11/2007ika.hr/bilteni/bilten_11-2007.pdf11/2007 14. ožujka 2007. Zagreb: Dan Katolièkoga...

11/200714. ožujka 2007.

Zagreb: Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta

Katolièka Crkva ukljuèila se u europski sustav reforme

visokog školstva, ali slijedi i èuva i svoje provjereno

iskustvo na tom podruèju, istaknuo dekan dr. Tenšek

Peta obljetnica smrti kardinala Franje Kuhariæa

Blagopokojni kardinal za života je bio voljen, ali i

oštro napadan. Svi koji smo osjetili teret njegovih briga

i nadanja u natpastirskoj službi poznajemo njegovu

razoèaranost postupcima ljudi koji nisu bili otvoreni

istini i koji su iznevjerili dano povjerenje. Stoga ne èudi

da se baš oni koji su bili èesta zapreka kardinalovoj

zemaljskoj radosti, sada postavljaju kao njegovi

branitelji, istaknuo kardinal Bozaniæ - Otvorena

izložba "Portreti kardinala Kuhariæa u hrvatskom

slikarstvu" i predstavljena knjiga "Kardinal Kuhariæ u

hrvatskom iseljeništvu – Zapadna Europa"

Sveæenici i ðakoni Požeške biskupije u Staroj

Gradiški i Jasenovcu

Duboko potreseni misterijem zla koje je ovdje

progovorilo svom svojom razornošæu, u duhu

evanðeoskih poticaja Ivana Pavla II. te pisma HBK o

50. obljetnici završetka II. svjetskog rata, osuðujemo

svaki zloèin, poèinjen od bilo koga, pod bilo kojom

zastavom i u ime bilo kojeg cilja te iskreno žalimo

svaku žrtvu, istaknuo biskup Škvorèeviæ

"Sacramentum caritatis"

U Vatikanu predstavljena posinodalna apostolska

pobudnica pape Benedikta XVI. o euharistiji

Domovinske vijesti

Poèasni doktorat kardinalu Grocholewskom

Humanitarna utakmica reprezentacija sveæenika Hrvatske i BiH

U Cresu proslavljena 100. obljetnica roðenja fra Placida Cortesea

Peta obljetnica djelovanja Ureda HBK za obitelj

Kardinal Bozaniæ primio episkopa Buloviæa

Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoæama u razvoju

Rijeka: 470. obljetnica smrti Petra Kružiæa

Sesvete: Središnje misno slavlje Tjedna solidarnosti s BiH

Vojno-redarstveni križni put na Ksaveru

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije

Caritasov pilot-projekt za nezaposlene visokoobrazovane osobe

Biskup Srakiæ primio voditeljicu Podruènog ureda OESS-a

Premijer Sanader vratio matiène knjige meðimurskim župama

Odljev triglavskog spomen-obilježja bl. Alojzija Stepinca uruèen

kardinalu Bozaniæu

Crkva u Hrvata

Biskup Župan u posjetu hrvatskim vjernicima u SAD-u

Svjetlo rijeèi u Mostaru

Biskup Komarica u Njemaèkoj

Subotica: Deset biskupa na devetnici sv. Josipu

Inozemne vijesti

Biskupi Jugoistoène Europe o mješovitim brakovima

Mediji moraju mlade uèiti ljepoti i dobru

Papa molio krunicu sa sveuèilištarcima iz Europe i Azije

Nagrada iraèkom kršæanskom mjeseèniku

Papa primio predsjednika Putina

Prilog dokumenti

Na navještaj spasenja odgovoriti velikodušnim i hrabrim obraæenjem

Potreba obraæenja

Ignacije Antiohijski, nauèitelj jedinstva

Domovinske vijesti

Biskup Bogoviæ u ŽupanjiBiskup je u Županji boravio na poziv tamošnje udruge LièanaŽupanja, 4.3.2007. (IKA) - Na poziv udruge Lièana "MarjanMatijeviæ" iz Županje i župe sv. Nikole Taveliæa, gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ posjetio je 4. ožujka Županju.Posjet je organizirala udruga Lièana "Marjan Matijeviæ"predvoðena predsjednikom Andrijom Matijeviæem, slikaromi poduzetnikom iz Županje. Biskupa su doèekali vjerniciodjeveni u slavonske i lièke narodne nošnje te župnik MarkoPeuliæ s èlanovima župnoga pastoralnog vijeæa. Biskup jevjernicima okupljenima na misama tumaèio projekt Crkvehrvatskih muèenika na Udbini, èijoj su izgradnji bilinamijenjeni prikupljeni milodari, kao i pojedinaèni darovi.Na misama su nastupili župni zborovi pod ravnanjem s.Vicencije Sliškoviæ i to u 8.30 sati djeèji zbor "Sunèanadjeca" i u 10.30 sati mješoviti župni zbor "Sv. NikolaTaveliæ". Osim o projektu Crkve hrvatskih muèenika, biskupje u propovijedi podsjetio da Lièani, ali i ostali doseljenici ute krajeve, nisu došli sa sveèanom pratnjom kao on togajutra, nego ih je na put natjerala nevolja. Poput Abrahama,ostavili su sve osim svoje vjere i krenuli u daleki i nepoznatkraj. Ali, nevolja može uroditi i dobrim, utoliko što nampokazuje da se oslonimo na Boga. Korizma je uvijek vrijemeuvježbavanja dobrih odnosa prema Bogu i bližnjemu.Nagrada toga vježbanja je duhovna preobrazba, rekao jebiskup. Župa sv. Nikole Taveliæa utemeljena je 1969. i imaoko 5000 vjernika, gotovo iskljuèivo doseljenika iz Bosne(80%), Hercegovine (10 %) i Like (5%). Izmeðu dviju misabiskupa je u prostorijama gradske vijeænice primiogradonaèelnik Davor Milièeviæ sa suradnicima. U kratkimcrtama predstavio je svoj grad koji je u Domovinskom ratubio 1390 dana pod opæom opasnošæu, ali usprkos tomeprimio je nebrojene izbjeglice i prognanike. Osvrnuo se nagospodarske uvjete u gradu koji ima oko 14.000 stanovnika,od èega je 2500 školske mladeži. Dobar prometni položaj iotvaranje radnih mjesta jamèe da æe se smanjiti iseljavanje uokolna veæa mjesta i Zagreb, rekao je gradonaèelnik, tedarovao biskupu izvorne proizvode toga kraja: kulen i rakiju,te nekoliko monografija Županje. Biskup je zahvalio naprijemu, te izrazio zadovoljstvom projektom Crkve hrvatskihmuèenika koji povezuje nepoznate ljude i udaljene krajeve.

Poèasni doktorat kardinalu GrocholewskomOsijek, 5.3.2007. (IKA/BTU) – Senat Sveuèilišta JosipaJurja Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 5. ožujkadonio je Odluku o dodjeli poèasnog doktorata znanostiSveuèilišta J. J. Strossmayera kardinalu ZenonuGrocholewskom, prefektu Kongregacije za katolièki odgoj.U Odluci piše kako se poèasni doktorat znanosti kardinaluGrocholewskom dodjeljuje "zbog iznimnog doprinosa urazvoju Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i posebice upostupku osnivanja Katolièkoga bogoslovnog fakulteta uÐakovu u sastavu Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,kojim je pridonio razvoju nastave i znanstvene sveuèilišnedjelatnosti u znanstvenom podruèju humanistièkih znanosti uznanstvenom polju teologija". Poèasnog doktora znanostikardinala Grocholewskog promovirat æe 23. svibnja,prigodom proslave 32. obljetnice Sveuèilišta J. J.Strossmayera u Osijeku, prof. dr. Gordana Kralik, rektoricaSveuèilišta.

Split: Sastanak katolièkih udrugaSplit, 5.3.2007. (IKA) – Na poticaj Udruge Ivan Pavao II. ipredsjednika Mate Bosniæa u Splitu je 5. ožujka održansastanak katolièkih udruga i zajednica u cilju meðusobnogpredstavljanja udruga, zajednica i pokreta katolièkeprovenijencije sa splitskog podruèja radi stvaranjakoordinacijskog "krovnog tijela". Zajednièka koordinacijaomoguæila bi bolje meðusobno poznavanje, informiranost,osmišljavanje zajednièkih aktivnosti te pokretanjezajednièkih inicijativa. Pozivu su se dosad odazvali Tiskovniured Splitsko-makarske nadbiskupije, Katolièka udrugaLovret, Udruga Zdenac, HKD Branimir, Udruga Sv.Jeronim, Udruga Navjestitelj, Humanitarna udruga "IvanMerz", Kršæanska udruga MiR, Centar za rehabilitacijuSamaritanac, Udruženje Salezijanaca suradnika, Kršæanskimirovni krug, Hrvatska zajednica braènih susreta, Molitvenazajednica Krvi Kristove te Caritas u Splitu. Svakog 1. i 3.ponedjeljka u mjesecu održavaju se zajednièki sastanci uprostorijama Udruge u Splitu, Doverska 32 u 20 sati.Kontakt je moguæ i putem web stranicewww.ivanpavaodrugi-split.hr.

"Križni put na Koloseju"Split, 6.3.2007. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæeVerbum u Splitu predstavljena je 6. ožujka knjiga mons.Angela Comastrija "Križni put na Koloseju", u sklopuBiblioteke Fides i u prijevodu dr. Ante Mateljana. O knjizisu govorili direktor i glavni urednik Verbuma, Miro Radalj imr. sc. Petar Balta, najavljujuæi još nekoliko novih izdanja utijeku korizme. U najupeèatljivije bogoslužne obredeKatolièke Crkve svakako spada i tradicionalni Križni put naVeliki petak na rimskom Koloseju koji predvodi Sveti Otac.Godine 2006. predvodio ga je Benedikt XVI., prvi put otkadje izabran za papu. Meditacije i molitve toga križnog puta napisao je mons.Angelo Comastri, generalni vikar Svetog Oca za VatikanskiGrad koji je èitateljima poznat po knjizi "Bog je ljubav",duhovnim vježbama održanih Ivanu Pavlu II. To izdanjekrižnog puta, pogodnog za zajednièku pobožnost u crkvamakao i za osobnu molitvu, ilustrirano je reprodukcijama slikapoznatog umjetnika iz 18. st. Felixa Antona Shefflera.

Uskršnji koncert u CiboniPrihod namijenjen gradnji Crkve hrvatskih muèenikaZagreb, 6.3.2007. (IKA) - Na sastanku gospiæko-senjskogbiskupa Mile Bogoviæa i direktora KK Cibone BožeMilièeviæa s najbližim suradnicima, u Zagrebu 6. ožujkadogovoreno je da se od ovoga Uskrsa krene s organizacijomUskrsnog koncerta, èiji bi prihod bio namijenjen izgradnjiCrkve hrvatskih muèenika na Udbini. Koncert æe se održati12. travnja u 20 sati u Košarkaškom centru "DraženPetroviæ" a organizatori koncerta æe biti KK Cibona iGlavni odbor za izgradnju CHM na Udbini. Koncert seodržava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora iHrvatske biskupske konferencije, te grada Zagreba. Voditeljprograma æe biti Branko Uvodiæ, a nastupit æe zbor"Bašèina" iz Zagreba, Colegium pro musica sacra sa s.Cecijom Pleša, te Boris Æiro Gašparac, Klapa Maslina,Slavonia band, Vinko Coce, Slavonske lole, Klapa Intrade idrugi. Cijena ulaznice je 50 kn za puèanstvo i 100 kn zapravne osobe.

Domovinske vijesti ika

2 14. ožujka 2007. broj 11/2007

"Umijeæe ljubavi"U Zagrebu predstavljana knjiga Chiare LubichZagreb, 7.3.2007. (IKA) - Pokret fokolara organizirao je 7.ožujka u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljanjeknjige Chiare Lubich "Umijeæe ljubavi". Uz mnoštvoèlanova Pokreta i njihovih prijatelja, predstavljanju knjigenazoèio je i zadarski nadbiskup Ivan Prenða, predstavnikMakedonske pravoslavne Crkve protojerej Kirko Velinski,generalni tajnik za pripremu Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije dr. Tomislav Markiæ, te tajnik Komisije zaodnose s vjerskim zajednicama Franjo Dubroviæ. Svojblagoslov i pozdrav uputili su zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ i križevaèki biskup Slavomir Miklovš.Uvodno je o poèecima Pokreta fokolara, te dolasku prvihfokolara u Hrvatsku govorio Florijan Škunca. Istaknuo jekako je cilj Pokreta pridonijeti ispunjenju Isusove oporuke"Da svi budu jedno". Pokret fokolara je velika svjetskaobitelj, èitav narod, kako je to jednom prigodom rekao papaIvan Pavao II., koji se nadahnjuje na kršæanskim naèelima,istièe podudarne vrijednosti drugih vjera i kultura dajuæi svojdoprinos univerzalnom bratstvu i miru i jedinstvu. Škunca jes nekoliko rijeèi predstavio i utemeljiteljicu Pokreta ChiaruLubich. Ðina Perkov, glavna urednica izdavaèke kuæe "Novisvijet" predstavila je izdavaèku djelatnost Pokreta. "Živeæiumijeæe ljubavi Chiare Lubich uèimo se i umijeæukomunikacije koja mora biti istinska i autentièna, poštivatiistinu, a još više ljubav, tražiti objektivnost, ali još prije odtoga bratstvo u svim svojim deklinacijama, mir, pravednost,vedrinu, optimizam i otvorenost. To je komunikacija kojapoštuje drugoga", posvjedoèila je Perkov. Predstavljajuæisamu knjigu "Umijeæe ljubavi" proèelnik katedre za liturgikuKBF-a u Zagrebu dr. Ivan Šaško istaknuo je kako jenapisano neka vrsta podsjetnika Chiarina životnog stava,spomenara izuzetno bogate dosadašnje povijesti spasenja, alii povijesti Pokreta. Prema zapisima Chiare Lubichkarakteristike kršæanske ljubavi su: bdjeti nad mislima iosjeæajima srca, prelaziti granice koje postavlja ljudskopoimanje života, raširiti srce, prevladati zapreke, uspostavitisveopæe bratstvo, oslobaðati od robovanja, odbaciti svepogrešne prosudbe, ne izgubiti priliku tijekom dana, služiti,imati srce majke, ljubiti neprijatelja, prevladati kategorijuneprijatelja, uèiniti zemlju nebom, ne èekati da drugi èovjeknapravi prvi korak, oponašati Boga, sudjelovati u Božjojljubavi, paliti plamen u srcima, biti usmjeren premapotrebitima, ostaviti upaljeni plamen nadnaravne ljubavi, neimati sebièni interes, uputiti rijeè utjehe, podijeliti tuðepatnje, osjetiti tuði nedostatak, znati koliko vrijedi Bog, bitijedan od bližnjih, uèi u dušu bližnjih, nositi u sebi siromašanduh, sve podrediti bližnjemu, potpuno se poistovjetiti sbližnjim, umirati - dati život za drugoga, uvijek biti uèenik,umrijeti sebi, oplijeniti se ili isprazniti se, izgubiti Boga zbogBoga, biti jedno s bratom, skinuti okove oko svoga srca,imati srce od mesa, osjetiti osjeæanje bližnjih, uzeti teretedrugih, ne se zatvarati u šutnju, ne biti pristran, imatijednostavan pogled, ne zanemarivati drugoga, zaboraviti nasebe, ne se navezati na stvari i interese, živjeti ekstazu uzanosu, živjeti bratstvo, imati mjeru Božje ljubavi oživjetiodnose, biti suutjelovljen s Kristom, s Bogom i meðusobnostopiti se u jedno. To su pomalo litanije ljubavi. Ljubav je utoj zbirci izražena ponajprije kao usmjerenost premabližnjemu. Bližnji je za Chiaru nužna pretpostavkadefiniranja ljubavi, premda nigdje ne navodi definiciju kaotakvu, istaknuo je dr. Šaško. Profesorica Uèiteljskog fakulteta u Zagrebu dr. VladimiraVelièki istaknula je da bi svaki odgojitelj, svaki uèitelj,svatko tko se bavi odgojem i tko barem nekad postavi pitanjeo smislu odgoja trebao imati ovu knjigu. Uèiti djecu ljubavi

danas je najvažniji zadatak i najvažniji smisao odgoja, ljubavkoja æe biti program, koja æe biti poticaj, koja æe biti život,ali na vrlo konkretan naèin, istaknula je dr. Velièki. ValeriaRonchetti, izaslanica Chiare Lubich, istaknula je kakoChiara kada govori o ljubavi zna o èemu govori. "Èitavnjezin život proživljen je u znaku toga umijeæa, još od kadaje tijekom Drugog svjetskog rata s nekima od nas u Trentuzapoèela ono što æe dobiti ime Pokret fokolara", rekla jeRonchetti. Podsjetila je i na rijeèi koje je prigodom posjetacentru Pokreta fokolara 1984. godine izrekao papa IvanPavao II: "U povijesti Crkve bilo je puno radikalizmaljubavi, a gotovo svi oni sadržani su u uzvišenom Isusovomradikalizmu (Franjo, Charles de Foucault, MajkaTerezija…).Postoji i vaš radikalizam, onaj Chiarin. To jeradikalizam koji otkriva dubinu ljubavi i njezinujednostavnost, sve zahtjeve ljubavi u razlièitim situacijama inastoji omoguæiti da ta ljubav pobijedi u svakoj situaciji".Svoje iskustvo s nazoènima podijelio je i Giuseppe DiGiacomo. On je istaknuo kako govoreæi o evanðeoskojljubav, Chiara kaže da je jedna od njezinih karakteristikauniverzalnost. Njezine su rijeèi kratke i jednostavne, ali oneu ljudskom životu mogu izazvati revoluciju. Obièno ljubimoone koji su uz nas: našu rodbinu, prijatelje, kolege… alimožemo ljubiti Isusovom mjerom, spremni staviti na kockusve zbog šire, veæe ljubavi. Takav ideal zaista može osvojiti,rekao je Di Giacomo. Program je vodila dramska umjetnicaAnja Šovagoviæ-Despot, a u glazbenom djelu nastupali sustudenti.

Humanitarna utakmica reprezentacija sveæenikaHrvatske i BiHTjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosnii HercegoviniZagreb, 7.3.2007. (IKA/KTA) - U sklopu Tjednasolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni iHercegovini u srijedu 7. ožujka u dvorani 2 Doma sportovau Zagrebu odigrana je humanitarna malonogometnautakmica izmeðu reprezentacija sveæenika Hrvatske i BiH.Rezultat je bio neodluèen 1:1. Za reprezentaciju sveæenikaHrvatske gol je dao don Tihomir Šutalo, a za sveæenike BiHvlè. Vladimir Pranjiæ. Umjesto ulaznice gledatelji su davalidobrovoljne priloge za spomenutu akciju. Na poèetku jesveæenike i gledatelje pozdravio predsjednik HrvatskogCaritasa zagrebaèki pomoæni biskup Josip Mrzljak,zahvalivši sveæenicima nogometašima za inicijativu iistaknuvši da se održavanjem Tjedna solidarnosti željelo jošviše senzibilizirati Crkvu i javnost u Hrvatskoj s Crkvom iljudima u BiH. Na utakmicu su došli i zagrebaèki pomoænibiskup Vlado Košiæ i ravnatelj Hrvatskog Caritasa vlè. IvanMilovèiæ. Kapetan reprezentacije Hrvatske fra Žarko Relotau svoje ime i uime izbornika vlè. Krešimira Žiniæa isveæenika nogometaša zahvalio je sveæenicima iz BiH zaodaziv, istaknuvši da je ovaj susret "posebno obogaæenželjom i nastojanjem da naša domovina Hrvatska uvijekrazmišlja o svom narodu u susjednoj nam državi te ooblicima pomoæi i o naèinima na koje je sve moguæepokazati svoju ljudsku i kršæansku osjetljivost za potrebite".Izbornik reprezentacije sveæenika BiH mons. Ivo Tomaševiæuime stožera i sveæenika nogometaša iz BiH zahvalio jeorganizatorima za utakmicu i druženje, istaknuvši kakonajveæim uspjehom Tjedna solidarnosti, u sklopu kojeg seodigrala i utakmica, smatra stvaranje pozitivnog ozraèja uHrvatskoj prema Hrvatima i drugim ljudima u BiH tekonkretne akcije pomoæi koje æe uslijediti, a kojima æe sepomoæi ljudima u potrebi.

Domovinske vijestiika

314. ožujka 2007. broj 11/2007

U Cresu proslavljena 100. obljetnica roðenja fra PlacidaCorteseaO. Placido Cortese umro je muèenièkom smræu u Trstu -Biskupijski proces kauze za beatifikaciju creskog franjevcakonventualaca završio je 15. studenoga 2003.Cres, 7.3.2007. (IKA) - 100. obljetnica roðenja o. PlacidaCortesea "creskoga Kolbea" obilježena je u Cresu 7. ožujkau organizaciji Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca a pod pokroviteljstvom grada Cresa. Na proslavi je uz mnoštvo Cresana te franjevacakonventualaca pristiglih iz samostana diljem Hrvatske,Slovenije i Italije, sudjelovao rijeèki nadbiskup i metropolitIvan Devèiæ, ministar provincijal Hrvatske provincije sv.Jeronima franjevaca konventualaca o. Ðuro Hontiæ, ministarprovincijal Slovenske provincije sv. Josipa a franjevacakonventualaca o. Milan Kos, tajnik Padovanske provincijesv. Antuna franjevaca konventualaca o. Federico Santolin,vicepostulator kauze o. Tito Magnani, autor prve biografijeo. Placida Cortesea o. Apolonio Tottoli, gvardijan samostanau Camposampieru o. Oliviero Svanera, delegat krèkogabiskupa i vikar biskupije mons. Ivan Kordiæ, creskigradonaèelnik Gaetano Negovetiæ, creski župnik AntonValkoviæ, novinar RAI-a Ivo Jevnikar i redatelj filma"Odvažnost šutnje" Paolo Damosso. Proslava obljetnice zapoèela je otkrivanjem spomen-ploèe narodnoj kuæi o. Placida. Prigodni govor održao je gvardijansamostana Sv. Frane franjevaca konventualaca u Cresu o.Alojzije Litriæ. Ploèu je blagoslovio mons. Ivan Kordiæ, aotkrio je gradonaèelnik Negovetiæ. Pjevanjem je ovaj diosveèanosti uvelièao nonet franjevaca konventualaca. Prigodni program održan je u školskoj dvorani.Pozdravljajuæi nazoène, provincijal Hontiæ zahvalio je Boguna daru životnog primjera o. Placida, koji može bitinadahnuæe i ohrabrenje da se i danas èine djela Božja kaoznak svjedoèenja i Božje ljubavi prema èovjeku. VikarKordiæ rekao je kako je to okupljanje još jedan dokaz ipotvrda Božje velièine, ali i ljudskog poštovanja premavelièini koja se ne stjeèe brojem godina, nego vjerom ipotpunim predanjem Kristu u službi èovjeku bratu, bezobzira tko on bio, kako izgledao i kao se zvao. Prenoseæi pozdrave provincijala Padovanske provincije sv.Antuna, tajnik Santolin istaknuo je kako je o. Placido biosvjedok velikih povijesnih dogaðanja. Posvjedoèio je i ulogucreskog samostana koji je privukao malog Nikolu Cortesea,te podsjetio na zajednièke korijene hrvatske i padovanskeprovincije koje ove godine obilježavaju 100. godinasamostalnoga djelovanja. Gradonaèelnik Negovetiæ izrazio je radost što je heroj imuèenik o. Placido Cortese potekao iz skromne creskeobitelji obiènih ljudi kakvih je uvijek bilo i kakvih je mnogoi danas. Istaknuo je i veliku ulogu samostana sv. Frane kojiveæ stoljeæima blagotvorno utjeèe na grad i puk, a redovnicikoji u njemu borave ostavljaju svoj peèat. Podsjetio je i na nedavno preminulog o. Josipa Vlahoviæa,koji je neumorno radio na prikupljaju crtica iz creske isamostanske povijesti. O samoj obljetnici te o drugom proširenom izdanjuživotopisa na hrvatskom jeziku "Creski Kolbe, fra PlacidoCortese franjevac konventualac: Muèenik kršæanske ljubavi"govorio je autor o. Ljudevit Maraèiæ. Predstavljajuæi o.Placida Cortesa, posebno se zaustavio na samom naslovu"Creski Kolbe". Creski, iz Cresa, ovdje, u ovom mjesturoðen je èovjek o kojemu prièa ovaj uzbudljivi dogaðaj smuèenièkim epilogom. O. Placido volio je Cres, rado mu sevraæao, o njemu pisao, istaknuo je o. Ljudevit. Poputpoljskoga sveca, desetak godina starijega Kolbea i creskifratar izranja u istinskog proroka svojeg vremena. Pripadao

je istom Redu franjevaca konventualaca, velik dio svojegvremena proveo je za urednièkim stolom, a ono što posebnoasocira na poljskoga Kolbea svakako je muèenièki svršetakkao žrtva ljubavi prema nepoznatima. Stoga je o. Ljudevitzavršio predstavljanje rijeèima: "Nadamo se da æe i završnaapoteoza creskoga Kolbea biti slièna onoj u poljskogmuèenika: slava na oltaru". U sklopu proslave obljetnicepremijerno je prikazana hrvatska verzija dokumentarnogfilma "Odvažnost šutnje". Uvod u film dao je televizijskinovinar RAI-a u Trstu za program na slovenskom jeziku IvoJevnikar, a zakljuènu rijeè režiser Paolo Damosso. Prigodni program u školi zapoèeo je nastupom creske klape"Teha", a završio pjesmom "O, Sanctissima" koju je izveononet franjevaca konventualaca. U samostanskoj crkvi franjevaca konventualaca Sv. Franekoncelebriranu misu predvodio je nadbiskup Devèiæ. Namisi je župni zbor iz Cresa pjevao misu "Missa dominicalis"od o. Bernardina Rizzia. O. Bernardin Rizzi je vodiopjevanje i dirigirao prigodom mlade mise sl. Božjega o.Placida Cortesea 13. srpnja 1930. u Cresu. U povodu 100. obljetnica roðenja fra Placida Corteseapozdravno pismo gvardijanu Litriæu uputio je krèki biskupValter Župan. U pismu istièe kako vjeruje da nije daleko dankoji æe Božja dobrostivost udijeliti, dan radosti i ponosa, ukoji æe Bog uèiniti da se pred èitavim svijetom pokaževelièina još jednoga malenog èovjeka naèin skromnihotoènih sredina. Izražava želju da veæ ova blagoslovljenaprigoda pokaže svima, naroèito mladim Cresanima, gdje senalaze prave velièine za koje se isplati živjeti.

Split: Podjela kandidature za sv. red ðakonata iprezbiterataNadbiskup Barišiæ primio je u kapeli Centralnogabogoslovnog sjemeništa meðu kandidate za ðakonat iprezbiterat šestoricu bogoslovaSplit, 8.3.2007. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ primio je 8. ožujka u kapeli Centralnogabogoslovnog sjemeništa u Splitu meðu kandidate za ðakonati prezbiterat šestoricu bogoslova. Ivan Urliæ, Mario Popoviæi Mirko Ribièiæ kandidati su za Splitsko-makarskunadbiskupiju, na naslov Dubrovaèke biskupije kandidaturusu primili Hrvoje Katušiæ i Marinko Šljiviæ, a na naslovMostarske biskupije Davor Berezovski. Rijeè "kandidat" veoma je prisutna u društvu, oznaèavaonoga koji se natjeèe ili se predlaže da bude izabran napoložaj ili na funkciju, ali takoðer i onoga koji polaže ispit,kojemu se provjerava znanje i vještina. Stoga, upozorio jenadbiskup, vaš najvažniji test je rijeè Božja. Je li ona za vassamo propis i zapovijed ili nadahnuæe, radost i život? –važno je da odgovorite sami sebi jer tek iz ovoga potonjegona postaje životvorni susret za vas osobno, a onda prekovas i za druge. Tumaèeæi biblijski tekst proroka Jeremijenadbiskup Barišiæ kandidate je potaknuo da budu stabla kojaæe donositi dobre plodove, da dublje sazrijevaju u svimstadijima svoga puta te da budu oni koji æe stvarati kulturuživota. Danas ste uèinili jedan mali korak, ali vrlo važan zaCrkvu i vaš daljnji hod, istaknuo je nadbiskup. Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Barišiæ, približivšikandidatima život sv. Ivana od Boga, podsjetio ih je ipotaknuo na njegovo geslo: "Braæo, èinite dobro!" U Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu je 38bogoslova, zajedno s èetvoricom ðakona. Uz nadbiskupa uslavlju sudjelovali su i odgojitelji na èelu s rektorom mr. donMatom Uziniæem.


4 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Sastanak o vrednovanju povijesnih spomenika na Krbavii UdbiniGospiæ, 8.3.2007. (IKA) - Pod predsjedanjem gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa u èetvrtak 8. ožujka sastaose na Udbini i u Gospiæu Pododbor Crkve hrvatskihmuèenika za istraživanje i prezentaciju povijesnihspomenika stare Krbave i Udbine. Pododbor èine MilanKruhek iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, TanjaKolak iz Muzeja Like u Gospiæu, Tomislav Petrinec iZorislav Horvat iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenikakulture iz Zagreba. Pridružili su se im se Dalibor Šušnjiæ iAmelio Vekiæ iz Konzervatorskog odjela u Gospiæu, voditeljUreda CHM iz Gospiæa Ivan Vukiæ, Ivica Mataija izDržavnog arhiva Gospiæ, fra Nediljko Knezoviæ, župnikUdbine, Mirko Dragiæeviæ, ravnatelj OŠ Udbina, a službenoje bio odsutan Radomir Juriæ iz Arheološkog muzeja uZadaru. Sudionici su obišli lokalitete Udbine i Krbave, teposlijepodne održali sastanak u Gospiæu. Da bi Udbini iKrbavi vratili ono mjesto koje joj u povijesnom iarheološkom smislu odgovora, sudionici sastanka nastojalisu definirati dugoroèni projekt istraživanja arheoloških ipovijesnih lokaliteta na Udbini i neposrednoj okolici. Smatrase važnim povezati više institucija u svrhu realizacijeprojekata, odabrati instituciju nositelja projekta ivoditelja/koordinatora projekta. Zakljuèeno je da se napravielaborat u kojem æe se nalaziti popis svih lokaliteta svalorizacijom, lista prioriteta, pa shodno tome i etapeistraživanja. Elaborat konzervacije, odnosno prezentacije,poslužio bi za predstavljanje projekta prema državnim isponzorskim organizacijama.

Poslanje obitelji u CrkviTreæa korizmena konferencija u RemetamaZagreb, 8.3.2007. (IKA) - U sklopu korizmenihkonferencija èetvrtkom koje organizira uredništvo lista župei svetišta Majke Božje remetske "Advocata Croatiae" udvorani svetišta o temi "Poslanje obitelji u Crkvi" govorio je8. ožujka o. Antonio Mario Æirko. Kao što je svaki èovjekpozvan na izgradnju kraljevstva Božjega na to je osobitopozvana kršæanska obitelj. Krštenje treba postati životno usvakodnevnom životu a pred svima je i mukotrpan posao zarad s obiteljima na razvijanju svijesti u poslanju obitelji uCrkvi. Veliku odgovornost za obitelji moraju preuzetisveæenici po župama izravnom komunikacijom, posjetima -jer za neke obitelji takvi posjeti mogu biti spasonosni. No, zato je potrebno angažirati više volontera koji bi pomogližupniku u razlièitim aktivnostima. Brigu za obitelji da im sepomogne nema samo župnik ili biskup veæ svaki vjernik uCrkvi. Svjedoèanstvo obiteljskog èovjeka ponekad možeznaèiti više od sto prekrasnih propovijedi, a sveæenici uvijektrebaju biti blizu obiteljima kada se nalaze u nekoj potrebi,kad prolaze neku krizu zajednièkog života ili trpe iz nekograzloga, istaknuo je o. Antonio. Posebnu pozornost trebaposvetiti mladima; treba im omoguæiti da imaju nekuprostoriju gdje se mogu sastajati; neki žele osnovatimolitvenu zajednicu i bitno je da ih podrži župnik ili neki odzrelih kršæanskih roditelja. Potrebno je osmisliti druženja užupi da bi se kao kršæani osjetili blizu jedni drugima i razviliosjeæaj pripadnosti Crkvi. Bitno je poèeti od duhovneobnove obitelji u župi i tako nastaviti razvijati i sve ostalevažne trenutke i kršæanskog života obitelji i njihovogangažmana u Crkvi, rekao je predavaè. Sve predloženo tijekom tih konferencija o braku i obiteljirazmotrit æe se u užem krugu i župnom vijeæu, a zakljuèci æese predložiti za raspravu u Sinodi.

Dr. Raguž: Znaèenje korizme za modernog kršæaninaPožega, 8.3.2007. (IKA) - Profesor dogmatske teologije naKatolièkome bogoslovnom fakultetu u Ðakovu dr. IvicaRaguž održao je predavanje "Znaèenje korizme za modernogkršæanina" 8. ožujka u dvorani Bl. Alojzija Stepinca uBiskupskom domu u Požegi. Korizmeno vrijeme trebaponajprije posvetiti pitanju ljubavi prema Bogu a onda iprema bližnjemu, a to znaèi da sva odricanja u korizmitrebaju služiti tome da više i snažnije ljubimo Boga ibližnjega, kazao je, meðu ostalim dr. Raguž. Predavanje jedr. Raguž temeljio na mislima jednog od najveæihsrednjovjekovnih teologa sv. Bernarda, koji je, meðu ostalimnapisao knjigu "O ljubavi prema Bogu". Taj teolog ljubaviistièe da razlog naše ljubavi prema Bogu treba biti Bog sam."Misao vodilja treba nam biti da ne budemo plaæenici negoda ljubimo Boga zbog njega samoga. Kada ga tako ljubimoonda možemo od njega iskati sve što zaželimo, a to æemomoæi postiæi ako prekinemo s aktivizmom. To ne znaèiodbaciti vlastite poslove, nego ih prekinuti da bismo siomoguæili da živimo pravim istinskim životom. I Isus namjasno poruèuje 'Ne živi èovjek samo o kruhu nego i BožjojRijeèi'. To znaèi da èovjek ne živi samo o izvanjskimstvarima i poslu nego i od njegovanja duha. Sv. Bernardkaže da mnogi ljudi žele prvo sve iskusiti prije nego štopristupe stvarnosti duha, a treba postupiti obrnuto", kazao jedr. Raguž.

Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u ZagrebuKatolièka Crkva se ukljuèila u europski sustav reformevisokog školstva, ali slijedi i èuva i svoje provjereno iskustvona tom podruèju, svjesna uloge svoga katoliciteta, tj.univerzalnog poslanja u svijetu, istaknuo dekan dr. TenšekZagreb, 9.3.2007. (IKA) – Dan Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu proslavljen je u petak 9.ožujka u Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkojŠalati. Veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozaniæistaknuo je da je teologija koja usavršava dušu u prvom redumudrost. I to zbog toga što krajnji objekt teologije nije nisamo Sveto pismo, ni Tradicija, ni Uèiteljstvo Crkve, nivjersko iskustvo èovjeka, ni usvajanje znanja na timtemeljima, nego, koristeæi sve te darove i èimbenike, vlastitisadržaj kojemu teži teologija jest samo zajedništvoPresvetoga Trojstva, jest sam Bog živi. "Naime, teologijaživi od toga susreta. Samo Bog može usavršavati dušuèovjekovu. To temeljno naèelo bremenito je posljedicama zateološku epistemologiju, jer od trenutka kada se krivousmjeri ili falsificira cilj spoznaje, deformira se i sama naravspoznaje", pojasnio je zagrebaèki nadbiskup. Govoreæi kakoje èovjek pozvan biti svjedokom istine, kardinal Bozaniækazao je da današnje radikalne promjene na svimpodruèjima: filozofskom, sociološkom, geopolitièkom itehnološkom, traže osobito zalaganje u evangelizacijikulture, polazeæi od pretpostavke da ona proizlazi odintegralnog i jedinstvenog iskustva èovjeka. "Studij,pouèavanje i istraživanje na teološkom podruèju pozvani suponuditi bitni doprinos za evangelizaciju kulture i zainkulturalizaciju vjere. Taj doprinos postaje toliko vrednijimkoliko više teološka spoznaja smogne podvræi kritièkojanalizi današnje dominirajuæe kulturalne forme te pozitivnimnastojanjem pokazati koliko sloboda èovjeka vjernika možepridonijeti kulturalnoj fizionomiji našega vremena", istaknuoje kardinal. Veliki kancelar zagrebaèkog KBF-a naznaèio je i nekapodruèja na kojima taj Fakultet može ostvarivati taj pozitivnizadatak, nabrojivši pri tome neka pitanja. Kao prvo,pozornost za pastoralnu dimenziju vjere kao nastojanje da


514. ožujka 2007. broj 11/2007

vjera u ponudi ne bude odvojena od svakidašnjeg ljudskogaživota i svedena na subjektivistièko iskustvo s jedne iliintelektualistièko znanje s druge strane. Prema kardinalovimrijeèima, samo tako kršæanska tradicija, još uvijek dubokoukorijenjena u našem narodu, može ostati životvorna. Kaodrugo, kardinal je istaknuo da u lepezi tema socijalnog naukaCrkve: obitelj i život, odgoj, rad, slobodno vrijeme, nedjeljniodmor, gospodarstvo, razvoj, supsidijarnost, migracija, novalaiènost društva, fakultet treba ponuditi hrvatskom društvuposeban doprinos kao model civilizacije. A kao treæu toèkuspomenuo je ekumenski i meðureligijski dijalog,napomenuvši da hitnost zadatka na tom podruèju proizlazi iznaše povijesti i sadašnjeg trenutka u kojem živimo. Svjestan važnosti akademskih ustanova u ovom povijesnomtrenutku hrvatskoga društva kao veliki kancelar zagrebaèkogKatolièkoga bogoslovnog fakulteta, kardinal Bozaniæ zaželioje Fakultetu otvorenost i osjetljivost za potrebe èovjeka iCrkve. Prigodnim rijeèima nazoènima se obratio i apostolski nunciju Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano,istaknuvši da zagrebaèki KBF ima važnu ulogu u životuCrkve i društva u Hrvatskoj. Ovom je prigodom nuncijLozano uruèio kardinalu Bozaniæu posinodalnu apostolskupobudnicu pape Benedikta XVI. o euharistiji – izvoru ivrhuncu života i poslanja Crkve "Sacramentum caritatis",koja æe biti predstavljena u utorak 13. ožujka u Tiskovnomuredu Svete Stolice. Na sveèanosti prigodom Dana KBF-apozdravnu rijeè uputili su i gosti dekan Teološkog fakultetau Ljubljani dr. Bogdan Kolar te dekan Pravoslavnogabogoslovskog fakulteta u Beogradu, baèki episkop dr. IrinejBuloviæ. Dekan KBF-a dr. Tomislav Zdenko Tenšek tom je prigodompodnio izvješæe o radu KBF-a za razdoblje od prošlogodišnjeproslave Dana fakulteta. Govoreæi o broju i sastavustudenata, istaknuo je da je osnutkom novih teološkihfakulteta u Hrvatskoj, u Splitu (1999.) i u Ðakovu (2005.),broj studenata na KBF-u u Zagrebu smanjen, no unatoè tomeKatolièki bogoslovni fakultet sa svojim podruènim studijem,Teologijom u Rijeci, djeluje veoma intenzivno. Ima ukupno1260 upisanih studenata. U taj broj ulaze upisani studentisvih studijskih smjerova do/diplomskog studija, te apsolventii poslijediplomci u znanstvenom studiju. U do/diplomskomstudiju upisano je 956 studenata (438 muških, 518 ženskih),od toga 714 laika (237 muških, 477 ženskih), 133dijecezanskih sveæenièkih kandidata; 109 redovnièkihkandidata (68 muških, 41 ženskih), 275 apsolvenata te 29poslijediplomaca u znanstvenom studiju (22 muških, 7ženskih). Dr. Tenšek istaknuo je i da je Ante Šola prvikandidat koji je 20. veljaèe ove godine obranio završnipismeni rad na poslijediplomskom specijalistièkom studijuManagemant neprofitnih organizacija i socijalnozagovaranje. Dekan dr. Tenšek spomenuo je da je u protekloj godiniFakultet nastavio primjenjivati Bolonjski proces u studijskimprogramima te su naèinjene potrebne reforme studija uskladu s uputama i inicijativama Zagrebaèkoga sveuèilištakao i Kongregacije za katolièki odgoj. Pri tome jeprokomentirao da se Katolièka Crkva ukljuèila u europskisustav reforme visokog školstva, ali slijedi i èuva i svojeprovjereno iskustvo na tom podruèju, svjesna uloge svogakatoliciteta, tj. univerzalnog poslanja u svijetu. Dr. Tenšekkazao je u izvješæu da je Ministarstvo znanosti, obrazovanjai sporta izdalo u prosincu 2006. godine dopusnicu KBF-uSveuèilišta u Zagrebu za izvoðenje poslijediplomskogadoktorskog sveuèilišnog studija koji nosi naslov:Poslijediplomski studijski program licencijata i doktorata. Umeðuvremenu završena je i prva faza reforme petogodišnjeg

studija crkvene glazbe Instituta "Albe Vidakoviæ" KBF-a usuradnji s Muzièkom akademijom iz Zagreba. Naime,uzajamno je usklaðen i odobren tekst sporazuma sMuzièkom akademijom. Slijedi i formalno potpisivanjeSporazuma. Dekan KBF-a istaknuo je takoðer da je u tijekuprošle kalendarske godine napravljen prvi korak za uvoðenjeInformacijskog sustava visokih uèilišta (ISVU), odnosnopotpisan je tripartitni ugovor s Ministarstvom znanosti,obrazovanja i sporta i Sveuèilišnim raèunskim centrom –SRCE o preuzimanju ISVU-a. Ovaj sustav visokih uèilištaprojekt je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta(MZOŠ) kao dio programa informatizacije visokih uèilišta uRepublici Hrvatskoj. Dr. Tenšek osvrnuo se i na neke važnije kulturne i religioznedogaðaje. Istaknuo je Europski susret mladih "Hodoèašæepovjerenja na Zemlji" održan u Zagrebu u organizacijiekumenske zajednice iz Taizea, a u èiju su pripremu iodvijanje intenzivno bili ukljuèeni studenti i profesorizagrebaèkog KBF-a. Od važnijih religioznih i znanstvenihdogaðaja u koje je Fakultet protekle godine bio ukljuèen, dr.Tenšek je, meðu ostalim, istaknuo i Teološko-pastoralnitjedan održan u sijeènju ove godine u Zagrebu te simpozijprofesora teologije održan na KBF-u u Ðakovu u travnju2006. o temi "Biblijske znanosti danas". U izvješæu se dr.Tenšek osvrnuo i na znanstveno-istraživaèke programe iprojekte koje vode profesori KBF-a. Važnim kulturnim iznanstvenim doprinosom Fakulteta dr. Tenšek smatra nizznanstvenih zbornika koje su profesori KBF-a priredilizaslužnim profesorima: "O èovjeku i Bogu u èast" dr.Marijanu Jurèeviæu (urednik: Emanuel Hoško), "Tkivokulture u èast" dr. Emanuelu Hošku (urednica: s. VeronikaNela Gašpar) i "Neka iz tame svjetlost zasine" u èast dr.Adalbertu Rebiæu (urednici: Mario Cifrak i Nikola Hohnjec).U tim zbornicima velik broj suradnika s Fakulteta svojim jeznanstvenim doprinosom zahvalno poèastio svoje zaslužnekolege. Dr. Tenšek spomenuo je i vrijednu knjigu profesoras Teologije u Rijeci dr. Milana Šimunoviæa: "Pastoral zanovo lice Crkve", svojevrsnu monografiju teološkihpromišljanja o župnoj zajednici, djelo koje predstavljazaokruženu cjelinu znanstvenog opusa njezina autora. Dekan KBF-a pri tome je upozorio da teološko razmišljanje iinteres za teološko štivo nije baš na cijeni ni u našoj Crkviopæenito niti meðu kolegama profesorima. Stoga je izraziozahvalnost svim kolegicama i kolegama koji svojimznanstvenim radom obogaæuju našu teološku, crkvenu idruštvenu svijest. Dr. Tenšek spomenuo je da KBF ima i dvaznanstvena èasopisa s meðunarodnom recenzijom: Croaticachristiana periodica i Bogoslovska smotra. Oba èasopisaredovito su izlazila u tijeku protekle godine, Croatica jeobjavila dva broja, a Bogoslovska smotra èetiri, oba ukupnona više od 1500 stranica i s više od šezdeset radova veæimdijelom profesora KBF-a, ali i drugih suradnika. Osvrnuvši se na kadrovska kretanja, dr. Tenšek je istaknuoda je zaposleno 8 novih djelatnika (1 nastavnik, 2 asistenta, 1novak, 4 djelatnika u pomoænim službama), te da je naFakultetu bilo 8 napredovanja u znanstveno nastavnimzvanjima, 1 u suradnièko, 4 novaka napredovala su u zvanjedocenta, odnosno višeg asistenta, 3 napredovanja u ostalimradnim mjestima. Jedan znanstveni novak, mr. Dario Tokiæ,doktorirao je na Fakultetu, a dvoje studenata je magistriralo.Dr. Tenšek spomenuo je i umirovljene profesore: dr. ÐuruZalara, dosadašnjeg predstojnika Katehetskog instituta; dr.Milana Šimunoviæa, bivšeg predstojnika Teologije u Rijeci,dr. Marijana Jurèeviæa te dr. Franju Emanuela Hoška s isteTeologije, zahvalivši im na predanom radu kojim suobogatili Fakultet. Na sveèanosti prigodom Dana fakulteta uruèene su diplome


6 14. ožujka 2007. broj 11/2007

novim magistrima teologije Tanji Popec i Stjepanu Brebriæute diplomiranim teolozima, njih trideset i sedam. Obrativši sediplomiranim teolozima i novim magistrima, dekan dr.Tenšek èestitao im je na velikom životnom uspjehu, rekavšida su time stekli visoku kvalifikaciju za apostolsko ievangelizacijsko djelovanje u Crkvi i društvu. Zaželio im jeda svojim životom i djelovanjem posreduju intelektualno iduhovno bogatstvo koje su stekli na ovom Fakultetu kao i datrajnim obrazovanjem nastave produbljivati steèeno znanje.Potaknuo ih je da se u svojim biskupijama i mjesnimCrkvama zauzimaju za obnovu i podizanje religioznog ikulturnog standarda društva. Osobito je pozvao teologe izZagrebaèke nadbiskupije da se ukljuèe u rad i plodan ishodDruge sinode Zagrebaèke Crkve. Uz Dan fakulteta dodijeljene su nagrade najboljemdiplomantu te najboljim studentima pojedinih godinafilozofsko-teološkog studija. Najbolji diplomant je Ivan Raks prosjekom ocjena 5.0. Najbolji student 2. godine je StipeOdak, najbolji student 3. godine je Ivan Tomljenoviæ,najbolji student 4. godine je Marija Sertiæ, a na 5. godinifilozofsko-teološkog studija najbolja je studentica Iva Mršiæ. Na sveèanosti proslave Dana fakulteta bili su brojni visokiuzvanici, meðu kojima i zadarski nadbiskup Ivan Prenða,umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, biskupVlado Košiæ, generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjakte èelni ljudi visokih teoloških uèilišta u Hrvatskoj.

Peta obljetnica djelovanja Ureda HBK za obiteljStudijski dan za suradnike u obiteljskom pastoraluZagreb, 9.3.2007. (IKA) – "Sebedarje i suradnja pastoralnihdjelatnika i suradnika u strukturalnom i strategijskomrazvoju obiteljskog pastorala" bila je tema studijskog danaza djelatnike i suradnike u obiteljskom pastoralu koji jeodržan 9. ožujka na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove uZagrebu, u organizaciji Ureda HBK za obitelj. Tomprigodom proslavljena je 5. obljetnica djelovanja UredaHBK za obitelj koji je s radom zapoèeo 9. ožujka 2002.godine. Na skupu su sudjelovali èlanovi Vijeæa HBK zaobitelj, djelatnici (nad)biskupijskih ureda za pastoral braka iobitelji, (nad)biskupijski povjerenici za pastoral braka iobitelji, èlanovi (nad)biskupijskih povjerenstava zaduženi zapastoral priprave za brak, èlanovi (nad)biskupijskihpovjerenstava zaduženi za posliježenidbeni pastoral,savjetodavci iz crkvenih braèno-obiteljski savjetovališta uRH, pastoralni teolozi, osobe koje su prošle ili prolaze nekustruènu formaciju iz obiteljskog pastorala. Na susretu su bilinazoèni i pomoæni zagrebaèki biskup Valentin Pozaiæ,generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, predstojnikUreda za obiteljski pastoral Talijanske biskupskekonferencije mons. Sergio Nicolli i tajnica tog UredaOmbretta Pacchiarini. Uime kardinala Josipa Bozaniæa,sudionike je pozdravio biskup Pozaiæ, koji je istaknuo kakoHBK pokazuje veliku osjetljivost za obitelj, kljuèno pitanježivota i djelovanja Crkve. Pismo predsjednika Vijeæa HBKza obitelj krèkog biskupa Valtera Župana proèitala je AnaVolariæ-Mršiæ. U pismu je biskup Župan izrazio radost štostudijski dani postaju redovita praksa u nastojanju da bi svišto bolje i primjerenije odgovorili poslanju i zauzimali se zadobrobit obitelji. Okupljene je pozdravio i prvi predstojnikUreda mr. o. Jure Bosanèiæ, D.I., koji je tu dužnost obavljaodo listopada 2006. od kada pri Uredu djeluje kao struènisavjetnik. Osnovne èinjenice o ustroju i poslanju UredaHBK za obitelj kratko je predstavio njegov voditelj mr.Petar-Krešimir Hodžiæ. Ured ustrojbeno djeluje u okviruTajništva HBK, a prema Direktoriju za obiteljski pastoralCrkve u Hrvatskoj zadaæa mu je: pratiti braène i obiteljske

prilike na nacionalnoj razni, uspostaviti veze sodgovarajuæim uredima na biskupskoj razini, te predlagatistudijske skupove, pastoralne programe kao i potrebnematerijale. Voditelj ureda napomenuo je kako naslovstudijskog dana obuhvaæa dvije stvarnosti obiteljskogpastorala kao temeljnog i najzahtjevnijeg oblika crkvenogdjelovanja. Sebedarje je nužna sastavnica na koju je pozvansvaki kršæanin, a posebice se to odnosi na dva sakramentakoji su prema uèenju Crkve usmjereni na služenje zajednici:sakrament ženidbe i sakrament svetoga reda. Voditelj Uredapredstavio je web-stanicu Ureda koja se nalazi na adresihttp://obitelj.hbk.hr. Predstojnik Ureda za obiteljski pastoralTalijanske BK mons. Sergio Nicolli kao gost-predavaèodržao je dva predavanja. Prvo je naslovio "Obitelji vjeruj uono što jesi". Mons. Nicolli istaknuo je kako Crkva danas nemože živjeti u potpunosti svoje poslanje ako ne ide putemobitelji. Stoga jedan od osnovnih prioriteta pastorala je daobitelji rastu u svijesti o svojem kršæanskom identitetu. Udrugom izlaganju mons. Nicolli predstavio je strukturuobiteljskog pastorala u Italiji. Posebno je zanimljivo bilo èutipraktiène primjere struènog osposobljavanja djelatnika isuradnika, te nastojanja da se u ta osposobljavanja ukljuèujune samo sveæenici, veæ i pripravnici za sveæenièko znanje,kao i naglasak na važnosti povezivanja pastorala obitelji,mladih i zvanja. Nakon predavanja mons. Nicollija,sudionici su u radionicama raspravili Upitnik za prikazstanja u obiteljskom pastoralu pet godina nakon objave"Direktorija za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj".Naglasak je stavljen na pripravu za brak, posliježenidbenipastoral i pomoæ brakovima/obiteljima u teškoæama.

Split: Križni put mladih Katedralnoga dekanataSplit, 9.3.2007. (IKA) - Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije i ove godine organizira križni put zamladež u korizmi na dekanatskim razinama sa svrhomprodubljivanja duhovnoga života i kršæanskoga zajedništva.Na taj naèin mladi zajedno sa svojim župnicima,vjerouèiteljima, animatorima i prijateljima razmatrajupashalno otajstvo i produbljuju vlastito molitveno iskustvo,za koje je osobito važno iskustvo zajedništva. U petak 9.ožujka u župi Sv. Obitelji na Sukoišanu održan je križni putmladih Katedralnoga dekanata koji je predvodio dekan ižupnik Marije Pomoænice na Kmanu don Ante Vasilj ižupnik sv. Obitelji fra Petar Grubišiæ. Svaku postaju pratilesu pjesme s hrvatske duhovne scene, ali i pjesme koje mladipamte s taizeovskih susreta i tako prenose ozraèje radosti iblagoslova zajedništva mladih u vjeri i ljubavi. Križni putpratili su i njihovi župnici, vjerouèitelji i animatori, ali ibrojni župljani koji su i tom prilikom bili potaknutizauzetošæu i svjedoèkom snagom mladih.

Kardinal Bozaniæ primio episkopa BuloviæaZagreb, 9.3.2007. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæprimio je u petak 9. ožujka u Nadbiskupskom dvoru uZagrebu u posjet baèkog episkopa i dekana Pravoslavnogabogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu IrinejaBuloviæa te prodekana toga Fakulteta dr. Vladana Perišiæa,izvijestio je Ured zagrebaèkog nadbiskupa. Susretu su bili nazoèni i predsjednik Vijeæa Hrvatskebiskupske konferencije za ekumenizam i dijalog pomoænizagrebaèki biskup Vlado Košiæ, dekan Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu dr. TomislavZdenko Tenšek i prof. dr. Jure Zeèeviæ.


714. ožujka 2007. broj 11/2007

Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoæamau razvojuZagreb, 10.3.2007. (IKA) – "Hrvatski nacionalni obrazovnistandard u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja" bila jetema Katehetske škole za odgojitelje u vjeri osoba steškoæama u razvoju koja je održana 9. i 10. ožujka uzagrebaèkoj župi Sv. Petra. Katehetsku školu organizirao je Nacionalni katehetski uredHrvatske biskupske konferencije u suradnji s Agencijom zaodgoj i obrazovanje, a okupilo se sedamdesetak sudionika.Škola je obuhvaæala teme uglavnom vezane uz HNOS injegovu provedbu u radu s djecom s posebnim potrebama. Onjima su u tijeku dva dana govorili struènjaci iz pedagogije,defektologije i teologije. No, HNOS na ovom podruèju nije ništa novo, izjavila je zaHrvatski katolièki radio prof. Zvonka Matoic, voditeljicapovjerenstva NKU za odgojitelje u vjeri djece s teškoæama urazvoju. "Za nas tu nije bilo novosti, jer mi s djecom kojaimaju umanjenje sposobnosti intenzivno radimo posuvremenim metodama i oblicima rada veæ dugi niz godina.To ukljuèuje projektnu nastavu i mnogo didaktièkogmaterijala", pojasnila je. Zbog posebnosti rada s djecom sposebnim potrebama pojavljuju se i problemi. Prof. Matoicistaknula je kako se u ovom sluèaju ne može govoriti oklasiènom vjeronauku, nego o vjerskom odgoju. "Neoskudijevamo u broju vjerouèitelja. Imamo bilateralnoeducirane vjerouèitelje, to znaèi obrazovane defektološki iteološko-katehetski. Poteškoæa je što nam u nekimsituacijama nije moguæe u potpunosti ostvariti plan iprogram, i to posebno kod djece koja imaju teža i višestrukaošteæenja", pojasnila je prof. Matoic. Predstojnik NKU dr. Ivica Pažin zakljuèio je da bi "ovakvekatehetske škole trebale iznjedriti nove ideje i planove isvakako pridonijeti razvoju programa vjeronauka u školi".

Zadar: Duhovna obnova èlanova Katolièkemalonogometne ligeZadar, 10.3.2007. (IKA) - Igraèi i treneri Katolièkemalonogometne lige Zadarske nadbiskupije u pripravi zaproslavu Uskrsa okupili su se 10. ožujka na duhovnoj obnoviu crkvi Sv. Ante na Smiljevcu u Zadru, a predvodio ju je fraŽarko Relota, kapetan hrvatske nogometne reprezentacijesveæenika. Prije misnog slavlja koje je predvodio generalnivikar nadbiskupije mons. Ivan Mustaæ, fra Žarko je mladepotaknuo da nasuprot prevladavajuæih trendova u društvo ukojem živimo unesu katolièki trend, nasuprot odreðenogduha evanðeoski duh i nasuprot nekulture kršæansku iljudsku kulturu. "Mladi su zainteresirani živjeti pokršæanskim naèelima i oèita je njihova ljubav za sve štoKatolièka Crkva èini", rekao je fra Žarko i pojasnio da jeevanðeoski duh pomirljiv s natjecateljskim duhom unogometu. "Sv. Pavao govori o tom duhu, da svi trèimo, alida svi ne dobivaju nagrade. Dakle i nogometaši i svi mladitrebaju trèati, meðutim, najvažnija je ona nagrada koju æenam Bog dati. A on vrednuje svako dobro koje èinimo.Njemu prepuštamo da bude sudac i da on vrednuje kako setko na ovom terenu života ponašao", rekao je fra Žarko, kojije u Zadar došao na poziv povjerenika nadbiskupijskemalonogometne lige don Mladena Kaèana i don JerolimaLenkiæa, da bi uputio duhovno ohrabrenje mladimaokupljenima oko nogometa. Finalni susreti katolièkihmalonogometnih klubova iz svih biskupija Hrvatske i BiHodržat æe se od 1. do 3. svibnja u Mostaru, èime æe završitiovogodišnja igraèka sezona mladih hrvatskih katolikaangažiranih u sportskoj aktivnosti svojih župa.

Rijeka: 470. obljetnica smrti Petra KružiæaRijeka, 10.3.2007. (IKA) – U spomen na 470. obljetnicusmrti Petra Kružiæa, branitelja Senja i Klisa i graditeljaTrsatskih stuba, u Svetištu Majke Božje Trsatske u subotu10. ožujka održana je sveèana akademija na kojoj je o tomuskoèkome voði govorio dr. Emanuel Hoško. Brojnimgraðanima okupljenim u trsatskoj bazilici pozdravne rijeèiuputila je, uz predstavnike organizatora i ministrica vanjskihposlova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitaroviæ.Istaknuvši kako je povijest svjedok vremena a time su se iljudi poput Petra Kružiæa potrudili osigurati nam buduænost izaštititi povijest, ministrica je pozvala vjernike da odajupoèast junacima i štuju Majku Trsatsku koja i dalje bdije nadvjernicima. U programu su sudjelovali i crkveni zborsvetišta, klapa Fortunal iz Rijeke, Edita Karaðole tePovijesne postrojbe "Kliški uskoci". Povijest govori kako jePetar Kružiæ prije smrti 1537. zajedno sa svojim uskocima izSenja i Klisa domovinu i kršæansku civilizaciju puna tridesetljeæa branio od neprekidnih napada turske sile. Upovodu obilježavanja 470 godina od njegove smrti,Povijesne postrojbe "Kliški uskoci" hodoèastili su u trsatskosvetište prvi puta u drevnim uniformama uskoka. U tijekucjelokupnog programa brižno su èuvali grob kapetanaKružiæa u trsatskom svetištu, a uoèi euharistijskog slavljasveèanim mimohodom rijeèkim Korzom, Kružiæevimstubama do bazilike Gospe Trsatske, pokazali odanost tomeuskoèkome voði i okupljenima prizivajuæi duh minulihvremena. Program obilježavanja 470 godina od smrti PetraKružiæa sveèano je završen u nedjelju 11. ožujkaeuharistijskim slavljem koje je predvodio gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ zajedno s vojnim ordinarijem JurjemJezerincom. Petar Kružiæ ime je koje povezuje sve krajevenaše zemlje, podsjetio je biskup Bogoviæ u propovijediukazujuæi na dvije temeljne znaèajke koje su obilježilenjegov život: založio se za dobro svakoga èovjeka i bio jebranitelj, što je, prema rijeèima gospiæko-senjskog biskupa,opæeljudska i kršæanska vrednota. Prihvatiti ulogu braniteljaje vrlina, istaknuo je biskup Bogoviæ. Pripadnici razlièitihkliških udruga s predstavnicima Grada položili su vijence nagrob Petra Kružiæa koji se nalazi u kapeli Sv. Petra utrsatskoj bazilici. Pokrovitelji manifestacije bili suFranjevaèki samostan na Trsatu, Grad Rijeka, Grad Senj,Opæina Klis, Primorsko-goranska županija, Lièko-senjska iSplitsko-dalmatinska.

Rijeka: Sjednica Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæaU Rijeèkoj nadbiskupiji sljedeæa pastoralna godina bit æeposveæena promišljanjima o samom sadržaju katolièke vjereRijeka, 10.3.2007. (IKA) - U Rijeèkoj nadbiskupiji sljedeæapastoralna godina bit æe posveæena promišljanjima o samomsadržaju katolièke vjere, zakljuèeno je na redovitoj sjedniciNadbiskupijskog pastoralnog vijeæa održanoj 10. ožujka uNadbiskupskom ordinarijatu. Nakon tri godine koje su bileposveæene animiranju sudjelovanja vjernika u životu župe,sljedeæe æe pastoralne godine pratiti strukturu KompendijaKatekizma Katolièke Crkve koji obuhvaæa sadržaj vjere,življenje vjere i moral, bogoslužje te molitvu. NadbiskupIvan Devèiæ u uvodu je vijeænike potaknuo da kao i do sadapromišljaju o dodatnim pastoralnim inicijativama koje æevjernicima biti nadahnuæe u njihovim aktivnostima u župi ismjernice u svjedoèenju vjere. Na sjednici su objavljena izvješæa o inicijativama i susretimaodržanim u tekuæoj Godini pastirske službe. Pastirska službaostvaruje se u brizi za bližnjega, zakljuèeno je pri donošenjuprograma za ovu godinu, stoga je naglasak pastoralnog planausmjeren prema karitativnoj djelatnosti. Glavna toèka


8 14. ožujka 2007. broj 11/2007

ovogodišnjeg programa odnosi se na jaèanje župnih Caritasa.U tu su svrhu održana 4 dekanatska susreta naobrazbevolontera župnih Caritasa, a projekt æe u narednih godinudana obuhvatiti i preostala 3 dekanata Rijeèke nadbiskupije.Ravnatelj nadbiskupijskog Caritasa Dalibor Božiæ objasnioje kako se nastoji osnovnu djelatnost materijalne pomoæi uhrani i odjeæi prebaciti na župne Caritase da bi se središnjinadbiskupijski Caritas mogao intenzivnije posvetitiostvarivanju posebnih programa pomoæi potrebnima. U ovoj su se pastoralnoj godini ujedno nastavili programizapoèeti ranije, koji se odnose na edukativne susrete župnihsuradnika. Generalni vikar mons. Emil Svažiæ izvijestio je osusretima izvanrednih prièestitelja i voditelja liturgijskogpjevanja, s kojima se zapoèelo u prethodnoj pastoralnojgodini. U osnivanju je glazbena škola pri Teologiji u Rijecikojom se želi voditeljima zborova i orguljašima pružitiosnovno glazbeno obrazovanje i liturgijske preporuke sciljem oèuvanja autohtone crkvene glazbene baštine.Održavaju se i redoviti susreti župnih liturgijskih èitaèa,sakristana, te maturanata i mladih. U Rijeèkoj metropolijiova je pastoralna godina posveæena duhovnim zvanjima, a omolitvenim susretima i radu s ministrantima izvijestio jepovjerenik za duhovna zvanja Sanjin Francetiæ. Vijeænici suizrazili zabrinutost nedovoljnim odazivom mladih nasveæenièki poziv, istaknuvši potrebu za snažnijom potporominicijativama Povjerenstva za pastoral zvanja. I ove segodine u Rijeèkoj nadbiskupiji organizira nadbiskupijskohodoèašæe s ciljem povezivanja vjernika i jaèanjazajedništva. Ove æe godine hodoèasnici od 30. lipnja do 11.srpnja posjetiti svetišta u Fatimi, Lurdu, Santiago deComposteli i Montserratu, a do sada se veæ prijavilo 430osoba.

Planinarski križni put u RijeciRijeèki nadbiskup prvi je ponio križ iz katedrale Sv. VidaRijeka, 10.3.2007. (IKA) – Kao i protekle dvije godine,treæi rijeèki planinarski Križni put i ove je godine privukaoviše stotina vjernika Rijeke i okolice na obnavljanje starepuèke pobožnosti kako bi ukazao na loše stanje sakralnebaštine rijeèke ulice Kalvarija i uputio poziv gradu Rijeci iRijeèanima na njezinu obnovu. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ prvi je u subotu 10. ožujkaponio križ iz katedrale Sv. Vida i poveo mnoštvo vjernikaprema rijeèkoj Kalvariji, a potom preko Svete Katarine,Pulca, Velog Vrha do Donje Drenove gdje je u crkvi GospeKarmelske slavljena misa. Organizator toga, za Rijekujedinstvenog dogaðaja, Akademsko katolièko društvo"Jeronim" željelo je istaknuti tradiciju kršæanske pobožnostii kršæanski karakter grada Rijeke. Kalvariju u Rijeci èini niz kapela uz brijeg Kozale skapelom-crkvom Božjega groba na vrhu, nastale u drugojpolovici 17. stoljeæa. Danas je tih kapela ostalo samo sedam,toèno upola manje. Preostale kapele, premda predstavljajuznaèajan spomenik rijeèke vjerske i kulturne baštine,najveæim su dijelom zapuštene i nemaju sakralnu namjenu. Želja je organizatora križnog puta konzervatorskimradovima obnoviti postojeæe postaje - kapelice, dati imodgovarajuæi sadržaj, dodati one postaje koje nedostaju i nataj naèin ne samo zaokružiti cjelinu križnoga puta veæ i gradobogatiti suvremenim umjetnièkim djelima. "Želimo timedati svjedoèanstvo nasljedovanja Krista, posebno u Njegovojmuci i trpljenju, što je bitna oznaka našega kršæanskogaživota", rekli su organizatori. I ove je godine èetvrta postajaèitana na talijanskome jeziku, pokazujuæi tako još jednubitnu karakteristiku grada na Rijeèini, suživot i suradnjuRijeèana i pripadnika talijanske manjine.

Korizmeni susret mladih Zadarske nadbiskupijeJasenice, 10.3.2007. (IKA) - Križni put mladih Zadarskenadbiskupije koji se trebao održati 10. ožujka na obroncimaVelebita, od Jasenica do crkve Sv. Frane u Podpragu,odgoðen je zbog snažnih udara olujne bure koji suonemoguæuli kretanje podvelebitskim krajem. No, zadarskamladež, školarci, studenti i sjemeništarci ipak su se okupilina predviðenom polazišnom mjestu u župi Jasenice, te suumjesto križnog puta u prirodi dugog 16 km, drugimsadržajem osmislili svoj korizmeni susret. Misno slavlje užupnoj crkvi Sv. Jeronima u Jasenicama predvodio jenadbiskupijski povjerenik za mlade don Zdenko Dundoviæ, sjasenièkim župnikom Elvisom Ražovom i prefektomSjemeništa Josipom Vuletom. Potom su mladi u župnojcrkvi sudjelovali u pobožnosti križnog puta uz tekstovesnažnih razmišljanja poznatog teologa i filozofa RomanaGuardinija. U misi se, izmeðu ostalog, molilo za mlade da nežive slobodu kao izliku za život bez nadzora i za roditelje dase ne odreknu svoje djece pa i kad pogriješe. Don Zdenko ihje ohrabrio da Bog uvijek daje novu priliku i pozvao na vjeruu njegovu ljubav, milosrðe i dobrotu. I prispodoba opovratku rasipnog izgubljenog sina poticaj je na povratakbîti življenja u Oèevu domu i pokazatelj kako želja da seprobaju tzv. životni užici završi u spoznaji bijede takvograzmišljanja. Podruèje u pravcu Jasenice, Zelenikovac,Ledenik, Zubatci do crkve Sv. Frane u Podpragu bilo je prvacrta bojišnice u Domovinskom ratu. Stoga je nakana Križnogputa, èija su stazu don Zdenko i dvojica sveæenika oznaèilipostajama, bila molitva za branitelje poginule na Velebitu.Don Zdenko Dundoviæ izrazio je zadovoljstvo što su mladiunatoè orkanskoj buri ipak došli. "To je lijepi znak; pokazujenjihovu spremnost na žrtvu i neæemo im ostati dužni tajkrižni put", dodao je don Zdenko i neustrašivoj mladežiponudio izmijenjeni sadržaj susreta. Nakon mise i križnogputa u crkvi autobusom su se uputili u obilazak ratompogoðenog zaleða nadbiskupije: Obrovca, Medviðe, Bruške,Benkovca. "Želja nam je da mladi vide te krajeve koji sudalje od grada, a dio su naše stvarnosti i ljubavi koju Bogima za taj kraj, da vide kako je ponekad u krajevima gdjenema puno života u smislu kojem ga mi podrazumijevamo,ali ima puno vjere i ljudi koji jednostavno žive obraðujuæisvoja polja i èuvajuæi svoja stada", pojasnio je don Zdenko,tragom rijeèi dobrodošlice jasenièkog župnika Elvisa Ražovai njegove želje da mladi osjete kako to prirodne okolnosti,nekad zastrašujuæe, utjeèu na život ljudi u podruèju 40 kmudaljenom od Zadra. Pozvao je mlade da slijede Gospodinapromišljajuæi njegov križni put, da bi ih ganula njegovapatnja i otkrila im Božju ljubav prema njima; taj put boli ješkola osmišljene patnje i plodne ljubavi.

Pribiæ: Misa za kardinala KuhariæaPribiæ, 11.3.2007. (IKA) – Na petu obljetnicu smrtizagrebaèkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhariæa 11.ožujka misu zadušnicu u njegovoj rodnoj župi Pribiæpredvodio je kanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkogmons. Lovro Cindori, a suslavili su župnik Stjepan Dijaneš isedam sveæenika Jastrebarskog dekanata. Uz brojne vjernikePribiæa i okolnih žumberaèkih župa u misi su sudjelovali ièlanovi molitvene zajednice "Kardinal Franjo Kuhariæ", kojaima èlanove diljem svijeta, a koja je 11. ožujka obilježilatreæu obljetnicu osnutka. Obilježavanju obljetnicekardinalove smrti prethodila je trodnevnica koju je podgeslom "Križu, spase, život i uskrsnuæe naše" predvodiožupnik Dijaneš.


914. ožujka 2007. broj 11/2007

Izložba portreta kardinala KuhariæaIzložbu je otvorio kardinal Bozaniæ, rekavši kako se naizložbi svaki posjetitelj susreæe s "likom, licem, oèimakardinala Kuhariæa koje govore i osvježavaju spomen kojinosimo u svojim mislima i srcu"Zagreb, 11.3.2007. (IKA) - U sklopu spomena peteobljetnice smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuhariæa, unedjelju 11. ožujka u kuli pokraj zagrebaèke katedrale,buduæem prostoru spomen-zbirke bl. Alojzija Stepinca,otvorena je izložba "Portreti kardinala Kuhariæa u hrvatskomslikarstvu" koja donosi 14 portreta i 20-ak fotografija izživota kardinala Kuhariæa. "Izložba je po sebi originalna ibitna jer donosi portrete kardinala Franje Kuhariæa koju supriredili entuzijasti, veliki zaljubljenici u toga našeg velikogcrkvenog i narodnog èovjeka pod vodstvom Ivice Jurjeviæa",istaknuo je na otvorenju izložbe prelat Vladimir Stankoviæ,kanonik Prvostolnog Kaptola zagrebaèkog, koji je veliki diosvoga života proveo usko suraðujuæi s kardinalomKuhariæem. Izložbu je otvorio zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ, rekavši kako se na izložbi svaki posjetitelj susreæe s"likom, licem, oèima kardinala Kuhariæa koje govore iosvježavaju spomen koji nosimo u svojim mislima i srcu".Ti likovi nam uprisutnjuju njegovu nazoènost koja je uportretima kardinala i ona nam jaèa vjeru. Stogazahvaljujemo Bogu za dar kardinalova života i ovdje molimoda ono što je on zapoèeo da se nastavi i da doživi plod uCrkvi i našem hrvatskom narodu, rekao je kardinal Bozaniæ,zahvalivši svim umjetnicima na iskrenom trudu. Rijeèi zahvale izrekao je i inicijator izložbe Ivica Jurjeviæ,koji je izložbu portreta kardinala Kuhariæa još prije Božiæapostavio u župi sv. Petra u Zagrebu. Jurjeviæ je istaknuokako je ta zamisao o izložbi portreta kardinala Kuhariæaroðena još za kardinalova života, jer su se s kardinalom èestosusretali brojni studenti Instituta za teološku kulturu laikakoji se tada nalazio u prostorijama nadbiskupskog dvora, azavršio ga je i sam Jurjeviæ, koji je još jednom potvrdio kakoje kardinal Kuhariæ svima duboko urastao u srce. Izložba jeotvorena kroz tjedan dana.

Predstavljena knjiga "Kardinal Kuhariæ u hrvatskomiseljeništvu - Zapadna Europa"Knjigu je priredio prelat Vladimir Stankoviæ koji je zajednos kardinalom Kuhariæem, kao ravnatelj hrvatske inozemnepastve obišao mnoge hrvatske iseljenike u Europi, ali i nadrugim kontinentimaZagreb, 11.3.2007. (IKA) - U sklopu obilježavanja 5.obljetnice smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuhariæa uzagrebaèkoj je katedrali 11. ožujka predstavljena peta u nizuknjiga "Kardinal Kuhariæ u hrvatskom iseljeništvu - ZapadnaEuropa", koju je priredio prelat Vladimir Stankoviæ, koji jezajedno s kardinalom Kuhariæem, kao ravnatelj hrvatskeinozemne pastve, obišao mnoge hrvatske iseljenike u Europi,ali i na drugim kontinentima. O knjizi su govorili ravnatelj"Kršæanske sadašnjosti" dr. Adalbert Rebiæ, glavni urednik"Glasa Koncila" preè. Ivan Mikleniæ i sam autor. Knjiga jena 747 stranica podijeljena u 10 poglavlja, a donosi èlanke iradove koji su od 1970. godine objavljivani veæinom u"Glasu Koncila", "Kani", "Veritasu" i drugim crkvenimglasilima, ali i one u svjetovnim tiskanim medijima na kojeje svoje iscrpne osvrte donio sam autor knjige kojima jeujedno pobio mnoge laži koje su u ono vrijeme pisane okardinalu Kuhariæu i Crkvi u Hrvata. Knjiga na samom poèetku govori i o "putu prema oltaru"kardinala Kuhariæa, a otkriva i one naèine na koje je kardinal

Kuhariæ postao nadahnuæe brojnim vjernicima. Autor donosiprikaz i problematiku iseljeništva i to onih koji su se izhrvatske iselili nakon II. svjetskog rata kao i onih nakonotvaranja granica poslije 1960. godine. Išèitavanjem seuoèava i rezerviranost prema hrvatskim sveæenicima odstrane "starih" emigranata. Èlanci u knjizi govore i o tome daje kardinal Kuhariæ Hrvatima u inozemstvu govorio kakoHrvatska živi u Hrvatskoj i kako je za svakoga Hrvata koji iznje ode ona manja. U njima je budio vjeru i nadu, a kada muje bilo jasno da za njih nema povratka u domovinu, poticaoih je da oèuvaju svoj hrvatski identitet. Iz knjige se vidi kakoje kardinal Kuhariæ odigrao i veliku ulogu u Domovinskomratu, potaknuvši Hrvate u domovini i inozemstvu da seujedine u obrani, ali poslije i u obnovi domovine, a uèestaloje pozivao i na izgradnju mira. Iz knjige se išèitava i to da je kardinal Kuhariæ bio velikèovjek vjere i duha, ali i onaj kojega je narod uistinu volio.Prelat Stankoviæ kroz pojedine èlanke skrenuo je pozornost ina to koliko su komunistièke vlasti htjele hrvatske katolièkemisije "prisvojiti" za sebe jer su im branili gajenje hrvatskogidentiteta i stvaranje "iseljene Hrvatske". Na samu knjigu i autora osvrnuo se i kardinal Josip Bozaniæ,rekavši kako je prelat Stankoviæ bio "dužan" urediti svih petizdanja o kardinalu Kuhariæu i iseljeništvu jer je imaoprivilegiju i èast biti odmah uz samog kardinala, na èemu muje kardinal Bozaniæ i zahvalio. Knjiga je izišla uzajednièkom izdanju "Kršæanske sadašnjosti" i "GlasaKoncila".

Zagreb: Peta obljetnica smrti kardinala Franje KuhariæaBlagopokojni kardinal je za života bio voljen, ali nezaboravimo da je bio i oštro napadan. Svi koji smo mu biliblizu, koji smo zajedno s njime živjeli, koji smo osjetili teretnjegovih briga i nadanja u natpastirskoj službi, poznajemonjegovu razoèaranost postupcima ljudi koji nisu bili otvoreniistini i koji su iznevjerili dano povjerenje. Stoga ne èudi dase baš oni koji su bili èesta zapreka kardinalovoj zemaljskojradosti, sada postavljaju kao njegovi branitelji, istaknuokardinal BozaniæZagreb, 11.3.2007. (IKA) – Kardinal Franjo Kuhariæ snažnoje oèitovao Boga ljubavi u svome služenju i bio daromzagrebaèkoj Crkvi i cijeloj Domovini kao èvrsti temeljutjelovljene vjere, poruèio je zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ, predvodeæi misu na petu obljetnicu smrtikardinala Kuhariæa 11. ožujka u zagrebaèkoj katedrali. Namisi su koncelebrirali vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, vojni biskup Juraj Jezerinac, zagrebaèki pomoænibiskupi Valentin Pozaiæ, Josip Mrzljak i Vlado Košiæ,upravitelj Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina isedamdesetak sveæenika. Govoreæi kako je blagopokojnikardinal Kuhariæ u svoj život ugradio Božji dar, izražen uprivuèenosti, u zaljubljenosti u Boga koji je ljubav, kardinalBozaniæ istaknuo je da u najtežim trenutcima crkvene inacionalne povijesti nikada nije popustio napasti dapropovijeda osvetu i mržnju. Pri tome je podsjetio na rijeèikardinala Kuhariæa iz vremena ratnih dogaðanja 1991.godine: "Proživljavam tragediju s dubokom tugom. Pozivamna molitvu. Pozivam na dostojanstvo savjesti i srca da seljudi i u samoobrani drže etièkih naèela i da ne dopuste da ihotruje i kapljica mržnje i želje za osvetom". Govoreæi o kardinalu Kuhariæu, kardinal Bozaniæ kazao jeda je bio – kao glas savjesti i Istine – osporavan s raznihstrana, nekada javno i otvoreno, nekada podmuklo iprigušeno. "To se dogaðalo èak i u pitanjima koja, u njegovusluèaju, ni po èemu ne mogu biti osporavana. Mislim nadomoljublje, na poštovanje prema drugim religijama i


10 14. ožujka 2007. broj 11/2007

narodima, na nesebiènost i otvorenost za dijalog, nacrkvenost, na skrb za pravednije društvo, za mlade, zadostojanstvo èovjeka i obitelji, na evanðeoski odnos premapolitièkim opcijama", rekao je kardinal Bozaniæ.Prokomentirao je pri tome da je kardinal Kuhariæ znao, pouzoru na blaženoga Alojzija Stepinca, da nije toliko važanon, nego da je meta uvijek Crkva i nadbiskup zagrebaèki.Komentirajuæi kako je to konstanta koja se i danas ponavljamijenjajuæi vanjski oblik i stil, kardinal Bozaniæ primijetio jeda se i danas mogu proèitati napisi onih koji su biliprodužena ruka komunistièkoga režima i kada je bilopotrebno napadali kardinala, koji su samo nakratko prikrilisvoje pravo lice te se ponovno stavili u službuprotucrkvenosti, premda æe danas možda govoriti i laskavo oblagopokojnom kardinalu. Naime, njihov pozitivan govornije radi želje za dobrom Crkve, niti iz ljubavi prema Crkvi,nego radi toga kako bi osporavali sadašnjost crkvenogaživota i djelovanja, jer živu Crkvu žele i danas oslabiti,upozorio je kardinal Bozaniæ. Istièuæi kako je blagopokojni kardinal za života bio voljen,ali i oštro napadan, kardinal Bozaniæ spomenuo je da svi kojisu mu bili blizu, koji su zajedno s njime živjeli, koji suosjetili teret njegovih briga i nadanja u natpastirskoj službi,poznaju njegovu razoèaranost postupcima ljudi koji nisu biliotvoreni istini i koji su iznevjerili dano povjerenje. Stoga,prokomentirao je kardinal Bozaniæ, ne èudi da se baš onikoji su bili èesta zapreka kardinalovoj zemaljskoj radosti,sada postavljaju kao njegovi branitelji. "Poznajemo takvepostupke i znane su nam njihove namjere. A kardinal je,svjestan igara, svima opraštao", napomenuo je kardinalBozaniæ. "Mi vjernici smo nositelji žive memorije i na namaje, kao Crkvi, da èuvamo istinu o kardinalu. Kao što sebrojnim interpretacijama života drugih svetaca – a najboljenam je to poznato s primjerom kardinala Stepinca –pokušavalo nametnuti mnoštvo viðenja, samo da bi sezamutila zbiljska slika i istina o tim ljudima, ne budimopotrošaèi izjava i pisanja onih koji nikada nisu voljeli niCrkvu, ni kardinala Kuhariæa", kazao je u homiliji kardinalBozaniæ. U obraæanju vjernicima, kardinal Bozaniæ pozvaoje da svatko tko nosi spomen na dragoga pastira FranjuKuhariæa zapiše svoja sjeæanja i susrete i da ih dostavi,"kako bi se mogla èuvati baština njegove èvrste vjere kojunam je ostavio kao hladovinu evanðeoskoga stabla smnoštvom plodova, obavijenih s èetiri njemu draga lista:istina, pravednost, sloboda i ljubav". Prije mise u kuli pored katedrale otvorena je izložba"Portreti kardinala Kuhariæa u hrvatskom slikarstvu", a ukatedrali je predstavljena knjiga "Kardinal Kuhariæ uhrvatskom iseljeništvu – Zapadna Europa". Rijeè je o petoj iposljednjoj knjizi "petoknjižja" o kardinalu Kuhariæu uhrvatskome iseljeništvu, koju je priredio prelat VladimirStankoviæ, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve.

Požega: Slavlje GrgurevaU spomen na fra Luku IbrišimoviæaPožega, 11.3.2007. (IKA) - U spomen na neustrašivogfranjevca fra Luku Ibrišimoviæa Sokola pod èijim jevodstvom 1688. izvojevana pobjedonosna bitka nad Turcimana brdu Sokolovcu iznad Požege u Požegi je 11. ožujkaodržano niz manifestacija pod nazivom Grgurevo. Predspomenikom fra Luke gdje se postrojilo 16 hrvatskihpovijesnih postrojbi te još pet iz Maðarske, Austrije, Poljske,Èeške i Nizozemske nazoène je na povijesnu i crkvenuulogu Luke Ibrišimoviæa podsjetio gvardijan požeškogafranjevaèkog samostana o. Josip Poleto. "On je bio ugraðen u javni crkveni i društveni, štoviše i

politièki život Slavonije. Bio je odluèan pristašasamostalnosti slavonskih franjevaca, tj. njihova razdvajanjaod bosanskih i okupljanja u novu pokrajinsku zajednicu kojabi se prostirala od Požege i Velike preko Iloka, Osijeka svedo Budimpešte. Zauzimao se za utvrðivanje biskupske vlastizagrebaèkih biskupa u Slavoniji, a bosanskim biskupimaželio je omeðiti vlast s geografskim granicama Bosne. Kadaje buknuo oslobodilaèki rat u Slavoniji i Podunavlju 1683.fra Luka se ukljuèio bez obzira na poodmaklu životnu dob.Propatio je nerazumijevanja i protivljenja, turske tamnice iprijetnje smræu, ali nije odustajao od opæeg dobra, crkvenogniti društvenog", kazao je gvardijan Josip Poleto. Požeškigradonaèelnik dr. Marijan Cesarik istaknuo je da slaveæiGrgurevo "slavimo svoju bogatu povijesnu baštinu, cijenimosvoju vjeru i tradiciju". A upravo tu tradiciju slavljaGrugreva oživjelo je Društvo sv. Grgur, èiji je predsjednikŠimun Miletiæ kazao kako nema ništa èasnije od uspomenena veliku pobjedu kršæana i izgona Turaka iz Požeštine.Kako se ta velika bitka održala na dan sv. Grgura 12. ožujka1688. godine i društvo je upravo to ime uzelo za svoje. Slavlje Grgureva i ujedno Dana grada Požege završilo jenedjeljnim misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Lovrepredvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Na misi su seokupili èlanovi Društva sv. Grgur, njihovi gosti, èlanovirazlièitih povijesnih postrojbi, predstavnici grada i županijete ostali vjernici. Biskup je kazao kako ovim misnimslavljem "želimo zahvaliti za dar slobode, ali i za sve onedarove, vrijednosti i za sve dobro koje primamo od Boga".Napomenuo je da ovaj grad prije svega treba raèunati sBogom, podsjetivši kako je on u tijeku 150 godinaosmanlijske vlasti bio gušen u svojem duhovnom ikršæanskom identitetu. Franjevci, jedini koji su mogli ostati snarodom u tim vremenima, i na ovim prostorima nisunapuštali sirotinjski narod nego su ga tješili i održavali uvjernosti prema Bogu kroz koju su pobijedili brojnepoteškoæe.

Peta obljetnica smrti kardinala Kuhariæa, poèasnoggraðanina PožegeU onim vremenima kada se Bogu htjelo osporiti pravojavnosti u Hrvatskoj on je bio jedan od onih snažnihduhovnih divova koji je nasljedujuæi Alojzija Stepinca imaoduhovnu snagu govoriti: "Ne dajmo se odvojiti i otkinuti odBoga"Požega, 11.3.2007. (IKA) - Želimo zahvaliti za sve ono štoje uèinio ponajprije za svoju nadbiskupiju, a onda i za cijeluCrkvu i naš narod, a posebno ono što je uèinio za nas uPožegi i na podruèju današnje Požeške biskupije, kazao jepožeški biskup Antun Škvorèeviæ na poèetku misnogspomen slavlja na blagopokojnog kardinala Franju Kuhariæa11. ožujka u požeškoj crkvi Sv. Lovre. Svoju propovijedpožeški biskup poèeo je citatom iz oporuke kardinalaKuhariæa u kojoj meðu ostalim piše: "Obredi moga pokopaneka budu prožeti vjerom u život vjeèni, u uskrsnuæe tijela.Uvijek sam èvrsto vjerovao u tu Božju istinu o èovjeku. Toje najsvetija, najpotresnija i najsudbonosnija istina opostojanju èovjeka. Posljednje stvari stoje pred svakimèovjekom kao konaèna stvarnost pred kojom stoji našposljednji: prihvatiti zauvijek Božju ljubav ili je zauvijekodbaciti. Uvijek sam o toj istini rado razmišljao; rado sam jepropovijedao. U tome je sav smisao i bit našeg postojanja". Kardinal Kuhariæ, dodao je biskup, bio je poput Mojsija,èovjek trajnoga dijaloga izmeðu Boga i èovjeka, izmeðu ovenaše voljene zemlje, toliko stradalnièke, i Boga, tolikoprisutnoga u našoj 14-stoljetnoj povijesti. U onimvremenima kada se Bogu htjelo osporiti pravo javnosti u


1114. ožujka 2007. broj 11/2007

Hrvatskoj on je bio jedan od onih snažnih duhovnih divovakoji je nasljedujuæi Alojzija Stepinca imao duhovnu snagugovoriti: "Ne dajmo se odvojiti i otkinuti od Boga". U tunašu pustinju ušlo je toliko Božjeg svjetla i snage upravozahvaljujuæi Kuhariæevim zauzimanjem i za to je biskup jošjednom zahvalio kardinalu. Taj dijalog izmeðu Boga ièovjeka kojega su podupirali i vodili duhovni velikaninašega hrvatskoga naroda, meðu kojima je bio i Kuhariæ,nemojmo dopustiti, poruèio je Škvorèeviæ, da i danasprestane u ovom gradu i na ovim našim prostorima.Povjerujmo u Božju istinu o èovjeku u koju je tako snažnovjerovao i kardinal Kuhariæ koji se sada nada Božjoj pobjedi,odnosno uskrsnuæu, najpotresnijoj istini o èovjeku. Biskup je takoðer pozvao vjernike da iskažu posebnusolidarnost s braæom i sestrama koji pate i trpe u Bosni iHercegovini zbog posljedica nedavnog rata, ponajprijemolitveno, a onda prema moguænostima i materijalno.

Split: Križni put ovisnikaU nošenju križa, koji je ispisan imenima ovisnika i njihovihnajbližih, izmjenjivali su se ovisnici, njihovi roditelji, kao ioni koji s njima svakodnevno rade i živeSplit, 11.3.2007. (IKA) - Na treæu korizmenu nedjelju, 11.ožujka, u Splitu je održan tradicionalni križni put ovisnikapod geslom "Križ - u njemu je spas!" Pobožnost križnogaputa u kojoj je sudjelovalo više stotina vjernika zapoèela je ucrkvi Sv. Dominika. Veliki drveni križ ove su godine izradilimomci iz zajednice "Papa Ivan XXIII." iz Borovaca te su gazajedno s momcima iz zajednice Cenacolo nosili dokatedrale Sv. Dujma. U nošenju križa, koji je ispisanimenima ovisnika i njihovih najbližih, izmjenjivali su seovisnici, njihovi roditelji, kao i oni koji s njima svakodnevnorade i žive. "Gospodine, i u našoj Domovini tisuæe mladihovoga trenutka osuðeno je na smrt trovanjem drogama.Mnogi odgovorni to znaju i previðaju. Brojni 'peru ruke' iništa ne poduzimaju: imaju od toga interesa, strah ih jeizgubiti položaj. Isuse, ti koji si nevin osuðen, po snazi svojeslobodne hrabrosti kojom i danas umireš u smrtimapredoziranih ovisnika, oslobodi naše društvo organiziranogkriminala, bogaæenja na raèun ovisnika i njihovih obitelji, anama daj odvažnosti boriti se protiv svake ovisnosti", glasilaje jedna od mnogih molitava koje su upuæene na križnomputu ovisnika. Nakon èetrnaeste postaje sudionici križnoga puta moleæi nakoljenima uz zvuke orgulja ušli su u katedralu, gdje jeuslijedilo razmišljanje o Božjoj rijeèi te svjedoèanstvaduhovnoga života ovisnika i njihovih roditelja. "Na svomekrižnome putu susreo sam Gospodina i tek tada sam upoznaopravu radost, otkrio koliko je važno biti vjeran Bogu iljudima te spoznao vrijednost života. Danas, jednostavno,želim živjeti", rijeèi su jednoga od lijeèenih ovisnika. Križni put ovisnika održava se veæ 15-ak godina ijedinstvena je prigoda koja ostaje u sjeæanju i prolaznicima,vidjevši kako se ulicom slijeva toliko onih koji idu za križempjevajuæi i moleæi. Križni put ovisnika sastoji se od tri dijela:nošenja drvenog križa, razmišljanja nad Božjom rijeèju isvjedoèanstva. Na samom kraju križnoga puta, don JureVrdoljak okupljenima u katedrali poželio je da vjerom uGospodina i snagom njegova uskrsnuæa žive za druge, davoðeni Božjom ljubavlju budu drugima svjetlo u tminamanjihova života te da budu sigurni u Isusovu blizinu kad im jenajteže. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u radu sovisnicima i njihovim obiteljima istièu se don Jure Vrdoljaki o. Jozo Èirko, koji su i ove godine sudjelovali u križnomuputu ovisnika. Križ æe ostati u katedrali do Uskrsa, a naVeliki petak bit æe izložen i posebno èašæen.

Sesvete: Središnje misno slavlje Tjedna solidarnosti s BiHSesvete, 11.3.2007. (IKA) - Na treæu korizmenu nedjelju,11. ožujka, u katolièkim župama u Hrvatskoj prikupljali suse milodari za akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva sCrkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Središnje misnoslavlje u sklopu akcije predvodio je u Sesvetama predsjednikHrvatskoga Caritasa pomoæni zagrebaèki biskup JosipMrzljak. Prema statistici, podsjetio je u propovijedi biskup Mrzljak,svaki treæi stanovnik u Hrvatskoj ili je podrijetlom ili jeroðen na podruèju Bosne i Hercegovine. U župi Sesvete živivelik broj doseljenika iz BiH, te je iz toga razloga odabranakao mjesto slavlja središnje mise u sklopu Tjednasolidarnosti. Biskup Mrzljak posebno je istaknuo bliskost ipovezanost Hrvata u Hrvatskoj s Hrvatima u BiH. "Želimopodsjetiti na zajedništvo u kojem nas povezuje vjera ipripadnost našeg hrvatskoga naroda. Premda živimo u dvijedržave i razbacani smo diljem svijeta Crkva poruèuje svimada nismo sami i da smo povezani", kazao je biskup, aprenosi web-portal Glasa Koncila. Smisao ovog Tjednasolidarnosti, napomenuo je biskup Mrzljak, nije samomaterijalno prikupljanje dobara, veæ prije svega pokretanjesolidarnosti, pokretanje osjeæaja zajedništva nas u Hrvatskoji naših sunarodnjaka koji žive u BiH. Na misnom slavlju sudjelovao je velik broj vjernika iz BiH,a mnogi su od njih odjenuli narodne nošnje iz razlièitihdijelova BiH. Misnom slavlju nazoèila je i potpredsjednicaVlade Jadranka Kosor.

Korizmeno hodoèašæe Senjskoga dekanataGospiæ, 11.3.2007. (IKA) - Na treæu korizmenu nedjelju,11. ožujka, u gospiæku katedralu hodoèastili su vjerniciSenjskoga dekanata. Kao postaju svoga križnoga puta ove sugodine izabrali crkvu Uzvišenja sv. Križa u Perušiæu. Tamoih je doèekao i posebnosti te crkve ukratko predstaviožupnik Josip Mustaæ. U crkvi posveæenoj Svetom križuhodoèasnici su molili križni put koji je vodio župnik Sv.Jurja i Lukova vlè. Silvio Milin, dok je pokornièkobogoslužje pripremio o. Stjepan Bergovec, župnik Karlobagai okolnih župa. Na misi u gospiækoj katedrali, na kojoj se okupilo oko 150vjernika, pjevao je zbor iz senjske katedrale i župe sv. Jurjapredvoðen Ivanom Prpiæem Špikom. Na samom poèetkumise svoj dekanat je ukratko predstavio preè. Mile Èanèar,senjski župnik i dekan, prepozit Senjskoga kaptola, sposebnim naglaskom na znamenitije osobe iz povijesti župeSenj i senjskoga sjemeništa koje je dalo veliki broj važnihmuževa. Zahvaljujuæi hodoèasnicima na njihovu dolasku i njegovanjuzajedništava s biskupijskim središtem, biskup Mile Bogoviæpodsjetio je na petu obljetnicu smrti kardinala Kuhariæa, kaoi 470. obljetnicu smrti senjskoga kapetana Petra Kružiæa.Korizma posvješæuje svakom èovjeku postojanje kušnje uovom svijetu. Svaki èovjek je kušan, pa i Isus Krist, jer je nasebe uzeo ljudsko tijelo. Bog nas želi izvesti na pravi put, dane nasjedamo napastima, rekao je biskup. Vjernike jepodsjetio da se u korizmi moraju vježbati nositi s teškoæamaonako kako se Isus nosio. On je uvijek bio okrenut premanebu, a èovjek se mora svako malo upitati kojim putem ide,misleæi uvijek na potrebe svoga bližnjega. U nastavkupropovijedi biskup je podsjetio na dogaðanja koja predstojeu vezi proslave 200. obljetnice Senjskoga sjemeništa. Nakon mise vjernici su posjetili izložbu u Ordinarijatuposveæenu crkvama Otoèkoga dekanata.


12 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Vojno-redarstveni križni put na KsaveruKrist i danas pati u našim braniteljima koji su èestoizazivani i blaæeni po medijima, a njihova je žrtva ljubaviobezvrijeðena, kazao mons. ŠantiæZagreb, 11.3.2007. (IKA) - Tradicionalni nedjeljni križniput na zagrebaèkom Ksaveru, koji se tijekom korizmeodržava u "kalvarijskom perivoju" svetišta Sv. FranjeKsaverskog, na treæu korizmenu nedjelju, 11. ožujka, prviput bio je oznaèen odorama hrvatske vojske i policije.Pobožnost je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac, azavršnu homiliju, kao i propovijed na misi koja je slijedila,održao je generalni vikar Vojnog ordinarijata mons. JosipŠantiæ. Govoreæi o Isusovoj patnji, istaknuo je da, meðuostalima, Krist i danas pati u našim braniteljima koji su èestoizazivani i blaæeni po medijima a njihova je žrtva ljubaviobezvrijeðena. Pozvao je nazoène na ispit savjesti peremo liruke poput nezainteresirane svjetine u Jeruzalemu ili moždapoput Pilata, i izjavljujemo da u tome ne nalazimo vlastitekrivnje. "Jesmo li svjesni da se Krist poistovjetio i shrvatskim braniteljima? Smijemo li s ovoga križnog putaotiæi svojim kuæama a da se ne upitamo što nam je èiniti?"istaknuo je mons. Šantiæ te zakljuèio da nam je u ovomtrenutku i sadašnjim okolnostima života naše Crkve iDomovine potreban angažman Šimuna Cirenca, Veronike,Ivana i Marije. Jer samo æemo tako, "lomeæi" svoj život zaBoga, Crkvu i Domovinu, moæi na Uskrs i poslije Uskrsaprepoznati Isusa Krista u "lomljenju kruha", zakljuèio jegeneralni vikar. Vodstva Vojnog ordinarijata i župe Sv.Franje Ksaverskog, koju vode franjevci treæoredci glagoljaši,dogovorila su da æe ubuduæe na ksaverskom Križnom putuvojska i policija organizirano sudjelovati redovito na èetvrtukorizmenu nedjelju te je obostrano izražena želja da topostane tradicija.

Lasinja: Korizmena duhovna obnova mladih iz ZaprešiæaLasinja, 11.3.2007. (IKA) - Dom za Duhovnu obnovumladih Zagrebaèke nadbiskupije ugostio je tridesetak mladihiz dvije zaprešiæke župe Marija Kraljica ap. i sv. Petra ap. od9. do 11. ožujka. Korizmenu duhovnu obnovu predvodili suvjerouèitelj Ilija Nikoliæ i brat redovnik - palotinac IvanKuterovac. Središnje geslo duhovne obnove bilo je "Blagoèistima srcem". Povjerenik za pastoral mladih Zagrebaèkenadbiskupije Anutn Sente u subotu prijepodne predvodio jeeuharistijsko slavlje u crkvi Marije Kraljice Muèenika i sv.Antuna Padovanskog, a prije toga mladi su pristupilisakramentu pomirenja. U kasno popodnevnima satima mladisu imali pobožnost križnoga puta koji je napisao vlè. Sente.Nakon duhovnih nagovora, meditativnog izrièaja, mladi su uveèernjim satima u spontanom scenskom nastupu približili"Isusova blaženstva" odglumivši nekoliko blaženstava s vrloaktualnim porukama. Mladi Zaprešiæani svoju su korizmenuduhovnu obnovu završili u nedjelju 11. ožujka sveèanimeuharistijskim slavljem pjevajuæi i svirajuæi na župnoj misi uLasinji.

Peti braèni vikend u VelikojVelika, 11.3.2007. (IKA) - U domu sv. Augustina u Velikojod 9. do 11. ožujka održan je peti braèni vikend, koji jepolazilo devet braènih parova. Voditelj braènog vikenda, èijije cilj meðusobno bolje upoznavanje, odnosnouspostavljanje kvalitetnije komunikacije i dijalog izmeðubraènih drugova, bio je vlè. Josip Koprek iz Varaždina."Nakon braènog vikenda za parove koji to žele organizirajuse mjeseène duhovne obnove koje služe tome da braèniparovi ponajprije utvrde svoju braènu ljubav a onda isto tako

da se ukljuèe u rad zajednice braèni susreti koja imanekoliko ciljeva, a prije svega bolju i jaèu povezanost unutarobitelji. Od takvih obitelji oèekuje se ukljuèivanje i u radžupske zajednice kao pomoæ župniku. Za sada se u PožeškimSesvetama redovito mjeseèno na duhovnu obnovu okupljaoko 16 parova. Braèni parovi koji su prošli vikend doživjelisu velike pozitivne promjene. Kada smo posjetilinovoosnovanu zajednicu u Novoj Gradiški jedan je suprugkazao da prije nije ni redovito molio, a sada je on taj kojisuprugu potièe na zajednièku molitvu", istaknuo je o.Zvonko Šeremet, voditelj zajednice braèni susreti zapodruèje Požeštine i Slavonskog Broda.

Susret ministrantica iz župa Ðurðevaèkoga dekanataŽelja je organizatora da ovakvi susreti kroz zajedništvomeðusobno i s Bogom potaknu nova duhovna zvanjaKalinovac, 12.3.2007. (IKA) - Dekanatski susretministrantica iz župa Ðurðevaèkoga dekanata održan je 10.ožujka u Kalinovcu. Sudjelovalo je oko 50 ministrantica izžupa Kalinovac, Ðurðevac, Ferdinandovac, KloštarPodravski, Pitomaèa, Podravske Sesvete i Budrovac. Susretje organizirao dekan Ðurðevaèkog dekanata i župnik uKalinovcu preè. Mladen Gorupiæ, a vodile su ga redovniceslužavke Malog Isusa iz Pitomaèe i Kloštra Podravskog s.Katarina, s. Ana i s. Karmen, te župnik iz PodravskihSesveta Krunoslav Kefelja, povjerenik za duhovna zvanja uÐurðevaèkom dekanatu. Nakon uvodnih pozdrava izajednièkog doruèka napravljena je zajednièka fotografijakako bi se veæ na samom poèetku posvjedoèilo zajedništvoministrantica. Program susreta u ureðenoj kapeli uprostorijama župne kuæe sastojao se od uvodne molitve iupoznavanja ministrantica sa životom èasnih sestara,predstavljanja ministrantica po pojedinim župama,kršæanskog svjedoèenja u problemskim situacijama, kratkekateheze o pozivu, rada po skupinama i izrade plakata teprezentacije tog rada. Prireðen je i zajednièki ruèak uzodmor i prigodne igre. Susret je zakljuèen pripremom zaeuharistiju i misnim slavljem te molitvom. Želja jeorganizatora da ovakvi susreti kroz zajedništvo meðusobno is Bogom potaknu nova duhovna zvanja kod onih koje Bogpozove k sebi u tu službu. Povjerenik Kefelja istaknuo je kako æe nakon susretaministrantica biti održan i susret ministranata, da bi semladeži predstavio pastoralni život, te u njima potaknulaželja za duhovnim zvanjem. Nazoène je upoznao kako se 22.rujna u Ludbregu predviða susret ministranata na raziniVaraždinske biskupije, koja ove godine slavi 10 godinapostojanja. Povjerenik za mlade u Ðurðevaèkom dekanatuvlè. Tomislav Leskovar, župnik iz Kozarevca, kazao je kakose dekanatski susreti mladih održavaju svaka tri mjeseca, aovisno u kojem su vremenu obraðuju se i prigodne teme. Natim susretima mladi spoznaju kako mogu živjeti pravu vjeruuz ovakav suvremeni tempo života, pravi cilj odricanja ukorizmi te druge teme vezane uz vjeru i život. To je ujednomeðužupno organizirano druženje mladih u dekanatu kojeutjeèe vrlo pozitivno na današnju mladež koja se sve višezabavlja elektronskim medijima umjesto društvenimživotom. Preè. Gorupiæ istaknuo je kako su cilj ovakvihsusreta buduæa redovnièka i sveæenièka zvanja, buduæi daCrkva oskudijeva duhovnim zvanjima. Uz ove susrete,prireðuju se i susreti mladih koji se održavaju svaka trimjeseca u dekanatu, te imaju za cilj i jaèanje vjere da bimladi bili meðusobno èvršæi i povezaniji u vjeri, te da sedobar rad mladih jedne župe prenese u motivaciju i radmladih druge župe.


1314. ožujka 2007. broj 11/2007

Sveæenici i ðakoni Požeške biskupije u Staroj Gradiški iJasenovcu"Duboko potreseni misterijem zla, koje je ovdje progovorilosvom svojom razornošæu, u duhu evanðeoskih poticaja, kojeje - prigodom Velikog jubileja - dao sluga Božji papa IvanPavao II., utemeljitelj naše Biskupije, te pisma Hrvatskebiskupske konferencije o pedesetoj obljetnici završetkaDrugoga svjetskog rata, osuðujemo svaki zloèin, poèinjen odbilo koga, pod bilo kojom zastavom i u ime bilo kojeg cilja teiskreno žalimo svaku žrtvu", istaknuo je biskup ŠkvorèeviæStara Gradiška/Jasenovac, 12.3.2007. (IKA) - O desetojobljetnici utemeljenja i uspostave Požeške biskupijesveæenici i ðakoni te mjesne Crkve na èelu s biskupomAntunom Škvorèeviæem, na svom èetvrtom hodoèašæu ubiskupijska Marijina svetišta i pohodu mjestima teškihljudskih stradanja, okupili su se 12. ožujka u zatvorskomzdanju, nekadašnjem logoru u Staroj Gradiški, gdje su brojninedužni ljudi bili zatvoreni, ponižavani i muèeni za vrijemevladavine totalitarnih sustava u našoj domovini. Domaæini suim bili sveæenici Zapadno slavonskog arhiðakonata na èelu sarhiðakonom Marko Pišoniæem i dekanima Novljanskoga iPakraèkoga dekanata Ivanom Nikoliæem i BrankomGelemanoviæem. Biskupa i sveæenike u Staroj Gradiškidoèekao je naèelnik opæine Velimir Paušiæ i domaæi župnikMijo Lasoviæ te su zajednièki pošli u zatvorski prostor. Na poèetku molitvenog spomena sveæenici su zapjevalipjesmu "Ljiljane bijeli nebeskog kraja", koju je skladao o.Anzelmo Canjuga, starogradiški logoraš. Potom je okupljenesveæenike pozdravio biskup Škvorèeviæ. Istaknuo je kako jezatvor Stara Gradiška nakon II. svjetskog rata bio sveæenièkizatvor, u koji su komunistièke vlasti, prema nekimstatistikama, smjestile više od tri stotine sveæenika iz svihhrvatskih krajeva. Ovdje su ti sveæenici – osuðeni nadugogodišnje robovanje – u neljudskim okolnostimasvjedoèili vjernost Bogu i ljubav prema svome narodu.Svojim pohodom ovom zdanju, nastavio je biskup, želimoim se svima približiti bratskim srcem, punim ljubavi,poštovanja i zahvalnosti za njihovu nepokolebljivost uvjernosti Bogu i u trpljenju, uzdiæi svoju molitvu za mir dušenjihove, posebno onih koji su ovdje umrli i pokopani nazatvorskom groblju. Istaknuo je kako danas ne možemoposjetiti starogradišku župnu crkvu, jer ona, porušena 1948.godine odlukom komunistièkih vlasti, još uvijek èeka svojuizgradnju. Ustvrdio je kako župljanima te župe iutamnièenim sveæenicima koji su je bili prisiljavani rušiti,neæe biti vraæeno dostojanstvo oduzeto u vrijeme bezbožnihvlasti sve dok se ne izgradi nova crkva. Podsjetio je kako suu Staroj Gradiški pobunjeni Srbi u nedavnomeDomovinskom ratu organizirali logor, gdje su bileutamnièene mnoge žrtve s prostora Požeške biskupije,posebno zapadne Slavonije. Pozvao je sveæenike na molitvuda se više nikada ne dogode progoni nedužnih ljudi, da višenikada ne bude rata te da pomognu da se našim zajednièkimnastojanjem ponovno izgradi župna crkva Sv. Mihaela uStaroj Gradiški. Potom se biskup poimence spomenuo Ferde Ivana Maretiæa -župnika u Staroj Gradiški, osuðenog na smrt nakon 8.svibnja 1945. godine i ubijenog u logoru Samobor.Spomenuo se i svih onih sveæenika koji su u starogradiškomzatvoru predali svoju dušu Bogu: Karlo Gruièiæ, zagrebaèkikanonik i dubièki arhiðakon, osuðen na pet godina robije,umro 3. ožujka 1948. godine i tu pokopan; Mihovil Kolariæ,kateheta u Koprivnici, osuðen na petnaest godina robije, tuje umro 7. sijeènja 1948., i pokopan na zatvorskom groblju;Stjepan Kovaèiæ, župnik u Molvama, bio osuðen na dvadesetgodina robije, umro tu 17. rujna 1948.; Ivan Perhaè, župnik u

Krateèkom, osuðen na dvadeset godina robije, umro tu ipokopan 17. svibnja 1947. na zatvorskom groblju; MiškoBajiæ iz Slunja, umro 17. veljaèe 1948., pokopan nazatvorskom groblju. U zatvoru su umrli i redovnici: o.Anzelmo Canjuga, kapucin, poznati skladatelj, èije je tijelonedavnih godina preneseno na Mirogoj. Tu su bili zatoèeni io. Pero Turkalj, treæoredac te o. Franjo Bortas, isusovac,umro 7. lipnja 1947. godine i tu pokopan. Svima njima, istaknuo je biskup, treba pribrojiti brojnecivilne utamnièenike tijekom i nakon II. svjetskog rata, kao ione koji su u nedavnom Domovinskom ratu bili tu zatvorenii muèeni. Pozvao je sveæenike da saberu svoju dušu predubijenima, u zatvoru muèenima i ponižavanima, posebnosubraæom sveæenicima, te da ih povjere Božjoj ljubavi, kao ida se podsjete da živimo od duhovne baštine u koju je utkannjihov rad i njihova žrtva te da vjerno èuvaju spomen nanjih. Uslijedilo je predavanje zagrebaèkog kanonika dr. StjepanaKožula o sveæenicima zatoèenim i stradalim ustarogradiškom zatvoru i Zapadno slavonskom arhiðakonatu.Istaknuo je kako su prema nekim istraživanjima došezdesetih godina protekloga stoljeæa jedni sveæenici iredovnici dolazili u logor Stara Gradiška i nakon izdržanekazne odlazili, a novi pristizali te da su sami sveæenicirobijaši procjenjivali da je kroz logor prošlo izmeðu dvjesto itristo sveæenika logoraša. Zatim je naveo umrle sveæenike iredovnike u logoru Stara Gradiška, uvjete u kojima su živjelii razloge zbog kojih su bili ubijeni kao i sveæenike žrtvevezane uz Zapadno slavonski arhiðakonat. Nakon izlaganjabiskup i sveæenici razgledali su zatvorske æelije, a potom suse uputili prema Jasenovcu. U Memorijalnom muzeju Spomen podruèja Jasenovacbiskupa i sveæenike doèekala je ravnateljica Nataša Jovièiæ,koja je u pozdravu istaknula kako je to veliki dogaðaj za njuosobno kao i za ustanovu kojoj je na èelu. Povela jeposjetitelje u razgledavanje stalnog postava Muzeja i kratkoih upoznala s dosadašnjim radom i projektima koji seplaniraju u buduænosti. Potom su se sveæenici i ðakoni uputili u središte Jasenovca.U mjesnoj dvorani pozdravio ih je zapadno slavonskiarhiðakon Marko Pišoniæ i najavio predavanje dr. JosipaJurèeviæa s instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu o jasenovaèkomlogoru. Dr. Jurèeviæ upoznao je sveæenike s nastankomjasenovaèkog mita i s do sada znanstveno neutvrðenimtoènim brojem žrtava spomenutog logora. Podsjetio ih je naradni logor u Jasenovcu do 1945. godine u kojem su mnogilogoraši izgubili živote izmuèeni nasilnim radom ili su bilipogubljeni. Upozorio je na postojanje logora i u razdoblju od1945. do 1948. godine, o kojem hrvatska javnost još uvijekšuti i ne pokreæe znanstveno istraživanje stvarnoga stanja.Nakon predavanja uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je užupnoj crkvi Uznesenja BDM i sv. Nikole biskupapredvodio biskup Škvorèeviæ u koncelebraciji s nazoènimsveæenicima. U uvodu u misno slavlje biskup je kazao kako se na svomeèetvrtom hodoèašæu u marijanska svetišta diljem Požeškebiskupije, o desetoj obljetnici njezina utemeljenja, "nalazimou Jasenovcu pred likom Jasenovaèke Gospe i predznakovitim križem, izraðenim od izgorjelih krovnih dijelovažupne crkve u Domovinskom ratu". Istaknuo je kako želeizraziti svoju vjernost i odanost Isusovoj Majci, sjediniti sesa svima onima koji su tijekom mnogih godina takvimraspoloženjem dolazili u jasenovaèko svetište. Spomenuo jesveæenicima kako su kroz posjet starogradiškom zatvoru iSpomen podruèju u Jasenovcu obnovili istinu o teškim imraènim èinjenicama, o svemu onom neljudskom iprotubožjem što se na tim prostorima dogodilo u tijeku i


14 14. ožujka 2007. broj 11/2007

nakon II. svjetskog rata, sve do najnovijih stradanja uDomovinskom ratu i kako o Jasenovcu još uvijek nemamopotpunu istinu, osloboðenu manipuliranja odreðenomideologijom ili propagandom, i kako žrtve stoga još uvijeknemaju svoje puno dostojanstvo. "Duboko potresenimisterijem zla, koje je ovdje progovorilo svom svojomrazornošæu, u duhu evanðeoskih poticaja, koje je - prigodomVelikog jubileja - dao sluga Božji papa Ivan Pavao II.,utemeljitelj naše Biskupije, te pisma Hrvatske biskupskekonferencije o pedesetoj obljetnici završetka Drugogasvjetskog rata, osuðujemo svaki zloèin, poèinjen od bilokoga, pod bilo kojom zastavom i u ime bilo kojeg cilja teiskreno žalimo svaku žrtvu", istaknuo je biskup Škvorèeviæ. Pozvao je sveæenike da u skrušenosti, kajanju i praštanjuuzdignu svoje oèi na križ Isusa Krista, nevino ubijenoga teda se približe s poštovanjem i ljubavlju svakoj žrtvi injezinoj patnji te poniznim srcem - zajedno s Raspetim -mole Božju pravdu, milosrðe i mir za sve nevino osuðene iubijene ljude u vrijeme totalitarnih sustava, koje su progonilii ubijali samo zato što pripadaju odreðenoj vjeri, naciji,stranci ili nekom drugom opredjeljenju. "Svojimhodoèašæem, pokorom i molitvom pridružimo se onima kojitrajno nastoje davati duhovnu zadovoljštinu za sve uèinjenezloèine i naneseno zlo nedužnim ljudima i iskažimo svojusolidarnost sa svakom žrtvom, bez ikakve razlike.Spomenimo se Židova, Srba, Hrvata, Slovenaca, Roma,muslimana i pripadnika drugih naroda i vjera ubijenih uJasenovaèkom logoru. Svjesni da je svaka žrtva vrijednaspomena, da svaka ima svoje dostojanstvo, svaka vrijednanašeg žaljenja i poštovanja, sve ih povjerimo Božjojljubavi", istaknuo je biskup. Potom se biskup poimence prisjetio sveæenika ubijenih uJasenovcu, u župama Zapadno slavonskog arhiðakonata ilipodrijetlom iz tih župa. U Jasenovcu su stradali slovenskisveæenici: župnik Franjo Rihar i kapelan Jakob Sem, ubijeniprije 20. rujna 1942. Potom župnici Franjo Grobler, AnzelmPolak, Ivan Ranèigaj te kapelani Franjo Kaè i Ivan Kodriè,ubijeni prije šezdeset i pet godina, toènije 17. listopada 1942.Tada je bl. Alojzije Stepinac napisao: "Ovo je sramotna ljagai zloèin, koji vapi u nebo za osvetom, kao što je èitavjasenovaèki logor sramotna ljaga za Nezavisnu DržavuHrvatsku". Uz spomenute, u Jasenovcu je bio zatoèen islovenski sveæenik Anton Rantaša, koji je zbog bolesti ilijeèenja izbjegao ubojstvo te je nadbiskupu Stepincu mogaoposvjedoèiti što se dogaða u ovdašnjem logoru. K tome,ovamo je 1944. doveden i Mihajlo Lozinski, grkokatolièkibogoslov Križevaèke eparhije, najvjerojatnije ubijen istegodine. Nadalje, stradalnik podrijetlom iz Zapadnoslavonskog arhiðakonata je sveæenik Dragutin Kuže, roðen uDonjem Daruvaru, ubijen kao samoborski kapelan napovlaèenju 1945., i Venko Alojzije, iz Plesma – župaKrapje, bio župnik u Dubici, odakle je odveden u Sisak iondje strijeljan 9. kolovoza 1946. Petra Sivjanoviæa, župnikau Grubišnom Polju, osudile su komunistièke vlasti i objesileu Daruvaru 1946. godine. U pokajnièkom èinu biskup je meðu ostalim molio Božjemilosrðe za sve koji su smislili i provodili neljudsketotalitarne sustave nasilja, ubojstava i nepravde nadnedužnim ljudima tijekom dvadesetog stoljeæa, i a one kojisu u tim teškim vremenima izdali kršæansko ime, raniliCrkvu u njezinoj vjerodostojnosti. U pokajnièki vapajukljuèio je sve one koji su nakon II. svjetskog rata zbogsvojih ideoloških razloga ubijali nedužne ljude odstarogradiškoga i jasenovaèkog logora, do bleiburškog,vukovarskog i drugih križnih putova. Molio je Božjemilosrðe i za one koji nisu dopustili da se objektivno istraži

potpuna istina o svim žrtvama, nego su s njima pravili nekesvoje raèune i obraèune te je molio oprost za one koji suomalovažavali ili umanjivali broj ili težinu poèinjenihzloèina zbog toga što su mnogi njima manipulirali. Sazahvalnošæu je spomenuo brojne muèenike i svjedoke, kojisu na èelu s bl. Alojzijem Stepincem u onim tužnimvremenima stajali uspravno, te dokraja vjerni svojoj poštenojsavjesti i Bogu podnijeli progone, zatvaranja, muèenje iubijanje i tako postali naš ponos i naša slava. U homiliji biskup je na temelju liturgijskih èitanjaprogovorio o gubavom ratniku Naamanu Sircu, za kojeg sezauzela zarobljena židovska djevojka i predložila mu daotiðe proroku u Izrael, koji ga je kadar ozdraviti od bolesti.Istaknuo je da taj biblijski ulomak, naviješten u Jasenovcu,ima svoju posebnu snagu, te je spomenuo kako u ovomsvetištu Djevica Marija poziva sve gubave ratnike, koji su seogriješili o èovjeka, da poslušaju što im Prorok Isus nalaže,te se milosnim Božjim lijekom praštanja i pomirenja izlijeèeod grijeha, nutarnje gube. Istaknuo je da u dno èovjekovabiæa, ranjenog iskonskim grijehom, i sklonim teškimosobnim grijesima, svojim lijeènièkim zahvatom, snagomDuha Svetoga, može uæi samo Bog. Istaknuo je kako susveæenici kao Božji povjerenici poslani poput Isusa zastupatitaj lijek za sve što se bolesno i zlo dogodilo na ovim našimprostorima, pa i onda kada to ljudi odbijaju, kao i Isusovisunarodnjaci u njegovu zavièajnom gradu Nazaretu. Stavioje sveæenicima na srce da ne dopuste postati i sami gubaviratnici za Božju stvar te da u korizmi o desetoj obljetniciPožeške biskupije hrabro idu putem obraæenja. Povjerio jesve hrvatske povijesne rane, pa i onu jasenovaèku, zagovoruIsusove Majke, kao i sveæenièko služenje na ozdravljenju tihrana.

Oproštaj od pokojne Kate DevèiæPogreb majke nadbiskupa Devèiæa u KrasnomKrasno, 12.3.2007. (IKA) - "Kata Devèiæ bila je obièna ženasa sela, radnica i patnica poput mnogih", rekao je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ na ukopu pokojne Kate Devèiæ,majke rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa, u ponedjeljak 12.ožujka u Krasnu. "Kruna njezinog života bila je djeci, aimala je petero djece, usaditi ljubav prema životu, u èemu jei uspjela. Sve je manje takvih majki koje vlastitu afirmacijune traže izvan obitelji", rekao je biskup Bogoviæ. Pogrebni obredi i misa zadušnica služeni su u rodnomKrasnu, a brojni sveæenici, redovnici, redovnice i vjernici izsvih biskupija Rijeèke metropolije koju su bili na ukopu,priznanje su za njezin plodonosni i svjedoèki život. Uzbiskupa Bogoviæa i nadbiskupa Devèiæa misu su suslaviliumirovljeni splitski nadbiskup Ante Juriæ i umirovljeniporeèko-pulski biskup Antun Bogetiæ. Izraze suæuti uputio jekardinal Josip Bozaniæ po svome delegatu i tajniku HBKmons. Vjekoslavu Huzjaku, a solidarnost su izrazili svihrvatski biskupi. Uime vjernika i sveæenika Rijeèkenadbiskupije rijeèi suæuti uputio je generalni vikar mons.Emil Svažiæ. Kata Devèiæ preminula je u svome domu u Krasnom 10.ožujka 2007., u 86. godini. "Svoju starost prihvatila je kaonormalnu postaju na putu ususret Gospodinu. U vjeri ipobožnosti prema Majci Božjoj od Krasna crpla je snagu dakroz sve poteškoæe života sigurno kroèi. Ljudi èvrste vjerenesalomljivi su", rekao je biskup Bogoviæ. Nadbiskup IvanDevèiæ dirljivim se rijeèima prisjetio koliko je snažnopokojna Kata svjedoèila vjeru i povezanost s Crkvom tezahvalio svima koji su došli na ukop.


1514. ožujka 2007. broj 11/2007

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije"Mladi - pastoralni izazov Crkve" bila je tema prvogaovogodišnjega Sveæenièkoga dana Zagrebaèke nadbiskupije - Uvodno izlaganje održao je kardinal BozaniæZagreb, 12.3.2007. (IKA) - "Mladi - pastoralni izazovCrkve" bila je tema prvoga ovogodišnjega Sveæenièkogadana Zagrebaèke nadbiskupije održanog u ponedjeljak 12.ožujka u prostorijama Meðubiskupijskoga sjemeništa naŠalati. "Mladima smo pozvani prenijeti Radosnu vijest,predati Evanðelje da ga oni žive u svom vremenu na svojnaèin, da i oni u svojoj mladosti i iz svog vremena otkriju ineke nove dimenzije Evanðelja koje možda još nisuzaživjeli", rekao je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ na poèetku susreta, na kojemu se okupilo više oddvije stotine èlanova prezbiterija Crkve zagrebaèke. Rekavši da unatoè poteškoæama crkveni djelatnici nalazegeneralnu otvorenost kod mladih vjernika za duhovnevrjednote, kardinal Bozaniæ pozvao je na strpljenje, blizinu,pozornost i zajedništvo s mladima, kazavši da mladi odsveæenika traže posebnu pastoralnu ljubav: "To ne znaèiizjednaèiti se, spustiti se u svemu na razinu njihovu. Bitiblizu, biti zajedno - osobito je to važno za mlade sveæenike,jest izazov da budemo uvijek blizu, da budemo uvijekprijatelji, ali kao sveæenici, jer to oni od nas oèekuju i to jenjima potrebno". U uvodnom obraæanju kardinal Bozaniæ komemorirao je ipetu obljetnicu smrti kardinala Franje Kuhariæa, posebiceistaknuvši duboku povezanost izmeðu biskupa i sveæenikaunutar Božjeg naroda te zahvalivši Bogu za sva dobra koja jepo njemu uèinio u našoj Crkvi. Takoðer je u molitvepreporuèio preminuloga nestora Zagrebaèke nadbiskupijemons. dr. Stjepana Lackoviæa te sveæenike koji su preminuliu razdoblju od posljednjega Sveæenièkoga dana kao ibolesne sveæenike. Uvodeæi nadalje u temu susreta, kardinal Bozaniæ zahvalio ježupnicima i župnim vikarima grada Zagreba i šire okolice zazalaganje prigodom nedavnoga 29. europskog susretamladih, koji su organizatori kao i mnogi sudionici ocijeniliuspješnim. Želio bih da se ono što se dogodilo nastavi upastoralnom obliku i da se to pretoèi u redoviti pastoral našemjesne Crkve, kazao je kardinal Bozaniæ, zahvalivšizagrebaèkom pomoænom biskupu Vladi Košiæu ipovjereniku za pastoral mladih Antunu Senteu na suradnji sbraæom iz Taizea u organizaciji Susreta. Središnje predavanje održali su povjerenik za mlade AntunSente i proèelnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebaèkenadbiskupije s. dr. Valentina Mandariæ. Analizom biblijskihtekstova i crkvenoga uèiteljstva pokazali su trajnu briguCrkve za mlade te ukazali na suvremene antropološke ievangelizacijske zahtjeve u radu s mladima: hitnost prvognavještaja; ponovno otkrivanje religioznog iskustva; hrabronaviještanje Isusa Krista mladima te reviziju kršæanskeinicijacije i novo vrednovanje kršæanske zajednice. Mladi vjernici laici Radovan Libriæ, Trpimir Petraè iTomislav Lukšiæ prezentirali su iskustva rada s mladima usklopu svojih aktivnosti na podruèju planinarenja i etno-ekoloških aktivnosti, nogometa, odbojke, pjevaèkih zborovai drugih župnih zanimljivosti. Razlièite modele pastoralamladih i okupljana u razlièitim skupinama prikazali su ižupni vikari Damir Ocvirk, Danijel Dukiæ i Zoran Grgiæ. Tajnik Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije dr. TomislavMarkiæ osvrnuo se na sudjelovanje mladih u pripremiSinode, rekavši da je u Tajništvo Sinode pristiglo 359zapisnika predsinodskih rasprava zajednica mladih iz 121župe, od ukupno 1942 zapisnika. Sedam tema koje su u timraspravama posebno zanimale mlade su: župne zajednicemladih, crkveni pokreti i vjernièke udruge mladih, pastoral

srednjoškolaca, propovijed, priprava za brak, sakramentpomirenja, pastoral studenata i crkveni mediji. Dosadašnjesinodalno razdoblje pokazalo je mnoge dobre strane, meðukojima i novi stil komunikacije i nove povezanosti unutaržupe, novu mrežu župnih suradnika, volonterski angažman užupi te je izražena potreba za nastavkom rada, posebice napodruèju kateheze za odrasle, zakljuèio je dr. Markiæ.

Caritasov pilot-projekt za nezaposlene visokoobrazovaneosobeUnaprjeðivanje prilika za poduzetništvo i samozapošljavanjenezaposlenih visokoobrazovanih osoba kroz obuku isavjetovanjeZagreb, 12.3.2007. (IKA) - Hrvatski Caritas u suradnji sAustrijskim Caritasom, te uz potporu Zaklade Die Ersteösterreichische Spar-Casse zapoèeo je s realizacijom pilot-projekta "Unaprjeðivanje prilika za poduzetništvo isamozapošljavanje nezaposlenih visokoobrazovanih osobakroz obuku i savjetovanje". Projektom se nezaposlenevisokoobrazovane osobe nastoje potaknuti da uporište zazasnivanje svoje egzistencije potraže pokretanjem vlastitihpoduzetnièkih projekata. Realizira se na podruèju trijužupanija: Vukovarsko-srijemske, Lièko-senjske i Sisaèko-moslavaèke. U suradnji s Hrvatskim zavodom zazapošljavanjem održani su informativni seminari na kojimase više od 200 zainteresiranih kandidata moglo iscrpnijeupoznati s bitnim postavkama projekta. Seminari su održani u Vukovaru i Vinkovcima (5. ožujka),Sisku (6. ožujka), Kutini (7. ožujka), Gospiæu (12. ožujka).Projekt je sastavnica programa Stvaranje egzistencije, istièese u izvješæu objavljenom na Internet stanici HrvatskogCaritasa www.caritas.hr.

Biskup Bogoviæ na redovitoj mjeseènoj rekolekciji zasveæenike u PazinuPredavanje biskupa Bogoviæa naslovljeno "Sveæenièkosvjedoèenje kao pomoæ u buðenju duhovnog zvanja"Pazin, 12.3.2007. (IKA) - Na redovitoj mjeseènojrekolekciji za sveæenike Poreèko-pulske biskupije uPazinskom kolegiju glavno predavanje održao je 12. ožujkagospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. Predavanje je bilonaslovljeno "Sveæenièko svjedoèenje kao pomoæ u buðenjuduhovnog zvanja", a povodom metropolijskogministrantskog susreta u Senju 22. travnja ove godine. Uzšezdesetak sveæenika predavanju je nazoèio poreèko-pulskibiskup Ivan Milovan, te umirovljeni biskup Anton Bogetiæ.Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Biskup Bogoviæ predavanje je poèeo tumaèenjem pojma"metropolijsko zajedništvo". Kad se gleda Istra i podruèjeiza Uèke, to zajedništvo se najviše oèitovalo kao crkvenozajedništvo, te kroz glagoljašku kulturu, školstvo, odreðenevjerske oblike (hodoèašæe na Trsat), neke važnije osobe izpovijesti (Juraj Dobrila i Božo Milanoviæ), rekao je biskup.Potom je u drugoj toèki predavanja govorio o metropolijskojproslavi Godine duhovnih zvanja. Upravo je svjedoèenjeoznaèio kao najveæi poticaj za nasljedovanje, a muèenici suvrhunac svjedoèenja. Sveæenicima je preporuèio da "izvukuiz ladica" svoje muèenike, kao što je npr. Miroslav Bulešiæ.Njegovo sveæenièko svjedoèenje je vrlo važno u godinizvanja, a o njemu æe se govoriti na ministrantskom susretu uSenju, kao i na godišnjoj proslavi Dana hrvatskih muèenikana Udbini 9. rujna.


16 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Biskup Srakiæ primio voditeljicu Podruènog ureda OESS-aRenate Herrmanns novoimenovana je voditeljica Podruènogureda Vukovar Misije OESS-a u Republici HrvatskojÐakovo, 12.3.2007. (IKA/BTU) – Ðakovaèki i srijemskibiskup dr. Marin Srakiæ primio je 12. ožujka u Biskupskomdomu u Ðakovu Renate Herrmanns, novoimenovanuvoditeljicu Podruènog ureda Vukovar Misije OESS-a uRepublici Hrvatskoj. Tom prigodom Herrmanns je biskupaSrakiæa upoznala s aktivnostima Ureda te, kako je rekla,htjela èuti biskupova "razmišljanja o situaciji na njegovupodruèju odgovornosti glede integracije, obrazovanja isuradnje izmeðu vjerskih zajednica po tom pitanju".

Zadar: Sastanak Povjerenstva za duhovna zvanja iministranteU ovogodišnjem reðenju sveæenièkih kandidata u zadarskojkatedrali sudjelovat æe èak šest biskupa iz europskih zemaljaZadar, 13.3.2007. (IKA) - Sastanak Povjerenstva zaduhovna zvanja i ministrante Zadarske nadbiskupije održanje pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe uutorak 13. ožujka u Nadbiskupskom ordinarijatu u Zadru.Nadbiskupijski povjerenik za duhovna zvanja don ZdenkoDundoviæ upoznao je nadbiskupa Prenðu s planovimaodržavanja inicijativa u nadležnosti Povjerenstva, te je uzajedništvu nadbiskupa, generalnog vikara mons. IvanaMustaæa i povjerenika dogovoren naèin i datumi realizacijedogaðaja iz pastorala zvanja, a ukljuèuju angažiranostmladih iz cijele nadbiskupije. Središnji susret ministranata Zadarske nadbiskupije održat æese u svetištu sv. Nedjeljice u Vrani u petak 22. lipnja.Sastojat æe se od misnog slavlja, kviz natjecanja o životuCrkve te nogometnog turnira. Finalnom ogledu ministranatau kvizu u Vrani prethodit æe izluèno natjecanjeministrantskih ekipa po dekanatima u travnju. Dva gradskadekanata, èiji vjernici brojnošæu èine dvije treæine ukupnihvjernika nadbiskupije bit æe predstavljena sa po tri ekipeministranata iz župa tih dvaju dekanata koje budunajuspješnije u prednatjecanju. Bdjenje za zvanja održat æese 26. travnja u zadarskoj katedrali sv. Stošije, a u molitveno-meditativnom programu sudjelovat æe zadarska mladež.Nakon prošlogodišnjih boravaka u župi Luka na Dugomotoku, ovogodišnje Ministrantsko ljeto održat æe se u zaleðuZadarske nadbiskupije, Karinu i Bruškoj. U terminima od23. do 27. srpnja i od 30. srpnja do 3. kolovoza u programuMinistrantskog ljeta sudjelovat æe polaznici 5. i 6. razreda.Krajem travnja održat æe susret osmaša u Nadbiskupskomsjemeništu Zmajeviæ. U ovogodišnjem reðenju sveæenièkihkandidata u zadarskoj katedrali sudjelovat æe èak šestbiskupa iz europskih zemalja. Naime, u tom se vremenu uVelebnom, pod geslom "Obitelj - kolijevka zvanja", održavaEuropski susret animatora za duhovna zvanja; organizacijskiodbor i biskupi podupiratelji Europskog centra za zvanjasmatraju sveæenièka reðenja u Zadru središnjim i bitnimdijelom èetverodnevnog susreta koji æe promišljati pastoralza zvanja. Nadbiskup Prenða potaknuo je èlanove Povjerenstva naustrajnost u daljnjem radu, istaknuvši potrebu da sePovjerenstvo dopuni još nekim èlanovima. Izrazio jesvjesnost èinjenicom da je sveæenik kljuèan u angažiranjumladih, ali isto tako oèekuje inicijativu, svježinu i poticajeod mladeži, da ih izraze i doðu do nadbiskupa jer ih on želipodržati od pastirskog poticaja sveæenika na župnoj idekanatskoj razini do realizacije na nadbiskupijskom nivou.

Premijer Sanader vratio matiène knjige meðimurskimžupamaVraæeno je 80 matiènih knjiga vjenèanih i umrlih koje suvoðene u razdoblju od sredine 19. stoljeæa do poloviceprotekloga stoljeæa, kada ih je komunistièka vlast oduzelažupnim uredima diljem MeðimurjaÈakovec, 13.3.2007. (IKA) - U tijeku posjeta Meðimurju uutorak 13. ožujka predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader predaoje u franjevaèkom samostanu u Èakovcu prve crkvenematiène knjige, i to one meðimurskih župa. Primopredaji sunazoèili predstavnici hrvatske Vlade i Meðimurske županije,te uime Varaždinske biskupije dijecezanski upravitelj mons.Ivan Godina, kancelar mons. Antun Perèiæ, voditeljbiskupijskog Arhiva i Matiènog ureda vlè. mr. DamirBobovec i gvardijan i župnik najstarije èakoveèke župe sv.Nikole fra Stanko Belobrajdiæ. Vraæeno je 80 matiènihknjiga vjenèanih i umrlih koje su voðene u razdoblju odsredine 19. stoljeæa do polovice protekloga stoljeæa, kada ihje komunistièka vlast oduzela župnim uredima diljemMeðimurja. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupskakonferencija sklopile su 2005. Sporazum o povratu crkvenihmatiènih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjigakoje su u doba komunistièkog režima nezakonito oduzeteKatolièkoj Crkvi. Provodeæi taj Sporazum, Ured državneuprave u Meðimurskoj županiji koji je u posjedu imaomatiène knjige, u proteklom je razdoblju digitalizirao sveknjige. Premijer Sanader ujedno je uruèio dijecezanskomupravitelju mons. Godini i èakoveèkom župnikuBelobrajdiæu dvije kopije digitaliziranih primjeraka svihknjiga, pa tako i matiènih knjiga roðenih, èiji je postupakpovrata još u tijeku. Primopredaji su nazoèili i èakoveèki dekan preè. StjepanMosteèak i donjomeðimurski dekan preè. Antun Hoblaj, tepredstojnik Ureda državne uprave Meðimurske županijeBranimir Posavec s državnim tajnikom Antunom Palariæem.Nakon pozdravnih rijeèi domaæina Belobrajdiæa, predstojnikPosavec izrazio je zadovoljstvo što se ostvaruje postignutsporazum izmeðu hrvatske Vlade i Katolièke Crkve uHrvatskoj. Zahvalio je svim službenicima i matièarima kojisu tijekom više godina obavili izuzetno naporan isveobuhvatan posao. Državni tajnik Palariæ kazao je kako jetaj posao bio jedna od prekretnica u državnoj upravi, te seovim povratom ujedno oznaèuje prelazak službi državneuprave na elektronski rad s maticama hrvatskih državljanazahvaljujuæi ubrzanom procesu digitalizacije. Istaknuo jekako je pravedno svakome vratiti oduzeto, pa tako i državnauprava želi vratiti Crkvi njezine knjige. Kazao je kakodržavna uprava posjeduje 10.304 knjige, koje æe seuglavnom sve vratiti do kraja godine. Premijer Sanaderistaknuo je kako taj dogaðaj na simbolièki naèin pokazujehrvatsku povezanost s tradicijom i baštinom te èvrstuopredijeljenost za tokove suvremenog društva i svijeta.Kazao je kako je Meðimurska županija bila pilot-projekt kojije pokazao kako se i u manjim mjestima u suradnji državne ilokalne uprave može uhvatiti korak s najnaprednijimzemljama. Istaknuo je kako je hrvatska država sa svojimgraðanima dužna Crkvi veliku zahvalnost jer je bila nabraniku vjere i vjere u hrvatsku slobodu. Zahvaljujuæi na vraæenim matiènim knjigama, mons. Godinakazao je kako je to jedinstven i nesvakidašnji dogaðaj na kojise èekalo šest desetljeæa. Naglasio je da mjesna Crkva cijeniovaj povijesni èin i trud koji je uložen u njegovo ostvarenje.Pritom je kazao kako Crkva ne želi samo svoj pogledusmjeravati u prošlost, nego biti i aktivan suradnik uizgradnji sadašnjosti i buduænosti hrvatskog naroda.Podsjetio je kako mlada Varaždinska biskupija, koja je ušlau desetu godinu postojanja, želi povratiti strukture koje su


1714. ožujka 2007. broj 11/2007

Crkvi u prošlosti pripadale. Stoga je izrazio nadu i želju daæe se povratiti ono što je Crkvi oduzeto, osobito zgrade kojese nalaze u središtu biskupije te su usko vezane uzkatedralnu crkvu, kako bi Varaždinska biskupija moglaodgajati i školovati buduæe sveæenike koji æe biti graditeljisadašnjosti i buduænosti na ovim prostorima. Nakon razgovora predstavnika Vlade, Varaždinske biskupijei Meðimurske županije, premijer Sanader sa suradnicimarazgledao je župnu crkvu Sv. Nikole te se upoznao snjezinim znamenitostima i tijekom obnove glavnog oltara.

Odljev triglavskog spomen-obilježja bl. Alojzija Stepincauruèen kardinalu BozaniæuPrvi je odljev postavljen 5. kolovoza protekle godine u kapeliMajke Božje Snježne na Kredarici, podno Triglava uSlovenijiZagreb, 13.3.2007. (IKA) - Voditelj Hrvatske katolièkemisije u Ljubljani fra Marko Prpa i "triglavski župnik"Franci Urbanija predali su zagrebaèkom nadbiskupukardinalu Josipu Bozaniæu 13. ožujka u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu odljev spomen-obilježja u èast bl. AlojzijaStepinca – prvoga blaženika Katolièke Crkve koji se kaoplaninar popeo na vrh Triglava u Sloveniji, izvijestio je web-portal Glasa Koncila. Prvi je odljev postavljen 5. kolovoza protekle godine ukapeli Majke Božje Snježne na Kredarici, podno Triglava uSloveniji, u povodu 70. obljetnice Stepinèeva uspona naTriglav, kada su misno slavlje predvodili celjski biskup ipredsjednik slovenske biskupske Komisije "Pravda i mir"Anton Stres u koncelebraciji s pomoænim zagrebaèkimbiskupom Vladom Košiæem te u nazoènosti brojnihhrvatskih i slovenskih planinara. Župnik Urbanija, koji za planinare u kapeli na Kredarici vodipastoralnu skrb od 1983. godine kao župnik u župi Dovje,kazao je u razgovoru kako se mnogi slovenski sveæenici sljubavlju i poštovanjem sjeæaju nadbiskupa Stepinca te muzahvaljuju za dobroèinstva koje im je uèinio kada su mnogibili protjerani iz svojih župa u vrijeme Drugog svjetskograta. Moramo govoriti istinu o Stepincu, istaknuo je župnikUrbanija koji je, sjeæajuæi se brojnih svjedoèanstava starijihslovenskih sveæenika o Stepincu, prošle godine prihvatioideju fra Marka Prpe iz HKM Ljubljana o postavljanjuspomen-obilježja na Kredarici, te je bronèanu ploèu uoèipostavljanja, uz molitvu Majci Božjoj i bl. Stepincu, samiznio na Kredaricu.

Pogreb don Milivoja ProtiæaBiskup Puljiæ izrekao rijeèi zahvale za njegovo gotovopedesetogodišnje predano sveæenièko služenjeBlato, 13.3.2007. (IKA) – Pogreb korèulanskoga dekana ipupnatskog župnika don Milivoja-Mila Protiæa, koji jeiznenada preminuo u nedjelju 11. ožujka u 78. godini života,održan je 13. ožujka u njegovom rodnom Blatu na Korèuli.U nazoènosti brata Ante, sestara Kate i Nede, rodbine,velikog broja vjernika s cijele Korèule, sveæenika iredovnica misu i sprovodne obrede predvodio je dubrovaèkibiskup Želimir Puljiæ. Izrekavši rijeèi zahvale za gotovo pedesetogodišnje predanosveæenièko služenje pokojnika, rijeèi oproštaja i nade uvjeèni život u Gospodinu, biskup je takoðer rekao:"Ispraæajuæi ovog zaslužnog blajskog sveæenika, pitam vas,braæo i sestre, posebice vas iz ove župe u kojoj se don Milekrstio i u vjeri odgajao: Tko æe don Mila zamijeniti? Tko æenastaviti sijati i orati tamo gdje je on stao? Ima li danas u

ovoj župi i na ovom lijepom otoku Korèuli mladiæa idjevojaka koji su voljni služiti Crkvi i narodu, Bogu i oltaru?Èini mi se kao da èujem glas pokojnika koji se obraæaroditeljima i veli: ne plašite se života! Raðajte i odgajajtedjecu u Božjem strahu i po Božjem zakonu! Jer, dok budedjece u obiteljima, bit æe i ratara i mornara, profesora iobrtnika, lijeènika i sveæenika. Siguran sam kako æe donMile i u nebu misliti na svoje Blato i Korèulu i moliti nekaostanu vjerni kršæanskim korijenima".


18 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Crkva u Hrvata

Biskup Župan u posjetu hrvatskim vjernicima u SAD-uNew York, 9.3.2007. (IKA) - Krèki biskup Valter Župandoputovao je 6. ožujka u pratnji dr. Franje Velèiæa, župnikaiz Omišlja, u višednevni posjet hrvatskim vjernièkimzajednicama koje se okupljaju u New Yorku i New Jerseyu.U zraènoj luci doèekali su ga vlè. Robert Zuboviæ, voditeljHKM bl. Ivana Merza u Astoriji, na èiji se poziv biskup iodazvao, zajedno sa skupinom vjernika rodom iz Omišlja.Veæ prvog dana boravka u New Yorku, biskup Županposjetio je u domu umirovljenika "Our Lady of Consolation"u Bronxu mons. Johna Valla, sveæenika Newyorškenadbiskupije koji je rodom iz Beloga na otoku Cresu. Poslijepodne krèki biskup posjetio je i sveæenika Vrhbosanskenadbiskupije Tomislava Mlakiæa u župi Harrison, koji senalazi na postdiplomskom studiju. Iste veèeri biskupaŽupana s pratnjom primio je biskup Brooklyna NicholasDiMarzio, na èijem podruèju se nalazi HKM Astoria, a kojiih je zadržao na bratskoj veèeri. Razmijenili su gledišta iprobleme s obzirom na ulogu mjesne Crkve prema raznimnacionalnim skupinama koje djeluju na podruèju biskupije.Biskup DiMarzio zahvalio se biskupu Županu što Krèkabiskupija veæ više desetljeæa daje sveæenika na raspolaganjebiskupiji Brooklyn za pastoralnu brigu hrvatskih vjernika. Ubiskupiji Brooklyn organizirano djeluje 27 nacionalnihvjernièkih zajednica iz oko 160 zemalja svijeta. Susretu subili nazoèni i mons. Ronald Marino, vikar za etnièkeapostolate i imigrante, kao i don Giordano Belaniæ, voditeljHKM u New Jerseyu. Biskup Župan je u 9. ožujka posjetiohrvatsku župu sv. Æirila i Methoda i sv. Rafaela naManhattanu. U župnom uredu susreo se s franjevaèkomredovnièkom braæom i sestrama, a naveèer je sudjelovao napobožnosti križnoga puta i predvodio misu te je brojnimvjernicima, djeci i mladima uputio homiliju posveæenukorizmenom pozivu na obraæenje i pažljivijem slušanjuBožje rijeèi. Koncelebrirali su i župnik fra Nikola Pašaliæ,koji je biskupu izrazio toplu dobrodošlicu, fra Slavko Soldo,provincijal franjevaèke provincije iz Mostara, dr. FranjoVelèiæ i don Robert Zuboviæ.

Svjetlo rijeèi u MostaruSarajevo, 9.3.2007. (IKA/FIA) – U Hrvatskom domuHerceg Stjepan Kosaèa održan je 7. ožujka Susret saSvjetlom rijeèi. Franjevaèki medijski centar Svjetlo rijeèi jepredstavio svoje izdavaèke projekte i dugu povijestizdavaštva u Franjevaèkoj provinciji Bosni Srebrenoj.Govorili su provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, fraIko Skoko s mostarskog Filozofskog fakulteta, književnici izSarajeva Ivan Lovrenoviæ i Željko Ivankoviæ te urednikrevije Svjetlo rijeèi fra Ivan Šarèeviæ. Fra Mijo smjestio jeSvjetlo rijeèi u okvire franjevaèkoga navjestiteljskogposlanja u modernom svijetu, a fra Iko kratko je opisaofilozofiju medijskoga komuniciranja bosanskih franjevaca.Lovrenoviæ je govorio o povijesti izdavaštva bosanskihfranjevaca, osobito se osvræuæi na neke bitne, prijelomnetoèke u razvoju toga izdavaštva. Željko Ivankoviæ prikazaoje izdavaštvo bosanskih franjevaca danas kroz nekolikoodrednica, glavni urednik revije Svjetlo rijeèi ukratko jepredstavio samu reviju, ljude koji danas èine njezinouredništvo, kao i njezinu koncepciju i poruku koju želiodaslati. Na predstavljanju u Mostaru okupilo se mnoštvoosoba iz politièkog, kulturnog i vjerskoga života gradaMostara i Hercegovaèko-neretvanske županije.

Kako odgajati mlade u vjeri?Seminar za pastoralne suradnice i suradnike iz hrvatskihkatolièkih misija iz NjemaèkeSchöneiche, 9.3.2007. (IKA) - Seminar za pastoralnesuradnice i suradnike iz hrvatskih katolièkih misija izNjemaèke o temi "kako odgajati mlade u vjeri" održan je od5. do 9. ožujka u Schöneiche nedaleko od Berlina, uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta.Oko 37 sudionika pozdravio je delegat za hrvatsku pastvu uNjemaèkoj fra Josip Bebiæ izražavajuæi radost što jeovogodišnji seminar posveæen upravo radu s mladima. Doc.dr. Ana s. Thea Filipoviæ, èlanica družbe Naše Gospe izZagreba, u tijeku seminara govorila je o psiho-socijalnomrazvoju mladih u zrelom pubertetu i odgoju u vjeri, o odnosumladih prema središnjim temama kršæanske vjere (Bog, IsusKrist i Crkva) te o mladima i euharistiji. Pastoralni teolog dr.Adolf Polegubiæ iz Frankfurta govorio je o vjernicima predizazovom dijaloga i opraštanja. "Katehetsko djelovanje Crkve oduvijek se usmjeravaloprema moguænostima, potrebama i zahtjevima pojedinihživotnih dobi. Vjera je èin koji prožima èitavu osobu i zatosudjeluje u razvoju osobe koji se ostvaruje kroz èitav život.Svako razdoblje života povezano je s novim zadacima, ukojima vjera stoji pred izazovima. Kateheza kao odgoj vjeremora, dakako, poznavati i poštivati obilježja i posebnemoguænosti pojedinih životnih dobi. Kada je rijeè omladima, onda je u srcu religioznog odgoja i katehezemladih izrièita ponuda Krista iz Evanðelja, ponuda upuæenasvim mladima po mjeri mladih, uz obzirno shvaæanjenjihovih problema. Pretpostavka dobro diferenciranogpristupa u religioznom odgoju i katehezi mladih jestpoznavanje temeljnih obilježja njihova psiho-socijalnograzvoja. Na temelju tih obilježja moguæe je shvatitimoguænosti i ogranièenja religioznog odgoja i kateheze umladenaèkoj dobi te jasnije prepoznavati, odrediti i usmjeritinjihove ciljeve, sadržaje i metode", kazala je dr. s. Filipoviæ,dodavši kako s otkrivanjem vlastite nutrine i duševnogživota u pubertetu raste i sposobnost kritièkog promatranjane samo vlastitog, nego i tuðeg duševnog života. Govoreæi o mladima i temeljnim sadržajima vjere, dr. s.Filipoviæ istaknula je kako je mladenaèka slika Boga uveæini sluèajeva više obilježena prirodnom religioznošæunego Novim zavjetom. "Neki religijski pedagozi zatosmatraju da u vjeronauku i katehezi pubescenata trebanajprije govoriti o Bogu Stvoritelju i Zaèetniku svemira isvijeta koji se objavljuje u ljudskoj povijesti i sudbinamaljudi, a tek onda o Bogu Ocu Isusa Krista. Kako god tajpristup bio važan, ipak treba upozoriti da kateheza ivjeronauk nipošto ne smiju ostati iskljuèivo na govoru oBogu filozofa i Bogu religija. S tim govorom treba povezatipovijest spasenja i pomoæi mladima da veæ u Starom zavjetuprepoznaju povezanost izmeðu stvaranja i otkupljenja. Bogkoji je izveo narod iz ropstva vrijedan je povjerenja zato štoje on ujedno stvoritelj neba i zemlje. Povezivanje stvaranja iosloboðenja (otkupljenja) u kojemu se pojavljuje BogIzlaska ipak ne znaèi da mladi tom Bogu Biblije neæepostavljati teška pitanja, prije svega pitanje o tome kako æeriješiti problem zla", kazala je. U nastavku je istaknula kakoje važna susretišna toèka izmeðu mladih i Crkve upravonjezino istupanje i zalaganje za socijalnu pravdu, njezinozauzimanje pozicije u korist slabih, siromašnih,obespravljenih i zakinutih. "U tom pogledu dobro je u radu smladima iskoristiti novije crkvene dokumente o katolièkome

Crkva u Hrvataika

1914. ožujka 2007. broj 11/2007

socijalnom nauku, koji mogu biti poticaj i na vlastitisocijalni angažman. Bilo bi pogrešno mladenaèki interes zasocijalna pitanja i odgovarajuæu orijentaciju crkvenogdjelovanja unaprijed okvalificirati kao horizontalizam.Upravo se kod velikih mistika koji su bili tako blizu Boguuvijek može uoèiti intenzivan angažman i okretanje ljudima.S druge strane mladima treba ukazati i na to da socijalnomangažmanu ubrzo ponestane snage ako se trajno ne hranimolitvom i ne nadahnjuje se motivacijom vjere i ljubaviprema Kristu. Kako god to bilo zahtjevno, mladima trebanastojati posredovati iskustvo da vjera ulijeva i ljubav premaCrkvi, i to ne zato što bi ona veæ bila savršena, nego zato štojoj je Gospodin unatoè svim njezinim slabostima darovaosvoga Duha. Mladi æe ozbiljno shvatiti pitanje Crkve tekonda kada shvate da su i oni sami Crkva te da ih njezinemanjkavosti i pogreške ne prijeèe da sami budu što bolja išto uvjerljivija Crkva". U treæem predavanju o mladima i euharistiji dr. s. Filipoviækazala je kako odnos mladih prema euharistiji nije moguæedefinirati jednoznaèno, jer i sam pojam "mladi" nijejednoznaèan. "Tek kada si posvijestimo što za nas sameznaèi euharistija i koje su nam dimenzije euharistije osobitovažne, moæi æemo shvatiti i moguæe razlike izmeðu vlastitihoèekivanja i poimanja mladih, a možda i korigirati,upotpuniti i produbiti vlastito shvaæanje euharistije. Natemelju generacija kojima pripadamo, religioznog odgojakoji smo primili, teologije koju smo uèili i duhovnosti kojusmo njegovali, meðu nama je moguæe susresti poimanjaeuharistije s prilièno razlièitim naglascima". Potom jegovorila o znaèenju euharistije za pojedinca, o euharistijikoja stvara zajedništvo te o socijalnoj dimenziji euharistije. Dr. Polegubiæ kazao je kako dijalog, opraštanje i pomirenjespadaju u same temelje djelovanja Crkve i to kako nainstitucionalnoj razini, tako i na razini zauzetosti svakogavjernika u crkvenom i društvenom poslanju. Dijalog jeujedno osnovni preduvjet istinske komunikacije izmeðuljudi, bez obzira na njihove vjerske, nacionalne, politièke ilineke druge razlike. Dijalog i opraštanje stoga æe biti i ostatitrajna zadaæa i izazov za vjernike u Hrvatskoj, a upravo potakvom njihovu djelovanju prepoznat æe se njihovoautentièno življenje vjere bilo da djeluju kao pojedinci iliudruženi u svojih 50-ak privatnih vjernièkih društava uHrvatskoj. Pritom je vrlo važno da vjernici u Hrvatskojneprestano ulažu u svoju izgradnju i to sudjelovanjem naraznim seminarima, predavanjima, simpozijimaposveæenima posebno temama dijaloga, opraštanja ipomirenja. Biti i ostati na tragu dijaloga i opraštanja zavjernike praktièno znaèi da budu ljudi ljubavi i vjere, jer"èovjek vjere ne može ne biti i èovjek dijaloga iekumenizma". Takvim svojim zauzetim djelovanjem izravnoutjeèu na stvaranje novih i pravednijih odnosa kako uHrvatskoj tako i u svijetu te ostvaruju svoju temeljnu zadaæuljubavi prema Bogu i bližnjemu. Za nadati se da æe takvodjelovanje u buduænosti biti još djelotvornije, rekao je. U tijeku seminara uprilièeno je studijsko putovanje u Berlin,a potom je sudionike u šetnju ulicom Unter den Linden, teBranendenburškim vratima i Reichstagu poveo II. tajnik uVeleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu DanielGlunèiæ. Prema protokolu u Veleposlanstvu RH u Berlinusudionike je trebala primiti veleposlanica dr. VesnaCvjetkoviæ Kurelec, koja je, kako je bilo kazano, bilasprijeèena obvezama, te je sudionike pozdravioopunomoæeni ministar toga Veleposlanstva SlavkoNovokmet. Kasnije se prikljuèila i veleposlanica koja jesudionicima zahvalila na svemu što èine u hrvatskimkatolièkim misijama. Delegat Bebiæ joj je uz prigodnu rijeèuruèio dar. Misa je služena u crkvi Sv. Sebastijana u Berlinu

u kojoj se Hrvati okupljaju na središnje misijsko misnoslavlje. Misu je predvodio voditelj HKM Berlin i njemaèkižupnik fra Petar Èirko, zajedno s delegatom Bebiæem i fraMatom Puðom, koji zajedno s fra Radoslavom Toliæem kaomisijski vikar djeluje u toj misiji. Na poziv župnika Èirka zasudionike je uprilièena veèera u tijeku koje je on upoznaonazoène sa stanjem u HKM Berlin. U sklopu seminara uprilièeno je predstavljanje triju knjigastalnoga ðakona u Hrvatskoj katolièkoj misiji Giessen MateValjana "Uvijek na putu". Rijeè je o razmišljanjima uznedjeljna i blagdanska Evanðelja za godine A, B i C, uizdanju HKM Giessen i Udruge ðaka Franjevaèke klasiènegimnazije iz Visokog.

Biskup Župan u Hrvatskoj katolièkoj misiji u AstorijiKrèki biskup predvodio misno slavlje u prigodi 15.obljetnice kluba "Otok Krk"New York, 10.3.2007. (IKA) – Krèki biskup Valter Županpredvodio je u subotu 10. ožujka u crkvi Predragocjene krviIsusove, u kojoj se okupljaju vjernici hrvatske katolièkemisije Bl. Ivana Merza u Astoriji u New Yorku, misnoslavlje u prigodi proslave 15 godina kluba "Otok Krk". Namisnom slavlju bio je nazoèan i Petar Ljubièiæ, generalnikonzul Republike Hrvatske u New Yorku, sa suprugom,krèki gradonaèelnik Dario Vasiliæ, naèelnici i predstavniciopæina Dubašnica, Vrbnik, Omišalj i Dobrinj, predstojnikUreda rijeèkog župana Branko Škrobonja i mnogobrojnivjernici podrijetlom iz Krèke biskupije, kao i mnogi drugihrvatski vjernici. Sveèano misno slavlje uzvelièao je crkvenizbor pod ravnanjem mo. Drage Bubala, izvevši Adamièevustaroslavensku misu. Uz don Roberta Zuboviæa, domaæina,na misnom slavlju sudjelovali su don Giordano Belaniæ izhrvatske misije u New Jerseyu, fra Stjepan Reniæ iz hrvatskežupe na Manhattanu, pastor Marcello Latona i dr. FranjoVelèiæ župnik iz Omišlja na Krku. U propovjedi, koju je usredotoèio na razmišljanje o vjeri ikulturi, biskup Župan istaknuo je da živimo u vremenu iprostoru u kojem je potrebno èuvati baštinu prošlosti iprenijeti je u buduænost. U tom je kontekstu istaknuo kakoklub Otok Krk "stvara jedinstvo i èuva vrijednosti koje smodobili kao korijene". Pozivajuæi se na rijeèi pokojnog papeIvana Pavla II. da su "vjera i kultura nedjeljive i da seisprepliæu", biskup Župan dodao je da "premda smo kaoHrvati malobrojan narod, ipak smo dokazani kao pojedinci ukulturi, tehnici, umjetnosti, slikarstvu i kiparstvu". Istaknuoje i sve èešæe društvene i državne utjecaje na obitelj kojimase pokušavaju rješavati odnosi u obitelji. Biskup Županpritom je rekao kako se obiteljski odnosi neæe rješavatizakonom nego ljubavlju, pa je ljubav i bila glavna porukasvim èlanovima kluba Otok Krk te svim hrvatskimvjernicima u Astoriji. Biskupa Župana i sve nazoènepozdravio je don Robert Zuboviæ, voditelj hrvatske katolièkemisije u Astoriji, rekavši da to treæi biskupov posjet Americi."Svaki posjet hrvatskih pastira iz domovine znak jeohrabrenja za nas i brige koju domovinska Crkva ima zasvoje iseljene vjernike koji su dio iste Crkve i nacionalnogbiæa. Ovaj narod Božji, premda, recimo tako,administrativno pripada ovoj mjesnoj Crkvi, ipak je dio oneiste žive i plodne Crkve u Hrvata o kojoj brinu hrvatskibiskupi. Iseljeni Hrvati nisu neki drugi vjernici o kojima binetko drugi trebao brinuti", rekao je don Robert. Nakon miseproslava je nastavljena u susjednom restoranu, narodnimplesom s otoka Krka. Istoga dana prije podne biskup Župan primio je u župnomuredu predstavnike iseljenika s otoka Ilovika i s njima sezadržao u dugom razgovoru.

Crkva u Hrvata ika

20 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Biskup Komarica u NjemaèkojBad Säckingen, 11.3.2007. (IKA) - Sveèano misno slavlje upovodu blagdana sv. Fridolina, zaštitnika grada BadSäckingena, u punoj župnoj crkvi u Bad Säckingenupredvodio je 11. ožujka banjoluèki biskup Franjo Komaricau koncelebraciji s domaæim njemaèkim župnikom PeteromBergom, voditeljem HKM Freiburg-Bad Säckingen fraAlojzijem Duvnjakom i još jedanaest sveæenika. Misnomslavlju uz gradonaèelnika Bad Säckingena, pribivali su ipredstavnici pokrajinskih i podruènih vlasti te drugi visokigosti. Biskup Komarica u uvodnoj rijeèi kazao je kako svikršæani predstavljaju jednu veliku obitelj premda dolaze izraznih naroda. Posebno je zahvalio svima na ljubavi premabližnjima. Pozdravnu rijeè uputio je i na hrvatskom italijanskom jeziku. U propovijedi je podsjetio kako je sv.Fridolin bio veliki misionar svoga vremena kojemu nijeuvijek bilo lako širiti Radosnu vijest na tome podruèju."Svaki je kršæanin odgovoran za druge ljude, a to trebaposebno dolaziti do izražaja danas u ujedinjenoj Europi. Isusod kršæana traži konkretno djelovanje, na što su svi pozvani,poglavito obnašatelji službi u društvu, jer su svi pozvani nasvetost", kazao je. Ujedno je podsjetio na stanje uBanjoluèkoj biskupiji i u Bosni i Hercegovini. "Moramo seneprestano pitati kojem duhu služimo: Duhu Svetome iliduhu egoizma", pripomenuo je. Na misnom slavlju okupiose znatan broj Hrvata, od kojih mnogi u narodnim nošnjama.Molitva vjernika moljena je i na hrvatskom jeziku. Na krajumise išlo se ophodom kroz grad, a meðu brojnim skupinamavjernika s barjacima bila je nazoèna i skupina hrvatskihvjernika. Nakon ophoda u crkvi je moljena završna molitva.Potom je u gradskoj vijeænici prireðeno primanje za visokegoste meðu kojima su bili i biskup Komarica i o. Alojzije.Gradnaèelnik je banjoluèkom biskupu uruèio znaèku sv.Fridolina. Hrvatski vjernici su se nakon mise i ophodaokupili u dvorani župe sv. Križa u tome gradu. Sve jepozdravio o. Alojzije, a potom uime vjernika Viktor Soldo,kazavši kako 85 posto hrvatskih vjernika s toga podruèjapotjeèe iz BiH. "Poèeli su dolaziti trbuhom za kruhomšezdesetih godina proteklog stoljeæa. Za nama su se odmahuputili i hrvatski dušobrižnici kako bi spašavali svoj narodod asimilacije i saèuvali u nama vjeru otaca. Upravozahvaljujuæi njima mi smo ostali vjerni Bogu i domovini".Obraæajuæi se biskupu Komarici, istaknuo je: "Poznata sunam sva stradanja vaše Banjoluèke biskupije i vašenadljudsko zalaganje za svoj narod i vjeru katolièku. Znamokoliko ste molili himbeni Zapad za pomoæ i zaštitu, alimolbe nisu bile uslišane. Tjednu solidarnosti i zajedništva sCrkvom u BiH, koji su pokrenuli hrvatski biskupi,prikljuèujemo se i mi iz ove misije s našom skromnompomoæi". Djeèja folklorna skupina pod vodstvom pastoralne suradniceMirte Petric izvela je nekoliko folklornih toèaka, a skupinadjece i prigodni recital. Hrvati iz Waldshuta predali subiskupu Komarici prigodnu sliku. Biskup Komarica kazao jeda je najljepše kad je netko svoj sa svojima na svome. "Nedopustimo da nam drugi nametnu kompleks manjevrijednosti. Krist preko nas želi i dalje ostati u Banjoj Luci,Posavini i Bosni da se i dalje preko nas slavi njegovo ime".Istaknuo je kako smo svi stvoreni od zemlje iz svogazavièaja te kako su sveæenici spasili identitet svoga naroda uinozemstvu. U zabavnom dijelu nastupila je skupina"Triumph" iz Villingena. U subotu 10. ožujka biskup Komarica susreo se s Hrvatimaiz HKM Freiburg-Bad Säckingen u prostorijama Hrvatsko-njemaèke humanitarne zajednice bl. Ivana Merza u Lörrach-Stetten, koja djeluje od 2005. godine. Uime zajednice, kojaima oko pedeset èlanova, biskupa Komaricu pozdravio je

njezin predsjednik Ivan Matoševiæ, koji mu je srdaènozahvalio na posjetu te mu predao novèani dar. Uprostorijama zajednice održava se vjeronauk i hrvatskadopunska nastava koju vodi uèiteljica Ana Durbiæ. Potom jemisno slavlje u crkvi Sv. Fridolina u tome gradu predvodiobiskup Komarica zajedno s voditeljem misije Duvnjakom.Biskup je u propovijedi kazao kako je èovjek koji ne vjerujeu Boga u opasnosti da prezire i èovjeka. "I Europa se danasodrièe svojih kršæanskih korijena. Ne smije se èovjekpoigravati s Bogom", kazao je, potièuæi nazoène da ostanuvjerni vjeri svojih otaca. Izrazio je radost što u tom mjestudjeluje društvo koje nosi ime bl. Ivana Merza, dodavši kakou Bosni i Hercegovini djeluje prvo javno društvo bl. IvanaMerza i to u Banjoluèkoj biskupiji. Posvjedoèio je da sepapa Benedikt XVI. svakodnevno moli upravo bl. Merzu,koji je, kako je biskup istaknuo, u svojoj osobi uspio spojitivjeru i konkretni život. Na kraju mise skupina djeceotpjevala je pjesmu "Krist na žalu". Nakon mise nastavljenje susret biskupa Komarice s vjernicima u prostorijamazajednice.

Subotica: Deset biskupa na devetnici sv. JosipuSubotica, 13.3.2007. (IKA) – U subotièkoj župi sv. Roka utijeku je drevna devetnica u èast sv. Josipu. Svaku veèervjernici župe i grada okupljaju se na pobožnost križnogaputa, krunice ili molitvu Èasoslova i misu. "Temeljna naèelasocijalnog nauka Crkve" okvirna je tema ovogodišnjihpropovijedi a propovjednici su sveæenici Subotièkebiskupije. U utorak 13. ožujka u sklopu devetnice na misi susudjelovali apostolski nuncij iz Beograda nadbiskup EugenioSbarbaro i svi biskupi Meðunarodne biskupske konferencijeSv. Æirila i Metoda, koji ovih dana imaju svoje redovitozasjedanje u Subotici. Na poèetku mise nuncija i biskupepozdravio je biskup domaæin Ivan Penzeš, koji ih je ujedno ipredstavio vjernicima. Misu je predvodio predsjednik MBK beogradski nadbiskupStanislav Hoèevar. Nazoèni su bili i mr. Davor Vidiš,generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, sasuprugom te brat Richard iz Taizea, koji je ovih dana boraviu Subotici. U propovijedi je nadbiskup Hoèevar protumaèio pojamsupsidijarnosti kao jedno od temeljnih naèela socijalnognauka Crkve. Istaknuo je kako su u društvu i oni koji imajuvlast kao veæina odgovorni da manjini i svakom pojedincuomoguæe jednaka prava i napredak u svim podruèjimaljudskog i društvenog života, ali je isto tako podsjetio da udruštvu i u Crkvi i svaki pojedinac ima svoju odgovornost itreba prema darovanim mu talentima pridonositi opæemdobru. To naèelo temelji se na Isusovoj rijeèi: "Komu jemnogo dano, više æe se od njega tražiti". Na kraju mise nunciju i biskupima zahvalio je na prisutnostii zajedništvu župnik Andrija Anišiæ. Istaknuo je da je toeuharistijsko slavlje povijesni dogaðaj za tu župu jer jošnikada u njezinoj 110 godina staroj povijesti nije bilo desetbiskupa na misi. Nakon mise svi biskupi i sveæenici okupili su se predoltarom sv. Josipa gdje su otpjevane Litanije sv. Josipu, anadbiskup Hoèevar potom je izmolio molitvu u èast sv.Josipu. Biskupe su istoga dana u podne primili gradonaèelnik GezaKuèera i dogradonaèelnik Petar Kuntiæ i zadržali se s njimau kraæem razgovoru, a potom su razgledali velebnusubotièku "Gradsku kuæu". Domaæini su u èast biskupapriredili sveèani ruèak u restoranu Gradske kuæe "Podtornjem".

Crkva u Hrvataika

2114. ožujka 2007. broj 11/2007

Inozemne vijesti

Biskupi Jugoistoène Europe o mješovitim brakovimaMješovite ženidbe bile su središnja tema Sedmog susretapredsjednika biskupskih konferencija Jugoistoène EuropeOradea, 6.3.2007. (IKA) – "Mješoviti" brakovi (izmeðukatolika i krštenika druge kršæanske vjeroispovijesti) imješovitih brakova s "razlièitošæu kulta" (izmeðu katolika inekrštene osobe) vrlo su prisutni u regiji JugoistoèneEurope, gdje zajedno žive katolici, pravoslavni i muslimanino ta se pojava uslijed snažne pojave selilaštva širi u sveeuropske narode, istaknuto je to na Sedmom susretupredsjednika biskupskih konferencija Jugoistoène Europeodržanom proteklih dana u rumunjskom gradu Oradei napoticaj Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE). Ako ženidbe koje sklapaju pripadnici razlièitih obreda, tojest izmeðu katolika razlièitih obreda, ne predstavljajuposeban problem, kada je rijeè o ženidbi izmeðu katolika ipravoslavnih, pojašnjavaju europski biskupi, "postoji istinatemelj koji èini zajednièka vjera, ali ne postoji ista teološkavizija sakramentalnosti ženidbe što ima za posljedicu dapostoji takoðer razlièiti pristup vrijednosti i èvrstoæiženidbenog veza i rastavi". S Crkvama proizašlim iz reforme, prema CCEE-u, u dijaloguo tim pitanjima uèinjeni su "pomaci", premda se u nekimsluèajevima dogaða da se katolièka strana prije ženidbe moraponovno krstiti jer njezino krštenje u drugoj zajednici nijepriznato. Sve je veæi broj i ženidbi s "razlièitošæu kulta", u prvom reduizmeðu katolika i muslimana, što sa sobom nosi brojneteškoæe i opasnosti poput vjerske ravnodušnosti, rastava,izoliranosti od vlastite etnièke skupine, gubljenja identiteta,poteškoæa koje se javljaju u odgoju djece. Tradicija Katolièke Crkve, kaže se u priopæenju s togaskupa, daje povlašteno mjesto ženidbi izmeðu dvojekatolika, ne samo poradi oèuvanja i prenošenja vjere, veæprije svega jer je to u interesu same braène zajednice. Ipak izopravdanih i razumljivih razloga dopušta mješovite ženidbe iženidbe pripadnika s "razlièitošæu kulta" ako postoji izrièitaraspoloživost da æe biti otklonjene opasnosti od odbacivanjavjere i zalaganja da æe se uèiniti sve što je moguæe da djecabudu krštena i odgojena u Katolièkoj crkvi. U tijeku susreta apostolski nuncij pri Europskoj unijinadbiskup Andre Dupuy predstavio je izvješæe o razvojuobitelji u Europi za 2006. godinu koje æe uskoro bitiobjavljeno. U njemu su sadržani brojni zabrinjavajuæi podaci poputdemografske krize u Europi, porasta broja pobaèaja (svakihtrideset sekundi jedan), opadanja broja brakova i porastabroja rastava.

Knjiga pape Benedikta XVI. o Ivanu Pavlu II.Rim, 7.3.2007. (IKA) – Knjiga pape Benedikta XVI. "IvanPavao II. – moj ljubljeni prethodnik" objavljena je 7. ožujkau Italiji. U knjizi su objavljeni Papini govori i napisi u razlièitimprilikama, meðu kojima je osobni osvrt na pontifikat papeIvana Pavla II., uvod u njegovu knjigu "Rimski triptihon",propovijed na Wojtylinom pokopu te govor o svomeprethodniku mladima u Njemaèkoj i Poljskoj. Knjiga ima126 stranica i objavila ju je izdavaèka kuæa "Edizioni SanPaolo" u nakladi od 20 tisuæa primjeraka.

Novi predsjednik Talijanske BKRim, 7.3.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. prihvatio jeostavku kardinala Camilla Ruinija na službu predsjednikaTalijanske biskupske konferencije i na tu službu imenovaogenovskog nadbiskupa Angela Bagnasca, priopæio je 7.ožujka Tiskovni ured Svete Stolice. Kardinal Ruini ostavkuje podnio zbog navršene dobi.

Kardinalu Sepeu prijete smræuRim, 8.3.2007. (IKA) – Napuljskome kardinalu CrescenziuSepeu prijete smræu, objavio je talijanski dnevnik "LaRepubblica", a prenosi "Kathpress". Prema pisanjudnevnika, kardinal je u propovijedi potvrdio da je dobioprijetnju smræu koju je potpisala napuljska organizacijaCrvenih brigada. Kardinal Sepe vodi tu nadbiskupiju odprošloga ljeta, a u svojim je javnim nastupima vrlo kritièanprema socijalnim nepravdama i organiziranome kriminalu.

Mediji moraju mlade uèiti ljepoti i dobruPapa primio sudionike opæe skupštine Papinskog vijeæa zadruštvena obavijesna sredstvaVatikan, 9.3.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. uputio jeapel èelnim ljudima medijske industrije da predložeproizvoðaèima da "saèuvaju opæe dobro, èuvaju istinu, štiteljudsko dostojanstvo i promièu poštivanje potreba obitelji".Papa je svoj apel uputio sudionicima opæe skupštinePapinskog vijeæa za društvena obavijesna sredstva koje je 9.ožujka primio u Vatikanu. "Odgovornost za pouèavanje iodgajanje djece i mladeži putovima ljepote i dobra jevelika", istaknuo je Papa. Medijske korporacije pokazat æeda su svjesne te odgovornosti samo ukoliko budu promicaletemeljno ljudsko dostojanstvo, istinsku vrijednost braènezajednice i obiteljskog života i pozitivne dosege ciljevaèovještva. Dok se tisak jedva održava na životu, primijetio jenadalje Papa, drugi oblici medija poput radija, televizije iinterneta šire se na èudesan naèin. Taj utjecaj elektronskihmedija ide ukorak s rastuæom koncentracijom u rukamamalobrojnih multinacionalnih korporacija èiji utjecaj prelazisve društvene i kulturne granice. Buduæi da mediji imajusnažnu ulogu u oblikovanju kultura, to se pitanje tièe svihosoba koje uzimlju zaozbiljno blagostanje graðanskogdruštva, istaknuo je Papa. Nema sumnje da su sredstvadruštvene komunikacije pridonijela mnogim velikimblagodatima civilizacije, dodao je Benedikt XV. Dovoljno sesamo sjetiti kvalitetnih dokumentarnih i informativnihprograma, zdrave zabave, poticajnih rasprava i intervjua. Iviše od toga, valja priznati da je Internet mnogima odškrinuovrata u svijet znanja i uèenja kojem su do sada imali vrlootežan pristup. Te doprinose opæem dobru valja pozdraviti ipotaknuti, poruèio je Papa. S druge strane, pojasnio je, oèitoje takoðer "da veliki dio onoga što se na razlièite naèinprenosi u domove milijuna obitelji u cijelome svijetu imadestruktivno djelovanje". "Osnažimo svoje napore da bismosve potaknuli da stave svjetiljku na vidljivo mjesto gdje æesvijetliti svima: u kuæi, školi i društvu", rekao je BenediktXVI. Papa je stoga pozvao, stavljajuæi naglasak na sadržajesvoje poruke za Svjetski dan društvenih obavijesnihsredstava u èijem su središtu mediji i mladi, da odgajajunove naraštaje "ljepoti i dobru" i promièu "temeljno ljudskodostojanstvo, istinsku vrijednost braka i obiteljskog života tepozitivna postignuæa ciljeva èovjeèanstva".

Inozemne vijesti ika

22 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Na Kosovu æe se graditi katedrala posveæena bl. MajciTerezijiPriština, 9.3.2007. (IKA) – Novi prizrenski apostolskiadministrator Dode Gjergji najavio je gradnju katedrale naKosovu koja æe biti posveæena bl. Majci Tereziji. Gradnja bitrebala zapoèeti nakon Uskrsa, a podupiru je i kosovskevlasti i tamošnji muslimani jer su roditelji Majke Terezije,koja je roðena u Skopju, rodom s Kosova. Biskup Gjergji jeu razgovoru s predstavnicima zaklade "Crkva u nevolji"istaknuo da je gradnja katedrale bila i velika želja njegovaprethodnika biskupa Marka Sopija.

Papa molio krunicu sa sveuèilištarcima iz Europe i AzijeU povodu Europskog dana sveuèilištaraca održanomolitveno bdjenje u kojem su zahvaljujuæi izravnoj videovezi sudjelovali mladi iz europskih i azijskih gradovaVatikan, 10.3.2007. (IKA) – U dvorani Pavla VI. uVatikanu u popodnevnim satima 10. veljaèe održano jemolitveno bdjenje u povodu 5. europskog danasveuèilištaraca. Skup je organiziralo Vijeæe europskihbiskupskih konferencija i Ured za sveuèilišni pastoralRimskog vikarijata na temu "Intelektualna ljubav: put novesuradnje izmeðu Europe i Azije". Zahvaljujuæi izravnojvideo vezi u molitvenom su bdjenju uz sveuèilištarcerimskih papinskih sveuèilišta sudjelovali njihovi vršnjaci iztalijanskih gradova Torina i Bologne, Manchestera uEngleskoj, Coimbre u Portugalu, Krakova u Poljskoj, Pragau Èeškoj, Tirane u Albaniji, Hong Konga u Kini, Kolkate uIndiji, Manile na Filipinima pa èak i glavnoga gradaPakistana Islamabada. Molitvenom susretu pridružio se i papa Benedikt XVI., kojije predmolio molitvu krunice. Na završetku molitve Papa jesveuèilištarcima okupljenim u Rimu i ostalim europskim iazijskim gradovima uputio pozdrav. Istièuæi upravo èinjenicu da u molitvi sudjeluju sveuèilištarciiz razlièitih europskih i azijskih gradova Papa je istaknuokako je to "uistinu znak vremena, znak nade te 'mreže'uspostavljene u suradnji s Vatikanskim televizijskimcentrom, Radio Vatikanom i Telespaziom". Osvrnuvši sezatim na temu skupa, Benedikt XVI. rekao je kako je"sugestivno intelektualnu ljubav zamišljati kao snaguljudskoga duha, kadru objediniti obrazovne itinerarije novihnaraštaja". "Opæenitije govoreæi, intelektualna ljubav možepovezati egzistencijalni put mladih koji se, premda žive navelikoj udaljenosti jedni od drugih, uspijevaju osjetitipovezanima na planu unutarnjeg traženja i svjedoèenja.Veèeras smo uspostavili jedan duhovni most izmeðu Europei Azije, tog kontinenta prebogatih duhovnih tradicija, nakojem su se razvile neke od najdrevnijih i najplemenitijihkulturnih tradicija èovjeèanstva. Koliko je stoga samoznaèajan ovaj naš susret! Mladi sveuèilištarci iz Rima postalisu promicatelji bratstva u znaku intelektualne ljubavi, teže zasolidarnošæu koja nema svoje polazište u ekonomskim ipolitièkim interesima, veæ u prouèavanju i traganju zaistinom. Nalazimo se, jednom rijeèi, u pravoj sveuèilišnojperspektivi, to jest u perspektivi obrazovne zajednice koja jebila jedan od konstitutivnih sastavnica Europe. Hvala vam,draga mladeži", rekao je Papa. Zatim se na razlièitimjezicima obratio sveuèilištarcima iz razlièitih država i nacijakoji su izravnom video vezom bili povezani s Rimom. Naèeškom, engleskom, poljskom, portugalskom, albanskom tetalijanskom jeziku mladima je, izmeðu ostaloga, poruèio dabudu "graditelji novog humanizma, utemeljena na plodnomdijalogu izmeðu vjere i razuma, što veæ samo po sebipredstavlja izvoran i stvaralaèki doprinos".

U talijanskoj nadbiskupiji korizmeni post od automobilaTrento, 11.3.2007. (IKA) – Na korizmu bez automobilapozvala je nadbiskupijska Komisija Pravda i mir iz Trenta.Vjernici su pozvani svaku srijedu u korizmi odreæi seautomobila te promišljati o odricanju od materijalnih dobarai važnosti oèuvanja okoliša. Osim što automobil zagaðujeokoliš, svjesni smo da je sredstvo kako bismo se osjetilivažnima, ostvarenima, veæima od drugih, zadovoljnima,moænima u prometu i meðu drugima, istaknuo je urazgovoru za Radio Vatikan don Rodolfo Pizzolli,predsjednik Komisije.

"Sacramentum caritatis"U Vatikanu predstavljena je posinodalna apostolskapobudnica pape Benedikta XVI. o euharistijiVatikan, 13.3.2007. (IKA) – U prostorijama Tiskovnogureda Svete Stolice u utorak 13. ožujka predstavljena jeposinodalna apostolska pobudnica pape Benedikta XVI. oeuharistiji – izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve"Sacramentum caritatis". Na konferenciji za novinaregovorili su venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola,glavni relator na XI. redovnoj opæoj skupštini Biskupskesinode, te generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskupNikola Eteroviæ. Apostolska pobudnica predstavljasvojevrsni osvrt na radove XI. redovne opæe skupštineBiskupske sinode posveæene euharistiji koja je održana uVatikanu u listopadu 2005. godine, koja je bila proglašenaGodinom euharistije. "Žrtva koja je mila Bogu nije nikada èisto privatni èin, bezposljedica na naše društvene odnose. Ona, naprotiv,zahtijeva javno svjedoèanstvo vlastite vjere", piše BenediktXVI. Zadržava se na pojmu "euharistijske dosljednosti", kojavrijedi za sve, ali se "s osobitom urgentnošæu nameæe onimakoji, zbog društvenoga ili politièkog položaja kojizauzimaju, moraju donositi odluke vezane uz temeljnevrijednosti, poput poštivanja i obrane ljudskog živoga odzaèeæa do prirodne smrti, obitelji utemeljene na ženidbiizmeðu muškarca i žene, slobodnog odgajanja djece ipromicanja opæeg dobra u svim njegovim oblicima. O tim sevrijednostima ne može pregovarati", upozorava Papa, premakojem se "katolièki politièari i zakonodavci, svjesni svojevelike društvene odgovornosti, moraju osjetiti osobitopotaknuti svojom savješæu predstaviti i podupirati zakonenadahnute na temeljnim vrijednostima ljudske naravi".Biskupi su takoðer "dužni neprestano dozivati u svijest tevrijednosti", jer "to spada u dio odgovornosti koju imajuprema povjerenom im stadu". Papa usto poziva sve vjernikeda budu tvorci mira i pravednosti te prokazuju "okolnostikoje su u suprotnosti s èovjekovim dostojanstvom", poput"nejednakosti" i "sablazni gladi i neishranjenosti od kojihtrpe milijuni osoba, poglavito u zemljama u razvoju". "Nijezadaæa Crkve povesti politièku borbu za ostvarivanje štopravednijeg društva. Ipak, ona ne može i ne smije ostati namarginama borbe za pravednost", istièe Benedikt XVI. utreæem dijelu apostolske pobudnice. Ne smijemo ostatipasivni pred odreðenim procesima globalizacije kojinerijetko preko svake mjere poveæavaju razlike izmeðubogatih i siromašnih u svijetu. Kršæanin laik je napose"pozvan izravno preuzeti na sebe vlastitu politièku idruštvenu odgovornost", i to s "realizmom" i "nauravnotežen naèin" da bi "izbjegao i kompromise kojizavode s pravog puta i puste utopije", kao što to uèi socijalninauk Crkve, ta "dragocjena baština" koju valja promicati usvim dijecezama i kršæanskim zajednicama. Papa u pobudnici takoðer ponovno potvrðuje jedincatost inerazrješivost kršæanske ženidbe, polazeæi pritom od

Inozemne vijestiika

2314. ožujka 2007. broj 11/2007

"prvobitne antropološke èinjenice/datosti prema kojojmuškarac mora biti definitivno vezan samo uz jednu ženu iobratno". Navodeæi "žalosne situacije" rastavljenih osobakoje su se ponovno vjenèale, Papa istièe: "Rijeè je o teškomi složenom pastoralnom problemu, pravoj rani kojom su sveviše pogoðene i same katolièke sredine". Pozivajuæi biskupeda "dobro razluèe pojedine situacije, kako bi na prikladnenaèine mogli duhovno pomoæi vjernicima koji su se našli utakvoj situaciji", Papa potvrðuje crkvenu praksu da serastavljene koji su se ponovno oženili ne pripuštasakramentima, ali istièe kako oni "i dalje pripadaju Crkvi,koja ih prati s osobitom pozornošæu, u želji da njeguju, što jeviše moguæe, kršæanski stil života sudjelovanjem na misi". Papa predlaže da se na meðunarodnim slavljima misu slavina latinskom jeziku te da se ubuduæe sveæenik još odsjemeništa uèi "govoriti misu" na latinskom, koristiti selatinskim tekstovima te pjevati gregorijanske napjeve. PremaBenediktu XVI. poželjno je da misna slavlja tijekommeðunarodnih susreta "izuzev èitanja, homilije i molitvevjernika budu na latinskom jeziku". U novom su dokumentusadržane i precizne smjernice o ispravnim naèinimasudjelovanja na misi koja se prenosi putem televizijskogprijenosa. Onaj koji sudjeluje na takvoj misi, upozoravaPapa, "mora znati da, u redovitim uvjetima, time neudovoljava blagdanskoj zapovijedi". Papa odobrava takvumisu za starije osobe i bolesne, ali ne i za one koji se prekotakvih prijenosa žele osloboditi dužnosti da odu u crkvu iondje sudjeluje na euharistijskom slavlju u krilu živeCrkve. Nadbiskup Eteroviæ istaknuo je kako je to dokument koji"obeæava" jer "iznova predlaže bit kršæanskog života, izvorasvetosti i poslanja za sva vremena, ukljuèujuæi i sadašnjitrenutak". "Predstavljajuæi velike istine o euharistijskoj vjerina suvremenom èovjeku pristupaèan naèin, novi papinskidokument "potièe na novu zauzetost u izgraðivanjupravednijeg i miroljubivijeg svijeta u kojem kruh koji selomi za život sviju sve više postaje primjer u borbi protivgladi i protiv svake vrste siromaštva" koje "nagrðujedostojanstvo èovjeka stvorena na Božju sliku". Novaapostolska pobudnica nastavlja, dakle, "niz velikihdokumenata o uzvišenom sakramentu euharistije" i ukontinuitetu s tekstovima poput Ecclesia de eucharestia iMane nobiscum Domine Ivana Pavla II., ponovno naaktualan naèin predstavlja neke temeljne istine nauka oeuharistiji, pozivajuæi na dostojno slavljenje svetog obreda ipodsjeæajuæi na urgentnu potrebu življenja po euharistiji usvakodnevnom životu, istaknuo je nadbiskup Eteroviæ. Sa "Sacramentum caritatis", Papa ponovno potvrðuje"latinsku praksu obaveznosti sveæenièkog celibata kaoneprocjenjivog blaga za èitavu crkvenu zajednicu", rekao jekardinal Scola. Istaknuo je kako je u novom dokumentuponovno potvrðena nezamjenjivost ministerijalnogsveæeništva za valjano slavljenje mise, koju se nikada nesmije pomiješati s drugim slavljima koje predvode ovlašteniposlužitelji koji nisu sveæenici. Papa, istaknuo je kardinal,ponovno potvrðuje i produbljuje vezu izmeðu sveæenièkogreðenja i celibata te "odbacuje svako opravdavanje celibataèisto funkcionalnim razlozima". Što se pak tièe "snažnogopadanja broja sveæenika do kojeg dolazi na nekimkontinentima", Papa, primijetio je kardinal Scola, istièe dana taj problem valja odgovoriti prije svega putemsvjedoèenja ljepote sveæenièkog života, pokazujuæi mladimaduboku prikladnost radikalnog nasljedovanja Krista i, nadrugome mjestu, pomnim odgojem zvanja, jasnimpredlaganjem duhovnog života i strogim razluèivanjemzvanja u kojem æe se provjeravati autentiènost motivacije zazvanje.

Nagrada iraèkom kršæanskom mjeseènikuZlatna medalja UCIP-a dodjeljuje se za promicanjenovinarske profesije i ljudskih prava u medijimaŽeneva, 13.3.2007. (IKA) – Iraèki katolièki mjeseènik Al-Fikr Al-Masihi (Kršæanska misao) dobitnik je Zlatnemedalje Meðunarodne udruge katolièkog tiska (UCIP) izŽeneve. Mjeseènik, koji je preživio sve krize u toj arapskojzemlji, tiska se na arapskome jeziku, a èitaju ga ne samokršæani, nego i muslimani i pripadnici ostalihvjeroispovijesti. Al-Fikr Al-Masihi utemeljen je godine1964., a primjer je slobode tiska, glasa mira i suživota meðunarodima te promièe humane vrijednosti, piše u obrazloženjuuz to ugledno priznanje. Zlatna medalja UCIP-a dodjeljuje se svake tri godinepojedincima, skupini ili ustanovi s podruèja katolièkihmedija koji su se posebno istaknuli u promicanju novinarskeprofesije i ljudskih prava.

Papa primio predsjednika PutinaPriopæenje Tiskovnog ureda Svete StoliceVatikan, 13.3.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio jeu utorak 13. ožujka u popodnevnim satima u audijencijupredsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, priopæio je13. ožujka Tiskovni ured Svete Stolice. Istodobno je održansusret državnog tajnika Svete Stolice kardinala TarcisijaBertonea i tajnika Svete Stolice za odnose s državamanadbiskupa Dominiqua Mambertija s ministrom vanjskihposlova Ruske Federacije Sergejem Lavrovim i ostalimèlanovima izaslanstva koje je stiglo u pratnji ruskogpredsjednika. Razgovori, koji su protekli u vrlo pozitivnom ozraèju,omoguæili su da se istaknu srdaèni odnosi koji postojeizmeðu Svete Stolice i Ruske Federacije, kao i obostranavolja za njihovim daljnjim unapreðenjem, takoðer putemposebnih inicijativa kulturnog karaktera. U tome sukontekstu ocjenjivana neka bilateralna pitanja od obostranoginteresa, vezana takoðer uz odnose izmeðu Katolièke Crkve iPravoslavne Crkve, te su analizirana aktualna meðunarodnapitanja, napose vezano uz Bliski istok. Posveæena je pozornost i problemima ekstremizma inesnošljivosti, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnjugraðanskom suživotu meðu narodima, te je istaknuta nužnostoèuvanja mira i pružanja poticaja da se sukobi rješavajuputem pregovora i u duhu miroljubivosti, istièe se upriopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice sa susreta Pape ipredsjednika Putina.

Inozemne vijesti ika

24 14. ožujka 2007. broj 11/2007

Prilog dokumenti

Na navještaj spasenja odgovoriti velikodušnim i hrabrimobraæenjemPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 7. ožujka2007.Draga braæo i sestre, proteklih smo mjeseci razmišljali o likovima pojedinihapostola i prvim svjedocima kršæanske vjere, što ih spominjunovozavjetni spisi. Sada æemo posvetiti svoju pozornostapostolskim ocima, to jest prvom i drugom naraštaju Crkvenakon apostola. Tako æemo moæi vidjeti kako zapoèinje hodCrkve u povijesti. Sveti Klement, rimski biskup posljednjih godina prvogstoljeæa, treæi je nasljednik Petrov, nakon Line i Anakleta.Najznaèajnije svjedoèanstvo o njegovu životu dolazi nam odsvetoga Ireneja, lionskoga biskupa do 202. godine. Onsvjedoèi da je Klement "vidio apostole", da se "susreo snjima", te da mu je "još u ušima bilo njihovo propovijedanje,a pred oèima njihova predaja" (Adv. haer. 3,3,3). Kasnasvjedoèanstva, iz razdoblja izmeðu èetvrtoga i šestogastoljeæa, pripisuju Klementu naslov muèenika. Takav je bio autoritet i ugled ovog biskupa Rima, da su mubili pripisani razni spisi, no jedino zasigurno njegovo djelosvakako je Poslanica Korinæanima. Euzebije Cezarejski,veliki "arhivar" kršæanskih poèetaka, predstavlja je na ovajnaèin: "Predajom je stigla jedna Klementova poslanicapriznata kao autentièna, velika i divljenja vrijedna. Napisaoju je on, od strane rimske Crkve, Crkvi u Korintu... Znamoda je odavna, pa sve do našeg doba, javno èitana za skupovavjernika" (Hist. Eccl. 3,16). Ovoj je poslanici pripisangotovo kanonski karakter. Na poèetku toga teksta -napisanog na grèkom - Klement žali što su mu "iznenadneprotivštine, koje su došle jedna za drugom" (1,1),onemoguæile da brže reagira. Ove "protivštine" valjapoistovjetiti s Domicijanovim progonstvom. Stoga vrijemepisanja Poslanice valja smjestiti neposredno nakon smrtitoga cara i po okonèanju progonstva, a to znaèi odmahnakon 96. godine. Klementov zahvat - još uvijek je rijeè o 1. stoljeæu - bio jepotaknut teškim problemima u kojima se nalazila Crkva uKorintu: prezbitere te zajednice svrgnuli su neki mladipobunjenici. Taj bolan dogaðaj spominje, opet, sveti Irenejkad piše: "Pod Klementom, nakon što se dogodio nemalisukob meðu braæom u Korintu, rimska Crkva poslala jeKorinæanima vrlo znaèajnu poslanicu ne bi li ih primirila,obnovila njihovu vjeru i navijestila onu predaju koju je isama prije malo vremena primila od apostola" (Adv. haer.3,3,3). Mogli bismo, dakle, reæi da ova poslanica predstavljaprvo vršenje službe rimskoga prvenstva nakon smrti svetogaPetra. Klementova poslanica preuzima teme drage svetomePavlu, koji je napisao dvije velike poslanice Korinæanima, aposebice teološku dijalektiku, vjeèno aktualnu, izmeðuindikativa spasenja i imperativa nastojanja oko morala. Prijesvega, tu je radostan navještaj spasonosne milosti. Gospodinnam dolazi ususret i daruje nam oproštenje, daruje namsvoju ljubav, milost da budemo kršæani, njegova braæa isestre. To je navještaj koji ispunjava naš život radošæu, anaše djelovanje sigurnošæu: Gospodin nam uvijek dolaziususret svojom dobrotom, a dobrota Gospodnja uvijek jeveæa od svih naših grijeha. Potrebno je, meðutim, dadosljedno koristimo taj primljeni dar te na navještaj spasenjaodgovorimo velikodušnim i hrabrim hodom obraæenja. Uodnosu na Pavlov uzor, novost je ovdje u tome što Klement,nakon doktrinalnog i praktiènog dijela, kakvi su èinili sve

Pavlove poslanice, dodaje "veliku molitvu" koja zapravozakljuèuje poslanicu. Neposredan povod poslanice otvara moguænost rimskomebiskupu za široku raspravu o identitetu Crkve i njezinuposlanju. Ako je u Korintu došlo do zloporaba, primjeæujeKlement, uzrok tome valja tražiti u nedostatku ljubavi iostalih neophodnih kršæanskih kreposti. Stoga pozivavjernike na poniznost i bratsku ljubav, dvije doista bitnekreposti crkvenoga života: "Mi smo sveta baština",upozorava on, "stoga èinimo sve što ta svetost zahtijeva"(30,1). Rimski biskup osobito podsjeæa da je sam Gospodin"odredio gdje i od koga želi da budu vršene liturgijskeslužbe, da bi sve, sveto izvršeno i njegovom dobrohotnošæu,moglo biti njegovom voljom prihvaæeno... Vrhovnomsveæeniku povjerenu su tako njemu vlastite liturgijskeslužbe, sveæenicima je predodreðeno odgovarajuæe immjesto, na levite spadaju posebne službe. Èovjek laik pododredbama je za laike" (40,1-5: valja primijetiti da se uovom pismu s kraja prvog stoljeæa po prvi puta u kršæanskojknjiževnosti pojavljuje grèki izraz laikos, što znaèi "èlanlaosa", to jest "Božjega naroda"). Na taj naèin, podsjeæajuæi na liturgiju staroga Izraela,Klement otkriva svoj ideal Crkve. Nju je okupio "jedini Duhmilosti izliven nad nama", koji puše u razlièitim udovimaTijela Kristova, u kojemu su svi, sjedinjeni bez ikakverazdvojenosti, "udovi jedni drugima" (46,6-7). Jasna razlikaizmeðu "laika" i hijerarhije ne znaèi nipošto neku suprotnost,nego samo oznaèuje tu organsku vezu jednoga tijela,jednoga organizma, s razlièitim funkcijama. Crkva doistanije mjesto meteža ili anarhije, gdje bi svatko mogao raditiono što mu u datom trenutku padne na pamet: svatko u tomorganizmu, u jasnom ustroju, vrši svoju službu premaprimljenom pozivu. O crkvenim poglavarima Klement jasnoizrièe nauk o apostolskom nasljedstvu. Pravila koja tonasljedstvo ureðuju proizlaze u konaènici od samoga Boga.Otac je poslao Isusa Krista koji je potom poslao Apostole.Oni su zatim poslali prve poglavare zajednica, te ustanovilida ih drugi dostojni muževi naslijede. Sve je dakle "ureðenoBožjom voljom" (42). Tim rijeèima, tim reèenicama, svetiKlement istièe da Crkva ima sakramentalni ustroj, a nepolitièki. Djelovanje Boga koji nam dolazi ususret u liturgijinadilazi naše odluke i naše zamisli. Crkva je ponajprije Božjidar, a ne naše stvorenje, pa stoga ova sakramentalnastruktura ne jamèi samo opæe ureðenje, nego i prvenstvodara Božjega, koji nam je svima potreban. Konaèno, "velika molitva" daje dah kozmièkoga prethodnojraspravi. Klement hvali i zahvaljuje Bogu zbog njegoveèudesne ljubavlju ispunjene providnosti, koja je stvorilasvijet i nastavlja ga spašavati i posveæivati. Osobiti naglasakdobiva zaziv za vladare. Nakon novozavjetnih tekstova, ovoje najstarija molitva za politièke ustanove. Tako, neposrednonakon progona, znajuæi dobro da æe se progoni nastaviti,kršæani ne prestaju moliti za one iste vlasti koje su ihnepravedno bile osudile. Razlog je ponajprije kristološki:valja moliti za progonitelje, kao što je to Isus uèinio nakrižu. No, ova molitva sadrži i nauk koji kroz stoljeæaodreðuje stav kršæana u odnosu na politiku i na državu.Moleæi za vlasti, Klement priznaje legitimnost politièkihustanova u redu što ga je Bog ustanovio. Istodobno, onizražava brigu da vlasti budu poslušne Bogu i "pobožno vršemoæ koju im je Bog dao u miru i blagosti" (61,2). Car nijesve. Pojavljuje se nova vlast èije izvorište i bit nisu s ovogasvijeta, nego "odozgo": to je ona Istina, koja i pred državom

Prilog dokumentiika

2514. ožujka 2007. broj 11/2007

zadržava pravo da je se sluša. Tako Klementova poslanica obraðuje brojne trajno aktualneteme. Ona je toliko znaèajnija, ukoliko predstavlja, od prvogstoljeæa, skrb rimske Crkve koja predsjeda u ljubavi svimostalim Crkvama. Istim Duhom i mi usvajamo zazive "velikemolitve", ondje gdje rimski biskup uime èitavoga svijetakaže: "Da, Gospodine, rasvijetli nad nama svojim licem udobru mira; zaštiti nas svojom silnom rukom... Mi tizahvaljujemo, po Vrhovnom sveæeniku i voði naših duša,Isusu Kristu, po kojemu ti slava i hvala, sada, i od naraštajado naraštaja, i u vijeke vjekova. Amen" (60-61).

Potreba obraæenjaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 11.ožujka 2007.Draga braæo i sestre! Odlomak Lukina evanðelja koji se navješæuje ove, treæe,korizmene nedjelje donosi Isusovo tumaèenje dvajunesretnih dogaðaja. Prvi je dogaðaj pobuna Galilejaca, što juje Pilat ugušio u krvi; drugi je dogaðaj urušavanje jedne kuleu Jeruzalemu, što je prouzroèilo osamnaest žrtava. Rijeè jeod dva vrlo razlièita nesretna sluèaja: jedan je izazvaoèovjek, a drugi se dogodio nesreæom. Prema mentalitetu togadoba, ljudi su bili skloni tome da pomisle da je nesreæa stiglaove žrtve zbog nekog njihova teška grijeha. Isus pak kaže:"Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešnijiod drugih Galilejaca?... Ili onih osamnaest,... zar mislite dasu oni bili veæi dužnici od svih Jeruzalemaca?" (Lk 13,2.4).U oba sluèaja on zakljuèuje: "Nipošto, kažem vam, nego akose ne obratite, svi æete tako propasti" (13,3.5). To je, dakle, toèka do koje Isus želi dovesti svoje slušatelje:potreba obraæenja. Ne predlaže je na moralistièki naèin, negorealistièno, kao jedini prikladan odgovor na dogaðaje kojiljudsku sigurnost stavljaju u krizu. Pred odreðenimnesreæama - upozorava Isus - nièemu ne služi prebacitikrivnju na žrtve. Prava je mudrost upravo u tome dadopustimo da nam progovori nesigurnost življenja te dazauzmemo odgovoran stav, vršeæi pokoru i poboljšavajuæisvoj život. To je mudrost, to je najuèinkovitiji odgovor nazlo, na svim razinama, meðuosobnoj, društvenoj imeðunarodnoj. Krist poziva da na zlo ponajprije odgovorimoozbiljnim ispitom savjesti i nastojanjem da proèistimo svojživot. Inaèe æemo, kaže, svi jednako propasti. Zapravo,osobe i društva koja žive bez da ikada same sebe stave podpitanje, oèekuje propast kao jedini moguæi svršetak.Obraæenje, meðutim, premda nije imuno na probleme ineugode, omoguæuje da se s njima suoèi na drugaèiji naèin.Prije svega, valja pokušati sprijeèiti zlo, odstranjujuæi nekenjegove prijetnje. U svakom sluèaju, obraæenje namomoguæuje da zlo pobijedimo dobrim, ako ne uvijek na poljuèinjenica i dogaðaja - koji su ponekad neovisni o našoj volji - onda zasigurno na duhovnom polju. Sažeto: obraæenjepobjeðuje zlo u njegovu korijenu, a to je grijeh, premda muse ne mogu uvijek izbjeæi posljedice. Molimo Blaženu Djevicu Mariju, koja nas prati i podržavana korizmenom putu, da pomogne svakome kršæaninu uotkrivanju velièine, a rekao bih i ljepote obraæenja. Nekanam pomogne da shvatimo kako vršenje pokore iispravljanje vlastitog naèina života nije obièno moraliziranje,nego je najuèinkovitiji put da promijenimo nabolje sebesame i društvo. To je izuzetno dobro izraženo sljedeæomizrekom: Upaliti šibicu mnogo je korisnije od proklinjanjatame.

Ignacije Antiohijski, nauèitelj jedinstvaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 14. ožujka2007.Draga braæo i sestre! Sveti Ignacije bio je treæi biskup Antiohije, od 70. do 107.godine, kad je podnio muèeništvo. Nakon Rima iAleksandrije, Antiohija Sirijska (danas u Turskoj) bila jetreæa metropola Rimskoga Carstva. Ondje i izrasla cvatuæakršæanska zajednica: prvi joj je biskup bio apostol Petar, iondje su se "uèenici najprije prozvali kršæanima" (Dj 11,26).Euzebije Cezarejski posveæuje èitavo poglavlje svojePovijesti Crkve životu i spisima Ignacijevim (3,36). "IzSirije", piše on tako, "Ignacije je poslan u Rim gdje je imaobiti baèen za hranu životinjama, zbog svjedoèanstva što ga jedao za Krista. Putujuæi Azijom, pod strogom paskom svojihstražara" (koje on naziva "desetoricom leoparda" u svojojPoslanici Rimljanima 5,1), "po gradovima gdje sezaustavljao, propovijedima i opomenama uèvršæivao jeCrkve. Posebno ih je upozoravao, najživljom gorljivošæu, dase èuvaju krivovjerja, koja su tada poèela nicati, te im jepreporuèivao da se ne odijele od apostolske predaje". Prvapostaja Ignacijeva putovanja prema muèeništvu bio je gradSmirna, gdje je biskup bio Polikarp. Ondje je Ignacijenapisao èetiri poslanice i to Crkvama u Efezu, Magneziji,Traliju i Rimu. "Otputovavši iz Smirne", nastavlja Euzebije,"Ignacije je stigao u Troju, a odande je poslao još poslanica":dvije Crkvama u Filadelfiji i Smirni, te jednu biskupuPolikarpu. Euzebije zakljuèuje tako popis sedam poslanicakoje još i danas veæina znanstvenika drži autentiènima, tojest da ih je doista napisao Ignacije. Konaèno, iz Troje ovajmuèenik stiže u Rim, gdje je u Flavijevu amfiteatru predanza hranu krvoloènim zvijerima. Nijedan crkveni otac nije poput Ignacija tako snažno izrazioprianjanje uz jedinstvo s Kristom i uz život u Njemu.Ustvari, kod Ignacija se susreæu dvije duhovne "struje": onaPavlova, sva okrenuta prema jedinstvu s Kristom, i onaIvanova, usredotoèena na život u Njemu. Obje ove strujesusreæu se u nasljedovanju Krista, kojemu Ignacije više putadaje naslov "moj" ili "naš Bog". Tako Ignacije moli rimskekršæane da ne spreèavaju njegovo muèeništvo, jer jenestrpljiv da se "pridruži Isusu Kristu", te razlaže: "Bolje mije da umrem iduæi prema Isusu Kristu, nego da zavladamsvim krajevima svijeta. Tražim njega, koji je umro za me,želim njega, koji je uskrsnuo za me... Dozvolite da budemnasljedovatelj muke moga Boga!" (Rimljanima 5-6). U ovimizrièajima koji izgaraju ljubavlju može se naslutiti jasanantiohijski kristološki "realizam", koji je ovdje osobitopozoran na utjelovljenje Sina Božjega i na njegovo istinsko istvarno èovještvo: Isus Krist, piše Ignacije Smirnjanima:"stvarno je iz roda Davidova", "stvarno je roðen od djevice","stvarno je za nas bio razapet" (1,1). Neodoljivo Ignacijevo nagnuæe prema jedinstvu s Kristomutemeljuje istinsku "mistiku jedinstva". On se sam opisujekao "èovjeka kojem je povjeren zadatak jedinstva"(Filadelfljanima 8,1). Za Ignacija jedinstvo je ponajprijevlastitost Boga. Èesto on ponavlja da je Bog jedinstvo, i dase samo u Bogu jedinstvo nalazi u svom èistu i izvornustanju. Jedinstvo što ga na ovoj zemlji imaju ostvaritikršæani, nije ništa drugo doli oponašanje, nasljedovanje,postizanje najveæe moguæe sliènosti božanskom uzoru. Nataj naèin Ignacije postavlja viðenje Crkve, koje vrlo podsjeæana pojedine izrièaje Poslanice Korinæanima KlementaRimskoga. "Dobro je", piše naprimjer kršæanima u Efezu,"da nastavite zajedno u skladu s biskupovim mišljenjem, štoveæ i èinite. Doista, vaš zbor prezbitera, po pravu slavan,dostojan Boga, skladno je sjedinjen s biskupom poput žicacitre. Stoga je u vašoj slozi i u vašoj simfonijskoj ljubavi

Prilog dokumenti ika

26 14. ožujka 2007. broj 11/2007

opjevan Isus Krist. Tako i vi, svatko od vas, postajete zbor,ne bi li u simfoniji sklada, uhvativši intonaciju Boga ujedinstvu, zapjevali jednim glasom" (4,1-2). A nakon što jepreporuèio Smirnjanima da "bez biskupa ne poduzimajuništa što se tièe Crkve" (8,1), povjerava se Polikarpu:"Prinosim svoj život za one koji su podložni biskupu, zaprezbitere i ðakone. Neka i ja s njima imam dio s Bogom.Radite zajedno jedni za druge, vojujte zajedno, trèitezajedno, patite zajedno, spavajte i bdijte zajedno kaodjelatnici Božji, njegovi pomoænici i sluge. Gledajte da sesvidite Onomu za kojega vojujete i od kojega primatenagradu. Neka nitko od vas ne bude dezerter. Vaše krštenjeneka ostane poput štita, vjera poput oklopa, ljubav poputkoplja, strpljivost poput naoružanja" (6,1-2). Opæenito se u Ignacijevim poslanicama može primijetitijadna vrst stalne i plodne dijalektike izmeðu dvakarakteristièna vida kršæanskoga života: s jedne stranehijerarhijskog ustroja crkvene zajednice, a s druge stranetemeljnog jedinstva koje meðusobno povezuje sve Kristovevjernike. U skladu s time, ove se uloge ne mogu staviti usuprotnost. Naprotiv, naglašavanje zajedništva vjernikajednih s drugima i s njihovim pastirima neprestano se izrièeputem rjeèitih slika i analogija: citra, žice, intonacija,koncert. Vidljiva je naroèita odgovornost biskupa, prezbiterai ðakona u izgradnji zajednice. U prvom se redu na njihodnosi poziv na ljubav i jedinstvo. "Budite jedno", pišeIgnacije Magnežanima, preuzimajuæi Isusovu molitvu sPosljednje veèere: "jedna jedina prošnja, jedan jedini um,jedna jedina nada u ljubavi... Utecite se svi Isusu Kristu kaojedinom Božjem hramu, kao jedinom oltaru: on je jedan, aizlazeæi od jedinoga Oca, ostao je s njime sjedinjen i njemuse vratio u jedinstvo" (7,1-2). Ignacije, prvi u kršæanskojknjiževnosti, pripisuje Crkvi pridjev "katolièka", to jest"sveopæa": "Gdje je Isus Krist", izjavljuje on, "ondje je ikatolièka Crkva" (Smirnjanima 8,2). Upravo u služenjujedinstvu katolièke Crkve, kršæanska zajednica Rimaostvaruje neku vrst prvenstva u ljubavi: "U Rimu onapredsjeda dostojna Boga, èasna, dostojna da je se nazivablaženom... Predsjeda u ljubavi, koja ima zakon Kristov inosi ime Oca" (Rimljani, prolog). Kao što je vidljivo, Ignacije je doista "nauèitelj jedinstva":jedinstva Boga i jedinstva Krista (usprkos raznimkrivovjerjima koja su se poèela širiti), jedinstva Crkve,jedinstva vjernika "u vjeri i ljubavi, od kojih nema nièegauzvišenijega" (Smirnjanima, 6,1). U konaènici, Ignacijev"realizam" poziva vjernike prošlosti i današnjice naprogresivno spajanje suoblièavanja Kristu (jedinstvo s njime,život s njime) i posveæenja njegovoj Crkvi (jedinstvo sbiskupom, velikodušno služenje zajednici i svijetu).Zakljuèno, valja ostvariti spajanje zajedništva i poslanje, svedok preko jednoga od njih ne poène progovarati drugo, avjernici ne poènu sve više "posjedovati onaj nepodijeljeniduh, koji je sam Isus Krist" (Magnežani, 15). MoleæiGospodina ovu "milost jedinstva", i uvjeren da predsjedamljubavi èitave Crkve (usp. Rimljanima, prolog), upuæujemvam onu istu želju koja zakljuèuje Ignacijevu poslanicukršæanima u Traliju: "Ljubite jedan drugoga nepodijeljenasrca. Moj se duh predaje u žrtvu za vas, ne samo sada, nego ikad bude stigao do Boga... U Kristu budite neokaljani" (13).

Prilog dokumentiika

2714. ožujka 2007. broj 11/2007

Prilog prikazi

Himni rimskog èasoslovaKnjigu je objavila Kršæanska sadašnjost, a uredio, dijelompreveo i ispravio Vladimir ZagoracPoznati zagrebaèki liturgièar dr. Vladimir Zagorac uredio je,dijelom nanovo preveo i prema smislu ispravio himneÈasoslova rimskog obreda. Himni su jedan od najstarijihkršæanskih molitvenih oblika koji uglavnom u stihu i pjevnoizražavaju hvalu i zahvalu, a katkad i prošnju, Bogu.Himnièka je predaja starija od kršæanstva, a ono ju jeprihvatilo i dalje razvijalo kao molitveni oblik. U dugoj su sekršæanskoj povijesti osobito istakli ranokršæanski autorihimana poput sv. Efrema, sv. Grgura Nazijanskog, sv.Hilarija i posebice sv. Ambrozija, ali i oni srednjovjekovnipoput Prudentiusa, Seduliusa, Ennodiusa i VenancijaFortunata. Širenju himana na Zapadu osobito su pridonijeliredovi, posebice benediktinci i sam sv. Benedikt. IsprvaRimska Crkva nije prihvaæala himne no i to se primijenilo od13. st. nadalje. U uvodu Zagorac donosi pregled nastanka himana ukršæanskoj liturgiji, osvræe se na obnovu himnarija poslijeDrugoga vatikanskog sabora koja, meðu ostalim, zahtijevada se himni uspostave u prvotnom obliku, da se izbaci svešto podsjeæa na mitologiju te da se uzmu i drugi himni izbogate riznice himana. Himnarij kojega je prihvatila našaBiskupska konferencija, kako navodi urednik, ima ozbiljnihmanjkavosti koje je on ovim prireðivanjem želio ispraviti.Tako on donosi prijevode do sada neprevedenih himana ipribližava prijevode smislu latinskih originala. Knjigu jeobjavila Kršæanska sadašnjost. (ika-aš/kj)

Musica sacra – sredstvo evangelizacijeDani crkvene glazbe 2007. održat æe se 12. i 13. travnjaInstitut za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i Hrvatskodruštvo crkvenih glazbenika organiziraju 12. i 13. travnjaDane crkvene glazbe na temu "Musica sacra – sredstvoevangelizacije". Dani crkvene glazbe održavat æe se uprostorima Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu u Vlaškoj 38/III. Program poèinje u èetvrtak 12. travnja u 9 sati zazivomDuha Svetoga nakon èega slijede uvodne rijeèi predstojnikaInstituta za crkvenu glazbu prof. mr. art. MiroslavaMartinjaka i dr. Katarine Koprek. Potom æe mr. ŽarkoRelota održati predavanje "Kako pastoralne radnike uèinitiosjetljivima za liturgijsku glazbu". O temi "Kako pomiritizahtjeve Koncila i zahtjeve vremena glede crkvene glazbe"govorit æe dr. Josip Gregur. U 12 sati bit æe koncertstudenata Instituta za crkvenu glazbu. Popodnevni dioprograma poèinje u 15.30 sati predavanjem "Kakoevangelizirati kroz medije" koje æe održati dr. Danijel Labaš.U 17 sati bit æe promocija CD-a Instituta za crkvenu glazbu,a u 19.30 sati poèinje orguljaški koncert studenata Institutaza crkvenu glazbu u franjevaèkom samostanu na Kaptolu. U petak 13. travnja program poèinje u 9 sati kada æepredavanje "Crkveni glazbenik – propovjednik" održati prof.Anton Šuljiæ. Prof. mr. art. Miroslav Martinjak potom æeodržati predavanje "Kako crkvenoj glazbi vratitidostojanstvo i kršæansku simboliku". U 11 sati poèinjeplenarna diskusija i predstavljanje projekata Hrvatskogdruštva crkvenih glazbenika. (ika-mp/kj)

Uskrsnuæe u kulturi i umjetnostiObjavljen novi broj èasopisa "Laða"U nakladi Glasa Koncila objavljen je prvi ovogodišnji brojstruènog èasopisa za promicanje religioznog odgoja ivrednota kršæanske kulture "Laða". Tema ovoga broja glasi:"Uskrsnuæe u kulturi i umjetnosti". Struènim tekstovima,metodièkim prijedlozima za vjeronauèni rad, novim radnimlistovima, brojnim ilustracijama i fotografskim prilozima otemi Gospodnje muke, smrti i uskrsnuæa koja je obilježilanašu povijest, umjetnost, književnost, arhitekturu i jezik,uredništvo "Laðe" želi osvijetliti otajstvo Uskrsa i obogatitinjegovu proslavu u školama, župnim zajednicama iobiteljima. Rubrika "Èlanci" donosi èetiri struèna èlanka koja srazlièitih stajališta obraðuju temu Uskrsa i nude brojnepoticaje za promišljanje o otajstvu Uskrsa: "Vazmenootajstvo" Nele Gašpar, "Problematika trpljenja i patnje ufilozofiji, religiji i umjetnosti rijeèi" Jasne Šego, "OtajstvoUskrsa opjevano u uskrsnim pjesmama" MiroslavaMartinjaka i "Vazmeno otajstvo u likovnoj umjetnosti"Jasmine Nestiæ. Metodièke upute i preporuke "Laðe" donose izmeðu ostalogprilog Željka Tanjiæa "Reinkarnacija ili uskrsnuæe" teprijedlog slobodnog rada vjerouèenika o temi "Križni put"vjerouèiteljice Zdenke Krokar. U ovome broju "Laðe" donosi se i osam novih radnih listovarazlièitih autora, važnije informacije iz Ureda za vjeronaukZagrebaèke nadbiskupije kao i izbor preporuèene literatureza rad. Iz rubrike "Aktualno" izdvajamo i prilog "U spomen"sestri Fortunati Anici Davidoviæ, te odgovor na pitanje: Je livjeronauk izborni kao i svaki drugi izborni predmet, ili imaneke posebnosti? (ika-gk/kj)

Web-stranica Ureda HBK za obiteljNa adresi: http://obitelj.hbk.hrUred Hrvatske biskupske konferencije za obitelj je u povodu5. obljetnice djelovanja otvorio web-stranicu na adresi:http://obitelj.hbk.hr kao mjesto pronalaženja korisnihinformacija i razmjena dobrih iskustava u podruèjuobiteljskog pastorala. Geslo stranice je "Na strani života,braka i obitelji". Logo stranice sastoji se od obrisa karteHrvatske u pozadini, a u prvom planu stilizirani likovisupružnika i djeteta oblikuju kuæu koja s pleternim križem uvrhu simbolizira "kuænu Crkvu", kako je obitelj nazvana naII. vatikanskom saboru. Prva rubrika u izborniku je "vijesti i najave", a trenutno semože naæi poziv za skladanje "himne života". Slijedeosnovne obavijesti o Uredu, te kalendar aktivnosti za 2006. i2007. godinu. Važnije aktivnosti u 2006. godine popraæenesu sažecima i dokumentima. Središnji dio weba naslovljen je"Obiteljski pastoral u Hrvatskoj" prema Direktoriju zaobiteljski pastoral, koji je takoðer dostupan u elektronskomobliku. Dan je i pregled obiteljskog pastorala po hrvatskim(nad)biskupijama. Ured posebno poziva na suradnju u rubrici "Uspjesi iiskustva u obiteljskom pastoralu" gdje su dobrodošli prilozivezani uz vlastita iskustva. Na webu se nalaze i sažetiprikazi dokumenata crkvenog uèiteljstva i pastirskidokumenti o životu, braku i obitelji, kao i pismo hrvatskihbiskupa u povodu treæeg pohoda pape Ivana Pavla II.Hrvatskoj 2003. održanog pod geslom "Obitelj – put Crkve inaroda". (ika-mb/kj)

Prilog prikazi ika

28 14. ožujka 2007. broj 11/2007

11/2007ika.hr/bilteni/bilten_11-2007.pdf11/2007 14. ožujka 2007. Zagreb: Dan Katolièkoga...

Documents

Transcript of 11/2007ika.hr/bilteni/bilten_11-2007.pdf11/2007 14. ožujka 2007. Zagreb: Dan Katolièkoga...