11/2013ika.hr/bilteni/bilten_11-2013.pdf11/2013 13. ožujka 2013. U Vatikanu poèele konklave Misom...

11/201313. ožujka 2013.

U Vatikanu poèele konklave

Misom "za izbor Rimskog prvosveæenika" koju je u

bazilici Sv. Petra 12. ožujka predvodio kardinal Angelo

Sodano poèele su konklave za izbor 266. poglavara

Katolièke Crkve –

Uz kardinale Svete Rimske Crkve neizbornike i

izbornike, meðu kojima su bili i hrvatski kardinali -

zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i

vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, u bazilici

se okupilo više tisuæa vjernika te èlanovi Diplomatskog

zbora akreditirani pri Svetoj Stolici –

Srca ispunjena ljubavlju "danas želimo prinijeti s

Kristom Ocu koji je na nebesima da mu zahvalimo za

brižnu pomoæ koju pruža svojoj Svetoj Crkvi i na osobit

naèin za svijetli pontifikat koji nam je svojim životom i

djelom dao 265. Petrov nasljednik, ljubljeni i poštovani

papa Benedikt XVI., kojem u ovom trenutku ponovno

upuæujemo svu našu zahvalnost", istaknuo je dekan

Kardinalskog zbora

Obljetnica smrti kardinala Franje Kuhariæa

I danas nas iz vjeènosti prati njegov blagi lik, uvijek sa

smiješkom, neskrivenom dobrotom i mirom koji je

dolazio iz potpunog predanja u volju Božju i koji je

zraèio vjernicima zagrebaèke Crkve

Relikvije sv. Ivana Bosca stigle u Hrvatsku

Relikvijar putuje svijetom kao priprava za 200.

obljetnicu roðenja svetog Ivana Bosca

Domovinske vijesti

Skupština Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djela u RH

"Mladi za Krista"

Odgovor Državnog tajništva Svete Stolice na pismo predsjednika

HBK papi Benediktu XVI.

Projekt gradnje društveno-kulturnog centra i crkve na Gornjoj Vežici

Susret sveæenika Sisaèke biskupije

Korizmeni duhovni seminar za branitelje u Požegi

Završen teèaj za župne animatore Poreèke i pulske biskupije

Struèni skup vjerouèitelja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Susret mladih otoka Hvara

Predstavljen zbornik radova "Voæin, crkva i svetište"

Struèni skup za vjerouèitelje Dubrovaèke biskupije

Procesija "Za Križen" u Vukovaru

15. križni put mladih Požeške biskupije

Križni put Hrvatske vojske i policije

Korizmeno hodoèašæe u pulsku katedralu

Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu

Pretpremijera dokumentarnog filma o Tomislavu Janku Šagi-Buniæu

Crkva u Hrvata

Subotica: Prva tribina "Milanski edikt u izazovima današnjice"

Novo vodstvo Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica

u Bosni i Hercegovini

Prvi posjet biskupa Huzjaka Kanadi

U deset mjeseci pet puta provaljena župna kuæa u Ljubiji

Inozemne vijesti

Madagaskar: Ubijena francuska redovnica

Beèki kardinal o buduænosti kršæanstva u Europi

U Bagdadu ustolièen novi kaldejski patrijarh

Domovinske vijesti

Tomislav Kovaè novi doktor fundamentalne teologijeZagreb, 1.3.2013. (IKA) - Na Katolièkom bogoslovnomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu mr. Tomislav Kovaè obranioje 1. ožujka doktorsku disertaciju iz fundamentalne teologijena temu "Crkva gleda s poštovanjem i muslimane" (NA 3)(Post)koncilski zaokret Katolièke Crkve prema islamu injegovi teološki izazovi. Povjerenstvo za obranu doktorskograda saèinjavali su prof. dr. Tomislav Ivanèiæ – predsjednik,prof. dr. Željko Tanjiæ – mentor te èlanovi: prof. dr. NikolaBižaca, prof. dr. Ivan Karliæ i prof. dr. Alojzije Æubeliæ.Disertacija i njezina obrana ocijenjeni su sa izvrsnim.Doktorska disertacija sastoji se od dva velika dijela. Prvi dio,koji sadržava pet poglavlja, pruža jedan temeljitiji povijesno-teološki pregled kršæansko-muslimanskih odnosa odnastanka islama do prve polovice 20. stoljeæa. Posebnapozornost svraæa se na kuranski govor o Isusu Kristu ikršæanskom nauku te na teološki sadržaj srednjovjekovnih,(protu)reformatorskih, prosvjetiteljskih i kolonizatorskihkršæanskih polemika spram islama, s prijevodom dvadesetakizvornih tekstova. Drugi dio disertacije u tri šira poglavljaprikazuje i teološki vrednuje zaokret koji je Katolièka Crkvana Drugom vatikanskom koncilu uèinila prema islamu imuslimanima. Sustavno se prikazuje nastanak i teološkianaliziraju koncilski tekstovi o islamu u Dogmatskojkonstituciji Lumen gentium o Crkvi (br. 16) i osobito uDeklaraciji Nostra aetate o odnosu Crkve premanekršæanskim religijama (br. 3), kako u duhu koncilskeobnove tako i služeæi se dostignuæima koncilske ipostkoncilske teologije religija te kršæanske islamologije.Disertacija na kraju pruža pregled nauèavanja(post)koncilskih papa prema islamu te pokušava vrednovatisadašnje stanje kršæansko-muslimanskog dijaloga. Ovo jeprva disertacija o islamu izraðena na jednom katolièkomteološkom fakultetu u Hrvatskoj nakon doktorske disertacijeTomislava Jablanoviæa, pomoænog biskupa u Sarajevu,pisane pod vodstvom prof. dr. Ðure Graèanina i obranjene1970. na KBF-u u Zagrebu. Tomislav Kovaè je roðen u Münchenu 1969. godine, aodrastao je u Francuskoj. Teologiju je diplomirao na KBF-uu Zagrebu 2002. godine te je magistrirao na Teološkomfakultetu Sveuèilišta u Fribourgu u Švicarskoj 2006. godine.Dobitnik je godišnje nagrade KBF-a za diplomski rad"Obrisi teološke antropologije Mauricea Zundela" (2003.) igodišnje nagrade Prijatelja Sveuèilišta u Fribourgu za izradumagistarskog rada "La revelation coranique. Essai depresentaion en vue d'une comparaison avec la theologiechretienne de la revelation" (Kuranska objava. Pokušajprikaza u vidu usporedbe s kršæanskom teologijom objave,2006.). Od listopada 2006. zaposlen je kao asistent prikatedri fundamentalne teologije KBF-a Sveuèilišta uZagrebu, gdje predaje kolegij Znanost o religijama teizborne kolegije Misiologija i Suvremeno razumijevanjeislama i kuranske poruke. Èlan je Vijeæa za ekumenizam idijalog Hrvatske biskupske konferencije.Obrani doktorske disertacije prisustvovalo je šesdesetakslušatelja, meðu kojima i dekan KBF-a prof. dr. TonèiMatuliæ s nekoliko drugih profesora i desetak studenata.Obranu su svojom prisutnošæu uzvelièali i muftija dr. AzizHasanoviæ, muftija u mirovini Ševko Omerbašiæ te imamiMevludin Arslani i Mirza Mešiæ iz Islamskog centra uZagrebu. Nakon obrane disertacije uslijedila je prigodnazakuska za sve prisutne.

Korizmeno hodoèašæe u poreèku katedraluMisno slavlje u koncelebraciji više sveæenika predvodio jeporeèki i pulski biskup Dražen KutlešaPoreè, 3.3.2013. (IKA) - Veæ desetak godina vjerniciPoreèke i pulske biskupije sa svojim sveæenicima hodoèastesvake godine jednu nedjelju u korizmi u Eufrazijevu bazilikua jedne nedjelje u pulsku katedralu. Tako je i ove godine natreæu korizmenu nedjelju, 3. ožujka, više stotina vjernika izšest dekanata toga dijela biskupije: Buzetskoga, Pazinskoga,Piæanskoga, Rovinjsko-kanafanarskoga, Poreèkoga iUmaško-oprtaljskoga hodoèastilo u Eufrazijanu, gdje jenajprije pokornièko slavlje predvodio župnik iz GologoriceAnto Stjepanoviæ, a potom su vjernici imali prigodu zaispovijed te je održan križni put. Misno slavlje u koncelebraciji više sveæenika predvodio jeporeèki i pulski biskup Dražen Kutleša. U propovijedi jetumaèio Isusovu prispodobu o neplodnoj smokvi koja, kakoje rekao, ima dosta sliènosti s našim životom. Kao što jesmokva ukorijenjena u zemlju da bi mogla donijeti plod,tako smo i mi postavljeni u vinograd Božji, da svatko od nasdonese svoj plod. Bog od nas oèekuje taj plod i svatko odnas ovdje ima svoje poslanje. Nama kao i ovoj smokvi danaje prilika da dademo svoj plod - bilo duhovni, bilomaterijalni, na poseban naèin iskazan kroz ljubav premadrugim ljudima. Navodeæi kako ima s jedne strane ljudi kojiviše daju nego što primaju, a s druge oni koji više primajunego daju, mons. Kutleša istaknuo je da je svakom od nasdarovan život u koji je ugraðena ljubav dragih osoba kroznesebièno davanje. Usporeðujuæi neplodnu smokvu s namakojima Bog daje uvijek još jednu priliku, biskup je istaknuopotrebu ispovijedi i obraæenja, pošto nas napadaju napastikoje dolaze iz razlièitih strana: od ljudi koji su oko nas, iznas samih; iz neke naše slabe toèke koju æemo ispitomsavjesti spoznati. Kažu da je najslabija toèka gotovo svakog èovjeka lijenost,nastavio je propovjednik. Iz lijenosti nastaju sve drugenapasti. Zato vrijedi ona izreka: Moli i radi. Èovjek mora bitizaposlen, èovjek mora biti radin, èovjek mora raditi i osjetitida je koristan. Jer svaki èovjek koji ne pridonosi ima manjuvrijednost od samoga sebe. A upravo nam lijenost tooduzima. Lijenost je kao hrða koja èovjeka zarobljava, kojenije svjestan jer se osjeæa da mu je lijepo, da mu je dobro.Posljednja stvar od koje dolazi napast jest iznutra svakog odnas, ali od neke najbolje toèke. Tu ulazimo u grijeh oholosti,kada èovjek misli da je on najbolji, najveæi, a to predstavljajednu laž i na kraju završi vrlo tragièno. Upravo oholostCrkva stavlja kao prvi glavni grijeh zbog toga jer èovjekazaslijepi, govori mu da je on glavni, da je on centar svijeta.Imamo prilika, Bog nam daje moguænost da se obratimo dokjoš imamo vremena. Upravo smo u korizmi da iskoristimosve prilike koje nam Bog daje. To æemo postiæi - da uvijekbudemo budni, da molimo, da svaki dan ispitamo svojusavjest pa æe biti i duhovne pomoæi. Ako tako budemo radili,moæi æemo se oduprijeti napasti. Ovo hodoèašæe jedan jeznak svakoga od nas da želimo biti bolji, želimo biti pravikršæani, pravi, pošteni ljudi, zakljuèio je propovijed biskupKutleša.

.

Domovinske vijesti ika

2 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Tribina o utjecaju medija na život vjernikaPredavanje komunikologa dr. Krunoslava NovakaKoprivnica, 3.3.2013. (IKA) - "Utjecaj medija na životvjernika" naziv je predavanja koje je u nedjelju 3. ožujka upastoralnom centru župe blaženog Alojzija Stepinca uKoprivnici održao dr. Krunoslav Novak. U predavanju je,meðu ostalim, dotaknuo i pitanje istine u medijima teobjasnio kako se èesto dogaða da su mediji uvjetovaniodreðenim lobijima, urednièkim programima i politikama,gdje su oni dužni donijeti odreðeni sadržaj i njega opravdati."Kada se rade teme vezane uz Crkvu i vjeru možemoprimijetiti da se radi vrlo kritièki i da se mnoge deontološkezakonitosti ili pravila deontološkog kodeksa ne poštuju.Kada se u Crkvi dogodi bilo kakav problem koji èesto putanije niti do kraja provjeren, navodi se ime i prezimesveæenika, redovnice, vjerouèitelja. Zatim, toènu adresu itoèno gdje se što dogaða. Deontologija medija to ne dopuštai ne podržava. Èesto puta, sklonost takvom pristupu i takvimmedijskim naèinima komuniciranja u Crkvi i nas vjernikestavlja i dovodi u stav da smo pomalo rezervirani prematome. Nedavno istraživanje pokazalo je da se novinarimajako malo vjeruje, a ja bih se usudio reæi da za to èesto putanisu sami novinari krivi", istaknuo je dr. Novak. Osvrnuo se i na najpoznatiju internetsku tražilicu Google tesve rašireniju izreku "Google zna sve", no dovodi u pitanjenjegovu ispravnost i kvalitetu u našim traženjima, jer on nefunkcionira po naèelu kvalitete informacija nego po naèelupopularnosti odreðenih sadržaja. Kroz izlaganje dr. Novakstavio je naglasak na to da mediji na nas imaju vrlo moæanutjecaj, a èinjenica je da se mi od njih i ne možemo izolirati.Èinjenica je da, napose mladi ljudi, ali i odrasli koji koristedruštvene mreže, tamo borave i na njima provode vrijeme.Izolirati se od toga ne bi ni bilo dobro za naš osobni nitidruštveni razvoj, jer je za današnje funkcioniranjejednostavno potrebno da te stvari poznajemo. Napokon,postoji puno kvalitetnih sadržaja koje nam mediji nude. Onošto je potrebno jest nauèiti ne dopustiti da medijske poruke unama poljuljaju naš vjernièki identitet, pojasnio je dr.Novak. Dotaknuo se i rezultata istraživanja koje je proveo smladima na podruèju Varaždinske biskupije za svoj doktoratu kojem je pisao o religioznom identitetu mladih te kakomedijska i interpersonalna komunikacija utjeèu na izgradnjuidentiteta. Istraživanje je pokazalo da je mladim ljudimaobitelj jako važna te da oni u obitelj imaju povjerenja, alionoliko koliko vide da njihovi roditelji zajedno s njima èineono što oni od svojih adolescenata traže. "Èesto nam se èinikod mladih, adolescenata, tinejdžera, da nas oni ne slušaju.Možda ne slušaju naše rijeèi, ali 'slušaju oèima' ono što mièinimo i kako živimo. I tu je jedna velika istina koju jeèovjek, a vjerujem i roditelj svaki na svoj naèin, u svojemiskustvu života iskusio, isprobao i vidio. To ne znaèi, ako sedjeca i okrenu od onoga kako smo ih uèili, da si ne bipredbacivali 'ja sam pogriješio, a uvijek sam živio onako'.Postoje razlièiti elementi života koji utjeèu na odluke mladihljudi i na njihova opredjeljenja. Jedan vrlo bitan je obitelj, aliima i drugih. Susreæu ih i u školi", rekao je dr. Novak. Uistraživanju se takoðer vidjelo da oni koji imaju manjukvalitetu obiteljskog odnosa više vjeruju medijima. "Danasse dogaða da djeca diktiraju kako æe se stvari dogaðati i nakoji naèin æe funkcionirati. Nije moguæe da dijete zna boljeod mene odraslog. To je zamka u koju mi upadamo vrlo lakopogotovo kad se radi o Internetu tj. raèunalu. Tu èestogovorimo da djeca znaju bolje od nas. Oni znaju tehnièkikoristiti raèunalo, znaju pronaæi bilo koji sadržaj koji vamapadne na pamet na Internetu koji vi ne znate pronaæi, ali onis tim sadržajem ne znaju baratati, ne znaju upravljatikvalitetom tog sadržaja. To može biti izazov za odrasle, pa i

za bake i za djedove: 'ajde pokaži mi', pa kad sjedite porednjega i vidite što to ono gleda, moæi æete barem znati s èimese bavi vaše dijete. Jer puštati dijete u taj virtualni prostorInterneta, isto je kao da kažete da se ide igrati na igralište nakojem su mine. Usporedba je fatalna, ali ako dijete ne znakartu, kako æe zaobiæi mine? Zato je važno da imamo tusvijest prvo u obitelji, da imamo autoritet kojega moždaneæemo manifestirati, pogotovo kod adolescenata, onime štogovorimo nego onime što èinimo. S druge strane, ako imamoautoritet, trebamo nastojati èiniti i èuvati to povjerenje smladima. Tako da i mi njima pokažemo i dopustimo da oninas nauèe ono što mi ne znamo. Mediji su oko nas i moramoih koristiti, ali odgovorno. I za sebe i za zajednicu u kojojživimo", zakljuèio je dr. Novak.

Antiæevo proslavljeno u ZagrebuZagreb, 4.3.2013. (IKA) – Na 48. obljetnicu smrti slugeBožjega o. Ante Antiæa (1893.-1965.), 4. ožujka, u svetištuGospe Lurdske u Zagrebu gdje poèivaju njegovi posmrtniostaci, sveèano misno slavlje predvodio je križevaèki vladikaNikola Kekiæ. U koncelebraciji su uz domaæe franjevce, bilisveæenici Maksimirsko-trnjanskoga dekanata i zamjenikbiskupskog vikara za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj. U homiliji biskup Kekiæ osvrnuo se na životni put o. Antiæate istaknuo kako je od roditelja primio puno toga što æe gakasnije resiti u životu, poglavito u vinogradu Gospodnjemgdje æe on kroz 48 godina služiti Bogu i ljudima. Kaomagistar klerika odgojio je generacije franjevaca, a kao vrsniispovjednik mnoge je pomirio s Bogom i uputio ih na praviput. Bio je Božji prorok u svome vremenu, prorok koji hrabrii tješi. Takvih proroka kao što je bio sluga Božji Ante Antiæu ova naša doista teška vremena nedostaje, jer svijet viševoli slušati lažne proroke, a oni su se uvukli u sve poreživota, rekao je biskup Kekiæ te podsjetio kako ih ima upolitici, u školskom odgoju, u gospodarstvu, u pravosuðu, umedijima. Posvuda ih se može otkriti, a njihove su žrtve onimalovjerni koji su izgubili pravu orijentaciju u životu.Nažalost, meðu njima ima i puno nazovi kršæana koji sunapustili Krista koji je jedini Put, Istina i Život, rekao je teposebno uputio na rijeèi 19-godišnjeg mladog franjevcaizgovorene 1912. "u današnje vrijeme treba onakovih ljudi,onakovih samoprijekornika, znaèajnika koji æe poput svetogoca Franje poæi i svim silama nastojati uzdignuti vjeru ikrepost, a srušiti bezvjerje i nemoral. Ukratko sve u Isusuobnoviti. Takvi su ljudi danas tako potrebiti kao ne znam što,kao ništa drugo na svijetu. Takve ljude oèekuje vjera, redfranjevaèki i domovina". Da, potrebna nam je istinskaobnova u Kristu, zato je i Njegova Svetost u miru papaBenedikt XVI. u listopadu protekle godine proglasio Godinuvjere. Obnova i obraæenje poèinje od osobe: od mene i odtebe, ima mnogo toga što nam valja udaljiti izsvakodnevnoga našega života. Kršæani su od Isusa pozvanida budu nositelji svjetla Kristova, da budu kvasac za novodruštvo koje se naziva kraljevstvo Božje, a u tom kraljevstvunema mjesta za laži, nepravde, mržnju, ideopoklonstvo i zasvako drugo zlo. Novi Božji svijet kojega mi kršæanimoramo izgraðivati jest svijet èiji su temelji istina, pravda,mir i nadasve ljubav. Za takav se svijet svim svojim silamaborio sluga Božji o. Ante Antiæ, rekao je biskup Kekiæ tepozvao na molitvu da lik ovoga sluge Božjega zasja nasvodu nebeskom još jaèom svjetlošæu i sve nas osvijetli.Nakon blagoslova, biskup Kekiæ je kod groba sluge Božjegao. Ante Antiæa predvodio molitvu za njegovo proglašenjeblaženim i za milost po njegovu zagovoru. Na misi je pjevaozbor "Ante Antiæ".

Domovinske vijestiika

313. ožujka 2013. broj 11/2013

Mons. Paliæ primio maðarskog veleposlanika GaboraDubrovnik, 5.3.2013. (IKA) - Generalni vikar Dubrovaèkebiskupije mons. dr. Petar Paliæ primio je u utorak 5. ožujka uBiskupskom ordinarijatu u Dubrovniku veleposlanikaRepublike Maðarske dr. Ivana Gabora. U pratnjiveleposlanika Gabora bili su savjetnik za kulturu JanosDezso, i tajnica veleposlanstva Anasztazia Sebok. Mons.Paliæ prenio je pozdrave dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa,koji se nalazi u kanonskom pohodu župama Konavoskogadekanata. Veleposlanik Gabor zahvalio je na pozdravima iprimanju te izrazio zadovoljstvo da može posjetitiDubrovnik, koji ga uvijek privlaèi svojom ljepotom. Veleposlanik Gabor i mons. Paliæ razgovarali su opovijesnim vezama izmeðu Republike Maðarske i RepublikeHrvatske, koje su osobito znakovite upravo u Dubrovniku,jer dominikanski samostan, uz druge relikvije, èuva irelikviju glave sv. Stjepana, ugarskog kralja. Te su relikvijene samo kulturno blago Republike Hrvatske, nego ivjernièka baština Dominikanskog reda, ovoga Grada idubrovaèke biskupije, istaknuto je u razgovoru. Zbogpovijesnog znaèenja relikvije sv. Stjepana za maðarskinarod, veleposlanik Gabor istaknuo je potrebu boljegsmještaja i davanja posebnog mjesta relikviji sv. StjepanaUgarskog. Generalni vikar podržao je tu veleposlanikovuzamolbu i obeæao da æe Dubrovaèka biskupija u razgovoru sdominikanskim samostanom, ukoliko to uvjeti bududopuštali, pokušati pronaæi rješenje za prikladniji smještaj iizlaganje relikvije sv. Stjepana Ugarskog. Kao uspomenu naposjet Dubrovniku i Dubrovaèkoj biskupiji mons. Paliæ jeveleposlaniku Gaboru darovao zbornik "Dubrovaèkibenediktinci" i zbornik himni, misa i ostalih skladbi "Inhonorem sancti Blasii", a veleposlanik Gabor je mons.Paliæu darovao knjigu "Saint Stephen and His Country. ANewborn Kingdom in Central Europe: Hungary". Sv. Stjepan Ugarski (969. - 1038.), prvi je ugarski kralj(997.) uz èiju se vladavinu povezuje pokrštenje maðarskoganaroda. Stjepan je ustrojio 12 biskupija u Ugarskoj ipodijelio zemlju na županije. Obranio je ugarsku neovisnostod Bugara s istoka i cara Konrada II. (1024. - 1039.) sazapada. Neprijeporna je njegova važnost za maðarski narodkoji u njemu prepoznaje jedan od elemenata svoganacionalnog identiteta i državnosti.

Èestitka biskupa Uziniæa s. Radoslavi KevoDubrovnik, 5.3.2013. (IKA) – U povodu izbora s.Radoslave Kevo za provincijalnu glavaricu sestaramilosrdnica sv. Vinka Paulskog, Provincije NaviještenjaGospodinova - Split, predsjednik Vijeæa HBK za ustanoveposveæenog života i družbe apostolskog života dubrovaèkibiskup Mate Uziniæ uputio je èestitku njoj i cijelojnovoizabranoj upravi. "Službu provincijalne glavarice preuzimate u vrijeme koje jeobilježeno sekularizacijom i etièko-moralnim relativizmom",piše u èestitki dubrovaèki biskup. "Sekularizacija, nažalost,ne zaobilazi ni Bogu posveæene osobe. Stoga su nam udanašnje vrijeme potrebne osobe koje æe, radikalnimživljenjem evanðeoskih savjeta siromaštva, poslušnosti ièistoæe, današnjem svijetu pružati iskreni primjer ljepoteopredjeljenja i hoda za Isusom Kristom". U èestitki predsjednik Vijeæa HBK za UPŽ i DAŽ izražavazahvalnost s. Antoniji Vugdeliji i dosadašnjoj upravi zanjihovo služenje Provinciji Navještenja Gospodinova idoprinos redovništvu u Hrvatskoj.

Brdovec: Korizmena duhovna obnova za trajne ðakoneBrdovec, 5.3.2013. (IKA) - U župi sv. Vida u Brdovcuodržana je 5. ožujka korizmena duhovna obnova za trajneðakone. U nazoènosti dr. Tomislava Markiæa, biskupskogvikara za trajne ðakone i ravnatelja Nadbiskupijskogapastoralnog instituta u Zagrebu, u kojem se prireðuje trajnaformacija trajnih ðakona, duhovnu obnovu za osamnaestðakona iz Zagrebaèke nadbiskupije te Sisaèke i Varaždinskebiskupije vodio je brdoveèki župnik mr. Ivan Gretiæ. Obnovaje poèela misnim slavljem u župnoj crkvi, a nastavljenamolitvom Veèernje, nagovorom voditelja i moguænošæu zasakrament pomirenja.Mr. Gretiæ osvrnuo se na èitanja prve tri korizmene nedjeljete istaknuo kako je "današnji èovjek Europljanin, okružennebrojenim èovjekocentriènim metropolama, èija se istinskaduša može pronaæi još samo u muzejima. S druge strane,èovjek živi brzo, razmišlja brzo, donosi nepromišljeneodluke i jako rijetko primijeti još jednog takvog istogèovjeka pokraj sebe. Komunikacija s bližnjim, kao i ona sasamim sobom, te na kraju, komunikacija sa Stvoriteljem,zabaèene su negdje u staretinarnici naših davno odbaèenih ilizaboravljenih sposobnosti. Taj se nedostatak uvukao i u našeobitelji, nepovratno ih razarajuæi. To je pustinja u kojoj žividanašnji èovjek". Dodao je kako "korizma postaje za nasposebno vrijeme u kojemu smo pozvani osobito molitvom,pokorom, žrtvom i djelima ljubavi vježbati svoj duh, ali uisto vrijeme postom krotiti svoje tijelo kako bismo duhovnoojaèali". Duhovna obnova završila je zajednièkom veèerom idruženjem.

Rezultati natjeèaja za festival duhovne glazbe "Svjetlostdolazi"Zadar, 6.3.2013. (IKA) – Objavljeni su rezultati natjeèaja zafestival duhovne glazbe "Svjetlost dolazi" Zadar 2013 kojiæe se održati 25. ožujka u 20 sati u Hrvatskom narodnomkazalištu Zadar. Na natjeèaj je pristiglo ukupno 26 skladbi, aorganizacijski odbor izabrao je 16 izvoðaèa.Festival je natjecateljskog karaktera, dodijelit æe se nagradeza najbolji tekst, najbolju glazbu, najbolji aranžman, nagradastruènog žiria i nagrada publike i grand prix festvala. Na festivalu æe nastupiti Matija Martinèeviæ - Ivanec saskladbom Oèe moj; Zvonimir Paliæ Jonatan - Zagreb spjesmom Nebeski kod; Anita Nježiæ – Krapina s pjesmomVelik si Bog; Ivana Šamal – Staro Petrovo Selo s pjesmomTi možeš sve; grupa Svjetionik – Zadar s pjesmom Na križudrvenom; grupa Kerigma – Vodice s pjesmom Hosana; zbormladih župe sv. Tri kralja – Karlovac s pjesmom Vi ste sol isvijetlo svijeta; Vedran Vegar – Knin s pjesmom Velik jeBog; Sonja Agata Bišæan – Zagreb sa skladbom Tvojplamen; FRAMA - Posušje s pjesmom Tebi sve ja predajem;Zoran Hornjak - Vukovar s pjesmom Vjera; Apostoli KrviIsusove – Zadar s pjesmom Moja razapeta ljubav; Ivana Jeliæ- Požega s pjesmom Tvoja sam posuda; Tea Vidaiæ - Zadarsa skladbom Èuvaj me ljubavi raspeta; Ivan Dražoviæ –Zadar s pjesmom Moje vrijeme je u tvojim rukama i klapaLeut – Zadar sa skladbom Rajska vrata nam otvori. U revijalnom dijelu nastupat æe Željka Marinoviæ i ÈedoAntoliæ, Antonio Tkalac i Vesna Beniæ.

.


4 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Skupština Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djela uRHLovran, 6.3.2013. (IKA) - Godišnja skupština Nacionalnogvijeæa Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskojodržana je od 4. do 6. ožujka u Domu pastoralnih susreta"Sjemenišno dobro" u Lovranu. Na skupštini je sudjelovalodvadesetak sudionika na èelu s nacionalnim ravnateljem vlè.Antunom Štefanom. "Analizirali smo sve što se radilo uprotekloj godini, ali i donijeli zadaæe", istaknuo je nacionalniravnatelj i kao prvu naveo veæe zalaganje za širenje Djela sv.Petra apostola, odnosno dio pastorala po župama koji služiza pomaganje misijama. "Djelo sv. Petra služi da molitvamai žrtvama pomažemo školovanju sveæenièkih i redovnièkihkandidata u misijskim zemljama. Dobiveni materijalnidarovi šalju se najprije u Rim a zatim usmjeravaju pocijelom svijetu gdje su bogoslovije i sjemeništa u misijskimzemljama". Nacionalni ravnatelj najavio je novu zadaæu kojusu si zadali èlanovi Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskihdjela, a rezultat je zanimanje vjernika za volontiranje zamisije. "Zbog njihova zanimanja zadaæa nam je u ovojgodini organizirati manje skupine ili zajednice u kojima bi sevjernici upoznali s misijama, pomaganjem i volontiranjem zamisije, a u tome æe im pomoæi njihovi sveæenici. To nam jenovi cilj u ovoj godini", poruèio je vlè. Štefan. Istaknuo jekako je hrvatski narod posebno osjetljiv za misije. "Vjerniciprepoznaju nužnost da se s vjerom upoznaju i drugi, amisionare prepoznaju kao prave heroje vjere i nije im teškoza misionare moliti i žrtvovati se jer znaju da misionarinarodima u zemljama u kojima djeluju daju i duhovnu imaterijalnu pomoæ", istaknuo je Štefan. On sam boravio je18 godina u Beninu, od 1986. do 2004. godine, kada sevratio u Hrvatsku i kako je istaknuo, u misijama je rastao uvjeri. Primijetio je da unatoè siromaštvu, narod u Beninu nijetoliko optereæen stjecanjem materijalnog bogatstva kaovjernici u Hrvatskoj. "Siromaštvo je ljude jako naslonilo naBoga i možda bi njima trebalo našeg novca, a nama njihovevjere. Jedni bez drugih ne možemo", istaknuo je Štefan. S njim se složio i Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskihdjela u Bosni i Hercegovini don Ivan Štironja, koji jeboravio u Tanzaniji od 1988. do 1992. godine. Odovogodišnje skupštine oèekuje da omoguæi boljeusklaðivanje zajednièkih misijskih projekata. Govoreæi oaktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, istièe kako bi setrebalo više govoriti o prisutnosti Hrvata katolika u BiH."Iako ih je samo 400 tisuæa i ta brojka može puno uèiniti jerti vjernici nose Kristovo srce". Pritom je istaknuo kako jeviše od polovice misionara iz Hrvatske koji su trenutaèno umisijama diljem svijeta, rodom ili podrijetlom iz BiH. ZaHrvatski katolièki radio izjavio je da vjernici u BiH osjeæaju"puls" kojim služe misionari i koji imaju podršku katolika izBosne i Hercegovine. "Unatoè svojoj sirotinji, katolici izBiH imaju srce za one siromašnije." Okupljanje sudionika poèelo je u ponedjeljak 4. ožujka uveèernjim satima u župnoj crkvi u Lovranu misom koju jepredvodio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. Nadbiskup jeravnatelje i okupljene vjernike potaknuo da uzor zasvjedoèenje evanðelja pronaðu u apostolima koje je Isusposlao da naviještaju svim ljudima svijeta. Objasnio je da sumisionari danas zaduženi za širenje vjere u zemljama kojenisu tradicionalno kršæanske, u kojima se kršæanstvo nijepropovijedalo od samih poèetaka. "Oni to èine ne samorijeèima i propovijedanjem nego i djelima ljubavi", rekao jenadbiskup te pozvao sve vjernike da i duhovno i materijalnopomognu rad misionara i Papinskih misijskih djela.Podsjetio je i na sve teži položaj Crkve u kolijevcikršæanstva, Europi i Sredozemlju, istaknuvši važnostusvajanja misionarskog duha i u zemljama koje su od

davnina kršæanske. Boravak na Kvarneru sudionici skupštine iskoristili su zasudjelovanje u misnim slavljima u župama Rijeèkenadbiskupije, posjet katedrali Sv. Vida, rijeèkom Hospicijute svetištu Majke Božje na Trsatu gdje je vlè. Štefanpredvodio misno slavlje èime je zakljuèena Godišnjaskupština Nacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djela u RH.

"Mladi za Krista"Rijeka, 7.3.2013. (IKA) - Ekumenski susret simboliènognaziva "ZaŠto?!" u organizaciji Udruge "Mladi za Krista"održan je 7. ožujka u Baptistièkoj crkvi u Rijeci. Sudionicisu se podrobnije upoznali s radom Socijalne samoposluge,Prihvatilišta za beskuænike "Ruže sv. Franje" te Hrvatskemalonogometne reprezentacije beskuænika. Uz domaæine izUdruge, Rubena i Mihaela Seèena, o navedenim temamagovorili su voditeljica Prihvatilišta Vilma Mlinariæ, njezinzamjenik Siniša Puciæ te jedan od korisnika PrihvatilištaRomano Faganel koji je mladima isprièao svoju životnuprièu boravka na ulici. "Ideja ekumenskih susreta UdrugeMladi za Krista rodila se 2007. godine i u poèetku jeokupljala protestantske zajednice, a veliki broj mladih iztrsatske FRAMA-e koji su došli na taj susret, odgovor je namoje molitve", rekao je ispred organizatora Ruben Seèendodajuæi kako im je želja da se u projekt ukljuèe i mladi izdrugih kršæanskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci.Moderator tribine bio je Mihael Seèen koji je u razgovoru svoditeljicom Prihvatilišta, Vilmom Mlinariæ i njenimzamjenikom Sinišom Puciæem, okupljenima približio radustanova koje su pokrenuli èlanovi Franjevaèkog svjetovnogreda s Trsata, ali i moguænosti volontiranja. "Ovo nije posao,ovo je poziv", istaknula je Mlinariæ govoreæi o motivimazašto je prije šest godina napustila posao u zdravstvu iposvetila se radu s beskuænicima. Vjera je ta koja ih vodi, alii koju moraju svjedoèiti i javno djelovati, poruèila je. S njomse složio Siniša Puciæ. Njihovi projekti poluèili su rezultate ineki od bivših korisnika pronašli su svoje mjesto u društvu iposao od kojega žive. Ipak, ono na što su upozorili jenedostatak obiteljske podrške koja je prisutna kod svihkorisnika Prihvatilišta, od kojih su mnogi "domska djeca" ihrvatski branitelji. Veèer je zakljuèena zajednièkimslavljenjem Gospodina uz sudjelovanje glazbenog sastava"Kristina", a nazoènima je ponuðen novi broj èasopisa"Uliène svjetiljke" koji prodaju beskuænici na ulicamahrvatskih gradova.

Odgovor Državnog tajništva Svete Stolice na pismopredsjednika HBK papi Benediktu XVI.Zadar, 7.3.2013. (IKA) - Državno tajništvo Svete Stoliceposlalo je odgovor predsjedniku HBK, zadarskomnadbiskupu Želimiru Puljiæu, na pismo koje je uputioBenediktu XVI. povodom njegova odreknuæa od papinskeslužbe. Pismo potpisuje zamjenik Tajništva Angelo Becciu,a uz izraze osobitog poštovanja, odgovor Svete Stolice glasi:"Preuzvišeni gospodine, s brižnom pažnjom Vi ste u svoje,kao i u ime Biskupske konferencije, izrazili VrhovnomSveæeniku Benediktu XVI. osjeæaje duhovne blizineprigodom njegova odreknuæa od Petrove apostolske službe.Njegova Svetost srdaèno zahvaljuje na iskazanoj ljubavi isuosjeæanju, osobito na molitvama, u ovom osjetljivomtrenutku za njega osobno i za Crkvu. I dok poziva 'Obnovinam vjeru u Vrhovnog Pastira, Krista Gospodina' (Homilija,Pepelnica 2013.), rado udjeljuje Vama, preuzvišenoj gospodibiskupima i onima koji su povjereni Vašoj pastirskoj skrbi,traženi apostolski blagoslov".


513. ožujka 2013. broj 11/2013

Projekt gradnje društveno-kulturnog centra i crkve naGornjoj VežiciProjekt obuhvaæa dvije meðusobno povezane graðevine kojedijele zajednièko mjerilo prostora, iste javne površine iinfrastrukturuRijeka, 7.3.2013. (IKA) - Grad Rijeka i Rijeèkanadbiskupija 7. ožujka u Nadbiskupskom domu potpisali suugovor s projektantskom tvrtkom Urbis 72 o izradi projektnedokumentacije za gradnju društveno-kulturnog centra ižupne crkve na Gornjoj Vežici. Potpisnici ugovora, gradonaèelnik Vojko Obersnel,nadbiskup Ivan Devèiæ te direktor Giankarlo Župiæ, istaknulisu kako je projekt rijedak primjer tako tijesne suradnje dvajuinvestitora, Grada Rijeke i Rijeèke nadbiskupije. Tim seugovorom tvrtka Urbis 72 obvezala da æe izraditi projektnudokumentaciju temeljem koje æe biti izdana lokacijskadozvola i potvrda glavnog projekta, nakon što je na natjeèajuGrada Rijeke i Nadbiskupije njihovo idejno rješenje dobilonajviše ocjene. Ugovori se potpisuju istodobno jer je Grad Rijeka, putemOdjela za urbanizam, preuzeo koordinaciju izrade idejnihprojekata, o èemu je uoèi potpisivanja sklopljen meðusobniSporazum. Koordinacija je neophodna buduæi da projektobuhvaæa dvije meðusobno povezane graðevine koje dijelezajednièko mjerilo prostora, iste javne površine iinfrastrukturu. Po izdavanju lokacijske dozvole svaki æeinvestitor samostalno nastaviti s izvedbom projekata, a rokza izradu i usklaðenje idejnog projekta za lokacijsku dozvoluje lipanj 2013.Nadbiskup Devèiæ podsjetio je da više od 6000 vjernikakatolika na Gornjoj Vežici veæ dugo oèekuju svoju župnucrkvu koja bi trebala postati duhovno središte župe sv. Anekoja je osnovana 1971. godine. Od crkvenih objekata župaposjeduje samo malu kapelu Sv. Križa na brdu ponadVežice i stan za župnika, koji je ujedno i župni ured.Istaknuo je i da u napuèenom naselju nije bilo lako pronaæiprimjeren slobodni prostor za gradnju crkve. Ipak, u suradnjis poglavarstvom Grada Rijeke i Mjesnim odborom koji je uime graðana Vežice predložio aktualnu lokaciju, Rijeèkanadbiskupija postignula je dogovor kojim se nada da æe novacrkva biti prihvaæena kao vidljivo duhovno središte naselja.Izabrana lokacija uz novi društveno-kulturni dom i školuujedno bi trebala postati i društveno središte naselja.

Spomen na muèenike fra Serafina Kodiæa i fra AlojzijaPaliæa u KistanjuKistanje, 7.3.2013. (IKA) – U crkvi Sv. Nikole biskupa uKistanjama, selu zadarskog zaleða, u èetvrtak 7. ožujkasveèanim misnim slavljem vjernici su se sjetili obljetnicamuèenièke smrti slugu Božjih fra Alojzija Paliæa i fraSerafina Kodiæa, franjevaca rodom iz Janjeva, èlanovaalbanske franjevaèke provincije Navještenja Marijina.Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je don FranjoGlasnoviæ, župnik Vodica.Sluge Božje fra Alojzije Paliæ i fra Serafin Kodiæ, franjevcialbanske provincije Navještenja Marijina, rodom su izJanjeva. Ubijeni su iz mržnje na vjeru (odium fidei) godine1913. odnosno 1947. Svaki je u svoje vrijeme, fra AlojzijePaliæ za II. balkanskog rata, a fra Serafin za komunistièkogterora u Albaniji, službovao u katolièkim župama naKosovu, odnosno u Albaniji. Obojica pripadaju 40-toricimuèenika albanske franjevaèke provincije, za koje jepostupak za proglašenje blaženima u tijeku, a ubijeni su urazdoblju od 1913. do 1974. g.

"Cijela istina o zdravstvenom odgoju"Tribina u organizaciji ðakovaèkih župa Svih svetih i DobrogpastiraÐakovo, 7.3.2013. (IKA/TU) - "Cijela istina ozdravstvenom odgoju" naslov je tribine održane 7. ožujka uDomu kulture u Ðakovu u organizaciji ðakovaèkih župaSvih svetih i Dobrog pastira. Nakon prikazanog filma"Kulturalna revolucija", o temi, odnosno èetvrtomkurikulumu zdravstvenog odgoja, govorili su prof. dr.Vladimir Dugaliæ i mr. Mladen Miliæ, a Josipa Hrehoroviæpojasnila je kako se prema èetvrtom modulu odnose roditeljiu ðakovaèkim školama. Crkva nije protiv zdravstvenogodgoja, istaknuo dr. Dugaliæ, veæ je protiv predloženogprograma nasilno uvedenog u škole. Èetvrti modulZdravstvenog programa želi riješiti posljedice maloljetnièketrudnoæe i spolno prenosivih bolesti bez da riješi uzrok tihproblema. "Jedan vjernik bi trebao biti protiv ovoga rješenja jer bezvrijednosne orijentacije prema ljubavi, braku i obitelji nemakvalitetnog rješavanja navedenih problema", naglašavaDugaliæ te istièe siromašnu antropološku podlogu programa.Seksualnost se ne može reducirati na biologiju i stjecanjevještina, pojašnjava te doneseni kurikulum smatramanipulativnim, ali i uvredljivim za roditelje. Zdravstveniodgoj zahvaæa mladog èovjeka od 9 ili 10 godina, a to jevrijeme formiranja osobnosti, oblikovanja seksualnogidentiteta i nije svejedno na koji naèin æe on biti usmjeren jerje to sredstvo i znak meðusobnog odnosa, temeljni faktorljudske socijalizacije. "Sporna jest i rodna ideologija, no sveto vodi jednom drugom cilju", naglašava predavaèzakljuèujuæi: "Zdravstveni odgoj nije samo pitanje hoæe li djeca biti obuèena vještinama i hoæe li im se dati lažnouvjerenje o moguæem 'sigurnom spolnom odnosu'. Neæe seriješiti posljedice, neæe ni uzroci, djeca æe biti krivoodgojena, a sve to zapravo vodi ka dugoroènoj politièkojstrategiji dekristijanizacije društva, koja je još punoopasnija". "Spolni odgoj – put u totalitarizam" bila je tema predavanjamr. Miliæa koji je podsjetio na tajno, "konspirativno"uvoðenje zdravstvenog odgoja. "Radi se o buduænosti našedjece, ali i promjeni paradigme civilizacije", rekao je Miliæ inaveo samo neke sporne elemente – spolnost je izdvojena izcjeline èovjeka kao osobe; kroz govor o kontracepciji ucijelom kurikulumu, a ne samo u èetvrtom modulu, provlaèise èinjenica da je dijete nešto od èega se treba štititi; krši setemeljno pedagoško naèelo postupnosti, pa je predviðenodjeci od deset godina govoriti o materiji primjerenoj starijimuzrastima; a ne smije se zaboraviti ni vrijednosno usmjerenodgoj, naglašava predavaè, istaknuvši kako se uèiteljimakonstantno sugerira da ne smiju reæi svoj stav, koji je temeljsvakoga odgoja, veæ samo treba iznositi èinjenice. "Roditeljii uèitelji su shvatili, a Crkva samo podržala obranu temeljnihljudskih vrednota i ljudskih nastojanja oko brige za odgojvlastite djece", kazao je Miliæ i dao moguænost kršæanskogodgovora - odgoj djece vlastitim primjerom, nastojeæisprijeèiti samoodgoj."Ako ispravno odgaja kršæanin može mnogo, èak i više negošto misli, može odgojiti snažnog pojedinca, osobu, ali moraimati potporu sustava. Ako svi sustavi izigraju taj pokušajostaje Crkva kao zajednica onih koji svoju sloboduusmjeravaju ne prema ropstvu, nego prema istinskoj slobodi,prema vjeri, nadi i ljubavi", zakljuèio je Miliæ svojeizlaganje, a tribina je nastavljena raspravom.

.


6 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Uskrsna marka Hrvatske pošteZagreb, 8.3.2013. (IKA) – Hrvatska pošta pušta 11. ožujkau optjecaj novu prigodnu poštansku marku na temu Uskrsa is motivom dubrovaèke pome. Marka, èija nominalnavrijednost iznosi 3,10 kn, vrijedit æe za plaæanje poštanskihusluga u unutarnjem i meðunarodnom poštanskom prometu.Dok su maslinove granèice rasprostranjenije i uobièajenije,palmine su grane jaèe uvjetovane zemljopisom: one suizdanci juga. Kod nas su karakteristiène za južnu Dalmaciju,posebno za dubrovaèko podruèje. Cvjetna nedjelja u Župidubrovaèkoj i zove se Neðeja od pome. Pome su mala remek-djela strpljivosti i vještine. Mlade grane palme režu se naviše dijelova, listovi se razdvoje na dva dijela i njima sepletu pletenice, a ispleteni dio mora se zadržavati prstimasve kako se plete dalje. Granèice se nose i zabadaju u staje iu polja prizivajuæi blagoslov na urod i zaštitu od nepogodana ljude, kuæe i imanja. Autorica prigodne poštanske markeje Alenka Laliæ, dizajnerica iz Zagreba. Marka je tiskana unakladi od 100.000 primjeraka i u arcima od 20 maraka, aHrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana.

Susret sveæenika Sisaèke biskupijeSve župe æe za pomoæ pri stipendiranju potrebitih studenatau Zakladu "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ" uplatiti simbolièaniznos od 10 kuna po krizmanikuSisak, 8.3.2013. (IKA) - Drugi ovogodišnji susret sveæenikaSisaèke biskupije održan je u èetvrtak 7. ožujka u dvorani bl.Ivana Pavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu podpredsjedanjem biskupa Vlade Košiæa. Gošæa predavaèicabila je Marijana Petir, a govorila je na temu "Vjernici laici supozvani biti u svijetu". Meðu ostalim, istaknula je kakopostoji veliki prostor za djelovanje laièkih udruženja, a kojabi trebala "odabrati angažirane kršæane koji su i sposobni ieducirani argumentirati stavove koji se odnose napromicanje opæeg dobra i ljudskih vrijednosti, zaštitu obiteljii zaštitu ljudskog života. Na taj naèin uz podršku crkvenehijerarhije moguæe je stvarati neke nove ljude i možda dobitii neke nove generacije politièara koji æe se u bitnomerazlikovati od onoga što vidimo danas". U drugom dijelu susreta biskup Košiæ izvijestio je onadolazeæim dogaðajima u Biskupiji. Tako je, izmeðuostalog istaknuo kako æe ove godine devetnica ususretblagdana sv. Kvirina, biti obilježena hodoèašæem vjernika isveæenika osam dekanata biskupije u crkvu Sv. Kvirina uSisku, a središnje misno slavlje na sam blagdan Kvirinova,4. lipnja, predvodit æe željezanski biskup Egidije Živkoviæ.Biskup je podsjetio sveæenike na održavanje tribina ozdravstvenom odgoju "Pravo roditelja na izbor odgojanjihove djece" te ih pozvao da se odazovu skoromhodoèašæu sveæenika Biskupije Drinskim muèenicama. Planove i programe na razini Biskupije predstavili supovjerenici i voditelji pojedinih ureda. Tako je povjerenik zapastoral mladih Branko Koretiæ upoznao okupljene snadolazeæim susretima biskupa i krizmanika s podruèjaBiskupije. Ti susreti ove godine nose i karitativni predznak,tako što æe sve župe za pomoæ pri stipendiranju potrebitihstudenata u Zakladu "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ" uplatitisimbolièan iznos od 10 kuna po krizmaniku. Vlè. Koretiænajavio je skori 13. kutinski planinarski križni put i prviSusret mladih Sisaèke biskupije, a koji æe se poèetkom lipnjaodržati u Sisku. Voditelj Misijskog ureda Marijan Korenizvijestio je o godišnjoj skupštini Nacionalnog vijeæaPapinskih misijskih djela u RH te najavio kako æe se sljedeæisusret misionara i misionarki Crkve u Hrvata održati iduæegodine u Sisku.

Relikvije svetog Ivana Bosca stigle u HrvatskuZagreb, 8.3.2013. (IKA) - Relikvije svetog Ivana Bosca ustaklenom sarkofagu stigle su 8. ožujka popodne uprovincijalnu kuæu Hrvatske salezijanske provincije nazagrebaèkoj Knežiji. Obred dolaska relikvijara, koji putujesvijetom kao priprava za 200. obljetnicu roðenja svetogIvana Bosca, vodio je don Pejo Orkiæ, provincijal Hrvatskesalezijanske provincije uz prisutnost s. Damjane Tramte,provincijalke slovensko-hrvatske provincije sestara KæeriMarije Pomoænice. Na doèeku su bili salezijanci, sestreKMP i mladi. Salezijanci imaju duhovnu obnovu, a nakonpokornièke veèeri Pokreta salezijanske mladeži bila je kratkaprigodna molitva uz relikvije. Relikvijar do utorka 12.ožujka ostaje u zagrebaèkim župama u Rudešu, Jarunu iKnežiji. Nakon toga relikvije æe biti u Èabru, Rijeci, Zadru,Splitu, Dubrovniku, Žepèu (BiH), Belom Manastiru,Badljevini, Siraè i zagrebaèki Podsused. Ispraæaj relikvija je23. ožujka na zagrebaèkoj Knežiji, gdje æe sveèano misnoslavlje predvoditi kardinal Josip Bozaniæ. Salezijanci uHrvatskoj ove godine slave 100. obljetnicu dolaska nahrvatsko tlo.

Korizmeni duhovni seminar za branitelje u PožegiPožega, 8.3.2013. (IKA) - U Dvorani sv. Terezije Avilske uPožegi održan je 8. ožujka korizmeni duhovni seminar zaèlanove Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata,njihovih obitelji, obitelji poginulih hrvatskih branitelja,èlanova graðanskih udruga i ostale. Seminar na temu"Godina vjere i zdravlje duha" predvodio je dr. TomislavIvanèiæ. Nazoèan je bio i požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Dr. Ivanèiæ izlaganje je poèeo konstatacijom kako danas uHrvatskoj vlada depresivno stanje iz kojega veæina ne vidiizlaz. "Opasnost je da svi skupa gledamo u to i da samoslegnemo ramenima i kažemo - ništa se ne može. Situacija jetakva kakvu smo imali i 1991. godine. Ako danas u politicidoživljavamo kao da se ništa ne može napraviti, kao da jerecesija naša sudbina, kao da sve moramo rasprodati daimamo dovoljno novca u proraèunu i živimo u strahu daæemo propasti, tada totalno krivo mislimo", poruèio jepredavaè. Dodao je da je patnja, bol, bezizlaznost, prijetnja,siromaštvo, odnosno Veliki petak uvijek predznak Uskrsa. UHrvatskoj æe postati dobro ako poènemo vjerovati da ju vodiBog a ne politièari. Kazao je da se sjetimo kako smo 1991.godine imali samo lovaèke puške. "Da smo tada gledali u tuneimaštinu, nitko ne bi išao braniti domovinu, ali smo uzelikrunicu i sjetili se da je to vrijeme i trenutak kada Bog èinisvoje", poruèio je dr. Ivanèiæ. Bolesnima od PTS-a kazao jeda je njihovo stanje samo predznak da sutra mogu ozdraviti,a jednako tako je ako boluju od neke druge bolesti, jer bolestnije tu da èovjeka uništi, nego da ga pokrene i da ozdravi.Upozorio je da je kod nas narod ostao bez vjere, da je pao udepresiju, u uvjerenje da se ne može ništa napraviti. To jelaž, odgovorio je. Upravo ovakvo vrijeme, kada èovjekshvati da ne može sam nešto uèiniti, jest vrijeme da sepouzdamo u Boga. "Tko god misli gotovi smo, ne vjeruje uBoga, niti u zdravlje niti u svoju buduænost, niti u buduænostsvih nas", objasnio je te dodao da èovjek postaje vjernikonda kada poène gledati u dobro, a ne u zlo. BiskupŠkvorèeviæ na kraju je kazao kako vjeruje da æe svakisudionik seminara tijekom korizme pronaæi moguænostprovjeriti sebe na temelju veèerašnjih poticaja i pitanja, jer osvakome od nas ovisi gdje je i kakva je Hrvatska. "Našadomovina bit æe onoliko ljepša koliko æemo je s Bogomuljepšati u svojoj nutrini", poruèio je biskup i zahvalio dr.Ivanèiæu za poticaje a svima nazoènima za spremnost da seduhovno izgraðuju.


713. ožujka 2013. broj 11/2013

Pismo biskupa Košiæa u išèekivanju presude haškog sudašestorici Hrvata iz BiHSisak, 8.3.2013. (IKA) - U išèekivanju presude haškog sudašestorici Hrvata iz BiH sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio jepismo sveæenicima Biskupije. Biskup je pozvao sveæenikeda u nedjelju 10. ožujka potaknu vjernike na molitvu i postza sunarodnjake iz BiH i poruèio: "Oni èekaju presudu ovogproljeæa. Meðu njima je i branitelj naše Sunje, generalSlobodan Praljak. Optužnica ne tereti samo njih osobno,nego i našu domovinu, Republiku Hrvatsku, stoga je važnoda se ujedinimo svi u molitvi dobrom Bogu da presuda budepravedna. Sv. Pavao nas potièe – i tome se pridružujem i jaovim poticajem svima vama, dragi moji vjernici:'Preporuèujem prije svega da se obavljaju prošnje, molitve,molbenice i zahvalnice za sve ljude, za sve koji su na vlastida provodimo miran i spokojan život u svoj bogoljubnosti iozbiljnosti' (1 Tim 2,1-2)".

Završen teèaj za župne animatore Poreèke i pulskebiskupijePazin, 9.3.2013. (IKA) - Nakon promišljanja o prva trièlanka Vjerovanja, o vjeri u Boga Oca, Sina i Duha Svetogakroz prva tri korizmena susreta, u subotu 9. ožujka uPazinskom kolegiju održan je završni dio teèaja za župneanimatore Poreèke i pulske biskupije izlaganjem o èetvrtomèlanku Vjerovanja. Predavanje "Mjesto Crkve u apostolskomvjerovanju" održao je dr. Ivan Stošiæ, profesor na Teologiji uRijeci. Izmeðu ostalog, naglasio je i potkrijepio misaorijeèima drugih autoriteta (T. Akvinski, K. Rahner,W.Pannenberg, H. De Luback, W. Kasper, KatekizamKatolièke Crkve) kako vjerovati u Crkvu kao objekt vjerenije isto što i vjerovati u Boga, odnosno Presveto Trojstvo,premda se sve nalazi u Vjerovanju. Naime, vjera u Crkvuvezana je uz vjerovanje u Duha Svetoga, jer je poljedjelovanja Duha Svetoga na privilegirani naèin Crkva. Crkvaje sredstvo, instrument, ona služi za realizaciju spasenja, asredstva spasenja trebaju biti shvaæena kao sredstvaposredovanja, i kao takva trebaju biti izložena kritici,propitivanju. Citirajuæi Katekizam Katolièke Crkve,predavaè se osvrnuo i na èinjenicu kako je Crkva našaMajka, time i odgojiteljica vjere iz èega proizlazi da seCrkva temelji na božanskom izvoru, na Duhu Svetomu, onaje mjesto gdje Duh Sveti cvijeta. Postavljajuæi pitanje kojedanas mnogi pitaju, trebamo li mi Crkvu za djelovati,odnosno u kolikoj mjeri moramo stajati u Crkvi da bismovjerovali, prof. Stošiæ istaknuo je kako je vjera odgovor naBožji govor, odnosno Objavu Boga. Bog je taj kojizapodijeva razgovor s èovjekom, a Objava se realizira naposredan naèin, preko ljudi, rijeèi i djela odreðenih ljudi,proroka u Starom zavjetu do vrhunca Objave, u Isusu Kristuu Novom zavjetu. Bog govori preko posrednika pa tako vjeraovisi o svjedoèenju Crkve. Crkva svjedoèi, posreduje Bogapo njezinom uèiteljstvu kroz liturgiju, dijakoniju i martiriju.Svjedoèenje je put da bi se vjera probudila, izazvala ipotvrdila. Nakon predavanja sudionici su rasporeðeni u èetiri skupine ukojima su zajedno s predavaèima promišljali o èetirikonstitucije II. vatikanskog sabora. Teèaj je završen misomkoju je predvodio ravnatelj Pazinskog kolegija dr. AlejandroCastillo Jimenez. U propovijedi je podsjetio kako je grijehtaj koji unesreæuje èovjeka, pozvao je i potaknuo na ljubavprema Bogu i ljubav jednih prema drugima. Ovogodišnji, šesti po redu teèaj za župne animatore završiloje oko šezdeset sudionika iz razlièitih dijelova Biskupije.

Struèni skup vjerouèitelja Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupijeOko 230 vjerouèitelja okupljenih u Ðakovu pozdravio jenadbiskup Marin SrakiæÐakovo, 9.3.2013. (IKA/TU) - Struèni skup za vjerouèiteljeosnovnih i srednjih škola Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijena temu "Od ishoda do vrednovanja – Bloomovataksonomija znanja u nastavi vjeronauka" održan je 9.ožujka u Dvorani biskupa Antuna Mandiæa Središnjenadbiskupijske i sveuèilišne knjižnice u Ðakovu. Oko 230okupljenih vjerouèitelja pozdravio je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ, izrazivši zadovoljstvo temomskupa. "Vrlo je važno vidjeti što to uèenici misle o nama, štokažu oni koje odgajamo, kojima se obraæamo, kojimaupuæujemo rijeèi - kakvo je njihovo mišljenje o nama i orijeèima koje im upuæujemo? O tome možemo postavitipitanja svjetovnim ili crkvenim institucijama koje o namavode brigu, ali posebno je važno èuti mišljenje uèenika jer,na kraju krajeva, oni æe biti rezonanca našega djelovanja,naših rijeèi, a još više našega života", istaknuo je nadbiskupSrakiæ. Vjerouèitelje su pozdravile i predstojnicaKatehetskog ureda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije dr.Teuta Rezo te viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji zaodgoj i obrazovanje Ankica Mlinariæ, koja ih je upoznala sdnevnim redom.Prvo predavanje održala je predstojnica Ureda za vjeronauku školi Zagrebaèke nadbiskupije prof. dr. s. ValentinaMandariæ. Govoreæi na temu "Vrednovanje vjeronauka odstrane uèenika", iznijela je pogled na vrednovanje uvjeronauènoj nastavi i vrednovanje nastave vjeronauka uHrvatskoj, temeljeno uglavnom na empirijskom istraživanjukoje je 2011. godine, nakon 20-godišnjeg provoðenjanastave vjeronauka u Hrvatskoj, provedeno meðu uèenicimaosnovnih i srednjih škola Zagrebaèke nadbiskupije.Istraživanje je pokazalo niz zanimljivih podataka; meðuostalim, èak 74,1 % vjerouèenika maturanata, koji suvjeronauk imali dvanaest godina, smatra da vjeronauknikako ne bi trebalo iskljuèiti iz odgojno-obrazovnih procesau hrvatskim školama. U usporedbi s drugim nastavnicimaizneseno je koje kompetencije kod vjerouèitelja vjerouèenicinalaze više, a koje manje, te koje su im kvalitetevjerouèitelja najvažnije, a za koje smatraju da im nedostaju. U predavanju na temu "Ishodi uèenja u nastavi vjeronauka"dr. Ružica Razum kroz primjere iz prakse istaknula jevažnost jasnoæe kriterija ocjenjivanja. Pojašnjavajuæi važnostishoda uèenja, naglasila je da oni uèiteljima, meðu ostalim,pružaju jasnu osnovu za odreðivanje sadržaja koje æepouèavati, nastavnih strategija i metoda koje æe primjenjivatite za odreðivanje aktivnosti koje uèenici trebaju izvesti.Takoðer, ishodi uèenja uèenicima pružaju jasnu i konkretnusliku što æe morati znati i umjeti na kraju odreðenognastavnog razdoblja, daju im jasan okvir koji usmjeravanjihovo uèenje te jasno artikuliranu osnovu za pripremanjeza ispite, odnosno provjere, dok roditeljima omoguæujustjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja,vještina i vrijednosti njihova djeca mogu steæi u školi.Drugo predavanje dr. Mandariæ na temu "Vrednovanje uvjeronauènoj nastavi" nazoènima je pokazalo koliko jevažno da kvalitetan vjerouèitelj provodi vrednovanje svakoguèenika ponaosob, na razini usvojenog znanja i ponašanja, tesamovrednovanje. Predavaèica je istaknula i temeljnopedagoško naèelo "Uspjeh za sve", što znaèi da u planiranjunastave uèitelj razred mora promatrati na takav naèin dasvakom omoguæi uspjeh, što podrazumijeva da s vremena navrijeme mora mijenjati naèin rada i metode. To je velikizahtjev za vjerouèitelja, ali se nameæe kao pedagoškizahtjev. Reèeno je kako se u procesu pouèavanja naglasak


8 13. ožujka 2013. broj 11/2013

stavlja na aktivnu interakciju, samostalno istraživanje,autentièno uèenje te transfer znanja i informacija. Akoželimo pravo vrednovati, treba definirati ishode, izabrati iformulirati ciljeve, definirati kriterije za bodovanje,provoditi probne testove te uèenicima dati povratnuinformaciju o rezultatima vrjednovanja. Vrednovanje koježeli biti objektivno i autentièno, mora se temeljiti napoznatim, transparentnim i javnim kriterijima, zakljuèila jepredavaèica.Potaknuti aktualnom situacijom vezanom uz zdravstveniodgoj, nakon stanke organiziran je okrugli stol na temu"Vrednovanje vjeronauka kao mjesta odgoja za vrednote –polazišta i perspektive predmeta kao bitnog èimbenikadruštveno- humanistièke skupine predmeta", koji je zaciljeve imao predstaviti vjeronauk kao predmet kojipridonosi humanoj izgradnji društva, izreæi kritièki osvrt nadruštvenu scenu i problem nepluralnosti, dati moguæeprijedloge neiskorištenih moguænosti djelovanja te ohrabritisudionike dobrim primjerom ukljuèenosti u izgradnjudruštva. Predstavljajuæi vjeronauk kao dio odgojno-obrazovnogsustava u društveno-humanistièkom podruèju, koji utjeèe naizgradnju stavova uèenika i oèekuje njihovu društvenuukljuèenost te progovorivši o moguænostima djelovanja ivjeronauku nakon 20 godina, viša savjetnica AnkicaMlinariæ, dipl. teolog, sa struène je strane pojasnila kakovjeronauk odgaja za vrednote i koji su zadaci pred svima.Dr. Suzana Vuletiæ, docentica pri Katedri moralne teologijena KBF-u u Ðakovu, iz znanstveno-teološkog kuta govorilaje o teološkoj retrospektivi aktualnog društvenog stanja,povredi etike na društvenoj sceni te o prijedlozima jaèanjateološke svijesti i aktivnosti, kao i moguænostima jaèanjakapaciteta. Dr. med. Željka Markiæ, potpredsjednica udrugeGROZD, te predsjednica Udruge "Obiteljsko obogaæivanje",iznijela je primjere djelovanja aktivnih vjernika laika udruštvu, govorila o poduzetnim aktivnostima te se osvrnulana iste, potièuæi na djelovanje u konkretnim prijedlozima.U dijelu skupa nazvanom "Primjeri dobre prakse",vjerouèitelji su èuli tri vrlo dojmljiva svjedoèenjavjerouèitelja koji su se ukljuèili u informiranje roditelja ozdravstvenom odgoju: Emilije Dodig, Ivana Tutiša i JosipaDžakule, a skup je završio raspravom te obavijestimaKatehetskog ureda i AZOO.

Krizmanici Fažane i Štinjana na Bulešiæevu grobuSvetvinèenat, 9.3.2013. (IKA) - Krizmanici župa Fažana iŠtinjan u sklopu priprave za sakrament potvrde hodoèastilisu u subotu 9. ožujka na grob sl. Božjega Miroslava Bulešiæau Svetvinèenat i u poreèku baziliku. Susret u Svetvinèentuzapoèeo je misnim slavlje koje je predvodio mons. IvanMilovan, umirovljeni biskup. Biskup je u kratkom nagovoruistaknuo da se i mi danas poput prvih kršæanskih zajednicaokupljamo na grobu muèenika Miroslava Bulešiæa, koji jeupravo svoj život dao prigodom krizme u Lanišæu. Premda jebio mlad, bio je duhovno zreo da izabere najizvrsnijesvjedoèanstvo za Boga i Crkvu. Svi smo mi pozvani darastemo u vjeri i da je svjedoèimo, istaknuo je biskupMilovan. Na kraju mise mr. Ilija Jakovljeviæ i don Ivo Boriægovorili su o Bulešiæevu životu i muèeništvu, te su svikrizmanici izmolili molitvu za Bulešiæevo proglašenjeblaženim. Potom su posjetili memorijalnu zbirku koju im jepredstavio domaæi župnik Rikard Lekaj, a naèelnik opæineSvetvinèenat im je pokazao kaštel. Nakon kratke okrepeposjetili su poreèku baziliku i imali razmatranje na temuvjere sa svojim župnicima. U Poreèu su još posjetili Istarskusabornicu i prošetali se rivom.

Nagradno olimpijsko putovanje u DubrovnikKatehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, podvodstvom predstojnika don Josipa Periša, organizirao jejednodnevno nagradno putovanje za najbolje plasirane ekipena nadbiskupijskom natjecanju iz vjeronauka za uèenikeosnovne i srednje školeDubrovnik, 9.3.2013. (IKA) - Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, pod vodstvom predstojnika donJosipa Periša, organizirao je jednodnevno nagradnoputovanje u Dubrovnik za po pet najbolje plasiranih ekipakoje su sudjelovale na nadbiskupijskom natjecanju izvjeronauka za uèenike osnovne i srednje škole.Prvoplasirane ekipe ustupile su svoje mjesto za nagradnoputovanje ekipama koje su osvojile šesto mjesto, buduæi daæe se državno natjecanje iz vjeronauka takoðer održati uDubrovniku.Nakon kraæih zaustavljanja, pedeset uèenika sa svojimmentorima i èlanovima Povjerenstva stiglo je 9. ožujka uDubrovnik - administrativno središte Dubrovaèko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turistièkih središta Hrvatske. U Dominikanskom samostanu,koji se nalazi u istoènom dijelu starog grada uz gradskezidine, uèenici su imali prigodu oživjeti nauèenuovogodišnju graðu na temu "Sveti Dominik i Redpropovjednika". U crkvi Sv. Dominika doèekali su ihdominikanski novaci, a jedan od njih, Mihovil Mikas,pozdravio je olimpijce i upoznao ih s kompleksom zgradekoji èine jednobrodna crkva, klaustar i èetiri manjesamostanske crkve. Preko velikog Raspeæa Paola Veneziana,slike Èudo sv. Dominika, brojnih umjetnièkih djela koja seèuvaju u samostanskom muzeju i bogate knjižnice, uèenicisu se prisjeæali nauèenog sadržaja, ali i stjecali nova znanja.Uslijedilo je razgledavanje bogate spomenièke baštine. Uzstruèno vodstvo Ivane Mariæ sudionici su obišli povijesnujezgru grada: Stradun, Knežev dvor, crkvu Sv. Vlaha,katedralu, Veliku Onofrijevu fontanu i Palaèu Sponza -jednu od najljepših palaèa u Gradu. Zatim su se uprostorijama Isusovaèke gimnazije okupili na zajednièkomruèku koji su darovali župnici pobjednièkih ekipa.Posebnu radost doživjeli su obilaskom 1940 metara dugihdubrovaèkih zidina. Promatrajuæi gradske zidine, koje sustanovnicima trebale osiguravati miran i siguran život,mnogi su fotografiranjem zaustavili te lijepe trenutke. Hrabripojedinci su s ponosom istaknuli dolazak u Minèetu,najmonumentalniju tvrðavu s koje su vidjeli nezaboravanpogled na grad i njegov položaj izmeðu strmih padina brdaSrð i otvorenog mora.Kratku stanku uèenici su samoinicijativno iskoristili zaosobne molitve u crkvi Franjevaèkog samostana. Tu ih jedoèekao fra Veselko Grubišiæ i otkrio im bogatstvo kojekriju Franjevaèki samostan i crkva s posebnim osvrtom naljekarnu, samostansku knjižnicu i muzejsku zbirku, ali i napovijest Domovinskog rata koji je u Dubrovniku ostavioposeban trag.Za darovano zajedništvo i nezaboravne trenutke uèenici injihovi mentori zahvalili su Bogu sudjelujuæi nazajednièkom euharistijskom slavlju u baroknoj crkvi Sv.Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika.

Trogir: Duhovne vježbe za sestre benediktinkeTrogir, 9.3.2013. (IKA) - U samostanu Sv. Nikole u Trogiruod 3. do 9. ožujka održane su duhovne vježbe za sestrebenediktinke, a predvodio ih je prof. dr. don Ivan Bodrožiæ.U Godini vjere don Ivan je obradio temu vjere kroz 15predavanja. Naveèer je predvodio misno slavlje na kojem susudjelovali brojni vjernici.


913. ožujka 2013. broj 11/2013

Susret župnih medijskih suradnika Remetsko-sesvetskogarhiðakonataZagreb, 9.3.2013. (IKA) - U organizaciji Tiskovnog uredaZagrebaèke nadbiskupije, susret arhiðakona, dekana i župnihmedijskih suradnika župa Remetsko-sesvetskogarhiðakonata održan je 9. ožujka u prostorijama pastoralnihureda na zagrebaèkom Kaptolu. Nakon uvodnog pozdravavoditelja Tiskovnog ureda Zvonka Franca, koji je uimeproèelnika Ureda vlè. Ivice Budinšæaka svima zaželiodobrodošlicu, okupljenima se obratio mons. dr. StjepanKožul, arhiðakon Remetsko-sesvetskog arhiðakonata ikanonik. Naglasio je da nova evangelizacija traži noveoblike prenošenja Radosne vijesti, te potaknuo na korištenjemedija u ostvarivanju tog cilja i poslanja. Središnji dio susreta bilo je predavanje prof. dr. DanijelaLabaša s Odjela za komunikologiju Hrvatskih studijaSveuèilišta u Zagrebu, koji je govorio o novinarskoj etici, alii o tome kako odgovoriti na netoène medijske napise.Ukazao je na pravo svake fizièke ili pravne osobe da zatražiispravak ili demanti ukoliko se u medijima pojavi netoèna ilinepotpuna informacija, kojom se narušava njihov ugled, èastte dostojanstvo. U drugom dijelu susreta, magistranovinarstva Valentina Gusiæ predstavila je rezultate svogistraživanja o prisutnosti župa Remetsko-sesvetskogarhiðakonata na internetu, istaknuvši da je ta prisutnostnedovoljna s obzirom na omjer informacijskih i formativnihsadržaja. Uslijedila je rasprava u kojoj su okupljeni iznijelisvoja iskustva i razmišljanja, u kontekstu medijskogdjelovanja na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije.To je bio drugi susret po arhiðakonatima u nizu, a sve u ciljušto kvalitetnijeg odgovora na izazove koje pred Crkvustavljaju mediji i novi naèini komuniciranja u pastoralnomradu.

Pastoralni pohod biskupa Bogoviæa župi ZavaljeZavalje, 9.3.2013. (IKA) - Pastoralni pohod gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa župama Slunjskogadekanata poèeo je 9. ožujka posjetom župi Zavalje, jedinojkoja je spletom okolnosti ostala izvan granica RH ali i daljepotpada pod Gospiæko-senjsku biskupiju. Posjet jekoincidirao s tužnom obljetnicom, mjesec dana od tragiènesmrti donedavnog župnika Mile Ivanèiæa, koju je biskupBogoviæ iskoristio za posjet grobu ubijenog župnika kojemje posvetio i dio svoje propovijedi. Tijekom pohoda trebalaje biti obavljena primopredaja župe franjevcima iz Bihaæa,no to nije uèinjeno jer svi potrebni dokumenti još nisupripremljeni. Nakon susreta s bihaækim franjevcima biskup Bogoviæuputio se u filijalnu crkvu Gospe Lurdske u župi Zavalje uVelikom Skoèaju. Premda je podplješivièki kraj bio tijekomrata uništen a crkve spaljene 1994. godine, nakon rata kuæesu obnovljene kao i crkva marom župljana i pripadnikaudruga Zavaljana. Biskup se s okupljenim narodom pomolioa onda je porazgovarao s njima i ohrabrio ih te istaknuo dažupa Zavalje i dalje ostaje u sklopu Gospiæko-senjskebiskupije i Slunjskog dekanata što je potvrdio i dekan mons.Mile Peciæ. Oci franjevci iz Bihaæa njome æe upravljatiprivremeno i to kao župom Gospiæko-senjske biskupije.Biskup je zatim s dekanom Milom Peciæem, ekonomombiskupije vlè. Nikolom Turkaljem, mr. Antonijom Èuturom ipreè. Petrom Bogutom posjetio zavaljsko groblje gdje jepokopan vlè. Mile Ivanèiæ te su se ondje pomolili. Uslijedila je misa u župnoj crkvi Sv. Franje Asiškog za vlè.Milu Ivanèiæa na kojoj su se okupili mještani i sestra vlè.Mile koja je došla iz Australije na njegov pogreb.

Susret mladih otoka HvaraSvirèe, 9.3.2013. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. MarijeMagdalene u Svirèima na otoku Hvaru u subotu 9. ožujkaodržan je korizmeni susret mladih otoka Hvara. Susret je biodio priprave mladih za proslavu Kristove muke, smrti iuskrsnuæa. Na susretu je sudjelovalo devedeset mladih,uglavnom ovogodišnjih krizmanika hvarskih župa. Smladima su bili njihovi župnici na èelu s dekanom ižupnikom Vrboske i Vrisnika don Emilom Pavišiæem koji jepozdravio mlade i napomenuo im da je ova godina Godinavjere koju je potrebno svakodnevno živjeti, a ovakvi susreti idoživljaji na njima mogu je znatno ojaèati. Župnik Vrbanjadon Ivica Babiæ govorio je mladima o poštovanju našihcrkava i dostojanstvenom vjernièkom ponašanju u njima.Loše vrijeme onemoguæilo je predviðeni križni put iz župeVrbanj do župe Svirèe. Stoga je mladima omoguæenmeditativni križni put uz audiovizualnu projekciju pojedinihpostaja iz filma Pasija Mela Gibsona. Èetrnaest meditativnihtekstova, a poslije svake audiovizualne postaje uslijedio jejedan meditativni tekst, èitalo je èetrnaest mladih izpojedinih župa. Dekan Pavišiæ predvodio je pjevanje izmeðupojedinih postaja, a župnik Starog Grada don Ivica Huljev ižupnik Velog Grablja i Brusja i župni vikar u Hvaru donMarko Planèiæ predvodili su moljenje popratnih molitava.Susret je završen u Zadružnom domu gdje su mladi iz Svirèau organizaciji župnika don Marija Zelanoviæa i uz pomoæsvojih roditelja pripremili zajednièku veèeru. U tijeku veèeremladi su imali prigodu pogledati dokumentarni film "Ivan"koji govori o bivšem ovisniku o drogi, alkoholu, cigaretamai ostalom.

Predstavljen zbornik radova "Voæin, crkva i svetište"Požega, 9.3.2013. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca uBiskupskom domu u Požegi 9.ožujka predstavljen je Zbornikradova s meðunarodnog znanstvenog skupa "Voæin, crkva isvetište" koji je održan u prosincu 2011. godine u prigodi 20.obljetnice razaranja voæinske crkve i ubojstva nedužnihcivila. Predstavljanju Zbornika pored domaæina biskupaAntuna Škvorèeviæa nazoèili su ðakovaèko-osjeèkinadbiskup i metropolit Marin Srakiæ, požeški gradonaèelnikZdravko Ronko, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik,požeško-slavonski župan Marijan Aladroviæ, sudionicimeðunarodnoga znanstvenog skupa, sveæenici, predstavnicirazlièitih kulturnih i prosvjetnih ustanova u Gradu te drugiuzvanici.Urednik Zbornika Ivica Žuljeviæ uveo je nazoène u programa Komorni zbor požeške crkve Sv. Lovre pod vodstvomAlena Kopunoviæa Legetina sveèanost je otvoriomarijanskom skladbom Joaquin de Preže "Ave VeraVirginitas". Požeški biskup u pozdravu je istaknuo da jepredstavljanje spomenutog Zbornika više od predstavljanjajedne knjige. "O Voæinu je rijeè! On nije tek nekiindiferentni zemljopisni toponim podno Papuka u srcuHrvatske. Voæin je mjesto neshvatljivog sraza zla i dobra,razaranja i gradnje, gubitništva i pobjeda, svojevrstansažetak svega onoga što je proživljavao hrvatski narodtijekom svojih trinaest stoljeæa. Sve se to izazovno iznakovito zgusnulo u voæinskoj crkvi, izgraðenoj upetnaestom stoljeæu, marijanskom svetištu, potiranomljudskim zlim namjerama, obnavljanom duhom koji jenemoguæe uništiti. Jer, dok je ljudska zloæa to sveto zdanjeuporno razarala i uništavala u uvjerenju da æe tako postiæisvoj cilj, odupirala mu se višestoljetna rijeka hodoèasnikaoboružanih duhom koji pobjeðuje po zagovoru IsusoveMajke, nošenih ljubavlju jaèom od razaranja. Voæinska jecrkva mjesto duhovne snage, otajstveno susretište Boga i


10 13. ožujka 2013. broj 11/2013

èovjeka, svetište u kojem nebeske niti pletu duhovno tkanjeu srcima ljudi, te oni nerijetko u siromaštvu, progonima,razaranjima i ubijanjima svjedoèe Božju nepobjedivost. Toje otajstvo Voæina!" poruèio je biskup Škvorèeviæ,zahvalivši sudionicama znanstvenog skupa koji su svojimradovima zasvjedoèili upravo takav Voæin. Uime Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, s kojim je usuradnji Požeška biskupija organizirala znanstveni skup oVoæinu, govorila je dr. Željka Èorak. Ovo je sredina u kojojkao malo gdje u Hrvatskoj, važe visoki kriteriji angažiranjanajboljih umjetnika, ostvarivanja najboljih umjetnina da bise Bogu dalo uistinu ono Božje, istaknula je dr. Èorak."Voæin je naša Varšava. Voæin je umirao, trpio i uskrsnuoplemenitim naporima i plemenitim željama da opstanemo itrajemo. Što sve ima dragocjeno u Voæinu moæi æete naæi uZborniku. Ovdje treba reæi da život jednog zdanja ma kakvumu plemenitost i umjetnost pružili, poèinje tek onda kada sezidovi sastave, kada im se stavi krov i u njega unese život. UVoæin je unesen život, a to se vidi i po veèerašnjemdogaðaju, jednom u nizu kojim se ostvaruje život togadrevnog spomenika", rekla je dr. Èorak. Narudžbe likovnihumjetnina želja su da postoji nešto trajno, da nešto nepobjegne, da bude onaj znak koji æe nas uvijek opominjati,kojemu æemo se uvijek vraæati. Ta trajnost leži u podlozijednog novog savezništva Crkve i likovnih umjetnost. Onošto se dogodilo u Voæinu je želja za trajnim. "Podajtevrijednost stvarima", rekao je Tin Ujeviæ i univerzum serasvjetljuje. Voæin je nešto što rasvjetljuje našu vjeru,poruèila je dr. Èorak.O povijesnim temama u Zborniku govorio je akademikFranjo Šanjek. Kazao je da je 19 predavaèa naMeðunarodnom znanstvenom skupu zanimljivim i vrlodokumentiranim predavanjima upoznalo auditorij spoviješæu, arheološkim istraživanjima, graditeljstvom isakralnom baštinom župe i marijanskog svetišta u Voæinu.Deset povijesnih priloga objavljenih u Zborniku, a koji èinedvije treæine knjige, ocrtavaju Voæin i požeški kraj tijekomnjihove duge i burne prošlosti, istaknuo je akademik Šanjek.U sklopu izlaganja podsjetio je kako je biskup Škvorèeviæ naotvaranju izložbe "Ulomci voæinske sakralne baštine" koja jebila postavljena uz održavanje Znanstvenog skupa našaosjajnu usporedbu s èudesnim Isusovim umnažanjem kruhanakon èega je svojim uèenicima rekao da prikupe preostaleulomke kako ništa ne bi propalo. "Biskup požeški podsjeæaprisutne da je prikupljenih ulomaka, pisane i materijalne,kulture ovog tisuæljetnog hrvatskog prostora nakon tolikihrazaranja preostalo brojèano malo, ali im je duhovnoznaèenje jedva izmjerljivo, jer ovi ulomci svjedoèe o ljubavigraditelja voæinske crkve u 15. stoljeæu, njezinomobnavljanju nakon Otomanske okupacije u 18. stoljeæu,poslijeratnog 1945. i nedavnog 1991., nadajmo se iposljednjeg razaranja, ali æe, uvjerava nas mons. AntunŠkvorèeviæ preostati ljubavi i ljepote još 12 košara za onekoji æe to isto uèiniti nakon nas", zakljuèio je akademikŠanjek.Potom je Komorni pjevaèki zbor crkve Sv. Lovre izveoskladbu Franciscusa Surianusa "Ecce Mater Tua",podsjetivši na geslo "Evo ti Majke" pod kojim se odvijajuvoæinska hodoèašæa. O povijesno umjetnièkim temamagovorio je akademik Tonko Maroeviæ. Unatoè svimnevoljama i rušenjima, voæinska crkva i svetištepredstavljaju prvorazrednu materijalnu i duhovnu vrijednost,istaknuo je akademik i zatim ukratko predstavio radove kojigovore o arheološkim istraživanjima na voæinskoj crkvi,njezinoj rekonstrukciji i unutarnjem ureðenju s djelimahrvatskih umjetnika, slici Voæinske Gospe, Svetištu ihodoèašæima. Ovaj zbornik, kazao je na kraju, osim

povijesne perspektivne pruža se i u buduænost. "To mi seèini apsolutno važnim i znaèajnim kao što je znaèajno sveono što se dogodilo na ovom spomeniku, odnosno voæinskojcrkvi, koja je simbol življenja, obnavljanja i kreativnepreobrazbe. Ono što su umjetnici dali, a povjesnièariumjetnosti interpretirali na neki se naèin može uskladiti sidejnim, teološkim, duhovnim aspektima jednog kršæanskogspomenika kakav je Voæin par excellence, a ovom knjigomon je dobio svoju adekvatnu interpretaciju", kazao jeakademik Maroeviæ.Urednik Zbornika Ivica Žuljeviæ predstavio je tehnièkustranu knjige, istaknuvši kako su svi predavaèi naZnanstvenom skupu dostavili svoje radove, da su oni tiskanipo znanstvenom kriteriju, djela inozemnih autora naizvornim jezicima i u hrvatskom prijevodu a svi èlanci sasažecima na engleskom jeziku te na kraju kazalo imena.Sveèanost je završila nastupom Komornoga pjevaèkog zboracrkve Sv. Lovre sa skladbom "Stabat Mater" JosephaRheinbergera.

Ðakovo: Seminar za animatore i suradnike u pastoraluosoba s invaliditetomÐakovo, 9.3.2013. (IKA/TU) - Povjerenstvo za pastoralosoba s invaliditetom i èlanova njihovih obitelji organiziraloje u subotu 9. ožujka seminar za svoje animatore i suradnikekoji volonterski ili profesionalno skrbe za osobe koje trajnoprate razlièita ošteæenja. Odazvalo se stotinjak animatora.Nakon uvodne molitve sve nazoène pozdravio je povjerenikvlè. Alojz Kovaèek koji je seminar i vodio. Potom ih jepozdravio i ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ.Zahvalio je predavaèici i voditeljicama radionice na njihovojzauzetosti i spremnosti pomoæi te je pohvalio rad togaPovjerenstva. Predavanje je održala doc. dr. Anamarija Žic Raliæ,profesorica na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu.Tema predavanja bila je "Djeca s teškoæama u razvoju ivršnjaci". U izlaganju se pozabavila temama kako vršnjaciutjeèu na razvoj djeteta, kakve poteškoæe u odnosima svršnjacima imaju djeca s teškoæama u razvoju (intelektualneteškoæe, ADHD, teškoæe u uèenju) te utjecajem odgajatelja iuèitelja na odnose s vršnjacima. Prof. Žic Raliæ govorila je io vršnjaèkom zlostavljanju i podijelila ga je na direktni oblikzlostavljanja (verbalno i fizièki) i indirektni, odnosnoprikriveno manipulativni oblik zlostavljanja. Rizik za pojavuzlostavljanja postoji kad vršnjaci misle da je dijetenesposobno da se zaštiti i obrani, kad je fizièki slabo, kad sepokorno podvrgava zahtjevima, kad je odbaèeno odvršnjaka. 10% do 20% žrtava istodobno su i zlostavljaèi. Oniistovremeno imaju osobine žrtava kao što je odbaèenost odvršnjaka, depresivnost, socijalna anksioznost i osobinezlostavljaèa kao što su agresivnost i impulzivnost.Na kraju se prof. Žic Raliæ pozabavila utjecajem uèitelja /odgajatelja na ponašanje uèenika i njihove meðusobneodnose. Zakljuèila je da je djeci s teškoæama u razvojupotrebna sustavna podrška i individualan pristup u razvojusocijalne kompetencije te da u okolini kojoj pripadaju trebastvarati socijalno pozitivno okruženje za njihovu interakcijus vršnjacima. U okolini znaèajnu ulogu imaju roditelji iodgajatelji / uèitelji.Nakon predavanja uslijedile su radionice. Radionicu"Uvažavanje razlièitosti" vodile su doc. dr. Anamarija ŽicRaliæ, Ana Kuduz, mag. edu. reh. i Josipa Pažin, mag. edu.reh., a radionicu "Empatija i prepoznavanje vlastitih iosjeæaja drugih ljudi" vodile su dr. Daniela Cvitkoviæ,Davorka Dragojeviæ, mag. edu. reh. Seminar je završioplenumom.


1113. ožujka 2013. broj 11/2013

Relikvije sv. Ivana Bosca u zagrebaèkom RudešuMisno slavlje predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup MijoGorskiZagreb, 9.3.2013. (IKA) - Relikvije svetog Ivana Bosca ustaklenom sarkofagu bile su tijekom subote 9. ožujkaizložene ispred oltara župne crkve Sv. Ane u zagrebaèkomRudešu. Rijeè je o staklenom sarkofagu teškom više od osamstokilograma u koji je položena voštana figura don Bosca uprirodnoj velièini, odjevena u misno ruho. U grudimavoštanog lika smještena je dragocjena relikvija kostijusveèeve desne ruke. Relikvijar je prije tri godine krenuo poItaliji, a onda i po cijelom svijetu.Misno slavlje u veèernjim satima predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Mijo Gorski u suslavlju s domaæinomžupnikom Mladenom Deliæem, provincijalom Hrvatskesalezijanske provincije Pejom Orkiæem, župnikom svetištaSveta Mati slobode Antom Vasiljem, provincijalnimpovjerenikom za pastoral mladih Ivanom Šibaliæem i ostalimsveæenicima. Brojne rudeške vjernike biskup Gorski podsjetio je naproslavu stogodišnjice dolaska salezijanaca u Hrvatsku."Zahvalni smo za prisutnost karizme don Ivana Bosca kojaje danas još potrebnija nego prije jer su oslabile institucijekoje su blagotvorno i odgojno djelovale na djecu i mlade:obitelj je postala mjesto suživota a ne zajedništva, škola jepostala samo institucija za prenošenje informacija, a neodgojna ustanova, društvo i javnost pak nameæu odgoj bezodgoja, to jest potpunu slobodu djelovanja bez zajednièkihvrijednosti", naglasio je zagrebaèki pomoæni biskup,napomenuvši kako je don Bosco djelovanjem spasio tisuæudjece i mladih od propadanja, odgajajuæi ih cjelovito, naljudskoj, kršæanskoj i profesionalnoj razini. "Njegova jedinstvena metoda odgoja izgraðivala je umladeži ljudske vrednote, kršæanska naèela i omoguæavalaim da svojim rukama zaraðuju za svagdašnji život. Takvametoda odgoja danas je još potrebnija", dodao je biskupGorski. Ukazao je propovjednik kako se u procesu svakog odgoja patako i odgoja za vjeru ne može mimoiæi ljubav. "O tojljubavi govori i Isus: 'Pustite malene k meni'. No ljubav nijepopustljiva, ona podrazumijeva jasna naèela, dosljednuprimjenu i ispravnu prisutnost", istaknuo je pomoæni biskupa potom razložio tri navedena pojma. Osim jasnih naèela poznavanja Pisma i crkvenoga nauka,posebno se dotaknuo dosljedne primjene kao nezaobilaznogimperativa u stvaranju braka, obitelji i odgoju djece."Upravo na tom podruèju servira se novi svijet bez Boga,bez vrijednosti i bez odgovornosti za život. Dosljednaprimjena tih naèela u gospodarstvu neæe proizvoditisiromahe nego zadovoljne vlasnike i radnike. Dosljednaprimjena u politici i sredstvima priopæavanja, neæemanipulirati ljudima lažnim obeæanjima ili iskrivljenomistinom", naglasio je propovjednik. Glede ispravneprisutnosti napomenuo je biskup Gorski strahovituodgovornost pred Bogom koju imaju svi zaduženi zaodgajanje, da svojim primjerom, svojim rijeèima ne bududjeci sablazan i zavodnici. "Pred nama su moæi sv. Ivana Bosca, vjernog sveæenika iiskrenog i marljivog odgojitelja. Neka u nam zapale ljubavprema malenima i žar prenošenja vjere. Tko je krivoneodgojen, a svatko neodgojen je krivo formiran, zapravo jezarobljen okovima koji mu ne dopuštaju slobodnodjelovanje. Pozvani smo ispravnim naukom i dosljednimživotom oslobaðati djecu i mladež za odgovorno slobodnodjelovanje", podsjetio je mons. Gorski.Na kraju misnog slavlja uz zahvalu župnika Deliæa, biskupu

Gorskom uruèeni su i darovi – cvijeæe i biografijatalijanskog sveca i utemeljitelja salezijanskoga reda.Pjesmom su euharistijsko slavlje uvelièali djeèji i mješovitižupni zbor, kao i animatori izvoðenjem prigodnog skeèa. Relikvije svetoga Ivana Bosca u jutarnjim je satima 9.ožujka na križanju Rudeške ulice i Topolnice doèekalomnoštvo vjernika. Nakon prigodne molitve u procesiji se zakrižem pošlo u crkvu Sv. Ane. Uslijedila službena molitvauz relikvije i blagoslov školske djece. Molila je isalezijanska mladež, salezijanci suradnici, a izmoljena je iGospina krunica, kao i èasoslov te blagoslovljena mala djeca.

Struèni skup za vjerouèitelje Dubrovaèke biskupijeTema struènog skupa bila je "Aktualnost dijaloga meðukršæanskim Crkvama"Dubrovnik, 9.3.2013. (IKA) - Struèni skup za vjerouèiteljeu osnovnim i srednjim školama na podruèju Dubrovaèkebiskupije održan je u subotu 9. ožujka u dvorani pape IvanaPavla II. u Dubrovniku. Središnje predavanje na temu skupa"Aktualnost dijaloga meðu kršæanskim Crkvama" održao jedr. fra Josip Sopta. Istaknuo je da do podjele meðukršæanima nije došlo zbog istina, nego neistina te da nemavažnijih dogmatskih zapreka za jedinstvo. Takoðer, rekao jeda ekumenizam u velikoj mjeri ovisi o osobama koje su okonjega zauzete, kao i da pogledi na ekumenizam nisu isti kodsvih, te unutar istih vjerskih zajednica postoje popriliènorazlièiti pogledi na ekumenizam. Istaknuo je potrebuizbjegavanja rjeènika koji na bilo koji naèin može štetitiekumenizmu, navevši kao primjer uporabu pojmova"šizmatici" i "odijeljena braæa". Naime, do Drugogavatikanskog koncila Crkva je za pravoslavne i protestantekoristila pojam "šizmatici", a nakon toga dolazi do promjeneu "odijeljena braæa" što ima sasvim drugaèije znaèenje.Spomenuvši odreðene zapreke koje dolaze od straneodijeljene braæe, jasno je istaknuo i bojazni koje dolaze skatolièke strane iz straha brisanja dogmi i istina, na što senadovezao i kazao da ekumenizam nije vještinapregovaranja i stvaranja kompromisa, niti odbacivanjedogmatike i prešuæivanja razlika.Predavaè je iznio kratak pregled ekumenskih nastojanja uHrvatskoj, napose u Dubrovniku, i naglasio važnostmeðusobnog upoznavanja, te nastavio: "Na našimpodruèjima ekumenizam nije teoretsko pitanje, nego pitanjepreživljavanja. Npr. u Italiji mogu o tome teološkiraspravljati, kod nas to nikada ne može biti samo teologija!"Uslijedila je rasprava s mnogobrojnim pitanjimavjerouèitelja, te nakon pauze pedagoške radionice podnazivom "Vjeronauk u službi odgoja za ekumenizam".Radionicu za osnovnu školu vodila je prof. KatarinaRadoniæ, a za srednju s. Blaženka Rudiæ.Na struènom skupu sudjelovao je i predstojnik Katehetskogureda Dubrovaèke biskupije mr. don Josip Mazarekiæ, koji jeuime biskupije pozdravio sve okupljene, naposevjerouèitelje. Prenio je i pozdrave dubrovaèkog biskupa kojizbog kanonske vizitacije nije bio u moguænosti prisustvovatiskupu. Pozdravnu rijeè uputio je i viši savjetnik za vjeronaukiz Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Tomasiæ tenaglasio poseban odnos izmeðu uèenika i uèitelja, jerukoliko uèenici nemaju razvijen odnos s uèiteljem neprihvaæaju ni sadržaj koji uèitelj predstavlja. Izrazio je isvoju radost zbog ovogodišnjeg održavanja državnognatjecanja iz vjeronauka upravo u Dubrovniku.

.


12 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Struèno vijeæe za vjerouèitelje Gospiæko-senjske biskupijeBiskupijski povjerenik za mlade mons. mr. Tomislav Rogiæodržao je u Srednjoj školi Otoèac predavanje na temu"Mladi danas?"Otoèac, 9.3.2013. (IKA) - U Srednjoj školi Otoèac održanoje u subotu 9. ožujka treæe ovogodišnje struèno vijeæe zavjerouèitelje osnovnih i srednjih škola s prostora Gospiæko-senjske biskupije. Okupilo se više od 30 vjerouèitelja. Biskupijski povjerenik za mlade mons. mr. Tomislav Rogiæodržao je središnje predavanje na temu "Mladi danas?"Mladima treba pokazati što im ne treba odnosno šteti, a štoim treba odnosno koristi. Brzina života i nesigurnost bitne suodrednice života mladih. Ako bi se zapitali što od njihželimo, temeljni odgovor je „da upoznaju evanðelje IsusaKrista i žive s njime povezani po svetim sakramentima".Približiti osobu Isusa Krista mladima da stvaraju s njimosobni odnos te èitaju i razmišljaju nad Božjom rijeèi, važanje zadatak. Mons. Rogiæ je zatim progovorio o liku katehete,vjerouèitelja i sveæenika èija bi glavna obilježja trebala bitisvjedoèenje osobne vjere i raspoloživost, jer mladi tražeosobni kontakt i dublje upoznavanje. Prema mladima trebabiti otvorenih vrata, jasnih stavova i principa, voljeti ih inikoga ne otpisati, a mlade navezati ne na sebe veæ na Isusa.Vrlo je znaèajna i povezanost mladih sa župom koja impomaže da odgoje svoju svijest te otkriju da ih Bog voli.Susretu vjerouèitelja zatim se pridružio gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ koji im je progovorio "o važnostivjerskih obièaja koji su poput posada za prenošenje vjere".Vjera starih je izuzetno važna za prenošenje vjere mlaðimgeneracijama, jer bez temelja vjera se ruši. Ako spasimonaše izrièaje, lakše æemo prenositi vjeru, napomenuo jebiskup Bogoviæ, te spomenuo projekt "Crkveni obièaji umom selu". Od vjerouèitelja je kao i od župnika zatražio doprinosspašavanju i prenošenju tih obièaja. Prenošenje ovih obièaja - od božiænih, preko korizmenih i uskršnjih pa do obièajavezanih za štovanje pojedinih svetaca - može biti presudno uGodini vjere, rekao je biskup. Vjerouèitelji su zatim raspravljali o kurikulumuzdravstvenog odgoja i dosadašnjim iskustvima u njegovojprimjeni. Predstojnik KU vlè. Nikola Turkalj i tajnica s.Robertina Medven su na kraju predstavili aktivnosti kojeslijede do kraja vjeronauène godine.

Tribina o zdravstvenom odgoju u Sisku"Mi, vjernici, imamo se pravo organizirati, izraziti svojenegodovanje i mišljenje što podržavamo, a što ne. A roditeljiimaju pravo tražiti da se takav predmet zamijeni predmetomkoji æe biti odgovoran u smislu poštovanja procedure, nezaobilaženja roditelja i sadržaja koji æe biti u skladu skršæanskim uvjerenjima i stavovima roditelja", poruèio jebiskup KošiæSisak, 9.3.2013. (IKA) - Ciklus tribina o zdravstvenomodgoju "Pravo roditelja na izbor odgoja njihove djece"završio je u subotu 9. ožujka u Domu kulture "Kristalnakocka vedrine" u Sisku. U organizaciji Povjerenstva zapastoral braka i obitelji Sisaèke biskupije, posljednje od tripredavanja, održana kroz ahriðakonate biskupije, održali sudekan Katolièkog bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu dr. Tonèi Matuliæ i voditelj Ureda Hrvatskebiskupske konferencije za obitelj dr. Petar Krešimir Hodžiæ.Uz brojne roditelje, vjerouèitelje i sveæenike, tribini jenazoèio i sisaèki biskup Vlado Košiæ u pratnji kancelaramons. Marka Cvitkušiæa.

U uvodnoj rijeèi biskup Košiæ istaknuo je kako je nakana tihtribina okupiti i educirati roditelje, te kako je važno daroditelji znaju o èemu se tu radi. Nabrajajuæi Ustav, Opæudeklaraciju o pravima èovjeka, Europsku konvenciju o zaštitiljudskih prava, biskup je ustvrdio kako ti dokumenti govoreo tome kako postoji prvenstveno pravo roditelja na odgojsvoje djece. To da škola i država, odnosno ideologija, izvanovlasti uzme roditeljima djecu i preodgaja ih, poznata jestvar koja je viðena prije manje od stotinu godina utotalitarnim režimima, a to je nešto što se ne bi smjelodogaðati, a dogaða se. Biskup je upozorio i kako se naèinomuvoðenja i sadržajem u potpunosti zanemarilo vjerske itradicijske vrijednosti društva, trenutaèna vlada ponaša sekao da ima mandat ateizirati hrvatsko društvo, a to ona nemože, ne smije i nema mandat za to, nego da vodi javneposlove države. "Mi, vjernici, imamo se pravo organizirati,izraziti svoje negodovanje i mišljenje što podržavamo, a štone. A roditelji imaju pravo tražiti da se takav predmetzamijeni predmetom koji æe biti odgovoran u smislupoštivanja procedure, ne zaobilaženja roditelja i sadržaja kojiæe biti u skladu s kršæanskim uvjerenjima i stavovimaroditelja", poruèio je biskup. Dr. Hodžiæ dao je povijesni pregled do uvoðenjazdravstvenog odgoja, te opširno obrazložio kako je onuveden bez procedure. Nije imao niti jednu recenziju, onjemu nije bilo javne rasprave. Šokantna je èinjenica da seprimjenjuje od poèetka školske godine u rujnu 2012., aodluka je objavljena u Narodnim novinama tek 31. sijeènjaove godine, nakon što se upozorilo da to nije napravljeno.Hodžiæ je upozorio i na upitnu znanstvenost zdravstvenogodgoja, koju èesto koriste ministar i njegovi suradnici, avidljivo je da ti struènjaci i znanstvenici koji su ga kreiraliimaju svoju "ideologiju i dnevni red". Tako je više negooèito da oni dolaze iz miljea: Queer Zagreb, CESI, Castro,Klein, Štulhofer. Istièuæi i kako su prva tri modula programadonekle sadržajno prihvatljiva, iako i tu ima neprimjerenihsadržaja, èetvrti je modul teško opravdati, a njegov je duh isadržaj potpuno neprihvatljiv, te je ovo oèit pokušaj da sekroz dio dobrih stvari uguraju i opravdaju one loše ineprihvatljive. Skrenuvši pozornost na brojne neistine uprogramu, Hodžiæ je istaknuo za primjer 3. razred srednješkole gdje je navedeno da bi uèenici trebali analizirati"Deklaraciju o seksualnim pravima Svjetske zdravstveneorganizacije", dokument koji uopæe ne postoji. Na kraju, dr.Hodžiæ je upozorio na najnoviji Vladin korak "èišæenjaudžbenika", gdje su slijedom prigovora LGBT udruga naprvom mjestu udžbenici vjeronauka, te je to opisao kao oèitpokušaj nasilnog mijenjanja uèenja Katolièke Crkve iIslamske zajednice i ugrožavanja vjerskih sloboda najveæegbroja graðana.Govoreæi o mnogim upitnostima zdravstvenog odgoja, dr.Matuliæ je rekao kako težina kritika i primjedbi, koje nisumale, nije samo vezana na sadržaj cjelokupnog kurikuluma ièetvrtog modula, nego i na proceduru, naèina izrade, naèinauvoðenja u javno obrazovni sustav, te u smislu povredaprava autonomije države. "Prva je država koja to morapoštovati. Ovdje je netko zloupotrijebio vlast, a to je državnavlast, u segmentu obrazovne politike, i povrijedila jeautonomiju države. Ovdje je dovedena u pitanjedemokracija, a i sama država. To se dogodilo zato jer je ciljbio nešto nametnuti, a ne da bi se pomoglo djeci, mladima iroditeljima u zdravstvenom kontekstu. Jer ako ne želite neštopodvaliti onda æete to napraviti transparentno, 'lege artis'procedura, i poštujuæi ustavna prava svih zainteresiranih, aovdje baš te povrede pokazuju da se htjelo u biti nametnutijedan jako ideološki odgoj."


1313. ožujka 2013. broj 11/2013

Procesija "Za Križen" u VukovaruZbor svete Cecilije i Bratovština Presvetog OltarskogSakramenta župe Marijina uznesenja iz Jelse na otokuHvaru hodoèastili u VukovarVukovar, 9.3.2013. (IKA) - Zbor svete Cecilije iBratovština Presvetog Oltarskog Sakramenta župe Marijinauznesenja iz Jelse na otoku Hvaru hodoèastili su u subotu 9.ožujka u Vukovar. Gosti s otoka Hvara su u Vukovaruscenski izveli procesiju "Za Križen", koju je od 2009. godineUNESCO stavio na popis zaštiæenih nematerijalnih dobarasvjetske baštine. Ta se procesija održava na otoku Hvaru veæviše od 500 godina bez prekida. To je hodoèašæe vjere iodanosti, pobožno meditiranje o sebi, o vlastitom odnosu sljudima i s Bogom, èin skrušenosti, pokajanja i pokore. Više stotina Vukovaraca, vjernika triju gradskih župa,sudjelovalo je u procesiji. Prilagoðene tekstove govorio jemons. Stanko Jerèiæ, župnik župe Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Jelsi i generalni vikar Hvarske biskupije.Procesija je krenula iz dvorišta Franjevaèkog samostana azavršila kod centralnog križa na Memorijalnom grobljuhrvatskih branitelja. Naveèer su gosti s Hvara izveli sveèanikoncert "Pjesme Velikog tjedna" u prepunoj franjevaèkojcrkvi Svetih apostola Filipa i Jakova u Vukovaru.Procesiju ne vodi sveæenik, nego vjernici idu za križem.Stoga križonoša ima istaknuto mjesto u procesiji.

Susret sisaèkog biskupa s krizmanicimaPredstavnici krizmanika pripremili su svojim vršnjacimabogat scensko-glazbeni programSisak, 9.3.2013. (IKA) - Tradicionalni susret sisaèkogbiskupa Vlade Košiæa i krizmanika s podruèja Sisaèkebiskupije zapoèeo je u subotu 9. ožujka u Domu kulture"Kristalna kocka vedrine" u Sisku predstavljanjemkrizmanika Sisaèko-katedralnog dekanata.Uz vodstvo povjerenika za pastoral mladih vlè. BrankaKoretiæa i voditeljice Dramske skupine katedralne župe prof.Nikoline Mesiæ, te uz pomoæ mladih iz dekanata,predstavnici krizmanika pripremili su svojim vršnjacimabogat scensko-glazbeni program. Tako su na poèetku izveli predstavu "Pronaðeni biseri",posveæenu bratu Ivanu Bonifaciju Pavletiæu iz Zbjegovaèe.Predstava je donijela krizmanicima propitkivanje stila životaIvana u 19. stoljeæu i mlade Ive s poèetka 21. stoljeæa,poslala im poruku vrijednosti vjerskog života, ali ih iupoznala sa Zakladom "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ" kojastipendira potrebite studente. U nastavku, krizmanici su proèitali èetiri najbolja literarnarada na temu "Ja krizmanik u 21. stoljeæu" i "Ja krizmanik uGodini vjere", nakon èega je slijedio skeè o borbi dobra i zla. Na kraju, biskup je podijelio zahvalnice najuspješnijimmomèadima Nogometnog turnira krizmanika, koji je ovegodine imao karitativni karakter, a krizmanici su predalibiskupu prikupljena sredstava za Caritas Biskupije. Obraæajuæi se krizmanicima, biskup je zahvalio na truduuloženom u taj susret, naglasio svoju zadivljenost svime štoje vidio i istaknuo kako je radostan što æe s njima ovih danamoliti i slaviti krizmu. "Posebnost ovogodišnje krizme je to što je Godina vjere iona nas želi probuditi da bismo uvijek živjeli kao ljudi vjere.Bez obzira što æe ona proæi i što ste u njoj krizmani vi i daljetrebate te svoje korijene, hrabrost života, u vjeri živjeti",poruèio je biskup. Susret je završen zajednièkom molitvom i pjesmom.

Korizmena akcija župe FažanaFažana, 10.3.2013. (IKA) - Tradicionalno vjernici župeFažana u korizmi prikupljaju hranu i novèana sredstva zapomoæ Sjemeništu ili nekoj drugoj ustanovi. Ove godinepomoæ je išla za Bogoslovno sjemenište Ivan Pavao II. uRijeci. Darove su župljani uruèili vlè. Sanjinu Francetiæu,rektoru sjemeništa i petorici bogoslova prigodom misnihslavlja na treæu korizmenu nedjelju. Vlè. Francetiæ,predvodeæi misna slavlja, zahvalio je svima na bilo kojemobliku pomoæi i pozvao vjernike da napose molitveno pratebogoslove na njihovu putu, ali da i mole za duhovna zvanjau vlastitoj župi. Danas su Crkvi potrebni duhovni pastiri kojiæe hrabro svjedoèiti vjeru po uzoru na Miroslava Bulešiæa,èija æe beatifikacija biti uskoro, rekao je. Na kraju misnogslavlja predstavili su se bogoslovi, a župnik Ilija Jakovljeviæzahvalio je svim dobroèiniteljima - župljanima što se uvijekrado odazovu i daju svoj prilog. Takoðer je zahvalio rektoruna dolasku i poželio da takvih susreta u župnoj zajednicibude više. Uime župe novèanu pomoæ uruèila je dr. VlastaPopiæ, voditeljica župnog Caritasa.

Ðakovo: Duhovna obnova Franjevaèke mladežiSusret framaša iz Ðakova, Otoka, Privlake, Našica,Slavonskog Broda, Sikirevaca i Iloka u Domu za mladeBetanija, milosrdnih sestara sv. KrižaÐakovo, 10.3.2013. (IKA/TU) - Franjevaèka duhovnaobnova za mlade održana je od 8. do 10. ožujka u Domu zamlade Betanija, milosrdnih sestara sv. Križa u Ðakovu, asudjelovali su framaši iz Ðakova, Otoka, Privlake, Našica,Slavonskog Broda, Sikirevaca i Iloka. U skladu s Godinom vjere koja još uvijek traje mladi framašipromišljali su o vjeri. Duhovna obnova poèela je misom, aveèernji program prvoga dana, koji je vodila s. Gabrijela TeaDamjanoviæ, donio je kratki uvod i zajednièko promišljanjeo vlastitom duhovnom stanju. Nagovor o Zakeju iz Lukinaevanðelja koji je htio vidjeti Isusa, pripremila je s. Ivana te jeframaše uvela u meditativno promišljanje.Prvo predavanje drugoga dana održala je s. Monika Hanèiæ.Svoj govor temeljila je na apostolskom pismu papeBenedikta XVI., potièuæi mlade da budu "sol zemlje i svjetlou svijetu". Uslijedio je osobni rad u tišini tijekom kojega serazmatrao odlomak iz Knjige Mudrih izreka. Potom je narasporedu bio rad u skupinama, zatim priprema za ispovijed imisno slavlje, koje je tijekom sva tri dana predvodio fra IvanUtješanoviæ, a framaši su pridonijeli pjevanjem i sviranjem. Svjedoèenja dva bogoslova ðakovaèkog Bogoslovnogsjemeništa, Pavla Mikulèiæa i Ivana Popiæa, te ðakona MarijaBrkiæa obogatila su program u subotu naveèer. Gosti izSjemeništa nastojali su opisati kako i zašto su odluèilislijediti Božji put i odazvati se Božjem pozivu. Ðakon Brkiæmladima je dobro poznat po svojim pjesmama za koje sampiše i glazbu i stihove, a tijekom njegove emotivne izvedbestihova rijetki su uspjeli suspregnuti suze. Subotnji programframaši su zakljuèili klanjanjem pred Presvetim OltarskimSakramentom. Nedjelja je poèela misnim slavljem. U radu u skupinamasudionici duhovne obnove promišljali su o duhovnostivlastitoj Franjevaèkoj mladeži te pripremili "skeèeve" ipjesme koje su potom zajednièki prezentirali. Program jezakljuèen zajednièkim ruèkom te zahvalom svima koji sumladima omoguæili boravak u Betaniji, napose milosrdnimsestrama sv. Križa.

.


14 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Planinarski križni put Ekosspiritusa na BraèuSupetar, 10.3.2013. (IKA) – U organizaciji UdrugeEkosspiritus iz Samobora i Povjerenstva za pastoral mladihHvarske biskupije u subotu 9. ožujka zapoèeo je dvodnevni51. planinarski križni put na otoku Braèu. Više od 500mladih iz mnogih krajeva Hrvatske okupilo se na Braèukako bi sudjelovali u pobožnosti Planinarskoga križnogaputa koji se u 26 godina postojanja prvi put održava na otokuBraèu i uopæe u Dalmaciji. Unatoè kišnomu vremenu,mladima iz Zagrebaèke nadbiskupije koji su stigli na Braè uviše od 10 autobusa, pridružili su se i mladi iz drugih(nad)biskupija, posebno mladi iz Splitsko-makarskenadbiskupije te Dubrovaèke i Hvarske biskupije. Nakonokupljanja u župnoj crkvi Navještenja Marijina u Supetru iuvodnoga glazbenoga programa u kojem su sudjelovalibrojni mladi iz razlièitih župa, mlade je pozdraviovjerouèitelj iz Zagrebaèke nadbiskupije Radovan Libriæ,izrazivši radost što se Planinarski križni put prvi put održavana Braèu, na poticaj povjerenika za mlade u Hvarskojbiskupiji Ante Matuliæa i novinara RTL televizije TomislavaJelinèiæa, koji je s Braèa. Podsjetio je, pritom, kako jeplaninarski križni put u poèecima okupljao mali brojsudionika, dok je 23. planinarski križni put okupio 2300sudionika. Vjerouèitelj Libriæ pozvao je mlade da krozkorizmenu pobožnost posebno mole za oèuvanje mladih odpošasti suvremenoga vremena. Pozdravljajuæi mlade koji suu potpunosti ispunili župnu crkvu, dekan Braèkoga dekanataToni Plenkoviæ poželio im je da im korizmeni hod po otokubude snaga za život po vjeri. Povjerenik Matuliæ prenio jesudionicima pozdravne rijeèi hvarskoga biskupa SlobodanaŠtambuka koji je mladima uputio svoju duhovnu i molitvenupotporu. Pobožnost križnoga puta poèela je pjevanjemPsalma 23. "Gospodin je pastir moj" i navještajemizabranoga biblijskoga teksta. Prigodne tekstove zarazmišljanjem kroz cjelodnevni hod napisao je vjerouèitelj izZagrebaèke nadbiskupije Nikola Kuzmièiæ, a geslo 51.planinarskoga križnoga puta je u znaku ribe, najpoznatijegakršæanskoga simbola.Nakon prve postaje križnoga puta u župnoj crkvi mladi su seuputili hodoèasnièkim putem do crkvice Sv. Roka iznadSupetra te su nastavili penjanje do crkvice Gospe Lurdske ido crkvice Sv. Luke. Od župne crkve Sv. Fabijana iSebastijana u Donjemu Humcu hodoèasnici su se poljskimputem uputili do crkvice Sv. Trojstva u polju, pa prekocrkvice Sv. Petra do župne crkve Gospe od Karmela uNerežišæima. Nakon okrepe mladi su se penjali na Jurjevobrdo nakon èega su se spustili do Škripa, jedne od prvihosnovanih župa na Braèu. Preko Dola i crkvice Sv. Petrastigli su u župu Postira koja je bila domaæin veèernjegaprograma i noæenja sudionika. Na ostacima ranokršæanskebazilike iz 6. st. u neposrednoj blizini župne crkve, mladi susudjelovali u prigodnoj katehezi koju je kroz glazbeno-meditativni program predvodio vjerouèitelj Libriæ.Razmišljajuæi o povijesti kršæanstva na hrvatskim prostorimapodsjetio je na znaèenje raširenoga kršæanskoga simbola –ribe koja je bila prvi znak raspoznavanja kršæana. Uoèi kateheze na starokršæanskome lokalitetu koji je bioosvijetljen sa sedam svijeæa koje simboliziraju sedamsakramenata, mladima su podijeljene papirnate ljuske uobliku ribe te su potaknuti na promišljanje o odbacivanjuvlastitih slabosti kako bi osobnim životom mogli svjedoèitivjeru. Uz glazbeni program mladima su o pristupukršæanstvu i odrastanju u vjeri svjedoèili Valter Jandreèiæ iJosip Razum. U ispunjenoj župnoj crkvi Sv. Ivana Krstiteljaprogram je završio slavljem euharistije koju je predvodiopovjerenik Matuliæ. Posebnost liturgijskoga slavlja oèitovalase u obnovi krsnih obeæanja i pokajnièkomu èinu kada su

mladi ljuske s upisanim slabostima prinijeli do oltara kaoizraz odricanja od vlastitih slabosti. Predvoditelj euharistijemlade je potaknuo da se okrenu Božjoj ljubavi kako biosjetili njezinu svjetlost i snagu.Na nedjeljnoj euharistiji u Postirima vjerouèitelj Libriæzahvalio je župi sv. Ivana Krstitelja na srdaènomugostoprimstvu i brizi za hodoèasnike, posebno domaæemužupniku mons. Tonèiju Jelinèiæu na izvrsnoj organizaciji ianimiranju župljana u prihvatu hodoèasnika, kao i mons.Josipu Šantiæu, umirovljenomu generalnom vikaru Vojnebiskupije. Hodoèasnici su se zatim uputili prema zavjetnojcrkvici Sv. Josipa na predjelu Glavica, podignutoj u znakposebne odanosti svecu, nakon što su se postirski žitelji, kojesu nacisti odveli s otoka ratne 1944. godine, vratili svojimkuæama. S poviješæu nastanka zavjetne kapelice, smještene uprirodnom ambijentu maslinika, sudionike je upoznaomjesni župnik mons. Tonèi Jelinèiæ, nakon èega su mladi ustavu klanjanja izmolili 12. postaju križnoga puta.Korizmena pobožnost nastavljena je hodom mladih uz morepreko susjedne župe Uznesenja Marijina u Splitskoj, gdje sunakon 13. postaje i okrepe krenuli prema Supetru odakle su izapoèeli 51. planinarski križni put. Predvodeæi završnueuharistiju u prepunoj crkvi Navještenja Marijina dekanBraèkoga dekanata Toni Plenkoviæ primijetio je kako susudionici obilazeæi braèke spomenike vjere i kulture mogliprepoznati napore otoèana u oèuvanju njihove vjere itradicije. Pozvao je mlade da se i u svojim životnimsredinama otvore Božjoj ljubavi te nastave svjedoèiti vjerukoju su pokazivali u korizmenoj pobožnosti. U završnojrijeèi vjerouèitelj Libriæ na poseban je naèin zahvaliopovjereniku Matuliæu na pozivu, sa željom da ta pobožnostzaživi i meðu mladima u Dalmaciji te na pripremi i ureðenjuhodoèasnièke staze.

Predstavljene dvije knjižice dr. fra Darka TepertaU izdanju "Teovizije"Zagreb, 10.3.2013. (IKA) – Dvije knjižice dr. fra DarkaTeperta, profesora biblijskih znanosti na Katolièkomebogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu u izdanju"Teovizije" - "Rijeè je o vjeri" i "S vjerom za Isusom (Križniput), predstavljene su 10. ožujka u crkvi Sv. Franje naOpatovini. O knjizi su govorili dr. fra Bonaventura Duda,profesor emeritus KBF-a i sam autor. Program je obogatiozbor franjevaèkih juniora. Autora je uime kaptolskogasamostanskog bratstva predstavio fra Petar Cvekan, oslikavšiukratko njegov svestran i plodan rad. Govoreæi o knjižici –križnom putu "S vjerom za Isusom" fra Bonaventura ju jepredstavio kroz prizmu šeste postaje, te istaknuo kako je taknjiga još jedno obogaæenje u nizu knjižica Križnih putova irazmatranja postaja temeljenih na promišljanju vjere usvjetlu Biblije i suvremenog života. U knjižici "Rijeè je ovjeri", rašèlanio je fra Darkov pristup vjeri, temeljen nanjegovu osobnom iskustvu i doživljaju vjere, kao razgovorus Bogom, s bližnjim i napokon sa samim sobom. Kazao je daje danas potrebno refleksno znanje i promišljanje vjere injezinih temelja, kao što su ljubav, zajedništvo i kvalitetnimeðuljudski odnosi. U više se navrata osvrnuo i na misliBenedikta XVI., pape emeritusa, o vjeri.Sam autor fra Darko kazao je da je su njegove knjige, pa iove dvije, plod njegova promišljanja o Bogu, koji je uvijekdrugaèiji od onoga kakvim ga mi zamišljamo te da je krozknjižicu "Rijeè je o vjeri" propitivao i promišljao i svojuosobnu vjeru, napose kroz svetopisamske tekstove,"kombinirajuæi" Stari i Novi zavjet.Prije veèernje mise održana je pobožnost Križnoga puta popredlošku fra Darka Teperta.


1513. ožujka 2013. broj 11/2013

15. križni put mladih Požeške biskupijePod geslom "Umnoži nam vjeru" na relaciji Stara Gradiška– Nova Gradiška – PožegaPožega, 10.3.2013. (IKA) - Pod geslom "Umnoži namvjeru" na relaciji Stara Gradiška – Nova Gradiška – Požega,9. i 10. ožujka u Godini vjere održan je 15. križni put mladihPožeške biskupije u organizaciji Pastoralnog centra iPovjerenstva za pastoral mladih. Prvoga dana križnoga putaoko 750 mladih okupilo se u župi Stara Gradiška kodnovoizgraðene crkve Sv. Mihaela Arkanðela. Ondje su ihdoèekali organizatori i domaæi župnik Mato Rukavina kojiim je ukratko prikazao povijest mjesta Stara Gradiška i žrtvukoju su u obližnjem zatvoru podnijeli mnogi ljudi za vrijemenekoliko neèovjeènih sustava. Sadašnju crkvu izgradila jePožeška biskupija uz potporu sveæenika iz svih hrvatskihbiskupija u znak sjeæanja na oko tri stotine sveæenika koji suu zatvoru Stara Gradiška robijali u doba komunistièkogrežima, a koji su od bezbožnih vlasti bili prisiljeni vlastitimrukama godine 1948. srušiti staru župnu crkvu. Potom sumladi u dostojanstvenoj procesiji molitvom i obilaskomulaza samog nekadašnjeg zatvora odali poèast svim žrtvamaod njegove uspostave do konaènog zatvaranja 1995. godine. Mladi hodoèasnici uputili su se u nastavku križnog putaprema Pivarama i Donjim Bogiæevcima te preko Dragaliæa iPrvèe do Nove Gradiške, gdje ih je doèekao domaæi župnikPerica Matanoviæ s brojnim èlanovima župnog pastoralnogvijeæa i volonterima koji su im nakon euharistijskog slavljapodijelili veèeru koju su hodoèasnicima pripremiliumirovljeni hrvatski branitelji novogradiškog kraja.Uslijedio je veèernji meditativno-molitveni program užupnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije tenoæenje u Gimnaziji, Industrijsko–obrtnièkoj školi ipripadajuæoj sportskoj dvorani. Drugoga dana križnog puta dosadašnjim hodoèasnicimapridružilo se oko dvije stotine mladih i tristotinjakovogodišnjih krizmanika. Zajednièki su pošli premapožeškoj katedrali brdskim putom preko Rešetara, Bukovice,Drežnika, Ivandola i Brestovca. U svim mjestima kroz kojasu mladi prolazili ljubazni domaæini pripremili su im okrepui na taj naèin ih podržali da izdrže dugu dionicu pokišovitom vremenu i dijelom brdskom nakvašenom terenu.Mladi su na svakoj postaji molili na posebnu nakanu, meðuostalim za jaèanje vjere, za roditelje, pronalazak posla,sveæenike i sveæenièka zvanja, pronalazak braènog partnerate za moralno i duhovno jaèanje domovine. U Rešetarima,Bukovici i Drežniku hodoèasnicima su se pridružile skupinedomaæih vjernika koje su na taj naèin oživjele tradicijuhodoèašæa u požešku katedralu, a koja je prema svjedoèenjujoš živih domaæih ljudi zamrla za vrijeme komunistièkogrežima. Procesija s oko tisuæu i dvjesto hodoèasnika pristiglaje u Požegu oko 18 sati. Na ulasku u grad hodoèasnici supreuzeli veliki križ mladih Požeške biskupije te ga kroz samgrad unijeli u katedralu Sv. Terezije Avilske, gdje jeizmoljena posljednja postaja.Vrhunac dvodnevnog križnog puta mladih Požeške biskupijebilo je euharistijsko slavlje koje je u Katedrali predvodiopožeški biskup Antun Škvorèeviæ. Na poèetku slavlja biskupje iskazao zanimanje za mlade s obzirom na dugi put koji suprešli te im se potom obratio rijeèima: "Vi, mladi ljudi,poduzeli ste jedan put koji je bio težak. Danas je bilo i kiše ivjetra, sunca i blata, lijepoga i ružnoga. No, i po takvuvremenu, ponešto umorni, žuljavih nogu i uprljane odjeæestigli ste na cilj, u Katedralu, duhovno snažniji. U Godinivjere posvjedoèili ste opredjeljenje za Isusa Krista, èvrstuželju da zagledani u njegov križ i patnje idete svojimživotnim putom te stignete do konaènog cilja i smisla kojivam može samo on darovati. Dragi sudionici križnog puta,

èestitam vam na onome što ste uèinili."Na poèetku homilije biskup Škvorèeviæ prisjetio se poèetakakrižnog puta mladih u Požeškoj biskupiji te jehodoèasnicima rekao: "Petnaest godina noge mladih nastojeu korizmi prehodati odreðene dijelove naše biskupije, prijeæinekim našim zemljanim putovima, i to ne zato da biprovjerili kakve su im fizièke snage, nego kako im je u duši.Na putu se najbolje provjerava što smo i što je u nama.Drago mi je što ste to uèinili i ove godine."U nastavku homilije biskup se osvrnuo na ružièastu bojuliturgijske odjeæe na èetvrtu korizmenu nedjelju "DominicaLeatare", odnosno radosnu nedjelju te se upitao, zar možebiti korizma radosna. Kazao im je da sve oko njih imaodreðenu važnost, ali da su oni najvažniji Božji podatak."Kad ti sebe promatraš, pokušavaš vidjeti i shvatiti u Božjemsvjetlu, ponovno se opredijeliti za njegov put, to je radostanèin. Ako sebe gledaš u Isusovu svjetlu, onda sebe najtoènijeprocjenjuješ tko si i kako si, tada je to najljepše što èiniš",uvjeravao je biskup mlade hodoèasnike i kazao da je upravoto radost korizme. Tumaèeæi evanðeoski tekst o odlasku i povratku sina k ocu,biskup je protumaèio kako se u njem krije poruka o onimljudskim odlascima i dolascima koji se zbivaju u nama, aodnose se na zlo, grijeh i sebiènost koji nas udaljuju od nassamih, a kajanje, Božje milosrðe i praštanje nas vraæa knama samima. "To su najradosniji povratci", rekao je biskupi zapitao prisutne: "Jeste li otišli, pa se izgubili i još se nistevratili, je li vam je ovaj križni put pomogao da se vratite?""Jeste li primijetili da onaj mladiæ u evanðelju promatra ocakroz materijalno, gradi samo na tome i misli si osiguratibuduænost. Ne zanima ga oèev znoj kojim je stekao imanje,ni njegovi osjeæaji, ni briga ni ljubav. Zanima ga samo onošto je otac materijalno skupio", protumaèio je biskup. Potomje nastavio: "Bio je to projekt sebiènosti, a ne slobode pokojem je sin skrojio oca i sve drugo na mjeru materijalnogimanja. Na tome je gradio i brzo potrošio novac i sebe."Pojasnio je nadalje kako se mladiæ u odreðenom trenutkuzaustavio pred sobom u dubini svoga biæa, u savjesti u kojojse javlja Bog i potom donio odluku da se vrati svome ocu."Dragi mladi, može vam se dogoditi da povjerujete nekomsebiènom konceptu svoga života pa da svedete sebe na onomalo imanja ili na ono što nemate materijalno, pa postaneteogorèeni. Upamtite, ne živite vi prvenstveno od onogamaterijalnog što biste htjeli, nego od onoga velikog što jesteu srcu. Ili ste se u njem smanjili i izgubili te nemate od èegaživjeti. No, što god vam se dogodilo u srcu, zarobljenost iliogranièenje, ne dopustite da to bude vaše konaèno stanje. Nevjerujte zlu koje vam se dogodilo, nego vjerujte dobru.Uvijek se možete vratiti dobru", poruèio je biskupokupljenima. Kazao im je da je važno pronaæi u životutrenutke hrabrosti, zaustaviti se sami pred sobom i zapitati sekakvi smo u dubini svoga srca, u svojoj duši i savjesti, uèemu se muèimo. "Kad god vi mladi ljudi polazite odèinjenice svoje savjesti i kad na sebi radite, postajetedragocjeni duhovni prostor hrvatske slobode u kojem se neda ništa izgubiti niti slomiti." Potaknuo je mlade da se neboje vratiti Ocu baš poput izgubljenog sina iz evanðeoskogulomka. Pri svršetku homilije biskup je mlade podsjetio namoguænost uvijek novog poèetka u svom životu, ohrabrio ihje za svetu ispovijed kad god osjete da su u dubini svogabiæa poniženi ili razoreni zlom i sebiènošæu, kako bi sIsusom Kristom èvrsto koraèali životnim putom koji vodipreko granice smrti u vjeènost. Na kraju euharistijskog slavlja biskup je hodoèasnicimaprotumaèio znaèenje križa mladih unesenog u Katedralu,koji ostaje u njoj do sljedeæe prigode te svakodnevno potièena molitvu za mlade. Zahvalio je hodoèasnicima na žrtvi


16 13. ožujka 2013. broj 11/2013

koju su podnijeli na križnom putu te svim sveæenicima iorganizatorima koji su dali svoj doprinos u njegovuostvarenju. Podsjetio je da nas nakon otvorenja kapele Bl.Ivana Pavla II. u Katedrali prati prisutnost Pape koji je voliomlade, potaknuo je nazoène da molitveno druguju s njime, temu je s njima uputio zajednièku molitvu. Euharistijsko slavlje glazbom su animirali mladi okupljenioko vokalnoinstrumentalnog sastava "Risus" iz požeške župesv. Terezije Avilske, koji su sudjelovali i na križnom putu.Sudionici križnog puta ukljuèili su se u akciju CaritasaPožeške biskupije "Korizmeni dar u Godini vjere" te su ucrkvi za milostinju dali prilog namijenjen za obnovu domajedne obitelji u potrebi.

Križni put Hrvatske vojske i policijeZagreb, 10.3.2013. (IKA) - Križni put Hrvatske vojske ipolicije na IV. korizmenu nedjelju 10. ožujka na ksaverskojKalvariji u Zagrebu predvodio je vojni biskup JurajJezerinac. Biskup, vikar za pastoral don Josip Staniæ, vojni ipolicijski kapelani te pripadnici Poèasno-zaštitne bojne,vojnici, policajci i vatrogasci, kadeti Hrvatske vojske ipolaznici Policijske akademije u koloni iza križa i zastavastigli su od zgrade Vojnog ordinarijata do perivoja, gdje suim se na križnom putu pridružili zagrebaèki vjernici iksaverski župnik fra Nikola Barun, TOR. Po završetkukalvarijskog hoda biskup Jezerinac je u nagovoru rekao:"Današnji križni put Hrvatske vojske i policije jest memorijana Isusov križni put, njegovu spremnost da prihvati smrt, alii odluka da želimo ostati vjerni Bogu Isusu Kristu i njegovojmajci Mariji. Današnji križni put Hrvatske vojske i policijeje memorija i na naš križni put kojeg su naši braniteljiprihvatili s ljubavlju, ali i poticaj da se ta ljubav ne zaboravi".

Predstavljanje knjige "Rame uz rame" vlè. MatejaGlaviceÐakovo, 10.3.2013. (IKA/TU) - Knjiga "Rame uz rame -poticaji za kvalitetniji (su)život" vlè. Mateja Glavice,sveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i ekonomaðakovaèkoga Bogoslovnog sjemeništa, izdana unakladnièkoj kuæi Teovizija, predstavljena je u nedjelju 10.ožujka u rodnom mjestu autora, u Ladimirevcima, crkviUzvišenja sv. Križa, a potom u Metodovoj dvoraniSveæenièkog doma u Ðakovu. Knjigu su predstavili mr.Bože Radoš, duhovnik Bogoslovnog sjemeništa, MartinaKuveždanin, dipl. teologinja i tajnica Tiskovnog uredaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, te Ivica Domaæinoviæ,direktor izdavaèke kuæe Teovizija. Predstavljanje jemoderirala Josipa Juriæ, autorova suradnica u emisiji "Efata -Otvori se" Radio Ðakova. U Ladimirevcima predstavljanjeje pjesmom obogatio župni i djeèji zbor, a u Ðakovu ZborBogoslovnog sjemeništa.Mr. Radoš kazao je da autor u zbirci poput slikara slikaportret Isusa koji je uvijek prisutan, ide rame uz rame unašem životu. "Èitajuæi knjigu uoèio sam da je to djelomladog èovjeka jer su misli moderne, a stavovi jasni. Vještoprenosi ono što je u njemu sazrelo. Govori o Onome kogapoznaje te se vidi da piše sveæenik koji voli Isusa."Teologinja Kuveždanin pojasnila je kako su 52 meditacije uzbirci podijeljene u pet cjelina, a nastale su iz svakidašnjicekoju autor živi. Poticaj za pisanje temeljen je na suradnji vlè.Glavice s tri radijske postaje – Hrvatskim katolièkimradijem, Slavonskim radijem te Radio Ðakovom. Stoga sutekstovi, prvotno namijenjen radijskoj javnosti, kratki,koncizni i jasni te potièu na odluku za hod s Kristom rameuz rame, zakljuèila je Kuveždanin.

Direktor Domaæinoviæ kratko se osvrnuo na poèetaksuradnje autora i nakladnièke kuæe Teovizija. Izrazio jezadovoljstvo što se pojavio još jedan sveæenik – pisac,sposoban i spreman svoje misli staviti na papir i donijetioptimizam na preèesto ozbiljna, životom pritisnuta lica. Nakraju predstavljanja autor knjige srdaèno je zahvaliopredstavljaèima i svima koji su svojom nazoènošæu uvelièalidogaðaj. Rekao je da je tu knjigu, kao i svoj cjelokupni radshvatio kao izvršavanje svoga mladomisnièkog i životnoggesla: "Uèvrsti svoju braæu."Matej Glavica sveæenik je Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,roðen u Osijeku godine 1983. Odrastao je u mjestuLadimirevci. Sjemenišnu formaciju primio je u Zagrebu iÐakovu. Za sveæenika je zareðen godine 2008. Nakon prveslužbe u Meðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu, na službije u Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu. Do sada je objaviopredkrsnu katehezu "Krstite dijete? Èestitamo!" potomkrižni put s meditacijama Hvalospjeva ljubavi "Križljubavi", križni put sveæenika "Uzmi križ svoj i poði zamnom" te obiteljski križni put "Zajedno u Kristu". Njegovaliterarna nadarenost oèitovala se još u srednjoškolskimdanima. Predstavljanju knjige nazoèilo je stotinjak Ladimirevèana teobitelj i rodbina vlè. Glavice, a publiku u Ðakovu èinili subogoslovi, milosrdne sestre sv. Križa, sveæenici i Ðakovèanikoji ovog sveæenika redovito prate èetvrtkom naveèer uprogramu Radio Ðakova.

Korizmeno hodoèašæe u pulsku katedraluMisno slavlje predslavio je biskup Dražen KutlešaPula, 10.3.2013. (IKA) - Na èetvrtu korizmenu nedjelju, 10.ožujka, održano je tradicionalno korizmeno hodoèašæe zavjernike Pule i okolice u pulsku katedralu Uznesenja BDM.Hodoèašæe, koje je ove godine okupilo neoèekivano velikbroj vjernika, zapoèelo je u poslijepodnevnim satimauvodom u pokornièko bogoslužje koje je ove godine izrekaovlè. Blaž Bošnjakoviæ, župnik labinske župe Podlabin.Pobožnost križnoga puta vodio je fra Tomislav Hrstiæ,župnik pulske župe sv. Antuna Padovanskog, a postaje suèitali èitaèi iz župe sv. Ivana Krstitelja. U nošenju križa predpostajama izmjenjivali su se vjernici iz pulskih župa, a križje s ministrantima pratio pulski dekan preè. Milan Mužina. Po završetku križnoga puta uslijedilo je koncelebriranomisno slavlje koje je predvodio biskup Dražen Kutleša uzkoncelebraciju sveæenika iz Pulskoga, Vodnjanskoga iLabinskoga dekanata. Biskup se u homiliji osvrnuo naprispodobu o dobrom Ocu, rekavši da evanðelist Luka želiukazati na èinjenicu da je Božja ljubav individualna, da Bogvoli svakoga èovjeka ponaosob, i za svakoga se brine, kaopastir koji ostavlja 99 ovaca i odlazi tražiti onu jednu, kao iroditelj koji se posebno brine za bolesno dijete jer zna daupravo to dijete treba više pažnje. Nadalje, Oèeva je ljubavstrpljiva, nastavio je mons. Kutleša, u prispodobi otac jeèekao tolike godine da se sin vrati, i Bog strpljivo èeka da seljudi obrate i da mu se vrate, i uvijek i nanovo daje èovjekupriliku za obraæenje. Treba istaknuti da Bog svojomljubavlju traži èovjeka, rekao je biskup, i to je specifièno zakršæanstvo ta ljubav koja traži èovjeka jer ga želi dovesti napravi put. I naposljetku, rekao je propovjednik, za razliku odèovjekova opraštanja, koje uvijek ostavlja dozu gorèine,kada Bog oprašta to je radost. Božja ljubav štiti, ali zarazliku od ponekad opsesivne ljudske ljubavi, Božja ljubavnikada ne èini nesposobnima, i upravo zato svatko od nastreba uèiniti korak prema obraæenju, zakljuèio je biskup. Korizmena hodoèašæa u Poreèkoj i pulskoj biskupijiodržavaju se posljednjih dvadesetak godina.


1713. ožujka 2013. broj 11/2013

Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u ZagrebuZagreb, 11.3.2013. (IKA) - Sveèanim akademskim èinom uvelikoj dvorani Meðubiskupijskoga sjemeništa nazagrebaèkoj Šalati proslavljen je u ponedjeljak 11. ožujkaDan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu, izvijestio je portal Glasa Koncila. Na sveèanosti su uruèene diplome èetvorici magistarateoloških znanosti Zvonku Brezovskom, Marjanu Ninèeviæu,Ðurici Pardonu i Dragutinu Siladiju, te dvojici licencateoloških znanosti Franji Mijatoviæu i Zoranu Turzi, apromovirano je i 159 diplomantica i diplomanata svihstudijskih smjerova. Nakon dobrodošlice dekana KBF-a prof. dr. TonèijaMatuliæa okupljenima se obratio zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ, izaslanik i velikoga kancelara KBF-azagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. Èestitkesu uputili i rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. AleksaBjeliš, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr.Željko Tanjiæ, dekan ðakovaèkoga KBF-a prof. dr. PeroAraèiæ, uime Teološkoga fakulteta Sveuèilišta u Ljubljaniprof. dr. Janez Vodièar, uime Pravoslavnoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Beogradu prof. dr. Dragomir Sando tedekan Filozofskoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.Damir Boras. Dr. Matuliæ ovom je prigodom podnio iizvješæe o životu i radu fakulteta u protekloj godini. Na sveèanosti su uruèena i prigodna priznanja te nagrade.Nagradu velikoga kancelara KBF-a kardinala Bozaniæadobio je najuspješniji diplomant u generaciji Stipe Tomiækoji je filozofsko-teološki studij završio s prosjekom 5,00.

Obljetnica smrti kardinala Kuhariæa obilježena u ZadruBio je uistinu ponizan i hrabar pastir. Zahvalni smo zabaštinu dobrote koju je oèitovao i za baštinu djelotvorneevanðeoske istine koju je naviještao i svjedoèioZadar, 11.3.2013. (IKA) - Na 11. obljetnicu smrtizagrebaèkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhariæa, uponedjeljak 11. ožujka, misu u katedrali Sv. Stošije u Zadrupredvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. "Zahvalnismo Bogu za velikog sina našeg naroda. Osobito smo uGodini vjere zahvalni što smo u onom nezgodnom vremenumogli biti zajednièari njegove gorljive vjere, nade i ljubavi.Bio je uistinu ponizan i hrabar pastir. Zahvalni smo zabaštinu dobrote koju je oèitovao i za baštinu djelotvorneevanðeoske istine koju je naviještao i svjedoèio. Želimonastaviti biti dionicima njegove vjere koju je sluga Božjikardinal Kuhariæ tako jednostavno, a tako sadržajnoispovijedio u svojoj oporuci", rekao je mons. Puljiæ,citirajuæi kardinalove misli iz oporuke: "Smrt je svetitrenutak raðanja za vjeènost. Kad budete èitali ovu oporuku,ja æu veæ proæi kroz iskustvo tog otajstvenog prijelaza isusreta s božanskim Sucem. Kakva spoznaja! O tome nekase govori, a ne o meni! Samo Bog je istina! Svima nam bioradostan susret s Bogom našim u nebeskoj Crkvi!'".Nadbiskup je istaknuo da ulogu i znaèenje kardinalaKuhariæa treba staviti u kontekst vremena, prostora i prilika,crkvenih, nacionalnih i politièkih. "Valja ga promatratinajprije kao neposrednog nasljednika kardinala FranjeŠepera. On je rastao i u sjeni kardinala Alojzija Stepincakojeg je poznavao kao sjemeništarac i bogoslov. Stepinac gaje i zaredio za sveæenika 1945. g. Bila je to posljednjageneracija koju je kardinal Stepinac redio. Izmeðu 21 novogmisnika bio je i Kuhariæ koji se živo sjeæao i èesto ponavljaoda im je kod ruèka rekao: 'Sada vas šaljem u krvavu kupelj'.Stepinac je uskoro bio zatvoren u Lepoglavu, a na terenu sevodila strahovita hajka protiv Crkve. Tako je Kuhariæ veæ odpoèetka svog sveæenièkog služenja bio u toj 'krvavoj

kupelji'", rekao je mons. Puljiæ. Podsjetio je da je Kuhariædva puta bio meta atentata. "Uronjen u sakramentalnu zbiljuCrkve, govorio je jezikom zagovornika malenih iobespravljenih. Bio je odluèan navjestitelj spasenja ineumorni branitelj istine i slobode. U duhu prokušanehrvatske mudrosti, 'Tuðe poštuj, a svojim se dièi', bio jeprepoznatljiv kao iskreni hrvatski domoljub. Obilazio jeiseljenike i promicao jedinstvo domovinske i iseljeneHrvatske", podsjetio je nadbiskup, zakljuèivši: "Radujemo sešto je otvoren postupak o životu i kršæanskim krepostimadragog kardinala Kuhariæa. Njemu, koji je toliko uèinio zaCrkvu i narod, možemo sad upuæivati svoje molitve i utjecatise u zagovor sa sigurnošæu da æe nas razumjeti i u potrebamapomagati".

Relikvije sv. Ivana Bosca u župi Duha Svetoga na JarunuApostolski nuncij istaknuo važnost salezijanaca u odgojumladih - Don Damir Stojiæ u propovijedi podsjetio na "tribitne istine" za koje bi se don Bosco zauzeoZagreb, 11.3.2013. (IKA) - Gotovo dvije tisuæe vjernikaokupljenih 10. veljaèe u podne na sveèanom misnom slavljuispunilo je svetište Svete Mati slobode prilikom boravkarelikvija Svetog Ivana Bosca u župi Duha Svetoga na Jarunu.Nakon uvodnog pozdrava župnika don Ante Vasilja,nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj, èestitao je salezijancima obljetnicukoju slave, te istaknuo da je rad Salezijanske družbe naJarunu i u Hrvatskoj dobro poznat. U homiliji don DamirStojiæ istaknuo je da "evanðelje èetvrte nedjelje krozkorizmu govori dvije istine: prvu, kakav je Bog u sebi, idrugu, koji je naš odgovor." Govoreæi o "don Boscovojneustrašivoj borbi s herezom, masonima" don Damir jenaveo "tri bitne istine za koje bi se don Bosco sigurnozauzeo: zaštita braka kao svetog èina izmeðu jednogmuškarca i jedne žene, zaštite prava roditelja na odgoj djece,te oèuvanje života od zaèeæa." Don Boscovim snom "Bitkana moru" don Damir Stojiæ završio je propovijed, istièuæivjernost pijemontskog sveca Crkvi i papi. U prigodnom druženju nakon mise razgovarajuæi osnoviðenjima svetog Ivana Bosca apostolski nuncij prièao jeo pozitivnoj suradnji sa salezijancima koju je imao u drugimzemljama. Nadbiskup D'Errico rekao je kako ima san dasalezijanci u Zagrebu otvore školu. Za salezijance kojima jekarizma briga za djecu i mlade karakteristièno je da radekroz odgojno-obrazovne ustanove. Diljem svijeta radsalezijanaca iznimno je cijenjen, èak i u zemljama gdjeveæina stanovištva nisu kršæani. Nažalost, zbog prilika kojesu prije bile na hrvatskom tlu salezijanci su mogli raditisamo u župama, u kojima su bili vrlo ogranièeni u svomedjelovanju prema mladima. Sigurno je da bi njihov doprinosdruštvu bio daleko veæi kada bi imali svoje škole u kojima bimladima pružili odgoj i obrazovanje u don Boscovu stilu.Na jutarnjem doèeku relikvija okupilo se više stotinavjernika. Salezijanci, sestre Kæeri Marije Pomoænice isalezijanci suradnici zajedno s raspjevanom djecompozdravili su don Bosca pjevanjem i mahanjem zastavica.Poslije obreda slavljena je prva od èetiri mise uz relikvije užupi na Jarunu. Poslijepodnevni program pod imenom "DonBosco susreæe djecu i roditelje" animirali su skupine "DonBoscova radost", "Mirabilia Dei", Marijanska skupina "Fiat"i školska skupina "Družbica Bezgrešne Marije". Poèetakcjelonoænog bdjenja u kojemu su prisutni mogli slušati snovesv. Ivana Bosca, kleèati pred Presvetim OltarskimSakramentom i èuti salezijansku "rijeè za laku noæ", ispunioje zavjetnu crkvu na Jarunu.


18 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Pribiæ: Misa uz obljetnicu smrti kardinala FranjeKuhariæaPribiæ, 11.3.2013. (IKA) – Pod geslom "Gospodine, umnožinam vjeru" vjernièka zajednica Pribiæa, rodne župe kardinalaFranje Kuhariæa, misom je 11. ožujka obilježila jedanaestuobljetnicu njegove smrti. Misu u župnoj crkvi predvodio jemons. Juraj Jerneiæ, upravitelj Doma za umirovljenesveæenike Sv. Josipa u Zagrebu, u suslavlju sa župnikomStjepanom Dijanešom. U misnom su slavlju sudjelovali ihodoèasnici iz okolnih žumberaèkih župa kao i èlanovimolitvene zajednice "Kardinal Franjo Kuhariæ". U homilijimons. Jerneiæ oslikao je lik i život blagopokojnogakardinala, danas sluge Božjega, spomenuši se ukratkonjegova životnoga puta. Cijeli njegov život bio je prožetevanðeljem, uzor jednostavnosti, ljubavi i pobožnosti te jesvim svojim biæem živio i svoj zemaljski život u znaku teljubavi i svoga biskupskoga gesla "Bog je ljubav". Ostavio jedubok trag u srcima hrvatskih vjernika kako u domovinskojCrkvi, tako i po svijetu. Neustrašivo je branio naèelaKatolièke Crkve, kršæanske obitelji, ljudskoga dostojanstva islobode savjesti, kazao je mons. Jerneiæ.Prije sveèane mise mons. Jerneiæ vodio je korizmenuduhovnu obnovu sveæenika Jastrebarskoga dekanata, asveèano obilježavanje jedanaeste obljetnice smrti slugeBožjega kardinala Kuhariæa, završeno je veèernjompobožnosti križnoga puta. Kao duhovna priprava bila jetrodnevnica, u Godini vjere pod geslom "Gospodine, umnožinam vjeru".

Bdjenje uz relikvije sv. Ivana Bosca za izbor novog papeRelikvije sv. Ivana Bosca meðu vjernicima župe MarijePomoænice u ZagrebuZagreb, 11.3.2013. (IKA) - Relikvije svetog Ivana Boscameðu župljana župe Marije Pomoænice stigle su nazagrebaèku Knežiju u ponedjeljak 11. ožujka. Na jutarnjemdoèeku okupilo se èetristotinjak vjernika, a uz pjesmu imahanje zastavicama molitvu don Boscu prvi su uputiliprvoprièesnici. Tijekom cijeloga dana u najveæem brojupristizala su djeca iz osnovnih škola koja su upuæivalamolitve svetom Ivanu Boscu. Dolazilo je mnogo roditelja smalom djecom za koju je poseban blagoslov po zagovorusvetog Ivana Bosca bio uoèi mise. Programe uoèi mise vodili su salezijanci suradnici, zajednicaobitelji "Život i radost", vjerouèitelji i molitvena zajednica"Cenakul". Mladi su prije poèetka same mise pjevali pjesmuo don Boscu, a misu su animirali zajedno s velikim župnimzborom "Marija Pomoænica" koji je kasnije prigodnimkoncertom obilježio 70 godina od osnutka.Misno slavlje predvodio je don Pejo Orkiæ, provincijalHrvatske salezijanske provincije koji je istaknuo "kako jezadivljen koliko ljudi dolazi moliti i vidjeti relikvije svetogIvana Bosca". Provincijal je pozvao vjernike da "ne spavaju"kada je u pitanju odgoj mladih i djece, i da se "ne boje i nesrame zauzeti za dobro svih, odnosno za spas duša". DonPejo Orkiæ citirao je Don Bosca: "U raju se uživaju svadobra kroz cijelu vjeènost i djelima ljubavi zatvaramo vratapakla, a otvaramo vrata raja". Govoreæi o želji svetog IvanaBosca da odgaja mlade da budu "dobri kršæani i poštenigraðani" provincijal je spomenuo da "samo društvo koje neželi dobro èovjeku nije za takav odgoj mladih."Na cjelonoæno bdjenje pred relikvijama u kojemu se posebnomolilo za izbor novoga pape došlo je mnogo vjernika,osobito mladih. Uz trenutke tišine za osobnu molitvu ipjesmu, mladi su èitali najzanimljivije zgode iz don Boscovaživota posebno one u kojima je pokazao odanost Petrovojstolici.

Požega: Obljetnica smrti kardinala KuhariæaKardinal ostavio snažan trag plemenitosti i dobra u Crkvi,domovini i širePožega, 11.3.2013. (IKA) - Misu u povodu 11. obljetnicesmrti sluge Božjeg kardinala Franje Kuhariæa predvodio je11. ožujka u požeškoj katedrali požeški biskup AntunŠkvorèeviæ u zajedništvu s prepoštom Stolnoga kaptolaJosipom Devèiæem, gvardijanom požeškog franjevaèkogsamostana Josipom Poletom, katedralnim župnikom IvicomŽuljeviæem i sveæenicima iz središnjih biskupijskihustanova. Na poèetku slavlja biskup je spomenuo kako jekardinal Kuhariæ osoba koja je ostavila snažan tragplemenitosti i dobra u Crkvi, domovini i šire. Istaknuo jenjegovu ljubav prema Bogu, èovjeku i domovini te meðuostalim i prema gradu Požegi, napose nakon uspostavePožeške biskupije. Potaknuo je na zahvalnost Bogu što namga je darovao i za baštinu koju nam je ostavio. Podsjetio jena Dan grada Požege te pozvao na molitvu za njegovo dobroi za one koji su položili živote za našu slobodu. Podsjeæajuæi na lik sluge Božjeg kardinala Kuhariæa, biskupje rekao da nam odreðeni datumi iz njegova života govoreponešto, ali da nam naviještena Božja rijeè pomaže otkritiduhovni svijet u kojem je on živio, vrijednosti za koje sezauzimao i cilj za kojim je težio. Potom je biskup na temeljuulomka iz Knjige proroka Izaije protumaèio kako èovjek uokviru svojih ogranièenih moguænosti nastoji izgraðivatiovaj svijet, istaknuvši da to èini i u gradu Požegi naposenjegovo vodstvo. Dodao je da èovjek može biti zahvaæenzlom te razarati i razgraðivati, da smo svjedoci kako se to idanas dogaða na mnogim osobnim i društvenim razinama uHrvatskoj. Rekao je da smo pozvani svrstati se na Božjustranu poput kardinala Franje koji je ušao u Božji svijet,dohvatio njegove duboke dimenzije, od njih živio ioduševljeno ih naviještao. Biskup je spomenuo kako prorok uvjerava da èovjek gradi aBog stvara, da on èini više nego li može èovjek, stvara novonebo i novu zemlju. Istaknuo je da èovjek može izgraditikuæu, a hoæe li ona biti domom ne ovisi o zidovima nego oonome što u njoj ljudi ostvaruju. Kad živimo po duhu, darunutarnjeg svjetla, kada vlada ljubav i povjerenje u obitelji,dogaða se nešto što nadilazi naše ljudske moæi, dionici smoBožjeg stvoriteljskog zahvata, tada kuæa postaje dom, nazirese novo nebo i nova zemlja, rekao je biskup. Zapitao je hoæeli nam ovaj grad i država biti samo ono što možemomaterijalno proizvesti ili æe biti dom i Domovina. Dodao jeda to ovisi o tome koliko æemo se odvažiti istinski iæi putemvjere. Naglasio je da Isus Krist silazi u èovjekovu stvarnosttek kad mu èovjek povjeruje, svojom rijeèju zahvaæaèovjekovu ranjenu stvarnost i stvara novog èovjeka, novostanje koje nema znaèenje samo do groba, nego prelazi uonostranost, u vjeènost. Isus nije išao i èinio èuda, nego jesijao rijeè, a onda se dogaðalo i više od samoga zdravlja, odsamoga èuda. Èudo je tek znak koji podupire ljude dapovjeruju u Isusa Krista i tako uðu u nove moguænostipostojanja, rekao je biskup. Hoæe li u našem Gradu ponestatisnage Isusove rijeèi te ljudi živjeti nemoæ sebiènosti, ili æepoput kardinala Franje živjeti od Božje rijeèi i biti dionicinovog neba i nove zemlje, zapitao je biskup nazoène. Dodaoje kako je veæina hrvatskih graðana bila uvjerena da jekardinal Franjo svojim predanim vjernièkim životomnajbolje služio svojoj domovini i dostojanstvu èovjeka te jepozvao nazoène da ga nasljeduju. Na završetku mise biskupje gradonaèelniku Zdravku Ronku èestitao Dan grada tenjemu i njegovim suradnicima zahvalio za sve dobro kojeèine. Na misi je meðu ostalima bio i zamjenik ministrazdravlja dr. Marijan Cesarik.


1913. ožujka 2013. broj 11/2013

Zagreb: Obljetnica smrti kardinala KuhariæaI danas nas iz vjeènosti prati njegov blagi lik, uvijek sasmiješkom, neskrivenom dobrotom i mirom koji je dolazio izpotpunog predanja u volju Božju i koji je zraèio vjernicimazagrebaèke CrkveZagreb, 11.3.2013. (IKA) - Misu o 11. obljetnici smrtizagrebaèkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhariæa (1919.-2002.), pastira koji je ostavio duboki trag u srcima vjernika,u ponedjeljak 11. ožujka u zagrebaèkoj prvostolnicipredvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski.Govoreæi o kardinalu Kuhariæu, biskup Gorski istaknuo je daje, pouèen primjerom bl. Alojzija Stepinca, neustrašivobranio naèela Katolièke Crkve, kršæanske obitelji, ljudskogadostojanstva i slobode savjesti. Prožet evanðeljemupozoravao je za vrijeme domovinskog rata da u srcu nesmije biti osvete ni nepravde. Pouèen tragiènim iskustvommnogih na istoku i zapadu Europe bio je svjestan da sa zlomnema kompromisa jer je svaki kompromis poèetak pada. "Idanas nas iz vjeènosti prati njegov blagi lik, uvijek sasmiješkom, neskrivenom dobrotom i mirom koji je dolazioiz potpunog predanja u volju Božju i koji je zraèiovjernicima zagrebaèke Crkve. Zadivljuje nas skromnostkardinala koji je prema svakom èovjeku pristupao kao slugaBožje Rijeèi, s poštovanjem i ljubavlju promatrajuæi u svimadjecu Božju. I nikome nije bilo teško poslušati njegovatumaèenja evanðelja jer su dolazila iz srca èovjeka koji je toevanðelje, Isusa Krista, živio sa svojom odgovornošæu predvjernicima i nevjernicima", rekao je biskup Gorski,podsjetivši da je iz cijelog kardinalova života, iz rijeèi idjela, izbijala duboka i nepokolebiva vjera u Isusa KristaSpasitelja, vjera gotovo djetinjeg pouzdanja u Božju blizinu injegovo vodstvo svijeta i Crkve. U homiliji se biskup Gorskirijeèima kardinala Kuhariæa osvrnuo i na niz aktualnihpitanja života i vjere. U vremenu u kojem se iz evanðeljabiraju samo ugodne poruke, a odbacuje cjeloviti, zahtjevninavještaj i traži da se evanðelje prilagodi ljudskimprohtjevima, kardinal govori: "Vjera mora biti cjelovita. Nemogu u ljudskom srcu zajedno postojati i vjera i nevjera". Uvremenu odgoja bez odgoja, bez duhovnih vrijednosti itrajnih jasnih naèela, kardinal poruèuje: "S odgojem je sliènokao i s prirodom. Ako vrt, njivu, voænjak, vinogradprepustimo njima samima da rastu kako hoæe bez èovjekoveruke, što æe od njih biti? Izrast æe šikara i korov, u njimaneæe biti plemenitih, dobrih plodova. Tako je i s èovjekom.Njegovati treba dušu istinom, dobrotom, ljubavlju ipoštovanjem". U vremenu kada se odgoj sve više izuzima izvlasti roditelja, i kada odgojne metode i sadržaj propisuju onikoji sami ne odgajaju svoju djecu jer ih nemaju,blagopokojni kardinal uèi: "Upuæenost djece na roditelje usamoj je naravi ljudskog biæa. Posve krivo shvaæanje tihodnosa uime lažne slobode duboko ranjava odnose uobitelji". Podsjeæajuæi da je prije godinu dana zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ najavio poèetak prikupljanja dokazapotrebnih za proces Kuhariæeve beatifikacije, biskup Gorskizahvalio je svima koji su dostavili svoja svjedoèanstva ipotaknuo sve koji imaju pisani tekst, fotografiju ili vlastitosvjedoèanstvo o ljubavi i vjeri blagopokojnog kardinala da tedragocjene dokaze dostave na Nadbiskupski duhovni stol.Upuæujuæi molitvu Gospodinu da kardinala Kuhariæa uvrstiu red blaženika Crkve u Hrvata, vjernici su molili i zakardinale okupljene u Rimu koji sutra ulaze u konklave zaizbor novog poglavara Katolièke Crkve. Na misi sukoncelebrirali zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško,postulator Kuhariæeve kauze mons. dr. Juraj Batelja,dugogodišnji kardinalov tajnik generalni vikar Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godina i šezdesetak sveæenika.

Pretpremijera dokumentarnog filma o Tomislavu JankuŠagi-BuniæuOsijek, 12.3.2013. (IKA) - Dokumentarni film "TomislavJanko Šagi-Buniæ, pokoncilski teolog i mislilac 21. stoljeæa –dijalog: drugog puta nema" pretpremijerno je prikazan uOsijeku 12. ožujka u donjogradskoj sinagogi (evanðeoskojpentekostnoj crkvi). Autor i scenarist filma Augustin Bašiæ,urednik i suutemeljitelj prve redakcije religijskog programaHrvatske televizije te autor nekoliko dokumentarnih filmova,uvodno je pojasnio kako zahvaljujuæi sudjelovanju 23sugovornika razlièitih profila HRT-ov film prozveden 2013.,u trajanju od 41 minute, prikazuje pedesetak godinastvaralaèkog rada Tomislava Janka Šagi-Buniæa, kojega jepoznavao osobno te kao autora èije je knjige sve proèitao.Nakon prikazivanja, fra Miljenko Vrabec, gvardijanKapucinskog samostana u Osijeku, župnik i upraviteljsvetišta Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, srdaèno je èestitaozaslužnima za autentièno portretiranje "kapucina i profesorakoji je ostavio peèat na sve generacije, ostao upamæen pomajici s otiskom Mt 25,40 (Isusova pouka "Što uèinistejednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste") kojuje nosio na sebi i dijelio mladima te iznimno po svojojvelièini u jednostavnosti". Buduæi je pretpremijera održana upovodu 40. obljetnice Evanðeoskog teološkog fakulteta uOsijeku, koji je 2006. dr. Šagi-Buniæu i dr. JosipuTurèinoviæu posthumno dodijelio "Ekumensku povelju zapromicanje ekumenizma, meðuvjerskog dijaloga itolerancije", rektor ETF-a prof. dr. Peter Kuzmièizražavajuæi dobrodošlicu i zahvalnost istaknuo je kako Šagi-Buniæ "živi u sjeæanju, ne samo po živoj intelektualnojmisli…, nego i kao èovjek u duhu franjevaca kapucina",pripominjuæi da je Šagi-Buniæ u više navrata bio dragimgostom u Osijeku, desetljeæima je suraðivao je s pok.osjeèkim župnikom Mirkom Novakom. Augustin Bašiæ,autor i scenarist dokumentarnog filma "Leopold Mandiæ-ekumenski svetac", otkrio je želju da se njegov sljedeæi film,ako doživi, zove "Pater Šagi – svetac". Film je ostvarenzahvaljujuæi struènom konzultantu i naratoru kapucinu dr.fra Anti Barišiæu, producentu Drašku Vrgoèu te redateljuNevenu-Mihaelu Dianeževiæu i suradnici Petri PajdakoviæŠebek koji su takoðer bili nazoèni na pretpremijeri.Kroz niz sugovornika i svjedoka pokoncilskog vremena,predstavljen je vizionar hrvatske duhovnosti otvorenogaduha za dijalog, ekumenizam i afirmativno djelovanje udruštvu, graditelj civilizacije ljubavi i teolog obnove Crkvena zasadama Drugoga vatikanskog koncila. Prvi kadrovivode u rodno mjesto Brodarovac kraj Varaždina, gdje jeŠagi-Buniæ roðen (2. veljaèe 1923., umro 21. srpnja 1999.),a prièu poèinje kapucin fra Anto Barišiæ, koji govori oizvrsnom èovjeku, odliènom teologu: "U svakom trenutkume oduševljavao, dojmio me se njegov neumorni rad nasvim podruèjima". O širitelju koncilskog duha u Crkvi uHrvata svjedoèe Šagi-Buniæevi školskih kolege fraBonaventura Duda i 89-godišnji fra Zvonko-Marija Pšag(kapucin u Osijeku), sestra Dragica, brat fra Bono ZvonimirŠagi, osobni tajnik zagrebaèkog nadbiskupa Franje Šeperamons. Vladimir Stankoviæ, kršæanski teolog i suradnik dr.Peter Kuzmiè, muftija Ševko Omerbašiæ, bivši profesori naKBF-u Zagrebu i Sarajevu, predstavnici Srpske pravoslavneCrkve... Sugovornici podsjeæaju na nezaobilazni GlasKoncila kojemu je Šagi-Buniæ jedan od osnivaèa i gdjeobjavljuje prvi tekst, kako je na Koncilu bio osobni teolognadbiskupa Šepera te zaslužnost za pokretanje èasopisa iCentra za koncilska istraživanja, dokumentaciju iinformacije "Kršæanska sadašnjost".


20 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Crkva u Hrvata

Subotica: Prva tribina "Milanski edikt u izazovimadanašnjice"Subotica, 7.3.2013. (IKA) - Središnja proslava obilježavanja1700 godina od donošenja Milanskog edikta kojim jeustanovljena vjerska ravnopravnost i sloboda ispovijedanjakršæanstva, u Republici Srbiji zapoèet æe u Nišu 6. listopadai trajat æe nekoliko dana. Obilježavanju toga znaèajnogjubileja za kršæane, pridružili su se i Zavod za kulturuvojvoðanskih Hrvata, uime Katolièke Crkve Subotièkabiskupija te Otvoreno sveuèilište iz Subotice, koji supokrenuli ciklus tribina "Milanski edikt u izazovimadanašnjice". U sklopu programa obilježavanja obljetniceMilanskog edikta, predviðeno je da se tijekom Filmskogfestivala na Paliæu uprilièi znanstveni skup na tu temu, te urazdoblju od 3. do 13. srpnja prikažu najbolja filmskaostvarenja nadahnuta fenomenom kršæanstva.Prema rijeèima organizatora koji su na tiskovnojkonferenciji predstavili tribinu, cilj je približiti javnostipovijesni i vjerski znaèaj toga edikta te ukazati na ulogukršæanstva u suvremenom društvu, kao i na potrebu dijalogasvih relevantnih društvenih èimbenika. Preostalih pet tribinabit æe održavane svakog prvog èetvrtka u mjesecu uPastoralnom centru "Augustinianum". One neæe predstavljatiosvrt na prošlost, veæ æe se nastojati primijeniti aktualnostMilanskog edikta na stvaranje smjernica u rješavanjuizazova suvremenoga društva, naznaèili su organizatori.Prva u nizu tribina, na temu "Trijumf kršæanstva – Crkva uvrijeme Milanskog edikta", održana je 7. ožujka uPastoralnom centru Augustinianum u Subotici, na kojoj suuvodnièari bili povjesnièar i bizantolog prof. dr. RadivojRadiæ sa Filozofskog fakulteta iz Beograda te predavaècrkvene povijesti prof. dr. Karlo Harmath iz Novog Sada.Prof. Radiæ govorio je o Milanskom ediktu koji su u veljaèi313. godine potpisali car Konstantin Veliki i tetrarh Licinije,što se smatra jednim od najvažnijih dogaðaja u svjetskojpovijesti, buduæi da ju je okrenuo u novom smjeru. U prvomdijelu predavanja prof. Radiæ govorio je o povijesnomokviru u kojemu se odigrao taj dogaðaj. Rimsko carstvodoživjelo je u 3. stoljeæu jednu od najveæih kriza i to jenajveæa kriza koju poznaje svjetska povijest. Kriza sedoživljavala u svim segmentima društva. Progon koji æepokrenuti Dioklecijan 303. godine bio je najstrašniji od svihprogona, tako da su èak i pogani bili su zgroženi progonimakršæana. Pojašnjavajuæi sam Milanski edikt, prof. Radiæ istaknuo jekako isti nije saèuvan kao ostali zakoni, ali ga neovisnojedan o drugome prenose suvremenici njegovaproglašavanja, Laktancije na latinskom jeziku u svojoj knjizii Euzebije Cezarejski u svojoj biografiji KonstantinaVelikog. Saèuvani su neki carski ukazi od nekoliko mjesecikasnije, npr. iz Sirije, a koji se pozivaju upravo na odlukeMilanskoga edikta te se na temelju istih on možerekonstruirati. Osnovna poruka Milanskoga edikta koji jeedikt o toleranciji, jest da svatko može vjerovati onako kakomu srce nalaže. Opæe je mišljenje da je to jedan po znaèajuizvanvremenski akt jer je aktualan u svim civilizacijama iepohama. Milanski edikt donio je slobodu svim crkvama, alije favorizirao kršæanstvo, što dokazuju saèuvani carskizakoni. Osim toga, donesen je ukaz kojim se zabranjujupoganski simboli na novcu, pogansko žrtvovanje u privatnimkuæama i dr. Milanski edikt je edikt tolerancije i vjerskeslobode. Naime, kršæanstvo æe državna religija postati tek380. godine u doba Teodozija, a tek 400. godine sv.

Augustin reæi æe kako slavodobitno 'cijeli svijet slavi IsusaKrista'", zakljuèio je prof. Radiæ.Na poèetku predavanja dr. Harmath istaknuo je kako jerazdoblje Dioklecijanova progona bilo i razdoblje najjaèegprogona kršæana, buduæi da progoni nisu bili uvijek istogaintenziteta i nije bila uvijek ista ciljna skupina (ponekad suto bile skupine kršæana, a èesto i protiv hijerarhije, po èemuje karakteristièan Dioklecijanov progon). Naime, u dobaDioklecijanova progona, u Crkvi je postojala èvrstahijerarhija, a mnogi od kršæana infiltrirali su se u državneslužbe te stoga nije bilo jednostavno progoniti sve kršæane, anajosjetljiviji dio uvijek je bila vojska. Konstantin je èastioSol invictusa, a kršæanstvo je sukladno tomu kasnijepreuzelo mnoge vrijednosti iz poganstva, koje su bilepozitivne. Kada je rijeè o progonima na našim prostorima, udoba Dioklecijana najjaèi su svakako bili u Cibaliji(današnjim Vinkovcima) i Sirmiumu (današnjoj SrijemskojMitrovici). Meðutim, to je istodobno bilo i vrijeme rasta, oèemu svjedoèi stara kršæanska izreka "Krv muèenika jesjeme kršæana"! Naime, s vjerskoga stajališta, ukoliko uCrkvi nema muèenika, onda se moramo upitati kakva je toCrkva, rekao je predavaè. U nastavku predavanja, osvrnuo sena Konstantinov doprinos slobodi kršæanske Crkve. Ono štobismo trebali imati pred oèima jest to da je Konstantinzapravo stavio jednu od kruna na nezaustavljiv proces.Naime, Milanski edikt potvrðuje da se sloboda mora datisvim vjeroispovijestima, s naglaskom na kršæanstvo, buduæida se smatralo da država treba imati svoju religiju, jer se nataj naèin može saèuvati jedinstvo teritorija. Milanski ediktnije, dakle, kršæanstvo uèinio državnom religijom, ali jepridonio da bude prihvaæeno ono što može ujedinjavati ispasiti carstvo od propasti, a zajedništvo je kako znamo biloizraženo u kršæanstvu. Zato ne èudi da je u kršæanstvunajprije bilo rašireno èašæenje muèeništva (tek kasnijeèašæeni su i sveci), buduæi da su znali da je njihov život uKristu. Crkva je na tome gradila svoje temelje, naznaèio jedr. Harmath.Potpuna sloboda vjere pridonijela da se kršæanska zajednicakonsolidira. Milanski edikt ukinuo je kažnjavanjerazapinjanjem i žigosanjem, jer je smatrao da je èovjekstvoren na Božju sliku, dao je da se kršæanima oduzetaimovina vrati, te su vremenom poganske religije bivale sveviše u pozadini, dok je u isto vrijeme kršæanstvo polakozauzimalo sve veæi prostor. Konstantin Veliki materijalno jepomagao Crkvu te je nedjelju proglasio neradnim danom.On nije donio konaènu pobjedu kršæanstvu, ali je napraviojedan od najveæih koraka. Davanjem slobode, Crkva jestavljena pred nove izazove, cijele se obitelji javljaju zakrštenje, pojavljuju se takoðer i ljudi koji se nisu krštavalizbog uvjerenja, a potièu se i pitanja crkvenih imanja inovèane (državne) potpore. Ti su izazovi bili vidljivi uunutar Crkve, ali su imali i vanjske reperkusije.Konstantinov preokret je s jedne strane donio neštopozitivnoga - kršæanstvo je postalo svjetska religija, Crkva jebila slobodna te je pogansku kulturu prožela kršæanskimvrednotama, rimsku kulturu je pretvorila u europsku kulturu,ali je s druge strane dobivanje vlasti donosilo sa sobomnegativnosti, buduæi da je Crkva ponekad moralaupotrebljavati silu u pojedinim parnicama. U prvi plan jedošlo pitanje crkvene discipline koja je slabila, zakljuèio jedr. Harmath. Nakon predavanja održana je rasprava.

Crkva u Hrvataika

2113. ožujka 2013. broj 11/2013

Novo vodstvo Konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica u Bosni i HercegoviniZa novog predsjednika Konferencije izabran je provincijalFranjevaèke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene fra LovroGavran, a za dopredsjednicu provincijska predstojnicaŠkolskih sestara franjevki provincije Sv. Obitelji s. FrankaBagariæSarajevo, 9.3.2013. (IKA) - Jedanaesta izborna skupštinaKonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavaricaBosne i Hercegovine (KVRPP BiH) održana je 9. ožujka naFranjevaèkoj teologiji u Sarajevu. Skupštinom je predsjedalapredsjednica Konferencije s. Ivanka Mihaljeviæ. NaSkupštini su sudjelovali svi provincijalni poglavari ipoglavarice sa sjedištem u BiH te devet predstavnika muškihi ženskih redovnièkih zajednica èiji èlanovi djeluju u Bosni iHercegovini, s provincijalnim sjedištem izvan BiH. Na Skupštini su sudjelovali apostolski nuncij u BiHnadbiskup Luggi Pezzuto, delegat Biskupske konferencijeBiH vrhbosanski pomoæni biskup dr. Pero Sudar tepredstavnica Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica provincijalna glavarica sestarauršulinki s. Jasna Luèiæ. Nakon uvodnih rijeèi s. Ivanke Mihaljeviæ te pozdravabiskupa Sudara uslijedilo je predavanje "Redovnici i novaevangelizacija". Biskup Sudar je kroz pet toèaka približiovažnost i ulogu redovništva u novoj evangelizaciji. Govoreæiopæenito o novoj evangelizaciji te o redovnicima u novojevangelizaciji, stanju Crkve u BiH, stanju bosansko-hercegovaèkog društva kao i unutarcrkvenom stanju koje jeujedno i izazov nove evangelizacije, biskup Sudar istaknuoje kako je uspjeh nove evangelizacije prvenstveno vezan zastanje duha u samoj Crkvi jer, da bi evangelizirala, Crkva, tojest njezini èlanovi, trebaju biti evangelizirani. "KatolièkaCrkva u BiH i redovnici u njoj imaju, istina, tešku ali slavnuprošlost. Nikome ne treba dokazivati da nam sadašnjost a,èini se, ni buduænost, bar za skoro vrijeme, neæe biti vedrija.Ali prošlost uèi da nam je Bog uvijek davao dostatno snageda se breme života iznese i baklja vjere preda dalje. Stoga jedobro novu evangelizaciju, u užem, unutarcrkvenomznaèenju, shvatiti i prihvatiti kao obnovljenu vjernost našojprošlosti tako da preraste u posredovanje postojanosti vjereotaca naraštaju njihovih sinova. To na još izraženiji naèinvrijedi za vas redovnike i redovnice. Ništa od karizmi vašihutemeljitelja nije danas manje potrebno èovjeku i Crkvi uBiH nego je to bilo u vremenima vašega nastanka. Valja tosamo u duhu zahtjeva nove evangelizacije pretvoriti uživljenje prema prilikama mjesta i vremena i to s novimžarom, metodama i izrièajima", istaknuo je biskup Sudar.Nuncij Pezzuto sudionicima Skupštine izrazio je radost izahvalnost zbog susreta i upoznavanja predstavnika razlièitihredovnièkih zajednica u BiH te osvrnuvši se na temuSkupštine istaknuo kako je za novu evangelizacijuneophodno crkveno zajedništvo i osjeæaj crkvenosti.Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predslavioapostolski nuncij u zajedništvu s mons. Sudarom,provincijalom Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom,provincijalom Hercegovaèke franjevaèke provincije fraIvanom Sesarom, gvardijanom Franjevaèke teologije fraMilom Babiæem te prezbiterima èlanovima Konferencije iprofesorima Franjevaèke teologije u Sarajevu. Sveèanoeuharistijsko slavlje pratio je zbor franjevaèkih bogoslovapod ravnanjem fra Emanuela Josiæa.U popodnevnom radu proèelnici povjerenstava koja djelujupri KVRPP BiH podnijeli su izvješæa. Trogodišnje izvješæe oradu i aktivnostima Konferencije izložila je predsjednica s.Ivanka Mihaljeviæ.U izbornom dijelu Skupštine za novog predsjednika

Konferencije izabran je fra Lovro Gavran provincijalFranjevaèke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene, a zadopredsjednicu s. Franka Bagariæ, provincijska predstojnicaŠkolskih sestara franjevki provincije Sv. obitelji.Novi predsjednik Konferencije fra Lovro Gavran roðen je1954. u Velikom Prnjavoru, kod Doboja. Franjevaèkuklasiènu gimnaziju završio je u Visokom, teologiju uSarajevu, a za sveæenika je zareðen 1981. u Ðakovici naKosovu. Obnašao je službe župnog vikara, župnika,gvardijana, definitora i zamjenika generalnog delegataFranjevaèkog reda za Albansku franjevaèku provinciju teneko vrijeme predavao dogmatiku na Nacionalnomkatehetskom institutu u Skadru. Na provincijskom kapitulu2009. izabran je za provincijala Franjevaèke provincije Sv.Križa Bosne Srebrene.

Duhovna obnova u HKŽ Main-Taunus/HochtaunusKelkheim, 10.3.2013. (IKA) - Korizmena duhovna obnovaodržana je u Hrvatskoj katolièkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus od èetvrtka 7. do nedjelje 10. ožujka.Obnovu je vodio hrvatski isusovac iz Zagreba dr. o. MijoNikiæ, teolog i psiholog. Predavanje o temi "Odgoj u vjeri"održao je u èetvrtak 7. ožujka za roditelje ovogodišnjihprivoprièesnika i drugih vjernika. Istaknuo je èinjenicu kakosvi možemo i trebamo biti još bolji vjernici jer u svima namadrijema veliki vjernik kojega treba probuditi. To se èinimolitvom, sakramentalnim životom, istinskim zalaganjem.Trudom odgovaramo na poticaj Božje milosti i na taj naèinrastemo u vjeri koja treba biti ljubavlju djelotvorna, kakokaže sv. Pavao, a to se treba pokazati u našemsvakodnevnom praktiènom životu s više ljubavi,razumijevanja s onima s kojima živimo i s onima koji su unevolji. Drugoga dana, u petak 8. ožujka, o. Nikiæ govorio je o temi"Vjera i praznovjerje". Istaknuto je kako postoje tri izvorapraznovjerja. U prvi spadaju sotonske sile, koje na svemoguæe naèine žele odvesti èovjeka od Boga. Grijehpraznovjerja je grijeh protiv prve Božje zapovijedi. Èovjekje u opasnosti da se zaluðuje idolima. Ako Bog nije naprvom mjestu, onda je sve u životu na pogrešnom mjestu.Kad je idol na prvom mjestu, tada se Bog povlaèi iz našegživota i to se tada pretvara u tragediju. Drugi izvorpraznovjerja je duh ovoga svijeta koji izmišlja razne naèine– magiju, okultno da manipulira èovjekom i mnogi na tomezaraðuju novac. Duh ovoga svijeta se protivi Bogu. Raznevrste praznovjerja dolaze do izražaja i u mnogim medijima.Treæi izvor praznovjerja je magijska svijest u svima nama. U subotu 9. ožujka o. Nikiæ govorio je o vjeri i strahu. Strahje primarna emocija koja zahvaæa više-manje sve ljude.Postoji svjesni strah, ali i strah na razini tjeskoba kad sebojimo, a ne znamo èega i zašto. Tu je bilo govora na kojinaèin pomaže psihologija, na koji naèin pomaže medicina ilijekovi, a o. Nikiæ je stavio naglasak na vjeru i na koji naèinvjera pritom može pomoæi. Što je veæa i jaèa vjera, to jemanji strah i životu. I u Starom i u Novom zavjetu mnogo jeprimjera kada Bog govori: "Ne boj se, ne bojte se, ja sam svama!" Najsigurniji i najbolji naèin borbe protiv straha jesvijest o Božjoj prisutnosti. Što više u to vjerujemo, mi smozaštiæeni od svih strahova. Toga dana je bilo govora i o"Vjeri i stresu". U stres ubrajamo sve one teške i neugodnesituacije koje iznenada snaðu èovjeka. Te situacije, ako imse ne pristupi na ispravan naèin, mogu ostaviti teškeposljedice na tjelesno, psihièko i duhovno zdravlje. Uz drugeoblike lijeèenja, tu nam pomaže vjera koja daje da èovjek udubini svoga biæa doživi da aktivira svoju vjeru kojom ulaziu Božju svemoæ. Vjera nam, dakle, pomaže da se hrabro

Crkva u Hrvata ika

22 13. ožujka 2013. broj 11/2013

suoèavamo s izazovima i da probleme možemo s Bogom injegovom milošæu uspješno riješiti. To nam pomaže dadoživimo nadmoæ u svojoj nemoæi. O. Nikiæ je u suslavlju sa župnikom fra MarinkomVukmanom predvodio misna slavlja u nedjelju 10. ožujka ucrkvi Sv. Križa u Bad Homburgu, Sv. Dionizija u Kelkheimui u crkvi Sv. Katarine u Bad Sodenu. U propovijedimaponovno je istaknuo važnost vjere u životu vjernika tepozitivne plodove vjere koji se odražavaju na tjelesno iduševno zdravlje.

Prvi posjet biskupa Huzjaka KanadiBjelovarsko-križevaèki biskup doputovao u posjet hrvatskimžupama Južnog OntarijaHamilton, 11.3.2013. (IKA) – Bjelovarsko-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak i kancelar Varaždinske biskupijemons. Antun Perèiæ doputovali su u petak 8. ožujka uHrvatsku župu sv. Križa u Hamiltonu, u Kanadi, na pozivžupnika Marijana Mihokoviæa i mjesnog biskupa mons.Douglasa Crosbyja. Biskup Huzjak se prvog dana boravka uHamiltonu, u subotu 9. ožujka prije podne, susreo stamošnjim krizmanicima i njihovim kumovima. Popodne jeu pratnji hamiltonskog župnika posjetio župu KraljiceHrvata u Torontu gdje je župnik dr. Mladen Horvat,biskupov studentski kolega i nekadašnji profesor naKatolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.Posjet toj župi je osobito važan jer župu opslužuju sveæeniciBjelovarsko-križevaèke biskupije. Na veèernjoj subotnjojmisi, na kojoj se okupio veliki broj vjernika, biskup je upropovijedi istaknuo važnost povratka Ocu, na osnovuevanðeoske prispodobe "o dobrom Ocu", a to se dogaða uCrkvi gdjegod se našli, i u Kanadi. Drugog dana boravka u Kanadi 10. ožujka biskup Huzjak nasveèanom misnom slavlju podijelio je sakramenat potvrdedvadeset i dvoje mladih župljana Hrvatske župe sv. Križa uHamiltonu. U propovijedi je biskup istaknuo ulogu Oca izevanðeoske prispodobe o izgubljenom sinu prema obojicisinova, onoga koji je u bijedi upoznao sebe i vratio se teonoga koji nije shvaæao što znaèi biti s Ocem. Na misi je pjevao mješoviti župni zbor, a nastupila jepoèasna garda Kolumbovih vitezova.U predveèerje istoga dana župnik domaæin MarijanMihokoviæ upoznao je mons. Huzjaka i mons. Perèiæa s"kanadskim Pittsburgom", nekadašnjim kanadskim središtemteške industrije, zbog èega su se i mnogi Hrvati doselili uHamilton.

Novi napad na filijalnu crkvu u KazijeviæimaSarajevo, 11.3.2013. (IKA/KTA) - Vjernici župe DuhaSvetoga u Fojnici primijetili su u ponedjeljak 11. ožujka ujutarnjim satima razbijene prozore na filijalnoj crkvi Gospeod Anðela u mjestu Kazijeviæi. To je ponovni napad na tucrkvu, koja se nalazi na putu od Fojnice prema Prokoškomjezeru. Vjernici su odmah obavijestili Policijsku postaju uFojnici i samostan te gvardijana i župnika u Fojnici fraNikicu Vujicu. Policija je brzo došla na lice mjesta izapoèela uviðajni postupak, a fra Nikica je, u skladu sredovitom procedurom glede napada na vjerske objekte,obavijestio i Meðureligijsko vijeæe u BiH. Ovaj ponovni vandalski napad zabrinjava sve župljane.Vjernici se nadaju da æe policija pronaæi poèinitelje te da senapadi neæe ponoviti, istaknuo je fra Nikica.

U deset mjeseci pet puta provaljena župna kuæa u LjubijiBanjoluèka biskupija strahuje od novog sluèaja ZavaljeBanja Luka, 11.3.2013. (IKA/TABB) - U noæi s 8. na 9.ožujka po peti put u samo deset mjeseci provaljeno je užupnu kuæu u Ljubiji. Provalnik je u kuæu ušao kroz prozorkoji je razvalio. Prilikom provale uèinjena je veæamaterijalna šteta i otuðena je odreðena kolièina novca. Župnik župe Ljubija sumnja da je rijeè o istom provalnikukoji veæ peti put provaljuje u župnu kuæu. Naime, prilikomprovale župne kuæe 28. prosinca 2012. nadzorna kamerasnimila je provalnika za kojega je policijska istraga kasnijeustanovila da je rijeè o maloljetnoj osobi. Nažalost, nakonidentifikacije provalnika daljnji proces je zaustavljen. Nabrojna pitanja o procesu, policija u Ljubiji prebacujeodgovornost na Okružno tužiteljstvo u Banjoj Luci – odjelza maloljetnike, koje je sada na potezu. A na upitTužiteljstva o procesu odgovaraju da još nisu dobili nikakavslužbeni predmet od policije koja im ga je dužna proslijediti. Nije pomogao ni apel banjoluèkog biskupa Franje Komaricekoji je uputio ministru unutrašnjih poslova Republike SrpskeStanislavu Èaði, u kojem ga je informirao o višekratnimprovalama u Rimokatolièki župni ured u Ljubiji, te upitao"zašto ih policija ne sprjeèava?" Ni danas, dva i pol mjesecanakon upuæenog dopisa biskup Komarica nije dobio nikakavodgovor, premda je u dopisu zamolio "da ga obavijeste što jepoduzeto, kako bi mogao na terenu umirujuæe djelovati."U svom dopisu biskup Komarica podsjeæa ministra Èaðu "daneæe biti dobro ako se Vašoj policiji poznati delikventi – bilopunoljetni ili maloljetni – ostavljaju nekažnjeno daugrožavaju tuðu imovinu pa i živote!" Mons. Komarica i Banjoluèka biskupija pitaju se na komu jeodgovornost? Tko treba sankcionirati maloljetne delikvente?Strahuju da je možda na pomolu novi sluèaj Zavalje kodBihaæa, jer se i tamo ubojstvo dogodilo nakon višekratnihprovala od strane maloljetnih delikvenata. Banjoluèki biskup i biskupija strahuju za život župnika,znajuæi da je u tom kraju prije dvadeset i jednu godinuubijen sveæenik Ivan Grgiæ i još uvijek nitko nije odgovaraoza to ubojstvo. Strahuju jer je prije neko vrijeme policija kodsada osumnjièenog maloljetnika i njegovih pomagaèapronašla i oduzela pušku kojom su pucali na jednogžupljanina u Ljubiji koji ih je zatekao prilikom pokušajaprovale kuæe njegove sestre. Nakon toga izvršeno jevještaèenje, ali ništa nije uèinjeno.

Crkva u Hrvataika

2313. ožujka 2013. broj 11/2013

Inozemne vijesti

Madagaskar: Ubijena francuska redovnicaAntananarivo, 5.3.2013. (IKA) – Nakon ubojstva francuskeredovnice na Madagaskaru uslijedili su nasilni prosvjedi skobnim posljedicama, izvijestila je vatikanska novinskaagencija "Fides". Sestra Marie Emmanuel Helesbeux (82),koja je 42 godine živjela kao misionarka na Madagaskaru,ubijena je 1. ožujka u Mandritsari na sjeveroistoku otoka,prenosi agencija pozivajuæi se na župnika Luca Treglia,direktora Radio Don Bosca u Antananarivu. Ubojstvo jemeðu kršæanima u zemlji izazvalo zgražanje koje je dovelodo prosvjeda 5. ožujka. Kako je izvijestio o. Treglia, uprosvjedima je jedna osoba poginula, a desetak ih jeozlijeðeno. Redovnicu su prema rijeèima o. Treglia, najprije pretukli, azatim i vezali. Do sada su uhiæena trojica muškaraca koji supriznali zloèin te da su redovnici dugovali novac. Nakon štose saznalo za ubojstvo ljudi su izašli na ulice, želeæi preuzetipravdu u svoje ruke, rekao je župnik Treglia. Ljuta gomilapokušala je provaliti u zatvor gdje su smještena trojicaosumnjièenih, sukobivši se s policijom.

Druga i treæa opæa kongregacija Kardinalskog zboraVatikan, 5.3.2013. (IKA) - Na brifingu za novinare 5.ožujka u Tiskovnom uredu Svete Stolice ravnatelj o.Federico Lombardi govorio je o drugoj i treæoj opæojkongregaciji Kardinalskog zbora. Obavijestio je novinare dasu kardinali poslali poruku Njegovoj Svetosti umirovljenompapi Benediktu XVI. Lombardi se kratko osvrnuo na druguopæu kongregaciju, održanu 4. ožujka poslijepodne, tijekomkoje je o. Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskogadoma, održao prvu od dviju meditacija predviðenihapostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis.Lombardi je takoðer potvrdio da su u Rim stigli još nekikardinali elektori: maronitski patrijarh Bechara Boutros Rai,Joachim Meisner, Rainer Maria Woelki, Theodore-AdrienSarr i Dominik Duka te položili prisegu. Održano je devetizlaganja.Na treæoj kongregaciji prisegu je položilo još sedamkardinala koji su u meðuvremenu stigli u Vatikan: kardinalielektori Antonio María Rouco Varela, Zenon Grocholewski iAnthony Olubunmi Okogie te kardinali Michael Kitbunchu,Emmanuel Wamala, Eusebio Oscar Scheid i Christian Tumikoji neæe sudjelovati u izboru novog pape. Tako je sada uRimu nazoèno 110 kardinala elektora, a na treæoj jekongregaciji sudjelovalo ukupno 148 kardinala. Na kongregaciji 5. ožujka, kako je izvijestio Lombardi,održano 11 izlaganja, u kojima se, meðu ostalim, razmišljaloo djelovanju Svete Stolice i raznih dikasterija te njihovuodnosu s biskupima, zatim o obnovi Crkve u svjetluDrugoga vatikanskog sabora, stanju u Crkvi i potrebi noveevangelizacije u svijetu i razlièitim kulturnim prilikama. U protekla su dva dana održana ukupno 33 izlaganja krozkoja je predstavljeno svih pet kontinenata i na kojima jeobraðivan širok spektar tema. Proèitan je br. 37 apostolskekonstitucije Universi Dominici gregis s promjenamauvedenim novim motu proprijem Benedikta XVI., u vezipoèetka konklava. Lombardi je potom objavio da jeprihvaæen prijedlog nekolicine kardinala da se 6. ožujka u 17sati održi liturgijsko slavlje u bazilici Sv. Petra na kojem æese moliti za Crkvu i pripremu za izbor novog Petrovanasljednika. U utorak 5. ožujka popodne zapoèeli radovi uSikstinskoj kapeli na pripremi konklava.

Beèki kardinal o buduænosti kršæanstva u EuropiRim, 6.3.2013. (IKA) – Kršæanstvo i u buduænosti Europemože imati veliko znaèenje, istaknuo je beèki nadbiskupkardinal Christoph Schoenborn, a u suvremenoj europskojstvarnosti, u kojoj su kršæani još uvijek veæina, premda ihmanjina redovito sudjeluje u crkvenome životu, Crkva imamnoge moguænosti djelovanja. Prema pisanju talijanskihdnevnih novina "Corriere della Serra", beèki je nadbiskup zauzor europskim kršæanima stavio svetog Franju Asiškogakoji je svojim autentiènim življenjem evanðelja uspioprobuditi oduševljenje za Krista u tadašnjoj Europi.

Prvi tweet Državnog tajništva Svete Stolice"U molitvi za buduæeg papu"Vatikan, 6.3.2013. (IKA) - Državno tajništvo Svete Stoliceu srijedu 6. ožujka poslalo je prvu poruku sa svog raèuna@TerzaLoggia otvorenog na Twitteru. U tweetu stoji: "Uovom osobito važnom trenutku Državno tajništvo SveteStolice ujedinjuje se s cijelom Crkvom u molitvi za buduæegpapu."

Brifing o opæim kongregacijama Kardinalskog zboraVatikan, 6.3.2013. (IKA) – Ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice o. Federico Lombardi održao je 6. ožujkaredovni brifing s novinarima posveæen opæimkongregacijama Kardinalskog zbora, prenio je Talijanskiprogram Radio Vatikana. Obavijestio ih je da je zapoèelaèetvrta kongregacija na kojoj su bila nazoèna 153 kardinala spravom i bez prava sudjelovanja u izboru novog pape.Prisegnula su èetvorica novopridošlih kardinala: KarlLehmann, Antonios Naguib, John Tong Hong i FriedrichWetter. Od njih trojica su izbornici - Lehmann, Naguib iTong Hong tako da je broj izbornika koji sudjeluju na opæimkongregacijama 113. U prijepodnevnim satima održano je 18izlaganja kardinala iz raznih dijelova svijeta. Tako je do sadaukupno održano 51 izlaganje. Jedna od velikih tema o kojojje bilo rijeèi na današnjoj kongregaciji, rekao je Lombardi,bila je Crkva u današnjem svijetu: zahtjevi noveevangelizacije. Sva su izlaganja trajala po pet minuta, jer jepopis onih koji su se javili za rijeè podugaèak. Za sutra jeodreðeno da se održi jedna kongregacija takoðer upopodnevnim satima, kako bi se intenzivirao ritamzajednièkog rada.Novinarima u Tiskovnom uredu Svete Stolice prikazan je ikratki film u produkciji Vatikanskoga televizijskog centra ukojem su prikazani kapela Paolina s velikimMichelangelovim freskama Obraæenje svetoga Pavla iRaspeæe svetog Petra, zatim Sala Regia te Sikstinska kapela.Prikazani su i radovi u Sikstinskoj kapeli, postavljaju sevelike ploèe kako bi se zaštitilo pod neprocjenjiveumjetnièke vrijednosti. Na taj æe privremeni pod, rekao jeLombardi, biti postavljeni stolovi i stolice na kojima æesjediti kardinali elektori tijekom glasovanja za novog papu. Novinare je, meðu ostalim, zanimalo zašto do danas nijeodreðen datum poèetka konklava. O. Lombardi objasnio jekako u Kardinalskom zboru postoji volja za odgovarajuæom,ozbiljnom pripravom, bez ikakve žurbe. U takvimokolnostima, dodao je, nije se još uvijek èinilo uputnimpredložiti glasovanje o datumu poèetka konklava. Treba,primijetio je Lombardi, prièekati da se svi kardinali elektoriokupe, što æe biti veæ sutra, prije donošenja te odluke.

Inozemne vijesti ika

24 13. ožujka 2013. broj 11/2013

U Bagdadu ustolièen novi kaldejski patrijarhBagdad, 6.3.2013. (IKA) - Novi kaldejski patrijarh RaphaelI. (Sako) sveèano je 6. ožujka uveden u službu u crkvi Sv.Josipa u središtu Bagdada, a obred je protekao uz jakesigurnosne mjere, izvještava njemaèka katolièka agencijaKNA. Novi poglavar iraèkih katolika želi se zauzimati zasuradnju s vjerskim zajednicama u Iraku kao i dijalog sasunitima i šiitima. Biskupska sinoda Kaldejske Crkveizabrala je krajem sijeènja 64-godišnjega nadbiskupa LouisaSakoa za patrijarha Babilonije, a u toj službi naslijedio jekardinala Emmanuela III. Dellyja (85). Papa Benedikt XVI.primio je 4. veljaèe novoga kaldejskog patrijarha zajedno sèlanovima Biskupske sinode Kaldejske Crkve. S Rimomsjedinjena Kaldejska Crkva ima oko 480 tisuæa vjernika odkojih veæina, njih oko 150 tisuæa, živi u SAD-u te oko 30tisuæa u Australiji. Od poèetka rata u Iraku kršæani su èestameta napada iraèkih islamista te su mnogi napustili zemlju.

Molitva Kardinalskog zbora u bazilici Sv. PetraVatikan, 6.3.2013. (IKA) – Kardinali koji sudjeluju naopæim kongregacijama nakon kojih slijede konklave okupilisu se 6. ožujka popodne u bazilici Svetog Petra u Vatikanuna "molitvi za Crkvu". Prijedlog za održavanjem molitve,koji je 5. ožujka iznijela nekolicina kardinala, bio jejednodušno prihvaæen od Kardinalskog zbora.Bogoslužje se održavalo na oltaru Katedre bazilike Sv. Petra,a zapoèelo je molitvom slavnih otajstava krunice natalijanskom i latinskom jeziku. Nakon krunice i klanjanjapred Presvetim održana je molitva Veèernje koju jepredvodio kardinal Angelo Comastri.

Peta opæa kongregacija Kardinalskog zboraVatikan, 7.3.2013. (IKA) – U Novoj dvorani Sinode uVatikanu 7. ožujka prije podne održana je peta opæakongregacija Kardinalskog zbora prije konklava. RavnateljTiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi održaoje uobièajeni brifing s novinarima, javlja talijanski programRadio Vatikana. Lombardi je obavijestio novinare da su napetoj kongregaciji bila nazoèna 152 kardinala, te je opovrgaoinformaciju da æe konklave poèeti u ponedjeljak. Takoðer jeizvijestio kako je kardinal dekan Angelo Sodano proèitaotekst brzojava koji æe se uime Kardinalskog zbora uputitinajvišim predstavnicima vlasti, konkretno vršitelju dužnostipredsjednika Venezuele i sadašnjem potpredsjednikuNicolasu Maduri, povodom smrti venezuelskog predsjednikaHuge Chaveza. U ovom sluèaju – u okolnostima prazneApostolske Stolice – poruku je uputio dekan uimeKardinalskog zbora koji ima vlast upravljanja opæomCrkvom do izbora novog Petrova nasljednika. Tijekom peteopæe kongregacije održano je ukupno 16 izlaganja. Kako seu apostolskoj konstituciji "Pastor Bonus", nastavio jeLombardi, navodi da se, kada je Apostolska Stolica prazna,moraju podnijeti Kardinalskom zboru izvješæa i informacijeo ekonomskom stanju i stanju dobara Svete Stolice ("PastorBonus" èl. 171, paragraf 2), kardinali predsjednici trijudikasterija vezanih uz ekonomsko poslovanje Svete Stolicepodnijeli su kratka izvješæa za podruèje koje potpada podnjihovu nadležnost. U izlaganjima ponovno je veliki prostorposveæen temama kao što su evangelizacija, djelovanjeCrkve u današnjem svijetu, Sveta Stolica, dikasteriji Rimskekurije, odnosi s biskupima, oèekivanja od novog pape… Biloje rijeèi takoðer o ekumenskom dijalogu, karitasu izauzimanju Crkve za siromašne. Lombardi je istaknuo kakokardinali imaju na raspolaganju stanku od pola sata zameðusobne susrete, razmjene dojmova i drugo.

Kineska Crkva zahvalila Benediktu XVI. za "mjesto usrcu"Nastojanja oko dijaloga izmeðu Svete Stolice i Pekingaostaju "nezaboravna"Vatikan-Peking, 7.3.2013. (IKA) – Skupina katolièkihbiskupa, sveæenika, redovnica, redovnika i laika iz Kinezahvalila je u pismu Benediktu XVI. na njegovoj predanostiCrkvi. Vijest o napuštanju službe šokirala je katolike u Kini,jer su osjetili "posebnu povezanost" upravo s tim papom,istièu 7. ožujka iz Vatikana, citirajuæi navedeno pismo. Benedikt XVI. Kini je u osam godina pontifikata darovaoveliku pozornost, a tamošnjoj Katolièkoj Crkvi "dao jeposebno mjesto u svom srcu", istièe se u pismu napisanom22. veljaèe i dodaje kako su nezaboravna njegova nastojanjada se unaprijedi dijalog izmeðu Svete Stolice i Pekinga,znajuæi da kineski katolici nose teški križ.

Konklave poèinju 12. ožujkaVatikan, 9.3.2013. (IKA) – Ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice o. Federico Lombardi održao je 9. ožujkapopodne uobièajeni brifing s novinarima o osmoj i devetojopæoj kongregaciji Kardinalskog zbora, priopæio je Tiskovniured Svete Stolice. Na osmoj kongregaciji, 8. ožujka, meðuostalim, velikom je veæinom prihvaæen prijedlog kardinaladekana Angela Sodana da poèetak konklava bude 12. ožujka.Na sastanku je govorilo 15 kardinala.Deveta kongregacija održana je 9. ožujka prije podne.Prihvaæen je prijedlog kardinala Sodana da se kardinaliizbornici presele iz svojih trenutaènih smještaja u Dom Sv.Marte u Vatikanu 12. ožujka. Uslijedila su izlaganja 17kardinala, a u dosadašnjem tijeku kongregacija održana suukupno 133 izlaganja. Kardinali su izviješteni da æe se misaza izbor Rimskoga Prvosveæenika (Missa pro eligendoRomano Pontifice) slaviti 12. ožujka u 10 sati, o satnicipoèetka konklave u utorak popodne kao i okvirnoj satnicitijekom održavanja konklava. Kardinali izbornici okupit æese u 16.15 sati u Pavlovoj kapeli (Cappella Paolina) odjeveniu prepoznatljivu purpurnu odjeæu, mocetu i bijelu roketu ana glavi æe nositi biret. U sveèanom ophodu uputit æe seprema Sikstinskoj kapeli gdje æe, nakon što se otpjevaduhovska posljednica "Doði Duše Presveti" (Veni CreatorSpiritus), položiti propisanu prisegu. U procesiji æesudjelovati još nekolicina crkvenih velikodostojnika meðukojima kardinal Prosper Grech, koji æe održati meditaciju,zatim tajnik konklave, zamjenik kamerlenga, zamjenikdržavnog tajnika, tajnik za odnose s državama. U 16 sati uSikstinsku kapelu moæi æe uæi i nekoliko ovlaštenih osoba sposebnom ulaznicom, meðu kojima pripadnici Papinskešvicarske garde, medicinsko osoblje, fotografi, novinariRadio Vatikana i Vatikanskoga televizijskog centra. Poništen je Ribarov prsten, dva suha peèata i matrica zapeèat od olova za papinske dokumente. Ribarov prstennovog Pape bit æe identièan onom prethodnog Pape što setièe slike ribara, ali æe u njemu biti ugravirano ime novogPape. Osnovano je povjerenstvo koje æe se pod nadzoromkardinala kamerlenga pobrinuti da zapeèati podruèje ukojem æe se održati konklave i poduzeti ostale radnje nužneza oèuvanje tajnosti konklava. Prije podne je na krovuSikstinske kapele postavljen dimnjak iz kojeg se tijekomkonklava pojavljuje dim koji oznaèava je li novi Papaizabran ili ne. Lombardi je najavio da æe se glasaèki listiæispaljivati nakon jutarnjih i popodnevnih glasanja, dakle oko12 odnosno 19 sati. Ako se pak dogodi da papa bude izabranu prvom jutarnjem ili prvom popodnevnom glasanju, ondaæe iz dimnjaka iziæi bijeli dim izmeðu 10.30 i 11 sati,odnosno izmeðu 17.30 i 18 sati.

Inozemne vijestiika

2513. ožujka 2013. broj 11/2013

Prijepodnevnom opæom skupštinom Kardinalskog zborazavršilo predkonklavsko vijeæanje kardinalaVatikan, 11.3.2013. (IKA) - Prijepodnevnom opæomskupštinom Kardinalskog zbora završilo je 11. ožujkapredkonklavsko vijeæanje kardinala, kazao je o. FedericoLombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, nauobièajenom brifingu za novinare. Vijeæanju su nazoèila 152kardinala, izabrani su novi pomoænici kardinala kamerlengate je održano 28 izlaganja. Izmeðu ostaloga raspravljalo se ostanju Vatikanske banke (Ior), o èemu je govorio kardinalkamerlengo Tarcisio Bertone, koji je i predsjednikKardinalskog nadzornoga vijeæa. Govorio je o naravi Bankei o usvajanju mjera za ukljuèivanje u meðunarodni bankarskinadzorni sustav, kazao je Lombardi, a prenosi Hrvatskiprogram Radio Vatikana. Poslijepodne je u Pavlovoj kapelipoložilo prisegu pomoæno osoblje, na raspolaganjukardinalima u konklavama, meðu njima i tajnikKardinalskoga zbora, koji nije kardinal, potom ravnateljobreda i obrednici, redovnice i redovnici zaduženi zasakristiju konklave te ispovjednici, lijeènici i bolnièari,osoblje zaduženo za kuhinju i èišæenje Doma Svete Marte,tehnièari, vozaèi, osobe iz Vatikanskog oružništva iŠvicarske garde zadužene za nadzorništvo, objasnio jeLombardi, dodajuæi da je u konklavama dekan Kardinalskogzbora i predsjednik skupštine kardinal Giovanni Battista Re.On æe se, kad se postigne dvotreæinska veæina, izabranikuobratiti upitom: "Prihvaæaš li kanonski izbor za Vrhovnogsveæenika?" U nedjelju 10. ožujka kardinali su slavili mise usvojim naslovnim crkvama.

Najviše kardinala dolazi iz EuropeVatikan, 12.3.2013. (IKA) - Zemljopisni prikaz konklavavrlo je raznolik što se tièe zemalja iz kojih potjeèu kardinali.Europa æe, primjerice, na konklavama biti kontinent snajviše predstavnika. Od 115 kardinala izbornika koji ulazeu Sikstinsku kapelu, 60 ih dolazi iz europskih zemalja;slijedi amerièki kontinent s 33 kardinala, Afrika s njih 11, izAzije ih je 10, te iz Oceanije jedan. Država s najviše kardinala izbornika je Italija, njih 28,slijede Sjedinjene Amerièke Države s 11 kardinala teNjemaèka sa 6. Po pet kardinala izbornika imaju Brazil,Španjolska i Indija. Zbog odustajanja kardinala izbornika izIndonezije i Velike Britanije, te zemlje neæe imati svojegapredstavnika, dok æe, naprotiv, biti nazoèni oni kojih nakonklavama godine 2005. nije bilo, kao što je, primjerice,Hong Kong, Egipat ili Kenija. Prema statistièkim podacima,40 kardinala radilo je ili još rade u Rimskoj kuriji i u drugimcrkvenim uredima u Rimu, a 67 kardinala izbornika uKardinalski zbor uvrstio je Benedikt XVI. Srednja dob onih koji æe birati novoga papu je oko 71godine. Na konklavama æe biti nazoèan i jedan 80-godišnjikardinal, Walter Kasper, koji ima pravo na glasovanje jer je80 godina navršio 5. ožujka, odnosno nakon poèetkarazdoblja prazne Apostolske Stolice. Ako bi izbor papepotrajao, isto æe pravilo biti primijenjeno na talijanskogakardinala Severina Poletta i meksièkoga Juana SandovalaInigueza, koji æe 80 godina navršiti 18., odnosno 20. ožujka.Najmlaði pak meðu kardinalima izbornicima su indijskikardinal Baselios Cleemis Thottunkal, koji još nije navršio54 godine, te filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, koji æeu lipnju navršiti 56 godina. Raznoliki su takoðer podaci o pripadnosti kardinalaizbornika redovnièkim zajednicama, kojih je ukupno 19, anjima valja pridružiti i peruanskoga kardinala Juana CiprianaThornea, èlana Osobne prelature Opus Dei. Najbrojniji susalezijanci, koji imaju èetiri kardinala, slijede franjevci te

dva dominikanca. Samo æe jedan isusovac uæi u konklave,argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, premdastatistièki podaci Papinskoga sveuèilišta Gregorianapokazuju da je 57 kardinala, odnosno oko 49%, pohaðaloobrazovne ustanove koje Družba Isusova vodi u Rimu.Meðu njima su i dva profesora na sveuèilištu Gregoriana:amerièki kardinal Timothy Dolan, te njemaèki kardinalKasper, podsjetio je u svome prilogu Hrvatski programRadio Vatikana.

Više tisuæa novinara prati izbor novoga poglavara CrkveVatikan, 12.3.2013. (IKA) - Više tisuæa novinaraovjerovljeno je pri Centru za medije, pripremljenom udvorani Pavao VI, kako bi mogli pratiti dogaðanja povezanas razdobljem prazne Apostolske stolice i izbor novogapoglavara Crkve. Centar su pripremili Grad Vatikan,Tiskovni ured Svete Stolice, Radio Vatikan i Vatikanskitelevizijski centar pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeæaza društvene komunikacije i Europske radiodifuzijske unije.Centar za medije, kako izvještava Radio Vatikan, zauzimaveæi dio dvoranskog trijema koji je podijeljen u èetiri odjela:odjela za emitiranje širom svijeta s osamnaest postaja zatelevizijske izvjestitelje, centar za tisak s opremljenimpostajama i prikljuèkom na Internet i telefon, odjel zateleviziju s dvadeset i jednom kabinom, te za radio. Prema podacima Tiskovnoga ureda Svete Stolice, do 11.ožujka akreditaciju je zatražilo 5600 novinara, snimatelja iostaloga medijskog osoblja iz oko tisuæu medija kojiemitiraju na 24 svjetska jezika, meðu kojima je i hrvatski.

Misa "za izbor Rimskog prvosveæenika"Vatikan, 12.3.2013. (IKA) – Misom "za izbor Rimskogprvosveæenika" ("pro eligendo Romano Pontifice") uvatikanskoj bazilici 12. ožujka oznaèen je poèetak konklave.Misom je predsjedao dekan Kardinalskog zbora kardinalAngelo Sodano uz kardinale Svete Rimske Crkveneizbornike i izbornike, meðu kojima su bili i hrvatskikardinali - zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ ivrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Na misi ubazilici sudjelovalo je više tisuæa vjernika te èlanoviDiplomatskog zbora akreditirani pri Svetoj Stolici. Misnaèitanja bila su na engleskom odnosno španjolskom jezikudok je Evanðelje naviješteno na latinskom.Na poèetku homilije kardinal Sodano rekao je kako se srcaispunjena ljubavlju "danas želimo prinijeti s Kristom Ocukoji je na nebesima da mu zahvalimo za brižnu pomoæ kojupruža svojoj Svetoj Crkvi i na osobit naèin za svijetlipontifikat koji nam je svojim životom i djelom dao 264.Petrov nasljednik, ljubljeni i poštovani papa Benedikt XVI.,kojem u ovom trenutku ponovno upuæujemo svu našuzahvalnost". Danas, istodobno, želimo moliti Gospodina dapo pastoralnoj brizi otaca kardinala što prije dadne svojojSvetoj Crkvi drugoga dobrog pastira. U ovome nas èasu,zasigurno, podupire vjera u Kristovo obeæanje o neprolaznojnaravi njegove Crkve. Isus je, naime, rekao Petru: "Ti siPetar-Stijena i na toj stijeni sagradit æu Crkvu svoju i vratapaklena neæe je nadvladati" (usp. Mt 16, 18).Èitanja koja smo upravo slušali mogu nam pomoæi boljeshvatiti poslanje koje je Krist povjerio Petru i njegovimnasljednicima, rekao je dekan Kardinalskog zbora. Osvræuæise na tekst prvog èitanja koji je preuzet iz drugog dijelaknjige proroka Izaije, koja se naziva još i "Knjiga utjehe" (Iz40-66), kardinal Sodano rekao je kako u njemu Bognaviješta da æe poslati Mesiju punog ljubavi. To se proroštvoispunilo u punini u Isusu, koji je došao na svijet da uprisutni

Inozemne vijesti ika

26 13. ožujka 2013. broj 11/2013

Oèevu ljubav prema ljudima. Tu se ljubav dade posebnozamijetiti u susretu s patnjom, nepravdom, siromaštvom, sasvim èovjekovim, bilo tjelesnim bilo duhovnim, slabostima.To je poslanje ljubavi Krist zatim povjerio pastirima svojeCrkve. Ta misija obvezuje svakog sveæenika i biskupa, a jošviše Rimskog biskupa, pastira opæe Crkve. Ta ljubav,nastavio je Sodano, potièe pastire Crkve da vrše svojeposlanje služenja ljudima svakog vremena, od neposrednogakaritativnog služenja pa sve do najuzvišenijeg služenja, a toje pružiti ljudima svjetlo evanðelja i snagu milosti. KardinalSodano u tome kontekstu citirao je ovogodišnju poruku papeBenedikta XVI. za korizmu gdje se kaže: Ponekad se nastojiogranièiti izraz "ljubav" na solidarnost ili jednostavnopružanje humanitarne pomoæi. Važno je, naprotiv, podsjetitida je najveæe djelo ljubavi upravo evangelizacija, odnosno"posluživanje Rijeèi". Nema veæeg dobroèinstva, pa tako nièina milosrða, koji se može iskazati bližnjemu od lomljenjakruha Božje rijeèi, od toga da ga se uèini dionikom Radosnevijesti evanðelja, da ga se uvede u odnos s Bogom:evangelizacija je najviša i najcjelovitija promocija osobe.Kao što piše sluga Božji papa Pavao VI. u encikliciPopulorum progressio, naviještanje Krista prvi je i glavnièinilac razvoja.Govoreæi zatim o drugom èitanju iz poslanice apostola PavlaEfežanima (4, 11-16), kardinal Sodano rekao je kako jeApostol naroda tu poslanicu pisao upravo u gradu Rimutijekom prvog uzništva. U toj poslanici Pavao predstavljaotajstvo Krista i Crkve. Dok je prvi dio više dogmatskogkaraktera, drugi, u kojem se nalazi ulomak koji se èitao namisi, ima više pastoralni ton. U tome tekstu Pavao nauèavapraktiène posljedice predstavljenog uèenja i na poèetkuupuæuje snažni poziv na jedinstvo. Sveti Pavao zatimobjašnjava kako u jedinstvu Crkve postoje razlièiti darovi,veæ prema raznolikosti Kristove milosti, ali je ta razlièitost uslužbi izgraðivanja jednoga Kristova tijela. Upravo zbogjedinstva njegova Mistiènog tijela Krist je zatim poslaosvoga Duha Svetoga i istodobno postavio svoje apostole,meðu kojima prvo mjesto zauzima Petar kao vidljivi temeljjedinstva Crkve. U spomenutom tekstu Pavao uèi da i svi mimoramo suraðivati na izgraðivanju jedinstva Crkve. Svismo, dakle, pozvani suraðivati s Petrovim nasljednikom,vidljivim temeljem jedinstva Crkve.U tekstu Evanðelja koje se èitalo na misi, nastavio jekardinal Sodano, donosi se dio Ivanova izvješæa oPosljednjoj veèeri kada Isus govori apostolima: Ovo je mojazapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! (Iv15, 12). Taj tekst se nadovezuje tako na prvo èitanje izKnjige proroka Izaije o djelovanju Mesije, da nas podsjeti daje temeljni stav pastira Crkve ljubav. To je ona ljubav kojanas potièe dati vlastiti život za braæu. Temeljni je, dakle, stavsvakog dobrog pastira dati život za svoje ovce. To vrijediprije svega za Petrova nasljednika, pastira opæe Crkve. Jeršto je viša i univerzalnija pastoralna služba, to veæa mora bitipastirova ljubav. U toj službi ljubavi prema Crkvi i premaèitavom èovjeèanstvu posljednji su pape poduzeli mnogeblagotvorne inicijative takoðer na dobrobit naroda imeðunarodne zajednice promièuæi neumorno pravdu i mir.Molimo da buduæi Papa uzmogne nastaviti to neprekidnodjelovanje na meðunarodnom planu. Uostalom, ta službaljubavi je sastavni dio najdublje naravi Crkve. To je službaljubavi vlastita Crkvi, a na poseban naèin Crkvi u Rimu, kojaje, prema lijepom izrazu sv. Ignacija Antiohijskog, Crkvakoja "predsjeda u ljubavi", "praesidet caritati" (usp. AdRomanos, praef.; Lumen gentium, br. 13), rekao je kardinalSodano i na kraju pozvao na molitvu "da nam Gospodinudijeli papu koji æe velikodušna srca vršiti to uzvišenoposlanje".

Poèele konklave za izbor 266. poglavara Katolièke CrkvePrisegu su meðu 115 izbornika položila i dvojica hrvatskihkardinala - zagrebaèki nadbiskup Josip Bozaniæ ivrhbosanski nadbiskup Vinko Puljiæ - Više desetaka tisuæaljudi okupilo se na Trgu Sv. Petra èekajuæi rezultate prvogglasovanjaVatikan, 13.3.2013. (IKA) – U Vatikanu su 12. ožujka,prema odluci donesenoj na opæoj kongregaciji Kardinalskogzbora 8. ožujka, poèele konklave za izbor 266. poglavaraKatolièke Crkve. Nakon sveèane mise "za izbor Rimskogprvosveæenika" koja su prijepodne slavili u vatikanskojbazilici, kardinali su se u popodnevnim satima okupili uPavlovoj kapeli (Cappella Paolina) gdje je održana kraæamolitva. U sveèanoj procesiji u 16.30 sati krenuli su premaSikstinskoj kapeli, pjevajuæi Litanije svih svetih. Po ulasku kardinala u Sikstinsku kapelu otpjevana jeduhovska posljednica "O doði, Stvorèe, Duše Svet".Proèitana je zatim zajednièka prisega na latinskom kojom suse kardinali obvezali da æe se strogo i savjesno pridržavatisvih propisa vezanih uz izbor pape sadržanih u apostolskojkonstituciji Ivana Pavla II. Universi Dominici gregis iapostolskom pismu u obliku motu proprija Normasnonnullas pape Benedikta XVI. Takoðer su se obvezali da æedržati u tajnosti sve što je na bilo koji naèin vezano uz izborRimskog prvosveæenika a tièe se izravno ili neizravnoglasanja na konklavama, kako tijekom izbora tako i poslijekonklave. Nakon èitanja prisege, 115 kardinala izbornika,poèevši od kardinala Giovannija Battiste Rea i TarcisijaBertonea, osobno su prisegnuli, izgovarajuæi vlastito ime ikratki obrazac prisege na latinskom. Prisegu su položila idvojica hrvatskih kardinala izbornika zagrebaèki nadbiskupJosip Bozaniæ i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljiæ. Nakonšto je prisegnuo i posljednji kardinal izbornik, ravnateljPapinskih liturgijskih slavlja mons. Guido Marini naredio je:"extra omnes" (neka svi izaðu). U kapeli su ostali samokardinali izbornici, mons. Marini i kardinal Prosper Grech,koji je održao drugu od dviju meditacija predviðenihapostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis. Pozavršetku meditacije njih dvojica su napustili Sikstinu ikonklave su poèele.U 19.43 sati iz dimnjaka Sikstinske kapele vinuo se gusticrni dim. Time je obznanjeno da novi papa nije izabran.Unatoè kiši na Trgu Sv. Petra okupilo se više desetaka tisuæaljudi, meðu kojima i cijele rimske obitelji, kao imnogobrojne novinarske ekipe, išèekujuæi rezultat prvogaglasovanja.Glasovanje je nastavljeno 13. ožujka u 9.30 sati, a nakon dvakruga novi papa nije izabran što je objavljeno crnim dimomoko 11.40 sati.

Inozemne vijestiika

2713. ožujka 2013. broj 11/2013

Prilog prikazi

Merzova disertacija i drugi spisiTreæi svezak sabranih djela bl. Ivana MerzaTreæi svezak sabranih djela bl. Ivana Merza "Utjecaj liturgijena francuske pisce – Zlatna knjiga – Ti i ona – Junaèki životsv. Ivane od Arka – Razni èlanci", koji je uredio postulatoro. Božidar Nagy, SJ, objavljen je u suizdanju Postulature zakanonizaciju bl. Ivana Merza, Filozofskog fakulteta DružbeIsusove te Glasa Koncila. Na petstotinjak stranica, u tri dijela, donosi tri skupineMerzovih radova: doktorsku disertaciju, tri Merzova manjarada, te razne èlanke. U prvom dijelu nalazi se hrvatskiprijevod Merzove doktorske disertacije "Utjecaj liturgije nafrancuske pisce od Chateaubrianda do naših dana", napisaneizvorno na francuskom jeziku, te 1923. obranjene naFilozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Buduæi da jedisertacija objavljena u dva izdanja – u Zagrebu i u Parizu –uz disertaciju su doneseni i predgovori prof. dr. Milke Jauk-Pinhak i prof. Thomasa Gueydiera. Tom je disertacijomMerz pokazao kako je teško pronaæi poznata francuskogpisca 19. st. koji ne bi u svoje djelo unio koji elementpovezan s liturgijom, bez obzira pripadao on kruguliturgijskih, antiliturgijskih ili liturgijski indiferentnih pisaca,što potvrðuje važnost liturgije u životu Francuza togavremena. Drugi dio donosi tri manja Merzova rada, koja jeobjavio kao posebne brošure: "Zlatna knjiga", idejno-duhovni priruènik za èlanove orlovske organizacije, "Ti iona", knjižica namijenjena zrelijoj muškoj omladini omoralnim temama, te "Junaèki život sv. Ivane od Arka",životopis francuske svetice i nacionalne junakinje, koju jeMerz postavio za uzor ženskom dijelu orlovske organizacije.Posljednji dio èini nekoliko Merzovih èlanaka vezanih uzteme: papinstvo, katolièke organizacije, moral i kršæanskiuzori. Prvi svezak sabranih djela bl. Ivana Merza, podnaslovom "Književnost – liturgija – Katolièka akcija",donosi njegove glavne radove s tri podruèja njegovaživotnoga zanimanja, kojima je posvetio svu svoju energiju iaktivnost. Drugi svezak sabranih djela bl. Ivana Merza, podnaslovom "Katolièke organizacije – Rim – Papinstvo – Lurd– Moral – Tjelovježba – Razno", donosi drugi dio njegovihèlanaka, radova i studija koje je objavio za vrijeme svogaživota o drugim temama kojima je posveæivao svojumisaonu pozornost i s tim povezanu djelatnost. Sve su toradovi s vjerskom tematikom. (ika-gk/sp)

"Slomljeno tijelo – Put prema cjelovitosti"Knjiga Jeana Vaniera u izdanju "Kršæanske sadašnjosti"U knjizi "Slomljeno tijelo – Put prema cjelovitosti"utemeljitelj zajednice "Arka" i suutemeljitelj pokreta "Vjerai svjetlo" Jean Vanier promišlja o korijenima slomljenostiljudske osobe i društva unutar židovske i kršæanske tradicijete o znaèenju Isusove radosne vijesti za naše vrijeme. Knjigaje napisana za sve one koji žele slijediti Isusa na putucjelovitosti. Vanier poziva èitatelja da se približi onima kojitrpe. Nudi mu nadu i ohrabrenje kao i sigurnost da se mir iradost mogu pronaæi, ali samo ako prihvatimo stvarnostpatnje i križa u našem životu, kao i u životima onih koji nasokružuju. Kršæanski je to odgovor na pitanje: Kako u ovomnašem slomljenom svijetu punom patnje otkriti izvorecjelovitosti, ozdravljenja i nade. Jean Vanier jedan je odvodeæih duhovnih pisaca našega vremena s ogromnimiskustvom rada s ljudima i života za druge. Knjigu jeobjavila Kršæanska sadašnjost. (ika-mp/sp)

Prvi zagrebaèki nadbiskup koji dvaput uzastopce birapapuOd sve šestorice zagrebaèkih nadbiskupa i rimskih kardinalakod izbora pape sudjelovala su samo dvojica – nadbiskupMihaloviæ i nadbiskup BozaniæZagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ jedini jekardinal izbornik od svih dosadašnjih zagrebaèkihnadbiskupa koji je dvaput sudjelovao u izborima pape, istièese na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije. DrevnaZagrebaèka biskupija uzdignuta je na stupanj nadbiskupijegodine 1852., a prvi zagrebaèki nadbiskup Juraj Haulik(*1788. +1869) imenovan je kardinalom godine 1856.Nakon njega kardinalima su imenovani nadbiskupi: JosipMihaloviæ (*1814. +1891.), Alojzije Stepinac (*1898.+1960.), Franjo Šeper (*1905. +1981.), Franjo Kuhariæ(1919. +2002.) i Josip Bozaniæ (*1949.). Od te šestorice zagrebaèkih nadbiskupa i rimskih kardinalakod izbora pape sudjelovala su samo dvojica – nadbiskupMihaloviæ i nadbiskup Bozaniæ. Nadbiskupa Mihaloviæaimenovao je kardinalom 22. lipnja 1877. godine papa Pio IX.Kako izvješæuje Katolièki list od 28. veljaèe 1878. godine,nadbiskup Mihaloviæ sudjelovao je kod izbora pape LavaXIII., izabranog u konklavama 20. veljaèe 1878. godine te jebio i brojitelj listiæa kod samog izbora. Kardinal Josip Bozaniæ, zagrebaèki nadbiskup od 1997.godine, kardinalom kreiran 28. rujna 2003. godine,sudjelovao je kod izbora pape Benedikta XVI. u travnju2005., te sada u konklavama u ožujku 2013. godine. Ovimdrugim sudjelovanjem u izboru pape, kardinal Bozaniæ jeprvi zagrebaèki nadbiskup koji je s toga naslova sudjelovaodrugi put u izboru pape. Slijedom povijesnih okolnosti ostali zagrebaèki nadbiskupikardinali nisu sudjelovali u izboru pape. Kardinal Haulikkardinalom je kreiran 16. lipnja 1856. godine za pape PijaIX., koji je veæ bio papa kada je Haulik postao nadbiskupomi kardinalom, a koji ga je i nadživio 9 godina. Bl. AlojzijaStepinca kardinalom je u krašiækom zatoèeništvu imenovao12. sijeènja 1953. godine papa Pio XII. Buduæi da je nadbiskup Stepinac na montiranom sudskomprocesu, 11. listopada 1946. od tadašnjih komunistièkihvlasti bio osuðen na 16 godina zatvora i prisilnog rada tedaljnjih 5 godina lišenja svih graðanskih prava, svoj rodniKrašiæ i Zagrebaèku nadbiskupiju nije zbog društveno-politièkih okolnosti mogao, a niti želio, napustiti. Kardinala Stepinca na stolici zagrebaèkih nadbiskupanaslijedio je 1960. godine njegov školski kolega iz rimskihdana Franjo Šeper, kojeg je papa Pavao VI. imenovaokardinalom 22. veljaèe 1965. godine, a zatim i proèelnikomKongregacije za nauk vjere godine 1968., èime je prestala injegova služba zagrebaèkoga nadbiskupa. Nakon odlaskanadbiskupa Šepera u Rim, Zagrebaèku nadbiskupiju preuzeoje 20. kolovoza 1969. apostolski upravitelj Franjo Kuhariæ. Kardinalom ga je 2. veljaèe 1983. godine imenovao papaIvan Pavao II., a kardinal Kuhariæ nikada nije sudjelovao ukonklavama. Dugovjeèni bl. Ivan Pavao II., koji je 27 godinaupravljao Katolièkom Crkvom, nadživio je kardinalaKuhariæa tri godine. Osim tih zanimljivosti, za istaknuti je èinjenicu da drugi putu povijesti (2005. i 2013.) papu uzastopce biraju i dvakardinala Hrvata: kardinal Josip Bozaniæ i vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. (ika-np/sp)

Prilog prikazi ika

28 13. ožujka 2013. broj 11/2013

11/2013ika.hr/bilteni/bilten_11-2013.pdf11/2013 13. ožujka 2013. U Vatikanu poèele konklave Misom...

Documents

Transcript of 11/2013ika.hr/bilteni/bilten_11-2013.pdf11/2013 13. ožujka 2013. U Vatikanu poèele konklave Misom...