u igri su i nagrade. Raste i broj sudionika. Bu{evec je predstavljaoOgranak Selja~ke sloge i Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo. Ma{tovito inezaboravno. Iz “majstorske radionice” Josipa Robi}a - Habe iza{le sumnoge aktualne duhovitosti, a nezaboravljena je i nenadma{na nikadanepreàljena Santa Barbara koju su gorko oplakale tu`ne i pretu`ne babicenarikaju}i za njezinim lijesom. Originalni su bili i pravi pravcati “pijanci”Ogranka selja~ke sloge, nude}i ~arobni napitak za “ve~nu mladost”.

V Bu{evec su do{le i nagrade za osvojeno prvo mjesto. “Grlogasci” - DVD dobili su prvu nagradu ìrija i peneze dalina na{u “grade}u” Cirkvu. Na u~iteljskom Fa{niku u klubu 100 pijanci z Bu{evca bili su “najpijanci - najma{kare” iprvonagra|eni izletom u Plitvice.

I tak, trka se nastavlja. Fa{nik raste i razvija se i na velikogori~kom tlu. Jo{ nije kak v Riju, Samoboru iliv gradu Rijeci, ali kakav je, takav je, na{ je, pak nam je i “najdraè{i”.

A o Fa{niku ’99 - na{iroko u sljede}em broju Godi{njaka. A do tad nek Vas zabavljaju na{e pre{timanemaòretkinje Bu{eve~ke Kuva~e i njihova pleh muzika - Okorjeli Neènje.


FA[NIK ’98FA[NIK ’98FA[NIK ’98FA[NIK ’98FA[NIK ’98

Nakon stanke dulje od desetlje}a 1997. opet fa{nikNakon stanke dulje od desetlje}a 1997. opet fa{nikNakon stanke dulje od desetlje}a 1997. opet fa{nikNakon stanke dulje od desetlje}a 1997. opet fa{nikNakon stanke dulje od desetlje}a 1997. opet fa{nikza odrasle u Velikoj Gorici.za odrasle u Velikoj Gorici.za odrasle u Velikoj Gorici.za odrasle u Velikoj Gorici.za odrasle u Velikoj Gorici.

elika Gorica ima bogatu tradiciju fa{ni~kih spelavanja ifa{nikovanja. Mnogi se sje}aju starih fa{ni~kih povorkiveselih, {arolikih i razigranih, ma{tovito osmi{ljenih.“Prokrstarile” su cijelom Goricom zabavljaju}i

gra|anstvo, da bi se na kraju sudilo i presudilo krivcu fa{niku.Naj~e{}e je osu|en na smrt vje{anjem, a negda je moral i zgoreti.

A zatim je nastala pauza dulja od desetlje}a.

1997. godine na inicijativu i pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Narodno sveu~ili{te jeorganiziralo fa{nik za odrasle. Nositelji programa bili su turopoljski KUD-ovi.

Ogranku Selja~ke sloge iz Bu{evca pripala je ~ast (valjda zbog dugogodi{njeg dramskog iskustva) da sudi fa{niku.Zada}a je bila osmisliti tuìteljski tim, porotu, dakle sudnicu i su|enje, te napisati optu`nicu, {to moè biti i “opasno”.Pred nama je bila zahtjevna i “nezgodna” zada}a. Ali kad postoji volja i zajedni{tvo, ni{ta nije nemogu}e. Svi smo sedodu{e morali “uhodavati”, jer je i u Bu{evcu na neko vrijeme fa{ni~ka parada utihnula, ali je sud profuncionirao.Optu`nica je napisana i sudski proces se mogao odvijati. Sudac, tuìtelji, porotnici, zanosna i emotivna pisarica,optuènik, straàri, ùpnik, krvnik, lije~nik i dakako puna sudnica naroda. Stru~nim savjetima ovom prigodompomogao nam je iskusni “me{tar od ma{kara” Josip Robi} - Haba. Ovu je fa{ni~ku igru pripremala, kratki scenarij ioptu`nicu napisala - Ljubica Pernar-Robi}.

Dramska i folklorna sekcija, voljom i zalaganjem “stru~no” su obavile posao. Proces krivcu FA[NIKU vo|en jedojmljivo, {to se moglo osjetiti po reakcijama mnogobrojnog gledateljstva. To je zabiljeìo i Glasnik Turopolja br. 85.velja~a’97.

Cit:Cit:Cit:Cit:Cit: “Su|enje zlo~incu i op}em krivcu Fa{niku priredili su naravno Bu{ev~ani. Imali su suca, tuìtelja,branitelja, vele~asnoga, porotu i samoga optuènika. Bili su vrlo ìvopisni s uspjelim àokama. Najvi{e se smijaogosp. Josip Bobesi}, iz dva rozloga: prvo jer su to bili njegovi, a drugo jer je bilo po{alica i na gori~ke predizborneteme. Samoga jadnoga Fa{nika nisu palili iz straha da se ne zapali zgrada Narodnog sveu~ili{ta (tu je ionako vru}e), alisu ga toliko temeljito objesili i to lije~ni~kim izvje{tajem ovjerili, pa je sto posto sigurno da je pravda ovaj putpobijedila ~asna pionirska rije~.”


ospodin Josip Kova~evi} - pisac, knjièvnik, ~lan Dru{tva hrvatskih knjièvnika (1936.) ipo~asni ~lan OSS-e ve} godinama tijesno sura|uje s Ogrankom. Njegova knjiga “@enidbaturopoljskog plemenita{a Vida Lackovi}a“ bila je poticaj za osnivanje stalne folklorne sekcijeOgranka

DANAS OGRANAK IMA MOGU]NOSTI O KOJIMADANAS OGRANAK IMA MOGU]NOSTI O KOJIMADANAS OGRANAK IMA MOGU]NOSTI O KOJIMADANAS OGRANAK IMA MOGU]NOSTI O KOJIMADANAS OGRANAK IMA MOGU]NOSTI O KOJIMA

SMO MI MOGLISMO MI MOGLISMO MI MOGLISMO MI MOGLISMO MI MOGLISAMO SANJATI !SAMO SANJATI !SAMO SANJATI !SAMO SANJATI !SAMO SANJATI !

- Kako je po~ela va{a suradnja sOgrankom ?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}: Mojasuradnja s Ogrankom je zapo~eladavno prije ~uvene Turopoljskesvadbe, koja je prema mojojknjizi reìrana, uvje`bana iodigrana. No, zahvaljuju}i Turo-poljskoj svadbi, ta se suradnjajo{ vi{e u~vrstila i napredovala.Za taj veli~anstven splet tradicije,narodnih obi~aja i glume, podatkei materijal sam prikupljao odsvoje majke Slave i ostalihstarijih ljudi iz Bu{evca i gotovocijelog Turopolja, koji su se snostalgijom sje}ali starijih obi~ajai vremena u na{em dragom Turo-polju. Nastojao sam biti {tovjerodostojniji, no, na àlost utakvim amaterskim predstavama~esto se i{lo na {tetu povi-jesnim ~injenicama. Naime, upovijesti, nikad se u Turopoljunisu pripremale ovakve velikesvadbe, s puno ljudi, a niti s izve-dbom odjednom svih ovihpjesama, kako je to bilo prikazanou mojoj knjizi. Neke pjesme zapi-sane su izvan Bu{evca. Pokrenuosam i novine koje su se odràlejo{ i danas, zajedno s pok. gosp.prof. Mijom Robi} - koji je biolektor prvih novina nami-jenjenih mje{tanima Bu{evca, tes pok. gosp. Ivanom Kos-\onijem, koji je bio tehni~kiurednik u tim novinama. Nara-vno, govorim o Godi{njakuOgranka, te o Glasu Bu{evca,koji se u ranim 70-tim godi-

nama ugasio. Prva ve}anov~ana dotacija bila je za prvuTuropoljsku svadbu 1967. godine.

- Koji je va{ osvrt na dana{njusituaciju, te situaciju od prije50-tak godina u Ogranku ?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}: Nemoè se mjeriti niti u kompogledu dana{nja situacija ssituacijom od prije 50-ak godina,i to prvenstveno zbog slobodekulturnog i intelektualnog izra-àvanja, te zbog materijalnihmogu}nosti. Morali smo napla-}ivati priredbe da bismo do{li donovca, jer nas dràva od obnove“Sloge“ 1950. godine, nijefinancirala. Tek ne{to kasnije, alisa malim novcima. Onda uOgranku i nije bilo mnogoaktivnost, rad se svodio ugla-vnom samo na dramsku skupinu.Danas OSS ima mogu}nosti isredstva o kojima mi nismomogli niti sanjati, poput velikihdotacija, toplih prostorija zasastanke, brojnih narodnihno{nji... Onda smo jedino imalipuno volje, èlje i entuzijazma.Danas je velik poticaj~lanovima prvenstveno odlazakna brojna gostovanja i toposebno u strane dràve. Svakipojedinac ima u sebi neke skri-vene potencijale, talente i zatosvako dru{tvo putem raznihaktivnosti treba to poticati.

-Koji je va{ osvrt na kulturnusuradnju s Hrvatima u dijaspori?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}: Su-ra|ivali smo s Austrijancima,Ma|arima i Rumunjima. Svi suoni meni posebno dragi, no

najvi{e sam emocionalno vezanza Rumunje. Mo`da zato jersam bio jedan od slavne~etvorice koji su napravili zaHrvatsku veliki preokret,uspostaviv{i kulturnu suradnjus Hrvatima u Rumunjskoj. Doprije Domovinskog rata ta jesuradnja bila vrlo intenzivna icijelo je selo u njoj sudjelovalo.Oni su jedinstven primjer,kakav se rijetko moè na}i ubilo kojoj dràvi, da nisuzaboravili svoj materinji, hr-vatski jezik kada su prije oko500 godina morali u bici zavlastiti ìvot napustiti svojupradomovinu. Va`no je napo-menuti da tu suradnju trebaodràvati na razini sela, jer nitijedna organizacija, pa ni Og-ranak, nije ve}a od sela, jer akonestane selo, nestati }e i sveorganizacije, pa, jasno, i Og-ranak. Moram ipak napomenutida na{e prvo gostovanje izvandomovine je bilo 1968. godine,posjet Traj{tofu u Austriji. To jeza mene bio doga|aj koji sepamti ~itavog ìvota. @ao mi jeda se lanjske godine u povodu30. obljetnice suradnje, nismosusreli s na{im Gradi{}anskimHrvatima ni u Bu{evcu, ni uTraj{tofu.

-Moète li nam {to re}i o svojimnovim knjigama ?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}: Godine1987., kako znate, iza{la mi jemoja {esta knjiga “Posljednjitur”, a ove godine, vjerujem,kona~no sam dovr{io mono-grafiju“Obiteljska zadruga ple-menitih Kova~evi}a“.


aki od nas nekam ide, naposel, v du~an, pekaru, v{kolu, ve} nekam ide. Iti semora }e ki{a pada ili sunce

sije ili pak sekire curiju. I to jedobro, ~ovek sega vidi, doìvi ipreìvi i pak se vrne domom i ondakad ima malo slobodnog vremenako ja sada (ne gledi televizor, zamnoge je to svakodnevnanepropustiva obaveza posebno akose dela o kakve skupo pla}enojuvoznoj sapunici, a ima ih na danpo nekoliko , a z reprizami jo{ ivi{e.). A ke pak mene mo}i? Celuno} je levalo, sada jo{ pada i ondaujutro brè - bole mora{ neke posleobaviti. Ta vraà ki{a, moram kpekaru po kruf ali nemrem smotorom bum zmokel (ona se prvazdigla i oti{la s autem na posel i takje ve} kesnila, am znate zakaj). I joti lepo trk s vre}icami po kruf, kadono dojdem do Roìnca de su onelepe, visoke hiè a prek ceste vodate}e, ~amec bi mi trebal i ke sad.Sezul sem tenisice i dr~al do pekarebos kak je god ladno. Ajde, prvoprepreku sem pre{el u dva pravca apekarica Ankica se samo smejala imislila je da nes praf. Doma brèbole poje~ sendvi~ i popij ~aj i paktrk na bus. Ti bokca, do{el sem nazavoj, a tam isti vrag, sezuj cipele,a bus samo ke ni do{el. I tak vam jasiromak sednem v bus i zapitam se:[tef dragi, a koga si vraga delal uMesne zajednici i ke sada dela{ u“Ogranku“ kad nisi ba{ nike

(J) OJ - BU[EVEC(J) OJ - BU[EVEC(J) OJ - BU[EVEC(J) OJ - BU[EVEC(J) OJ - BU[EVEC

postigel. Ljudi su ti i tak ostali isti:mosteci su jo{ za{topani, grabezamuljene i nepoko{ene, ograjenepofarbane r|ave... Dej pusti sadto i delaj si doma nekaj pametnoga.A cure me u busu glediju ( Vesna iLili - em znate tere su to) i velijumu: A kaj si tak osetljiv, nosi si~izme, u vre~ice ko i mi i kvit. Je,lako je re}i pusti se to, ali mene tonagriza i znam dok sem ono i{el poNema~ke (volim prirodu) pak semi van naselenog mesta pre{etal alinikada na sre}u nis videl nikakvosmetli{te ko prinami na sekemu~o{ku i raskri`ju. Nes videl ni daljudi otpadno ulje hitaju v grabu ilibilo kam, tam se zna red i zakon.Za Nemce vaì jo{ navek “ Gesetzist Gesetz “ ali prinami to ne pali.Vraga ti j.... zakon, naj~e{}e se~uje..

Idem vam ja tak uz na{potok Bunu. Tu sem se ko de~ecpri cimentu i pri Brace kupal zdrugom decom i zvek{imi, zrukamismo ribe lovili, a tu i tam sem se naizvoru i vode napil. Kej se ~udite,em ni to bili pred stolet, jo{ nemani ~etrdeset. Najbole sem zapamtilkad sem pod ve~er jednu mladusneju i moà videl kak si pricementu posle napornog posla jendrugomu ple}a peru (ja sam se maloprikril, a oni su jo{ i hopa - cupadelali. Bili su tak slatki!. A sadapogledajte si malo ke delate u Bunui oko nje hitate se kaj vam domavi{e netreba. Na{i de~ki odvaàju

smetje na smetli{te i to ne skupo,ali zakaj bi oni tere sam ve}spominjal i to malo pla}ali kad su{ume i pola dosta velike. Lovci,lovci, kaj vi na to velite. Imamo ikontejnere za steklovinje, ali fla{ei ostale robe staklenog porjekla suna se strane. Jer kad su kontejneritak daleko da bi ~ak pet minutpotro{il da bi u njega {telsteklovinje odvesti. Kad sem ono1978. bili u Mesne dobili smopriznanje za najurednije mesto uOp}ine (onda su mi se neki slatkosmejali). Koliko dece sam ve} kroz“Ogranak“ prepelal i ona su svetavidela, ali se to slabo odraàva nasliku na{eg Bu{evca. I pitam se, akose to pusti{, onda bo ko i oni teriveliju “To bi trebal negdo druginapraviti“. Ako o~e{ neke posti}ionda se mora{ tu i tam nekomuzameriti, ali to ti pak nejde u koristnek samo na {tetu, budu ti rekli dane kuì{ demokraciju. Tak sam vamja siromah na iglama, dok jedni neznaju grabu o~istiti, drugi na sre}us aeroplanom letiju. Onda sem sesetil one izreke ke mi je vu~itelMati}, isto nekad predsjednikOgranka jo{ u pu~ke {kole rekel:“Pero je najja~e oru`je“, a kej vi{tovani mislite!?. Jel naslov ovog{tiva bez veze ?

Va{ Stjepan Deteli} - Banski Va{ Stjepan Deteli} - Banski Va{ Stjepan Deteli} - Banski Va{ Stjepan Deteli} - Banski Va{ Stjepan Deteli} - Banski

- Kada }emo u Bu{evcu vidjetipraizvedbu Va{eg novog dram-skog djela “Ban Jela~i} pi{e izBu{evca“ ?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}: Nadam se idu}e ljeto uBu{evcu ili negdje drugdje.

-Imate li kakav prijedlog radaOSS-e u ovoj godini ?

Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Gosp. Kova~evi}:Navr{ava se 540. godina(1459-1999) prvog spominjanjasela Bu{evca. Mislim da bi ovotrebalo ipak na neki na~in

obiljeìti, barem jednom fol-klornom priredbom i izlo`bomfotografija iz starog Bu{evca.

Razgovarala: JasminaRazgovarala: JasminaRazgovarala: JasminaRazgovarala: JasminaRazgovarala: JasminaVnu~ecVnu~ecVnu~ecVnu~ecVnu~ec


NAJMLA\I PJESNICI U AKCIJINAJMLA\I PJESNICI U AKCIJINAJMLA\I PJESNICI U AKCIJINAJMLA\I PJESNICI U AKCIJINAJMLA\I PJESNICI U AKCIJI

MOJA DOMOVINAMOJA DOMOVINAMOJA DOMOVINAMOJA DOMOVINAMOJA DOMOVINA

Moja domovina je Hrvatska.Ima puno prirodnih bogatstva.Moja domovina je najljep{a.

Puna je razli~itih boja u kojoj imanajvi{e plave od Save i Drave.

Livade su pune cvije}a na kojojse igraju djeca.

Prema domovini osje}am velikuljubav i zato nikad ne bacam

papiri}e po lijepim travnjacima ine trgam prekrasno cvije}e.

Svoju domovinu volim najvi{e nasvijetu.

Ana Bedek III bAna Bedek III bAna Bedek III bAna Bedek III bAna Bedek III b

TUROPOLJETUROPOLJETUROPOLJETUROPOLJETUROPOLJE

Turopolje moj je kraju njem ìvi vje~ni raj

Tu su malene drvene crkvice,vesele purice, ùgice, kokice.

Mladi ljudi u gradu rade,a stari na polju kukuruz sade.

Kukuruz po polju, baùlek pokolju,

sve to raste po Turopolju.

@eljka ^rnko VI@eljka ^rnko VI@eljka ^rnko VI@eljka ^rnko VI@eljka ^rnko VI

SRE]ASRE]ASRE]ASRE]ASRE]A

Sre}a uzimaSre}a daje

Sre}u dobiva{Al sre}u i daje{

Sre}a je sveSre}a je ne{to

Uz sre}u dobiva{ jo{Samo ne{to.

Ivana @ugaj IIIIvana @ugaj IIIIvana @ugaj IIIIvana @ugaj IIIIvana @ugaj III

SRE]ASRE]ASRE]ASRE]ASRE]A

[tel sem sre}u goremet oblaki najti.

Onda sem vu jeno srce za{el,ali sre}e nigde ni bilo.

Ni den denes nis ju na{el.

Ne okre}em se vi{eza osmehom vsakim,

tuga mi je v srce za{la.Ni vredno sre}u iskati -ona me bu sama na{la.

Draèn KosDraèn KosDraèn KosDraèn KosDraèn Kos


IN MEMORIAN 1993-1998IN MEMORIAN 1993-1998IN MEMORIAN 1993-1998IN MEMORIAN 1993-1998IN MEMORIAN 1993-1998

1. Marija (Mate) Deteli} ro|. Robi}1. Marija (Mate) Deteli} ro|. Robi}1. Marija (Mate) Deteli} ro|. Robi}1. Marija (Mate) Deteli} ro|. Robi}1. Marija (Mate) Deteli} ro|. Robi} 1935.-1993.1935.-1993.1935.-1993.1935.-1993.1935.-1993.Dugogodi{nja ~lanica Ogranka koja se uvijek rado odazivala svakoj aktivnosti koja je pomagala ugleduDru{tva. Vi{e godina bila je uklju~ena u kulturnu suradnju sa na{im manjinama u Ma|arskoj i Rumunjskoj.

2. Jana (Josipa) Robi} ro|. Robi}2. Jana (Josipa) Robi} ro|. Robi}2. Jana (Josipa) Robi} ro|. Robi}2. Jana (Josipa) Robi} ro|. Robi}2. Jana (Josipa) Robi} ro|. Robi} 1904.-1993.1904.-1993.1904.-1993.1904.-1993.1904.-1993.^lanica Ogranka koja se aktivno uklju~ila u rad Dru{tva kao nosilac zna~ajne uloge na Turopoljskim svadbama1967, 1968. i 1969. godine.

3. Stjepan (Franje) Deteli}3. Stjepan (Franje) Deteli}3. Stjepan (Franje) Deteli}3. Stjepan (Franje) Deteli}3. Stjepan (Franje) Deteli} 1928.-1993.1928.-1993.1928.-1993.1928.-1993.1928.-1993.Nije bio uklju~en u rad sekcija Dru{tva, ali je svojim ~lanstvom dokazivao da voli Dru{tvo.

4. Vlado (Stjepana) Kova~evi}4. Vlado (Stjepana) Kova~evi}4. Vlado (Stjepana) Kova~evi}4. Vlado (Stjepana) Kova~evi}4. Vlado (Stjepana) Kova~evi} 1934.-1993.1934.-1993.1934.-1993.1934.-1993.1934.-1993.Nije bio aktivno uklju~en u rad sekcija, ali je ~lanstvom dokazivao da voli Dru{tvo.

5. Tomo (Vinko) Robi}5. Tomo (Vinko) Robi}5. Tomo (Vinko) Robi}5. Tomo (Vinko) Robi}5. Tomo (Vinko) Robi} 1930.-1993.1930.-1993.1930.-1993.1930.-1993.1930.-1993.Iako nije bio uklju~en u rad sekcija, uvijek se rado odazivao akcijama kada se to od njega zahtijevalo.

6. Ivan (Milana) [timac6. Ivan (Milana) [timac6. Ivan (Milana) [timac6. Ivan (Milana) [timac6. Ivan (Milana) [timac 1946.-1993.1946.-1993.1946.-1993.1946.-1993.1946.-1993.Aktivnim ~lanom Dru{tva postao je od svoje mladosti. Bio je uklju~en u rad dramske sekcije. Volio je Dru{tvo{to je i povremeno dokazivao materijalnom pomo}u.

7. Kata (Ivana) Robi} ro|. Robi}7. Kata (Ivana) Robi} ro|. Robi}7. Kata (Ivana) Robi} ro|. Robi}7. Kata (Ivana) Robi} ro|. Robi}7. Kata (Ivana) Robi} ro|. Robi} 1911.-1993.1911.-1993.1911.-1993.1911.-1993.1911.-1993.Dugogodi{nja ~lanica Dru{tva koja nije bila aktivno uklju~ena u rad sekcija, ali je svojim ~lanstvomdokazivala da voli rad Dru{tva.

8. Ivan (Stjepana) Kova~evi}8. Ivan (Stjepana) Kova~evi}8. Ivan (Stjepana) Kova~evi}8. Ivan (Stjepana) Kova~evi}8. Ivan (Stjepana) Kova~evi} 1929.-1994.1929.-1994.1929.-1994.1929.-1994.1929.-1994.Dugogodi{nji ~lan Dru{tva koji se rado odazivao na svim akcijama. U mladosti je bio uklju~en u raddiletantske dramske sekcije, a zapaèn doprinos je dao prilikom izvo|enja Turopoljskih svadbi 1967, 1968. i1969. god. Bio je uklju~en u kulturnu suradnju sa na{im manjinama u Ma|arskoj i Rumunjskoj.

9. Juraj (\uro) Gregorec9. Juraj (\uro) Gregorec9. Juraj (\uro) Gregorec9. Juraj (\uro) Gregorec9. Juraj (\uro) Gregorec 1936.-1994.1936.-1994.1936.-1994.1936.-1994.1936.-1994.Dolaskom u na{e mjesto kao mladi nastavnik fizi~kog odgoja aktivno se uklju~io u rad Dru{tva. Bio jeuklju~en u kulturnu suradnju sa na{im manjinama u Rumunjskoj i Ma|arskoj.

10. Josip ( ) ^rnko10. Josip ( ) ^rnko10. Josip ( ) ^rnko10. Josip ( ) ^rnko10. Josip ( ) ^rnko 1913.-1994.1913.-1994.1913.-1994.1913.-1994.1913.-1994.Nije bio uklju~en u rad sekcija, ali je svojim ~lanstvom dokazivao da voli Dru{tvo.

11. Slavica (Mate) Kova~evi} ro|. Robi}11. Slavica (Mate) Kova~evi} ro|. Robi}11. Slavica (Mate) Kova~evi} ro|. Robi}11. Slavica (Mate) Kova~evi} ro|. Robi}11. Slavica (Mate) Kova~evi} ro|. Robi} 1929.-1995.1929.-1995.1929.-1995.1929.-1995.1929.-1995.Dugogodi{nja ~lanica Dru{tva, iako nije bila u sekcijama svojim ~lanstvom je dokazivala da voli rad Dru{tva.

12. Katica (Imbre) Bobesi} ro|. ^rnko12. Katica (Imbre) Bobesi} ro|. ^rnko12. Katica (Imbre) Bobesi} ro|. ^rnko12. Katica (Imbre) Bobesi} ro|. ^rnko12. Katica (Imbre) Bobesi} ro|. ^rnko 1921.-1995.1921.-1995.1921.-1995.1921.-1995.1921.-1995.Dugogodi{nja ~lanica Dru{tva koje se u vrijeme svoje mladosti uklju~ila u rad pjeva~kog zbora.

13. Ivan (Ivana) Kirin13. Ivan (Ivana) Kirin13. Ivan (Ivana) Kirin13. Ivan (Ivana) Kirin13. Ivan (Ivana) Kirin 1937.-1995.1937.-1995.1937.-1995.1937.-1995.1937.-1995.Kao mladi} uklju~io se u rad dramske sekcije (Monserrata, Barun Franjo Trenk, Matija Gubec). U kasnijimgodinama bio je aktivan ~lan starije tambura{ke sekcije.

14. Juraj (Ivana) Roì}14. Juraj (Ivana) Roì}14. Juraj (Ivana) Roì}14. Juraj (Ivana) Roì}14. Juraj (Ivana) Roì} 1919.-1995.1919.-1995.1919.-1995.1919.-1995.1919.-1995.Nije bio uklju~en u rad sekcija Dru{tva, ali je svojim ~lanstvom dokazivao da voli Dru{tvo.

15. Ivan (Vinko) Katuli}15. Ivan (Vinko) Katuli}15. Ivan (Vinko) Katuli}15. Ivan (Vinko) Katuli}15. Ivan (Vinko) Katuli} 1933.-1996.1933.-1996.1933.-1996.1933.-1996.1933.-1996.Dugogodi{nji ~lan Dru{tva koji nije bio direktno uklju~en u rad sekcija. Bio je uklju~en u kulturnu suradnjuizme|u na{eg Dru{tva i Hrvata koji ìve izvan na{e domovine.


16. Mijo (Ivana) Vinter16. Mijo (Ivana) Vinter16. Mijo (Ivana) Vinter16. Mijo (Ivana) Vinter16. Mijo (Ivana) Vinter 1928.-1996.1928.-1996.1928.-1996.1928.-1996.1928.-1996.Dugogodi{nji ~lan koji je u radu sudjelovao kada su pred njega bili postavljeni odre|eni zadaci.

17. Matija (Andrija) Deteli}17. Matija (Andrija) Deteli}17. Matija (Andrija) Deteli}17. Matija (Andrija) Deteli}17. Matija (Andrija) Deteli} 1926.-1996.1926.-1996.1926.-1996.1926.-1996.1926.-1996.Nije bio uklju~en u rad sekcija, a doprinos Dru{tvu je dao kod organizacije Turopoljske svadbe 1967. Me|uprvima se uklju~io u kulturnim suradnjama na{eg Dru{tva sa Hrvatima u Austriji.

18. Nikola (Josipa ) Kos18. Nikola (Josipa ) Kos18. Nikola (Josipa ) Kos18. Nikola (Josipa ) Kos18. Nikola (Josipa ) Kos 1945.-1996.1945.-1996.1945.-1996.1945.-1996.1945.-1996.U rad OSS-e uklju~io se 1964. god. pomaù}i, odnosno sudjeluju}i pri izradi prvog broja “Godi{njaka”. Bio jetajnik Dru{tva, arhivar, a 1967. godine sudjelovao je u Turopoljskoj svabdi u ulozi mladenca. @ivot ga jeodveo na rad u Njema~ku, ali je uvjek s pa`njom pratio rad Dru{tva.

19. Ivan Kle~i} (Jelu~ek)19. Ivan Kle~i} (Jelu~ek)19. Ivan Kle~i} (Jelu~ek)19. Ivan Kle~i} (Jelu~ek)19. Ivan Kle~i} (Jelu~ek) 1930.-1991930.-1991930.-1991930.-1991930.-1997.Bio je uklju~en u rad starije tambura{ke sekcije. Sviraju}i sa tamburom u ruci zavr{io je svoj ìvot.

20. Franjo (Ivana) Kirin20. Franjo (Ivana) Kirin20. Franjo (Ivana) Kirin20. Franjo (Ivana) Kirin20. Franjo (Ivana) Kirin 1940.-1997.1940.-1997.1940.-1997.1940.-1997.1940.-1997.^lan koji se kasnije uklju~io u rad Dru{tva. Bio je uklju~en u rad starije tambura{ke sekcije.

21. Drago (Antuna) Bobesi}21. Drago (Antuna) Bobesi}21. Drago (Antuna) Bobesi}21. Drago (Antuna) Bobesi}21. Drago (Antuna) Bobesi} 1928.-1997.1928.-1997.1928.-1997.1928.-1997.1928.-1997.Nije bio uklju~en u rad sekcija, ali je svojim dugogodi{njem ~lanstvom dokazivao da voli Dru{tvo. Bio jeuklju~en u kulturnu suradnju sa Hrvatima koji ìve izvan na{e domovine.

22. Tomo (Petra) Roì}22. Tomo (Petra) Roì}22. Tomo (Petra) Roì}22. Tomo (Petra) Roì}22. Tomo (Petra) Roì} 1929.-1997.1929.-1997.1929.-1997.1929.-1997.1929.-1997.Od rane mladosti bio je uklju~en u rad Dru{tva. Neko vrijeme bio je ~lan Upravnog odbora Dru{tva. Kaodugogodi{nji dru{tveni djelatnik na{eg mjesta svojim je savjetima pomagao rad i razvitak Dru{tva.

23. Nikola (Nikole) Kos23. Nikola (Nikole) Kos23. Nikola (Nikole) Kos23. Nikola (Nikole) Kos23. Nikola (Nikole) Kos 1909.-1998.1909.-1998.1909.-1998.1909.-1998.1909.-1998.Jo{ kao dje~ak me|u prvima se uklju~io u rad Dru{tva. U povijesti dramske sekcije pripada mu izuzetno mjesto.Pripada prvim glumcima iz Bu{evca, onima koji su prvi izveli predstave “Car i svinjar” i “Seljak i gospodin”.Po~asnim ~lanom progla{en je 1973. godine. Iako je ìvio i radio u Osijeku, uvijek se rado odazivao kada je biou mogu}nosti na proslave i druga doga|anja OSS-a Bu{evec.

24. Ivica (Drage) \ureti}24. Ivica (Drage) \ureti}24. Ivica (Drage) \ureti}24. Ivica (Drage) \ureti}24. Ivica (Drage) \ureti} 1961. -1998.1961. -1998.1961. -1998.1961. -1998.1961. -1998.Nije bio ~lan sekcija, ali je ~lanstvom dokazivao da voli rad dru{tva.

25. Barbara (Janka) ^rnko ro|. Katuli}25. Barbara (Janka) ^rnko ro|. Katuli}25. Barbara (Janka) ^rnko ro|. Katuli}25. Barbara (Janka) ^rnko ro|. Katuli}25. Barbara (Janka) ^rnko ro|. Katuli} 1928.-1998.1928.-1998.1928.-1998.1928.-1998.1928.-1998.^lanica Dru{tva koji nije bila aktivno uklju~ena u rad sekcija. Bila je veliki simpatizer Dru{tva, te je podr{komaktivnostima Dru{tva doprinosila njegovom ugledu i razvitku Dru{tva. Njezina obitelj je me|u prvima bilauklju~ena u suradnju sa Hrvatima koji ìve u Austriji.

26. Marija (Petra) Lu~i} ro|. Roì}26. Marija (Petra) Lu~i} ro|. Roì}26. Marija (Petra) Lu~i} ro|. Roì}26. Marija (Petra) Lu~i} ro|. Roì}26. Marija (Petra) Lu~i} ro|. Roì} 1934.-1998.1934.-1998.1934.-1998.1934.-1998.1934.-1998.Dugogodi{nja ~lanica koja se u ranoj djevoja~koj dobi uklju~ila u rad pjeva~kog zbora. Svojim ~lanstvom idavanjem podr{ke aktivnostima dokazivala je da voli Dru{tvo i da mu èli {to ve}i uspjeh i ugled Dru{tva.

27. Ivan (Stjepana) Bartolin27. Ivan (Stjepana) Bartolin27. Ivan (Stjepana) Bartolin27. Ivan (Stjepana) Bartolin27. Ivan (Stjepana) Bartolin 1983.-1998.1983.-1998.1983.-1998.1983.-1998.1983.-1998.Tek {to je nau~io plesne korake i kada je trebao pokazati svoju plesnu virtuoznost, uo~i putovanja na nastup,tragi~nom smr}u zavr{io je svoje zadnje putovanje.

Najstariji ~lan dru{tva:

Ivan (Mate) Kova~evi} Licitar ro|. 1910.Ivan (Mate) Kova~evi} Licitar ro|. 1910.Ivan (Mate) Kova~evi} Licitar ro|. 1910.Ivan (Mate) Kova~evi} Licitar ro|. 1910.Ivan (Mate) Kova~evi} Licitar ro|. 1910.

Najmla|i ~lan dru{tva:

Stjepan (Marije) Robi} ro| 1997.Stjepan (Marije) Robi} ro| 1997.Stjepan (Marije) Robi} ro| 1997.Stjepan (Marije) Robi} ro| 1997.Stjepan (Marije) Robi} ro| 1997.

GODI[NJAK OGRANKA “SELJA^KEGODI[NJAK OGRANKA “SELJA^KEGODI[NJAK OGRANKA “SELJA^KEGODI[NJAK OGRANKA “SELJA^KEGODI[NJAK OGRANKA “SELJA^KESLOGE” BU[EVECSLOGE” BU[EVECSLOGE” BU[EVECSLOGE” BU[EVECSLOGE” BU[EVEC

(za kalendarsku 1995., 1996.,1997. i 1998. godinu)(za kalendarsku 1995., 1996.,1997. i 1998. godinu)(za kalendarsku 1995., 1996.,1997. i 1998. godinu)(za kalendarsku 1995., 1996.,1997. i 1998. godinu)(za kalendarsku 1995., 1996.,1997. i 1998. godinu)ÊTVEROBROJ 29 30 31 i 32ÊTVEROBROJ 29 30 31 i 32ÊTVEROBROJ 29 30 31 i 32ÊTVEROBROJ 29 30 31 i 32ÊTVEROBROJ 29 30 31 i 32

XXXII, XXXIII, XXXIV i XXXVXXXII, XXXIII, XXXIV i XXXVXXXII, XXXIII, XXXIV i XXXVXXXII, XXXIII, XXXIV i XXXVXXXII, XXXIII, XXXIV i XXXV

Izdava~:Izdava~ :Izdava~ :Izdava~ :Izdava~ :

OGRANAK SELJA^KE SLOGE BU[EVECOGRANAK SELJA^KE SLOGE BU[EVECOGRANAK SELJA^KE SLOGE BU[EVECOGRANAK SELJA^KE SLOGE BU[EVECOGRANAK SELJA^KE SLOGE BU[EVEC

Za izdava~a:Za izdava~a:Za izdava~a:Za izdava~a:Za izdava~a:

Branko ^rnkoBranko ^rnkoBranko ^rnkoBranko ^rnkoBranko ^rnko

Urednik:Urednik:Urednik:Urednik:Urednik:


Jezi~na redaktura:Jezi~na redaktura:Jezi~na redaktura:Jezi~na redaktura:Jezi~na redaktura:


Kompjuterska i grafi~ka obrada:Kompjuterska i grafi~ka obrada:Kompjuterska i grafi~ka obrada:Kompjuterska i grafi~ka obrada:Kompjuterska i grafi~ka obrada:

Emil Bobesi}Emil Bobesi}Emil Bobesi}Emil Bobesi}Emil Bobesi}

Autori fotografija:Autori fotografija:Autori fotografija:Autori fotografija:Autori fotografija:

Drago Kolarec, Renato Glogov~an, @eljko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSSDrago Kolarec, Renato Glogov~an, @eljko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSSDrago Kolarec, Renato Glogov~an, @eljko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSSDrago Kolarec, Renato Glogov~an, @eljko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSSDrago Kolarec, Renato Glogov~an, @eljko Ljubek, Glasnik Turopolja, Foto-sekcija OSS

Bu{evecBu{evecBu{evecBu{evecBu{evec

Tisak:Tisak:Tisak:Tisak:Tisak:

“TIPOMAT” Staro î~e“TIPOMAT” Staro î~e“TIPOMAT” Staro î~e“TIPOMAT” Staro î~e“TIPOMAT” Staro î~e

Naklada:Naklada:Naklada:Naklada:Naklada:

250 primjeraka250 primjeraka250 primjeraka250 primjeraka250 primjeraka

Bu{evec, svibanj 1999.Bu{evec, svibanj 1999.Bu{evec, svibanj 1999.Bu{evec, svibanj 1999.Bu{evec, svibanj 1999.

Zahvaljujemo svima onima koji su nam na bilo koji na~in pomogli da ovaj êtverobroj ugleda svjetlo dana.

OG

RA

NA

K “

SEL

JA^

KE

SL

OG

E”

OG

RA

NA

K “

SEL

JA^

KE

SL

OG

E”

OG

RA

NA

K “

SEL

JA^

KE

SL

OG

E”

OG

RA

NA

K “

SEL

JA^

KE

SL

OG

E”

OG

RA

NA

K “

SEL

JA^

KE

SL

OG

E”

BU

[EV

EC

BU

[EV

EC

BU

[EV

EC

BU

[EV

EC

BU

[EV

EC

1995. - 1998. - OSS Buševecporodica Bu{evec de Bu{evec, i to Mirko i Ambrozij Bu{evec. Ovi se...

Documents

Transcript of 1995. - 1998. - OSS Buševecporodica Bu{evec de Bu{evec, i to Mirko i Ambrozij Bu{evec. Ovi se...