1 Hr vodoprivreda 201 Upravljanje vodama

Sudbina rijeke Neretve Nagrađene najljepše kopnene

plaže

120 godina odvodnje u gradu

Zagrebu (1892. ∑ 2012.)

Obrana od poplava

Stanje i planovi u sustavu obrane od poplava

Nastavak investicijskog ciklusa u vodnom gospodarstvu

Velebit ∑ najveća i najpoznatija hrvatska planina

Prigodna publikacija

Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama

Tema broja

Izdvajamo...

Leptir Močvarni plavac ∑

ugroženi blistavi dragulj

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I STUDENI/PROSINAC 2012. I BROJ 201 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Poštovano čitateljstvo!Sa zadnjim danima, u sjećanje odlazi i ova godina. Vrlo burna i puna neizvjesnosti, raznih promjena i nadanja u bolju sutrašnjicu. Mnogima će ostati u sjećanju, jer odlučila je udružiti se sa prirodom i u našoj arhivi ostaviti brojčane tragove vrijedne spomena. Tako smo ove godine vodili bitku s ledom na rijekama, pogledavali u nebo iščekujući ljetne oborine za presušena korita i niske vodostaje, a onda je iz oblaka istresla tolike količine vode koje su premašile dosad zabilježene maksimume. S pravom možemo reći kako će neki od nas odahnuti istekom ove godine, zbrajajući štete od suše ili po-plava, oduzimajući sredstva na svome bankovnom računu, množeći probleme u svojoj glavi ili dijeleći nevolju sa ostalima u ovoj krizi.

Uz sve medijske najave o navodnom smaku svijeta, pojavi astronomskih fenomena poravnanja Sunčevog sustava s ravninom Mliječne staze, špekulacija oko majanskog kalendara, možemo reći ∑ preživjet ćemo i ovu godinu. Uostalom, Mayama je broj 13 bio sveti broj, a dolazeća 2013. godina prema njihovom kalendaru označava početak novog ciklusa ere boga Bolona Yoktea, kojeg se povezuje s ratovanjem i stvaranjem. Broj 13 sretan je broj za Kineze i bio je sretan za Egipćane. Zašto ne bismo i mi Hrvati vjerovali kako će nam 2013. godina biti sretnija od ove i donijeti nam promjene na bolje te ćemo ući u novi ciklus stvaranja. Zaželimo stoga, poput mjehurića u šampanjcu, neka nestanu sve naše brige. Pokušajmo ući u novu godinu zbrajajući osmjehe na licu kolega i prijatelja, oduzimajući nesretne trenutke, množeći pozi-tivne misli u glavi i dijeleći razumijevanje i toleranciju sa svima oko sebe.

Vrijeme je darivanja, tako smo i mi odlučili uz ovaj broj časopisa darivati vas prigodnom publikacijom koja će zasigurno biti od koristi mnogima u svakodnevnom radu te pojasniti kako je organizirano upravljanje vodama u Hrvatskoj. Uz blag-dansko izdanje časopisa nudimo vam aktualne teme vezane uz poplave i sustav obrane od poplava te značaj klimat-skih informacija u upravljanju vodama. Održani su mnogi skupovi, radionice, okrugli stolovi i svečanosti koji su donijeli i nagrade zaslužnim pojedincima. Sa cvjetnih livada i cretnih staništa, špiljskih dubina i ponora donosimo zanimljive priče uz pregršt lijepih fotografi ja. Uz Božićnu bajku i priču o poštanskim markama proveselimo se i uživajmo u ovim zadnjim danima 2012. godine.

Zahvaljujem se u ime uredništva i svoje osobno ime, svim kolegama, suradnicima i autorima članaka koji su doprinjeli stvaranju našeg časopisa. Svim čitateljima, djelatnicima i umirovljenicima Hrvatskih voda i vodnoga gospodarstva želimo sretnu i uspješnu 2013. godinu!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

5 Čestitka gospodina Ivice Plišića,

generalnog direktora Hrvatskih voda

6 Stanje i planovi u sustavu obrane od

poplava

13 Obrana od poplava na sektoru ≈C√ I ≈D√

18 Poplava na širem području Karlovca

1966. godine

22 Klimatske informacije i klimatske

promjene za potrebe upravljanja vodama

27 Okrugli stol ≈Zaštita od poplava u

Hrvatskoj√

31 Sudbina rijeke Neretve

35 Solidarnost sa žrtvama poplava

37 Obveze izvješćivanja prema Europskoj

komisiji

40 Obilježen dan Hrvatskih voda


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Davorin Marković, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I studeni/prosinac 2012.

45 Nastavak investicijskog ciklusa

u vodnom gospodarstvu

47 4,5 mlrd. € za dostizanje standarda

EU u gospodarenju vodama

49 Radionica na Savi

53 Nagrađene najljepše kopnene plaže

54 Odobreni IPA projekti

55 Radionica za izradu Nacionalnog

vodiča za pripremu Cost Benefi t

Analize

55 Njemačka iskustva u pročišćavanju

otpadnih voda

56 Aktualna problematika u

vodoopskrbi i odvodnji

58 U Hrvatskim vodama održane dvije

radionice

61 Održana prva radionica projekta

SEE River

62 Uspješno sudjelovanje javnosti u

upravljanju slivom rijeke Save

64 Promocija Zelene knjige

66 Priprema se projekt uređenja i

korištenja Save u Zagrebu

69 Održan Sabor hrvatskih graditelja u

Cavtatu

70 Sedmi kongres Sindikata PPDIV-a

71 Izvješće o radu Radničkog vijeća

Hrvatskih voda

74 120 godina odvodnje u gradu

Zagrebu (1892. ∑ 2012.)

76 Leptir Močvarni plavac ∑ ugroženi

blistavi dragulj

80 Cretovi

84 Senzacionalno otkriće u podzemlju

između Duvanjskog i Livanjskog polja

87 Majerovo vrilo ∑104 M

90 Maločetinaši (Oligochaeta)

93 Unutarnji vodni putovi i Natura 2000

95 Plan zelenog djelovanja za očuvanje

vodnog resursa

96 Božićna bajka s ukrasima snijega i

ledenjaka

100 Božićni i novogodišnji blagdani u

poštanskim markama

103 Velebit ∑ najveća i najpoznatija

hrvatska planina

112 Publikacije

114 Obavijesti

HRVATSKA VODOPRIVREDA I BROJ 201 I STUDENI/PROSINAC 2012.

Sadržaj

I 4 I

HRVATSKE VODE I Riječ Generalnog direktora Hrvatskih voda

I 5 I


Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

generalni direktor Hrvatskih voda

u ožujku ove godine stupio sam na dužnost generalnog direktora i u užurbanosti protekla nam

je ova 2012. godina. Kao i prethodna godina tako i 2012. pokazala se gospodarski zahtjevnom i

složenom u svim pogledima.

Godinu smo započeli aktivnom borbom na obrani od leda na Dravi, Dunavu i Savi prvom takvom

u posljednih 55 godina. Nastavili sušom u ljetnim mjesecima i završili obranom od poplava u listo-

padu i studenom na rijekama Savi i Dravi.

Tijekom cijele godine intenzivno smo radili na provođenju programa Vlade Republike Hrvatske

≈Pokretanje novog investicijskog ciklusa u mandatu od 2012. ∑ 2015.√ i poduzimanju niza mjera i

aktivnosti u cilju što efi kasnije provedbe navedenog programa.

Program investicijskih aktivnosti koji provode Hrvatske vode planira se realizirati u 2012. godini u

predviđenom iznosu od oko 1.721.783.000 kuna. Također, planira se i u 2013. godini realizacija

iznosa od 2.029.000.000 kuna.

Zahvaljujem svim djelatnicima na suradnji u protekloj godini, a posebno bih se zahvalio onima

koji su sudjelovali u aktivnoj obrani od leda i poplava po branjenim područjima. Na tom zadatku,

kao i ranijih godina pokazali smo i dokazali da je naš sustav i način provedbe, jedan od najboljih

u Europi.

Ne zaboravimo, u našem stručnom kadru, vama, našim djelatnicima leži budućnost upravljanja

vodama i to je naš najveći kapital.

Želim vama i vašim obiteljima čestit Božić i sretnu novu 2013. godinu uz želje za bolju sutrašnjicu,

zdravlje i sreću.

Poštovani čitatelji, djelatnici i umirovljenici Hrvatskih voda i suradnici vodnoga gospodarstva,

I 6 I

HRVATSKE VODE I Sustav obrane od poplava

STANJE I PLANOVI U SUSTAVU OBRANE OD POPLAVA

Gotovo svake godine se na nekom vodotoku bilježe pojave novih ekstremnih vrijednosti, a meteorološki modeli u budu nosti o ekuju još ve e promjene. Iz tog se razloga moramo prilagoditi klimatskim promjenama i u što ve oj mjeri graditi višenamjenske hidrotehni ke sustave, kojima e se mo i u inkovitije upravljati vodama i ublažiti štetne posljedice od pojave poplava i suša, ali i ujedno omogu iti gospodarski razvitak Republike Hrvatske.

Željko Bukša

Nedavne poplave uzrokovane velikim vod-nim valom na rijeci Dravi, kao i ve gotovo redovita pojava poplava posljednjih godina u raznim dijelovima Hrvatske te planovi za unaprije enje nacionalnog sustava obrane od poplava bile su povod za razgovor sa mr. sc. Zoranom urokovi em, dipl.ing.gra . - voditeljem Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda.Gdje je kod nedavnih poplava bilo najte-že i zašto, te kolike su štete?Najteže je bilo u Varaždinskoj i Me imurskoj županiji , uslijed nailaska velikog vodnog vala rijeke Drave, koji je premašio do sada maksimalne zabilježene protoke na tome po-dru ju. Velike koli ine oborina koje su pale na podru ju Austrije i Slovenije po etkom studenog 2012. godine , uzrokovale su for-miranja velikog vodnog vala rijeke Drave. Prema dostupnim podacima na mjernom pro-

lu Lavamünd u Austriji, protoka rijeke Dra-ve je iznosila više od 2400 m3/s, pri emu je premašila stogodišnju veliku vodu. Zapravo smatramo, da je na podru ju Repu-blike Slovenije i Hrvatske zabilježen vodni val koji je bio zna ajno ve i od stogodišnje velike vode. Osnovna zna ajka ovog velikog vodnog vala je iznimno nagli porast, te se u samo deset sati protok rijeke Drave iz Austrije u Sloveniju pove ao sa 500 na više od 2500 m3/s., da bi na ulaznom pro lu u Republiku Hrvatsku, na HE Varaždin dana 06.11.2012. u 8 sati izmjereno 3310 m3/s, što je do sada bila nezabilježena protoka, ve a i u odnosu na katastrofalnu poplavu iz 1965 godine, kada je zabilježena protoka od 2600 m3/s.Na nesre u voda je prelila i probila nasipe uz stari tok rijeke Drave na podru ju op ine Ce-stica u Varaždinskoj županiji, te na podru ju op ine Nedeliš e u Me imurskoj županiji.

I 7 I


Protok Drave u Lavamünd-u, Austrija

Rijeka Drava, poplave u Austriji, studeni 2012.

Protoci na HE Formin, Varaždin, akovec i Dubrava

I ovaj slu aj je upozorio da i nadalje treba unaprije ivati sustav hidrometeoroloških pro-gnoza i me unarodnog izvještavanja. Prvobit-ne obavijesti slovenske strane koje su dobi-vene ujutro 05.11.2012., prognozirale su da Dravom i Savom stižu vodni valovi s protoka-ma od 2000 m3/s, da bi ubrzo u posllijepod-nevnim satima te prognoze bile pove ane na protoke od 3000 m3/s , uz najavu da i rijekom Murom stiže vodni val od 1000 m3/s. Isto-ga dana na podru ju dravskih hidroelektrana, HEP je zapo eo sa pretpražnjenjem akumula-cija za potrebe prihvata velikog vodnog vala. Na terenu je bilo napravljeno što je bilo mo-gu e, ali je uslijed pojave visokih vodosta-ja, došlo do prelijevanja preko krune nasipa, te je provedba mjera obrane od poplava bila otežana, pa ak i onemogu ena na pojedinim kriti nim dionicama davno izgra enih nasipa uz stari tok rijeke Drave.

Foto: Siniša Golub

I 8 I


Prema našim procjenama, samo štete na vodnim gra evinama i sustavu obrane od poplava, koje su nastale od velikih vodnih valova na Dravi, Muri, Savi i Kupi u listopadu i studenom iznose oko 20.000.000,00 kuna, dok troškovi aktivne obrane od poplava izno-se oko 10.000.000,00 kuna. Kada se tome dodaju i štete u naseljima, infrastrukturi i gospodarskim objektima, o ekuje se da e štete od poplava ukupno iznositi oko 100 mi-lijuna kuna. Stru njaci upozoravaju da u budu nosti možemo o ekivati sve ve e vodene valo-ve. Kako se pripremate za njih?U pravilu je veliki dio naših izgra enih susta-va dimenzioniran za stogodišnje velike vode uz 1,2 metra sigurnosnog nadvišenja što bi otprilike trebalo odgovarati tisu ugodišnjoj velikoj vodi, ali isto tako postoje pojedini dijelovi sustava koji tome ne udovoljavaju. Osim toga, to su ipak samo ra unske velike vode za odre ene vjerojatnosti pojave, ipak tek nam priroda u stvarnosti pokaže koliki se vodni valovi mogu stvarno i dogoditi. Tako su npr. tijekom poplava u 2010. godini na dese-tak vodotoka zabilježeni novi maksimalni vo-dostaji, a gotovo svake godine se na nekom vodotoku bilježe pojave novih ekstremnih vrijednosti, što se dogodilo i ove godine na rijeci Dravi i Raši. Zbog toga, kao i utvr-enih klimatskih promjena pažljivo pratimo

hidrologiju naših vodotoka, a posebno iz ra-zloga jer prognosti ki meteorološki modeli u budu nosti o ekuju još ve e promjene, od-nosno ve e intenzitete i u estalosti, dakle još ekstremnije vodne valove, ali i suše (koje tako er izazivaju velike štete), dok e prema prognozama "normalnih" hidroloških godina biti vrlo malo. Treba napomenuti da smo u posljednjih desetak godina imali sedam po-plavnih godina (2002., 2004., 2005., 2006., 2009., 2010. i 2012.), ali i etiri izrazito suš-ne godine (2000., 2003., 2011. i 2012.). Ove smo godine prvi puta nakon 25 godina mora-li razbijati led na hrvatskim rijekama, te na Dunavu u pomo pozvati ma arske ledolom-ce i minirati led na Dravi za potrebe obrane od leda i poplava. Nakon toga je uslijedila izrazita i dugotrajna suša, a na kraju godine smo se borili sa po-plavama na rijeci Raši, Kupi, Savi, Muri i Dra-vi. Pojava ekstrema je izrazito zahtjevna u smislu upravljanja vodama, odnosno proved-be mjera obrane od poplava, te vodoopskrbe i navodnjavanja, kao i zaštiti voda i o vodi ovisnih ekoloških sustava. Iz tog se razloga moramo prilagoditi klimatskim promjenama i u što ve oj mjeri graditi višenamjenske hi-drotehni ke sustave, kojima e se mo i u in-kovitije upravljati vodama kako bi se ublažile štetne posljedice od pojave poplava i suša, ali i ujedno omogu io gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Poplavljene površine studeni 2012., op ina Cestica, Varaždinska županija

Rijeka Drava nasip Puš ine, op ina Nedeliš e, studeni 2012.

Rijeka Drava nasip Puš ine, op ina Nedeliš e, studeni 2012.

I 9 I


Poplavljene površine studeni 2012., op ina Nedeliš e, Me imurska županija

Ledolomci kod Zimske luke Osijek

Drava, miniranje ledenog epa

Mijenjaju se i uvjeti otjecanja u prostoru, ukupna urbanizacija prostora kako na po-dru ju Republike Hrvatske, tako i uzvodnih država je sve ve a, pri tome se traži što u in-kovitija odvodnja s naseljenih i poljoprivred-nih površina, a istovremeno je sve manje poplavnih podru ja koja zna ajno doprinose rastere enju i smanjenju velikih vodnih valo-va. Sve navedeno uzrokuje u estalu pojavu

formiranja velikih vodnih valova, koje kori-ta vodotoka više ne mogu prihvatiti, što je posebno vidljivo u nama uzvodnim zapadnim zemljama. Stoga je zaklju eno da rješenje nije samo u gradnji i nadogradnji nasipa, nego je potrebno sustavno mijenjati pristup upravljanju vodama i obrani od poplava. No, Hrvatska je po pitanju obrane od poplava u povoljnijem položaju, te u tome i bolja od

I 10 I


mnogih drugih uzvodnih zemalja, emu je zna ajno doprinijela koncepcija obrane od poplava koja se temelji na obrambenim na-sipima i širokim poplavnim podru jima uz velike vodotoke, a što je ujedno omogu ilo o uvanje brojnih vlažnih i mo varnih podru -ja i o vodi ovisnih sustava. Sve to potvr uje da su posljedice poplava kod nas puno ma-nje, dok su istovremeno u nekim razvijeni-jim zemljama bile puno teže, pa ak i kata-strofalne, a na žalost bilo je i ljudskih žrtava. U Republici Hrvatskoj i nadalje postoje po-plavna podru ja, odnosno prirodne retencije u kojima se može zadržati dio poplavnih voda što rastere uje korita vodotoka i smanjuje ri-zik od pojave poplava. Tako, na primjer, Lonj-sko polje može prihvatiti od 700 do 900 mili-juna prostornih metara, a Kopa ki rit oko 500 milijuna prostornih metara poplavnih voda. Osim toga, zadržavanje vode na poplavnim podru jima olakšava i prihranjivanje zaliha podzemnih voda. Dokaz dobrog upravljanja našim rijekama je i injenica da pojedine vodotoke strani stru njaci isti u kao primjer dobro o uvanih vodotoka, pa primjerice ri-jeku Dravu nazivaju Europskom Amazonom. Takva podru ja su vrlo rijetka u razvijenim državama, a vodotocima su prirodna poplav-na podru ja oduzeta, ime je olakšano for-miranje velikih vodnih valova i pove an rizik od pojave poplava. Ukratko, mi se, u skladu s raspoloživim novcem, maksimalno trudimo što više smanjiti rizik i posljedice od poplava. Koliki je dio Hrvatske ugrožen od popla-va i koliko je tog podru ja zašti eno? Kada e sustav obrane biti završen i ko-lika su ulaganja za to potrebna? Procjena je, prema Strategiji upravljanja

Rje ina Martinovo selo, listopad 2012. Rje ina, vodomjer Martinovo selo

vodama, da je 15 posto kopnenog teritori-ja Hrvatske potencijalno ugroženo od popla-va. Prema postoje em stanju, dosegnuta je funkcionalnost sustava zaštite od poplava od oko 75 posto. Da postignemo potpunu zašti-tu, što je predvi eno do 2038., potrebno je ukupno uložiti oko 7,7 milijardi kuna, a prvi bi se dio tog velikog posla trebao dovršiti do 2023. godine uz postizanje 87% funkcio-nalnosti sustava zaštite od poplava. No, ako klimatske i hidrološke promjene budu ekstre-mnije i intenzivnije, mogu e je i pove anje potrebnih ulaganja i kasnije dosezanje stra-teškog cilja. Gradnjom višenamjenskih aku-mulacija i retencija, osim za potrebe obrane od poplava, postoji mogu nost korištenja i za potrebe vodoopskrbe, navodnjavanja, re-kreacije i turizma, ali i zaštite voda postiza-njem povoljnog vodnog režima i osigurava-njem biološkog minimuma vodotoka tijekom sušnih razdoblja.Koja su podru ja najviše ugrožena od poplava i što se radi na njihovoj zašti-titi?U estali veliki vodni valovi su dodatno uka-zali na kriti ne lokacije.Uzvodno od grada Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi su samo dijelom izgra eni, te su niski dijelovi zapreši kog i samoborskog podru ja (nasipi u gradnji) ugroženi od poplava, ta-ko er nije dovršena rekonstrukcija sustava obrane od poplava na podru ju Velike Gori-ce i op ine Orle. Nizvodno od Zagreba, nije dovršen zaštitni sustav Srednjeg posavlja. U estalom izlijevanju izložena su i brojna po-dru ja uz rijeku Kupu. I nadalje, poplavama su ugrožena podru ja na desnoj obali Ne-retve na podru ju grada Metkovi a, gdje je

I 11 I


Nabujale vode rijeke Drave na podru ju op ine Nedeliš e

u tijeku izgradnja nasipa, uz napomenu da je potrebno riješiti i pitanje gradnje nasipa na podru ju Bosne i Hercegovine. Tako er, potrebno je dograditi dravske i murske na-sipe, što je potvrdio ovogodišnji veliki vodni val rijeke Drave. Tako er i nadalje brojni mali vodotoci prijete poplavama.Gradnja i dogradnja sustava obrane od po-plava nije niti jednostavna, niti brza, iako je rije o objektima od interesa za Republiku Hrvatsku. Osim osiguravanja velikih mate-rijalnih sredstava, potrebno je riješiti esto vrlo komplicirane imovinsko-pravne odnose, ishoditi dopuštenja vezano uz zaštitu priro-de, uskladiti se sa prostorno-planskom do-kumentacijom, ponegdje prethodno provesti razminiranje terena, rješavati nezakonitu gradnju na javnom vodnom dobru i dr.Prema strategiji na održavanje sustava tre-bali bi trošiti oko 70% sredstava, a preosta-lih 30% na gradnju novih sustava obrane od poplava, odnosno regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina (nasipi, akumulacije, re-tencije, crpne stanice, ustave i sl.). U Hr-vatskim vodama pripremaju se planski doku-menti zaštite od poplava koji su predvi eni Zakonom o vodama – Plan upravljanja rizici-ma od poplava i Višegodišnji program grad-nje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioracije, koji donosi Vlada Republike Hrvatske. Kako Hrvatske vode planiraju osigurati ak 7,7 milijardi kuna potrebnih za do-

vršenje sustava obrane od poplava kad se zna da se doprinosi koji su vam glavni izvor nanciranja esto smanjuju ili ne-pla aju? Glavni izvori nanciranja održavanja i grad-nje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i melioracijskih vodnih gra evina su naknada za ure enje voda i vodni doprinos, koji je u nekoliko puta smanjivan, a tome treba pri-dodati i pad investicija u gra evinarstvu uz koje je vodni doprinos izravno vezan, stoga je jasno da su se naši prihodi smanjili pa je i manje raspoloživih sredstava za potrebe održavanja i dogradnju sustava obrane od poplava. Naravno, mogu e je i su nancira-nje sredstvima iz državnog prora una, ali i Hrvatske vode dijele sudbinu ukupnog ma-terijalnog stanja u društvu. Zato nastojimo uz racionalna ulaganja , nužna materijalna sredstva osigurati i iz kredita, ali i što više sredstava osigurati putem su nanciranja iz europskih fondova. Iz tog razloga nastojimo na vrijeme pripremiti što više projektne do-kumentacije za potrebe omogu avanja re-konstrukcije i dogradnje sustava obrane od poplava. Nisu li štete od estih poplava i suša ve e od investicija potrebnih da se izbjegnu?To su ve pokazale ranije katastrofalne po-

plave, posebice ona koja je 1964. pogodila Zagreb, ali i brojne nešto manje, ali u estale poplave na drugim ugroženim podru jima. To su ponovo potvrdile i poplave iz 2010. koje su prouzro ile velike štete u naseljenim mje-stima (Velika Gorica i op ina Orle, Metkovi i dr.), a tako er i u poljoprivredi, infrastruk-turnim i gospodarskim objektima, kao i u vodnome gospodarstvu, te su utvr ene štete u ukupnom iznosu koji je zna ajno premašio 100 milijuna EUR-a. Naravno, da se je pret-hodno investiralo u rekonstrukciju i dograd-nju sustave obrane od poplava na ugroženim podru jima, štete su u velikoj mjeri mogle biti izbjegnute. Samo ukupna godišnja šteta od poplava na podru ju grada Metkovi a iz 2010. godine, otprilike je na razini ukupno potrebnog ulaganja u sustav obrane od po-plava, odnosno gradnju nasipa i crpnih stani-ca na podru ju desne obale Neretve u gradu Metkovi u, što tako er dokazuje isplativost takvih ulaganja. Ve i broj objekata se ve gradi ili su pripreme u tijeku, a za 2013. i slijede e razdoblje planiraju se pove ati ka-pitalna ulaganja.Kako riješiti probleme koje kod poplava stvaraju nedovoljno održavani i iš eni odvodni kanali ija se dužina mjeri u ti-su ama kilometara, posebno oni tre eg i etvrtog reda što je ranije bila obveza vlasnika zemljišta koju mnogi nisu ispu-njavali?Nedvojbeno, daljnjim ulaganjima za potrebe potpunog dovo enje detaljne kanalske mre-že u funkcionalno stanje potrebno je pro-cjenjuje se oko 1,0 milijardu kuna. Iako su kanali detaljne mreže trebali prije i u nad-ležnost županija to se nije dogodilo, te i na-

I 12 I


dalje nužna sredstva za radove održavanja u skladu s mogu nostima osiguravaju Hrvatske vode, iako još uvijek nije uvedena naknada za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje kojom bi se trebao prikupiti novac za održa-vanje detaljne mreže. Stoga, još uvijek go-tovo 50% detaljne mreže nije u zadovolja-vaju em funkcionalnom stanju, sve dodatno otežava i injenica da su mnogi neodržavani kanali unutar minski sumnjivih podru ja, te e trebati uložiti i dodatna sredstava za po-

trebe njihovog razminiranja.Kakve se još novosti, uz najavljena ula-ganja u objekte, mogu o ekivati u obra-ni od poplava?O ekujemo da e se do kraja ove godine pri-premiti i donijeti novi Glavni provedbeni plan obrane od poplava, a nakon toga odmah nastaviti sa pripremom i donošenjem 34 pro-vedbena plana obrane od poplava branjenih podru ja. Time emo pove ati operativnost na manjim teritorijalnim jedinicama obrane od poplava, koje su ujedno i temeljne jedi-nice obrane od poplava. Tako er, usporedno se provode aktivnosti za potrebe popune i unaprije enja stanja raspoloživih materijal-no-tehni kih sredstava obrane od poplava (mobilne crpke, zaštitne membrane, vodene barijere,…). Kao slijede a aktivnost nakon donošenja Glavnog provedbenog plana obra-ne od poplava je svakako i nabavka novih prepoznatljivih službenih uniformi, te druge osobne i zaštitne opreme za potrebe uspješ-nije i sigurnije provedbe neposrednih mjera obrane od poplava na terenu. Osim toga, budu i da nam veliki vodni valovi dolaze iz uzvodnih susjednih država (Sloveni-

je, Ma arske i BiH) postoji potreba daljnjeg unaprije enja me udržavne vodnogospodar-ske suradnje za potrebe uspješnije koordina-cije upravljanja hidroenergetskim sustavima tijekom nailaska velikih vodnih valova, kao i razvoja prognosti kih modela i hidrološ-kih prognoza. Pouzdane hidrološke prognoze zna ajno pomažu pravodobnoj i primjerenoj pripremi obrane od poplava, što može pove-ati uspješnost obrane od poplava, a u isto

vrijeme osigurati i racionalan trošak proved-be obrane od poplava, pri emu je potrebno napomenuti da je uvijek bolje opasnost od poplava ponešto precijeniti, nego podcijeniti i nespremno do ekati veliki vodni val. Iz tog razloga, u pripremi je Sporazum o uporabi rezultata prognosti kog sustava Sava So a, vezano uz suradnju Hrvatskih voda i Agencije Republike Slovenije za oko-liš (ARSO), koji e hrvatskoj strani omogu i-ti pristup i uporabu rezultata prognosti kog sustava.Kako sura ujete s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje?Suradnja je vrlo dobra, no i nadalje je na-stojimo zajedni ki unaprijediti. Tijekom pro-vedbe mjera obrane od poplava, sukladno Zakonu o vodama Hrvatske vode su nositelj aktivnosti uz pomo licenciranih tvrtki za ra-dove u vodnom gospodarstvu. U slu aju po-trebe i ve eg stupnja ugroženosti u skladu s Protokolom o suradnji sa Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i županijskim kriznim stožerima koordiniraju se aktivnosti za po-trebe uklju ivanja postrojbi Hrvatske vojske, Policije, vatrogastva i jedinica civilne zaštite lokalnih samouprava, te pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja i Crvenog križa. Organizacija upravljanja u slu aju katastrofa provodi nadležna Državna uprava za zaštitu i spašavanje sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i Planu zaštite i spašava-nja na podru ju Republike Hrvatske. Tako je, tijekom ovogodišnjih poplava u mje-secu studenom neprekidno funkcionirao Sto-žer za zaštitu i spašavanje na državnoj ra-zini, koji je procjenjivao stanje na terenu i donosio odluke o daljnjim potrebnim mjera-ma i uklju ivanju dodatnih snaga i materi-jalno tehni kih sredstava za potrebe obrane od poplava. Tako er, osim u estalih "vježbi" tijekom neposredne provedbe mjera obrane od poplava, zajedni ki sa DUZS-om orga-niziramo i tzv. suhe vježbe diljem Hrvatske (Vukovar, Sinj, Zagreb i dr.) kako bi budu e poplave zajedni ki do ekali što spremniji. Dobro sura ujemo i s Državnim hidrometeo-rološkim zavodom, te smo tijekom ovogodiš-njih velikih vodnih valova provodili hidrološka mjerenja protoka rijeka Save i Drave za po-trebe daljnjeg unaprije enja sustava obrane od poplava, kao i daljnjeg razvoja na podru -ju hidroloških prognoza. Osje ki vodomjer

SLIKE

Arhiva VGO Osijek

I 13 I


OBRANA OD POPLAVA NA OBRANA OD POPLAVA NA SEKTORU “C” I “D” SEKTORU “C” I “D” Zoran Čavlović

Nakon prolaska vodnih valova uo ena su znatna ošte enja na vodnogospodarskim objektima , koja je potrebno hitno sanirati.

Obilne oborine krajem mjeseca listopada i po etkom mjeseca studenog 2012. godine u razdoblju od 27. 10. do 13.11. 2012. godine na slivu rijeke Save i Kupe s pritokama u Re-publici Sloveniji i Republici Hrvatskoj dovele su do formiranja triju vodnih valova na rijeci Savi, te vodnih valova na rijeci Kupi. Obilne oborine u Republici Sloveniji u razdoblju od 10. do 13. 11.2012. godine nisu formirale zna ajniji vodni val rijeke Save, budu i da je glavnina oborine pala u sjeverozapadnoj i ju-gozapadnoj Sloveniji, odnosno u slivu rijeke So e i Vipave, ali je dio oborine zahvatio sliv rijeke Kupe u Republici Sloveniji te doveo do naglog porasta vodostaja rijeke Kupe, ali bez proglašenja redovnih mjera obrane od popla-va.

Podaci preuzeti sa aplikacije DHMZ- a izra ene za potrebe Hrvatskih voda

Koli ina oborina od 25. 10. do 21. 11. 2012. na podru ju Sektora „C“ i „D“

Postaja Bjelovar DaruvarGoriceNova

Gradiška

Gradište ∑ Županja Karlovac Krapina Ogulin

Ukupna oborina 79,6 143,1 85,9 62,3 248,7 264 367,4

Postaja Parg ∑Čabar Puntijarka Sisak Slavonski

BrodZagreb

GričZagreb

Maksimir Zavižan

Ukupna oborina 746,5 125,2 88,8 66,2 106,8 201,9 347,2

Koli ina oborina od 25. 10. do 14. 11. 2012. na slivu rijeke Save u Republici Sloveniji

Postaja Ljubljana Bežigrad

Ljubljana aerodrom Kredarica Celje Lisca Rateče

Ukupna oborina 224,4 332,2 461,1 207,2 192,8 283,7

Koli ina oborina od 25. 10. do 14. 11. 2012. na slivu rijeke Kupe u Republici Sloveniji

Postaja Novo Mesto Črnomelj Postojna Kočevje Cerklje ∑ aerodrom

Ukupna oborina

156,4 97,3 81,7 161,8 141,9

Prvi vodni val u razdoblju od 27. do 30.10 2012. godineGlavni centar obrane od poplave dana 27. 10. 2012. godine, temeljem svakodnevnog pra e-nja stanja, te obilnih oborina na slivu rijeke Save i Kupe sa pritokama u R.S. i R.H. u pro-

Nivogram rijeke Save

Nivogram rijeke Kupe

tekla 24. sata 26.10.2012., a koja je bila pred-vi ena i za 27. 10. 2012. godine, te obavijesti Agencije za okolje Republike Slovenije o o e-kivanoj protoci na ulaznom pro lu rijeke Save u Republiku Hrvatsku, Sava Jesenice, u izno-su od 2000 m3/s tijekom jutra 28.10.2012. godine, korigirano na 2600 m3/s, upozorava sve nadležne službe i daje prognoze vodosta-ja rijeke Save s mogu noš u uvo enja re-dovnih mjera obrane od poplava za dionice mjerodavnih vodomjera rijeke Save uzvodno od Rugvice. Ovim upozorenjem Glavnog centra obrane od poplava zapo ele su aktivnosti propisane Državnim planom obrane od poplava ( us-postavljanje dežurstava u centrima sektora i branjenih podru ja , dnevno no na /dežurstva na objektima obrane od poplava, rad licenci-ranih tvrtki, vatrogasnih postrojbi i lokalnog stanovništva na izgradnji ze jih nasipa u cilju

I 14 I

HRVATSKE VODE I Sektor “C” i “D”

Nivogram rijeke Save Preljev Palanjek po prvi puta u funkciji

Ustava Prevlaka


nadvišenja nasipa na kriti nim lokacija, za-tvaranju skelskih prolaza i sl.), a što je tra-jalo sve do prolaska tre eg vodnog vala, te se nastavilo sanacijom uo enih ošte enja na objektima sustava obrane od poplava. Za vrijeme prolaska ovoga vodnog vala bile su proglašene slijede e mjere obrana od poplava za dionice mjerodavnih vodomjera.

Redovne mjere obrane od poplavaSava: Jesenice, Podsused, Preljev Jankomir, Zagreb, Rugvica, Ustava Prevlaka, (OK „Lo-nja – Srug“- Prevlaka Kanal) i Dubrov ak, te esma uš e

Pripremno stanje obrane od poplavaSava: Podsused Crnac, Trebež, Jasenovac, Ma kovac Kupa: Karlovac, Jamni ka Kiselica i OK Kupa Kupa - Re ica Od rasteretnih objekata u funkciji je bila ustava Prevlaka od 13:00 sati 28.10.2012. do 9:00 sati 30.10.2012. godine u cilju ra-stere enja voda rijeke Save uzvodno od Siska odvo enjem iste kanalom „Lonja – Strug“ u retenciju Lonjsko polje; Ustava Trebež koja je bila otvorena od 26.10.2012. godine; ka-

nal Kupa – Kupa koji vrši rastere enje velikih voda rijeke Kupe uzvodno od Karlovca, te po prvi puta novoizgra eni preljev Palanjak kojim se rastere uju savske vode uzvodno od Siska u retenciju Lonjsko polje, aktivacija kojega je zapo ela tijekom no i 29./30.10.2012. godine kod vodostaja Sava Crnac +590 cm.Za Preljev Jankomir kojim se velike vode rijeke Save uzvodno od Zagreba rastere uju kanalom „Odra“ u Odransko polje, a koji se prema do-sadašnjim iskustvima aktivira kod vodostaja na AVS-u Preljev Jankomir od +697 do 710, cm, dana 28.10.2012. godine izdano je upozorenje za mogu nost aktiviranja, ali nije se aktivirao, budu i da je maksimalni ostvareni vodostaj na AVS-u Jankomir ostvaren u iznosu od + 693 cm.

Drugi vodni val u razdoblju od 01. do 3.11. 2012. godineGlavni centar obrane od poplave dana 01. 11. 2012. godine, temeljem svakodnevnog pra enja stanja, te obilnih oborina na slivu rijeke Save i Kupe sa pritokama u R.S. i RH tijekom 31.10/1.11.2012. godine, te obavi-jesti Agencije za okolje Republike Slovenije o o ekivanoj protoci na ulaznom pro lu rijeke

I 15 I




Martinska Ves ze ji nasipi

Save u Republiku Hrvatsku, Sava Jesenice, u iznosu od 1800 m3/s, ponovno upozorava sve nadležne službe i daje prognoze vodo-staja rijeke Save s mogu noš u uvo enja redovnih mjera obrane od poplava za dionice mjerodavnih vodomjera rijeke Save uzvodno od Rugvice. Za vrijeme prolaska ovoga vodnog vala bile su proglašene slijede e mjere obrana od po-plava za dionice mjerodavnih vodomjera.

Redovne mjere obrane od poplavaSava: Jesenice , Rugvica, Ustava Prevlaka, (OK „Lonja – Srug“- Prevlaka Kanal) i Du-brov ak.

Pripremno stanje obrane od poplavaSava: Podsused, Preljev Jankomir, Zagreb, Crnac, Trebež, Jasenovac, Ma kovac i esma uš e Kupa: Karlovac, Jamni ka Kiselica i OK Kupa Kupa - Re ica Od rasteretnih objekata u funkciji je bila ustava Prevlaka od 16:00 sati 03.11.2012. do 18:00 sati 04.11.2012. godine u cilju ra-stere enja voda rijeke Save uzvodno od Siska odvo enjem iste kanalom „Lonja – Strug“ u retenciju Lonjsko polje, Ustava Trebež koja je otvorena od 26.10.2012. godine, kanal Kupa – Kupa koji je i dalje bio u funkciji ra-stere enja velikih voda rijeke Kupe uzvodno od Karlovca, te ponovno novoizgra eni pre-ljev Palanjak od 02:00 sata 3.11.2012. (kod vodostaja Sava Crnac +605 cm) do 20:00 sati 4.11.2012 godine kojim se rastere uju savske vode uzvodno od Siska u retencije Lonjsko polje, zbog ega je bila zatvorena za promet prometnica Palanjek Sisak. Iako vodni valovi rijeke Kupe kod pojave pr-vog i drugog vodnog vala nisu dosegli vo-dostaje kod kojih se proglašavaju mjere re-dovne obrane od poplava, imali su utjecaj na vodostaje rijeke Save uzvodno od Siska, odnosno na sporiju propagaciju vodnog vala nizvodno od Siska.

Tre i vodni val u razdoblju od 05. do 08.11 2012. godinePonovne obilne oborine na slivu rijeke Save i Kupe sa pritokama u R.S. i R.H. tijekom 4. i 5. 11.2012. godine, te obavijesti Agen-cije za okolje Republike Slovenije o o ekiva-noj protoci na ulaznom pro lu rijeke Save u Republiku Hrvatsku, Sava Jesenice, u izno-su od 3000 m3/s, Glavni centar obrane od poplava ponovno upozorava sve nadležne službe i daje prognoze vodostaja rijeke Save s mogu noš u uvo enja izvanrednih mjera obrane od poplava za dionice mjerodavnih vodomjera rijeke Save uzvodno od Rugvice, te izdaje 5. 11.2012. godine upozorenje ve-zano uz veliku vjerojatnost aktiviranja pre-ljeva Jankomir u kanal Odra ( rastere enje

I 16 I

HRVATSKE VODE I Sektor “C” i “D”


Nivogram rijeke Kupesavskih voda uzvodno od Zagreba u retenciju Odransko polje) prema centru 112 i centrima obrane od poplava sektora C i D, te ostalim institucijama ( Policija, licencirane tvrtke itd. ), a u 19:00 sati izdan je nalog za zatvaranje cestovnih prijelaza kroz kanal Odra.Isto tako, 5.11.2012. temeljem prognoza, bez obzira na trenutno stanje vodostaja, Glavni centar obrane od poplava izdaje na-log, svim voditeljima branjenih podru ja, za proglašenje redovnih mjera obrane od popla-va za dionice mjerodavnih vodomjera Sava Jesenice do Sava Dubrov ak. Za vrijeme prolaska ovoga vodnog vala bile su proglašene slijede e mjere obrana od po-plava za dionice mjerodavnih vodomjera.

Izvanredne mjere obrane od poplavaSava: Jesenice, Rugvica Prevlaka, (OK „Lo-nja – Srug“-Prevlaka kanal) i Dubrov akRedovne mjere obrane od poplava, prema nalogu Glavnog centra obrane od poplava, za sve dionice mjerodavnih vodomjera od Podsuseda do Dubrov aka i esma uš e

Pripremno stanje obrane od poplavaSava: Crnac, Trebež, Jasenovac, Ma kovac, Davor, Slavonski Brod i Slavonski Šamac

Kupa: Karlovac i Jamni ka Kiselica Od rasteretnih objekata u funkciji je bila ustava Prevlaka od 16:00 sati 05.11.2012. do 13:00 sati 08.11.2012. godine, Ustava Tre-bež koja je otvorena od 26.10.2012. godine, kanal Kupa – Kupa (od 27.10. do 18.11.2012. godine.) koji je i dalje bio u funkciji raste-re enja velikih voda rijeke Kupe uzvodno od Karlovca, te ponovno novoizgra eni preljev Palanjak od 14:00 sati 6.11.2012. (kod vo-dostaja Sava Crnac +596 cm) do 19:00 sati 9.11.2012 godine kojim se rastere uju sav-ske vode uzvodno od Siska u retencije Lonj-sko polje, zbog ega je opet bila zatvorena za promet prometnica Palanjek Sisak. Dana 5.11.2012. godine oko 10:00 sati akti-virao se je i Preljev Jankomir kod vodostaja na AVS Jankomir Preljev +710 cm, a pre-ljevanje je prestalo u 0:50 sati 7.11.2012. godine.Obzirom na prognozirane vrijednosti vodo-staja, pa samim time i proglašenje mjera obrane od poplava, koji su u jednom trenut-ku pokazivali i mogu nost proglašenja izvan-rednog stanja za podru je op ine Rugvica, grada Velike Gorice, op ine Orle i Dubrov a-ka , poduzete su dodatne aktivnosti na zaštiti kriti nih mjesta sustava obrane od poplava, nadvišenja nasipa na podru ju op ine Brdo-vec i grada Zapreši a, na podru ju Medsa-va izvedba ze jeg nasipa od uš a Gradne do zida, izvedba ze jeg nasipa od Strmca Bu-kevskog do Gornjeg Bukevja te nizvodno od Bukevja, nadvišenje postoje ih ze jih nasipa

Trebarjevo Desno – zatvaranje otvora u zidu

u Martinskoj Vesi i Ljubljanici, te na najnižim dijelovima desnog savskog nasipa izme u naselja Donje Letine i Selišta Slunjskog itd.Tre i vodni val po ostvarenim maksimalnim vodostajima, pa tako i proglašenim mjerama obrane od poplava bio je najve i, ali nije do-segao vodostaje i mjere obrane od poplava iz rujna 2010. godine.

I 17 I


Sava Zagreb. Foto: Antun Cerove ki

ZAKLJU AKProvedene mjere obrane od poplava na sektoru „C“ i „D“ u razdoblju od 28.10. do 20.11. 2012. godine bile su uspješne pri-je svega zbog pravovremenog upozorenja Glavnog centra obrane od poplava o mogu -nosti nailaska velikih vodnih valova, te po-duzimanja odgovaraju ih aktivnosti i mjera propisanih Državnim planom obrane od po-plava (uspostavljanje dežurstava u centrima sektora i branjenih podru ja , dnevno/no na dežurstva na objektima obrane od poplava, rad licenciranih tvrtki, vatrogasnih postrojbi i lokalnog stanovništva na izgradnji ze jih nasipa u cilju nadvišenja nasipa na kriti nim lokacijama zatvaranju skelskih prolaza i sl), a što je trajalo sve do prolaska tre eg vod-nog vala, te se nastavilo sanacijom uo enih ošte enja na objektima sustava obrane od poplava. Treba naglasiti ta tijekom obrane od poplava nije bilo plavljenja stambenih i gospodarskih objekata, osim prekida prometa na promet-nici Palanjek – Sisak zbog funkcioniranja pre-ljeva Palanjek, te prometnice Žažina – Mala Gorica zbog izljevanja rijeke Kupe, na po-dru ju koje nema osiguran sustav obrane od poplava, nebranjeno podru je, te obustave prometa na prometnicama koje prolaze kroz oteretni kanal Odra za vrijeme preljevanja savskih voda preljevom Jankomir. S druge strane, nakon prolaska vodnih valo-va uo ena su znatna ošte enja na vodnogos-podarskim objektima , koja je potrebno hitno

sanirati, kako je i predloženo u cjelovitimm izvješ ima rukovoditelja obrane od poplava sektora „C“ i „D“ , prije nailaska novih vodnih valova, a prije svega novoizgra enog prelje-va Palanjak koji je tijekom provo enja mjera obrane od poplava prvi puta bio u funkciji, te pokazao izuzetne rezultate na poboljšanju vodnog režima rijeke Save uzvodno od Siska zajedno s postoje om ustavom Prevlaka, te uo enih ošte enja kruna i pokosa nasipa. Pri-bližne štete na vodnogospodarskim objekti-ma, na podru ju sektora „C“ i „D“ nastale tijekom prolaska vodnih valova iznose cca 8 000 000,00 kn.

Maksimalno postignuti vodostaji triju vodnih valova iz listopada i studenog 2012. godine s proglašenim mjerama obrane od poplava u odnosu na vodni val iz rujna 2010. godine.

Mje

rod

avn

i vo

dom

jeri

Sava Sava Sava Sava Sava Sava Sava Sava

Jesenice Podsused Preljev ankomir Zagreb Rugvica Prevlaka Dubrovčak Crnac

Maks+580

(2010.)

Maks+675

(1990.)

Maks+786

(2010.)

Maks+514

(1964.)

Maks+978

(2010.)

Maks+709

(2010.)

Maks+872

(2010.)

Maks+794

(1991.)

Kota(0)132,75

Kota(0)119,13

Kota(0)113,52

Kota(0)112,26

Kota(0)95,61

Kota(0)96,70

Kota(0)94,53

Kota(0)91,34

Mak. vodostaji rujan 2010.

580 569 786 464 980 709 872 718

Mak. vodostaji27. do 30. 10.

2012.442 449 693 381 739 517 683 604

Mak. vodostaji1. do 3. 11.

2012.363 372 632 367 728 547 718 647

Mak. vodostaji 5. do 8. 11.

2012.505 499 751 433 892 627 797 664

Pripremno stanje

200 300 550 200 500 380 560 550

Redovna obrana 350 500 670 370 720 480 660 670

Izvanredna obrana

450 600 770 470 820 580 760 770

Izvanredno stanje

550 700 870 570 920 680 860 870

SLIKE

Zoran Čavlović

I 18 I

HRVATSKE VODE I Poplava na širem području Karlovca 1966. godine

POPLAVA NA ŠIREM PODRUČJU KARLOVCA 1966. GODINEdr. sc. Dušan Trninić, znanstveni

savjetnik

Poplava Save kod Zagreba 1964. godine i Kupe kod Karlovca 1966. godine bile su prekretnica u rješavanju obrane od poplava tih gradova kao i šireg podru ja Srednjeg Posavlja.

UVODNE NAPOMENESve aktualnije pojave u estalih oborinskih ekstrema i s njima vezanih poplava, ponu-kalo nas je da se prisjetimo velikih poplava u bližoj prošlosti podru ja grada Karlovca, grada na etiri rijeke. U ovom radu opisali smo veliku poplavu iz prosinca 1966. godine te se u vezi toga osvrnuli i na projektirani i izvedeni obrambeni sustav Srednje Posavlje.Najve e velike i poplavne vode Kupe kod Karlovca i njegove okolice registrirane su u slijede im godinama: 1730., 1775., 1842., 1843., 1852., 1895., 1919., 1926., 1937., 1939., 1966., 1974. i 2010.Za analizu velikih i poplavnih voda u gradu Karlovcu, najzna ajniji su podaci s hidrološ-ke stanice Karlovac. Za ovu priliku korišteni su podaci o vodostajima za razdoblje: 1926. 2011. (N = 86 godina). Karakteristi ni vo-

dostaji u tom razdoblju bili su: apsolutno najniži vodostaj: -100 cm (18. VIII 1988.) u odnosu na prosje ni vodostaj od 90 cm i apsolutno najviši vodostaj od 872 cm koji je registriran 1. VI 1939. godine. Na hidrološkoj stanici Karlovac aktualni pragovi kod kojih se poduzimaju mjere obrane od poplava su: pri-

premno stanje: 500, redovna obrana: 700, izvanredna obrana: 750 i izvanredno stanje: 830 cm. Prema aktualnim pragovima kod kojih se pro-glašavaju mjere obrane od poplava – izvan-redno stanje Kupe kod Karlovca proglašava se kada je vodostaj H 830 cm i on se u analiziranom razdoblju pojavio samo u 1939. i 1966. godini. Usporedbe radi, izvanredna obrana od poplava proglašava se kad je vo-dostaj H 750 cm a on se u analiziranom razdoblju pojavio u 42 godine ili skoro u 50 % analiziranih godina. U tablici 1. prikazani su maksimalni godišnji vodostaji Hmax 800 u razdoblju. 1926. 2011.godina (DHMZ, 2011.). Neke od karakteristika glavnih vodotoka u slivu Kupe: Kupa, Dobra, Korana, Mrežnica i Glina, koji su najbitniji za velike i poplav-ne vode u slivu Kupe prikazani su u tablici 2.

POPLAVA KARLOVCA I NJEGOVE OKOLICE U PROSINCU 1966. GODINEJedna od najve ih poplava grada Karlovca i okolice bila je u prosincu 1966. godine. Od

Pogled iz zrakoplova na desnu obalu – Gaza i na lijevu obalu Kupe – Tvornica kože

Ivo Marinkovi , Foto: Zvonimir Gr man, prosinac 1966.

I 19 I


3. 6. prosinca 1966. godine grad Karlo-vac i nizinsko podru je Srednje Kupe od Oz-lja do Lijevo Sredi ko doživjelo je jednu od najve ih poplava u novijoj povijesti, nakon poznate poplave iz 1939. godine. Maksimalni vodostaj na kolnom mostu u gradu Karlovcu registriran je 4. XII 1966. godine u 07.00 sati i iznosio je 832 cm što odgovara apsolutnoj koti od 111.49 m n.J.m.Poplave u Karlovcu i srednje kupskoj nizini nastaju prilikom koencidencije velikih vod-nih valova rijeke Kupe i Korane s pritocima Dobrom i Mrežnicom. Dok je karakteristika poplave Karlovca iz 1939. godine bila da su velike vode Kupe i Korane bile približno jed-nakog intenziteta, poplavu iz XII 1966. ka-rakteriziraju veoma jake vode rijeke Kupe s Dobrom, ali i umjerene velike vode rijeke Korane s ja om Mrežnicom. Poplava iz 1939. godine bila je po etkom lipnja i nastala je nakon obilnih kiša u svibnju na cijelom sliv-nom podru ju Kupe, Korane, Dobre i Mrežni-ce. Ove kiše su potpuno natopile zemljište i nakon toga je u samo nekoliko dana palo 2/3 ukupne oborine za lipanj, što iznosi preko 300 mm. Ove ekstremne kišne epizode re-zultirale su poplavnim valom koji je 1. lipnja 1939. na Kupi kod Karlovca imao apsolutno najviši vodostaj od 872 cm. Poplava iz prosinca 1966. ima druge uzro-ke. Veliki vodni valovi Kupe i pritoka formi-rali su se nakon naglog topljenja snijega i jakih kiša. Sniježni pokriva , koji je za ovo doba godine bio posebno visok u zapadnim dijelovima slivnog podru ja i uslijed južnog strujanja naglo je otopio snijeg koji je 2. XII

Red. broj Godina Hmax 800 [cm]

1. 1939. 872

2. 1966. 832

3. 1926. 826

4. 1933. 820

5. 1974. 818

6. 2010. 809

7. 1937. 805

8. 1952. 804

9. 1928. 804

10. 1995. 802

11. 1970. 800

Vodotok

Površina sliva Duljina vodotoka

Ukupno u RH Ukupno u RH Granica

[km2] [km]

Kupa 10236 8412 294 294 100

Dobra 1354 1354 104 104 -

Korana 2297 2049 134 134 23

Mrežnica 980 980 63 63 -

Glina 1418 967 100 100 18

Tablica 1. Maksimalni godišnji vodostaji

- Hmax 800 [cm] Kupe kod Karlovca urazdoblju: 1926. 2011. [N=86 g.]

Tablica 2. Neke karakteristike glavnih vodotoka u slivu Kupe

Izvor: HV (2009.)

Geografska karta poplavnog podru ja (15 600 ha) srednje Kupe za op inu Karlovac u prosincu 1966. godine. Izvor: Vodna zajednica Karlovac

I 20 I

HRVATSKE VODE I Poplava na širem području Karlovca 1966. godine

1966. rezultirao pojavom poplavnih valova u Gorskom Kotaru. Maksimalni vodostaj Kupe kod Karlovca od 832 cm registriran je 4. XII 1966. u 07.00 sati što odgovara apsolutnoj koti od 111.49 m n.J.m. Karakteristika ovoga vodnog vala Kupe kod Karlovca, a sli ni su bili i svi dosa-dašnji vodni valovi, je buji an karakter rijeke Kupe i pritoka, s izrazito naglim nadolaskom i visokim satnim porastom vodostaja. Napri-mjer, od 2. XII u 16.00 sati do 3. XII 1966. u 04.00 sata, tj. u dvanaest sati, vodostaj je narastao za 4 metra s maksimalnim satnim porastom od 45 cm. Grad Karlovac leži na etiri rijeke, a glavni uzroci poplava su pre-

mali kapaciteti korita primanja velike koli ine voda kod dugotrajnih oborina ja eg intenzi-teta ili kod naglog topljenja snijega s kišom na cijelom slivnom podru ju.

VODOPRIVREDNO RJEŠENJE SREDNJEG POSAVLJAPoplava Save kod Zagreba 1964. godine i Kupe kod Karlovca 1966. godine bile su pre-kretnica u rješavanju obrane od poplava tih gradova kao i šireg podru ja Srednjeg Po-savlja. Napušten je stereotipni na in obrane od velikih i poplavnih voda izgradnjom i do-gradnjom nasipa. Originalno Vodoprivredno rješenje Srednjeg Posavlja unutar kojeg se obrane od poplava Zagreba, Karlovca i Siska tretiraju ravnopravno i njihova zaštita se na-lazi u odre enoj zavisnosti. Umjesto daljnjeg isklju ivanja poplavnih površina aktualizirala

Poplava iz prosinca 1966. na širem podru ju Karlovca – pogled s lijeve obale Korane. Foto: ing. Dušan Gapit

Pogled na razlivenu Mrežnicu na cesti u Mostanju kod bivše željezni ke postaje, prosinac 1966. Foto: ing. Dušan Gapit

se koncepcija rješenja, koja koristi prirodne predispozicije terena tj. viškove velikih i po-plavnih voda odvodi u izgra ene prostore koji su i u prirodnim uvjetima bili esto plavljeni.

Rješenje u kona nom oblikuU sklopu projekta obrane od poplava Sred-nje Posavlje rješava se i obrana od poplava grada Karlovca i okolice. Tim rješenjem je predvi ena izgradnja slijede ih, najvažnijih hidrotehni kih objekata:

oteretnog kanala „Kupa – Kupa“; VES Brodarci (vodno energetska stepeni-ca) na ulazu u kanal „Kupa – Kupa“;

nasipa, uzvodno Kupom i Dobrom; retencije „Kup ina“; ustava „Šišljevi “ na kanalu „Kupa – Kupa“; ustava „Kup ina“ na retenciji „Kup ina“, za upuštanje i ispuštanje voda iz retencije Kup ina.

Izgradnjom ovih objekata omogu ilo bi se potpuno upravljavanje vodama Kupe i Dobre uzvodno od Karlovca (Brodarci) tj. usmjera-vanju voda u korito Kupe za potrebe obrane od poplava ili drugih razloga. Stogodišnja ve-lika voda Kupe prije vora Brodarci i ulaza u oteretni kanal „Kupa – Kupa“ je 1415 m3s-1. Kao osnovni kriterij isti e se potreba da se kod stogodišnje velike vode na Kupi kod Kar-lovca ispusti maksimalno 650 m3s-1, a preo-stala koli ina vode od 765 m3s-1 ide kanalom „Kupa – Kupa“. Za potrebe obrane Karlovca

I 21 I


od velikih i poplavnih voda traži se redukcija Kupe na 650 m3s-1, a potrebna je zapremi-na od 165 hm3. Naravno, takva akumulacija za sploštenje vodnog vala Kupe uzvodno od Karlovca ne može se na i niti ju je bilo raci-onalno tražiti uz postojanje jednog nizinskog podru ja kao što je Kup ina. Kanal „Kupa – Kupa“ ima prvenstvenu namje-nu da reducira velike vode Kupe kod Brodarca u cilju obrane od poplava Karlovca, ali zna aj da se limitiraju vode Kupe kod Jamni ke Ki-selice pri stogodišnjih velikih voda od 1.650 m3s-1, nije ništa manji. Ako je limitirani pro-tok Kupe kod Jamni ke Kiselice 1.650 m3s-1 tada se kod pojave stogodišnje velike vode treba otereti u retenciju „Kup ina“ protok od 480 m3s-1. Na slici 6. shematski je prikazano djelovanje kanala Kupa – Kupa i svih važni-jih hidrotehni kih objekata za 100-godišnju veliku vodu.U okviru Vodoprivrednog rješenja Srednje Posavlje gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak trebaju se braniti od tisu ugodišnjih velikih voda. Izra unata tisu ugodišnja velika voda za grad Karlovac iznosi 1790 m3s-1.

Izvedeno stanjePrva faza rješenja obrane od poplava Srednje Posavlje, a u okviru njega i grada Karlovca s okolicom, završila je oko 1980. godine. Od predvi enih objekata, do danas je izveden kanal „Kupa – Kupa“ u duljini od 21.86 km kojim je omogu eno rastere enje dijela voda

Shematski prikaz djelovanja kanala Kupa – Kupa kod 100-godišnje velike vode

Kupe i Dobre u zavisnosti od dotoka. Kanal je u punom pro lu završen 1979. godine i od tada se koristi s manjim kapacitetom od projektiranog budu i da nisu izvedeni pro-jektirani objekti u voru Brodarci koji treba-ju imati dvonamjensku ulogu – distribuciju velikih voda u kanal i proizvodnju elektri ne energije. Sa stajališta energetike projektira-ni zahvat nije atraktivan. U cilju pove anja korištenja kanala naknadno je ure en ulaz u kanal „Kupa – Kupa“ i kota ulaza je spušte-na s prethodno projektirane na kotu 109.00 m n.J.m. Danas, kod stogodišnje velike vode od 1415 m3s-1 kanalom odlazi 191 m3s-1, a koritom Kupe odlazi 1224 m3s-1. Može se re i da je kanal kod stogodišnje velike vode isko-rišten s oko 25 % izvedenog kapaciteta (Be-rakovi i Ocvirk, 2011.).

ZAKLJU AKZastoj u realizaciji Vodoprivrednog rješenja Srednje Posavlje nastao je zbog nedostatka potrebnih nancijskih sredstava. Današnja, djelomi na izgra enost sustava Srednje Po-savlje daje ograni ne rezultate i ne može garantirati potrebnu sigurnost koja je de -nirana kona nim Vodoprivrednim rješenjem Srednjeg Posavlja.I na kraju, postavlja se pitanje može li grad Karlovac i njegova okolica biti ponovno po-plavljen? Odgovor je jasan... može, jer nema apsolutne obrane od poplava i uvijek postoje ekstremi ekstrema.

LITERATURA

[1] Beraković, B., Ocvirk, E.

(2011.): Stručna podloga

o izmjenama i dopunama

u odnosu na rješenje o

prihvatljivosti zahvata

izgradnje sustava obrane od

poplava Srednje Posavlje

- dio čvora Brodarci.

Građevinski fakultet - Zavod za

hidrotehniku, Zagreb.

[2] Čavlović, Z. (2012.): Sustav

obrane od poplava Srednje

Posavlje - osnovno rješenje.

Hrvatska vodoprivreda XX

(200) , 34-39.

[3] DHMZ (2011.): Arhiva i Banka

hidroloških podataka. Državni

hidrometeorološki zavod,

Zagreb.

[4] Grupa autora (1975.): Analiza

režima velikih voda Save

uslovljena djelovanjem

obrambenog sistema Srednje

Posavlje. Direkcija za Savu,

Zagreb.

[5] HV (2009.): Strategija

upravljanja vodama. Hrvatske

vode, Zagreb.

[6] Kratofi l, L. (2000.): Promjena

vodnog režima Save

uzrokovane ljudskom

djelatnošću. Zbornik radova:

Hidrologija i vodni resursi Save

u novim uvjetima, 335-352.

[7] Vodna zajednica Karlovac

(1966.): Poplava grada

Karlovca XII 1966.

[8] UN (1972.): Studija

regulacije i uređenja Save

u Jugoslaviji. Konačni

izvjrštaj. Konzultantske fi rme:

Polytechna Hydroprojekt -

Carlo Lotti & C., Praha - Roma.

I 22 I

HRVATSKE VODE I Klimatske informacije i klimatske promjene

KLIMATSKE INFORMACIJE I KLIMATSKE PROMJENE ZA POTREBE UPRAVLJANJA VODAMAdr. sc. Marjana Gajić-Čapka

Djelovanje o ekivanih klimatskih promjena na režim vodnih tokova pove ati e probleme i

zahtijevati brojne akcije u mnogim granama vodnog gospodarstva.

UVODUz atmosferu, voda je osnovni prirodni izvor koji koristi ovjeku, a ovisan je o atmosferskim procesima. Stoga se primijenjena klimatologi-ja za podru je upravljanja vodama neminovno bavi meteorološkim elementima hidrološkog ciklusa, i to u onolikoj mjeri koliko se oni od-nose na vodne potencijale i rad hidroinženjera.Za potrebe iskorištavanja voda korisnicima stoje na raspolaganju dvije osnovne grupe meteoroloških podataka: klimatološki podaci (arhivski) koje primarno koriste planeri i pro-jektanti, sinopti ki podaci (trenutni) koje tre-baju operativne službe, te rezultati klimatskih i hidroloških modela za dugoro nija planiranja (Stewart, 2011).

Meteorološki elementi i pojave se stalno mo-tre i registriraju na meteorolološkim postajama koje ine osnovnu mrežu meteoroloških posta-ja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ako se ne mjere speci ni elementi potrebni kori-sniku ili gusto a mreže meteoroloških postaja nije dovoljna na nekom podru ju za odre enu namjenu, u skladu s ugovorenim potrebama korisnika postavljaju se dodatne meteorološke postaje ili se obavljaju povremena specijalna mjerenja u zna ajnim vremenskim situacijama pomo u stacionarnih i mobilnih meteoroloških postaja. Ovi izvorni podaci predstavljaju podloge za namjenske obrade kao što su npr. odre ivanje prosje nih vrijednosti u razli itim vremenskim

Foto: Robert Mar elja

I 23 I


razdobljima, vjerojatnosti pojavljivanja karak-teristi nih klimatskih elemenata, trajanje raz-doblja s odre enim karakteristikama, analize ekstremnih vrijednosti, prostorne raspodjele, vremenske promjene i dr. Odabir i na in pri-kazivanja meteoroloških parametara moraju proiza i iz uske stru ne suradnje meteorologa i stru njaka koji rade na podru ju upravljanja vodama.

Analize klimatoloških podatakaOp e klimatske karakteristike nekog podru ja prvenstveno su de nirane op om cirkulacijom atmosfere, zemljopisnom širinom i njegovim položajem s obzirom na blizinu mora i oceana. Zbog izloženosti raznolikim lokalnim utjecaji-ma kao što su udaljenost od mora, nadmorska visina, tip tla i vegetacija, izloženost strujanji-ma, gradske i vodene površine, klimatološke veli ine pokazuju veliku prostornu promjenlji-vost na podru ju Hrvatske.Glavni ulazni klimatološki element u hidrološ-kim prora unima za vodnogospodarske potre-be je oborina (koli ina, u estalost, trajanje). Vremenska promjenljivost oborine vrlo je ra-zli ita u raznim krajevima Hrvatske. Obi no se izmjenjuju oborinska razdoblja razli itih ko-li ina, intenziteta i trajanja. Stalna promjena intenziteta javlja se i tijekom jedne oborinske epizode ili perioda. Osnova za detaljne oborin-ske analize u studijama o poplavama i malim vodama su dnevne koli ine oborine. Analiziraju se: maksimalne dnevne i višednevne koli ine oborine po mjesecima, brojevi dana s koli i-nom oborine 1.0 mm, 10.0 mm ili drugi traženi pragovi, te sušna razdoblja.Podaci o dnevnim koli inama ne daju informa-ciju o tome kada, koliko dugo, s kakvim in-tenzitetom i kakvim tijekom je oborina padala. Tu dodatnu informaciju hidrolozi mogu dobiti iz registracija oborine (pluviograma) i to za intervale od nekoliko minuta do nekoliko sati (Gaji - apka, 2002).Statisti ka obrada jakih oborina kao ekstre-mnog doga aja nužna je u cijelom nizu podloga za projektiranje novih ili rekonstrukciju posto-je ih objekata, kao što su npr. dimenzioniranje objekata odvodnje u gradovima, na prometni-cama ili poljoprivrednim površinama, konstruk-cija retencija na malim ili velikim slivovima radi ublažavanja (smanjenja) vodnih poplavnih va-lova. Kod obilnih koli ina oborine u vrlo kratkom razdoblju esto puta dolazi do poplava u gra-dovima ako objekti odvodnje nisu dobro dimen-zionirani. Posljednji takav doga aj zabilježen je po etkom rujna kada je u Zadru u jednom danu 92 mm kiše uzrokovalo velike štete u doma in-stvima i ugostiteljskim objektima. Za objekte obrane od poplava, kada se zahtije-va ve a sigurnost, preporu a se korištenje vje-rojatnosti maksimalne oborine (PMP-probable maximum precipitation), koja se može odrediti

pomo u statisti kih i zikalnih metoda uzima-ju i u obzir reljef tla. Uloga podataka o snježnom pokriva u je zna-ajna, posebice kod obrane od poplava i pro-

cjena zaliha vlage u tlu. Neki važni elementi koji karakteriziraju pojavu i hidrološke poslje-dice snježnog pokriva a mogu biti: datum pr-vog i poljednjeg dana sa snježnim pokriva em, trajanje snježnog pokriva a, visina novog sni-jega, maksimalna visina snježnog pokriva a ili novog snijega i datum njihovog javljanja, te gusto a snijega. Srednja evapotranspiracija (isparavanje s vo-dene površine, tla i vegetacije) na nekom po-dru ju od posebnog je interesa za utvr ivanje vodne ravnoteže ili detaljnih modela za sliv. Može se ocijeniti, ili iz prora una klimatoloških varijabli za podru je i karakteristika podru ja, ili iz prora una evapotranspiracije u to kama ili za manja podru ja prema odgovaraju im klimatološkim podacima. Mogu nost primjene daljinskih (satelitskih) mjerenja za procjenu evapotranspiracije za podru je teku i je zada-tak istraživanja u svijetu.

Opažene klimatske promjeneKlimatski sustav odre uju brojne interakcije izme u Sunca, oceana, atmosfere, kopna i ži-vih organizama. Prvenstveno je rezultat Sun-eve i vulkanske aktivnosti, te astronomskih imbenika. Promjene u tim aktivnostima dovo-

de do vremenske promjenjivosti klime. Sastav atmosfere je u tom slu aju zna ajan, budu i da pojedini plinovi i estice apsorbiraju toplinu, koju Zemlja osloba a u atmosferu zra enjem, doprinose i dodatno zagrijavanju atmosfere. Narušavanjem odnosa u kemijskom sastavu zraka narušava se i ravnoteža klimatskog su-

Prostorna godišnja raspodjela koli ine oborine. Izvor: Zaninovi i dr. 2008.

I 24 I


stava s klimatski mjerljivim posljedicama.Tijekom vremena u prošlosti klima se mijenja-la i javljala su se toplija i hladnija razdoblja. Vremenska varijabilnost klime na razli itim skalama utvr uje se rekonstrukcijom prošlih klimatskih uvjeta pomo u razli itih metoda: analizom izotopa kisika dubinskih slojeva mora (nekoliko milijuna godina), ledenjaka (nekoliko stotina tisu a godina), analizom peludi, sedi-menata u jezerima, godova drve a (nekoliko stolje a), zapisa u ljetopisima, motivima na slikama. S po etkom instrumentalnih mjerenja sredinom 19. stolje a na raspolaganju su nizo-vi mjerenih podataka. Npr. na vremenskoj skali posljednjih 100 godina kod vremenskih nizova godišnjih koli ina oborine u europskim zemlja-ma prisutni su 10-12-godišnji i 20-22-godiš-nji periodi koji se vjerojatno mogu povezati s 11-godišnjim ili dvostrukim Sun evim ciklu-som. U vremenskim oborinskim nizovima u Hrvatskoj, kao i npr. u Španjolskoj i Gr koj, 11-godišnji period nije utvr en kao statisti ki zna ajan.etvrto izvješ e (FAR) Me unarodnog panela

za klimatske promjene (IPCC) iz 2007., koji je potaknula Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za oko-liš (UNEP) utvr uje da je zapaženo zatopljenje od sredine 20. st. vrlo vjerojatno (vjerojatnost 90-99%) uzrokovano opaženim pove anjem koncentracije antropogenih stakleni kih plino-va. S razvojem industrijske civilizacije pojavio

se antropogeni porast plinova staklenika zbog emisije pri sagorijevanju fosilnih goriva, uni-štavanja šuma, isušivanja velikih vodenih po-vršina itd. Prema meteorološkim podacima širom svijeta utvr en je nedvosmislen porast srednje glo-balne temperature zraka. Srednja temperatu-ra sjeverne hemisfere tijekom druge polovice 20. st. vrlo vjerojatno je viša nego tijekom bilo kojih 50 godina u posljednjih 500 godina i vje-rojatno viša nego u barem posljednjih 1300 godina. Zabilježen je porast temperature zraka od 0.74 °C u 100-godšnjem razdoblju 1907-2006., s dvostrukim ubrzanjem u posljednjih 50 godina. Regionalno je utvr en ve i trend temperature zraka nad kopnom nego nad oce-anima i morima. Kod oborine javljaju se ve e regionalne razlike. Prema podacima iz razdo-blja 1901-2005. prisutan je porast godišnje koli ine oborine u isto nim dijelovima Sje-verne i Južne Amerike, sjeverne Europe i sje-verne i središnje Azije. Smanjenje se javlja u Sahelu, Sredozemlju, južnoj Africi i dijelovima južne Azije. Globalno su se pove ala podru ja pogo ena sušom i porasla je u estalost jakih kišnih doga aja ili udio ukupne koli ine obori-ne od obilne oborine. Ove klimatske promjene dovode do promjena u svim komponentama globalnog slatkovodnog sustava iako ne s istim intenzitetom. Za jedan broj komponenti, kao npr. podzemne vode, zbog nedostatka podata-ka nemogu e je odrediti da li se njihovo stanje

Foto: Nenad Reberšak

I 25 I


promijenilo u skoroj prošlosti zbog klimatskih promjena. Tijekom posljednjih desetlje a ne-klimatski initelji su jako utjecali na slatkovod-ne sustave. To je rezultiralo zaga enjem vode, pregra ivanjem rijeka, isušivanjem mo vara, smanjenjem protoka, snižavanjem razine pod-zemne vode (uglavnom zbog navodnjavanja). Za usporedbu, promjene zbog klime, bile su male, iako je vjerojatno da e u budu nosti biti druga ije, kako signal klimatskih promjena po-staje sve o itiji.Prema posljednjem klimatskom izvješ u IPCC iz 2007. utjecaj zatopljenja klimatskog susta-va na hidrološke sustave je utvr en s velikom pouzdanoš u. Pove ano je otjecanje, javlja se raniji proljetni maksimum otjecanja na mno-gim rijekama koje se pune s ledenjaka i snije-gom pokrivenog gorja, zagrijavaju se jezera i rijeke, što utje e na termi ku strukturu i kvali-tetu vode. Tako su i hidrološki uvjeti vjerojatno intenzivniji jer su uo ene u estalije jake suše i velike koli ine oborine u mnogim podru jima na Zemlji.Tijekom 20. i po etkom 21. stolje a godišnje koli ine oborine u Hrvatskoj pokazuju trend smanjenja pridružuju i se tako osušenju na Sredozemlju. Taj trend je izraženiji na jadran-skoj obali nego u unutrašnjosti. Godišnji tren-dovi su rezultat sezonskih promjena koje su uglavnom prostorno konzistentne: negativni trendovi u jesen, zimi i u prolje e, a pozitiv-ni ljeti. Me utim oni su razli itog intenziteta u

razli itim sezonama. Smanjenje godišnjih koli-ina u unutrašnjosti sjeverno od Save rezultat

je smanjenja koli ina u prolje e i jesen. Na vi-soravni Like i na dalmatinskim otocima sma-njenje godišnjih koli ina je uglavnom rezultat smanjenja oborine zimi i u prolje e. U Kvar-nerskom zaljevu zapaženo je smanjenje svih sezonskih koli ina oborine, zna ajno ljeti.Porast srednje godišnje temperature zraka na podru ju Hrvatske od po etka 20. stolje a po-stao je osobito izražen u posljednjih 50 i još više u posljednjih 25 godina. Najve i doprinos po-

Dekadni

trendovi

Osijek Zagreb ∑ Grič Gospić* Crikvenica Hvar

Trend količine oborine 1901. ∑ 2008. (% / 10 god)

RZ

-0,0 -0,7 -2,9 -1,6 -2,9

RP

-3,2 -0,9 -1,8 -1,9 -1,3

RLJ

+1,3 +1,1 +0,1 -2,9 +2,9

RJ

-2,0 -1,3 -0,2 -1,1 -0,5

RG

-0,8 -0,3 -1,0 -1,7 -1,0* od 1924. godine

Tablica 1. Dekadni trendovi sezonskih (RZ, R

P, R

LJ, R

J) i godišnjih (R

G) količina

oborine. Trendovi značajni na 5 % razini značajnosti su masno

tiskani.

Izvor: MZOPUG, 2009.

Višedekadni trendovi godišnje koli ine oborine u Varaždinu i protoka Drave kod Donjeg Miholjca. Izvor: Gaji - apka i Cesarec, 2010.

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1946

.

1956

.

1966

.

1976

.

1986

.

1996

.

2006

.

P (m

m) v

s Q

(m3 s

-1)

Varaždin

Donji Miholjac

P trend 1946. ∑ 1975.

P trend 1956. ∑ 1985.

P trend 1966. ∑ 1995.

P trend 1976. ∑ 2005.

Q trend 1946. ∑ 1975.

Q trend 1956. ∑ 1985.

Q trend 1966. ∑ 1995.

Q trend 1976. ∑ 2005.

Srednje godišnje temperature zraka u razdoblju 1901. 2008. u Osijeku i njihov trend u razli itim razdobljima. Izvor: MZOPUG, 2009.

-03

-02

-02

-01

-01

00

01

01

02

02

03

1900. 1910. 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010.

Odst

upan

je (°

C)

Godine

OSIJEK

1901. ∑ 2008.

1909. ∑ 2008.

1934. ∑ 2008.

1959. ∑ 2008.

1984. ∑ 2008.

Foto: Antun Cerove ki

I 26 I


zitivnom trendu temperature u kontinentalnom dijelu Hrvatske su dali zimski trendovi (+0,06 °C u Osijeku, +0,13 °C u Zagrebu i Gospi u), a na Jadranu ljetni (+0,13 °C u Crikvenici i +0,07 °C u Hvaru). Najve i trendovi zabilježeni su u Zagrebu, me utim, treba voditi ra una da je barem dijelom taj porast posljedica zagrijavaju-eg utjecaja grada.

Vremenske promjene hidroloških veli ina, uklju uju i evapotranspiraciju, otjecanje, pro-tok i razinu vode na jezerima i mo varnim po-dru jima, pokazuju i na podru ju Hrvatske ve-liku složenost i ovisnost ne samo o prirodnim parametrima ve i o djelovanju ovjeka. Primjer meteorološko-hidrološke analize na hrvatskom dijelu sliva Drave za razdoblje 1926-2008., uka-zuje da je prisutno zatopljenje i trend smanje-nja godišnjih koli ina oborine u gornjem toku (Varaždin) i blagi porast u donjem (Osijek). U toplom polugodištu promjene su istog smjera kao i godišnje dok se u hladnom polugodištu na oba podru ja oborina smanjuje. Srednji godišnji protok pokazuje statisti ki zna ajan trend sma-njenja kao rezultat opadaju eg trenda protoka u oba polugodišta. 44% varijabilnosti protoka može se objasniti varijabilnoš u oborine. Tije-kom promatranog razdoblja od sredine 20. sto-lje a prisutna je velika i uglavnom istosmjerna me ugodišnja varijabilnost protoka i oborine. U hladnom polugodištu vremenska varijabilnost koli ina oborine raste i istovremeno je prisutan i zna ajan trend porasta varijabilnosti srednjih protoka. U toplom polugodištu varijabilnost ko-li ina oborine se statisti ki zna ajno pove ava, ali to se ne odražava na varijabilnost protoka. Dapa e, u toplom polugodištu smanjuje se va-rijabilnost protoka. To se jednim dijelom može pripisati regulaciji protoka izgradnjom akumu-lacija i brana u gornjem toku Drave, kao i va-rijabilnoš u svih ostalih hidroloških parametara na slivu, evapotranspiracije, in ltracije i povr-šinskog otjecanja, koji pak ovise o meteorološ-kim uvjetima i još više o zalihama vode u tlu.

Projekcije klimatskih promjenaProjekcije klimatskih promjena pomo u global-nih i regionalnih numeri kih modela atmosfere i oceana uz pretpostavke raznovrsnih scenarija npr. emisije plinova, porasta stanovništva, kori-štenja obradivog zemljišta, ekonomskog rasta i dr. daju rezultate u kojima se javlja odre ena neizvjesnost i nju treba pri razmatranju rezul-tata pažljivo uvažavati. Ova neizvjesnost nije posljedica nerazumijevanja klimatskog sustava, nego injenice da se aktivnosti ovje anstva i njihov mogu i utjecaj na budu u klimu moraju promatrati kroz vrlo složena i donekle nepred-vidiva me udjelovanja.O ekivane promjene ne samo prosje nih ve i ekstremnih temperatura zraka, ne samo godiš-njih ili sezonskih koli ina oborine, ve i u esta-losti kratkotrajnih jakih oborina, te trajanja suš-nih i kišnih razdoblja, tako er e imati utjecaj

i na promjene pojedina ne komponente hidro-loškog ciklusa, a time i na režim rije nih tokova. Može se o ekivati da e porast srednje godišnje temperature zraka izazvati pove anje evapo-transpiracije, te uz smanjenje ljetne oborine, poja ano isušivanje tla i smanjenje podzemnih zaliha vode ljeti, kao i produljivanje razdoblja s niskim vodostajima na rijekama krajem ljeta i po etkom jeseni. Nadalje, pomicanje granice snijega i leda u visokim planinskim krajevima smanjilo bi podru ja sa zalihama vode u obliku snijega u ljetnim mjesecima. Ve i dio oborinske vode otjecao bi odmah ili nakon kratkog zadr-žavanja u obliku snijega. Time bi bilo pove a-no otjecanje u zimskim mjesecima i taj bi dio nedostajao ljeti. U inak staklenika dovodi i do pove anja temperature vode i tla, a s time i do promjene kemijskih i bioloških stanja vode, od-nosno njezine kvalitete.Djelovanje o ekivanih klimatskih promjena na režim vodnih tokova pove ati e probleme i zahtijevati brojne akcije u mnogim granama vodnog gospodarstva, ako ne bude mogu e obuzdati porast temperature zraka smanjenjem proizvodnje energije iz fosilnih izvora, što u ve-likoj mjeri ovisi o politi kim odlukama. U vodo-opskrbi mogli bi se o ekivati pove ani zahtjevi za vodom u ljetnim mjesecima u poljodjelstvu, industriji i ku anstvima. Proizvodnja energije u hidroelektranama bila bi manja ljeti zbog nižeg vodostaja. Kod termoelektrana javio bi se pro-blem hla enja zbog smanjenja vodotoka i pora-sta temperature vode. Niži vodostaji ljeti uzro-kovali bi smanjenje dubine korita i ometanje plovidbe, a eš e poplave duže zastoje u plo-vidbi. U estalije i ja e poplave bile bi ve a opa-snost za stanovništvo i imovinu i trebali bi se razviti dodatni projekti zaštite od poplava. Zbog porasta razine mora može se o ekivati dublje prodiranje morske vode u rije na uš a, pomi-canje granice slatke i slane vode u unutrašnjost kao što prijeti delti Neretve kod nas, te potreba zaštite obale i modi kacija lu ke infrastruktu-re. U krajevima gdje bi se poja ali jaki pljuskovi oborine, sustavi odvodnje u gradovima i na po-ljoprivrednim površinama ne bi mogli propuštati te koli ine vode i moglo bi do i do poplavljivanja i erozije tla. Zbog regionalnih karakteristika klimatskih pro-mjena, u klimi koja se mijenja, bit e važno znati i razumijeti kako e se ulazni podaci za hidrološke prora une mijenjati zbog klimatskih promjena i u Hrvatskoj, koja se nalazi u podru -ju zatopljenja i u prijelaznom podru ju izmedju pove anja godišnjih koli ina oborine na sjeve-ru i zapadu Europe i osušenja na Mediteranu. Rješavanje tog pitanja predmet je istraživanja meteorologa i hidrologa i dio odgovora može se na i u nacionalnim izvješ ima Republike Hr-vatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koje koor-dinira Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

LITERATURA

[1] Gajić-Čapka, Marjana, 2002:

Regionalna analiza učestalosti

ekstremnih oborina, Okrugli

stol: Urbana hidrologija, Split,

25. i 26. travnja 2002, 91-100.

[2] Gajić-Čapka, M., Cesarec,

K., 2010: Trend i varijabilnost

protoka i klimatskih veličina

u slivu rijeke Drave. Hrvatske

vode, 18, 71, 19-33.

[3] IPCC (2007): Climate Change

2007: The Physical Science

Basis. Contribution of

Working Group I to the Fourth

Assessment Report of the

Intergovernmental Panel on

Climate Change [Solomon, S.,

Qin, D., Manning, M., Chen,

Z., Marquis, M., Averyt, K.B.,

Tignor, M. and Miller, H.L.

(Eds)]. Cambridge University

Press, UK, 944 pp.

[4] Stewart B., 2011: Managing

water resources with climate

information. WMO Bulletin,

World Meteorological

Organization, Vol. 60 (2), 63-66.

[5] MZOPUG (2009): Fifth

National Communication

of the Republic of Croatia

under the United Nation

Framework Convention on

the Climate Change, Ministry

of Environmental Protection,

Physical Planning and

Construction (MZOPUG), pp

215.http://unfccc.int/national_

reports/annex_i_natcom/

submitted_natcom/items/4903.

php

[6] Zaninović, K., Gajić-Čapka, M.,

Perčec Tadić, M. i dr., 2008:

Klimatski atlas Hrvatske /

Climate atlas of Croatia 1961-

1990., 1971-2000. Državni

hidrometeorološki zavod,

Zagreb, 200 str.

http://unfccc.int/national_reports/annex_i_natcom/submitted_natcom/items/4903.php

I 27 I


OKRUGLI STOL ≈ZAŠTITA OD POPLAVA U HRVATSKOJ√ dr. sc. Danko Biondić

Pokrovitelji Okruglog stola bili su Ministar-stvo poljoprivrede i Hrvatske vode. U uvod-nom dijelu sudionicima skupa prigodno su se obratili pomo nik ministra poljoprivrede Dražen Kure i , generalni direktor Hrvatskih voda mr.sc. Ivica Pliši , župan Vukovarsko - srijemske županije Božo Gali , gradona elnik Vukovara Željko Sabo, ravnatelj Agencije za vodne putove Miroslav Ištuk, v.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Markovi i predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje dr.sc. Danko Ho-ljevi .Nastavno je održano šesnaest pozvanih predavanja s diskusijama tijekom kojih je cjelovito i sveobuhvatno sagledano stanje i razvojne mogu nosti vodnogospodarske djelatnosti zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda u Hrvatskoj, a naro-ito se vodilo ra una o lekcijama nau enim

tijekom nedavnih poplava. Poplave su svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj sve u estali-je, intenzivnije i opasnije. Ne mogu se spri-je iti, ali se poduzimanjem u inkovitih pre-ventivnih i operativnih mjera njihove štetne posljedice mogu zna ajno ublažiti. Hrvatska ima dugu tradiciju i velika iskustva u zaštiti

Okrugli stol

Okrugli stol

Pokazne vježbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje Program Državne uprave za zaštitu i spašavanje

I 28 I

HRVATSKE VODE I Okrugli stol ≈Zaštita od poplava u Hrvatskoj√

Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje (HDON) i Hrvatsko hidrološko društvo (HHD) organizirali su 18. i 19. listopada 2012. godine u hotelu Lav u Vukovaru Okrugli stol pod nazivom „Zaštita od poplava u Hrvatskoj" na kojem je sudjelovalo dvjestotinjak sudionika iz razli itih institucija i tvrtki koje se bave problematikom zaštite od poplava.

I 29 I


2 Pregledna karta poplavnih podru ja za 5-godišnje i 1000-godišnje povratno razdoblje; Pilot projekt izrade karte rizika od poplava za sliv rijeke Krapine, 2004.

1 Pregledna karta površina poplavnih podru ja za razna povratna razdoblja, sistematizacija po podslivovima; Pilot projekt izrade karte rizika od poplava za sliv rijeke Krapine, 2004.

Dijagram toka, provedba Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima 2007/60/EZ

PRILAGODBA ZAKONA, PROPISA, ADMINISTRATIVNIH ODREDBI

ZNA AJAN RIZIK

DEFINIRANJE NADLEŽNIH TIJELAI JEDINICA UPRAVLJANJA

PRELIMINARNA PROCJENA POPLAVNIH RIZIKA

IDENTIFIKACIJA PODRU JA S ZNA AJNIM RIZICIMA

IZRADA KARATA:∑ OPASNOSTI OD POPLAVA

∑ RIZIKA OD POPLAVA

IZRADA PLANOVA UPRAVLJANJA POPLAVNIM RIZICIMA

1

2

Izvor: Handbook on good practice on ood mapping in Europe, 2007. http://ec.europa.eu/environment/water/ ood_risk/ ood_atlas/)

SLIKE

dr. sc. Danko Biondić

Zoran Čavlović

Stru na ekskurzija, na kojoj su svi sudionici najprije posjetili Vukovarsku bolnicu, a zatim Spomen groblje žrtava Domovinskog rata i Ov aru

I 30 I

HRVATSKE VODE I Okrugli stol ≈Zaštita od poplava u Hrvatskoj√

od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, a njenim stru njacima razli itih pro- la koji se bave takvim poslovima predsto-je veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema uslijed evidentnih kli-matskih promjena.Zakonom o vodama de niran je pravni okvir zaštite od štetnog djelovanja voda, upravlja-nje ruzicima od poplava, izrada i provedba plana upravljanja rizicima od poplava, te je temeljem predmetnog Zakona izra en i do-nesen itav niz podzakonskih akata vezanih za podru je zaštite od štetnog djelovanja voda. ZAštita od štetnog djelovanja voda de nirana je l. 105. st. 1 ZAkona o vodama (NN br. 153/09 i 130/11.), a obuhva a:

aktivnosti i mjere za obranu od poplava obranu od leda na vodotocima zaštitu od erozija i bujica upravljanje rizicima od pooplava (izrada prethodne procjene rizika od poplava, kar-te rizika od poplava, karte opasnosti od poplava, planovi upravljanja rizicima).

Okrugli stol je rezultirao Zbornikom radova koji je podijeljen svim sudionicima, nadlež-nim državnim institucijama za problematiku zaštite od poplava, fakultetima, institutima, te gradskim knjižnicama u svim županijskim središtima. Sadrži 16 pozvanih i recenziranih radova koje su recenzirali lanovi Organiza-cijskog i znanstvenog odbora Okruglog sto-la, abecednim redom: Sanja Barbali , Danko Biondi , Ivan a i , Zoran urokovi , Danko Holjevi , Ivan Ili i , Miroslav Ištuk, Elizabeta Kos, Dražen Kure i , Neven Kuspili , Zdenko Mahmutovi , Zijah Mahmutspahi , Davorin Markovi , Josip Maruši , Nevenka Ožani , Ja-dran Perini , Dragutin Petoši , Josip Petraš, Mladen Petri ec, Ivica Pliši , Davor Romi , Zvonimir Sever, Nedjeljko Šimundi , Siniša Širac, Diana Šusti i Franjo Tomi . Zajedno sa svim održanim prezentacijama, Zbornik radova je objavljen na mrežnoj stranici Hr-vatskih voda (http://www.voda.hr), tako da je raspoloživ svim zainteresiranim gra ani-ma. Rezultati Okruglog stola biti e korisne smjernice nadležnim državnim tijelima i in-stitucijama za unapre enje stanja zaštite od štetnog djelovanja voda u Hrvatskoj.Drugog dana Okruglog stola održana je stru na ekskurzija, na kojoj su svi sudionici najprije posjetili Vukovarsku bolnicu, a zatim Spomen groblje žrtava Domovinskog rata i Ov aru. Nakon toga podijelili su se u dvije skupine, od kojih je jedna prisustvovala Po-kaznoj vježbi spašavanja na vodi u organiza-ciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a druga je brodom Agencije za vodne puto-ve plovila Dunavom od Vukovara do Iloka. Stru na ekskurzija je završila zajedni kim ru kom svih sudionika u hotelu Dunav u Ilo-ku.

I 31 I


SUDBINA RIJEKE NERETVE

Dr. sc. Srećko Božičević,

hidrogeolog

Uš e i deltu Neretve danas zovu Hrvatska Kalifornija, ali je „slatke“ vode u vodotoku rijeke sve manje, a „slana“ prodire sve više u kopneni dio prostora.

Sudbina rijeke NeretveTko poznaje prostranstva krša Dinarida sigur-no e znati, da je ova rijeka jedinstvena krška speci nost sa svojim izvorom na najvišoj pla-ninskoj koti (uz hercegova ko selo Luka na 1095 m.n.m.), te da se nakon toka od 218 ki-lometara ulijeva širokom deltom kod Plo a u Jadransko more. Kilometarskim prostranstvom njezine delte stolje ima je gospodarilo oscili-ranje poplavnih voda, a još 1845.godine Juraj Josip Periši piše „da bi se mogla zvati i drugi Misir, da nije podvrgnuta poplavama ...Od Ilira doTuraka, od trgovaca Dubrova ke Republike do Mle ana i brodova što su sidri-li ak kod Opuzena današnje stanje (pre)naseljenosti je rezultat brojnih melioracijskih zahvata oko 1950-ih godina, isušivanje mo-vara, dolazak sve ve eg broja stanovnika, te

sadnja usjeva, povr a i vo a ime se sve više sužavao prostor jedinstvenih prirodnih pti jih odmorišta ili zašti enih ornitoloških rezervata nažalost na njihovu štetu.

Obilje i snaga vodenog toka ove rijeke ve je odavno uo eno i do danas je u svom srednjem toku pregra ena s etiri brane i izgra ene elektrane uz umjetne akumulacije. Slivno po-

dru je ove rijeke vrlo je prostrano i zauzima 8200 km2, no neki navode, da ono vjerojatno iznosi više od 5500 km2 od ega na današnji prostor Hrvatske otpada samo oko 430 km2 u donjem dijelu njezina vodotoka. itavo po-dru je prema rasporedu i koli ini padalina pro-sje no godišnje prima od 1000 - 1500 mm, što svakako nije zanemarljiva injenica i veli ina. Kako je to i prostor krša najve i dio te ne-beske vode ponire u okršenom podzemlju i kroz njega otje e zakonom sile teže, uskim ili proširenim pukotinama i prema položajima vi-še-manje propusnih naslaga, odnosno prema svojim speci nim hidrogeološkim zakono-mjernostima do razine našega mora.Sada je kako je najavljeno u tijeku i dodat-no iskorištavanje te skretanje voda u tom dijelu krša podalje od površinskog toka Nere-tve. Na iju e to biti korist ili štetu - pitanje je sve glasnije mnogih znanih i neznanih stanov-nika priobalnog hrvatskog prostora. Uš e i del-tu Neretve danas zovu Hrvatska Kalifornija, ali je „slatke“ vode u vodotoku rijeke sve manje, a „slana“ prodire sve više u kopneni dio prostora. Neretvina sudbina je u injenici što od njenih preko 200 kilometara površinskog toka kroz

Foto

: To

mis

lav

Rog

oši

I 32 I

HRVATSKE VODE I Sudbina rijeke Neretve

podru je naše Republike Hrvatske te e samo dužinom od 20 kilometara i kako smo mi eto nizvodno o ito je da sve što doputuje do nas ovdje i ostaje!... Na žalost u svojoj debeloj knjizi zapisao je još 1905.godine naš Dragutin Hirc kako se još 1843. godine govorilo: Ne-retva je od Boga prokleta ...Da li je baš tako i da li e tako i ostati poku-šao bi pojasniti poznavaju i problematiku krša naših Dinarida u kom sam i sam dugo radio.

Stari planovi i njihova realizacijaIz priloženog crteža skice možete vidjeti raspored polja u kršu što su nanizana južno od izvorišta i toka Neretve od Crvanj površi s visinom iznad tisu u metara, odnosno sve od Nevesinja na sjeveru, pa od Stolca na zapadu do Bile e i crnogorske granice na istoku te u smjeru juga do Trebinja i toka nekada najpo-znatije ponornice Trebišnjice udaljene od naše Jadranske obale svega 12 do 20 kilometara.Od visine 930 m.n.m. poredala su se polja: Gata ko, Nevesinjsko (890 m), Cerni ko (830 m), Dabarsko (480 m), Fatni ko (470 m), Lju-

binsko (450 m) i kao najniže Popovo polje (od 220 do 250 m). Napomenimo, da je Mostarsko polje ispod Velež planine uz sam tok Neretve na 50 m.n.m. Odlika svih ovih navedenih polja je da u periodu dugih padalina budu plavljena ili suha u drugom razdoblju ovisno od svojih hidrogeoloških karakteristika karbonatnih sti-jena u kojima se nalaze, o dužini površinskog toka vode u njima i o odnosu propusnih i ne-propusnih naslaga.Nakon preliminarnih geoloških i hidrogeoloških istraživanja, izrade ili bušenja dubokih bušoti-na te trasiranja ili obilježavanja ponornih voda odre enim bojama uz pra enje pojave iste na brojnim nizvodnim izvorima, dobivena je sredi-nom 1950.godine generalna slika o odre enim mogu nostima iskorištavanja tih voda kako u elektroenergetske svrhe, a tako i u melioracij-ske. Vezano uz taj niz istraživanja, provedena su i obimna speleološka i ronila ka ispitivanja odre enih objekata u koje sam bio uklju en s našim ekipama. Tako se jedna ideja postepeno po ela ostvarivati - ovoga puta na horizontu Popova polja i tadašnjeg toka ponornice Tre-bišnjice.

Raspored polja u kršu od izvorišta Neretve

I 33 I


Godine 1956. zapo inje realizacija izgradnje preko 100 m visoke brane Gran arevo u ka-njonskom dijelu Trebišnjice iznad Trebinja uz stvaranje ogromne akumulacije Bile a. Nešto nizvodnije od Trebinja gradi se 30 m visoka brana Gorica, te od nje buši 16.5 km dug tu-nel za HE Dubrovnik kod Plata na Jadranskom moru. Korito nekada najduže ponornice Tre-bišnjice (duge 94 km) pretvara se torkretira-njem u kanal što odvodi dio voda (sada dug samo 65 km) prema kraju Popova polja - do umjetne akumulacije Hutovo koja akumulira potrebnu koli inu vode za nizvodno izgra e-nu pumpnu HE apljina kod Svitave na lijevoj strani Neretve. Iskopani tunel bio je dug 6.5 km i gravitacijskim padom pokretao je turbine ove reverzibilne elektrane. Po no i kada je struja bila jeftinija voda se dizala do Hutova i koristila po danu kao skuplja. Kolika se od nje koli ina ispuštala u nizvodni dio priobalja Neretve biološki minimum ili poplavni viško-vi nije mi poznato.Gra evinski radovi od brane Gran arevo do tunela za HE Dubrovnik, akumulaciju Hutovo i tunel za HE apljinu izvodili su se na više i

manje uspješan na in. Nepoznavanje u pot-punosti svih hidrogeoloških detalja, zakona te enja površinske i podzemne vode, te ne-o ekivana otkri a brojnih kaverni u tuneli-ma, morali su se rješavati uz nepredvi ene zahvate, a trebalo ih je završiti ne gledaju i na nepredvi ene troškove i sanacije nastalih problema, koje je nalagala raspucana kame-na stijena poreme ena prirodnim tektonskim promjenama u geološkoj prošlosti. Priroda nas je upozoravala na svoje nama nepoznate zakone i prisiljavala da ih ispoštujemo!...

Utvr ivanje podzemnih vodnih veza Prostor isto nog dijela Neretve, odnosno njezina lijeva strana sa svim spomenutim poljima u njegovom kršu pretežno je dru-ga ije tektonske gra e od samog priobalnog dijela. Taj visoki krš približava se razvodnici crnomorsko-jadranskog sljeva i dreniranje oborinskih voda je isklju ivo podzemno te-enje. Priobalni dio krša je navla nog tipa

na nepropusnoj podlozi s još uvijek aktivnim tektonskim pokretima (potresna aktivnost!) te je proces okršavanja s rasjednom tekto-

1 Izvor Bune nizvodno od Mostara

2 Istraživanje u sušnom razdoblju na kraju polja 1969. godine

3 Poplava u Dabarskom polju, 1970. godina

4 Istražna bušotina u poplavljenom kraju Popova polja, 1970. godina

5 Torketirano korito Trebišnjice

6 Suho korito Trebišnjice i ponori mlinice uz rub

I 34 I

HRVATSKE VODE I Sudbina rijeke Neretve

nikom registriran s pojavom vrulja i snažnih priobalnih izvora (Ombla).Ubacivanje boje u ponore ponornice Zalom-ke u Nevesinjskom polju dalo je podatak na izvorima Bune i Bunice nizvodno od Mostara, od Dabarskog polja prema izvoru Bregave kod Stolca te s Deranskim jezerom na lijevoj obali Neretve. Gacko polje drenira vode prema Fat-ni kom polju, ali i prema izvorima kod Bile e, dok dio voda iz Fatni kog polja odlazi i u smje-ru Stolca i Bregave, ali i prema izvorima kod Bile e. Popovo polje sa svojim prvobitnim to-kom ponornice Trebišnjice bilo je prihranjiva-no na svojim izvorima kod Bile e od Gackog i Fatni kog polja, te iz Ljubinskog i Ljubomir-skog polja. Ponori na lijevoj obali Trebišnjice drenirali su se do izvora uz Župski zaljev (Cav-tat - Srebreno), te Omblu, pa Slano i Bani e, zatim uvala ispod Stupa i jezero Kuti, Mlinište, Opuzenske mo vare i izvori kod Metkovi a.Izviranja i dotoci ovisili su o hidrološkom i pa-dalinskom stanju u zale u, odnosno o visokim ili niskim nivoima podzemne vode, a sadašnji energetski zahvati svakako da mijenjaju da-našnje pojave.Još prema dokumentarnom lmu režisera Haj-rudina Krvavca snimanom tada pri gra evin-skim i ostalim radovima na terenu najavljene izgradnje brana, tunela i kanala na Zalomki te Nevesinjskom polju, Dabru, Fatni kom polju ali i iznad Bile ke akumulacije, mogu e su (ako je

Vlada Republike Srpske i BiH osigurala sredstva iz Europskih fondova). Ovom slu aju dodajem i drugu planiranu cijev i turbine HE Dubrovnik II., kao i u javnosti kontroverznu podzemnu akumulaciju s centralom Ombla u utrobi brda nad današnjim izvorom i vodozahvatom.

Zaklju akŠto se ti e pitanja i problema presušivanja donjeg toka rijeke Neretve - odnosno njezine delte, onaj objavljen vapaj stanovnika tog hr-vatskog „eldorada“ mandarina i lubenica - o i-to se „poklopio“ s jednim razdobljem suše ili segmentom - kako se danas govori - globalnog zatopljenja! Tadašnji nivoi vodostaja Neretve na uzvodnom dijelu i rad elektrana govore da e se o postavljenim pitanjima morati ozbiljnije

pozabaviti nadležna ministarstva kako bi pu-anstvu ovog poljoprivrednog kraja omogu ilo

opstanak i život uz rijeku Neretvu. Kao hidrogeolog znadem, da bi se neko skre-tanje ili usmjeravanje površinskih tokova možda moglo dogoditi ako bi netko mogao svu tu kamenu - golu ili pošumljenu - povr-šinu slijeva Neretve pošpricati slojem betona ili torkreta i kada bi uspio za epiti sve one i milimetarske pukotine u raspucalim vapnenci-ma!.. Žile vode ispod naših nogu (kako to naš narod naziva), duboke su nekoliko dese-taka ili par stotina metara u našem kamenu u dubini krša i njima, kroz postoje e šupljine, te e voda kada je njoj potrebno, a ne kada mi to zaželimo! Oblaci dolaze i prolaze. Kao sivi vodonosni ili bijeli koprenasti, kao ukras neba - bez dovoljno kapljica vode da padne negdje o ekivano oko nas. Ili pljušti ili suši - to samo nebo zna, a ono nema naviku slušati naše želje ili molbe!...Ve se nekoliko desetlje a govori o „ratu“ za pitku i istu vodu u svijetu, koji neusmnjivo dolazi i na naša vrata. Rat i voda, vještina, snaga ili snalažljivost ?!Ne tako davno osjetili smo što to zna i biti bez vode i kontrolirati izvorišta, životne nam teku-ine. Od kraja našeg Domovinskog rata prote-

kla su samo dva desetlje a. Mlada generacija ne zna, a mi stariji kao da smo zaboravili - kako posjedovanje izvorišta može biti presud-no u ratu. Prisjetimo se samo kada je agre-sor zauzeo izvorište za grad Zadar, zaprijetio se i „zaigrao“ oko Šibenika, Drniša i Splita, te „osušio“ usta okupiranih Dubrov ana ! Sve je to bilo - uzvodno od nas! I u „mirno“ vrijeme mi nizvodno ovisimo o raspoloživosti vode koja dolazi uzvodno. A što e se sutra doga ati ako bude izgra ena još jedna nova tunelska cijev i da li emo morati pla ati proviziju susjedima uzvodno ako se izgradi hidroelektrana ? O ito - rat za pitku vodu...kuca na naša vrata.Za nas kažu, da smo zaboravan narod, a na ovu injenicu podsjetit e nas možda jednog dana prazna aša - jer mi eto - živimo nizvod-no!...

SLIKEDr. sc. Srećko Božičević,

hidrogeolog

I 35 I


SOLIDARNOST SA ŽRTVAMA POPLAVA

Ivo Aščić, dipl. ing.

Prenositelji obavijesti i upozorenjaJoš od samog nastanka života na zemlji lju-dima je prijetila opasnost od doga aja iza-zvanih vodnim valom odnosno neuobi ajeno velike koli ine vode na odre enom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila kao što su oborine, nagomilavanje leda u vodotocima, klizanja tla ili potresa te u današnje vrijeme zbog rušenja brana ili ratnih razaranja. Najranije poznata ali zasigurno jedna od najve ih poplava na planeti Zemlja, prema Bibliji, bio je op i potop, kao posljedica pa-danja kiše etrdeset dana i no i. Voda se nije povla ila mjesecima i u potopu su preživjeli samo Noa i njegova obitelj te životinje koje je poveo sa sobom u brod (arku) kojeg je sagradio.Motiv s Michelangelove freske “Potop” iz Sikstinske kapele u Vatikanu iskorišten je za dvije vatikanske poštanske marke izda-

ne u 1994. godini. Vatikanska pošta koju Svjetska poštanska unija smatra jednom od najbolje organiziranih u svijetu i ije marke rijetki latelisti ne sakupljaju izdala je 1986. godine marku "Sv. Camillus de Lellis - spa-šavanje tijekom poplava rijeke Tiber” pre-ma predlošku slike Pierre Subleyras (1699-1749).U Mezopotamiji, kolijevki današnje civilizaci-je dolazilo je do poplava zbog rijeka Eufrata i Tigrisa. ak ni najve i vladari iz toga vreme-na nisu ih uspjevali sprije iti. Tako er, u novijoj povijesti zabilježene su velike katastrofe od poplava s milijunima mrtvih i neprocjenjivim materijalnim šteta-ma. Najve e poplave zabilježene su u Kini u kojima su samo rijeke Huang He (Žuta Ri-jeka), Yangtze i Huai u zadnjih 150 godina odnijele više milijuna ljudskih žrtava. I eu-ropske rijeke poput Dunava, Reine, Volge, Seine i drugih su se izlijevale iz svojih korita

VREDA I studeni/prosin/prosinac 20121222121212122122222221222222122221122211212.....

1 Zaštita od poplava na rijeci Temzi na maksimum karti (savršeni latelisti ki proizvod) Velike Britanije iz 1983.

2 „Ekstremne vremenske nepogode – poplave“ na novozelandskoj marki iz 2008.

3 60. obljetnica od izgradnje projekta obrane od poplava na rijeci Huaihe na kinesskoj marki iz 2010. godine

4 Neizmjerni humanitarni rad – pomaganje misija u Africi i putem poštanskih maraka, razlog je zbog ega je poznati latelist, brat Stjepan Dilber,

D.I., primio u 2011. godini posebno priznanje predsjednika RH Ive Josipovi a, Ponos Hrvatske. Na slici poštanske marke JAR-a iz 1987. godine s nadoplatom za pomo žrtvama poplava u regiji Natal.

5 Izraelski poštanski blok “Noina arka” sa šest poštanskih marka iz 2007. godine

4

I 36 I

HRVATSKE VODE I Solidarnost sa žrtvama poplava

nanose i velike gospodarske štete ali i odno-se i ljudske živote. Kao doprinos borbi u suzbijanju siromaštva i podizanju kvalitete života, zaštite ekosusta-va, klimatskih promjena koje prijete hidro-loškom ciklusu (poplave i suše), nacionalni poštanski operatori, odnosno izdava i po-štanskih maraka, ne bi li što više edukativno djelovali na stanovništvo te razli ita poduze-a i institucije, u svoje programe uvrštavaju

i motive od globalnog zna enja. Datum pu-štanja u promet obi no se poklapa s datu-mima koji se obilježavaju u cijelome svijetu, kao što su: Svjetski dan voda, Svjetski dan zaštite okoliša, Dan planeta Zemlje, meteo-rologija i sl. Poštanske marke kao prenositelji obavijesti i o izvanrednim doga ajima, koriste svoj je-dinstven komunikacijski i marketinški kanal, podižu i svijest gra ana o važnosti preven-tivnog djelovanja ali i solidarnosti sa žrtva-ma, npr. poplava.Rijetke su zemlje koje zadnjih stotinu godi-na, od kada se s ve om pozornoš u biraju motivi na markama, nisu izdali marke koje podsje aju na poplave u njihovoj vlastitoj državi ili u bližem ili daljem okruženju.Marke kako trajni svjedoci doga aja su iz-me u ostalog zabilježile: Me unarodnu konferenciju UN-a o kli-matskim promjenama u Kopenhagenu u prosincu 2009. na marki UN-a iz 2009. Osim marke izdano je i deset privjesaka koji podsje aju na prirodne katastrofe iza-zvana klimatskim promjenama kao što je poplava. Zbog velikog interesa latelista marka je prodana.

Ekstremne vremenske nepogode na šest novozelandskih maraka u 2008., Me u-narodnoj godini planeta Zemlja na temu: suša, oluja, vjetar, poplave, vru ine i snježne oluje. Iz PR materijala koji prate ove marke saznaje se da su poplave po-sljedica velikih oborina na Novom Zelandu i one godišnje iznose od 60 do 160 cm po etvornom metru dok u planinskim predje-

lima oborine iznose i do 10 cm po etvor-nom metru u jednom satu. esto olujne grmljavine na malom podru ju i u kratkom vremenu nose kiše uzrokuju i katastrofal-ne poplave.

„Jezero Eyre u poplavama“ na marki Au-stralije iz 2011.

„Tsunami, 26. prosinac 2004.“ na poštan-skoj marki San Marina iz 2005. godine, i dr.

Za pretpostaviti je kako e poštanske upra-ve i dalje izdavati poštanske marke koje e skretati pozornost na katastrofalne poplave.

Pomo putem poštanskih marakaPoštanske službe imaju dugu tradiciju poma-

ganja ljudima. Jedan od vidova pomo i su poštanske marke s nadoplatom koje pored nominalne vrijednosti sadrže i nadoplatu, npr. 3,10 + 0,65.

Ove vrste poštanskih maraka posebice su bile u uporabi tijekom 20. stolje a, vreme-na poja anog i masovnog dopisivanja putem pošte. Za pomo žrtvama poplava izdane su na stotine maraka s nadoplatom tiskane u milijunskim nakladama.

S nekih takvih maraka saznaje se o poplava-ma u: Hondurasu 1913., Austriji 1921., Ru-siji (Lenjingradu) 1924., Liechtensteinu (ri-jeka Reina) 1927., Ma arskoj 1940. i 1965., jugozapanoj Njema koj 1947.-1948., Dan-skoj 1953., Nizozemskoj (Islandska marka) iz 1953., Argentini (podru je Buenos Airesa) 1958., Francuskoj 1959., Slova koj (rijeka Dunav)1965., Iraku 1967., Alžiru 1969., Kini 1970. i drugim zemljama.

Osim poštanskih maraka ve ina država izda-je i doplatne marke iji je cijeli prihod na-mijenjen za odre ene humanitarne potrebe. Jedna od takvih maraka je i ona Crvenog kri-ža Kolumbije iz 1961. godine s motivom me-dicinske sestre Manuelite de la Cruz koja je nastradala dok je pomagala žrtvama poplava iz 1955. godine.

Doplatne marke nemaju funkciju pla anja poštarine ve se koriste kao obvezna ili do-brovoljna doplata poštarine za pošiljke u ne-kom vremenskom razdoblju.

Solidarnost i u 21 stolje uNezapam ene poplave u australskoj državi Queensland u sije nju 2011. godine s ljud-skim žrtvama te velikom materijalnom šte-tom bile su povod velikim humanitarnim ak-cijama.

Jedan od donatora bila je i Australska pošta koja je osim niza akcija (donacija 100.000 dolara; prikupljanje pomo i u poštanskim uredima diljem Australije, besplatno nado-slanje pošiljaka za više od 200 tisu a gra a-na, i dr.) izdala po prvi puta u svojoj povijesti poštanske marke s nadoplatom.

ak 25 posto od ukupnog prihoda prodaje maraka namijenjen je za pomo državi Qu-eensland. Na pet razli itih poštanskih mara-ka prikazani su motivi poplava iz nastradale države. S obzirom da se radi o po etnoj na-kladi od 250 tisu a ar i a ija je cijena osam dolara, zasigurno je u kona nici donacija imala pozitivan rezultat.

Tako er, poplave u državi Peru 2011, Mol-daviji 2010., Ma arskoj 2010., Bangladešu 2007., Austriji 2006., Rumunjskoj 2005., Alžiru 2001. i drugim državama bile su ra-zlogom izdavanja maraka s nadoplatom nji-hovih zemalja za pomo žrtvama poplava.

SLIKEIvo Aščić, dipl. ing.

Poštanske marke kao prenositelji obavijesti i o izvanrednim doga ajima, koriste svoj jedinstven komunikacijski i marketinški kanal, podižu i svijest gra ana o važnosti preventivnog djelovanja ali i solidarnosti sa žrtvama, npr. poplava.

„Solidarnost u poplavama“. Moldavski ar i od osam maraka i dva privjeska iz 2010. godine

I 37 I


OBVEZE IZVJEŠĆIVANJA PREMA EUROPSKOJ KOMISIJI

Jasmina Antolić, dipl. inž.

preh. tehn.

Sandra Šturlan Popović, dipl.

inž. građ.

Đorđa Medić, dipl. inž. kem.

Igor Jauk

Pristupanjem Hrvatske u lanstvo Europske unije (EU) otvaraju se brojne nove aktivno-sti koje e državne institucije i tijela vlasti, ali i ostali dionici – primjerice, javna komunalna poduze a, trebati prepoznati i uklju iti u svoje poslovne procese kako bi pravodobno i u inko-vito odgovorili na zahtjeve koji e se pred Hr-vatsku postavljati. Jedna od tih aktivnosti je i obveza izvješ ivanja koja uklju uje poslove ve-zane uz prikupljanje relevantnih podataka, nji-hovo sistematiziranje i pripremanje informacija u traženim formatima. Države lanice trebaju sva izvješ a dostavljati Europskoj komisiji (EK) periodi ki, u to no propisanim rokovima i to no de niranim putem. U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine proveden projekt kojim se hrvatskim državnim instituci-jama, prijenosom znanja i iskustava, pružala tehni ka pomo u pripremi sustava i uspostavi suradnje me u institucijama i tijelima vlasti u procesu izvješ ivanja Europskoj komisiji prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama (ODV; engl. WFD) i Direktive o pro iš avanju komu-nalnih otpadnih voda (DPKOV, engl. UWWTD), što postaje neodgodiva obveza države ve u godini pristupa EU. Projekt je bio nanciran od strane vlade Kraljevine Nizozemske kroz tzv. G2G program (Government-to-Government) tj. program usmjeren na projekte koji doprinose

zaštiti okoliša, održivom razvoju i upravljanju vodama, a provode ga odabrane nizozemske javne i/ili privatne tvrtke. Neposredni korisnik ovog projekta je Agencija za zaštitu okoliša, no zna ajnu ulogu u de niranju sadržaja projek-ta, a kasnije i u neposrednoj provedbi imali su stru njaci Hrvatskih voda kao predstavnici in-stitucije koja se bavi upravljanjem vodama i uz to vezanim poslovima.Upravo su ovim G2G projektom nizozemski ek-sperti nastojali hrvatskim kolegama prenijeti svoja znanja o procesu izvješ ivanja, ste ena izravno prilikom me uinstitucionalne organi-zacije sustava izvješ ivanja u vlastitoj državi i osobnim angažmanom na konkretnim zahtjevi-ma za izvješ ivanje.

Sudionici u provedbi projekta Projekt je sa nizozemske strane provodio Na-cionalni Institut za javno zdravstvo i okoliš (RIVM). RIVM predstavlja ekspertni centar ni-zozemske vlade za tematska podru ja zdravlja, prehrane, zaštite i sigurnosti okoliša, a izme u ostalog uklju eni su i u organizaciju monitorin-ga zraka, tla, površinskih i podzemnih voda, kao i u izradu nacionalnih izvješ a o proved-bi pojedinih direktiva koja se šalju u EK. Kao suradnici u projektu su sa nizozemske strane, osim stru njaka iz RIVM-a, bili angažirani i

Sudionici projekta u stru noj posjeti nizozemskim kolegama. Foto: Sandra Šturlan Popovi

I 38 I

AKTUALNO I Obveze izvješćivanja prema Europskoj komisiji

stru njaci Informatiehuis Water (IHW), insti-tucije zadužene za standardizaciju podataka o vodama na nacionalnoj razini (tzv. Aquo Stan-dard), razvoj standardnog modela razmjene podataka te za prikupljanje prethodno validira-nih podataka o vodama iz razli itih izvora - dr-žavnih i regionalnih institucija. Tako er izra uju i održavaju tzv. Aquo-kit tj. web-orijentiran alat za ocjenu stanja voda prema zahtjevima ODV. Prikupljene podatke IHW ini dostupnima kori-snicima putem web portala o kakvo i voda. U dijelu projekta koji se bavio problematikom iz-vješ a prema zahtjevima DPKOV u projektu su sura ivali stru njaci InfoMil-a, neovisne držav-ne institucije koja kao centar znanja i primarni izvor informacija o legislativi i politici u zaštiti okoliša ini sponu izme u nacionalne politike (dakle, ministarstava) i prakse na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.Osim Agencije za zaštitu okoliša ostali korisni-ci projekta su Hrvatske vode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Državni hidrometeorološki zavod, Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za vodno gospodarstvo i Ministarstvo zaštite oko-liša i prirode. U projektu je redovno sudjelovalo deset do dvanaest stru njaka iz navedenih in-stitucija.Projekt se odvijao od velja e do studenoga i bio je organiziran kroz etiri radionice od kojih je svaka trajala etiri radna dana. Osim toga, u lipnju je bio organiziran petodnevni stru ni po-sjet nizozemskim institucijama iji su stru njaci bili uklju eni u ovaj projekt, gdje su u prili no zgusnutom programu hrvatski stru njaci u pet gradova posjetili šest institucija koje se bave raznim segmentima upravljanja vodama – od planiranja, monitoringa stanja voda, pro iš a-vanja otpadnih voda, pa do tuma enja podata-ka, pra enja programa mjera, izvješ ivanja i sl.

Ciljevi i provedba projektaCilj projekta bio je ja anje kapaciteta Agencije za zaštitu okoliša kao glavnog korisnika projek-ta, ali i ostalih uklju enih institucija kako bi bili sposobni za ispunjavanje zahtjeva za izvješ i-vanjem Europskoj komisiji prema zahtjevima ODV i DPKOV. Aktivnosti u projektu uklju ivale su analizu postoje eg stanja obzirom na znanja i vještine sudionika, tehni ku i organizacijsku strukturu dionika, postoje i protok podataka o vodama me u institucijama, a po završetku projekta izradu preporuka za unaprje enje su-stava. Jedan od zna ajnih željenih rezultata projekta bio je i uspostava osnove za formiranje stal-nih me uinstitucionalnih grupa za izvješ ivanje prema zahtjevima pojedinih direktiva, tj. for-miranje timova stru njaka koji e ispred svake pojedine institucije biti zaduženi za uskla iva-nje i pravodobnu izradu pojedinih segmenata izvještaja. Svako izvješ e naj eš e se sastoji od pisanog dijela pri emu treba dati odgovore na klju na pitanja i detaljno razložiti nacional-

nu implementaciju ciljeva pojedine direktive, te podataka i informacija u digitalnom obliku, npr. prostornih podataka (.shp le-ovi), alfanume-ri kih u tabli nim (Excel, .xml sheme) ili sli nim formatima iz kojih je pisano izvješ e kreirano. Informacije koje se tako dostavljaju Komisiji koriste se u svrhu:

provjere transpozicije acquis-a u nacionalne zakonske akte, njihove usuglašenosti i pro-cjene stupnja implementacije odredaba po-jedinih direktiva statisti ke obrade za potrebe EK i za potrebe informiranja Europskog parlamenta, i stvaranja jedinstvenih tematskih izvješ a za cijelo podru je Europe namijenjenih izme u ostalog i za informiranje javnosti.

Kako bi se informacije i podaci pojedinih drža-va lanica mogli koristiti u navedene svrhe, EK ulaže zna ajne napore i godinama pokušava proces slanja izvješ a - namijenjenih razli itim potrebama i korisnicima, a koji uglavnom sadr-že iste ili sli ne podatke - u initi jednostavnijim i bržim koriste i princip „izvjesti jednom – ko-risti više puta“. Tako er, nastoji uniformirati obrasce za pisanje izvješ a kao i obrasce u ko-jima se trebaju dostavljati prate i pojedina ni alfanumeri ki i/ili prostorni podaci, te statisti ki podaci na razini države. U tu svrhu koristi se informacijska mreža EI-ONET (European Environment Information and Observation Network, tj. Europska mreža infor-macija o okolišu) izvorno nastala unutar Europ-ske agencije za okoliš (EEA). Op a uprava za okoliš (DG Environment) Europske komisije, je u suradnji sa EEA, Joint Research Center-om i EuroStat-om, osnovala WISE – Water Infor-

Države lanice obvezne su sva izvješ a dostavljati Europskoj komisiji periodi ki, u to no propisanim rokovima i to no de niranim putem, ime se otvaraju brojne nove aktivnosti za državne institucije i tijela vlasti, ali i ostale dionike u Hrvatskoj.

I 39 I


mation System for Europe, tj. Europski sustav informacija o vodama (http://water.europa.eu), koji na jednom mjestu pruža itavu lepezu podataka i informacija o vodama koje se pri-kupljaju u raznim europskim institucijama, a namjera je da tako objedinjeni podaci koriste razli itim zaineteresiranim dionicima i ujedno su dostupni javnosti. Tematske web-stranice WISE-a i podatkovni centar smješteni su na web stanicama EEA (http://www.eea.europa.eu/themes/water/dc). Osim toga, web stranice EIONET/EEA i WISE-a sadrže informacije i ko-na ne rokove slanja izvješ a prema svim obve-zama izvješ ivanja zna ajnima za države lani-ce u pojedinim sastavnicama okoliša, uklju ivo vode, koje se trebaju ispuniti prema EK, ali i prema raznim europskim komisijama (ICPDR, OSPAR i sl.) ili konvencijama UN-a i sl. (http://rod.eionet.europa.eu/obligations).

Što nam je novo projekt donio?Stru njaci Hrvatskih voda upoznati su sa dije-lom informacija o dostupnosti podloga i forma-ta za izvješ ivanje sa kojima se nisu susretali u svom dosadašnjem radu. Od 2004. godine kroz EIONET dostavljaju se podaci o kakvo i povr-šinskih voda u Hrvatskoj, a od 2011. i podaci o kakvo i na odabranim mjernim postajama pod-zemnih voda. Tako er, od 2011. u Hrvatskim vodama izra uje se godišnje izvješ e i šalju podaci o kakvo i voda za kupanje na površin-skim vodama kopna. Svi podaci su dostavljani posredstvom Agencije za zaštitu okoliša koja je imenovana Nacionalnom žarišnom to kom za suradnju sa EEA, uklju ivo EIONET.Usprkos tome, tijekom odvijanja G2G projekta o izvješ ivanju prezentirane su i mnoge nove

teme koje do sada nisu bile u fokusu, a to se prvenstveno odnosi na vrlo složene forme za iz-vješ ivanje prema zahtjevima ODV u dijelu koji se bavi Planom upravljanja vodnim podru jem (PUVP). Države lanice bile su dužne do kraja 2009. godine dostaviti Komisiji prve nacionalne planove upravljanja. Do kraja 2012. godine ob-vezne su dostaviti izvješ a o napretku ispunje-nja planova i o provedbi mjera kojima je plani-rano postizanje dobrog stanja vodenog okoliša do 2015. godine, sukladno zahtjevu ODV. Ro-kovi dostave oba spomenuta izvješ a ponavlja-ju se u razmacima od šest godina. Po pristupu Hrvatske u EU o ekuje se da e obveza do-stave prvog nacionalnog PUVP (2012.-2015.) biti obvezna do kraja 2013. godine, a zatim bi trebalo slijediti rokove koje vrijede za sve dr-žave lanice. Za provedbu ODV zaduženo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo, pa se o ekuje da e u suradnji sa Hrvatskim vodama biti zaduženo i za izradu relevantnih izvješ a. Agencija za zaštitu okoliša, ovisno o me uinstitucionalnim dogovorima, imala bi ulogu slanja „podatkovnog“ i/ili pisanog dijela izvještaja uobi ajenim alatima EIONET-a. Sli na je situacija sa izvješ ima o provedbi DP-KOV, no zna ajno je kra i razmak izme u dva ciklusa – svega dvije godine. Odmah u godini pristupanja Hrvatske u EU treba dostaviti nacio-nalni program provedbe direktive prema l. 17, što u stvari uklju uje niz podataka i informa-cije o po etnom statusu i predvi enim rokovi-ma za provedbu direktive u svim elemenatima o kojima ona govori – aglomeracije, osjetljiva podru ja, sustavi odvodnje, pro iš avanje ot-padnih voda, zbrinjavanje mulja nastalog pro-iš avanjem, kao i prate e investicije. Drugi

izvještaj koji ima to no de nirani rok dostave u EK-u je tzv. Implementacijski izvještaj, pre-ma l. 15 direktive, koji države lanice trebaju dostaviti do 31. prosinca 2013. godine, a kojim se detaljno prikazuje napredak provedbe naci-onalnog programa za sve aglomeracije u smislu sukladnosti sa planiranim rokovima, grani nim vrijednostima emisija i sl. Veliki dio traženih podataka su podaci iz nad-ležnosti javnih komunalnih poduze a koja e ih trebati dostavljati u svrhu pripreme spoemnu-tih izvješ a. Obvezu i formate prikupljanja tih podataka kao i njihovog slanja trebaju de nira-ti institucije odgovorne za ispunjavanje obveza izvješ ivanja. Iskustva nizozemskih eksperata ste ena kroz praksu izvješ ivanja potvrdila su naše pretpo-stavke o složenosti tog sustava i o potrebi za dugoro nom suradnjom svih dionika uklju enih u proces izvješ ivanja. Sve institucije uklju ene u ovaj proces trebat e pravodobno osigurati ljudske i materijalne resurse kako bi se aktiv-nosti oko pripreme i provedbe svih zadataka mogle nesmetano odvijati u de niranim rokovi-ma i sustavno ponavljati u slijede im ciklusima izvješ ivanja.

Voditeljica projekta, g a Manon Zwart, na završnoj radionici projekta u Zagrebu.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša

I 40 I

AKTUALNO I Obilježen dan Hrvatskih voda

Helena Iveković, dipl. iur. Dan Hrvatskih voda obilježava se 7. rujna i tom prigodom je 11. rujna 2012. godine u prisutnosti potpredsjednika Hrvatskog sabo-ra Josipa Leke i ministra poljoprivrede Tiho-mira Jakovine sve ano obilježeno 136 godina organiziranog upravljanja vodama u Republi-ci Hrvatskoj. Obilježavanje Dana Hrvatskih voda prigoda je da se najšira javnost upozna s relevantnim informacijama o stanju voda, te o naporima vodnoga gospodarstva da se postoje e sta-nje voda i upravljanja vodama o uva tamo gdje je ono dobro, odnosno da se poboljša tamo gdje je potrebno. Generalni direktor Hrvatskih voda, Ivica Pli-ši , tom se prigodom obratio uzvanicima ri-je ima: „7. rujan je poseban dan za radnike vodnoga gospodarstva, resornog ministra-stva i djelatnike u suradni kim tvrtkama. To je dan kada se s ponosom isti e kako naš sustav ima kontinuitet i dugu tradiciju ka-kvu imaju rijetke institucije u Republici Hr-vatskoj. Tada se prisje amo naših uglednih predhodnika i predstavljamo planove našeg djelovanja.

Danas kao moderna i snažna javna ustanova za upravljanje vodama, Hrvatske vode pro-vode mjere na ostvarenju ciljeva postavlje-nih Strategijom upravljanja vodama, a time i vladinu politiku pokretanja investicija ime omogu uju zaposlenost mnogim hrvatskim tvrtkama koje se bave pojedinim segmenti-ma vodnoga gospodarstva.Osim pripreme i provedbe vodnokomunalnih projekata, zada e Hrvatskih voda su pripre-me i provedbe razvojnih projekata sustava zaštite od štetnog djelovanja voda i navod-njavanja, te višenamjenskih projekata ure-enja i korištenja voda i zemljišta u suradnji

s drugim investitorima. Takvi projekti su vrlo važni zbog ublažavanja posljedica hidrološ-kih ekstrema kao što su poplave i suše, zbog proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora i zbog rije ne plovidbe“.Generalni direktor je istaknuo kako se u pri-premi takvih projekata moraju uložiti dodatni napori, kako bi se za njihovu provedbu u bu-du nosti osigurala su nanciranja sredstvima iz europskih fondova.

OBILJEŽEN DAN HRVATSKIH VODA

Vode su osnovno nacionalno blago i resurs s kojim moramo znati i upravljati i raspolagati.

Uzvanicima se obratio prigodnim govorom Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda

Pozdravni govor potpredsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke

I 41 I


U godini koja je iznimno bitna za Republiku Hrvatsku, u kojoj smo na pragu ulaska u Eu-ropsku uniju, vodno gospodarstvo daje zna-ajan doprinosu svim svojim segmentima.

Veliki su izazovi i mogu nosti pred nama, stoga je daljnje ulaganje u edukaciju i prepo-znavanje novih generacija i njihovih mogu -nosti od iznimnog zna enja. Nizom zakona i odluka Republika Hrvatska je potvrdila organizacijsku strukturu IPA ope-rativnog programa Zaštita okoliša, koja je potvr ena i akreditirana od strane Europske komisije. U okviru ove strukture Hrvatske vode su akreditirane kao Provedbeno tijelo i Tijelo za ugovaranje (naru itelj). Hrvatske vode su u svrhu pridobivanja akreditacije od strane Europske komisije osnovale posebnu organizacijsku strukturu (HVEU), u okviru koje je osnovana posebna Jedinica za pripre-mu i provedbu projekata su nanciranih sred-stvima EU, i dokazale da posjeduju potrebne ljude i znanja o procedurama koje su de ni-rane od strane Europske komisije. Hrvatske vode i organizacijska struktura uspostavljena

u Hrvatskim vodama je u tri godine, koliko posjeduje akreditaciju, pokazala uspješnost u provedbi danih joj zadataka i odgovornosti.Na sve anom obilježavanju u ime Vlade Re-publike Hrvatske zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza potpisao je BILATERAL PROJECT AGREEMENTA s Europ-skom komisijom koji se odnosi na projekt izgradnje sustava odvodnje i pro i avanja otpadnih voda grada Siska sredstvima IPA pretpristupnog fonda ukupne vrijednosti 32.705.686 €. Projekt se provodi od 2013. – 2016. godine. Tijela koja su dokazala svoju uspješnost u upravljanju europskim sredstvima tijekom pretpristupnog razdoblja sasvim sigurno su ona koja e i dalje nastaviti svoje poslove vezane uz upravljanje europskim sredstvima nakon punopravnog pristupa, što je de nira-no i u radnim materijalima Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova Europske unije. Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska e ste i pravo korištenja sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova za potre-

Obilježavanje Dana Hrvatskih voda prigoda je da se najšira javnost upozna s relevantnim informacijama o stanju voda

I 42 I

AKTUALNO I Obilježen dan Hrvatskih voda

NAGRA ENA DJECA PROJEKTA LIJEPA NAŠA SAVA

Najljepši crteži:1. nagrada – Tena Zovki , Županja 2. nagrada – Ante Vuji , Sisak3. nagrada – Matea Galini , Sela i Dominik

abri , Oriovac

Dobitnici edukativnog EKO-kviza:1. nagrada – Lena Matanovi , Zagreb2. nagrada – Vanja Matanovi , Zagreb3. nagrada – Dino Lovri , ŽupanjaPotpisivanje Bilateral Project Agreementa

Nagra ena djeca projekta Lijepa naša Sava

Djeca vrti a Jabuka uveselila su prisutne

I 43 I


SLIKEKristina Blagus

Marija Vizner

be razvoja vodno-komunalne infrastrukture, ali i za potrebe razvoja sustava zaštite od po-plava i navodnjavanja zbog ublažavanja po-sljedica klimatskih promjena. Cilj kojem teži-mo jest da vrijednost pripremljenih projekata uvijek bude ve a od alociranih sredstava za Republiku Hrvatsku u svakom prora unskom razdoblju.Hrvatske vode prepoznaju vrijednosti i sva-ke godine nagra uju mlade stru njake koji se bave hidrotehnikom i srodnim podru ji-ma koja se odnose na vodno gospodarstvo. Tako je i ove godine Povjerenstvo za dodjelu nagrada razmotrilo sve pristigle prijedloge u razli itim kategorijama i na današnjoj sve a-nosti dodjelilo nagrade za najbolji diplomski i magistarski rad te doktorsku disertaciju. Generalni direktor Hrvatski voda nagra enim mališanima projekta Lijepa naša Sava za naj-bolje likovne radove i izvu enim dobitnicima EKO-kviza podijelio je vrijedne edukativne komplete koje su djeca sa velikim zadovolj-stvom preuzela u nadi da e ih iskoristiti za-jedno sa svojim školskim prijateljima i tako proširiti svoje znanje o vodi, prirodi i okolišu. Slavlje su svojim nastupom uljepšala i dje-ca Dje jeg vrti a Jabuka, kojima su Hrvatske vode povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana voda prihvatile kumstvo u Programu Me u-narodne EKO- ŠKOLE.

NAGRADE ZA NAJBOLJI DIPLOMSKI I MAGISTARSKI RAD TE DOKTORSKU DISERTACIJU

1. Najbolji diplomski rad iz podru ja hidrotehnike

Filip Gjetvaj, mag. ing. aedif.za rad: Studija vjetrovalne klime na numeri kom modelu u luci Gruž u Dubrovnikuobranjen na Gra evinskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu

2. Najbolji diplomski rad iz drugih podru ja koja se odnose na vodno gospodarstvo

Nikolina Milovac, mag. ing. chemingza rad: Fotooksidativna razgradnja karboksilnih kiselina u vodenom mediju obranjen na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveu ilišta u Zagrebu

3. Najbolji magistarski rad

mr. sc. Daria upi , dipl. ing. geol.za rad: Implementacija Okvirne direktive o vodama u dijelu koji se odnosi na ranjivost vodonosnika na samoborskom podru juobranjen na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu

mr.sc. Zoran urokovi , dipl. ing. gra .za rad: Održivi razvoj navodnjavanja na podru ju donje Drave i Dunavaobranjen na Gra evinskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu

4. Najbolja disertacija iz vodnogospodarskih djelatnosti

dr.sc. Bojana Horvat, dipl. ing. gra .za rad: Analiza prostorne strukture komponenti bilance voda na podru ju hrvatskog dijela Istre obranjen na Fakultetu gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu

dr. sc. Danila Lozzi-Kožar, dipl. ing. gra .za rad: Numeri ko trodimenzionalno modeliranje raspodjele temperature u jezeru Botonegaobranjen na Fakultetu gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu

Nagrade djelatnicima Hrvatskih voda podijelio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

Dobitnici nagrada

I 44 I

AKTUALNO I ≈Žabice√ posjetile laboratorij Hrvatskih voda

≈ŽABICE√ POSJETILE LABORATORIJ HRVATSKIH VODA

Skupina “Žabice” iz dje jeg vrti a Jabuka, provodi projekt – Naša rijeka Sava. Povodom obilježavanja Dana Hrvatski voda, Hrvatske vode su ponudile posjet svom laboratoriju za kontrolu kakvo e vode.

Marina Lujić

Branka Gracin

Kako do sada nismo imali priliku posjetiti labo-ratorij, upitali smo ih:

“ŠTO JE LABORATORIJ I ŠTO SE TAMO RADI?”...a ovo su dje ji odgovori:KRISTIJAN 5,3: Tamo se prave roboti.SARA 5,6: Tamo su lijekovi s bojama. Tamo ima jedan lijek koji može eksplodirati.MARKO 5: Tamo ima nešto za gledati.ADRIAN 5,4: Tamo ima strojeva.ANTONIO 5,5: Ja sam bio u laboratoriju i ima neke napitke koje ne smiješ piti.LOVRO 5,7: Tamo se radi voda.MAKS 4,6: Ima puno strojeva koji rade robote.U laboratoriju imali smo priliku vidjeti kako se testira tvrdo a vode, kako možemo utvrditi ka-kvo u vode po životinjama i biljkama koje žive u njoj. Dobili smo ideje kako i sami možemo istražiti vode koje nas okružuju.

Po povratku iz laboratorija Hrvatskih voda ponovili smo isto pitanje. Evo kako su djeca doživjela tu posjetu:JUSTIN 5,7:Vidjeli smo životinje u bocama, biljke i napitke.LARISA 5,2: U laboratoriju ima mikroskop i tamo ima ra i a koje jedu naše kornja e.

PETAR 5,2: U kutijama smo vidjeli neke životi-njice koje su umrle.LORENA R 5,5: Vidjeli smo tamo kroz mikro-skop u vodi ima li životinja iz kanalizacije i nema ih.MATEA K 5,8: Gledali smo kroz mikroskop i laptop.LORENA R 5,6: Tamo ima arobna voda.ADRIAN 5,4: U laboratoriju uvaju vodu.MAKS 4,6: Gledali smo kako se od vode prave boje: crvena, zelena, plava, ljubi asta, roza.KRISTIJAN 5,3: U laboratoriju mu kaju i gle-daju kroz mikroskop.LUKA H 4,0: Vidio sam kako se ono pumpa i ide gore.

Odlu ili smo se na prikupljanje uzoraka vode iz našeg neposrednog okruženja. Bunari, potoci, jezera.... Napravit emo iste testove koje smo vidjeli u pravom laboratoriju. Naime, Hrvatske vode darovale su nam na sve anosti, Eco lab box s kojim možemo vršiti testiranje vode. Ot-krit emo na koje sve na ine možemo zagaditi vodu koja nas okružuje. Kako zaga iva i kroz zemlju odlaze do vode. Naš interes za rijeku Savu i dalje je prisutan. Veselimo se novim istraživanjima i saznanjima.

SLIKEMarina Lujić

Branka Gracin

I 45 I


NASTAVAK INVESTICIJSKOG CIKLUSA U VODNOM GOSPODARSTVU

Silvija Kućan, dipl. iur.Programom Vlade Republike Hrvatske „Pokre-tanje novog investicijskog ciklusa u mandatu od 2012. 2015. s posebnom analizom za 2012. godinu”, Hrvatske vode su predvi ene za no-sitelja velikih investicija u vrijednosti dodatnih 180,00 mil.eura na redovni plan. Nastavno na prethodni investicijski ciklus, kada je dana 12. srpnja 2012. godine sve ano potpisano 158 ugovora o nanciranju izgradnje sustava vodo-opskrbe i odvodnje s pro iš avanjem otpadnih voda, ukupne vrijednosti od cca 400 miliju-na kuna, uslijedio je novi investicijski zamah. Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i 123 direktora komunalnih društava sve ano su dana 27. rujna 2012. godine u poslovnim pro-storijama Hrvatskih voda potpisali 184 ugovora o nanciranju komunalne infrastrukture u vri-jednosti dodatnih 866,00 mil. kn. Važno je istaknuti da vrijednost potpisanih ula-ganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe iznosi 443,3 mil.kn i to kroz 90 novih projekata vodo-opskrbe, a do kraja godine ukupno e se uložiti 655,816 mil.kn. Najve a ulaganja planirana su na VZ Samobor, VZ Bjelovar, VZ Opatija-Rijeka-Krk, VZ Isto na Slavonija, VZ Osijek, VZ Istra, VZ Pula i VZ Me imurje. Tim ulaganjima ostva-ruju se ciljevi Strategije upravljanja vodama u smislu racionalizacije, pove anja u inkovitosti i ekonomi nosti te pove anja ukupne sigurnosti vodoopskrbe i njezina osuvremenjavanja kao što su:

pove anje opskrbljenosti stanovništva pitkom vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava s na-glaskom na uravnoteživanje stupnja opskr-bljenosti stanovništva po razli itim regijama i prostorima Republike Hrvatske. smanjivanje gubitaka vode i energije kao i modernizacija upravljanja postoje im vodo-vodima, osiguranje zaštite od one iš enja i zaga enja, kako postoje ih izvorišta vode tako i budu ih kojima se osigurava razvoj vodoopskrbe, kao i korištenje izvorišta u skladu s op im na eli-ma održivog razvoja. povezivanje lokalnih sustava vodoopskrbe u jedinstvene tehni ke cjeline (regionalni vo-doopskrbni sustavi) koje omogu avaju racio-nalno korištenje vodnih resursa, sigurnost u vodoopskrbi i ekonomi no poslovanje vodo-opskrbnih poduze a.

U zaštitu voda (kanalizaciju i pro iš avanje) vri-jednost potpisanih ulaganja iznosi 422,827 mil. kuna, a ugovori su sklopljeni s 93 komunalna društva, što obuhva a oko 370 potprojekata. Time e ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zaga ivanja do kraja godine iznositi ukupno 648,575 mil.kn. Ovim ulaganjima u podru ju zaštite voda ugovara se izrada projektne do-kumentacije i izgradnja objekata zaštite voda, s ciljem zaokruživanja pojedinih funkcionalnih cjelina i stavljanja objekata u funkciju. Su nan-

Komunalna poduze a na sve anom potpisivanju ugovora

I 46 I

AKTUALNO I Nastavak investicijskog ciklusa

ciranjem je obuhva en nastavak i dovršetak izgradnje mješovite i razdjelne kanalizacije, te ure aja za pro iš avanje otpadnih voda zapo-etih u prethodnom investicijskom intervalu, te

pokretanje novih investicija na podru ju cijele Republike Hrvatske u skladu s provedbom Pla-na vodno-komunalnih direktiva. Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , kao voditelj poslovanja Hrvatskih voda, ista-knuo je da e se u okviru ovog investicijskog ciklusa graditi preko 700 objekata komunalne infrastrukture te da se svi moramo napregnuti u realizaciji projekata, budu i da se ista o ekuje u relativno kratkom roku, a o ekuje se i novi ciklus ulaganja sljede e godine.Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je nazo io ovoj sve anosti, izrazio je zadovoljstvo glede potpisivanja 184 ugovora, te da taj do-ga aj na najbolji na in pokazuje investicijski potencijal ulaganja u vodno gospodarstvo. Na-dalje je naglasio da se pri raspodjeli sredstava vodilo ra una o ravnomjernom razvoju na cije-lom teritoriju Republike Hrvatske te da ulaganja budu tehnološke cjeline, koje e po završetku biti u funkciji, a da se zapo eti objekti iz ranijeg razdoblja završe i istovremeno sva tehni ka rje-šenja uklope u dugoro ni plan razvoja.Bivši prvi potpredsjednik Vlade Republike Hr-vatske i ministar gospodarstva Radimir a i je istaknuo kako s gledišta ukupnog stanja gospo-darstva i obveza koje smo preuzeli ovo potpi-sivanje ugovora predstavlja pozitivan korak te da prepoznaje šansu za novi investicijski ciklus. Stotine tvrtki e sudjelovati u realizaciji ovih investicija – od komunalnih trgova kih društa-va do kooperanata, a to je kisik koji trebamo. Zbog toga su ovi projekti važni za ovu zemlju, a ne samo zbog obveza prema EU, budu i da projekti otvaraju prostor za rast te daju ozbi-ljan temelj za razgovor s EU o re nanciranju. Nadalje je istaknuo da se sve poduzima kako bi se pokrenulo hrvatsko gospodarstvo, a Hrvat-ske vode su jedan od klju nih faktora u tome, te izrazio uvjerenje da e Hrvatske vode uspjeti realizirati projekte i nastaviti intenzitet investi-cijskog ciklusa koji je zapo et.Zahvalu za mogu nost realizacije projekata, za koje se ve duže vrijeme traže nancijska sredstva, izrazila je u ime svih komunalnih tr-gova kih društava Laura Šuperina, direktorica Istarskog vodovoda d.o.o. Istaknula je kako je iza njih izazovna godina koju su uz pomo Vla-de RH, resornog ministarstva i Hrvatskih voda uspjeli realizirati, te izrazila uvjerenje da e sa uspjehom krenuti u novi investicijski ciklus.Ugovorenim nanciranjima omogu iti e se po-ve anje gospodarskih aktivnosti gra evinskog sektora, pove anje sigurnosti javne vodoop-skrbe, smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim mrežama, odnosno smanjenje posljedica dugo-trajne suše naro ito u turisti kim podru jima i ostvariti pretpostavke za priklju enje dodatnih stanovnika na sustave javne odvodnje.

SLIKE

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Sve nom potpisivanju nazo ili su ministar Tihomir Jakovina i pomo nik ministra Dražen Kure i

Potpisano je 184 ugovora za projekte vodoopskrbe i odvodnje

I 47 I


4,5 MILIJARDE EURA ZA DOSTIZANJE STANDARDA EU U GOSPODARENJU VODAMA

Željko Bukša, novinar Procjena je da e za dostizanje standarda Eu-ropske unije i provedbu za to nužnih investi-cijskih projekata u cjelokupnom sektoru zaštite okoliša biti potrebno oko 10 milijardi Eura. Od toga se najve i dio odnosi na gospodarenje vodama - 4,5 milijarde eura, kao i na gospo-darenja otpadom – 3,2 milijarde eura, a preo-stali dio uklju uje i zaštitu zraka, sprje avanje industrijskog one iš enja te zaštitu prirode“, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Mi-hael Zmajlovi na predstavljanju Operativnog programa za zaštitu okoliša (OPZO) održanom u Zagrebu 3. listopada 2012. godine u hotelu „International“.“To su ogromna sredstva koja e trebati znati kvalitetno iskoristiti. Da bismo to uspjeli mora-mo imati kvalitetne i dobro pripremljene pro-jekte kakvih nije bilo u zadnjih 10 ili 15 godina, a po tom pitanju se ništa nije radilo. Imamo nekoliko svijetlih primjera, ali to nije dovoljno. Mi sada kre emo u provedbu tih projekata, pri-premu - od vlasni kih odnosa, studija utjecaja na okoliš i u kona nici dozvola za gra enje”, re-kao je ministar Zmajlovi .Operativni program za zaštitu okoliša su nanci-ra se novcem Europske unije iz pretpristupnog programa IPA, komponente IIIB, a usmjeren je na podru je gospodarenja otpadom i podru je gospodarenja vodama. Bespovratna IPA sred-stva raspoloživa za OPZO u razdoblju od 2007. do 2013. iznose 131,3 milijuna eura, a ukupna svota raspore ena je za su nanciranje proje-

kata iz tri prioritetna podru ja: sektora gospo-darenja otpadom (42,4 milijuna eura), sektora gospodarenja vodama (86,8 milijuna eura) i tehni ke pomo i (2,1 milijuna eura).Od ukupno planiranih 42,4 milijuna eura za sek-tor otpada, do sada je 41,75 milijuna eura dodi-jeljeno za projekte županijskih centara za gos-podarenje otpadom Mariš ina i Kaštijun te za izradu dokumentacije za sanaciju jame Sovjak. U svrhu korištenja strukturnih fondova EU pri-premaju se daljnji projekti u podru ju gospoda-renja otpadom, poput centara za gospodarenje otpadom Piškornice, Biljana Donjih i Bikarca. Svi ti centri e smanjiti broj neure enih odlaga-lišta otpada na širem podru ju i tako doprinjeti i poboljšanju zaštite voda.U sektoru voda raspore ena su sva planirana nancijska sredstva od 86,8 milijuna eura za izgradnju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda i sustava javne vodoopskrbe i odvodnje za gradove Slavonski Brod (ukupna investicija 29,6 milijuna eura), Knin (15,7 milijuna eura), Drniš (6,45 milijuna eura), Sisak (32,7 miliju-na eura), a projekt za Pore ukupne vrijednosti 67,2 milijuna eura poslan je na odobrenje Eu-ropskoj komisiji.Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ista-knuo je kako e se realizacijom projekata in-frastrukture u podru ju vodnoga gospodarstva iz OPZO-a uspostaviti ve a priklju enost sta-novništva na moderne sustave vodoopskrbe i odvodnje, osigurati voda za pi e zahtijevane

Realizacijom projekata infrastrukture u podru ju vodnoga gospodarstva iz Operativnog programa za zaštitu okoliša uspostaviti e se ve a priklju enost stanovništva na moderne sustave vodoopskrbe i odvodnje, osigurati voda za pi e zahtijevane kakvo e, pridonijet o uvanju zdravlja ljudi, zaštiti izvorišta pitke vode i vodnih resursa, povezanih ekosustava i cijelog okoliša.

I 48 I

AKTUALNO I 4,5 mlrd. € za dostizanje standarda EU u gospodarenju vodama

SLIKE

Arhiva Hrvatskih voda

kakvo e, a pridonijet e se o uvanju zdravlja ljudi, zaštiti izvorišta pitke vode i vodnih resur-sa, povezanih ekosustava i cijelog okoliša.Njegov pomo nik Dražen Kure i rekao je da e za ostvarenje nacionalne Strategije upravljanja vodama do 2038. godine trebati 52,8 milijardi kuna. Sada je, kazao je, 74 posto stanovništva priklju eno na vodoopskrbni sustav dok ih 80 posto ima mogu nost priklju enja. Da ispunimo uvjete iz europske direktive o vodi za pi e koja se odnosi na svako naselje s više od 50 stanov-nika trebat e ukupno uložiti više od 1,3 milijar-de eura, a prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. dobiven je za mikrobiološke pokazatelje, a mogu e je produljenje za tri godine nakon ulaska u EU za kemijske pokazatelje.Sada je u Hrvatskoj na sustave javne odvodnje priklju eno 43,6 posto stanovništva, a pro iš a-va se samo 27 posto otpadnih voda. Za uskla-ivanje sa standardima iz europske Direktive

o komunalnim otpadnim vodama morat emo uložiti gotovo 3,2 milijarde eura, naveo je Ku-re i .Kriteriji za odabir projekata za su nanciranje iz europskih fondova, prema njegovim se rije-ima, dijele se u tri skupine: administrativni,

obvezno ali kvalitativnih. U prvu skupinu spada: spremnost projektne i studijske dokumentacije, osigurano su nanciranje i riješen imovinsko pravni status zemljišta. U drugoj su nancijska održivost u cilju pokrivanja budu ih operativnih troškova, kao i troškova održavanja, uskla e-nost sa nacionalnim strateškim i planskim do-kumentima te uskla enost s EU standardima, propisima, ciljevima i politikama. Me u kvalita-tivne kriterije spadaju kontinuitet pomo i Za-jednice, me unarodnih nancijskih institucija (MFI), ostale pomo i i prethodno utvr eni in-vesticijski prioriteti; projekti s prethodno razvi-jenih i dogovorenih lista nacionalnih prioriteta za svaki sektor, projekti koji e osigurati najve i utjecaj (projekti koji obuhva aju najviše sta-novništva, aglomeraciju ili podru je), koji imaju mogu i prekograni ni /regionalni utjecaj te oni

gdje je razina doprinosa postizanju gospodar-ske i socijalne kohezije Hrvatske s EU (projekti s maksimalnim potencijalnim gospodarskim i socijalnim prednostima).Govore i o provedbi infrastrukturnih projekata iz podru ja upravljanja vodama u okviru OPZO-a Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda je kazao da imaju ulogu IPA implementacijske agencije – akreditirane Ugovorne agencije za sve projekte u sektoru voda prema Operativ-nom programu zaštite okoliša (OPZO). Projek-ti moraju biti u funkciji prilagodbe Hrvatske s pravnom ste evinom EU, konkretno tzv. nan-cijski teškim direktivama; projekte treba pripre-mati po aglomeracijama, odnosno po krajnjim korisnicima te prema komunalnim poduze ima (ako je isto za više aglomeracija); projekti mo-raju cjelovito analizirati prostor i dati integralna rješenja; projekti mogu uklju ivati ne samo iz-gradnju, ve i sanaciju i rekonstrukciju postoje-ih objekata, a nakon izgradnje moraju osigura-

ti konkretnu i mjerljivu korist.Putem Hrvatskih voda ve je osigurano 220 mi-lijuna kuna za pripremu projekata što mogu a-va izgradnju vodnokomunalne infrastrukture u procjenjenoj vrijednosti od 1.35 milijarde eura. Ve i broj projekata je u visokom stupnju zrelo-sti, a do sada je napravljeno: 2300 kilometara glavnih projekata mreže vodoopskrbe i odvod-nje, 20 idejnih projekta UPOV-a, 200 glavnih projekata crpnih stanica, isho eno 350 lokacij-skih dozvola i 123 potvrda glavnih projekata. “Ako uspijemo napraviti pomake koji e dove-sti u kona nici do poboljšanja konkurentnosti Hrvatske uz pomo EU fondova, onda smatra-mo da smo uspjeli”, rekao je zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Jakša Puljiz te dodao kako vjeruje da možemo uspjeti u tom izazovu promjene na bolje. Šef Delegacije Europske unije u Republici Hr-vatskoj Paul Vandoren istaknuo je kako e pro-jekti pomo i Hrvatskoj, prekrasnoj zemlji, da zaštiti svoj okoliš i unaprijedi živote svojih gra-ana.

16 NOVIH PROJEKATA GOSPODARENJA VODAMATijekom predstavljanja Operativnog programa zaštita okoliša potpisan je Sporazum o provedbi operacije „Priprema projekata za su nanciranje sredstvima strukturnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama“. Projekt se odnosi na pripremu 16 novih projekata iz sektora gospodarenja vodama koje su pripremili Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura. Sporazum o pripremi projekata za su nanciranje novcem iz strukturnih fondova EU-a radi zaštite hrvatskih vodnih resursa kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama potpisali su zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza, pomo nik ministra poljoprivrede za vodno gospodarstvo Dražen Kure i , generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši te predstavnici 16 komunalnih poduze a. Rije je o 16 novih projekata gospodarenja vodama (Bibinje-Sukošan, Donja Dubrava, Ivanec, Ivani Grad, Jastrebarsko, Jelsa-Vrboska, Mursko Središ e, Novigrad Istarski, Novska, Pirovac-Tisno-Jezera, Pula Sjever, Savudrija, Sinj, Split-Solin, Šibenik i Umag). Novac za pripremu projekata osiguran je kroz plan Hrvatskih voda te e se 85 posto su nancirati nepovratno iz IPA programa EU-a, a preostalih 15 posto iz državnog prora una, a ta projektna dokumentacija omogu uje prijavu projekata za su nanciranje iz strukturnih i kohezijskih fondova od gotovo 300 milijuna eura.

I 49 I


RADIONICA NA SAVI

I 50 I

AKTUALNO I Radionica na Savi

Na poziv vrti a Srednjaci iz Zagreba za pro-vedbu projekta “Volimo Savu koja te e, obale njene nisu za sme e”, Hrvatske vode odazvale su se s radionicom „Vidljiv i nevid-ljiv svijet rijeke Save“, koja se održala 12. listopada 2012. godine na obalama rijeke Save podno Jadranskog mosta u Zagrebu. Tema vode važan je dio programa vrti a, a spoznati što živi u našoj rijeci, kakve biljke i životinje nastanjuju njene obale, te što zna i o uvanje vode, bio je glavni cilj ove radioni-ce koju su provele djelatnice Glavnog vod-nogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda Renata uk i Nataša Jeger Vuj i .Tijekom Radionice o životu u rijeci Savi, ne-iskvarena dje ja radost probila je hladni zid profesionalnog odnosa u itelj – u enik, i u nama pokrenula svijest o stvarnim vrijedno-stima svakodnevice koja se zove našim ži-votom. Jedna od najve ih vrijednosti ljudskog života je voda koja nas okružuje, voda koja život zna i, voda bez koje bi naš svijet ugasnuo. Djeca su prepoznala i shvatila da je „Više savršenstva u kaplji vode, nego u bilo ko-jem stroju kojeg je ovjek napravio“ (Albert Einstein). Shva aju i važnost vode u svojim malim životima, ali i u životima svojih rodi-telja, obitelji, prijatelja, djeca iz DV Srednja-ci, skupina Jaglaci do ekala su nas na obali ispod Jadranskog mosta, kako bi upoznala i nau ila što više o životu u vodi rijeke Save, vodene žile kucavice našeg grada Zagreba. Njihove su se o i zaokružile od iznena enja i dragosti kad su ugledali našu Renatu u „Te-

Nataša Jeger Vujčić

Kada na kraju radnog zadatka, doživite spontani topli dje ji zagrljaj, otvore vam se o i, duša se raspe u milijun treperavih zvijezda, i shvatite da ste postigli neopisivi uspjeh – probudili ste ljubav u drugom bi u.

SLIKE


Ukrcaj na brod Dunavska golubica Obilazak dionice Dunava predvi ene za ure enje obala

I 51 I


letubbies“ odijelu za uzorkovanje benti kih beskralježnjaka – visokim gumenim izma-ma navu enima sve do vrata. Veselja i nestrpljivosti za upijanjem znanja nije nedostajalo, pa je obala Save uskoro bila na i kana malim dje jim glavicama koje su pozorno pratile Renatine pohode kroz ri-jeku u potrazi za nastambama malih rije -nih životinja, a djeca su potom sama njež-no skidala ku ice puževa i li inke insekata prona ene na kamenju iz vode. Ono što se nije vidjelo golim okom, djeci je detaljno po-kazano primjenom lupe, objašnjavaju i im pritom koje vrste životinja ukazuju na dobro stanje vode, a koje na poreme aj ravnoteže uzrokovan ja im organskim optere enjem, odnosno nekontroliranom ili neadekvatnom aktivnoš u i nepažnjom ovjeka samog. Nakon što su upoznali bogatstvo vodenog svijeta, djeca su imali prilike isprobati mi-nijaturni ure aj za ltriranje i pro iš avanje vode, kako bi i sami stekli uvid u postupke o uvanja vode u što prirodnijem i netaknu-tijem stanju. Svoje su oduševaljenje na kraju ove male ekološke avanture djeca iskazala spontanim zagrljajem kojim su nas po astili. Zar nije upravo time izazvan osje aj ispunjenosti i zadovoljstva, bila najbolja nagrada za svu predanost, trud i ljubav uložen u posao ko-jim se bave entuzijasti u Laboratoriju Hrvat-skih voda? Bio je to Dan za pam enje!

“Ne možemo svi initi velika djela, ali svi možemo initi mala djela s

velikom ljubavlju.“ Majka Tereza

I 52 I

AKTUALNO I Nagrađene najljepše kopnene plaže

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radio televizija ove su godine tijekom turisti ke sezone proveli akciju „Turisti ki cvijet-kvaliteta za Hrvatsku“.Titulu najbolje plaže kopnenih voda Hrvtaske –jezera 2012. dobio je turisti ki kompleks Jezero – Ružica grad u Orahovici, a nagradu je predao generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši .

Nagradu Foginovom kupalištu za najbolju plažu kopnenih voda Hrvatske – rijeke primila je Marina Kolakovi , zamjenica gradona elnika Grada Karlovca

I 53 I


NAGRAĐENE NAJLJEPŠE KOPNENE PLAŽE Jasna Šplajt

SLIKE

Karim Kurtović

U kategoriji najboljih plaža kopnenih voda Hrvatske – rijeke 2012 titulu je dobio Grad Karlovac i Foginovo kupalište.Priznjanja su dodjeljena na prigodnoj sve-anosti u Hotelu Valamar u Dubrovniku 19.

listopada 2012. godine. Glavni elementi koji su se ocijenjivali bili su kakvo a vode i urednost plaže, te analiza uzoraka vode od Zavoda za javno zdravstvo.

Jezero-Ružica gradU Orahovici, u srcu Parka prirode Papuk i jedinog geoparka u Hrvatskoj smjestilo se jedinstveno orahova ko umjetno Jezero. Graditelji su davne 1961. godine oblikovali dno udoline, pregradili je umjetnim nasipom, uredili obale i dobili planinsko jezero.Godinama je Jezero okupljalo tisu e ljudi, a kona ni oblik i izvrsna kvaliteta vode, rezul-tat su zahvata iz 2005, kada je obavljena re-konstrukcija obale, dna i dotoka vode. Danas je kupalište u sastavu izletišta „ORAH“, ima vodenu površinu 1,7 ha, te 593 m ure ene obale, sa zapreminom od 65.000m³ iste izvorske pitke vode kojom se jezero puni iz obližnjeg izvora. Voda je uvijek proto na i ne tretira se kemikalijama, stoga ne ude rezul-tati koje uzima Zavod za javno zdravstvo, da voda ima „izvrsnu“ kakvo u.Kupalište je u vlasništvu Grada Orahovice, a izletište „ORAH“ je najposje enija turisti ka destinacija Viroviti ko-podravske županije, ali i cijele Slavonije.

Gradsko kupalište Foginovo:Od 2010. godine Grad Karlovac je prva desti-nacija kontinetalnog turizma u Hrvatskoj sa registriranim i organiziranim gradskim rije -nim kupalištem.Registracijom Gradskog kupališta „Fogino-vo“, a uz zadovoljenje svih potrebnih sigur-nosnih uvijeta, sadržaja zabavnog i rekrea-tivnog karaktera te potrebne infrastrukture, postignuta je potrebna razina kvalitete ku-pališne ponude grada Karlovca. Vra ena je pozornost gra ana i posjetitelja na rije-ku Koranu koja prolazi srcem grada i koja je tradicionalno u prošlosti okupljala tisu e kupa a tijekom ljeta u svrhu promicanja zdravih stilova života, bavljenja plivanjem i rekreacijom te promocije turisti ke ponude grada Karlovca.Uvo enjem raznih aktivnosti poput škole plivanja, vaterpola, skakaonica, animaci-

ja poput aqua-aerobika, plesa, te ure enja infrastrukture, kvaliteta kupališta je znatno unaprije ena.Grad Karlovac planira idu e godine proširiti kupalište u travnatom i vodenom dijelu i na taj na in osigurati postavljanje aqua parka, staza za plivanje i ostalih sadržaja.Kao mentor i suradnik Grad Karlovac je tije-kom 2012. godine prijenosom znanja i isku-stva pomaogao Gradu Slavonskom Brodu na registraciji njihovog kupališta.Dvije godine zaredom „Foginovo“ kupalište je proglašeno NAJ kupalištem u Karlova koj županiji.

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši uru io je nagradu Saši Risteru, direktoru Ružica grad d.o.o.

I 54 I

AKTUALNO I Odobreni IPA projekti

ODOBRENI IPA PROJEKTI

Martina Strahonja Hrvatske vode, VGO Osijek i dugogodišnji ma arski partner, Direkcija za zaštitu voda južnog Prekodunavlja (DDVIZIG) još e jed-nom zajedni kim snagama provesti projekte odobrene u sklopu III Poziva za dostavu pro-jektnih prijedloga, IPA Prekograni nog pro-grama Ma arska – Hrvatska 2007. – 2013. Radi se o projektima iz programskog Prio-riteta 1, ija su podru ja djelovanja vezana uz stvaranje održivog i atraktivnog okoliša i održivog turizma, te uz razvoj krajolika i in-frastrukture za aktivni turizam i ekoturizam u podru ju rijeka Mure, Drave i Dunava, a to su:

Razvoj infrastrukture u cilju stvaranja pre-duvjeta za razvoj ekoturizma u podru ju rijeka Drave i Dunava – na podru jima Parka Prirode Kopa ki Rit i Nacionalnog Parka Dunav-Drava ( Razvoj ekoturiz-ma na podru ju Drave i Dunava ); od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi € 1.026.239,16, vrijednost aktivnosti Hrvat-skih voda iznosi € 211.619,27;

Ekološka revitalizacija rukavaca Aljmaš-ki rit i Drávakeresztúri obnovom vodnog režima u poplavnom podru ju rijeke Dra-ve ( Aljmaški rit & Drávakeresztúri ); od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi € 1.013.745,72, vrijednost aktivnosti Hrvat-skih voda iznosi € 756.894,62;

Razvoj biciklisti kih ruta s ciljem pro-mocije biciklisti kog turizma u podru -ju Osje ko-baranjske županije i župani-je Baranya ( Biciklizam uz rijeku ); od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi € 1.996.951,12, vrijednost aktivnosti Hrvat-skih voda iznosi € 1.068.276,44. Ova tri projekta Hrvatske vode, VGO Osijek pro-vode u svojstvu Glavnog korisnika;

Razvoj biciklisti kih ruta s ciljem promo-cije biciklisti kog turizma u podru ju žu-panije Somogy i Viroviti ko-podravske žu-panije ( Biciklisti ka ruta uz Dravu ); od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi € 1.634.192,06, vrijednost aktivnosti Hrvat-skih voda iznosi € 754.140,21. Ovaj pro-jekt Hrvatske vode, VGO Osijek provode u svojstvu Projektnog partnera.

Osim navedena etiri projekta s ve uhoda-nim partnerom, Hrvatske vode, VGO Osijek provodit e i još jedan projekt iji je Glav-ni korisnik grad Moha iz Ma arske. To je projekt Prekograni na suradnja u razvoju biciklisti ke infrastrukture na podru ju Du-nava i Drave ( BICBC Dunav-Drava ), a od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi € 1.964.760,00, vrijednost aktivnosti Hr-vatskih voda iznosi € 264.000,00. Navedeni iznosi su su nancirani od strane Europske unije u visini od 85%.

SLIKE

Arhiva PP Kopački rit

I 55 I


RADIONICA ZA IZRADU NACIONALNOG VODIČA ZA PRIPREMU COST BENEFIT ANALIZE

NJEMAČKA ISKUSTVA U PROČIŠĆAVANJU OTPADNIH VODA

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Tijekom priprema novih projekata vodno-komunalnog sektora za prijavu za korište-nje bespovratnih sredstava EU ukazala se potreba za standardizacijom metodologije izrade Cost Bene t Analize. Stoga su Mi-nistarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode pristupili izradi Nacionalnog vodi a za pri-premu Cost Bene t Analize uz podršku kon-zultanata JASPERS-a.Rezultati dosadašnjeg rada bili su prezenti-rani u okviru radionice vezane uz izradu Na-cionalnog vodi a za pripremu Cost Bene t Analize koja je održana 22. listopada u po-slovnoj zgradi Hrvatskih voda. Radionici su prisustvovali predstavnici komunalnih podu-ze a koja pripremaju projekte za EU su -nanciranje, te djelatnici državnih tijela koji sudjeluju u pripremi i provedbi projekata.Dobrodošlicu svima nazo nima zaželio je pomo nik ministra poljoprivrede Dražen Kure i nakon kojega je uvodnu rije odr-žao voditelj Jedinice za pripremu i provedbu projekata su nanciranih sredstvima EU pri Hrvatskim vodama Robert Kartelo. Glavni predava radionice bio je konzultant JASPERS-a, David Tagg, koji je predstavio osnovne smjernice od strane EU koje bi se trebale uzeti u obzirom prilikom izrade Na-cionalnog vodi a za pripremu Cost Bene- t Analize, a koja je sastavni dio cjelovite dokumentacije za prijavu projekata za su- nanciranje iz europskih fondova. Na radi-onici su prezentirana iskustva iz prakse u zemljama lanicama EU, te su svi sudionici upoznati sa najvažnijim principima koje je potrebno uvažiti kod izrade što kvalitetnije Aplikacije za slanje na odobrenje od stra-ne Europske Komisije. Na kraju radionice su sve interesne strane pozvane dostaviti svoje komentare i sugestije kako bi se ovaj doku-ment mogao u najkra em roku nalizirati i usvojiti kao nacionalni dokument koji e slu-žiti kao vodi za izradu Cost Bene t Analize za sve budu e projekte koji e se prijavljiva-ti za su nanciranje sredstvima EU.

U okviru dobre dugogodišnje suradnje izme u Savezne Republike Njema ke i Republike Hrvatske održana je 5. stu-denog radionica pod nazivom Energet-ska u inkovitost prilikom rada na ure-ajima za pro iš avanje otpadnih voda

(UPOV) i u zbrinjavanju mulja. Radionica je organizirana od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda u suradnji sa Njema kim Save-znim Ministarstvom zaštite okoliša, prirode i nuklearne sigurnosti i Ger-man Water Partnershipom (GWP). Radionicu su zajedno vodili djelatnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave vodnoga gospodarstva i predstavnici GWP-a. Uvodni govor održali su Dr. Fritz Hol-zwarth kao predstavnik Njema kog ministarstva, Dražen Kure i pomo -nik ministra za vodno gospodarstvo ispred Ministarstva poljoprivrede Re-publike Hrvatske i Ivica Pliši , gene-ralni direktor Hrvatskih voda.U Njema koj je stupanj priklju enosti na javne vodoopskrbne sustave oko 99 % ku anstava, a uz gubitke vode od svega 8 %. Priklju enost na sustav odvodnje otpadnih voda je 96 %. Nje-ma ka ima jedan od najrazvijenijih vodnokomunalnih sustava, a prijenos znanja i iskustava od strane njema -kih partnera je bio cilj ove radionice. Na radionici je njema ka strana pred-stavila svoju problematiku gospodare-nja vodama kroz povijest, kao i na in na koji je postigla tako dobre rezulta-te na podru ju sustava vodoopskrbe i pro iš avanja otpadnih voda.Takav sustav je plod dugotrajnog i mukotrpnog rada koji se razvijao niz godina. Potreba za sustavom pro iš a-vanja otpadnih voda po ela je krajem 60-tih godina, kada je na jednoj od najljepših njema kih rijeka, rijeci Raj-ni, cjelokupna populacija riba pala na opasno nisku razinu te je cjelokupni rije ni ekosustav bio gotovo uništen.Razvijenost sustava odvodnje, odno-sno koje se uštede mogu ostvariti na takvom sustavu najbolje je prikazano kroz same ure aje za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV-e), koji su plan-ski projektirani za svaku aglomera-

ciju. Odli an primjer takvog UPOV-a je u Augsburgu u Bavarskoj, s na-glaskom na energetsku u inkovitost ure aja. UPOV je kapaciteta 720 000 ES, od ega je 50 % predvi eno za stanovništvo, a 50 % za industriju. Uz pro iš avanje otpadnih voda, UPOV pokriva oko 119 % svojih potreba za elektri nom energijom (od ega se vi-šak vra a u mrežu) i oko 100 % po-treba za toplinom. UPOV je tre eg stupnja pro iš ava-nja, proizvodi oko 10.000 t mulja go-dišnje sa sadržajem suhe tvari oko 25%. Uguš eni mulj se obra uje u bio - reaktoru s proizvodnjom bioplina oko 18.000 m3/dan.Preporuke od njema ke strane bile su: osigurati uvježbano i osposobljeno osoblje koje e se kontinuirano edu-cirati,

to no de nirani sustavi mjerenja, prikupljanja, interpretacije i prikaza podataka,

de nirani kratkoro ni i dugoro ni planovi razvoja UPOV-a i sustava,

mora postojati dobra komunikacija izme u svih operatora i vodnoko-munalnih poduze a te njihova raz-mjena podataka i saznanja.

Postavljeni ciljevi: prikupiti što više važnih podataka o o uvanju voda, okoliša i energije,

pove ati proizvodnju el. energije, imati ve u u inkovitost prilikom gri-janja,

isporu ivati energiju gdje god je mogu e i isplativo,

smanjiti troškove i obrazovati djelatnike.

Prezentacije od strane njema kih par-tnera su potaknule dosta zanimljivih pitanja, što je pokrenulo korisnu ra-spravu i doprinijelo razmjeni iskusta-va izme u stru njaka iz Hrvatske i Njema ke. Ova radionice nam je po-mogla da sagledamo njema ka isku-stva u planiranju i organizaciji sustava odvodnje i konceptu ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda s naglaskom na energetskoj u inkovitosti.

Vladimir Ledecki, dipl. ing. preh. teh.

Stru ni obilazak Pu iš a

I 56 I

AKTUALNO I Problematika u vodoopskrbi i odvodnji

AKTUALNA PROBLEMATIKA U VODOOPSKRBI I ODVODNJIDario Ban, dipl. ing. građ. Godišnji stru no – poslovni skup Hrvatske

grupacije vodovoda i kanalizacija ove je go-dine održan u Bolu na otoku Bra u, u hotelu Elaphusa od 24. do 28. listopada. Organiza-tori skupa su ve tradicionalno Komisija za pitku vodu i Komisija za otpadne vode Hr-vatske grupacije vodovoda i kanalizacija, uz podršku Hrvatskog saveza gra evinskih in-ženjera. Održan je pod visokim pokrovitelj-stvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Hrvatskih voda. Tehni ki organizator skupa je tako er ve tradicionalno Kongresno turisti ka agencija Revelin d.o.o. iz I i a, a generalni sponzor Skupa bila je ponovno tvrtka Tehnokom iz Zagreba sa svojim principalom, tvrtkom TA-LIS iz Njema ke.Hrvatski savez gra evinskih inženjera je ove godine, kao i prošlih godina, uvrstio ovaj stru ni skup u Program stru nog usavršava-nja sa svrhom priznavanja stru nog usavr-šavanja stru njaka gra evinske i strojarske struke. U skladu s Pravilnikom o stru nom is-pitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, prisustvovanje skupu je vrednovano s 20 bo-dova, od ega 4 boda iz podru ja gra evno-tehni ke regulative.Stru no-poslovni skup je i ove godine održan u duhu vrlo uspješne prakse organiziranja centralnog godišnjeg okupljanja stru njaka iz

podru ja vodno-komunalnog gospodarstva, odnosno komunalnog sektora koji djeluje u segmentu vodoopskrbe, odvodnje i pro iš a-vanja otpadnih voda.Obzirom da je Republika Hrvatska ve dovr-šila pregovore o pristupanju Europskoj uni-ji, te da su pripreme za samo pristupanje u punom jeku na svim podru jima u društvu, takva je situacija i u vodnom gospodarstvu i komunalnom sektoru. Uvelike je ve došlo do promjena u zakonodavstvu koje regulira poslovanje na ovom podru ju, s direktnim utjecajem i na problematiku vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Taj proces nije gotov, te nam još slijedi do-sta promjena i prilagodbi, a koje e direktno utjecati na organizaciju i poslovanje tvrtki koje se bave predmetnom problematikom. Sukladno tome i uz injenicu da još uvijek ima dosta nepoznanica i nedore enosti u no-voj zakonskoj regulativi, kroz rad stru nog Skupa, odnosno putem izloženih stru nih radova se analiziralo današnje stanje i mo-gu nosti primjene donesenih podzakonskih akata, te su razmatrane eventualno potrebne njihove izmjene i dopune. Osnovne teme ovogodišnjeg Skupa, koje su predstavljale okosnicu su bile slijede e: Podzakonski propisi koji ure uju poslovanje u segmentu vodoopskrbe, odvodnje i pro i-š avanja otpadnih voda,

Otvaranje skupa

I 57 I


Problematika i iskustva u zaštiti voda s oso-bitim naglaskom na zaštitu voda namije-njenih ljudskoj potrošnji te primjena Od-luka o zonama sanitarne zaštite izvorišta,

Upravljanje gubicima u vodoopskrbi uz pri-mjenu GIS sustava,

Ure aji za pro iš avanje otpadnih voda – razli iti aspekti planiranja, gradnje i uprav-ljanja.

Uz predstavljanje stru nih radova u skladu s navedenim osnovnim temama skupa, pro-gram izlaganja je bio oboga en i radovima koji su se bavili drugim temama, a koji su svojom prezentacijom tako er doprinjeli sve-ukupnoj uspješnosti i kvaliteti stru nog dijela skupa.Na sve anom otvorenju skupa prisutne je pozdravio predsjednik Hrvatske grupaci-je vodovoda i kanalizacija Tomislav Kezelj, te pomo nik ministra poljoprivrede Dražen Kure i i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši . Tako er su se prisutnima obrati-li i predstavnici eškog veleposlanstva u RH, te eškog udruženja vodovoda i kanalizaci-ja (SOVAK), kao i predstavnici generalnog sponzora tvrtke Tehnokom i Talis.Uz visoke goste koji su se u uvodnom dijelu obratili sudionicima skupa, samom skupu su prisustvovali u zna ajnom broju i predstav-nici nadležnog ministarstva iz Uprave vod-nog gospodarstva, te predstavnici Hrvatskih voda, Hrvatske gospodarske komore i Hrvat-ske akreditacijske agencije.Radni dio skupa je nastavljen putem prezen-tacija stru nih radova i poslovnih predstav-ljanja kroz cjelodnevni program tijekom e-tvrtka, a u petak je nastavljeno prezentiranje stru nih radova istovremeno u dvije dvorane. Ovakav paralelan na in rada u dvije odvojene dvorane omogu io je da se predstavi znatno ve i broj vrlo kvalitetnih stru nih radova, a samim time su potaknute i kvalitetnije disku-sije o samim temema. Kako bi se omogu ilo što kvalitetnije pra e-nje i sudjelovanje na samom skupu i za sudi-onike iz inozemstva, sva izlaganja simultano su prevo ena s hrvatskog na engleski i nje-ma ki jezik i obratno. Sveukupno je tijekom etvrtka i petka, u službenom dijelu stru nog skupa, prezenti-rano pedesetak stru nih radova, uz desetak poslovnih predstavljanja tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.U službenom Zborniku stru nog skupa i na pripadnom CD-u je ukupno objavljen 61 stru ni rad. Društveni doga aji Skupa su oboga eni u etvrtak ve ernjom kazališnom predstavom

„Muškarci su s Marsa, žene su s Venere“, u organizaciji tvrtki AVK i Grundfos u suradnji s tvrtkom Market Pak iz Zagreba. Tradicional-nalnom sve anom ve erom s tombolom uz

druženje svih sudionika završen je radni dio programa.Tijekom subote je organiziran stru ni izlet kojim je bio obuhva en obilazak pojedinih lo-kaliteta otoka Bra a, kao što je Vidova gora (najviši vrh jadranskih otoka), te posjet kle-sarskoj školi u Pu iš ima i zavi ajnom muze-ju otoka Bra a. Poslovno druženje, razmjena iskustava i ja anje suradnje zaklju eno je na zajedni kom druženju nakon stru nog obila-ska u hotelu Elaphusa u Bolu.Skupu je prisustvovalo ukupno 647 osoba, od kojih su ve inu inili stru njaci iz Republi-ke Hrvatske. Ove godine je došlo do zna aj-nijeg pove anja broja sudionika iz inozem-stva, tako da su skupu prisustvovali sudionici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Belgije, Crne Gore, eške Republike, Danske, Francuske, Izraela, Kosova, Luxembourga, Nizozemske, Norveške, Njema ke, Slovenije, Srbije, Švicarske i Velike Britanije.Uz službeni dio programa stru nog skupa održano je i niz sastanaka od kojih je potreb-no izdvojiti sastanak predstavnika Hrvatske i eške grupacije vodovoda i kanalizacija na kojem je dogovoreno daljnje unaprije ivanje me usobne suradnje. Tako er su predstavni-ci Hrvatske grupacije održali sastanke s pred-stavnicima udruženja vodovoda iz središnje Europe, te prisustvovali sjednici koordina-cijskog tijela trening centra (TCC) Karlovac.Ovogodišnji stru ni skup pokazao je da sva-kom godinom postaje sve zna ajniji doga aj na podru ju vodno-komunalnog gospodar-stva u široj regiji, te da predstavlja središ-nje mjesto godišnjeg okupljanja stru njaka iz šireg podru ja struke. Veliki broj pohvala za organizaciju cjelokupnog programa ovog stru nog skupa, upu enih od strane doma ih i inozemnih sudionika, dodatna je nagrada i poticaj organizatorima, te svakako i obveza za organizacije svih budu ih skupova.Time je u potpunosti opravdan cilj uspješne prakse organiziranja središnjeg godišnjeg okupljanja stru njaka i angažman svih sudio-nika u realizaciji ovog zahtjevnog projekta.

Ovogodišnji stru ni skup pokazao je da svakom godinom postaje sve zna ajniji doga aj na podru ju vodno-komunalnog gospodarstva u široj regiji.

SLIKEDario Ban, dipl. ing. građ.

Otvaranje skupa

I 58 I

AKTUALNO I U Hrvatskim vodama održane dvije radionice

Željko Bukša Predstavnici velike ameri ke kompanije Ge-neral Electric predstavili su 22. studenoga na dvije radionice održane u Hrvatskim voda-ma svoje najnovije tehnologije za u inkovi-to korištenje i pro iš avanje voda u javnim sustavima, te za u inkovito korištenje vode i energije u proizvodnji hrane i pi a. Takve tehnologije, prema rije ima Marije Pinter, voditeljica Odjela za me unarodnu suradnju u Upravi vodnoga gospodarstva Ministarstvo poljoprivrede, pomažu tvrtkama da bolje i ekonomi nije posluju. Radionice su organi-zirali Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, General Electric i Me unarodna komi-sija za zaštitu rijeke Dunav.Brojne sudionike radionica pozdravio je Dan-ko Holjevi , zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda. Radionice e, prema njego-vim rije ima, pomo i u provo enju europskih direktiva o zaštiti i pro iš avanju voda za što e u Hrvatskoj, uz ostala velika ulaga-nja, trebati i gradnja brojnih ure aja. Zato je, dodao je, korisno upoznati najmodernije svjetske tehnologije. Gaetano Masaro, izvršni direktor General Electrica za jugoisto nu Europu, istaknuo je da je rije o globalnoj kompaniji koju je još u 19. stolje u osnovao Thomas Edison, a da-nas ima 300.000 zaposlenih u više od 150 država, te godišnje u razvoj ulaže oko etiri milijarde eura. „Stalno razvijamo nove teh-nologije za brojne dijelove gospodarstva pa tako i za pro iš avanje industrijskih i grad-skih otpadnih voda. Naime, voda i obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu u našem projektu Ekoimaginacija“ kazao je Masaro. Ujedno je zahvalio Ministarstvu poljoprivre-de, Hrvatskim vodama i Me unarodnoj ko-misiji za zaštitu rijeke Dunav na pomo i u or-ganizaciji radionica te istaknuo kako o ekuju uspješnu i dugoro nu suradnju s hrvatskim partnerima. Njegov kolega mr. Andras Bakos je kazao da General Electric ima suvremene tehnologije za opskrbu pitkom i industrijskom vodom uklju uju i i desalinizaciju te pro iš avanje otpadnih voda, a ve zadovoljavaju potre-be 39 milijuna ljudi širom svijeta. Govore-i o njihovim novim tehnologijama rekao

da su se specijalizirali za tzv. membranske tehnologije koje zi ki zaustavljaju viru-se i bakterije. Takva tehnologija ima brojne

U HRVATSKIM VODAMA ODRŽANE DVIJE RADIONICE

Predstavljene nove tehnologije za korištenje i pro iš avanje voda.

prednosti u odnosu na konvencionalne jer, na primjer,kod proizvodnje pitke vode omogu-ava korištenje manje kemikalija i stvaranje

manje mulja te traži manji prostor za postro-jenje. Osim toga, zadnjih godina je kod nje-nog korištenja znatno smanjena dosta velika potrošnja elektri ne energije (sa 1 kilovatsat po prostornom metru proizvedene pitke vode na 0,7 pa i 0,6 kilovatsati po prostornom me-tru). Zato membranske tehnologije sve više zamjenjuju konvencionalne pa se u svijetu rapidno pove avaju takvi instalirani kapaci-teti, a njihova postrojenja koriste brojne po-znate svjetske kompanije poput Coca Cole, Pepsi Cole, Nestlea i drugih industrija hrane i pi a, napomenuo je Bakos. Takva postroje-nja, dodao je, koja koriste njihove nove teh-nologije ve uspješno rade blizu Hrvatske - u Tuzli u BiH, gdje je najve e takvo postrojenje u Europi, te na Balatonu u Ma arskoj.

SLIKEAntun Cerovečki

I 59 I


Predstavljaju i njihove tehnologije za tre-tman otpadnih voda istaknuo je da umjesto taloženja, gdje kod klasi nih metoda neri-jetko nastaju problemi, njihova tehnologija za pro iš avanje otpadnih voda i tu koristi membrane (MBR tehnologija). Uz to ima i druge prednosti u odnosu na konvencional-ne tehnologije jer pove ava kapacitet po-strojenja, smanjuje koli inu mulja itd. Zato membranska tehnologija sve više zamjenjuje konvencionalnu pa se zna ajno pove avaju takvih instalirani kapaciteti. Sve ve a briga o zaštiti i pro iš avanju voda je nužna jer se, prema njegovim rije ima, vodni resursi u svi-jetu stalno smanjuju, a potrebe pove avaju. Svega 2,5 posto svjetskih zaliha voda otpada na slatku vodu, od ega je veliki dio zarobljen u gle erima. Stalno se šire dijelovi svijeta u kojima postoje problemi s vodom jer je sve više voda zaga eno, a pesimisti ak o ekuju i ratove zbog vode, rekao je Bakos.

I 60 I

AKTUALNO I U Hrvatskim vodama održane dvije radionice

Predstavljene su i tehnologije General Elec-trica za korištenje mulja iz obrade voda, za proizvodnju plina te elektri ne i toplinske energije. Takav „kanalizacijski plin“ ima 55 do 65 posto kalorijske vrijednosti prirodnog plina, a struja iz takvog ure aja se, nakon zadovoljavanja vlastite potrošnje, može po-voljno prodavati nacionalnoj elektroprivredi jer je rije o obnovljivom izvoru, kazao je Teki Suajibi iz General Electrica. Dodao je i da proizvode tehnologije za iskorištavanje plina koji nastaje na deponijama otpada ka-kvim u Hrvatskoj ima puno. Time se, prema njegovim rije ima, znatno smanjuje emisija metana, plina koji poti e globalno zagrijava-nje i klimatske promjene.

Na drugoj radionici o e kasnom korištenju energije i vode u proizvodnji hrane i pi a Ba-kos je kazao kako gotovo ne postoji industri-ja za koju nemaju tehnologiju za vode. Pritom je napomenuo da im je najve a i najsuvre-menija tvornica ultra ltracijskih membrana u Ma arskoj iji se proizvodi koriste širom svijeta, dok reverzibilne membrane proizvo-de u Americi. Nekoliko njihovih postrojenja za proizvodnju energije ve je instalirano u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Tako u Hrvat-skoj ve radi njihovo bioplinsko postrojenje snage 15 megavata, a njihovo postrojenje energijom opskrbljuje i zagreba ki poslovni centar Green Gold. Njihovo postrojenje sna-ge 30 megavata radi i u skopskoj Željezari.Mihaela Popovici, predstavnica Me unarod-ne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) informirala je sudionike o stanju sliva rijeke Dunav koji obuhva a 19 država. Zbog nje-govog velikog zna enja moramo paziti na zaštitu Dunava i njegovih pritoka od zaga e-nja. Zato Plan upravljanja slivom Dunava do 2015. sadrži brojne mjere za provedbu što bolje zaštite podijeljenje na etiri podru ja: zaga enja organskim tvarima, nutrijentima, štetnim tvarima i hidromorfološka ošte enja. Najvažnije je ne dopustiti da se nepro iš e-ne otpadne vode ulijevaju u Dunav i njegove pritoke. Govore i o organskim one iš enjima istaknula je da od 6224 urbanih aglomera-cija u slivu Dunava još uvijek za ak 2600 nema organiziranog odvo enja i pro iš ava-nja otpadnih voda, a pored gradskih podru ja ima i dosta tzv. raspršenih zaga iva a. Iako države moraju primjeniti europsku direktivu tu još uvijek ima puno posla. No provedbom mjera iz spomenutog Plana stanje bi se do 2015. trebalo dosta poboljšati. Nutrijentna zaga enja e, prema njenim rije ima, prije ili kasnije Dunavom završiti u Crnom moru i izazvati eutro kaciju. Kod tih tvari predvi-eni cilj smanjivanja do 2015. ne e biti po-

stignut. Najve i su problem nitrati jer ih se u Crno more izljeva ak 40 posto više nego u 1960. Kod fosfora je stanje nešto bolje jer je izljevanje fosfata smanjeno za 25 posto zbog smanjivanja njihovih koli ina u deter-entima. Ujedno je izrazila zadovoljstvo što

je od hrvatskih kolega saznala da je Hrvatska poduzela mjere da se stanje ispuštenih štet-nih tvari znatno poboljša.Tako er je najavila da e uskoro na veli-koj konferenciji biti predstavljeni rezultati upravljanja slivom rijeke Dunav, a o eku-je se zaklju ak o zna ajnom poboljšanju u pro iš avanju otpadnih voda u cijelom du-navskom slivu. Najve i napredak postignut je, navela je, u aglomeracijama sa više od 10.000 ekvivalent stanovnika. U tri je godi-ne izgra eno 555 pro ista a otpadnih voda, 990 ih se gradi, a 471 planira. Osim toga, u 2012. su organska zaga enja smanjena za 22 posto.

I 61 I


ODRŽANA PRVA RADIONICA PROJEKTA SEE RIVER

Neven Trenc

Mladen Matica

Sanja Barbalić

Danko Biondić

U Be u je 19 do 22. 11 2012. održan po etni sastanak projekta SEE River. Ovaj projekt -nancira se iz transnacionalnog fonda za Jugoi-sto nu Europu. Iz Hrvatske na projektu sudje-luju Zavod za prostorno ure enje Koprivni ko križeva ke županije, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatske vode. Vode i projektni par-tner je Inštitut za vode Republike Slovenije iz Ljubljane, a ukupno u projektu sudjeluje 22 partnera iz 11 zemalja i dodatno 4 me una-rodne institucije.Projekt ima ukupnu vrijednost od oko 2,1 mi-lijuna eura i su nancira se iz ERDF i IPA sred-stava, od ega su aktivnosti hrvatskih partne-ra vrijedne oko 150 000 eura su nancirane iz IPA programa. Na posljednjem 4. pozivu za ovaj program prijavljena su ukupno 342 projekta od kojih je odobreno njih 37. Projekt SEE River (Odr-živo integrirano upravljanje me unarodnim rije nim koridorima u jugoisto noj Europi) ocijenjen je kao jedan od najboljih projektnih prijedloga.

SLIKESEE River

Cilj projekta je omogu iti dionicima iz razli-itih sektora duž me unarodnih rije nih ko-

ridora stjecanje znanja o planiranju i imple-mentaciji procesa nužnih za uskla ivanje sektorskih strategija, planova i programa s razli itim europskim i nacionalnim ciljevima u svrhu ostvarivanja suglasnosti o cjelovitom upravljanju (me unarodnih) rije nih koridora uzimaju i u obzir potrebe za o uvanjem voda, prirode i okoliša te razvoja.Rijeka Drava biti e glavno pilot podru je pro-jekta, a biti e obra ena i testna podru ja na pet me unarodnih rijeka koja uklju uju i rije-ku Neretvu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.Najvažnije aktivnosti projekta usmjerene su na izradu radne metodologije „Toolkit“ za in-tegrirano upravljanje me unarodnim rije nim koridorima, primjenu razvijene metodologije na rije nom koridoru rijeke Drave, te druge projektne me unarodne koridore. Važan ele-ment projekta je i prijenos znanja na podru ju jugoisto ne Europe i priprema novih projeka-ta.

I 62 I

AKTUALNO I Uspješno sudjelovanje javnosti u upravljanju slivom Save

Zeljka Leljak Gracin, dipl. iur. Dana 30. listopada 2012. godine u prekra-snom Parku prirode Lonjsko polje, Krapje, odr-žana je sve ana završna ceremonija projekta Uspješno sudjelovanje javnosti u upravljanju slivom rijeke Save. Na ceremoniji su pred-stavljeni rezultati dvogodišnje implementacije projekta prekograni ne suradnje, a doga anju je prisustvovalo 50 uzvanika, predstavnika za-interesiranih strana sliva rijeke Save iz Hrvat-ske i Bosne i Hercegovine. Na sve anoj cere-moniji, govorili su g. Marko Nišandži (CRP), g a. Nataša Stankovi , (CRP), g a.Željka Le-ljak Gracin (Zelena akcija), g. Samo Grošelj (Me unarodna komisija za sliv rijeke Save), g. Goran Gugi (Parka prirode “Lonjsko polje”). Tako er, na ceremoniji su prikazani i neki od spotova pripremljenih tijekom provedbe pro-jekta, a prezentiran je i dokument “Najbolji model sudjelovanja javnosti u donošenju pla-nova upravljanja rijekama”. Cijela sve ana ceremonija završena je “šetnjom” kroz Park prirode Lonjsko polje pod vodstvom Edvarda Bogovi i prikaza povijesne uloge rijeke Save, te života ovjeka i prirode na rubu mo vare.Zelena akcija, Zagreb i Centar za razvoj i po-dršku (CRP), Tuzla zajedno sa svojim partneri-ma, udrugom Zeleni san iz Vinkovaca i Ekološ-kom koalicijom unskog sliva, Biha /Prijedor od sije nja 2011. godine provode projekt Uspješ-no sudjelovanje javnosti u upravljanju slivom rijeke Save. Cilj ovog projekta je dosti i dobar status voda u slivu rijeke Save, u skladu s EU i Okvirnom direktivom o vodama (dalje: ODV), uz ja anje zajedni ke vizije i sudjelovanje jav-nosti u procesu donošenja odluka u pitanjima zaštite okoliša, u pograni nom podru ju RH i BiH. Od posebnog je zna aja bilo ovim projek-tom animirati i educirati javnost, kako bi po-stala prepoznata od strane donosilaca odluka kao ravnopravan partner za aktivno sudjelova-nje u budu em stvaranju prekograni nog pla-na upravljanja. Projekt je proveden u sklopu Grant sheme: EU IPA Prekograni na suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007 – 2013, a ukupna vrijednost projekta jest 512.553,14 eura odnosno 3.805.707,06 kn. Projekt se tijekom gotovo 2 godine direktno bavio pri-mjenom ODV tj. njenim l. 14. koji govori o sudjelovanju javnosti, a cilj je bio da planira-ne aktivnosti dovedu do reformi na podru ju

OBILJEŽEN ZAVRŠETAK PROJEKTA USPJEŠNO SUDJELOVANJE JAVNOSTI U UPRAVLJANJU SLIVOM RIJEKE SAVE

Sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka važan je dio puta u kojem gra ani utje u na odluke koje se direktno njih i ti u.

odlu ivanja o upravljanju vodama. Te reforme su zakonodavno ve i prije donekle bile ure-ene, ali u praksi još uvijek nisu zaživjele.

Ovim projektom željelo se potaknuti i posti i zadovoljavaju u razinu sudjelovanja zaintere-sirane javnosti u donošenju i provedbi Plana upravljanja slivom rijeke Save. ODV se provodi kroz planove upravljanja slivnim podru jima, koje Hrvatska samo što nije objavila, a u BiH to tek predstoji. Trenutno je u završnoj fazi izra-de me unarodni Plan upravljanja slivom rijeke Save, koji pokriva cijeli tok Save kroz svih 5 zemalja. Projektni se tim aktivno bavio proce-som izrade tog me unarodnog plana, štoviše, ak je i predstavnik Zelene akcije imao status

vanjskog promatra a u Savskoj komisiji.1 U sklopu projekta provedene su mnogobrojne aktivnosti kao primjerice: 5-dnevni seminar na temu ODV i sudjelovanja javnosti (Biha ); 8 prekograni nih edukacijskih i panel radioni-ca za odabrane dionike o razli itim aspektima provedbe ODV (4 u RH, 4 u BiH); 3-dnevni prekograni ni seminar za studente prava o me unarodnom i doma em okolišnom zakono-davstvu (Vinkovci); 10 konzultativnih sastana-ka s ciljanim skupinama kako bi se objedinila njihova mišljenja oko nacrta Plana upravljanja slivom rijeke Save (5 u RH, 5 u BiH); medijska kampanja za podizanje svijesti javnosti cijelog projektnog podru ja (TV dokumentarac, TV i radio jinglovi) i druge aktivnosti. Tako er, ti-jekom provedbe projekta pripremljeno je uku-pno ak 13 dokumenata od kojih je bitno iz-dvojiti važnost pojedinih publikacija za koje se projektni tim nada da e se koristiti i duže vri-jeme nakon završetka projekta. To je svakako 5 priru nika vezanih za tematiku upravljanja vodnim resursima koji se bave ODV, koraci-ma u procesu upravljanja vodnim resursima, na inima sudjelovanja javnosti u procesu ra-zvoja i donošenja planova upravljanja rije nim slivom, na inu odre ivanja statusa voda i pro-vedbi monitoringa, te Arhuškom konvenciiom. Navedeni priru nici, koje možete na i na in-ternetskim stranicama projektnih partnera, uz opis osnovne terminologije, pružaju široj jav-nosti kratak i razumljiv pregled svake od na-vedenih tema, te su i njima predstavljeni pri-mjeri dobre i loše prakse u svakom podru ju. Isto tako, tu je i Najbolji model za sudjelovanje

1 Me unarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) je zajedni ko tijelo s me unarodnom pravnom sposobnoš u potrebnom za obavljanje njenih funkcija, odnosno implementaciju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Spomenuti sporazum potpisale su Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Državna zajednica Srbije i Crne Gore u Kranjskoj Gori 3. prosinca 2002. godine, nakon uspješno okon anih pregovora vo enih pod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti za jugoisto nu Europu.

Radionica u Kutini

Radionica u Tuzli

Završna ceremonija Lonjsko polje

I 63 I


SLIKEZeljka Leljak Gracin, dipl. iur.

javnosti u upravljanju vodama, koji je završni, klju ni dokument projekta nastao kao rezultat svih ostalih aktivnosti provedenih u projektu, a koji naglašava zna aj sudjelovanja javnosti u procesima odlu ivanja u upravljanju vodama.Tako er, bitno je kako ovaj Model može biti pri-mjenjiv na bilo koji sli an proces koji predvi a sudjelovanje javnosti u donošenju odluke.Na samom kraju projekta, bitno je spomenuti kako su u provedbi odre enih projektnih ak-tivnosti, to nije na edukativnim radionicama i konzultativnim sastancima sudjelovale ukupno ak 183 institucije (preko 380 pojedinaca!)

iz Hrvatske i BiH, a koje su dale komentare, sugestije i prijedloge na Nacrt prvog preko-grani nog Plana upravljanja savskim slivom. Projektni tim smatra kako su se sudjelovanjem velikog broja institucija u aktivnostima ovog projekta, tijekom dvogodišnjeg zajedni kog rada, otvorile i mogu nosti za prekograni nu suradnju, razmjenu informacija i iskustava, te je zapo ela dugogodišnja suradnja svih zain-teresiranih dionika na kvalitetnom upravljanju rijekom Savom. Prekograni ni i integrirani pri-stup rješavanja problema u podru ju zaštite i upravljanja vodama je model koji sasvim si-gurno donosi dugotrajne rezultate i unapre uje postoje e mehanizme u skladu sa standardima Europske unije. Sudjelovanje javnosti u pro-cesu donošenja odluka važan je dio puta u ko-jem gra ani utje u na odluke koje se direktno njih i ti u. No, ovaj je projekt pokazao da, kako bi se postigla zadovoljavaju a razina sudjelo-vanja, javnost je potrebno pravovremeno in-

Više informacija o projektu, video i foto galeriju, priru nike itd. možete na i na:www.zelena-akcija.hrwww.crp.org.ba

formirati i educirati, jer e se tek tada zaintere-sirati za problematiku, prepoznati svoje mjesto u procesu, te aktivno zahtijevati informacije i iskoristiti svoja prava. Bitan faktor uklju ivanja javnosti u ovakve procese imaju i mediji kao spona izme u donosioca odluka i javnosti, te kao prilika za dvosmjernu komunikaciju.

I 64 I

AKTUALNO I Promocija Zelene knjige

Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. U Izložbenom paviljonu Botani kog vrta PMF-a 13. prosinca predstavljena je Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske povodom 10-go-dišnjice osnutka Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nakladnici su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni Zavod za zaštitu prirode, Hrvatska poljoprivredna agencija, Nacionalni park Krka, COAST / UNDP / GEF/ Republika Hrvatska. Na predstavljanju Zelene Knjige prisustvovao je i predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipovi koji je tom prilikom naglasio kako je ova knjiga sjajan izdava ki pothvat te kako nosi dalekosežniju poruku: „Zelena Knjiga za zelenu Hrvatsku“. estitao je Dr-žavnom zavodu za zaštitu prirode i Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji na izdavanju knjige te poželio da Hrvatska dobije puno više sli nih izdanja iz bliske tematike.V.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu pri-rode Davorin Markovi istaknuo je važnost izvornih pasmina za o uvanje biološke razno-likosti što je jedna od preuzetih obveza Repu-

PROMOCIJA ZELENE KNJIGE

Izvorne pasmine važan su dio naše prirodne i kulturne baštine, a brojne rijetke i endemi ne svojte vezane su uz staništa koja održavaju.

blike Hrvatske, a tako er i o mogu nostima korištenja proizvoda izvornih pasmina kako dodatnog turisti kog brenda. Ravnatelj poljo-privredne agencije dr.sc. Zdravko Bara izvje-stio je okupljene o zna aju izvornih pasmina i o aktivnostima Hrvatske poljoprivredne agen-cije na zaštiti i o uvanju izvornih pasmina do-ma ih životinja.Autori publikacije su: Bara Zdravko, Bedrica Ljiljana, a i Mato, Draži Maja, Dadi Mir-na, Ernoi Miljenko, Fury Mijo, Horvath Šan-dor, Ivankovi Ante, Janje i Zlatko, Jeremi Jasna, Kezi Nikola, Markovi Davorin, Mio Boro, Ozimec Roman, Petanjek Darko, Poljak Franjo, Prpi Zvonimir i Sindi i Magda. O Zelenoj knjizi nam je rekao više, jedan od odgovornih urednika mr.sc. Roman Ozimec dipl.ing.:„Izvorne pasmine važan su dio naše prirodne i kulturne baštine, a brojne rijetke i endemi -ne svojte vezane su uz staništa koja održavaju. Naime, divlje velike europske biljojede, kao što su bizoni, divlja goveda, divlji konji, jeleni, srne i druge, smo kroz civilizacijski razvoj ili istrijebili

Naslovnica Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske

Busa Dalmacija

Posavski goni

I 65 I


ili im bitno smanjili populacije, u isto vrijeme uvode i na njihovo mjesto doma e životinje. U nedostatku divljih, doma i biljojedi postali su zamjenske vrste i model za o uvanje travnja -kih staništa i prate ih vrsta. Promjenom struk-ture sto arstva, iz tradicijskog uzgoja izvornih pasmina u prirodnim staništima, na farmski uz-goj visoko so sticiranih introduciranih pasmina i hibrida uzgajanih u antropogenim staništima, ubrzano gubimo prate u bioraznolikost.Prepoznavši važnost zaštite pasmina kao di-jela bioraznolikosti važnog za održavanje ve-zanih staništa, o uvanje prepoznatljivih kraj-obraza i tradicionalne poljoprivredne prakse, Državni zavod za zaštitu prirode je u okviru Zelene knjige izvornih pasmina Republike Hr-vatske proveo analizu postoje ih izvornih pa-smina te njihove ugroženosti, kao doprinos modernom pristupu zaštite prirode, koja uva-žava i udoma ene svojte. Radom 19 stru njaka, agronoma i veterinara, ali i entuzijasta neprofesionalaca koji su ogro-mnim radom i ljubavi prema doma im životi-njama stekli vrhunsko znanje, kroz gotovo 3 godine rada provedena je stru na inventariza-cija i analiza stanja i ugroženosti naših izvor-nih pasmina. U uvodnom dijelu saznat emo kako su i kada udoma ene naše pasmine; kako se razvija-lo naše tradicijsko sto arstvo; kako pasmine utje u na krajobraze, staništa i bioraznoli-kost; kako smo procijenili njihovu ugrože-nost; koje su nadležne institucije u Hrvatskoj te kako ih o uvati u sklopu zaštite prirode. U specijalnom dijelu knjige upoznati emo rije -ju i slikom 33 priznate, ali i 29 vrlo zanimljivih izumrlih i nedovoljno poznatih pasmina, kao što su: dalmatinski bušak, li ki konj, posav-ska gulja, bagun, šiška, starohrvatski hrt, zagorska golovrata kokoš, posavska guska i brojne druge. Knjiga završava popisom lite-rature, kazalom pasmina, taksonomskom po-djelom vrsta doma ih životinja te preglednom tablicom svih pasmina,njihovih populacija i statusa ugroženosti.

Više informacija o ovoj knjizi možete na i na adresi: Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažurani a 5, 10 000 Zagreb; tel. 01 5502 900; www.dzzp.hr ; E-mail: [email protected]

Utvr eno je 12 vrsta doma ih životinja iz 2 odjeljka, 3 razreda, 6 redova i 7 porodica sa 62 izvorne pasmine: 10 ovaca, 8 svinja, kokoši i pasa, 7 konja i goveda, 3 magarca, koza, guske i purana te 1 pasminu patke i p ele. Razra en je postupak procjene ugroženosti i prema IUCN kategorizaciji te je za svaku pasminu utvr eno: hrvatsko i englesko ime; sinonimi; kategorija ugroženosti (FAO, EU, IUCN, NKU); podrije-tlo; kulturno-povijesna važnost; ekologija; opis pasmine; rasprostranjenost i trend populacije; zna aj pasmine danas; razlozi ugroženosti; po-stoje a zakonska zaštita i mjere zaštite. Prema IUCN metodici najvjerojatnije je izumr-lo 12 pasmina, 9 globalno (?EX) i 3 regionalno (?RE), kriti no su ugrožene (CR) tri pasmine, ugroženo (EN) ih je 13, a 12 je rizi no (VU), dok je nisko rizi nih (NT) svega 5. Za 16 pasmi-na nema nedovoljno podataka (DD), što inicira potrebu daljnjih istraživanja.Knjiga je bogato opremljena zanimljivim i ra-znovrsnim foto materijalom, gotovo svih autora te najviše fotografa, Borisa Krstini a, umjetni -kog direktora knjige. Posebno se zanimljivoš u isti u na brojne stare fotogra je i crteži, od ko-jih su neki doista rariteti.Tako ete vidjeti stado ovaca na Jela i placu u Zagrebu, jato tuka u centru Splita, ovce po-nad Dubrovnika, prodava a kokoši na tržnici u Šibeniku, zadarske magarce, kninsku pastiricu, stoku na novcu gr kih kolonija na našim otoci-ma, fantasti ne kr ke murgare, ali i naše stare pasmine na djelima umjetnika, slikara kao što su: Vjekoslav Karas, Ivan Generali , Ivan Ve e-naj, Mijo Kova i ili fotogra Tošo Dabac i Josip Kokalj.Tako smo kao nastavak Crvenih knjiga Repu-blike Hrvatske, te na tragu IUCN-ovih Crvenih popisa, vjerodostojnog globalnog pokazatelja ugroženih svojti sami obradili i prezentirali naše izvorne pasmine u knjizi kakve nema ni za koju drugu državu u svijetu. Nadajmo se kako emo ih znati i htjeti o uvati, u emu e nadajmo se doprinijeti i Zelena knjiga izvornih pasmina Hr-vatske.“

SLIKERoman Ozimec

Boris Krstinić

1 U Izložbenom paviljonu Botani kog vrta PMF-a 13. prosinca predstavljena je Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske

2 Na predstavljanju Zelene Knjige prisustvovao je i predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipovi

I 66 I

AKTUALNO I Projekt uređenja i korištenja Save

Željko Bulša Vladina najava provedbe velikog projekta Zagreba na Savi koji predvi a gradnju triju hidroelektrana, rušenje obrambenih nasipa i novi odteretni kanal Sava – Sava, što e osloboditi 3,5 milijuna kvadrata novih vrlo vrijednih površina uz samu rijeku potaknula je Udrugu za o uvanje hrvatskih voda i mora SLAP da 27. studenoga 2012. u zagreba koj Staroj gradskoj vije nici u suradnji s brojnim stru nim udruženjima, tvrtkama i ustano-vama, tijelima lokalne i javne samouprave, me uvladinim organizacijama te fakultetima organizira savjetovanje o ure enju i višena-mjenskom korištenju rijeke Save.Cilj savjetovanja bio je upoznavanje stru ne i šire javnosti s problematikom ure enja i ko-rištenja rijeke Save, stanjem voda i okoliša, te dosadašnjom realizacijom projekata, kako bi se utvrdile smjernice daljnjih aktivnosti. Planiranje ure enja Save u Hrvatskoj, navo-de u toj udruzi koja okuplja brojne stru -njake za vodno gospodarstvo, temelji se na „Studiji regulacije i ure enja rijeke Save“

PRIPREMA SE PROJEKT UREĐENJA I KORIŠTENJA SAVE U ZAGREBU

Problematika ure enja Save, a posebno njenog gornjeg toka, vrlo je važna za Hrvatske vode.

izra ene 1972. godine. Za podru je grada Zagreba izra ene je Vodoprivredna osnova 1982., a danas je važe a njezina Dopuna iz 1989. godine. Od 1970. do 1990. u sklopu aktivnosti, dominira zaštita od poplava Za-greba. Spomenute studije polazišta su za planiranje ure enja, zaštite i korištenja rije-ke Save na širem podru ju Zagreba s ciljem unapre enja integralnog rješenja upravlja-nja rijekom Savom u Gornjem Posavlju. Navedena rješenja su u posljednjih tridese-tak godina parcijalno analizirana i valorizi-rana kroz cijeli niz studija i projekata. Hi-droenergetsko korištenje Save na podru ju Grada Zagreba, izgradnjom etiri vodne stepenice, prvobitno je zamišljeno kao je-dinstveno rješenje s lancem hidroelektrana u Sloveniji. Kod svih rješenja posebni zna-aj imaju parametri zaštite od poplava, te

utjecaj na zaobalje, odnosno vodonosnik za opskrbu Zagreba vodom. Posebno je zna aj-na zaštita i održavanje Parka prirode Lonjsko polje, kao i retencija Odransko polje i Mo-

I 67 I


kro polje, te rezervata Crna mlaka, isti u u udruzi Slap. Problemi se ne rješavaju dovolj-no brzo, kazao je na po etku savjetovanja predsjednik udruge mr. Ante Pavi i istaknuo kako ne žele politiziranje projekta nego dis-kusiju i analizu njegovih dobrih i loših strana kako bi time pomogli da se donese što bolja odluka. Pritom je napomenuo da bi taj pro-jekt obilježio Zagreb u 21. stolje u.U ime generalnog direktora Hrvatskih voda okupljene stru njake pozdravio je Andrino Petkovi , direktor Vodnogospodarskog odje-la za gornju Savu. Problematika ure enja Save, a posebno njenog gornjeg toka, vrlo je važna za Hrvatske vode. Me utim, one su samo jedna od zainteresiranih strana u tom kompleksnom, multidisciplinarnom projektu, rekao je Petkovi i poru io da treba donijeti konkretne odluke i krenuti u prioritetne za-hvate, te pritom u provedbi pomiriti sve inte-rese: vodoprivredne, energetske, prostorne i arhitektonsko- urbanisti ke.I poznati arhitekt akademik Boris Magaš je u ime HAZU izrazio zadovoljstvo da se neke stvari ipak pomi u. Nekada je Zagreb živio na Savi, a danas je tamo samo inundacijska zona jer Zagreb nema koncepciju za ure e-nje i korištenje Save iako bi trebao biti lijepi grad koji živi na rijeci, napomenuo je Magaš.U zadnjih 20 godina nije napravljeno gotovo ništa da se uredi i koristi Sava na zagreba -kom podru ju, upozorio je i Zdravko Jur ec, predsjednik Društva gra evinskih inženjera Zagreba. Sada je inicijativa došla iz Vlade, a HEP je po eo pripremati takav projekt. Treba stvoriti viziju što se želi posti i i pripremi-ti projekt ure ivanja i korištenja Save koji nikako ne smije stati, dodao je. Podršku ta-kvom projektu u ime Arhitektonskog fakulte-ta obe ao je i njegov dekan Boris Koružnjak.Stru njacima su se priklju ili i politi ari. Tako je Tatjana Holjevac, potpredsjednica Skup-štine Grada Zagreba, rekla da je to klju na tema i vrlo važan projekt za Grad Zagreb koji e podržavati. Politika treba dati uvje-te ljudima za bolji život, a stru njaci trebaju odrediti kako nešto treba napraviti, kazala je Holjevac.Tijekom rasprave stru njaci su naveli brojne razloge da se kona no krene u ure enje i ko-rištenje Save na zagreba kom podru ju. Tako je poznati hidrolog Duško Trnini upozorio da su zadnjih godina primje ene velike promje-ne protoka Save kod Zagreba. Od 1926. do 2010. samo je 1964., kad je Zagreb pogodila katastrofalna poplava, zabilježen maksimal-ni godišnji protok Save ve i od stogodišnjeg maksimuma. U vrijeme te poplave Savom je maksimalni protok bio 3126 prostornih me-tara u sekundi, a 20. rujna 2010. je bio ve i od 3300 prostornih metara u sekundi. Zato je pitanje kada e se pojaviti novi ekstremni vodostaj i koliki e biti.

Opisuju i stanje Save na zagreba kom po-dru ju voditelj Sektora razvitka Hrvatskih voda Danko Biondi naveo je njenu izrazitu buji nost, zašti enost grada od 1000-godiš-njih voda, erodirano rije no dno, snižavanje razine podzemne vode u zaobalju, smanjeno preljevanje vode na preljevu Jankomir, eko-loške probleme kod niskih vodostaja i nei-skorištenost hidroenergetskog potencijala. Kao vodoprivredne prioritete je, uz ostalo, naveo potrebu dovršenja obrambenih nasi-pa na samoborskom i zapreši kom podru ju te rekonstrukciju nasipa na velikogori kom podru ju, rekonstrukciju preljeva Jankomi-ra, ure enje odteretnog kanala Sava-Odra i gradnju zaštitnih nasipa od kraja tog kana-la do savskog nasipa, gradnju regulacijskih pragova kod Petruševca te rekonstrukciju regulacijskih pragova zagreba ke Termoe-lektrane-toplane. Prema njegovim bi rije ima provedba na-javljenog dugoro nog projekta ure enja i višenamjenskog korištenja rijeke Save kod

1 Andrino Petkovi , direktor Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu

2 Tatjana Holjevac, potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba

I 68 I

AKTUALNO I Projekt uređenja i korištenja Save

Zagreba donijelo brojne koristi od smanjiva-nja opasnosti od poplava, stabilizacije korita Save, korištenja snage njene vode, pobolj-šanja razine podzemnih voda, poboljšanja prometne infrastrukture, o uvanje prirodnih vrijednosti i druge. No, do njegovog završet-ka nužno je izgraditi nasipe koji nedostaju i regulacijske pragove kako bi se stabiliziralo rije no dno, napomenuo je Biondi .Voditelj razvoja višenamjenskih projekata u HEP-u Leo Penovi najavio je da e u trav-nju 2013. biti predstavljeni njihovi prijedlozi mogu ih rješenja u kojem e predvidjeti da se velike vode, za razliku od postoje eg rje-šenja, posebnim odteretnim kanalom prove-du mimo Zagreba. Time bi se osiguralo da se Sava na gradskom podru ju ne izljeva iz ko-rita što bi omogu ilo izlazak grada na Savu jer inundacijski prostor (po sto metara s obje strane korita na dužini od 17 kilometara) uz rije no korito više ne e biti potreban. Tako bi se dobilo puno vrlo vrijednog prostora za što e arhitekti predložiti najbolju namjenu, znatno poboljšati obranu od poplava i grad-ske okolice, odteretni kanal bi bio plovan do Velike Gorice, izgradile bi se hidroelektrane ukupne snage oko 120 MW itd. Dakle pro-jekt bi stvorio velike ekonomske, društvene, ekološke i druge koristi, istaknuo je Penovi .Najve i dionici u tom višenamjenskom hi-drotehni kom projektu ure enja, zaštite i korištenja Save na podru ju od hrvatsko-slo-venske granice do nizvodno od Siska bili bi: država, Grad Zagreb, Zagreba ka i Sisa ko-moslava ka županija, Hrvatske vode, HEP i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save. „ Planiramo da provedba projekta ništa ne košta porezne obveznike, nego da se sve -nancira iz fondova EU, pa tako o ekujemo i da e oni nancirati izradu studije izvodljivo-sti“ kaže Penovi i napominje da treba posti-i konsenzus javnosti i struke što sa Savom

treba napraviti i koje je rješenje najbolje.

Do 5. velja e bi stru njaci Elektroprojekta, Vodoprivrednog projektnog biroa, IGH i RGN fakulteta trebali dovršiti koncepcijsko rješe-nje sustava i idejna rješenja objekata, a do 5. lipnja e se znati koliko bi to i koštalo, najavio je Penovi .Prema rije ima prof. dr. Slavka Krajcara sa zagreba kog Fakulteta elektrotehnike i ra-unarstva rije je o projektu vrijednom više

milijardi kuna. Uloženi kapital se može vra-ati prodajom u planiranim hidroelektrana-

ma proizvedene elektri ne energije tim više što se tu može ra unati i na poticajne tarife za obnovljive izvore energije.Savjetnik župana Zagreba ke županije Kru-noslav Pilko smatra da bi Vlada trebala doni-jeti odluku o pokretanju tog velikog projek-ta i odrediti da je od nacionalnog zna enja. Osim toga, dodao je, u njegovu pripremu na vrijeme treba uklju iti i jedinice regionalne i lokalne samouprave. Me utim, na savjetovanju su se uli i argu-menti koji dijelom dovode u pitanje planirani projekt. Tako je, na primjer, prof. dr. Neven Kuspili sa zagreba kog Gra evinskog fakul-teta upozorio da Sava u Zagrebu ima izraziti buji ni karakter (maksimalni protok u 2010. bio je ak 95 puta ve i od minimalnog) pa su neki kritizirali ideju o micanju savskih zaštit-nih nasipa. Tako er su isticali da bi, ako se želi ve ina velikih voda odvesti oko Zagreba, odteretni kanal trebao imati kapacitet Save u Zagrebu. Na savjetovanju se ulo i da je neisplativo graditi 50 kilometara odteretnog kanala kapaciteta oko 2700 prostornih me-tara u sekundi koji e se koristiti samo neko-liko dana godišnje, a zauzet e puno vrijed-nog poljoprivrednog zemljišta. Me utim, Penovi je odgovorio da je isto to-liko vrlo vrijednog zemljišta sada zbog inun-dacijskih prostora zauzeto u Zagrebu pa e stru ne studije pokazati koje je rješenje naj-bolje.

SLIKEAntun Cerovečki

I 69 I


prof. dr. sc. Jospi Marušić

Tradicija održavanja Sabora hrvatskih gra-ditelja seže do 1993. kada je održan prvi skup u Crikvenici, a zatim su slijedili skupovi 1996., 2000., 2004., 2008. i kona no še-sti stru no-znanstveni skup 2012. godine u Cavtatu. Imaju i na umu zna enja graditelj-skih djelatnosti za razvoj svake države treba vrednovati i zna enje vodnog gospodarstva kao sastavnog dijela graditeljstva. Izgradnja novih te dogradnja i redovito održavanje po-stoje ih objekata je preduvjet cjelokupnog razvoja svake države. Na šest održanih SA-BORA HRVATSKIH GRADITELJA od 1993. do 2012. prezentirano je 599 radova iz 20 te-matskih skupina odnosno djelatnosti u po-dru ju graditeljstva od ega je bilo 90 radova iz vodnog gospodarstva i hidrotehnike.Broj tematskih skupina radova bio je 9 i 10, a na svih šest SABORA HRVATSKIH GRADI-TELJA bili su zastupljeni radovi iz slijede ih podru ja graditeljstva:

VODNO GOSPODARSTVO – zajedno s hi-drotehni kim disciplinama (90 radova; ukupno 1029 stranica)

Organizacija i tehnologija gra enja, nan-ciranja (69 radova; 663 stranica)

Konstrukcije – u najve em broju mostovi (50 radova; 556 stranica)

Regulativa, standardi, norme, propisi, za-konodavstvo, (42 rada; 437 stranica.)

Zbog „promjene“ sadržaja tematskih skupi-na dio radova iz GEOTEHNIKE je u zbornici-ma radova objavljen „samostalno“ (2000. i 2012.; 13 radova, 116 stranica), a dio s ra-dovima iz podru ja KONSTRUKCIJA (1996., 2004., i 2008.) – (37 radova 388 stranica). Iz

ODRŽAN SABOR HRVATSKIH GRADITELJA U CAVTATU

U organizaciji Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera održan je Sabor hrvatskih graditelja pod motom - „Graditeljstvo- poluga razvoja“ u Cavtatu od 15. do 18. studenog 2012. Na Saboru je sudjelovalo više od 550 inženjera, a prijavljeno ak 120 znanstvenih radova.

SLIKEwww.hsgi.org/sabor/hrv/index.asp

navedenih šest tematskih skupina u zbornici-ma radova je objavljeno 391 rada (65,3%) na 4171 stranica (64,9%).Iz ostalih 14 tematskih skupina objavlje-no je 207 (34,7%) radova na 2259 stranica (35,1%). Iz podru ja vodnog gospodarstva i hidrotehni kih disciplina je objavljeno 90 ra-dova (15,0%) na 1029 stranica (16,0%). Tako er u skladu s prijedlogom 15. sjedni-ce PREDSJEDNIŠTVA Hrvatskog saveza gra-evinskih inženjera 16. listopada 2012., u

Zagrebu na 45. SKUPŠTINI HSGI dana 15. studenog donijeta je

ODLUKAO DODJELI NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO U PODRU JU GRA EVINARSTVA ODLUKA je donijeta kao sastavni dio programa održa-vanja 6. SABORA HRVTSKIH GRADITELJA u Cavtatu, 15. do 17. studeni 2012. NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO dodjeljena je slijede im lanovima HSGI: dr. sc. Danijel Režek, mr.sc.

Siniša Širac i or e Šaranovi , dipl.ing.gra .Na prijedlog Društva gra evinskih inženjera Zagreb i tvrtke HRVATSKE VODE dato je po-trebno obrazloženje kao satavni dio prijed-loga za mr.sc. MARKA ŠIRCA – s potrebnim pokazateljima i njegovoj vrlo raznovrsnoj i uspješnoj djelatnosti u podru ju gra evinar-stva, te posebno za funkcije aktivnosti i po-slove u podru ju vodnog gospodarstva. Na kraju stru nog skupa Saboru se kao nova ministrica graditeljstva obratila Anka Mrak Taritaš te prigodnim govorom zatvorila ovo-godišnji znanstveno stru ni skup, pozvavši sve gra evinare da se ne boje izazova i da krenu hrabro u nove investicije.

I 70 I

AKTUALNO I Događanja

RADIONICA O PROVEDBI PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA ∑ TWINNING PROJEKT

SEDMI KONGRES SINDIKATA PPDIV-A

Uz nazo nost stotinu dvade-set osam delegata iz cijele Hrvatske i brojnih gostiju iz Hrvatske i inozemstva u Zadru je 30. studenoga i 1. prosinca ove godine održan Sedmi Kongres Sindikata PPDIV-a. Koncipiran kao iz-borno-izvještajni skup naj-višeg tijela Sindikata, Kon-gres je izazvao pozornost gotovo svih podružnica koje su proteklih mjeseci na re-gionalnim skupovima ista-knuli veliki broj kandidata za tijela.

Ivica Zečević

Šimo Oreškovi , novi predsjednik Sindikata PPDIV-a

Delegati su za novog pred-sjednika Sindikata PPDIV-a izabrali Šimu Oreškovi a, a novi mandat dobili su i la-novi Glavnog odbora, Sta-tutarne komisije i Financij-skog odbora. Kongres je prihvatio prijed-log da programska platfor-ma koju je, predstavljaju i se delegatima, iznio novi predsjednik Šimo Oreško-vi , bude program rada Sin-dikata PPDIV-a u sljede e etiri godine. Po završetku

Kongresa sastao se Glavni odbor i na konstituiraju oj sjednici izabrao Predsjed-ništvo te dvoje potpred-sjednika: Maricu Vidakovi i Ivicu Blaževi a.

SLIKEIvica Zečević

dr. sc. Darko Reichenbach

Dana 12. prosinca 2012. godine u zgradi Hrvatskih voda održana je radionica o provedbi Plana upravljanja vodnim podru jima u okviru aktivnosti Twinning projekta.

Twinning projekt „Ja anje kapaciteta za pro-vedbu Direktive o one iš enju uzrokovanom ispuštanjem odre enih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama“ vrijed-nosti 737.000€ nancira se kroz IPA pro-gram Europske unije, a njegovo trajanje je 12 mjeseci, po evši od lipnja 2012. Projekt provodi francusko Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i energije koje je ovlastilo Me unarodni ured za vode za provedbu te austrijska Agencija za okoliš, Ministarstvo

poljoprivrede i Hrvatske vode. Projektom e se doprinijeti daljnjem uskla enju i imple-mentaciji pravne ste evine Europske unije na podru ju voda te implementaciji stan-darda kakvo e voda u skladu s Direktivom o opasnim tvarima i Okvirnom direktivom o vodama.Predava i su bili : Darko Rajhenbah, Dunja Bariši , Pierre Henry de Villenueve.Sudionici na radionici su bili zaposlenici Hr-vatskih voda (VGO Sava, VGO Zagreb, VGO Rijeka i VGO Varaždin) i Ministarstva poljo-privrede, a sveukupno je sudjelovalo 20 za-poslenika.Tematika radionice se odnosila:

Izmjenu informacija i iskustva u izradi RBMP-a

Prijedlog uspostave radne skupine za pra-enje izrade i provedbe RBMP-a, njene

uloge i svrheRadionica je bila organizirana s prezentaci-jama:

Sadašnje stanje izrade nacrta RBMP u Hr-vatskoj

Francusko iskustvo u izradi RBMP Prijedlog uspostave radne skupine za pra-

enje RBMP, svrha, sastav, posloviNakon svake prezentacije provedena je dis-kusija o navedenoj problematici.

SLIKEMarija Vizner I Jasna Šplajt

I 71 I


IZVJEŠĆE O RADU RADNIČKOG VIJEĆA HRVATSKIH VODA

Zoran Čavlović, dip. ing. kult. teh.U predhodnom razdoblju od rujna 2011. godine do prosinca 2012. godine Radni ko vije e održalo je pet sjednica 36. 24. trav-nja, 37. 3. svibnja, 38. 24. svibnja, 39. 26. srpnja i 40. elektronska 10. listopada 2012. godine. Jedna od tema 36. sjednice RV bio je prijed-log poslodavca za II. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu, a ije se donošenje pred-laže zbog donošenja Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i mogu ih novih zapošljavanja, te potrebe utvr ivanja op ih i posebnih uvjeta pri zapošlavanju, te normiranja zapošljava-nja putem javnih natje aja, kao i utvr enja iznimaka od zapošljavanja putem javnih na-tje aja, te detaljnije ure enje situacije su-koba interesa koje se odnose na mogu nost obavljanja dodatnih poslova.

Nakon provedene rasprave RV utvrdilo je svoje o itovanje na Prijedlog II. izmjena i dopuna Pravilnika o radu i dostavilo poslo-davcu. 37. sjednica bila je zajedni ka sjednica Rad-ni kog vije a i koordinacije sindikalnih po-družnica Hrvatskih voda. Na predmetnoj sjednici predstavnici poslodavca podnjeli su svoja izvješ a vezano uz Plan upravlja-nja vodana za 2012. godinu, Plan izobrazbe radnika hrvatskih voda za 2012. godinu, te uz poslovanje Hrvatskih voda u 2011. godini. Povjerenik zaštite na radu Robert Mar elja, podnio je Godišnje izvješ e zaštite na radu. Pod to kom razno, uz informiranje lanova RV o radu istog u predhodnom razdoblju od strane predsjednika, predložena je i izrada novog Poslovnika o radu RV, izgradnja ru-

I 72 I

AKTUALNO I Događanja

kohvata po sredini stepeništa zgrade HV u Zagrebu i hitan popravak istog na glavnom stepeništu, kao i ispitivanje zra enja u objek-tima. Isto tako ukazana je i potreba nabave HTZ opreme sudionicima obrane od poplave, operativnim djelatnicima na terenu, geode-tima i sl. Ukazano je na potrebu prenošenja znanja (mentorstvo), upoznavanje novopri-mljenih djelatnika sa ciljanim poslovima, kao i na ciljane edukacije i seminara, koje treba uskladiti i usmjeriti sa potrebama poslodav-ca, kao i obavezama djelatnika vezanim za sakupljanje bodova. Usvojen je i Obnovljeni

zahtjev za korištenje web stranice http://aquarius.voda.hr/ za potrebe RV i Sindikata. Jedina to ka dnevnog reda 38. sjednice RV bio je prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih voda, a koji je obrazlo-žen od strane poslodavca. Iako je prijedlog predmetnog Pravilnika bio dostavljen svega dan ranije od održavanja sjednice lanovima RV, pa se dio lanova nije mogao kvalitetno pripremiti, lanovi RV dali su svoje mišljenje i primjedbe na prijedlog istog, koje je poslo-davac uzeo na znanje, te je donesen zaklju-ak da stru ne službe poslodavca pripreme

novi nacrt Pravilnika o unutarnjem ustroju Hrvatskih voda, koji e se pravovremeno do-staviti Radni kom vije u na savjetovanje i o itovanje.Na 39. sjednici RV ponovno se je rasprav-ljalo o Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih voda i to o Prijedlogu I. izmjene i dopune istog, budu i da je isti donesen na 3. (telefonskoj ) sjednici Upravnog vije a Hr-vatskih voda održanoj 1. lipnja 2012. godi-ne. Uz razmatranje prijedloga Prve izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, na istoj sjednici Radni kog vije a posloda-vac se je o itovao i po dostavljenim primjed-bama Radni kog vije a na prijedloge Pravil-nika o unutarnjem ustrojstvu prije njegovog donošenja na 3. sjednici Upravnog vije a Hr-vatskih voda 1. lipnja 2012. godine.Nakon provedene rasprave RV utvrdilo je svoje o itovanje na Prijedlog I. izmjena i do-puna Pravilnika o radu i dostavilo poslodav-cu. Uz navedeno poslodavac je informirao RV o donesenom Planu godišnjih odmora za 2012. godinu.40. elektronska sjednica RV održana je zbog potrebe o itovanja RV na prijedlog odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu djelat-nici Hrvatskih voda, o emu su se lanovi RV izjasnili pisanim (elektronskim ) putem, a o itovanje RV je dostavljeno poslodavcu. Uz održane sjednice RV, RV i koordinacija sindikalnih podružnica Hrvatskih voda izda-le su tri suglasnosti za pomo djelatnicima Hrvatskih voda odnosno lanovima njihovih obitelji. Zatraženo je i o itovanje poslodavca vezano uz lanak 49. i 59. kolektivnog ugo-vora za vodno gospodarstvo. Donesene su i tri odluke o imenovanju predstavnika RV u stegovnim postupcima. Tako er je zatraženo o itovanje sindikata PPDIV-a vezano uz iz-mjene unutarnjeg ustrojstva Hrvatskih voda i utjecaj iste na RV. Predstavnik RV sudjelo-vao je i na sjednicama koordinacije sindikata Hrvatskih voda.U cilju edukacije lanova RV i sindikata Hr-vatskih voda predstavnici istih sudjelovali su u travnju 2012. godine na stru nom semina-ru u organizaciji sindikata PPDIV-a.

I 73 I


ukra

tkoZagreb-Šibenik, 5. rujna 2012.

Povodom Dana Hrvatskih voda 7. rujna 2012. godine i obilježavanja 136. godišnjice orga-niziranog vodnog gospodarstva u Hrvatskoj, labaratorij u Zagrebu i Šibeniku je otvorio svoja vrata posjetiteljima za razgledavanje i pobliže upoznavanje s njegovim radom.

Split, 4. rujan 2012.

Zamjenik splitskog gradona elnika Jure Šundov ozna io je po etak radova na izgrad-nji sustava fekalne kanalizacije na Sirobuji. Istaknuo je kako e se uvo enjem kanali-zacijskog sustava bitno poboljšati standard življenja u tom kvartu, te je cijelo podru je Sirobuje radi lakše realizacije projekta podi-jeljeno na tri slivna podru ja, koja su opet podijeljena na faze. Tako e se za svaku po-jedinu fazu, kada bude izvedena, mo i is-hodovati uporabna dozvola i odmah staviti u funkciju. U kavrtu Sirobuji je preko 600 objekata koji su bespravno sagra eni.

Dubrovnik, 29. rujan 2012.

Pro elnik Upravnog odjela za promet, sta-nogradnju i razvojne projekte Dinko Miri primio je izaslanstvo Svjetske banke koje je vodila direktorica sektora Sumila Gulyani.

Na radnom sastanku bili su prisutni i pred-stavnici Vodovoda Pero Miškovi i Ljubo Me-dakovi , koji su goste predhodno upoznali sa napretkom projekta Jadran koji se nancira sredstvima Svjetske banke.

Cilj Svjetske banke je promicanje održivog razvoja te o ekuje angažman lokalne samo-uprave što e u konkretnom slu aju rezul-tirati priklju ivanjem svih doma instava na podru ju grada Dubrovnika na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu do kraja idu e godine.

Na sastanku je i aktualizirano pitanje reali-zacije oko 5 mil. kn vrijedne donacije Svjet-ske banke za obnovu sustava odvodnje u po-vijesnoj jezgri koji po procjenama Vodovoda funkcionira sa svega 30 % kapaciteta.

Zadar, 9. listopad 2012.

Otvoreni su radovi na izgradnji sekularne kanalizacijske mreže koje su grad Zadar i Odvodnja ugovorili sa Hrvatskim vodama. Radovi vrijede 9,7 mil. kn, a trebali bi biti završeni do konca godine.

Osijek, 23. listopad 2012.

Na radnom sastanku gradona elnik Krešimir Bubalo i direktor Ljubomir Novoseli sasta-

li su se s predstavnicima izvo a a radova i zaklju ili da je investicijski ciklus osje kog Vodovoda u punom zamahu.

Hrvatske vode osiguravaju 90 posto sredsta-va, a preostalih 10 Grad Osijek i Vodovod.

O uvanje okoliša i vra anje gradilišta u pr-vobitno stanje imperativ su Hrvatskih voda, kako je istaknuo direktor Vodnogospodar-skog odjela Osijek Siniša Kuki .

Rijeka, 7. prosinac 2012.

U gradu Rijeci potpisana su 3 ugovora za izgradnju sanitarne kanalizacije i prate ih radova na postoje oj vodovodnoj mreži u dijelovima naselja Mavrinci i Ba ine u Op-ini avle ukupne vrijednosti 26,6 mil. kn.

Ugvovorima je obuhva en 3. investicijski ci-klus u sklopu nastavka realizacije druge faze Jadranskog projekta na podru ju Rijeke i Grobnika.

Dugo Selo, 30. studeni 2012.

Na sjednici gdje se raspravljalo o gradskom prora unu za sljede u godinu, usvojen je pri-jedlog gradnje komunalnih vodnih gra evina za razdoblje 2012.-2015. godine, a u sklopu podprojekta regionalnnog sustava odvodnje Dugo Selo-Rugvica. Prema usvojenom planu sljede e godine planirano je dovršiti izgrad-nju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda te kolektor Ostrna, Obediš e, Obrovski i No-vaki.

Radove e provoditi Dukom d.o.o.,ukupna vrijednost im je 3,3 mil.kn, a su nanciraju Grad Dugo Selo s 10 posto i Hrvatske vode s 80 posto.

Osijek, 20. studeni 2012.

U velikoj vije nici Osje ko-baranjske žuapni-je održana je 26. sjednica Gradskoga vije a Grada Osijeka na kojoj je jednoglasno pri-hva en Prijedlog Odluke o potpisivanju Pi-sma namjere o suradnji na provedbi projekta „Izgradnja komunalnih vodnih gra evina na podru ju grada Osijeka i op ine epin“ (Pro-jekt Osijek).

Projekt su vije nicima predstavili predsjed-nik Uprave Vodovoda Ljubomir Novoseli i lan Uprave Željko Mandi , dok je u ime Hrvatskih voda govorio Zijah Mahmutspahi , zamjenik generalnog direktora.

Ovo je najspremniji projekt u Hrvatskoj, koji je detaljno pripreman godinama zajedni kim nastojanjima Vodovod-Osijeka, Hrvatskih voda i Hidro-inga d.o.o.

VIJESTI

Pogled iz zraka na Centralni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada

Zagreba. Izvor: www.zov-zagreb.hr

I 74 I

VREMEPLOV I 120 godina odvodnje u gradu Zagrebu (1892. ∑ 2012.)

120 GODINA ODVODNJE U GRADU ZAGREBU(1892. ∑ 2012.) Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Za ovu priliku u našem vremeplovu prisjetit emo se obilježavnja vrijednog jubileja – 120.

godišnjice po etka sustavne odvodnje, njenog postojanja i djelovanja za potrebe gra ana i gospodarstva grada Zagreba – Kanalizacije Za-greb. Koriste i se opsežnim tekstom nama svi-ma znanim kolegama Ljudevitu Tropanu i Ra-doslavu Karleuši, koji su svojim radom obilježili vodnogospodarstvo prošlog stolje a, izdvoji-li smo samo poneke važne injenice o izgrad-nji ovog sustava:„Polovinom 19. stolje a i objedinjavanjem Gri-a i Kaptola, potok Medveš ak postajao je sve

zaga eniji i opasniji po zdravlje žitelja, pa je potreba javne odvodnje postala imperativ vre-

Krajem svake godine vrlo rado sjetimo se i nekih važnih obljetnica koje su obliježile godinu, prisje aju i se povijesnih injenica i ljudi koji su stvarali povijest.

mena. Dovo enje javne vodoopskrbe do potro-ša a (vodovod je proradio 1887. godine) po-ve alo je koli ine upotrebljene vode, a s time i koli ine otpadnih voda. Bez izgra ene javne odvodnje voda je tekla i po ulicama, te je po-rastao broj crijevnih zaraznih oboljenja. Sta-nje je postalo alarmantno te je javna odvod-nja postala neodloživa potreba rastu eg grada. Iza brojnih priprema, dogovora, te osiguranja sredstava zapo ela je 1892. godine izgradnja javne kanalizacije korištenjem potoka Medve-š ak kao glavnog kolektora. U tako ure en po-tok Medveš ak koji je predstavljao glavni grad-ski kolektor ulijevali su se svi ve i kolektori sa zapada iz smjera Podsuseda, pa i dio kanala s

Izgradnja kolektora u Sarajevskoj ulici (R.Karleuša)

Poklopac revizionog okna u Tkal i evoj ulici – simbol Kanalizacije Zagreb (R. Karleuša)

I 75 I


Presvo enje potoka Medveš ak na istoj dionici (Muzej Grada Zagreba)

istoka, tada još rijetko naseljenog dijela gra-da. Kako se grad širio, to je proto nost kana-la kroz Drži evu postajala nedostatna. Takvo stanje doprinijelo je tome da je trasa glavnog kolektora skrenuta iz Drži eve u Radni ku ce-stu prema uljevu u Savu u Petruševcu u blizi-ni današnjeg Domovinskog mosta. Ostvarena je mogu nost priklju ivanja javne kanalizacije i s isto nih dijelova grada – Kvaternikova trga, Zbora u Marti evoj ulici i novootvorenih tvor-nica. Ve 30-tih godina prošlog stolje a razvoj grada prema istoku uvjetovao je daljnje pro-duženje Glavnog odvodnog kolektora (GOK) dalje prema istoku i dalje u Savu kod sela Iva-nja Reka. Takvo stanje zadržano je sve do po-slije velike poplave Zagreba 1964. godine do danas i uvjetovalo je proširenje grada prema istoku i sjeveru. Paralelno s izgradnjom objekata na Novom Za-grebu (intenzivno nakon preseljenja Velesaj-ma 1958. i poplave 1964.) valjalo je izgra ivati i odvodni sustav, pa je tako izgra ena kanali-zacija najprije za potrebe Velesajma s crpnom stanicom kod Mosta slobode, ali je kasnije gra-ena mješovita mreža za postoje a (Remeti-

nec, Savski gaj, Kajzerica) i novoizgra ena

(Trnsko) i budu a planirana naselja. Tako je zbog ve eg sustava bilo potrebno izgraditi i cr-pnu stanicu u Zapru u koja je i danas u funk-ciji. Izgradnjom novih naselja – Siget, Sopot, Zapru e, Utrine, te Dugave – širila se i mre-ža odvodnje – kanalizacijski sustav.Daljnje ši-renje mreže odvodnje na ovom podru ju odvija se prema istoku i kroz Vatikansku i Sarajevsku ulicu gdje se kolektor vodi do nove crpne sta-nice – Jakuševac. Ova stanica prihva a i višak vode s CS Zapru e i sve odvodi u Savu – ovi-sno o vodnom režimu Save – gravitacijom ili pod pritiskom kod ve ih vodostaja. Nova situacija s ovim dijelom sustava odvodnje grada Zagreba nastaje izgradnjom Centralnog ure aja za pro iš avanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVGZ) od 2005. godine do danas. Uz prisje anje 120. obljetnice po etka sustav-ne odvodnje u gradu Zagrebu, name e se i po-treba prisje anja na 125. godišnjicu postoja-nja i djelovanja javnog vodoopskrbnog sustava grada Zagreba – Vodovoda grada Zagreba. Oba ova sustava bila su, jesu i bit e osnov-ni preduvjet opstanka i razvoja grada Zagreba na postoje em prostoru - u odnosu na prirodne okolnosti i društvenu odgovornost.“.

I 76 I

VODA I PRIRODA I Leptir Močvarni plavac ∑ ugroženi blistavi dragulj Hrvatske

dr. sc. Antun Delić

dr. sc. Iva Mihoci

dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković

LEPTIR MOČVARNI PLAVAC ∑ UGROŽENI BLISTAVI DRAGULJ HRVATSKE

Mo varni plavac je jedan od najugroženijih leptira Europe, ije je postojanje tek nedavno zabilježeno i na podru ju Hrvatske.

Leptiri se ubrajaju me u najljepša stvorenja na svijetu. Njihova ljepota ve je stotinama godina izvor nadahnu a, a mnogi su ljudi nji-ma gotovo opsjednuti. Njihov životni ciklus pun je snažne simbolike. Postali su simboli-ma ljepote, duhovnosti, slobode, elegancije i nestalne prirode života. Ljubav prema leptiri-ma prisutna je u svim naraštajima, staležima, kulturama i vjerama. Postavlja se pitanje što je u njima tako poseb-no da nam tako zaokupljaju pozornost? Skri-vaju li oni u sebi i nešto više nego li je njihova vanjska ljepota? Od kakve su nam oni koristi?Neovisno o tome koliko je netko ljubitelj pri-rode, koliko je više ili manje objektivan pro-suditelj, bez dvojbe rijetko emo susresti o-vjeka koji ne e priznati injenicu da su leptiri stvorenja koja uljepšavaju svijet, koja gode oku i krase krajolike poput blistavih dragulja.

No, k tome i s obzirom na sve lošije stanje okoliša u današnje vrijeme, sve više i sve snažnije dolazi do izražaja uvjerenje da bi nam leptiri mogli pomo i u o uvanju krajolika koje volimo i bez kojih jednostavno re eno ne možemo jer smo i mi, ljudi, dio prirode. Može li nam ta ljubav prema ovoj skupini životinja pomo i da zaštitimo prirodu? Kada je rije o zaštiti prirode mi smo uvjerenja da od leptira možemo mnogo nau iti, da je promjena do-ista mogu a, promjena na bolje u smislu da svaki ovjek u skladu sa svojim mogu nosti-ma djeluje na o uvanje prirode i okoliša! U posljednjih nekoliko desetlje a u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uveliko su se isušiva-le (melioracije) vlažne livade da bi na njima rasla što kvalitetnija trava za ispašu odnosno prehranu stoke, ili su se nakon melioracijskih zahvata livade pretvarale u oranice.

I 77 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

S jedne strane gledano to je pozitivna djelat-nost, me utim s druge strane, to je dovelo do nestajanja svih onih kako biljnih tako i živo-tinjskih vrsta koje su bile prilago ene samo na posebne uvjete okoliša. Vlažne livade uz mo vare postale su najugroženija staništa! Sve to kona no imalo je za posljedicu drasti -no smanjenje biološke raznolikosti!Upravo to je i slu aj s vrstom danjeg leptira mo varnog plavca (Phengaris alcon alcon De-nis & Schiffermüller, 1775) istinskog dragulja svakog krajolika, koji je iz gore spomenutih razloga gotovo nestao! To je jedan od naju-groženijih leptira Europe, ije je postojanje tek nedavno zabilježeno i na podru ju Hrvat-ske (Plitvi ka jezera 2004., Bilogora 2006. i Papuk 2012. godine). Mo varni plavac nalazi se na Crvenom popisu danjih leptira Hrvatske u kategoriji CR (kriti no ugrožena vrsta)(ŠA-

ŠI I KU INI 2004), a zakonom je zašti en u kategoriji strogo zašti ene zavi ajne divlje svojte (NN70/05, NN109/07, NN139/08, NN 99/09).Kao što je ve re eno, mo varni plavac može živjeti samo na vlažnim livadama, koje su obi no smještene uz potoke ili na mjestima gdje se s blagih uzvisina na njih slijeva i odvo-di voda. Stanište je travnja ka zajednica plu -ne sirištare i visoke beskoljenke (Gentiano pneumonanthe – Molinietum arundinaceae).To su livade košanice koje ne daju krmu oso-bite kakvo e, ali su botani ki vrlo zanimljive. Tlo je ilovasto do glinasto pod jakim utjeca-jem podzemne vode koja i u najsušnijem di-jelu godine leži plitko ispod površine. Obilje vlage nazna uje crna joha (Alnus glutinosa), obi no porazmještena uz rubove livade. No,

1 Phengaris alcon alcon. Foto: doc. dr. Antun Deli

2 Travnja ka zajednica plu ne sirištare i visoke beskoljenke – stanište mo varnog plavca. Foto: doc. dr. Antun Deli

3 Ovipozicijska biljka i biljka hraniteljica gusjenice - plu na sirištara Gentiana pneumonanthe. Foto: dr. sc. Iva Mihoci

4 Mravi doma ini gusjenica mo varnog plavca roda Myrmica. Foto: doc. dr. Antun Deli

5 Gusjenica mo varnog plavca. Foto: doc. dr. Antun Deli

I 78 I

VODA I PRIRODA I Leptir Močvarni plavac ∑ ugroženi blistavi dragulj Hrvatske

Parenje mo varnog plavca. Foto: doc. dr. Antun Deli Jajašca mo varnog plavca –životnog ciklusa ispo etka. Foto: doc. dr. Antun Deli

Danja medonjica Euplagia quadripunctaria (Poda, 1761). Foto: dr. sc. Iva Mihoci

Kiseli in vatreni plavac Lycaena dispar (Haworth, 1802). Foto: doc. dr. Antun Deli

Mo varna ri a Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775). Foto: doc. dr. Antun Deli

I 79 I


ukoliko se livada ne kosi redovito, pojavlju-je se i grab obi ni (Carpinus betulus), breza obi na (Betula pendula), te grmovi crnog trna (Prunus spinosa), divlje ruže (Rosa sp.) i tru-šljike (Rhamnus frangula). Puni razvitak ove livade dostižu ljeti kad se ve izdaleka mogu vidjeti metlice visoke beskoljenke (Molinia caerulea ssp. arundinacea), visoke i do 150 cm. Ljeti lijepim modrim do ljubi astomodrim cvjetovima cvjeta ugrožena (EN) vrsta plu na sirištara (Gentiana pneumonanthe). Istodob-no cvatu glavi astim cvatovima sli nih boja livadni presko (Succisa pratensis) i obi ni srpac (Serratula tinctoria), a žutim cvjetovi-ma isti e se obi na metljika (Lysimachia vul-garis). Za takva staništa karakteristi na je i ugrožena i zašti ena ptica kosac (Crex crex) te prugasta trepteljka (Anthus trivialis). Mo varni plavac ima izuzetno zanimljiv i slo-žen životni ciklus. Njegove gusjenice, duge svega 3 – 4 mm, nakon etvrtog presvla e-nja, provode razdoblje od kraja ljeta pa do po etka ljeta slijede e godine, u mravinjaci-ma crvenih mrava (Myrmica scabrinodis, M. ruginodis, M. rubra) koji se za njih brinu kao da su im vlastite li inke (mirmeko lija). Naime, gusjenice osloba aju feromone istog kemijskog sastava kao što ih imaju i li inke mrava pa ih mravi ne e pojesti. Unutar mravi-njaka po etkom lipnja gusjenice se zakukulje (nastaje kukuljica ili pupa). Stadij kukuljice traje oko mjesec dana (do sredine ili kraja srpnja), nakon ega dolazi do metamorfo-ze (potpuna preobrazba ili holometabolija) u odraslog leptira (imago) koji izlije e iz mra-vinjaka. Izlaz leptira iz mravinjaka je tako er posebna pri a. Kako nakon preobrazbe imago

više nema „feromonski štit“ protiv mrava, iz mravinjaka izlazi u zoru, prije nego što mrave sunce ugrije, kada postaju aktivni! Leptir se smješta na neku livadnu biljku i eka izlazak Sunca da bi se ugrijao. Potom leti s ciljem pa-renja. Nakon parenja ženka odlaže jaja samo na jednu biljku, plu nikovu sirištaru! Iz jaja se nakon tjedan dana izlegu sitne gusjenice koje se hrane biljnim tkivom cvjetova plu nikove sirištare i ciklus se ponavlja...Na vlažnim staništima na podru ju nalaza mo varnog plavca, ali i na drugim mo varnim podru jima u Hrvatskoj susre e se iznimna raznolikosti danjih leptira, od kojih su mno-ge vrste ugrožene uslijed ugroženosti samoga staništa, a uslijed toga i zakonom zašti ene. To se u prvom redu odnosi na ugrožene, a atraktivne vrste lastin rep Papilio macha-on Linnaeus, 1758, kiseli in vatreni plavac Lycaena dispar (Haworth, 1802), mo varna ri a Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775) ili danju medonjicu Euplagia quadripunctaria (Poda, 1761). Danja medonjica Euplagia qua-dripunctaria je zakonom zašti ena u Republici Hrvatskoj i nalazi se na Dodatku 2 Direktive o staništima (ANONYMUS, 1992a), a Lycae-na dispar na oba Dodatka 2 i 4 (ANONYMUS, 1992a, b). Navedene vrste su zašti ene Za-konom o zaštiti prirode (NN70/05, NN109/07, NN139/08, NN 99/09).I na kraju jedna poruka. uvajmo krajolike šarenih boja i cvjetnih livada, mjesta na ko-jima buja život! Probudimo u sebi ljubav, ako je ve nemamo, prema leptirima, tim prekra-snim lete im draguljima, bez kojih bi svijet bio mnogo siromašniji!

LITERATURA

[1] ANONYMUS (1992a): Habitat

Directive Annex II. Council

Directive 92/43/EEC of 21 May

1992 on the conservation of

natural habitats and wild fauna

and fl ora. Annex I-VI. Council

of the European Communities.

[2] ANONYMUS (1992b): Habitat

Directive Annex IV. Council

Directive 92/43/EEC of 21 May

1992 on the conservation of

natural habitats and wild fauna

and fl ora. Annex I-VI. Council

of the European Communities.

[3] NN 70/05: Zakon o zaštiti

prirode.

[4] NN 109/07: Ekološka mreža

RH (Uredba o proglašenju

Nacionalne ekološke mreže).

[5] NN 139/08: Zakon o

izmjenama i dopunama

zakona o zaštiti prirode.

[6] NN 99/09: Pravilnik o

proglašavanju divljih svojti

zaštićenim i strogo zaštićenim.

[7] ŠAŠIĆ, M. & KUČINIĆ, M.,

2004: The Red Dana List

of Croatian Butterfl ies. In

Marković, D. (ed.). Državni

zavod za zaštitu prirode.

Lastin rep Papilio machaon Linnaeus, 1758. Foto: doc. dr. Antun Deli

Betula pubescens – cretna breza

I 80 I

VODA I PRIRODA I Cretovi

CRETOVIDalibor Sumpor, prof. biol. Cretovi su posebna vlažna staništa karakteri-

zirana nakupljanjem treseta - nepotpuno raz-gra enih, ve inom ostataka mahovina i viših biljaka, koji se nakupljaju na samom mjestu svog nastanka. Stvaranje i nakupljanje trese-ta u cretovima je omogu eno uglavnom ve-likom koli inom vode u tlu, pri emu je raz-gradnja usporena zbog potpune odsutnosti ili male koncentracije kisika i niže temperature, slabom razgradivoš u samog biljnog materi-jala i kiselosti supstrata. S geološkog gledišta treset predstavlja po etnu fazu u nastajanju ugljena. Cretovi su tipi na vegetacija sjeverne i atlanske Europe i ve ina današnjih cretova hladnih i umjereno hladnih podru ja sjeverne Zemljine hemisfere svoj nastanak, karakteri-sti an izgled i posebne životne uvjete duguje mahovinama roda Sphagnum - mahovima tre-setarima. Vrste ovoga roda su posebno prila-go ene životu u kiselim i hladnim staništima

siromašnim mineralnim tvarima i zasi enim vodom, a stvaranju ovakvih ekstremnih uvjeta pridonose i same. Naime, izdanci ovih mahovina neprestano ra-stu u visinu, a njihovi donji dijelovi neprestano odumiru i postaju dio treseta. Mahovi tresetari imaju i veliku mogu nost skladištenja vode. Stvaranjem uvjeta zasi enosti vodom, vrste roda Sphagnum utje u na pojavu anoksije i usporavanja razgradnje, nakupljanja treseta i ombrotro kaciju - uzdizanje površine creta iznad dosega mineralnih voda. Iako postoje razli iti tipovi cretova na kojima životni uvjeti podržavaju razvoj razli itih biljnih zajednica, osnovno obilježje svih cretova kao staništa je upravo injenica da su vlažni. Koli ina vode u razli itim cretovima je razli ita, ali uvijek dostatna da sprije i potpunu razgradnju pro-izvedene biomase i time omogu i nastanak i nakupljanje treseta te razvoj samog creta.

Cretovi su u Hrvatskoj nastali za vrijeme oledbe ili neposredno nakon nje, kada su niske temperature i velika vlaga pogodovale širenju cretne vegetacije na jug.

I 81 I


Shematski presjek kroz visoki cret koji je nastao dijelom iznad zaraslog jezera, a dijelom zbog pretvaranja šume u mo varu, 1. mulj, 2. trš ani treset, 3. treset šaša, 4. šumski treste, 5. stariji treset, 6. mla i Sphagnum treset. Mineralna podloga isto kana.

Raspored vegetacijskih jedinica i njihovo iz-mjenjivanje unutar cretova ili izme u razli itih cretova uglavnom se mogu objasniti razlikama u podrijetlu vode, pH vrijednosti tla (s kojom je povezana i koncentracija karbonata u tlu), koli ini mineralnih tvari u tlu, razini podzemne vode, udaljenosti od središta creta, dubini tre-seta i sli no.

Rasprostranjenost cretovaTeško je procijeniti rasprostranjenost cretova u svijetu i ukupnu površinu koju pokrivaju, s obzirom da pojedini autori i države koriste vla-stite, me usobno razli ite, sustave podjele tala i de nicije cretova. Tako er, granice cretova se mijenjaju u vremenu, pogotovo zbog razli itih oblika iskorištavanja treseta i meliorativnih za-hvata - npr. Finska je od 1950-tih izgubila 60% svojih cretova uslijed melioracije za potrebe šumarstva. Mijenjaju se i granice država, pa se zna enje pojedinih postotnih omjera u odnosu na površinu države zna ajno mijenja. Iako se procjene razli itih autora poprili no razlikuju, pretpostavlja se da cretovi i tresetišta prekri-vaju površinu od oko 4 milijuna km2, odno-sno oko 3% površine. Sjeverni hladni cretovi variraju od sjevera prema jugu, od arkti kih i alpinskih cretova-tundri, do borealnih šumskih cretova, umjerenih cretova i cretnih šuma. Ma-ritimni cretovi javljaju se posebno esto i na velikim površinama u Irskoj i Škotskoj, Kanadi i južnoj Aljaski, kao i u Japanu. Južnije u Europi cretovi postaju manji i rje i, ali prili no razno-liki, dok su u mediteranskim državama vrlo ri-jetki i ve inom minerotrofni. Naime, vegetacija hladnih sjevernih sfagnumskih cretova rijetka je u klimatski nepovoljnim uvjetima južne Eu-rope i Balkana, a kao njihova južna granica ra-sprostranjenja navodi se Slovenija.

Cretovi u HrvatskojU Hrvatskoj cretovi ne zauzimaju zna ajni-je površine, iako su prili no brojni. Uglavnom su rašireni na nekoliko podru ja: u Dubravici (kraj Zapreši a), u Sungerskom lugu, Sun e-ru (sjeverni Velebit) i na Banovini, u Plaškom polju, Jasena kom polju, Jasikovcu (Gospi ), Samoboru, te u okolici Karlovca. Nalaze se na nadmorskim visinama izme u 160 i 180 m, unutar vegetacijskog pojasa hrasta kitnjaka i obi nog graba, ili izme u 700 i 1200 m, u zoni bukve i jele. Tako velika razlika u položaju i

op im klimatskim uvjetima u kojima se javljaju naši cretovi objašnjava se odgovaraju im mi-krostanišnim uvjetima: dovoljnom koli inom padalina, odgovaraju e niskom temperaturom, kiselom reakcijom tla i sl., ali i povijesnim fak-torima koji su u prošlosti omogu ili njihov po-stanak. Cretovi su u Hrvatskoj nastali za vrije-

Menyanthes trifoliata – trolist

Rhynchospora alba – bijela šiljkica

Sphagnum

Mo varna kruš ika vrsta orhideje u cretovima

Plaš anske doline, D.S.

I 82 I

VODA I PRIRODA I Cretovi

me oledbe ili neposredno nakon nje, kada su niske temperature i velika vlaga pogodovale širenju cretne vegetacije na jug. Smatra se da je Ljubljansko barje u Sloveniji bilo najvažnije središte odakle je ta vegetacija naselila Posavi-nu, a dalje i druga mjesta koja su joj odgova-rala. Cretovi su i mjesta na kojima se i danas pronalaze biljne vrste prethodno ne zabilježe-ne za Hrvatsku. Iako su cretovi u Hrvatskoj priznati kao jedna od najugroženijih staništa te su jednim dijelom pod razli itim stupnjevima zaštite, oni i dalje ubrzano propadaju, najviše zbog današnjih uvjeta klime i prirodne sukce-sije, ali i zbog odvodnjavanja i drugih antropo-genih utjecaja. Posebni oristi ki rezervat Banski Moravci aci-do lni je cret koji je, u vrijeme kada je progla-šen zašti enim, zauzimao površinu od oko 2 ha, i predstavljao stanište za nekoliko rijetkih i ugroženih biljnih svojti. Ovakvi tipovi prijela-znog acido lnog creta u svojem tipi nom or-nom sastavu rasprostranjeni su u hladnijim i vlažnijim podru jima zapadne i sjeverozapadne Europe, a kod nas dosežu južnu granicu svog areala i predstavljaju reliktni borealni tip sta-ništa, te se smatraju kriti no ugroženima. Cret u Banskim Moravcima se, nažalost, ubraja u skupinu cretova koji se ve nalaze u uznapre-dovalom stadiju sukcesije. Kriti no ugrožene vrste: cretna breza i okruglolisna rosika za ovaj se lokalitet smatraju izumrlima, a površina cre-ta se zbog zaraštavanja crnom johom smanjila na svega nekoliko kvadratnih metara. Od biljnih vrsta koje nastanjuju ovaj cret još se može na i samo mah tresetar (Sphagnum sp.). Cret on mo var proglašen je posebnim bota-ni kim rezervatom 1964. godine na površini od 20 ha. Nalazi se u brdsko- planinskom podru -ju na jugozapadu Sisa ko-moslava ke župa-nije na podru ju sela Blatuša (op ina Gvozd). Cret je smješten u prostranoj, zaklonjenoj do-lini na nadmorskoj visini 135 m, te predstavlja osebujno mo varno stanište na južnoj granici rasprostranjenosti cretnih staništa i najve i je acido lni cret Republike Hrvatske s dubinom tresetnog sloja od 4,8 m. Na cretu je zastuplje-na u Hrvatskoj vrlo rijetka i reliktna zajednica bijele šiljkice i kao jedno od samo dva nalazišta cretne breze u Hrvatskoj. Vrijedne vrste biljaka koje dolaze na ovom podru ju su ugrožene i navedene su u Crvenoj knjizi vaskularne ore Hrvatske: cretna crvoto ina, okruglolisna rosi-ka, gorski trolist, uskolisna suhoperka, te po-sebno zanimljivi rijetki crveni mahovi tresetari. Na krajnjem jugoisto nom dijelu creta na više stotina kvadratnih metara razvijena je zajed-nica kon astog šaša . Uz Plitvi ka jezera ovo je jedino nalazište ove zajednice u Hrvatskoj i vjerojatno površinski najve e. Cretno stanište u botani kom rezervatu on mo var nastanju-ju više vrsta vretenaca, a me u njima su neki zašti eni prema zakonskim aktima Republike Hrvatske i me unarodnim propisima: modra konjska smrt, gorski poto ar, sredozemna ze-lenika, vilin dvopjeg. Zbog mnogih posebnosti,

vretenca predstavljaju važnu skupinu faune iji osebujni životni put povezuje vodene i kopne-ne ekosustave te predstavljaju važne indika-tore ekološkog stanja staništa. Brežuljke oko

on mo vara obrasta šuma hrasta kitnjaka i obi nog graba s primiješanim pitomim keste-nom. Osim šumske vegetacije oko on mo va-ra djelovanjem ovjeka nastala je i sekundarna vegetacija livada, pašnjaka i obradivih površi-na. Na zapuštenim šumskim kr evinama razvili su se brezici s bujadi. Botani ki posebni rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Prvih 35 godina njegovog po-stojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, to nakon toga zarastanjem šumom crne johe. Cret je bio pred samim ne-stajanjem , 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo u suradnji s nadležnim tijelima po-krenulo je akciju spašavanja creta Dubravica. Uklonjeno je drve e i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave besko-ljenke koji su spre avali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokoše-na trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta koji je ostao bez cretnih biljaka snižena je razina tla i presa en je mah tresetar. Ve za dvije godine bili su vidljivi odli ni rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju pove ala s desetak jedin-ki na njih stotinjak. Za opstanak ovog izuzet-no vrijednog staništa nužna je daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Tako er, važno je i sprije iti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga tre-baju promatrati samo s ruba). Sungerski lug prostire se jugozapadnom stranom Sungerske doline, dijelom zauzima obronke avlinove glavice i Velike plane na ulazu u mjesto Sunger. Površina ravni arskog dijela odlikuje se ispresijecanim dubljim i pli-im udubljenjima i ponorima. U dubljim dolci-

ma, ije je dno ispunjeno slojem nanosa, voda se zadržava cijelu godinu ili se razvijaju cretovi s osobitim biljkama poput mo varnog zmijin-ca (borealna vrsta, strogo zašti ena, kriti no ugrožena u RH).

Ugroženost cretovaCretovi danas zauzimaju manje površine nego što su zauzimali u prošlosti, a razlozi tome su mnogi. Jedan dio razloga odnosi se na direk-tne negativne utjecaje ovjeka - iskorištava-nje treseta za ogrjev i u hortikulturi, isušiva-nje cretova uglavnom za potrebe šumarstva i u manjoj mjeri, agronomije. S obzirom da se ve ina cretova nalazi u borealnoj zoni, pritisak na njih radi širenja naselja, gradnje promet-nica i sli no nije zna ajan. Utjecaj pove anog unosa nutrijenata zra nim putem, posebno du-šika, mogao bi imati veliki utjecaj, pogotovu na ombrotrofne i oligotrofne cretove, pove avaju-i njihovu produktivnost i mijenjaju i sastav

SLIKE


I 83 I


biljnih zajednica. Unato razli itim negativnim utjecajima ovjeka na cretove, najzna ajniji utjecaj na sve cretove imaju klimatske pro-mjene koje su se dogodile u prošlosti i koje se predvi aju u budu nosti. Predvi ene više temperature, a posebno ako budu popra ene višim razinama CO2, utjecat e na pove anje bioprodukcije, ali i ubrzavanje razgradnje tre-seta u cretovima, a kona ni rezultat e ovisiti o budu em rasporedu i koli ini padalina. Ukoliko ljeta u kontinentalnim krajevima postanu topli-ja i suša, a zime blaže i s više padalina, povr-šine pod cretovima, osobito ombrotrofnim, e se smanjivati i treset razgra ivati, pa bi cre-tovi mogli nestati u potpunosti. Stoga su cre-tovi prioritetna staništa na popisu Dodatka I (Priroda i stanišni tipovi od op eg interesa ija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih podru ja zaštite) Direktive o staništima Europske uni-je. Kao podru je stanišnih tipova koji su da-kle ugroženi i na državnoj i na europskoj razini cretovi u Hrvatskoj spadaju u ekološki zna aj-na podru ja temeljem lanka 54. Zakona o za-štiti prirode RH (NN 162/03).

Ponor Kovaci

I 84 I

VODA I PRIRODA I U podzemlju između Duvanjskog i Livanjskog polja

Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. Ovogodišnja istraživanja provedena u sustavu Ponor Kova i – Izvor Ri ine otkrivaju nam podzemnu hidrološku veza izme u ogromnih krških polja i ini se do sada nevi ene akumulacije slatke vode u dinarskome kršu.

SENZACIONALNO OTKRIĆE U PODZEMLJU IZMEĐU DUVANJSKOG I LIVANJSKOG POLJA

Ponor Kovaci

I 85 I


U organizaciji SD „MIJATOVI DVORI“ iz To-mislavgrada i suorganizaciji Biospeleološkog društva u BIH (BIOSPELD) te Hrvatskog bi-ospeleološkog društva (HBSD), od 08. do 15. rujna 2012. godine održana je me unarodna speleološka ekspedicija Ljubuša 2012 s ba-znim logorom u Prisoju na obali Buškog je-zera. Osnovni cilj ekspedicije bio je nastavak sustavnog istraživanja speleoloških objekata na podru ju Tomislavgrada, a osobito masiva Ljubuše te ponovni pokušaj ulaza u špiljski sustav izme u Duvanjskoga i Livanjskoga polja. Na ekspediciji su sudjelovali istraživa i iz Australije, Hrvatske i Bosne i Hercegovi-ne, me u njima i specijalisti za pojedine se-gmente istraživanja: speleolozi, speleoroni-oci i biospeleolozi. Usprkos nazivu ekspedicije, ve ina istraži-vanja provedena je u sustavu Ponor Kova i – Izvor Ri ine, jer je zbog povoljnih hidro-loških prilika te spremnosti i upornosti spe-leoronilaca Dinaridi – Društva za istraživanja krških fenomena (DDISKF) iz Zagreba, ko-na no ostvaren dugo sanjan prolaz u podze-mlje izme u duvanjskoga i livanjskoga polja te istraživanje ovoga odavna naslu ivanog sustava. Kroz nekoliko dana ekspedicije do-segnuta je duljina od 1500 m glavnog kanala ponora Kova i te nacrtano 1005 m špiljskog kanala, koji uglavnom prati smjer jugoistok-sjeverozapad. U kanalu koji doseže dimen-zije 20x30 m uz nepoznatu dubinu vode (!) utvr ena je prostrana dvorana dimenzi-ja 50x50 m uz 30 m visine. Ovu fascinan-tnu podzemnu arenu nazvali smo Viktorova dvorana u ast prijatelja speleologa Viktora Drmi a iz Tomislavgrada, koji je iznenada preminuo krajem 2011. godine. U Zelenom jezeru, završnom sifonu sustava izvora Ri i-ne, zaronila je ekipa speleoronilaca iz Roni-la kog kluba Neretva iz Mostara te svladala oko 400 m potopljenog vodenog kanala, uz

otkri e velikih podzemnih prostora. Uz ovaj sustav, koji je gotovo u potpunosti zaokupio istraživa e, istražena su još etiri objekta: špilja Dahna kod Omerovi a, špilja Stržanj, odnosno izvor rijeke Šuice ispod drevnoga grada Stridona, Mala Bukovi ka špilja, koja je istražena u duljini od oko 400 m vodenog i vrlo uskog kanala, pri emu je topografski snimljeno 150 m, te jama Golubinka istraže-na do dubine od 130 m.Uz navedena zi ka speleološka istraživa-nja provedene su arheološke i paleontološke prospekcije, uz sustavno foto-dokumentira-nje istraživanja kao i specijalisti ka biospele-ološka istraživanja u svim navedenim objek-tima. Utvr ena je iznimno zanimljiva fauna riba, kao i kolonija šišmiša te brojna špiljska fauna: Dendrocoelum (Tricladida), Niphargus (Amphipoda), Proasellus, Alpioniscus (Isopo-da), Eukoenenia (Palpigradida), Neobisium (Pseudoscorpiones), Troglohyphantes (Ara-

Otkrivene prostrane dvorane u sustavu. Izvor: Ricine. Foto: D. Basara

Ponor Kovaci. Foto: M. Šumanovi

U istrazivanjima otkrivena je brojna spiljska fauna

I 86 I

VODA I PRIRODA I U podzemlju između Duvanjskog i Livanjskog polja

SLIKE

Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing.

nea), Plusiocampa (Diplura), Leptomeson (Coleoptera), a posebno su zanimljive još taksonomski neodre ene izrazito troglomor-fne svojte iz skupine vodenih puževa (Ga-stropoda), dvojenoga (Diplopoda) te skoku-na (Collembola). Me u sakupljenom faunom utvr ene su i nove svojte za znanost. Naj-važniji biološki nalazi su makro fotogra rani in situ i koristiti e se za daljnje publikacije. Sve ostvarene spoznaje i fotodokumentacija iskoristiti e se za popularno-stru nu mono-gra ju o prirodoslovnim vrijednostima po-dru ja Tomislavgrada.Slijede e, 2013. godine u planu je opsežna speleološko-ronila ka ekspedicija kojom e se još bolje osvijetliti podzemna hidrološka veza izme u ova dva ogromna krška polja, ali i pokušati procijeniti, ini se, do sada ne-vi ene akumulacije slatke vode u dinarsko-me kršu. Do tada u slijede em broju Hrvat-ske vodoprivrede itajte detaljniji izvještaj ovogodišnje ekspedicije.

Izvor Ricine

Izvor Ricine. Foto: D. Basara

Ekspedicija Ljubusa 2012. Foto: R. Sušac Hidrološke prilike omogu ile su ulazak u podzemlje

MAJEROVO VRILO ∑104 M

Majerovo vrilo

I 87 I


Tihomir Kovačević Tihi

Rijeka Gacka izvire na nekoliko ve ih izvora, a Majerovo vrilo u Sincu, koje je po etak rje ice Sina ka pu ina, ujedno je i najve a njena desna pritoka.

Rijeka Gacka danas je dužine od 61 kilometar, iako je prije izgradnje hidroelektrane bila duža od 100 kilometara. Izvire na nekoliko ve ih izvora. Tonkovi vrilo je najizdašnije vrilo koje se smjestilo na jugoisto nom rubu Gackog po-lja. Zatim tu je Majerovo vrilo u Sincu, koje je po etak rje ice Sina ka pu ina, ujedno je i najve a desna pritoka. Lagano vijugaju i kroz Gacko polje, rijeka Gac-ka prima vodu iz nekoliko pritoka. Zna ajnije su sa lijeve strane: Knjapovac, Maliniš e i Ko-stelka. Zanimljivost je, da u svom izvorišnom djelu Gacka ima preko trideset ve ih i manjih izvora. Rijeku odlikuje ista bistra voda i spori tok, unato krševitom kraju. Prosje na tempe-ratura ljeti iznosi 10,8° a zimi 7,9°. Dubina ri-jeke varira od jednog metra pa do 10 metara na najdubljim dijelovima. Po svom kemijskom sastavu, voda je prili no tvrda, blago alkalna te obiluje kalcijevim solima što pospješuje rast vegetacije oko rijeke. Bogata je kisikom, od 9,1 do 13,5 mg/l. Ina e, to su izvanredni uvjeti za život poto ne pastrve.

Povijest istraživanjaPrva istraživanja zapo inju u drugoj polovici XX. stolje a, a do tada podvodni svijet Gacke

je bio potpuna nepoznanica. Majerovo vrilo se speleološki smatra jednim od zanimljivijih, te se pod sam kraj prošlog stolje a njemu posve u-je velika pozornost. Prvi pisani zapis o ronjenju u Majerovom vrilu napravio je austrijski ronilac Robert Seebacher u svibanju 1996 godine. To je bilo i prvo ronjenje u Majerovom Vrilu. Isti ronilac je ronio i u lipanju 1996. Tada je ronio 130 metara u dužinu i 38 metara u dubinu.U kolovozu 1996 uz Seebachera rone još Ernest Geyer, Johann Putz i Klaus Jäger svi iz Austrije. Tada su ronili 220 m u duljinu i 42 m u dubi-nu za što postoji topografski nacrt. U svibanju 1997. ponovo roni Robert Seebacher do duljine od 271 m i 42 m dubine.Od 27. do 3o. srpnja, 1997. godine u izvoru rone Dalibor Bijegovi , Karlo Tomac, Gordan Po-li iz SD ''Pauk''-Fužine do dubine od 31 metar i francuski speleoronioc Frank Vasseur do -55 metara i 220 metara duljine, a u rujnu iste go-dine ponovo roni austrijanac Robert Seebacher.U srpnju 1998. godine za vrijeme speleoroni-la ke ekspedicije ''Croatia ''98'', koju je vodio pisac ovog teksta, francuski i belgijski speleoro-nioci: F.Vasseur, Terry Baritand, Richard Huttler, Gilles Lorente i naš Gordan Poli rone u duljinu

Luigi Casati Majerovo vrilo

I 88 I

VODA I PRIRODA I Majerovo vrilo -104 m

od 306 metara i dubinu -82 metra, a u izvoriš-nom djelu M.Garaši , B Watz i T.Kova evi (- 8 m). Tada je nacrtano 456 metara kanala unutar izvora. Temparatura vode je bila 8,5 C.U 1999. godini za trajanja MSRE ''Speleoronje-nje 1999'', istraženo je i topografski nacrtano 610 metara kanala i postignuta je dubina od 92 metra. Od 2. do 6. kolovoza 2004. godi-ne – U sklopu European Karst Plain Project-a (EKPP), u izvoru rone T. Schaedler (Njema ka), A. Braun (Austrija) i Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb (DISKF Za-greb) B. Watz (-30m), M. Krvavica(-30 m), K. Poga i (-15m) i M. Garaši (-25 m). U toj akciji napravljeno je 650 metara u duljinu i 92 metra u dubinu. 22. do 25. svibnja 2005. godine ponovo roni ekipa European Karst Plain Project–a: A.Braun (Austrija), C.Hussein(Njema ka), A.Marassich (Italija), T.Schadler (Njema ka), S. Madeo (Au-strija), te speleolozi i speleoronioci iz Hrvatske B.Watz, M. Krvavica, K. Poga i , M. Partalo, T. Gospodinovi , T. Cigrovski. Iste godine od 29. srpnja do 1. kolovoza roni speleoronila ka eki-pa EKPP-a: A. Braun, C.Hussein, T.Schadler, S. Madeo, G. Brautigam iz Austrije i Njemacke te speleolozi i speleoronioci iz Hrvatske B. Watz, I. Krpina, M.Partalo, T. Gospodinovi , K. Ajduko-vi , M.Garaši . Na toj akciji napravljeno je 695 metara, a u ''velikoj dvorani'' se došlo do dubi-ne od -105 metara. Akcije European Karst Plain Project –a u Hrvat-

skoj 2004 i 2005 vodio je M. Garaši (DISKF).Od 07.-13 kolovoza 2007.godine za trajanja MSRE ''Zrmanjin ZOV ''07'' Luigi Casati je ro-nio tri puta da bi istražio Ve¬liku dvoranu (50 x30m)s najdubljom to kom na -104 m (Vr3) i nije našao prolaz od -104 m i -65 m. Iz ''Veli-ke dvorane'' on je našao dimnjak koji se pro-teže prema gore na 20 m iznad razine vode. J.J.Boolanz je istražio dimnjak iznad »Francu-skog završetka«, koji se proteže od -76 do -31 m. ini se da je di¬mnjak zatvoren, jer je vidlji-vost bila vrlo loša… možda je nastavak mogu .U ovoj ekspediciji istražena su 322 m novih ka-nala, a najdublje dosegnuta to ka je bila na - Ì04 m. Ukupna dužina svih potopljenih kanala Majerovog vrila sada iznosi 942 m. Izra en je nacrt novih dijelova, a snimljene su i brojne foto¬gra je. U ronjenju su sudjelovali: Alen Mi-losevic i Tomislav Flajpan DDISKF), Gordan Po-li (SD ''Pauk''-Fužine, Alessandro Fantini, Yuri Betttuzi i Nadia Bocchi, Lorenzo del Vene¬ziano (fotogra ranje). Od 16.-24.srpnja 2008.godine u sklopu MSRE ''Zrmanjin BUK ''08'' ronjeno je svaki dan. Lui-gi Casati je imao za zadatak nacrtati ili skicira-ti prostor otkriven godinu dana od JJ Bolanca (vertikalni kanal koji ide sa 80 m dubine i oko 400 m od ulaza), a ostali zadatak snimanja i pomaganja i iju pri ronjenju. U izvoru su još ronili Tomislav Flajpan Frf (-35;- 32;-43; -54;), Alan Miloševi (-32; -43: -54; -55; -44), Alan Kova evi (-55; -44) i Moonlight.

Uron u Majerovo vrilo. L. Casati

Gacka kod Prozora


I 89 I

SLIKE

Tihomir Kovačević Tihi

Lorenzzo dell Venesia

Alen Milošević

Arhiva Mladena Garašića

Izvadak iz Dnevnika Luigi Casatia:Subota, 19. srpanja, jutro po inje s poslovi-ma oko mog novog kompresora koji izgleda da je u prvom stadiju, zbog ega se Alenove i Frfove boce mogu napuniti samo kad stigne Alan s drugim kompresorom. Ja bih se želio koncentrirati za pripremu za uron, volio bih se ponovo spustiti u jezero koje je lani istra-žio Jean Jacques kako bih provjerio ima li na-stavka. Budu i da je vidljivost bila jako slaba, Jean Jacques nije bio uvjeren da ima nastav-ka. Sje anje na njega me prati, i stižem do izvora te se sjetim, možda to nije udno, da sam zaboravio dio opreme potrebne za uron; vra am se u kamp dok Alan i Alen nastavlja-ju s punjenjem boca. Misli mi se roje sa svih strana, ini mi se naprosto da nisam u formi i razmišljam o tome da mi je potrebna redo-vitost ronjenja, jer izgleda da nemam pravu želju za istraživanjem. Posljednja ekspedicija s Jean Jacquesom, prije nešto manje od go-dinu dana bila je upravo ovdje, a sad sam tu sam, a njegovo prijateljstvo je nezamje-njivo i strašno mi nedostaje (JJ Bolance je tragi no poginuo u listopadu 2007.godine u Gr koj pri jednom ronjenju izvora. Op.aut.). Napokon odlu ujem i uspijevam uroniti u 14.00 sati: savršena odluka jer kabel bate-rije koju nosim i koju bih trebao ostaviti na -36 m spreman je za korištenje prilikom mog urona za grija i prsluk, no zapleo se pa ga ostavljam na –30 m (izme u –30m i –36m ima još 50 m galerije) gdje uzimam bocu od

20 L. Stižem do to ke gdje ostavljam skuter nakon 18’ na 400 m od ulaza i nastavljam sa dizanjem; do prvog dubinskog zaustavlja-nja na -52 m. Sjetim se da na obje strane ove pukotine postoji mogu nost istraživa-nja, pa ostavljam gumicu kako bih se sjetio ovog klju nog mjesta; ponovo se dižem do kraja užeta koje je postavio Jean Jacques do -31m: dalje je nemogu e nastaviti. Spuštam se bez razmišljanja. Pad od -31m do -70 m je skroz uspravan, zatim desetak metara ho-rizontalan, pa gore do skutera. Nakon 80’ na-lazim se u jezercu na -12m te nakon drugih 35’ izranjam na toplinu sun evih zraka…Majerovo vrilo sa skiciranim djelom oko 150 m, sada ima dužinu preko jednog kilome-tra potopljenih kanala. Majerovo vrilo e još dugo vremena zaokupljati veliki interes spe-leoronioca-istraživa a. Do sada je otkriveno preko kilometar podvodnih kanala i izronjeno je u ''Velikoj dvorani'' u zra ni prostor. Me u-tim, tu još nije kraj. Zahvaljuju i sve boljoj ronila koj opremi i dugotrajnijoj i sigurnijoj rasvjeti u budu nosti se o ekuje još mnogo dobrih istraživa kih rezultata. Obje me una-rodne ekspedicije i ''Zrmanjin ZOV'' i ''Zrma-njin BUK'' vodio je pisac ovoga teksta, a u ostvarenju ovih ekspedicija gostoprimstvo i nancijsku pomo pružili su nam grad Oto ac i TZ grada Oto ca, koji su omogu ili da se svi lanovi dviju ekspedicija osje aju ugodno i

budu ugoš eni na najvišoj razini, onako kako Li ani znaju.

LITERATURA

[1] Thierry Baritaud&Frank Vasseur,

1997.:Expedition Notranska

97…….1997.g Hoehle 49,

…..st.59

[2] Tihomir Kovačević 1998: 82

metra u dubinu Majerovog vrela;''

Vikend''; str. 15

[3] Frank Vasseur, 1998: Expedition

ŽIVJELI 98' en Croatien

(''Croaatia 98''!!!)

[4] Frank Vasseur, 1999: Ekspedicija

''Speleoronjenje '99''; Speleo'zin,

str 12-16

[5] Tihomir Kovačević,

2007: Speleolog, godište

55,''Međunarodna

speleoronilačka ekspedicija

''Zrmanjin ZOV 2007'', str. 88-98.

[6] Tihomir Kovačević,

2008: Speleolog, godište

56,''Međunarodna

speleoronilačka ekspedicija

''Zrmanjin BUK 2008'', str.51-60.

Luigi Casati Majerovo vrilo

I 90 I

VODA I PRIRODA I Vodena špiljska fauna Hrvatske 6

Mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing.

MALOČETINAŠI (OLIGOCHAETA)

Nakon prvih pet lanaka u seriji o vode-noj špiljskoj fauni Hrvatske, u kojoj smo predstavili endemi ne i rijetke podzemne, špiljske vrste kao žive indikatore kvalitete podzemnih slatkih voda, te zatim: špiljske žarnjake (Cnidaria), virnjake (Turbellaria), spužve (Spongia) i pijavice (Hirudinea), u šestom prilogu detaljnog prikaza biološke raznolikosti vodene špiljske faune Hrvatske, upoznajemo vodene špiljske malo etinaše (Oligochaeta).

Rasteže se ko glistaMalo etinaši su skupina beskralježnjaka koja pripada koljenu koluti avaca (Anneli-da) te razredu malo etinaša (Oligochaeta).

Dijelimo ih na tri podrazreda: jedno etinaše (Diplotesticulata), gujavice (Lumbricata) i glibnja e (Tubi cata). Za razliku od srodnog razreda pijavica (Hirudinea), duž tijela ima-ju etine te nemaju dvije karakteristi ne pri-janjaljke na trbušnoj strani oba kraja tijela. Tijelo malo etinaša može imati i do 1000 koluti a, a na svakom koluti u može biti do 8 etina, ali kod nekih vrsta i više od 150! Na tijelu malo etinaša razlikujemo koluti e trupa, zatim poseban usni koluti (peristo-mij) ispred kojeg se nalazi nabor (akron), te pojas (clitellum).Duljinu tijela koje je ravnomjerno izduženo, vrlo je teško odrediti, jer se ona mijenja,

Tijelo malo etinaša može imati i do tisu u koluti a, a na svakom koluti u može biti do osam etina, ali kod

nekih vrsta i više od stopedeset!

Slatkovodno krško špiljsko stanište špilje Pivnice – stanište opalne delaje

I 91 I


odnosno rasteže kontrakcijom miši ja prili-kom plivanja ili kora anja na tvrdoj podlo-zi. Stoga je sasvim prikladna uzre ica da se netko rasteže kao glista. Ipak, malo etinaši mogu biti mikroskopske veli ine, kod nekih vrsta od svega 0,05 mm, dok neke vrste dosežu gotovo nevjerojatne dimenzije od 2-3 metra. Rekorderi su au-stralska vrsta gujavice Megascolides austra-lis i indonezijska Amynthas mekongianus. Boja malo etinaša je obi no roza do crven-kasta, neke vrste imaju jarke pjege, dok o iju nemaju. Svojte koje obitavaju u pod-zemlju, mogu biti prozirne ili bijele boje. Svi malo etinaši su hermafroditi ili dvospolci,

dakle imaju razvijen i muški i ženski repro-duktivni sustav. Razmnožavaju se spolno, ali postoje posebno vodene vrste nespolnog, partenogenetskog razmnožavanja. Malo etinaši obitavaju u moru, bo atoj vodi, slatkim kopnenim vodama te na kopnu, u tlu, kao važni pripadnici edafske faune. Predstavnici porodica Naididae i Lumbricu-lidae su predatori i hrane se drugim manjim beskralješnjacima. Sve glibnja e (Tubi ci-dae) su sapro ti i koriste mrtvu organsku tvar, gutaju i mulj na dnu vodenih staništa, dok ostale kopnene vrste koriste sve oblike mrtve organske tvari, miješaju i je sa esti-cama tla, pa i mikroorganizmima i praživo-tinjama, i prera uju i je u humus. Postoje i parazitske vrste iz porodice Branchiobdelli-dae koje parazitiraju na rije nim racima. U svijetu obitava preko 10 000 svojti malo-etinaša. Malo etinaši, a posebno gujavice

se sve više koriste u vermikulturi, uzgoju gujavica, prvenstveno za proizvodnju hu-musa. Za ovu svrhu najpopularnija je kali-fornijska gujavica (Lumbricus rubellus).

Opalna delaja i gordijski vorašDo sada je u svijetu opisano tek sedamde-setak stigobiontnih malo etinaša koji pri-padaju u 7 porodica: Potomodrilidae, Aeo-losomatidae, Haplotaxidae, Lumbriculidae, Dolydrilidae, Tubi cidae i Enchytraeidae. U krškom podzemlju Dinarida malo etinaši su vrlo slabo istraženi, me utim, postoje neke osebujne vrste. Opalna delaja (Delaya bureschi) pripada porodici jedno etinaša (Haplotaxidae). Ima izduljeno tijelo koje se sastoji od koluti a na kojima se nalaze osebujne pojedina ne etine. Dužinom do 100 mm i širinom oko 5

mm izgledom nalikuje na manju kišnu guja-vicu. Potpuno je bezbojna, s kutikulom koja se prelijeva mlije no-bisernim sjajem, nalik na poludragi kamen opal, po kojem je dobila ime. Živi ukopana u muljevitom dnu podzemnih krških voda, pri emu joj gornji dio tijela viri iz podloge. U slu aju opasnosti povla i se u iskopanu rupu. Opalna delaja je vrlo sta-ra vrsta, u potpunosti prilago ena na život u špiljskim staništima. Endem je Balkana, proširena od Bugarske preko Makedonije i Hrvatske do Slovenije te do Banata u Ru-munjskoj. U Hrvatskoj je na ena u speleološkim objek-tima na podru ju Pokuplja, tek novijim bi-ospeleološkim istraživanjima, provedenim krajem 20. stolje a. Prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske, opalna delaja je ugrožena (EN) vrsta. Gordijski voraš (Haplotaxis gordioides) je stigo lna vrsta iz porodice jedno etinaša (Haplotaxidae), na ena u brojnim krškim

LITERATURA

[1] HABDIJA, I., PRIMC

HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I.,

VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M.,

ŠPOLJAR, M., MATONIČKIN,

R., MILIŠA, M. (2004)

Protista-protozoa i metazoa-

invertebrata: funkcionalna

građa i praktikum. 1-399,

Meridijani, Samobor.

[2] MATONIČKIN, I. (1981)

Beskralješnjaci. Biologija viših

avertebrata. 1-642, Školska

knjiga, Zagreb

[3] OZIMEC, R., BEDEK, J.,

GOTTSTEIN, S., JALŽIĆ, B.,

SLAPNIK, R., ŠTAMOL, V.,

BILANDŽIJA, H., DRAŽINA, T.,

KLETEČKI, E., KOMERIČKI,

A., LUKIĆ, M., PAVLEK, M.

(2009) Crvena knjiga špiljske

faune Hrvatske (Red book of

Croatian cave dwelling fauna),

Ministarstvo kulture, Državni

Zavod za zaštitu prirode,

1-371, Zagreb

[4] JUGET, J. & DUMNICKA,

E. (1986): Oligochaeta incl.

Aphanoneura des eaux

souterraines continentales.

U: Botosaneanu, L. (ur.):

Stygofauna Mundi- A

Faunistic, Distributional, and

Ecological Synthesis of the

World Fauna inhabitating

Subterranean Waters

(including the Marine

Interstitial), E. J. Brill/Dr. W.

Backhuys, Leiden, 234-244

I 92 I

VODA I PRIRODA I Vodena špiljska fauna Hrvatske 6

izvorima duž Dinarida. Kod nas i u više speleoloških objekata, primjerice špilji Vre-lo kod Fužina. Vrlo je osebujna izgleda, uz duljinu od preko 30 cm i širinu svega do 2 mm, nalikuje na komad tanke žice. Prilikom istraživanja izvora Une na en je kako aktiv-no pliva u vodi na dubini ve oj od 50 m.Vrste opisane iz hercegova kih špilja, Tric-hodrilus claparedei i Stylodrilus sulci, mo-žemo o ekivati u vodenim podzemnim stani-štima na podru ju Dubrovnika, a Trichodrilus stammeri, opisanu s trš anskog krša, na podru ju Istre. Sitne, još neistražene sti-gobiontne vrste malo etinaša iz porodice glibnja a (Tubi cidae) zasigurno nastanjuju mulj brojnih vodenih podzemnih staništa ši-rom Hrvatske. U najbolje istraženoj Planin-skoj jami, dijelu sustava Postojnske jame u Sloveniji, utvr eno je ak pet stigobiontnih vrsta glibnja a.

Kako zaštititi naše jedinstvene vodene špiljske gujaviceNajvažniji razlog ugroze naših vodenih špilj-skih gujavica je ugroza vodenih podzemnih špiljskih staništa. Iako se ini kako su one sigurne u dubokim dinarskom podzemnlju, nažalost, one ovise o vodenim staništima koja su iznimno osjetljiva. Kako zbog stal-nih hidrotehni kih zahvata, u rasponu od smanjenja slivnog podru ja, melioracijskih zahvata i prekida prirodnog sustava plav-ljenja krških polja, promjene smjera vo-dotoka, sve do potapanja špilja i crpljenja vode, pri emu se vodena staništa zna ajno smanjuju ili se mijenjaju njihova mikrokli-matska i ekološka svojstva (zagrijavanje, smanjenje otopljenog kisika, smanjenje ili zna ajno pove anje organskih tvari) sve do potpunog nestanka vodenih staništa u spe-leološkim objektima. Vodena staništa su uz to iznimno osjetljiva na zaga enje, jer je dovoljno vrlo malo zaga iva a, primjerice nafte ili pesticida, da do e do katastrofalnih posljedica u cijelom vodenom ekosustavu. Uz to, prilikom izgradnje stambenih objeka-ta na podru ju dinarskoga krša, sanitarne vode esto se direktno izlijevaju u kaverne otkrivene prilikom kopanja temelja. Posebna potencijalna ugroza prisutna je kod odlaga-nja raznovrsnog otpada na kršu, pri emu se razlaganjem sve otpadne tvari procje uju u podzemlje. Kako bi se o uvali naši špiljski malo etinaši, kao i njihova podzemna krška vodena staništa, u kojima obitavaju zasigur-no još nepoznati predstavnici, njihova rijet-ka nalazišta moramo dodatno zaštititi kroz službene Prostorne planove. Potrebna je i dodatna promocija i edukacija o ovim našim jedinstvenim svojtama, kako kroz formalni sustav obrazovanja tako i kroz predavanja, radionice, stru ne i popularne publikacije.

SLIKE

Mr. sc. Roman Ozimec, dipl.ing.

Opalne delaje (Delaya bureschi)

Gordijski voraš (Haplotaxis gordioides)

Crtež prestavnika špiljskih glibnja a (Tubi cidae) prema Juget & Dumni ka, 1986.

UNUTARNJI VODNI PUTOVI I NATURA 2000

Daniela Schneider, Državni zavod

za zaštitu prirode

Europska komisija publicirala je novi priru nik pod imenom „Unutarnji vodni putovi i Natura 2000 – održivi razvoj unutarnjih vodnih putova i upravljanje u okviru EU direktiva o pticama i staništima“ sa ciljem da pomogne ovom sektoru u primjeni EU zakonodavstva na podru ju zaštite okoliša i prirode. Priru nik e biti od velike

pomo i i tvrtkama koje izra uju studije ocjene prihvatljivosti zahvata i planova za ekološku mrežu.

I 93 I


Priru nik daje cjelovit pristup problematici ri-je nog prometa i zaštite prirode. Objašnjava kontekst politike unutarnje plovidbe i o uvanja bioraznolikosti u Europi. Isti e da Natura 2000 nije dizajnirana na na-in da predstavlja

'zone bez razvo-ja', odnosno da u njoj nije isklju en razvoj, pod uvje-tom da se osigu-ra dovoljna razina zaštite prirode. U dokumentu se tako er objaš-njavaju zakonske obveze sa gledi-šta EU okolišnog zakonodavstva, s posebnim nagla-skom na Direktivu o pticama i Direk-tivu o staništima. U priru niku je dan veliki broj primjera dobre prakse kojima se željelo pokaza-ti kako razvoj i upravljanje unu-tarnjim vodnim putovima može i i ruku pod ruku sa zaštitom prirode. Posebno se naglašavaju prednosti cjelovitog planiranja, pri emu su ekološki zahtjevi uzeti u obzir u svakoj fazi razvoja infrastrukture, a sudjelovanje razli i-tih interesnih skupina, uklju uju i nevladine organizacije i civilno društvo, osigurano na aktivan i transparentan na in, ime se postižu tzv. „win-win“ rješenja za oba sektora. est primjer takve suradnje je obnavljanje funkci-ja ekoloških sustava (restauracije) pojedinih dijelova rijeka.Natura 2000 je ekološka mreža razastrta di-

ljem EU gdje se ljudske aktivnosti odvijaju uskla ene sa zaštitom prirode. Ona sada po-kriva gotovo 18% EU kopnene površine i sko-

ro 200 000 km² površine mora. Aktivnosti kao što su poljopri-vreda, transport, razvoj infrastruk-ture, turizam, šu-marstvo i ostalo mogu se obavljati unutar mreže sve dok su održive i u skladu s pro-pisima o zaštiti prirode. Ulaskom u Europsku uniju sljede e godine, Hrvatska e po-dru jima Natura 2000 na svom teritoriju, dopri-nijeti ostvare-nju zajedni kog europskog cilja dugoro nog o u-vanja ugroženih vrsta i staništa. Bioraznol ikost, ograni en resurs koji predstavlja raznolikost živo-ta na Zemlji, je u krizi. Vrste nesta-

ju velikom brzinom kao rezultat ljudskih ak-tivnosti, sa nepovratnim posljedicama za našu budu nost. Europska unija se bori protiv toga i nedavno je postavila novi cilj zaustavljanja gubitka bioraznolikosti u Europi do 2020, šti-te i i obnavljaju i tzv. usluge ekosustava, kao što su usluge pro iš avanja vode, ublaživanja ekstremnih prirodnih pojava - suša, popla-va, erozije, te radi na ja anju doprinosa EU u spre avanju globalnog gubitka bioraznoli-kosti. Natura 2000 je jedan od glavnih alata potrebnih za postizanje tog cilja.

Linkovi:Priru nik „Unutarnji vodni putovi i Natura 2000“:http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/IWT_BHD_Guideli-nes.pdf

Priru nici i smjernice za upravljanje sa Natura 2000:http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Informacije o nedavnim razvojnim politikama u sektoru unutarnje plovidbe:http://ec.europa.eu/transport/inland/promotion/doc/2012_0168_ nal_swd.pdf

Novi priru nik

Šumarci doprinose ekološkoj stabilnosti prostora

I 94 I

VODA I PRIRODA I Plan zelenog djelovanja za očuvanje vodnog resursa

PLAN ZELENOG DJELOVANJA ZA OČUVANJE VODNOG RESURSA

Mihaela Mesarić, prof.

Prije desetak godina nekoliko jedinica lokalne samouprave iz Istre i Me imurja izradilo je svoje „Zelene planove“ odnosno strateške dokumente u kojima su bili de nirani lokalni okolišni problemi, ali i prednosti, te predvi ene mjere za rješavanje problema i stavljanje komparativnih prednosti u funkciju lokalnog održivog razvoja.

U to vrijeme, prije jednog desetlje a, projekt je potaknula nizozemska Zaklada MilieuKontakt, a lokalni provoditelji bile su udruge Zelena Istra i ZEO Nobilis. Nakon izglasavanja dokumenata na op inskim odnosno gradskim vije ima, sva-ki lokalno izglasani Zeleni plan otisnuo se kao mala programska knjižica kako bi svaki zainte-resirani žitelj odre ene op ine ili grada znao za kakav se smjer razvoja odlu ila njegova jedini-ca lokalne samouprave.Neke od op ina ustrajale su do današnjeg dana u provo enju tih dokumenata u djelo, a me u njima se posebno isti e Op ina Nedeliš e iz Me-imurske županije. Sedam godina nakon pr-

vog tiskanog izdanja tog dokumenta (travanj 2004.), spomenuta op ina revidirala je neke od smjernica održivog razvoja i u lipnju prošle godine izglasala, te u rujnu objavila drugo iz-danje dokumenta. To novo izdanje „Plana zele-nog djelovanja Op ine Nedeliš e“ tiskano je kao dvojezi no (hrvatski i engleski jezik) u boji na 96 stranica, a upotpunjeno je i novim fotogra- jama s podru ja op ine. Autori ovog izdanja su Josip Ceilinger, Siniša Golub i Vladimir Topol-njak, a predgovor publikaciji napisao je na elnik Op ine Nedeliš e, Mladen Horvat. Projekt na-klade omogu ilo je Britansko veleposlanstvo u Zagrebu. U uvodnom dijelu publikacije pobroja-ni su svi projekti koji su na podru ju ove op ine provedeni u tih sedam prošlih godina, a za koje je iz op inskog prora una izdvojeno okvirno 1.5 milijuna kuna. Tome, dakako, treba pridodati i sredstva koja su dodatno iz drugih izvora osigu-rali sami provoditelji pojedinih projekata.

Voda kao (pre)važni resursOno po emu je ovaj Zeleni plan od velikog zna aja za Op inu Nedeliš e i Me imursku žu-paniju u cjelini, jest injenica što se upravo na podru ju te op ine nalazi središnje me imursko vodocrpilište iz kojeg se pitka voda distribuira na slavine preko 80% potroša a u Me imurju. Ako znamo da je Me imurje najmanja, a ujed-no i najguš e naseljena hrvatska županija, gdje je pritisak ovjeka na prirodu ve i nego u ne-kim drugim dijelovima domovine, tada je zna-aj ovog strateškog dokumenta i promišljanja o

vodi još ve i.Osim rijeka Mure i Drave koje se štite u okviru Regionalnog parka Mura-Drava i nedavno pro-glašenog Rezervata biosfere Mura-Drava-Du-nav (proglašen od strane UNESCO-a u srpnju 2012.), zaštita vodocrpilišta u Nedeliš u od ne-gativnih utjecaja te o uvanje vrhunske kvalitete pitke vode glavni su imperativi lokalnog djelo-vanja u okolišu i prirodi. Stoga je zna ajni dio

publikacije posve en vodi kao jednom od naj-ve ih prirodnih bogatstava Me imurja, posebno podzemnoj koja se, ponovimo, u velikom volu-menu nalazi upravo u podzemlju Op ine Nede-liš e. Autor poglavlja o vodnom resursu je Vla-dimir Topolnjak, voditelj sektora vodoopskrbe i odvodnje u tvrtki „Me imurske vode“, ujedno i zagovaratelj ideje revitalizacije negdašnje ri-je ice, a današnjeg kanala Trnava koji bi, zbog svojeg geografskog položaja, mogao postati još jedna u nizu vodnih poveznica izme u Slovenije i Hrvatske.Detaljnom analizom publikacije i svih u njoj objavljenih poglavlja, razvidno je da Op ina Ne-deliš e shva a kakvo bogatstvo ima u svojem podzemlju, te je spremna odre enim konkret-nim mjerama i projektima o uvati to blago za sadašnje i budu e generacije Me imuraca. Pri-tom je jednako važno da kroz projektno djelo-vanje op ine budu realizirani i nakladni ki pro-jekti poput ovog, kao svjedok vremena u kojem se i male lokalne zajednice hvataju u koštac s velikim izazovima 21. stolje a. Op ina Nedeli-š e je za svoja postignu a na tom podru ju na-gra ena ve 2004. godine, najve om državnom nagradom za doprinos zaštiti okoliša, naime Eko-oskarom.Okon ajmo ovaj kratki prikaz publikacije rije i-ma na elnika Horvata iz predgovora koji kaže: Današnji svijet je jedno veliko globalno selo! Zato su i neke od tema u Planu zelenog djelova-nja sagledane iz globalne perspektive, ali u kon-tekstu lokalno izvedivog. Jer, svaka kvalitetna ideja, pa tako i ovaj plan, zapo inje globalnim promišljanjem, a lokalnim djelovanjem!

Voda je najvažniji prirodni resurs Op ine Nedeliš e

I 95 I


SLIKE

Siniša Golub

BOŽIĆNA BAJKA S UKRASIMA SNIJEGA I LEDENJAKAmr. sc. Milan Sijerković

I 96 I

VODA I PRIRODA I Božićna bajka s ukrasima snijega i ledenjaka

Tihomir Kovačević, dipl. ing.

Sinjac pejsaž

Boži je. Dol i brijegPokrio gusti snijeg;Da, svijet je cijelSve bijel i bijel.Tek okno ti selom svjetluca,Na stolu vidiš kola eI otac baje i puca,Dje urlija veselo ska e,Od dragosti klik e i sijeva...

Ulomak iz pjesme Augusta Šenoe


I 97 I

Uz idili an ugo aj obiteljskog aš enja Boži a neizostavni su prizori hladno e, mraza i bjeline snijega. Tako je to doživio ili u svojim mislima predo io i u pjesmici sro io naš glasoviti knji-ževnik August Šenoa.Zamalo je svejedno je li posrijedi padanje lepr-šavih pahulja snijega ili debeli snježni pokriva koji pokriva tlo, i dol i brijeg... Lijepo je za gle-danje. Dopunimo opisane prizore sa seoskim ku icama s obilato zasniježenim krovovima, dr-ve em u raskošnoj snježnoj odje i, izme u ko-jih vijugaju prtine stazice utabanog snijega ...Da, doista u našoj predodžbi Boži a svijet je cijel, od hladno e i snijega bijel!To su prizori koji su svojstveni zimi, koja je u vantropskom podru ju sjeverne polutke Ze-mlje, kojemu pripada i Hrvatska, najhladnije i najsnježnije godišnje doba.Boži , dan Kristova ro enja, asti se 25. pro-sinca.Nema bilo kakva dokaza da se Isus rodio upra-vo 25. prosinca. Prve bilješke koje povezuju proslave Kristova ro enja i 25. prosinca potje-u tek iz godine 354. Nastale su dakle tri i pol

stolje a nakon njegova ro enja.

Boži i zimski suncostajMoglo bi se zaklju iti da je aš enje ro enja Božjeg sina, maloga Boga ili Boži a, povezano s pradavnim poganskim svetkovinama, kojima se obilježavao zimski suncostaj. Na to upozo-ravaju starorimske saturnalije i aš enje dana ro enja indoiranskog božanstva Mitre, Nepo-bjedivog Sunca, otprilike u istome dijelu pro-sinca. Njihovu su obljubljenost u ondašnjem puku mudro iskoristili krš ani, tako što su im pridijelili krš anska obilježja i povezali s Kristo-vim ro enjem. Boži je dakle ako razgrnemo vjersko ruho posrijedi dan kad se ra a “novo Sunce”, kad se dan ponovno po inje produljiva-ti. Time svjetlo pobje uje mrak, što daje poti-caj po etku novog godišnjeg ciklusa u prirodi, koji se posebice dobro zamje uje u biljnome svijetu. Naravno, to se ponajviše doga a zbog pove anja Sun eva zra enja i porasta tempe-rature zraka i time potaknutog novog godišnjeg ciklusa klime i izmjene godišnjih doba. No, tko ho e, tome može pridijeliti i vjersku, krš ansku znakovitost.Upravo zbog prikladnog kalendarskog smje-štaja Boži a u prosincu i njegova povezivanja s novim krugom prirodnih doga anja u sljede oj godini, puk je u Dalmaciji sro io izreku: Prosi-nac godinu ra a!Neovisno o tome kako je 25. prosinca postao danom Kristova ro enja, važna je injenica da se Boži na sjevernoj polutki Zemlje smatra zimskim blagdanom. On to doista jest prema klimatološkom kalendaru, u kojemu zima po-inje 1. prosinca i traje do zadnjeg velja kog

dana, tako da je Boži vrsto u njezinoj nutrini. A jest s obzirom i na astronomski kalendar, pre-

ma kojemu upravo u trenutku zimskog sunco-staja po inje zima. Budu i da je zima najhlad-nije i najsnježnije godišnje doba, razumljivo je što se Boži u pridjeljuju upravo takva vremen-ska obilježja.A što je to, ako to nisu mraz, odnosno hladno-a, led i snijeg! Uzgred, jeste li zamijetili da su

mraz, snijeg i led atmosferski proizvodi pove-zani s vodom, odnosno razli iti su oblici njezina vrstog stanja?

Otud i davnašnja vremenska bajka o “bijelome Boži u”. Taj dražesni blagdan više se od bilo ko-jega drugog proslavlja u krugu obitelji, s omi-ljenim obi ajima darivanja i ukrašavanja doma. Zar nije lijepo i nekako sve ano kad se svetku-je u okolnostima iste, nevine bjeline snijega i britke hladno e koja crta mrazne šare na pro-zorskim staklima? Koliko užitka donose posjeti rodbini, prijateljima i znancima, ili pak odlazak u crkvu radi nazo nosti sve anim misama, kad se hoda po utrtim snježnim puteljcima dok sni-jeg škripi pod našim nogama!

Bajka o “bijelom Boži u”Pokušajmo tajnu tzv. bijelog Boži a rasvijetliti pomo u doga aja koji su prisutni u stvarnosti na vremenskoj pozornici. Ona nimalo nije jed-nostavno prizorište i na njoj je veliki broj što vidljivih što skrivenih sudionika. Njezin prili no pojednostavljeni prikaz jest vremenska ili si-nopti ka karta, kakve nam vremenski progno-sti ari esto podastiru u dnevnim tiskovinama ili na televizijskim zaslonima.Da bi nastao snijeg potrebni su istovremeno hladno a i velika vlaga u zraku te povoljne okolnosti za preobrazbu vodene pare u obori-nu. Takve su okolnosti naj eš e prisutne u ci-kloni, kako zovemo podru je sniženog tlaka u usporedbi s okolicom. U cikloni su atmosferske struje u prizemlju usmjerene prema njezinu središtu i time poti u miješanje toplog i hlad-nog zraka. Tada se teži hladan zrak podvla i ispod lakšega toplog i potiskuje ga uvis. Pritom se topli zrak rashladnjuje, a vodena para u nje-mu preobražava u oborinu. Naj eš e je to kiša, ali zimi-kad je sloj hladnog zraka temperature niže od Celzijeve ništice -nastaje snijeg.

Boži na ciklona – na djeluSretna je okolnost što su u prosincu ciklone razmjerno esto prisutne na podru ju Hrvatske i u njezinoj okolici, kamo dolaze s Atlantskog oceana i iz Sredozemlja. Ipak, u umjerenim ze-mljopisnim širinama naj eš e se premještaju sa zapada na istok. Pritom na njihovoj prednjoj strani struji vlažan i topao zrak s juga, a na stražnjoj dospijeva zrak sa sjevera, s europ-skog kopna te je hladan i suh. Oborina naj eš e pada onda kad se ciklona približava, a samo je prijeporno ho e li to biti kiša ili snijeg. Sni-jeg obi no pada onda kad je hladan zrak iznad Hrvatske na kojega nalije e topao toliko hla-dan da mu je temperatura zamjetno niža od 0

Foto: Nenad Reberšak

I 98 I

VODA I PRIRODA I Božićna bajka s ukrasima snijega i ledenjaka

°C, tako da u njemu mogu nastati i zadržati se snježne pahulje.Tijekom prosinca obi no ima nekoliko ciklona koje posjete Hrvatsku. Jedna me u njima esto se zamje uje oko Boži a. Je li to dva-tri dana prije ili poslije nije bitno, premda može biti važno s gledišta boži nog vremenskog i krajo-braznog ugo aja. Iako je nema svake godine, ipak je prili no redovita. Zato je vremenski pro-gnosti ari u zemljama središnje Europe prepo-znaju i nazivaju boži na ciklona.Preurani li boži na ciklona, te projuri Hrvatskom dva - tri dana prije Boži a, tijekom blagdana se naši krajevi na u na njezinoj stražnjoj strani. Vrijeme je tada bez padanja snijega; hladno je i vjetrovito, te puše mrzli sjeverac.Povoljnija je okolnost kad nas je s provalom hladnoga zraka ve zahvatila nova anticiklona. Tada su mogu a dva vremenska ishoda.Jedan sadrži maglovito i vrlo hladno vrijeme. Od snijega ni traga. Tada umjesto snijega mogu, kao kakav - takav nadomjestak, razveseliti bijeli kristali i inja na drve u i drugim predmetima. Ondje su se na-taložili iz guste, hladne i promrzle magle. Ona se sastoji iz mnoštva tzv. prehladnih vodenih kapljica, temperature niže od 0 °C. Naslage inja mogu svojom bjelinom u initi Badnju no svjetlijom, pa time ljepšom i sve anijom nego što bi bila bez njih. Pogotovo onda kad se po-sre i, pa se poslože meteorološke i astronom-

ske okolnosti. Tada se visoko iznad razrije e-nog maglenog sloja može nazrijeti blijeda plo a punog Mjeseca ili uštapa, koja naizgled zra i hladno om.

Ciklona sniježi, anticiklona zale ujeDruga je mogu nost kad je protekla ciklona ostavila za sobom deblji ili tanji sloj snijega na tlu, a zatim je nakon njezine zamjene anticiklo-nom nastupilo razvedravanje. Tada je vremen-ski ugo aj za Badnju no i Boži najidili niji, kao u pri i ili bajci...A kako izgleda boži no vrijeme u stvarnosti? Zahvaljuju i udljivom ponašanju vlagonosnih ciklona i zapetljanim putovima kruženja vode u atmosferi, boži no vrijeme može biti itekako tajanstveno. Podsjetimo se na nekoliko karak-teristi nih slu ajeva u proteklome desetlje u.

Koliko Boži a toliko razli itog vremena!

Godina 2001: Najhladniji BožiU Osijeku je 25. prosinca izmjereno -23,2 °C, što je u tome gradu dosad najniža izmjerena temperatura na taj blagdan. Na brkovima i bra-dama prolaznika inje, na krovima «ledene svi-je e», na rijeci Dravi led...

Godina 2003: Led i orkanska buraPo etkom zadnje prosina ke tre ine u mnogim je kopnenim krajevima pao snijeg i uzroko-Foto: Robert Mar elja

Foto: Marija Vizner

vao velike prometne teško e. Nakon toga je uklju uju i i Badnjak zamjetno zahladnjelo, snijeg se zaledio, a na Jadranu je zapuhala or-kanska bura.

Godina 2005: Štefanje u snijeguTzv. boži na ciklona, koja je imala središte na Jadranu, ali nije bila samostalna nego dio mo -nog ciklonskog vrtloga u jugozapadnoj Europi, malo je zakasnila. Na Boži se doduše naobla i-lo, ali je zbog pritjecanja toploga sredozemnog zraka bilo razmjerno toplo. A onda su se “gos-podari vremena” smilovali. Dodali su nebeskoj vodi malo hladno e i snijeg je na podru ju Za-greba, ali i šire ( ak i na sjevernom Jadranu), po eo padati na Stjepanje (Štefanje), 26. pro-sinca. Kasno, ali obilno (i preobilno). U Zagre-bu je napadalo tridesetak centimetara, što je zajedno s poledicom izazvalo prometni kolaps. Rezultat: deseci prometnih nezgoda i neko-licima ozlije enih osoba. Mnogi su zakasnili s dolaskom na posao, a Šte ce i Šte ostali su prikra eni za uobi ajene vesele susrete s esti-tarima. ak su i vlakovi kasnili. Snijeg je svo-jom težinom rušio stabla, padao je s krovova te je bilo opasno hodati gradskim plo nicima. Vatrogasci su skidali ledenice i snijeg s krovo-va. Snijeg je kao za inat nastavio padati. Tridesetog prosinca visina snježnog pokriva a u zagreba koj zrakoplovnoj luci Plesu iznosila je za prosinac rekordnih 46 centimetara!

Godina 2007: Badnjak led, Boži snijeg Prije Boži a iznad Hrvatske se prostirala tzv. ru-ska anticiklona s vrlo hladnim zrakom. A onda se, uo i Badnjaka, približila jadranska ciklona i na visini je po eo pritjecati vlažan i razmjer-no topao zrak. Naobla ilo se i po ela je padati kiša. No, dok je kiša padala kroz prili no de-beo sloj otprije prisutnog vrlo hladnog zraka, njezine su se kapljice prehladile ili pothladile i poprimile temperaturu nižu od Celzijeve ništi-ce. Meteorolozi takvu kišu nazivaju prehladna kiša. Ona se u dodiru s tlom i predmetima na

njemu naglo smrzavala i tako je nastala vrlo opasna poledica. Zbog skliskog kolnika i plo -nika ozlije eno je u padovima mnogo osoba, a prometnih nezgoda bilo je napretek. Zatim je u drugome dijelu Badnjaka na visini po eo pri-tjecati hladniji zrak, što je potaknulo padanje snijega. Snijeg je padao i padao. Padao je i na Boži , i to obilno. Bio je to doista «bijeli Boži », snježni i pomalo ledeni. Ljudi su se plašili za-mke leda ispod snijega, pa su kako koji spretno izbjegavali opasnost kako bi uživali u ljepotama snijega i bijeloga Boži a.

Godina 2009: Najtopliji BožiPotkraj druge i po etkom zadnje prosina ke tre ine godine 2009. u Hrvatskoj je pao obilan snijeg (Pula oko 15 cm) i bilo je vrlo hladno, s temperaturom koja je gdje gdje bila niža od minus 20 °C. Ponadali smo se idili nom zim-skom Boži u. A onda je slijedio nevjerojatan obrat vremena. Naglo je i jako zatopljelo, pa je 25. prosinca u Zagrebu izmjereno 20 °C, ime je Zagreb doživio najtopliji Boži u povijesti! I drugdje u Europi Boži je bio iznadprosje no, neprili no topao.Umjesto debele snježne bunde, Boži su ukra-sili živahni proljetni poto i i okopnjelog snijega!

Godina 2010: Kiša i poplava Upravo na Badnjak i Boži sredozemna je ci-klona na putu za istok prelazila preko Hrvatske te donijela najprije zatopljenje s kišom, uz po-rast vodostaja na ve ini rijeka. Rijeka Neretva je poplavila dijelove Metkovi a te se kroz grad moglo hodati na polno ku samo u izmama. Potkraj Boži a je zahladnjelo, kiša je prešla u snijeg, kojega je bilo i na makarskoj rivijeri, a na Jadranu zapuhala je olujna bura s orkan-skim udarima. Družba vode i zraka, dakle, proizvodi najrazno-vrsnije prizore boži nog vremena i krajolika te zdušno sudjeluje i u tvorbi bajke o “bijelom Bo-ži u”. Foto: Robert Mar elja

I 99 I


Nakon što je poštanska marka 1840. uvedena kao platežno sredstvo u poštanskom prometu, nekoliko desetlje a kasnije je postala saku-plja ka strast latelista kao predmet uvanja, izlaganja, trgovanja, krivotvorenja, te estet-skoga, raritetnoga, pojedina noga, zbirnoga i nov anog vrednovanja. Današnji broj poštanskih maraka koje izdaje preko 200 država i samostalnih teritorija diljem svijeta penje se na nekoliko stotina tisu a ra-zli itih maraka. One se razlikuju po latelisti -koj vrijednosti (švedska marka Žuti Tresskiling iz 1855. godine, 2006. prodana je za 1.429 ti-su a funti), obliku, vrsti tiska, zup anju, temi i sl. Upravo su to glavni razlozi zbog kojih se latelisti specijaliziraju za odre ene države, povijesna razdoblja ili teme (npr. ora, fauna, vodeni sportovi i sl.) budu i da ne mogu pratiti sva izdanja prije svega zbog velikih nancijskih izdataka.Premda se danas, uz sve društvene mreže, nove vrste (digitalne) zabave i ostale hobije latelija ini pomalo zaboravljenom, ona veli-

kom broju ljudi diljem svijeta i dalje omiljen i zabavan hobi. Prema istraživanjima velika ve-ina latelista visoko je obrazovana, a djeca

koja se bave latelijom uglavnom su uspješ-na u životu zahvaljuju i upornosti, strpljenju i “oku” za detalje koje razviju bave i se upravo tim hobijem.

Boži no-novogodišnje estitkePrije nego što e se 1843. godine u Engleskoj na i u uporabi prva komercijalna boži na estit-ka, samo tri godine od pojave poštanske mar-ke, estitanje Boži a svojim najdražima i po-slovnim partnerima, koji su živjeli u udaljenijim mjestima, bilo je dostupno samo povlaštenim društvenim slojevima. Upravo je ta boži na e-stitka i najskuplja estitka na svijetu – na jed-noj dražbi prodana za više od 28 tisu a dolara. Obi aj slanja boži nih i novogodišnjih estitki zadržao se do danas unato pojavi moderni-jih i bržih na ina komunikacije poput telefona, sms-poruka i interneta. Ne treba zaboraviti da su ipak ovi novi mediji nedostupni ve ini

“Boži i Nova godina – snježna pahuljica” na litvanskoj marki iz 2011. godine

I 100 I

VODA I PRIRODA I Blagdani u poštanskim markama

1.

Ivo Aščić, dipl.ing.

BOŽIĆNI I NOVOGODIŠNJI BLAGDANI

U POŠTANSKIM MARKAMA

Rukom napisana estitka puno je

toplija te privla i više pozornosti u o ima onih kojima je namijenjena.

na bojištu ili one s motivom boži ne pšenice. Tema Boži a spada u atraktivnije sakuplja ke teme me u latelistima. S obzirom da je uo-bi ajena naklada boži nih maraka Republike Hrvatske jedan milijun, zapanjuju e zvu i da je po svakom stanovniku tiskano svega 0,23 boži ne marke. Usporedi li se ovaj podatak s Kanadom koja tiska u prosjeku 25 maraka po stanovniku, vidjeti e se da se u Hrvatsku još nije u potpunosti vratio obi aj estitanja Boži a putem klasi nih estitki.Sredinom studenog ove godine u Hrvatskoj je puštena u promet nova boži na marka s moti-vom zvijezde repatice koja e zajedno s boži -nim estitkama u i u ve inu hrvatskih domova i ureda, ali one e tako er putovati i po cijelo-me svijetu. Tako er, šestu godinu za redom Hrvatska je pošta u suradnji s Agencijom za odgoj i obra-zovanje provela natje aj me u u enicima osnovnih škola za odabir likovnog rješenja no-vogodišnje marke 2013. Ovogodišnja tema na-tje aja, odnosno zadani likovni motiv za rado-ve u enika bio je Djed Boži njak. U natje aju su sudjelovale, rekordno 201 osnovna škola s više od 1200 radova. Najljepšeg Djeda Boži -njaka nacrtala je Sara Šaravanja, u enica sed-mog razreda iz osnovne škole u Slavonskom Brodu te je njen crtež iskorišten kao predložak za novogodišnju marku.

svjetskog stanovništva. Rukom napisana e-stitka puno je toplija te privla i više pozornosti u o ima onih kojima je namijenjena jer ovaj na in estitanja iziskuje dosta više truda: oda-bir i kupovanje, pisanje i adresiranje te slanje estitke. Zanimljivo je i to da veliki broj pri-

matelja boži nih estitki redovito iste uvaju ispod bora te pošiljatelju posebno zahvaljuju na njegovoj estitci i smatraju je svojevrsnim darom. Jedni od vjernih tradicionalnih estitara su djeca koja svake godine šalju pisma Djedu Boži njaku u Laponiju. Više od 700 tisu a pisa-ma iz cijeloga svijeta stigne u njegov poštanski ured na sjeveru Finske. Vjerni pratitelji estitki su poštanske marke, koje uz sve ostalo što predstavljaju i obilježa-vaju, poslužuju i kao zapis boži nih obi aja i ugo aja odnosno sama marka postaje estit-ka. Smatra se da je prva boži na poštanska marka tiskana još 1898. godine u Kanadi. Ri-jetke su poštanske uprave koje ne izdaju po-štanske marke s temom Boži a i Nove godine.Hrvatski nacionalni poštanski operator redovi-to od 1991. izdaje poštanske marke Republike Hrvatske s temom Boži a te time boži ne e-stitke ine još ljepšim i vjerodostojnijim. Tako ih je do 2012. izdao više od dvadeset s razli i-tim motivima – od boži nih prizora iz crkava i samostana, kakvih je u Hrvatskoj obilje, slika hrvatskih poznatih umjetnika, do marke Boži

“Boži na bojištu”. Poštanska marka RH iz 1993. godine

Predložak za marku RH Nova godina 2012. “Ples snježnih pahuljica” nacrtala je u enica petog razreda iz Marije Bistrice

I 101 I


Pn

I 102 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 103 I


Željko Bukša

VELEBIT ∑

NAJVEĆA I NAJPOZNATIJA

HRVATSKA PLANINA

Foto: Ivan ori

Ono što je Olimp Grcima ili Triglav Slovencima, to je Velebit Hrvatima.

Nedavno je i u Hrvatskoj obilježen Me una-rodni dan planina što je bio povod da vam kao prijedlog za izlet predložimo posjetu Velebitu, najve oj i najpoznatijoj hrvatskoj planini koja je zbog svoje veli anstvenosti odavno postala i jedan od hrvatskih narod-nih simbola. Ono što je Olimp Grcima ili Triglav Sloven-cima, to je Velebit Hrvatima. Iako možda ne imponira toliko visinom svojih vrhova, on je snagom svoje pojave i nedoglednom dužinom urezao dubok trag u kulturi našeg naroda, u njegovoj povijesti, književnosti , znanosti i gospodarstvu. Tako je dr. Željko Poljak, autor vjerojatno najpopularnijeg hr-vatskog planinarsko-turisti kog vodi a „Hr-vatske planine“, opisao tu Hrvatima najvaž-niju planinu.Iako je 1757 metara visokim Vaganskim vr-hom po visini tek etvrta planina u Hrvat-skoj, Velebit je uvjerljivo najduža hrvatska planina jer od njenog najsjevernijeg do naj-južnijeg dijela ima ak 145 kilometara. Od obalnog pojasa do kopnenog podnožja u Lici, u prosjeku je širok 14 kilometara, ali ovisno o lokaciji širina varira, od najviše 30 kilometa-ra u sjevernom do najmanje 10 kilometara u njegovom južnom dijelu. Na površini od pri-bližno 2 270 etvornih kilometara razasut je splet bezbrojnih krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih vrhova, a ak ih 130 u prosjeku premašuje nadmorsku visinu od 1370 metara. Najve a hrvatska planina pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjevero-zapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugo-istoku. S kopnene strane okružuju ga Gac-ko, Li ko i Gra a ko polje s rijekama Gacka, Lika i Otu a. Naj eš e se dijeli na etiri dije-la. Sjeverni Velebit, dug oko 30 kilometara, zapo inje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju iznad primorskog naselja Jablanac. Od njega po inje oko 24 kilometra dug Sred-nji Velebit koji završava na prijevoju Baške Oštarije preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospi . Oko 46 kilometara dug Južni Velebit završava na prijevoju Mali Alan na staroj ce-sti koja spaja Obrovac i Lovinac. Jugoisto ni Velebit, zapo inje na tom prijevoju, a zavr-šava uz kanjon rijeke Zrmanje i dug je oko 40 kilometara. Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i bio-loškim posebnostima pojedinih dijelova Ve-lebita. Primorska padina diže se od morske razine, pa je zato znatno viša od li ke koja zapo inje na visini od oko 400-500 metara. Velika je razlika i u njihovom izgledu jer je primorska uglavnom gola i kamenita, a li ka šumovita. Zbog svoje veli ine i visine taj planinski ma-siv predstavlja zna ajnu prepreku u komuni-kaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik

(na 698 metara), najvažniji prijevoji preko kojih su u prošlosti sagra ene obi ne ceste su Oštarijska vrata (na 928 metara) izme u Gospi a i Karlobaga i Prezida (na 766 me-tara) izme u Gra aca i Obrovca. Me utim, suvremena cestovna veza kroz Velebit izgra-ena je tek 2003. godine otvaranjem tune-

la Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i estom zatvaranju zbog bure tijekom zime.Cijelo podru je planine ve je godinama za-šti eno kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica na Južnom Velebitu proglašeni su nacionalnim parkovima. Unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zašti eni strogi rezervat Hajdu ki i Rožanski kukovi, za mnoge uz kanjone Velika i Mala Paklenica najljepši dijelovi Velebita . Najpo-znatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica), prikazana i na nali ju kovanice od 50 lipa. U krškom svije-tu Velebita nalaze se i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: Lukina jama u Hajdu -kim kukovima duboka je 1.392 metara (pro-teže se od visine 1.436 metara do dubine od 81 metara nad morem), a Slova ka jama 1.320 metara. Na li koj strani nedaleko Gra-aca nalaze se lijepe Cerova ke pe ine jedan

od najve ih spiljskih kompleksa u Hrvatskoj ure enih za turisti ki posjet. Za planinare je na Velebitu ure eno mno-go markiranih staza i puteva, koji uzdužno i popre no povezuju okolna mjesta sa pla-ninarskim domovima na planini i njenim vrhovima te drugim planinarima zanimlji-vim mjestima. Zbog njene posebnosti, ure-enosti i posje enosti nužno je spomenuti

Premuži evu stazu koja je gra ena izme u dva svjetska rata, a povezuje planinarski dom Zavižan preko Velikog Alana s Oštarij-skim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.Planinari i izletnici naj eš e Velebit posje u-ju na tri na ina. Oni s manje vremena i(li) kondicije to rade vozilima jer na Velebitu nema ži ara. Za posjet automobilom naj-bolje je koristiti neke od ranije izgra enih cesta koje prelaze preko prijevoja s kojih su lijepi vidici na veliki dio sjevernog Jadrana. No za pravi doživljaj te veli anstvene pla-nine na nju, barem dijelom, treba krenuti pješice. Kod toga postoje dvije mogu nosti. Prva brža podrazumijeva uspon s morske ili kopnene strane do odre enog cilja (nekog od planinarskih domova, vrhova ili nekog tre eg odredišta), a druga uspon na vele-bitski greben i onda hodanje po njemu duž dijela ili cijele planine. Takvo planinarenje duž Velebita (obi no po-inje na Sjevernom Velebitu od Oltara ili Za-

vižana odakle oni u dobroj kondiciji za 6-7 dana hoda do u do Svetog brda na Južnom

I 104 I

PUTOVANJA I Velebit ∑ najveća i najpoznatija hrvatska planina

I 105 I


I 106 I


Velebitu odakle silaze u Nacionalni park Pa-klenicu) sigurno je najbolji na in za upozna-vanje tog velikog parka prirode, bogatstva njegovih krških oblika, botani kih i zoološ-kih rariteta, kontrasta primorske i kopnene padine, prekrasnih vidika i brojnih drugih atraktivnosti koje je teško zaboraviti. Ta-kav obilazak olakšava dobro planinarskim oznakama (crveni krugovi s bijelom to kom u sredini) markiran uzdužni Velebitski plani-narski put i Premuži eva staza, s fenomenal-nim vidicima na more iz pti je perspektive, kojoj po ljepoti i dužini od ak 50 kilometara nema premca u našoj zemlji i nadaleko izvan nje. Kod izbora puta planinari, posebno oni ma-nje iskusni, moraju imati u vidu da su prilazi s li ke strane puno ugodniji i lakši od onih s primorske. Prije svega zato što nisu izlože-ni suncu i drugo što po inju na nadmorskoj visini od oko 600 metara tako da za uspon do planinskog grebena ili nekog vrha treba svladati dosta manju visinu (zato su i vidi-ci sku eniji) nego ako se kre e s primorske strane. To je posebno važno ljeti kada mnogi i kre u na uspone na Velebit jer tada tem-perature na primorskoj strani znaju biti vrlo visoke što dodatno otežava ionako naporan uspon, posebno onima koji krenu na neki od najviših velebitskih vrhova.Ako žele izbje i prili no naporan uspon na planinski hrbat, pješaci na njega (npr. do Vratnika, Oštarija ili Prezida) mogu sti i i nekom autobusnom linijom pa od tamo od-mah zapo eti s planinarenjem. Zahvaljuju i gustoj mreži šumskih cesta posjetioci s vozi-lima mogu sti i u blizinu gotovo svih najviših vrhova osim dva najviša: Vaganskog vrha i Svetog brda.Kod uzdužnih tura Velebitom treba hodati u malim grupama zbog ograni enog kapacite-ta planinarskih domova i skloništa. Hranu i vodu pritom uglavnom treba nositi sa sobom jer su hranom i pi em opskrbljeni samo pri-li no rijetki hoteli i planinarski domovi. Zato se prije posjeta Velebitu o tome treba svaka-ko raspitati, najbolje u Hrvatskom planinar-skom savezu. Planinarska sezona na Velebitu traje cijelu godinu, ali u hladnijem dijelu godine tamo esto puše jaka bura, koja zna potrajati i

duže vremena, a opasan je zbog hladno e, naglih naleta i magle na planinskim hrpto-vima. Osim toga, Velebit zimi esto prekrije dubok snijeg tako da su usponi tada mogu-i samo dobro pripremljenim i opremljenim

planinarima, koji se znaju snalaziti u takvim vrlo zahtjevnim uvjetima. Zbog mogu nosti naglih vremenskih promje-na treba i ljeti sa sobom ponijeti odje u za zaštitu od kiše i hladno e. Naime, tijekom dana mogu biti izrazite temperaturne razli-

ke. Prema stru nim analizama, u godini je na Velebitu više od 150 dana s minimalnom temperaturom ispod nula stupnjeva Celziju-sa, a u ponikvama i usred ljeta no i tempe-rature znaju pasti i nekoliko stupnjeva ispod nule. Zato je najprikladnije doba za posjet Velebitu srpanj, kolovoz i rujan, jer je tada tamo najstabilnije vrijeme. Treba imati u vidu i da su brdske ceste, posebno njiho-vi viši dijelovi, uglavnom od studenoga do svibnja pod snijegom.Me u najpopularnija odredišta planinara uz najviši vrh Velebita – Vaganski vrh spadaju dom na Zavižanu na Sjevernom Velebitu te impozantni kanjoni Velike i Male Paklenice usje eni u goleme stijene. Planinarski dom na Zavižanu nalazi se na visini od 1594 me-tara. Ku a je stalno otvorena jer u njoj bora-vi doma in meteorolog Ante Vukuši (koji je na tom poslu naslijedio svog oca Dragu Vu-kuši a) ili netko od lanova njegove obitelji. Dom je poznat ne samo kao najviši u Hrvat-skoj, pa s njega 'puca' prekrasan vidik, nego i kao glavna visinska planinska meteorološka stanica s koje redovno u Državni hidromete-orološki zavod stižu vrijedni podaci.Do doma na Zavižanu postoji više markira-nih staza s primorske i li ke strane po kojima uspon traje od tri do šest sati. Za one kojima je to previše postoji i solidno ure ena cesta kojom se iz sela Sv. Juraj na primorskoj stra-ni može do i do zaselka Oltari na 940 metara visine odakle do doma na Zavižanu pješice treba oko 2,45 sata, a cestom se vozilom može do i i sve do doma.Dom je dobro ishodište za brojne kra e i duže izlete po sjevernom Velebitu. Nedaleko od doma po inje uvena Premuži eva staza kojom se isplati krenuti duž hrpta tog dijela Velebita prema Rossijevom skloništu i Cri-kveni u Rožanskim kukovima do kuda treba oko tri sata. No taj napor se isplati jer mno-gi smatraju da je to najljepši izlet od Doma na Zavišanu, a možda i najljepši na Velebitu. Naime, rožanski i Hajdu ki kukovi su najza-nimljiviji dio sjevernog Velebita, neobi no i fantasti no carstvo krša što ga je priroda tamo stvorila rijetko se gdje javlja na jed-nom mjestu. No, posjetiocima doma nudi se i više kra-ih izleta. Tako se za samo desetak minuta

uspona mogu popeti na 1644 metara visok vrh Vu jak, kamenitu glavicu s vrlo lijepim vidikom. Oko 15 minuta hoda treba do Vele-bitskog botani kog vrta osnovanog na inici-jativu profesora botanike Frana Kušana koji služi za znanstveno-istraživa ke svrhe, ali i za populariziranje velebitske ore. Me u najpopularnija odredišta na Velebitu svakako spada i Nacionalni park Paklenica na južnom dijelu planine. U njemu su dva u kamen usje ena kanjona: Velika i Mala Pa-klenica duboki više stotina metara koji zavr-

I 107 I


I 108 I


I 109 I


I 110 I


šavaju ispod najvišeg dijela velebitskog gre-bena iji se vrhovi uzdižu oko 1000 metara iznad dna tih kanjona. Velika se Paklenica divljinom, tjesnacem i okomitim stranama najviše doima u prva dva kilometra od ula-za. Tu se najprije s desne strane uzdiže 712 metara visok Ani a kuk, s najvišom stijenom na Velebitu (oko 400 metara) najpoznatija alpinisti ka stijena u Hrvatskoj, a vjerojatno i u jugoisto noj Europi na kojoj se, kao i u cijelom donjem dijelu tog kanjona u toplijem dijelu godine mogu gledati vrlo atrkativni alpinisti ki usponi. U donjem dijelu kanjona Velike Paklenice stisnutog izme u okomitih stijena prolaznika pomalo obuzima tjeskoba jer od neba vidi samo usku pukotinu u vrlet-nim visinama. U njenom kanjonu se upravo za razgledava-nje ure uje splet podzemnih tunela i skloni-šta koje je u vrijeme bivše države izgradila vojska, a isplati se i uspon od 40-tak minuta do lijepe pe ine Manite pe i.

Oko tri kilometra južnije od Velike nalazi se kanjon Male Paklenice. Manja je i kra a, ali znatno teže prohodna, strmija i bezvodna i strašno divlja. Zbog toga nije stekla veli-ku popularnost me u posjetiteljima nego je ostala rezervirana samo za one prili no rijet-ke planinare koji imaju dovoljno sposobnosti da se uhvate u koštac s nimalo laganim ka-menim preprekama na njezinom dnu. Za ra-zliku od Velike u Maloj Paklenici je alpinizam zabranjen jer je izdvojena kao zona divljine u kojoj se gnjezdi i bjeloglavi sup. Na kraju kanjona Velike Paklenice nalazi se planinarski dom odakle kre e više strmih i prili no napornih uspona na najviše velebit-ske vrhove koji se uzdižu na vrhu 1200 me-tara visokog kamenog am teatra koji okru-žuje dom pa do njih treba pet do šest sati hoda. No, uz sav napor koji uložite u penja-nje ovom planinom na kraju puta eka vas nezaboravan pogled i sje anje na vrijeme provedeno na ovoj našoj prelijepoj planini.

I 111 I


SLIKEIvan Čorić

I 112 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Autor nam govori o najvažnijem životnom izvoru koji je utjecao na stvaranje ljudske povijesti, od drevne Mezo-potamije do današnjih pustinjskih podru ja.

Govori o tome kako je svako ljudsko društvo zapo elo usko povezano sa tim važnim izvrom. Autor nas vodi preko anti ke Gr ke i Rima iji veli anstveni akvedukti i danas omogu uju opskrbu modernim gradovima, do Kine iji su carevi slali vojske radnika da bi ukrotili mo ne ri-

jeke. Kako se populacija stanovnika na Zemlji bliži bro-jci od 9 milijardi, a drevni du vodonosnici presušili, shva amo važnost vode kao izvora života. Da bismo riješili krizu nedostatka vode, morati emo se prilagoditi moralnoj svijesti o vodi naših predaka.

BRIAN FAGANELIXIR: A HISTORY OF WATER AND HUMANKIND

Ova knjiga omogu uje pogled u zabranjen svijet leden-jaka, ona je svojevrsna poroslava veli anstvene ugrožene ljepote.

Fotograf James Balog se posvetio snimanju i dokumen-tiranju ledenjaka koji prolaze kroz mnoge svakodnevne izazove. Te su izvanredne fotogra je posveta tim nevje-rojatnim kreacijama prirode na Zemlji, ali i pokazatelj posljedica globalnog zatopljenja od Aljaske, Islanda do Alpa.

Balog je sa svojim timom stru njaka proveo opsežnu studiju ledenjaka, pokrivši podru ja od Francuske, Švicarske, Islanda, Grenlanda, Sjedinjenih Ameri kih Država, Nepala, Bolivije i Antartike.

U ovoj knjizi je uspio prikazati prekrasne panoramske fotogra je ledenjaka ikad objavljene.

JAMES BALOG ICE Portrait of Vanishing Glaciers

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.amazon.com

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.amazon.com

I 113 I


U svrhu prezentacije aktivnosti Hrvatskih voda, a pose-bice Jedinice za pripremu i provedbu projekata su nan-ciranih sredstvima EU na nadolaze im PR doga ajima i sve anostima vezanim uz projekte koji su trenutno u visokom stupnju gotovosti, kao i na svima projektima ija je priprema u tijeku, pojavila se potreba za izradom

promotivne brošure koja e sveobuhvatno predstaviti dosadašnje rezultate pri radu sa predpristupnim fondo-vima EU kao i u budu em korištenju strukturnih i ko-hezijskih fondova EU. Brošura donosi slijed doga aja od po etka pregovora Hrvatske sa EU te ulogu Hrvatskih voda u iskorištavanju dostupnih nancijskih sredstava u visokom postotku. Tako er su dane osnovne informacije o velikim infrastrukturnim projektima koji su do sada ugovoreni i koji se realiziraju sukladno predvi enoj din-amici povla enja sredstava kroz IPA fond, ali je opisana i perspektiva budu ih projekata ije e su nanciranje biti omogu eno kroz Strukturne i Kohezijske fondove. Brošura je tiskana u nakladi od 1000 primjeraka na hrvatskom jeziku te je tako er prevedena na engleski jezik i tiskana u nakladi od 300 primjeraka. Brošura je namijenjena svim interesnim stranama (tijelima državne uprave, komunalnim poduze ima i jedinicama lokalne uprave) u procesu korištenja sredstava EU fondova (kako pristupnih tako i onih budu ih nakon ulaska RH u punopravno lanstvo u EU), ali i svim zainteresiranim gra anima i široj javnosti.

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.voda.hr/ipa

HRVATSKE VODEJedinica za pripremu i provedbu projekata su nanciranih sredstvima Europske unijeHRVATSKE VODE I EUROPSKA UNIJAPretpristupni, strukturni i kohezijski fondovi

ZBORNIK RADOVAZAŠTITA OD POPLAVA U HRVATSKOJ

Hrvatska ima dugu tradiciju i velika iskustva u zaštiti od poplava i drugih štetnih djelovanja voda, a njenim stru njacima razli itih pro la koji se bave takvim poslovi-ma predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema usljed o itih klimatskih promjena.

Poplave su u Hrvatskoj sve u estalije i opasnije, stoga se name e potreba i nužnost ja anja suradnje i okupljanja stru njaka koji e razmijenjivati svoja bogata znanja i iskustva.

Strukovna društva Hrvatsko društvo za odvodnju i navod-njavanje i Hravtsko hidrološko društvo prepoznala su tu potrebu te su odlu ila zajedni ki organizirati Okrugli stol „Zaštita od poplava u Hrvatskoj“ u Vukovaru od 18.-19. listopada 2012. godine.

Rezultat toga skupa je i ova knjiga koja je proizašla iz stru nih predavanja koja su u zborniku prikazana kroz 16 pozvanih i recenziranih radova.

U knjizi su prezentirane mnoge teme u podru ju zaštite od poplava od Dalamacije, Istre do rijeke Save. Pravovre-meno planiranje aktivnosti i spremnost sustava obrane od poplava podrazumijeva i suradnju raznih sektora i insti-tucija, te je stoga u zborniku posebno istaknuta važnost i zna enje Državnog hidrometeorološkog zavoda, Glavnog centra obrane od poplava te Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.voda.hr

I 114 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

HRVATSKI SABOR

Na temelju lanka 81. Ustava Republike Hrvatske i lanka 182. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09. i 130/11.), Hrvatski sabor na sjednici 26. listopada 2012., donio je

ODLUKUO IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I LANOVA NACIONALNOG VIJE A ZA VODE

I.Za predsjednika Nacionalnog vije a za vode imenuje se

IGOR DRAGOVAN

II.Za lanove Nacionalnog vije a za vode imenuju se

iz reda zastupnika

ŠIME LU IN,SANDRA PETROVI ,SILVANO HRELJA,

PETAR BARANOVI ,MILE HORVAT,

TOMISLAV IVI ,IVAN ŠANTEK,

iz reda istaknutih znanstvenika i stru nih djelatnika iz podru ja upravljanja vodamai tome srodnih podru ja

mr. sc. LUKA ULJAK,MIJO DŽOLAN,

MLADEN MARI .

Klasa: 021-13/12-06/30Zagreb, 26. listopada 2012.HRVATSKI SABOR

PredsjednikHrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

2623

I 115 I


NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELOU PODRU JU GRA EVINARSTVA

Temeljem Odluke Predsjedništva sa 15. sjednice (od 16. listopada 2012. na kojoj je u skladu s Pravilnikom o predla-ganju i dodjeli nagrada razmatralo dostavljene prijave s priloženim obrazloženjima, te dostavilo prijedloge u Odluci) na 45. Skupštini Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera (HSGI) održanoj 15. studenoga 2012. u Cavtatu donijeta je Odluka o dodjeli tri nagrade za životno djelo – kao sastavni dio Programa Sabora hrvatskih graditelja. Nagrade za životno djelo u podru ju gra evinarstva dodijeljene su slijede im lanovima HSGI: dr.sc. Danijelu Režeku (1936.), mr.sc. Marku Šircu (1939.) i or u Šaranovi u (1931.). Poznavaju i višegodišnje aktivnosti i poslove te ostvarene rezultate u podru ju gra evinarstva, a posebno vodnogaspodarstva, u ovom prikazu daju se osnovni pokazatelji iz dostavljenog obrazloženja za kolegu mr. sc. Marka Širca.

Mr. sc. Marko Širac, ro en je 10. sije nja 1939. u Prekopakri. Na po etku stru ne kari-jere bio je od 1963. do 1967., projektant i nadzorni inženjer u birou Pakrac, a potom do 1972. direktor Industrije gra evinskih materijala u Sira u, te do 1985. direktor Zavoda za urbanizam u Pakracu. Od 1986. do kraja 1990. bio je voditelj odjela nadzora u Hrvatskoj vodoprivredi, današnjim Hrvatskim vodama.Prvi mu je dio radnog vijeka obilovao bogatom stru nom aktivnoš u, pa je bio projektant odvodnje dijela otpadnih voda u Novoj Gradiški (1964.) te rekonstrukcije ribnjaka i nasipa u Pakra koj Poljani, s nadzorom i izvo enjem radova (1965.). Projektirao je i nadzirao gradnju vodoopskrbe za drvnu industriju u Pakracu (1966.) te separaciju i pranje gra-nulata u Sira u (1967.), gdje je vodio i gradnju pogona (1968.). Tako er je projektirao i nadzirao vodoopskrbu naselja u Pakracu (1969.) te sura ivao u izradi idejnog rješenja vo-doopskrbe gradova Pakraca i Lipika (1970.), ali i urbanisti kih i prostornih planova Pakraca

(1973., 1979.) i Zajednice op ina Bjelovar (1978.) u razradi vodoopskrbe i odvodnje. Na Gra evinskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1982. sa studijom o dispozicijama otpadnih voda Pakraca i Lipika, a zatim je izradio idejno rješenje odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda u Ivani Gradu (1985.) i nadzirao izvo enje glavnoga gradskog kolektora u Kutini (1986.), a u istom je gradu vodio gradnju ure aja za pro iš avanje (1987.). U 1989. suradnik je u organiziranju i izvo enju istražnih radova ispitivanja kvalitete voda u svim našim vodotocima, a godinu potom voditelj svih istraživanja voda vodotoka i mora.Domovinski je rat bio velika prekretnica i životu u radu mr. sc. Marka Širca koji je kao dragovoljac smjesta stupio u Hrvatsku vojsku te bio u prvim linijama bojišta u okolici Josipdola i Generalskog Stola. Potom je postao dužnosnik, od 1992. do 1994. pomo nik ministra poljoprivrede i šumarstva, te direktor Uprave za veterinarstvo. Od 1994. do 1996. bio je ravnatelj Državne uprave za vode, a od 1997. do 2000. i ministar prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja. Od 2003. do 2007. zastupnik je Hrvatskog sabora i potpredsjednik Odbora za prostorno ure enje i zaštitu okoliša.Tada je bio voditelj ili suradnik stru nih timova za predlaganje novih zakona, poput Zakona o vodama i Zakona o nanciranju vodnog gospodarstva (1995.) te u razdoblju 2000.-2007. Zakona o prostornom ure enju i Zakona o gra enju, te Strategije prostornog ure enja Republike Hrvatske. Uz izmjene i dopune Zakona o komunalnom gos-podarstvu i Zakona o prodaji društvenih stanova, izra en je Zakon o subvencioniranju stambene izgradnje i Zakon o osnivanju Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Geodeti su mu zahvalni zbog usvajanja Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji je omogu io osnivanje Državne geodetske uprave i izradu Hrvatskoga pozicijskog sustava (Cropos sustava). Dok je bio ravnatelj Državne uprave za vode i ministar prostornog ure enja i graditeljstva osobito se angažirao u zaštiti od poplava (1993. i 1996.), gradnji ure aja za pro iš avanje, poput onih za tvornicu Pliva i grad Rijeka te vodoopskrbi Osijeka, Istre te dobivanju pitke vode iz rijeke Krke. Poticao je me unarodnu suradnju o zaštiti voda, posebno Dunava, a izradio je i dugoro ni plan ulaganja u vodoprivredu. Ipak politi ke su obveze ostavljale malo vremena za stru ni rad, pa je tek 2002. revidirao projekt akumulacije za vodoopskrbu i obranu od poplava vodotoka Šumetlice. Bio je autor ili koautor nekoliko stru nih radova o zaštiti voda, vodama i vodnom gospodarstvu, održivom razvoju jadranskog podru ja te nanciranju i planiranju razvoja vodnog gospodarstva.Mr. sc. Marko Širac po asni je lan više gradova i op ina te Razreda gra evinara u sastavu HKAIG-a, a dobio je i ve i broj nagrada i priznanja županija, gradova i op ina. Za zasluge ste ene u Domovinskom ratu od predsjednika Republike dobio je dvije Spomenice Domovinskog rata i dva Reda hrvatskog trolista te Red Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovi a, a za zasluge u razvoju gospodarstva Spomenicu domovinske zahvalnosti.U svojoj je bogatoj i raznovrsnoj stru noj i politi koj karijeri ostao zapam en po iznimnoj stru nosti, ali i strpljivosti i uvažavanju argumentiranih stajališta svojih suradnika.

Josip Leko, v. r.

I 116 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

“Zdenac života” Ivan Meštrovi (1883.-1962.), Fotogra ja: Marcel Mlinari

O KONFERENCIJIU svijetu je sve manje raspoložive kvalitetne vode za ljudske potrebe, te za održanje vodenih i ko-pnenih ekosustava. Zaštita prostora gdje takve vode ima od prioritetne je važnosti. U pravilu to su najljepša i najvrjednija podru ja oko kojih se pre-pli u brojni interesi. Problemi kako pomiriti stroge principe zaštite osjetljivog okoliša i prate e legisla-tive s potrebama lokalnog stanovništva, rastu im turizmom i drugim izazovima javljaju se u svim za-šti enim i osjetljivim podru jima.

Od posebne važnosti je danas, kada Hrvatska postaje lanica EU, uti iskustva i savjete drugih kako rješavati ove složene probleme u skladu sa zakonodav-stvom EU. Stoga Hrvatsko društvo za zaštitu voda (HDZV) i Europsko udruženje za vode (EWA) zajedno organiziraju 3. Me unarodnu konferenciju o vodama u osjetljivim i zašti enim podru jima.

Po etkom 90-ih EWA je pokrenula projekt vezan uz tu temu a izbor je pao na Hrvatsku zbog bogatstva prirodne i kulturne baštine, te uspješne dugogodišnje suradnje s EWA-om.

Prva konferencija održana je 1996. g. u Primoštenu gdje se raspravljalo o istra-živa kim radovima i pra enju kvalitete voda, tehni kim rješenjima odvodnje i pro iš avanja, te pravnim, organizacijskim i ekonomskim aspektima zaštite voda u zašti enim podru jima.

Na drugoj konferenciji održanoj u Dubrovniku 2007. g. teme su bile vezane uz probleme gospodarenja vodama u nacionalnim parkovima, zašti enim vodnim resursima, osjetljivom obalnom moru te infrastrukturom u starim gradovima.

Na ovoj konferenciji eminentni stru njaci i predava i, razmijenit e sa sudio-nicima konferencije iskustva vezana uz: implementaciju aktualnoga europskog zakonodavstva u osjetljivim i zašti enim podru jima, primjenu mjera i tehni kih rješenja koja se tu koriste, zaštitu resursa podzemnih voda u skladu sa zako-nodavstvom EU, rješavanje aktualnih problema zaštite voda u prekograni nim podru jima

Podrška institucija i veliki interes stru njaka za ovu konferenciju ukazuje na potrebu me usobnog povezivanja razli itih sektorskih struktura koji u stvarnoj provedbi i životu naših gra ana ne poznaju razgrani enja ve duboko suradni ki odnos.

TEME KONFERENCIJE

1. Implementacija zakonskih obaveza vezanih za vode i zaštitu okoliša u osjetljivim podru jima

2. Nove koncepcije i tehni ka rješenja primjenjiva u osjetljivim i zašti-enim podru jima

3. Zaštita resursa podzemnih i površinskih voda i strateških rezervi pit-ke vode

4. Vode u osjetljivim prekograni nim podru jima

U okviru Konferencije bit e održan okrugli stol „Turizam u osjetljivim i zašti enim podru jima“.

BODOVANJE ZA STRU NO USAVRŠAVANJE U GRADITELJSTVU

Prema Pravilniku o provo enju stru nog usavršavanja u graditeljstvu, sudjelova-nje na ovoj me unarodnoj konferenciji donosi sudioniku 20 bodova.

ORGANIZATORI

Hrvatsko društvo za zaštitu voda (HDZV)

Europsko udruženje za vode (EWA)

SUORGANIZATORI

Hrvatske vode

Hrvatski savez gra evinskih inženjera (HSGI)

Njema ko udruženje za vodoopskrbu, odvodnju i otpad

(DWA)

German Water Partnership

POKROVITELJI

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo zaštite okolišai prirode

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture

Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta

Ministarstvo turizma

Ministarstvo kulture

Agencija za zaštitu okoliša

Fond za zaštitu okolišai energetsku u inkovitost

Državni zavod za zaštitu prirode

Grad Zagreb

UNESCO-IHP

Detaljne informacije o konferenciji dostupne su na web stranici konferencije www.wspaconference.com

OOOOOOOOO

“

Pozivi na sudjelovanjejejj , , ,,,, nanananananaaajajajajajajajajajajajajjj vevevevevevevevevevevevevevee,,,, ssesesesesesesesesesesese iimimimimimimimiminnananana iiiririri, tstručna putovanjaaaaaaaaa....a .

Najava

Sudbina rijeke Neretve Nagrađene najljepše kopnene

plaže

120 godina odvodnje u gradu

Zagrebu (1892. ∑ 2012.)

Obrana od poplava

Stanje i planovi u sustavu obrane od poplava

Nastavak investicijskog ciklusa u vodnom gospodarstvu

Velebit ∑ najveća i najpoznatija hrvatska planina

Prigodna publikacija

Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama

Tema broja

Izdvajamo...

Leptir Močvarni plavac ∑

ugroženi blistavi dragulj


ZAGREB I STUDENI/PROSINAC 2012. I BROJ 201 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

1 Hr vodoprivreda 201 Upravljanje vodama

Documents

Transcript of 1 Hr vodoprivreda 201 Upravljanje vodama