1 Hr vodoprivreda 202 Upravljanje vodama · nosu podloge papira, vode, pigmenta i svjetla nastaje...

Projekt MEANDERProjekt MEANDER Prvi visokosofisticiran instrument u Hrvatskoj

Započeo Green city projekt

Natječaj podvodne fotografije

Suradnja na području voda

Međunarodna suradnja na području voda

Svjetski dan voda 2013.

Hrvatske vode dobile EDIS akreditaciju

Najava ∑ slikovnica ≈Hrvatskih voda√

≈Vodač iliti Vodohodač√

Tema broja

Izdvajamo...

Novi hrvatski dragulj na Ramsarskom popisu

Hrvatskavodoprivreda

Zagreb I siječanj/ožujak 2013. I broj 202 I godište XXi. I issn 1330-321X I udk 628.1

alem biočić

≈riječni krajoLiCi√ za Matka Peića≈ Trebalo je vidjeti posljednje trenutke Mašićeve slike Guščarica na Savi. Trebalo je zapisati, za one koji će u dvadeset trećem, trideset i petom stoljeću pjevati ∑ Teci Savo...√

Matko Peić ∑ Crno

devedesetoj obljetnici rođenja Matka Peića (Požega 10. veljače 1923. ∑ Zagreb 30. listopada 1999.) bila je posvećena izložba akvarela, pastela i ulja sisačkog akademskog slikara alema biočića pod nazivom ≈riječni krajolici√ (veljača 2013., knjižnica i čitaonica Popovača, ogranak Matice hrvatske kutina ∑ Popovača).

Matko Peić bi govorio, a osobito nenadmašno putopisno bilježio ≈Volim sve hrvatske rijeke, a kupu ponajprije√. i uz tu rijeku, a koju sava upravo prihvaća u sisku, profesor Peić i njegov student bio-čić našli su stvaralačko suglasje, prvi perom, drugi kistom. otplovili su i dalje za pojačanih sisačkih vodostaja u nedaleko Lonjsko polje. uz jedan akavarel povjesničar umjetnosti Mladen Mitar bilježi sljedeće ≈u atmosferi magle kišnog dana na rijeci kupi gube se granice koje dijele vodu, kopno i nebo. britki i nenametljivi grafizam svojom dinamikom dobro korespondira u suodnosu s transpa-rentnom akvarelnom mrljom. bliskost akvarela i crteža leži u spontanoj neposrednosti. u međuod-nosu podloge papira, vode, pigmenta i svjetla nastaje sklad koji nas nosi meditaciji.√

Kontakt: Alem Biočić, akademski slikar I Nikole Šubića Zrinskog 28, 44000 Sisak I T 044 531 687 I M 099 4002 742

alem biočić, šetnica, uljni pastel, 2007.

Poštovano čitateljstvo!≈Dok piješ vodu misli na izvor√

Stara kineska poslovica

Svjetski dan voda prigoda je da obilježimo važan datum vezan uz toliko važan resurs ∑ vodu. Koliko je ona važna za opstanak čovjeka govori i činjenica da je u prosincu 2010. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda ∑ 2013. godinu proglasila Međunarodnom godinom suradnje na području voda. Prilika je to kada možemo raznim manifestacijama i događanjima obilježiti ovaj dan i ukazati široj javnosti koliko je važno kontinuirano jačati svijest o zaštiti voda te poticati pojedince i institucije na suradnju pri odlučivanju o sudbini toliko nam nezamijenjivog resursa. ≈Suradnja√, ključna je riječ ovogodišnjeg mota Svjetskog dana voda. Unesete li pojam ≈suradnja√ na Google tražilicu, pronaći ćete 2,3 milijuna adre-sa na kojima možete saznati o raznim aspektima ovoga pojma. Međunarodna suradnja, međusektorska suradnja, preko-granična suradnja, razvojna i poslovna suradnja, suradnja civilnog i javnog sektora te druge vrste suradnja. Pripremajući se za ovaj broj, promišljali smo, što bismo mogli našim čitateljima prikazati u području suradnje vodnoga gospodarstva i ostalih dionika ovog resursa. Ugodno smo se iznenadili kada smo u razgovoru s kolegama pronašli mnogobrojne primjere međunarodne, regionalne, lokalne suradnje, suradnje s udrugama, obrazovnim i znanstvenim institucijama, pojedincima s kojima dijelimo vodu i donosimo zajedničke odluke za njeno korištenje i očuvanje. Očito, nešto se ipak mijenja u našem odnosu prema vodi. Svakim danom sve više projekata i aktivnosti usmjerene su na jačanje suradnje i razmjenjivanje zna-nja i iskustva, a to je najbolji način unaprijeđenja sustava upravljanja i odgovornog ponašanja prema prirodnim resursima.

Danas, su nam itekako potrebna nova znanja o ciklusu vode u prirodi, njenim pojavama i korištenju, našem dobrom ili lošem djelovanju na prirodne procese kako bismo uz najmodernija dostignuća i spoznaje na održiv način i uz najmanju štetu uživali u dobrobiti vode.

Predstavili smo vam projekte, aktivnosti i događanja sektora vodnoga gospodarstva koji prikazuju naša nastojanja uspo-stavljanja bolje suradnje i edukacije te očekivanja u provođenju daljnjih planova. Uoči Svjetskog dana voda započeli smo u suradnji s raznim institucijama i udrugama mnoge ekološke projekte koji će se nastaviti provoditi tijekom cijele godine. Naši mališani iz vrtića ≈Jabuka√ i osnovnih škola iz Rijeke iznenadili su nas šarenim i maštovitim crtežima ≈Vodača√ koji je osvanuo u slikovnici posebno izdanom povodom ovog važnog dana za vode. Veseli nas činjenica da smo početkom go-dine dobili još jedno ramsarsko područje u Hrvatskoj ∑ Vransko jezero što govori o bogatstvu vodom naše lijepe Hrvatske.

Uz čestitke povodom Svjetskog dana voda, svim čitateljima, djelatnicima i umirovljenicima vodnoga gospodarstva najavlju-jemo zanimljive ljetne teme sljedećeg broja časopisa uz prekrasne fotografi je našeg podmorja.

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

4 Međunarodna suradnja na području voda

10 Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom

14 IPA projektima do uspješne

vodnogospodarske suradnje

18 IPA prekogranični program Mađarska ∑

Hrvatska u Podturenu i Prelogu

20 Hidrografski atlas rijeke Mure

22 Projekt MEANDER

26 Međunarodna suradnja u monitoringu

pograničnih rijeka

29 Suradnja na upravljanju poplavnim

ekosustavima srednje Posavine

33 Sanacija postojećih sustava navodnjavanja

u Dalmaciji

36 Suradnjom do vodoopskrbnih sustava

39 Poticanje znanstvene djelatnosti

43 Svaki oblačić nosi svoj miščić!


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Matija Franković

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanj/ožujak 2013.

49 Svjetski dan voda 2013.

51 Pristup vodi svugdje, ako je dijelimo

53 Bira se najljepše pismo o dragocjenosti

vode

54 Konferencijom za medije obilježen

početak GREEN CITY projekta

55 Potpisani godišnji ugovori za 34

branjena područja

55 Hrvatske vode dobile EDIS akreditaciju

57 Osvrt na 31. sjednicu Savske komisije

58 Sudjelovanje Hrvatskih voda na

transnacionalnom projektu SEE river

59 Suradnja HKIG i Hrvatskih voda na

području stručnog usavršavanja

60 Prvi visokosofi sticiran instrument

u Hrvatskoj!

61 Osvrt na 12. stručni sastanak

ovlaštenih laboratorija

61 Prezentacija izmjena i dopuna zakona

o vodama

64 Završni skup projekta MEANDER

65 Svjetski dan vlažnih staništa

u Crnoj Mlaki

66 O vodi poruka s ruba Lonjskog polja

Krajobraz i biološka raznolikost delte

Neretve

67 Skup speleologa Hrvatske ∑ Drežnik

grad 2012.

69 Natječaj podvodne fotografije

70 Održane prve radionice DM GREEN

CITY projekta

72 Kako provodimo eko-projekte u Dječjem

vrtiću ≈Jabuka√?

73 Posjet studenata i profesora iz Bihaća

Glavnom vodnogospodarskom

laboratoriju

74 Započeo projekt integracije NATURA

2000

76 Upravljanje zaštićenim prirodnim

područjima na privatnom zemljištu

80 Usluge močvarnih staništa i njihova

vrijednost

83 Voda u kršu

85 Rijeke, doline, planine, klima −

geomorfološki i geološki pogled

90 Tirkizni izvor života

93 Puzavi celer

95 Novi hrvatski dragulj na Ramsarskom

popisu

106 Publikacije

108 Obavijesti

117 Vodač iliti Vodohodač...

HRVATSKA VODOPRIVREDA I BROJ 202 I SIJEČANJ/OŽUJAK 2013.

Sadržaj

I 4 I

HRVATSKE VODE I Intervju s Draženom Kurečićem, pomoćnikom Ministra poljoprivrede

Dražen Kurečić, pomoćnik Ministra poljoprivrede

za vodno gospodarstvo

Važnost me unarodne suradnje u podru -ju voda prepoznata je na globalnoj razini pa je 2013. proglašena me unarodnom godinom vode, a i Svjetski dan voda, koji se svake godine tradicionalno obilježava 22. ožujka, ove godine ima moto „Me u-narodna suradnja na vodama“ kao klju nu poruku za održivo upravljanje jednim od najzna ajnijih prirodnih resursa.

Budu i da je veliki dio voda Hrvatske gra-ni nog ili prekograni nog karaktera me u-narodna vodnogospodarska suradnja jed-na je od važnih odrednica hrvatske vodne politike. Zato smo o me unarodnoj surad-nji u vodnom gospodarstvu, kao i ostalim aktualnim temama, razgovarali s Draže-nom Kure i em, pomo nikom ministra po-ljoprivrede za vodno gospodarstvo.

Kako je organizirana me unarodna suradnja u vodnom gospodarstvu i kakva je pozicija Hrvatske?

Ukupna me unarodna suradnja u sektoru voda regulirana je Konvencijom o zaštiti i uporabi prekograni nih vodotoka i me u-narodnih jezera (tzv. Helsinška konvencija potpisana 1992. u Helsinkiju), a me una-rodna suradnja na crnomorskom slivu do-datno je regulirana i osnažena Konvenci-jom o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (tzv. Konvencija o zaštiti Du-nava potpisana u So ji 1994.). Republika Hrvatska jedna je od prvih potpisnica na-vedenih konvencija.

Suradnja hrvatskog vodnog gospodar-stva sa susjednim državama je vrlo dobra. Potpisali smo sporazume o vodnogospo-darskim odnosima sa Slovenijom, Ma ar-skom, BiH i Crnom Gorom, a vjerujemo da emo ove godine uspjeti potpisati takav

sporazum i sa Srbijom. Praksa je da se bi-


lateralni susreti održavaju barem jednom godišnje. Zadnji takav susret bio je s kole-gama iz Slovenije nakon poplava u stude-nome 2012. kako bi se dogovorili o sanaciji njihovih posljedica.

Hrvatska sudjeluje i u dvije multilateral-ne me unarodne komisije. To su Me u-narodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) osnovana radi provo enja Kon-vencije o suradnji na zaštiti i održivoj upo-rabi rijeke Dunav i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC), osnovana radi primjene Okvirnog sporazuma o slivu rije-ke Save (FASRB). ICPDR okuplja 14 država (Austrija, BiH, Bugarska, Crna Gora, eška Republika, Hrvatska, Ma arska, Moldavija, Njema ka, Rumunjska, Slova ka, Slove-nija, Srbija i Ukrajina), a lanica je i EU. To je najve a takva organizacija na svijetu koja povezuje države na slivu neke rijeke. ISRBC okuplja sve države na slivu rijeke Save: Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju i je-dina je me unarodna komisija koja se isto-vremeno bavi pitanjima plovidbe i vodnoga gospodarstva.

Što su glavni ciljevi tih komisija, što je dosad ostvareno i kakvi su planovi za budu nost?

Rad ICPDR-a se temelji na osiguranju odr-živog i pravi nog korištenja voda i slatko-vodnih resursa u slivu rijeke Dunav. Od svog stvaranja ICPDR radi na promicanju politi kih dogovora i postavljanju zajed-ni kih prioriteta i strategija za poboljša-nje stanja rijeke Dunava i njezinih pritoka. Glavni ciljevi te komisije su: zaštita vod-nih resursa Dunava za budu e generacije, prirodno uravnotežena kakvo a voda bez prekomjernog unosa hranjivih tvari (naj-više dolaze iz poljoprivrede), smanjenje rizika od one iš enja toksi nim kemikali-

Željko Bukša

I 5 I


jama (najviše dolaze iz industrije), zdra-vi i održivi rije ni sustavi te sprje avanje šteta od poplava.

ICPDR je krajem 2009. godine, na svom Redovitom sastanku voditelja delegacija pojedinih lanica donio Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, iju provedbu su na ministarskoj konferenciji u velja i 2010. podržali nadležni ministri i koji sve dr-žave lanice obvezuje da se ponašaju u skladu s ciljevima iz Plana, a sukladno zahtjevima EU zakonodavstva. Plan se ažurira svakih šest godina. Usredoto u-je se na glavne prekograni ne probleme, tzv. zna ajna pitanja upravljanja voda-ma, koji mogu izravno ili neizravno utje-cati na kvalitetu voda rijeka i jezera, kao i na kvalitetu prekograni nih podzemnih voda: one iš enje organskim tvarima, one iš enje hranjivim tvarima, one iš e-nje opasnim tvarima i hidromorfološke promjene u slivu Dunava.

Kroz provedbu prvog Plana upravljanja slivom rijeke Dunav Republika Hrvatska treba osigurati zajedni ku provedbu mjera na dijelu vodnoga podru ja Dunava u Hr-vatskoj, što e se osigurati kroz donošenje nacionalnog Plana upravljanja vodnim po-dru jima (PUVP, koji je u završnoj fazi do-nošenja-o ekuje se do ulaska u EU) i pro-vedbu mjera iz PUVP-a s ciljem smanjenja one iš enja voda i poboljšanja stanja voda i povezanih ekosustava na vodnom podru -ju Dunava. Sada je ICPDR u fazi pripreme drugog plana za razdoblje od 2016. do 2021. pa e i Hrvatska, odmah nakon do-nošenja prvog plana koji vrijedi do 2015., po eti pripreme za izradu drugog.

Budu i da je sliv Save jedan od najve ih podslivova u Dunavskom slivu, Hrvatska, BiH, Slovenija i Srbija sklopile su prosincu

2002. Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB) koji provodi Me unarodna komisi-ja za sliv rijeke Save (ISRBC), sa sjedištem u Zagrebu, osnovana s ciljem primjene tog sporazuma, tj. osiguravanja suradnje stra-naka radi uspostavljanja me unarodnog režima plovidbe na rijeci Savi i njezinim plovnim pritokama, uspostavljanja održi-vog upravljanja vodama što podrazumije-va suradnju u podru ju upravljanja vodnim resursima u slivu rijeke Save na održiv na in, uklju uju i integrirano upravljanje površinskim i podzemnim izvorima voda te poduzimanja mjera za sprje avanje ili ograni avanje opasnosti, kao i smanjivanje i uklanjanja štetnih posljedica, uklju uju i posljedice od poplava, opasnosti od leda, suša i incidenata koji obuhva aju tvari štetne po vodu.

U svrhu primjene Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, Savska je komisija ovla-štena za donošenje odluka u podru ju plovidbe, a za davanje preporuka o svim ostalim pitanjima. Osim toga, središnje je me unarodno tijelo u identi kaciji i pro-vedbi zajedni kih projekata od regionalne važnosti, što vodi do ja anja me usobne suradnje savskih zemalja u podru ju plo-vidbe i upravljanja vodama.

ISRBC kontinuirano radi na pripremi i pro-vedbi pet protokola uz Okvirni sporazum: Protokola o sprje avanju zaga enja voda uzrokovanog plovidbom i Protokola o zaštiti od poplava (doneseni); Protokola o izvan-rednim situacijama i Protokola o upravlja-nju nanosom (u pripremi). Peti je Protokol o prekograni nim utjecajima (zbog ESPOO konvencije smatra se da donošenje ovog protokola nije potrebno pa je osnovana tzv. 'task grupa' za razmatranje pitanja preko-grani nih utjecaja i integriranog upravlja-

Neretva – panoramska slika. Foto: Ivica Puljan

I 6 I


nja vodama koja je na nivou sliva potrebno dodatno urediti).

Sukladno FASRB-u predvi eno je donoše-nje zajedni kog Plana upravljanja slivom Save od strane svih zemalja potpisnica. Dokument je zamišljen kao jedinstve-ni plan kojim bi se regulirale me usobne aktivnosti i obveze izme u etiri zemlje te osiguralo bolje i kvalitetnije održivo uprav-ljanje slivom Save. Nakon višegodišnjih priprema izra en je Nacrt plana upravlja-nja slivom Save, ije je kona no usvajanje još predmet rasprave vezano uz procedu-ralna pitanja u pojedinim državama.

Pripremaju se izmjene Zakona o voda-ma kojim e se urediti pitanje va enja nanosa iz rijeka. Kakve e glavne no-vosti donijeti?

Trenutno je u postupku pripreme Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama kojim e se urediti pitanje va enja nano-sa i time omogu iti završetak pregovora me u zemljama potpisnicama Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save te potpisati Protokol o upravljanju nanosom radi osi-guranja zajedni ke skrbi o ovom izuzet-no zna ajnom pitanju. Taj protokol e, uz ostalo, omogu iti bolje održavanje plovnih puteva rijekama kao i gospodarsku dje-latnost tim iz rijeka izva enim materija-lom. Postoje e odredbe Zakona o vodama nisu omogu avale uklanjanje bilo kakvog viška nanosa koji je poticao smanjivanje proticajnog pro la rijeka, rušenje obala, stvaranje šteta na zaštitnim vodno-regu-lacijskim gra evinama i otežavao obranu od poplava, a promjene zakona e omo-gu iti da se takav pijesak i šljunak ukloni. Osim toga, donijet e i gospodarske kori-sti jer se po sadašnjem zakonskom mode-lu mogu ure ivati samo vodne gra evine koje služe za održavanje vodnog dobra ili se mogao preraspore ivati u koritu rijeke. Naravno bit e nužna provedba propisanih procjena utjecaja takvih zahvata na priro-du i okoliš.

Rijekama nam, ponekad, iz uzvodnih država prijete i razna one iš enja. Tako, na primjer, Neretva iz BiH esto donosi i razna one iš enja, a prije ne-koliko godina u slivu Dunava, dogodila se velika ekološka katastrofa u Ma ar-skoj. Kako preventivno djelovati i što u initi u slu aju pojave prekograni -nog one iš enja?

Od svog osnutka ICPDR je promovirao po-

litiku dogovora i zajedni kog djelovanja od donošenja strategije pa do odre ivanja pri-oriteta za poboljšanje stanja voda u slivu rijeke Dunav i njezinih pritoka. To uklju uje uspostavu Dunavskog sustava žurnog uz-bunjivanja (the Accident Emergency War-ning System (AEWS)) i stalno poboljšanje njegovog funkcioniranja. Sukladno tome AEWS se aktivira kad god postoji rizik od prekograni nog one iš enja voda i u slu-aju prekora enja propisanih grani nih

vrijednosti odre enih tvari. Država lanica AEWS-a u kojoj se dogodilo one iš enje šalje me unarodne poruke upozorenja ni-zvodnim državama za poduzimanje odgo-varaju ih mjera na svom podru ju u cilju zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njiho-ve imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava te okoliša u cjelini.

AEWS djeluje na mreži me unarodnih cen-tara za uzbunjivanje u svakoj od zemalja sudionica, pa tako i kod nas od samog po-etka djelovanja, od travnja 1997. godine.

U inkovitost predmetnog sustava se redo-vito testira, a uspješno je stvarno testiran tijekom spomenute ekološke katastrofe s crvenim muljem u Ma arskoj kada smo pravovremeno obaviješteni o incidentu. Pokretanjem svih sustavom predvi enih institucija i mehanizama uspješno je pro-vjerena funkcionalnost AEWS-a. Budu i da se sustav pokazao funkcionalnim i u inko-vitim, isti je proširen i na vodno podru je Jadrana.

Kolika je plovnost rijeka koje dolaze u Hrvatsku i može li se poboljšati zbog ve ih koristi za gospodarstvo (tran-sport roba, turizam)?

Plovni putovi rijekama su u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infra-strukture, a za operativni dio brine Agen-cija za vodne putove. Održavanje plovnih putova otežavale su odredbe dosadašnjeg Zakona o vodama koji je onemogu avao ve e zahvate kojima bi se omogu ila ve a plovnost našim rijekama. To ministarstvo i agencija iz sredstava IPA pripremaju pro-jekt kojim bi se poboljšala plovnost Save od Ra inovaca do Siska i osigurao plovni put klase lV, a to je najniža klasa plovno-sti za me unarodne plovne putove kako bi do luke u Sisku osim teretnih mogli ploviti i putni ki brodovi. Naime, u slu aju pada vodostaja turisti ki brodovi ne bi mogli ploviti te se sada boje ploviti tim dijelom Save jer se, u slu aju pada vodostaja, ne bi mogli vratiti.

I 7 I


U javnosti je bilo dosta polemika oko planiranog projekta Gornji horizonti u kojem su povezani vodni resursi BiH i Hrvatske. Što e biti s njim?

Vezano uz ovaj projekt postavlja se pita-nje mogu eg utjecaja izgradnje objekata „Gornji horizonti - hidroenergetski sustav Neretva -Trebišnjica“ u BiH, na vodni režim nizvodno u Hrvatskoj, to nije u Donjoj Ne-retvi. Nakon uo enog smanjenja izdašnosti pojedinih izvora na podru ju Donje Nere-tve kao i nagle pojave poplavnih voda u slivnom podru ju Neretve, hrvatska stra-na je 2007. upozorila na taj problem na sastanku Povjerenstva za vodno gospo-darstvo Hrvatske i BiH. Zaklju eno je da se ne e nastaviti sa bilo kakvim daljnjim aktivnostima gra enja novih objekata dok se ne ispune uvjeti u vezi s uspostavom zajedni kog monitoringa i dok se ne izradi studija utjecaja na okoliš kako postoje ih, tako i planiranih objekata istog sustava. Zajedni ki monitoring je dijelom uspo-stavljen povezivanjem sustava motrenja i razmjena podataka izme u mjernih posta-ja na državnom podru ju RH i Federacije BiH, ali ne i Republike Srpske gdje se nalazi klju ni vodomjerni pro l Gorica, preko ko-jeg se kontrolira ispuštanje iz HE Trebinje prema RHE apljina.

Prema najnovijim informacijama, BiH je studiju utjecaja na okoliš sustava Gornji horizonti obuhvatila izradom Nacrta stu-dije utjecaja na životnu sredinu HE Dabar (planirana HE iz sustava Gornji Horizonti)

koji je proslijedila nadležnom hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode radi provedbe postupka prekograni ne procje-ne. Postupak je u tijeku. Prema informaciji lanova Povjerenstva za stratešku procje-

nu utjecaja na okoliš iz Hrvatskih voda, Hrvatska još nije primila kompletnu do-kumentaciju (nedostaje zaseban elaborat vezano uz vodnogospodarska pitanja) pa je zatražena njena dostava. Potom bi tre-balo, nakon preispitivanja sve raspoložive dokumentacije, raspraviti predmetnu pro-blematiku na povjerenstvu za vodno gos-podarstvo Hrvatske i BiH u odnosu na po-stoje e zahtjeve povjerenstva. U svakom slu aju, nijedan zahvat koji planira BiH ne može se provesti bez hrvatske suglasnosti pa se sve što se radi, radi dogovorno i u cilju sprje avanja negativnih utjecaja ni-zvodno na državni teritorij Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske ove i nared-nih godina o ekuje velike investicije u vodnom gospodarstvu koje bi trebale dati zna ajan poticaj razvoju hrvat-skog gospodarstva. Kolika je ukupna vrijednost planiranih investicija, koje su najvažnije, kako e se osigurati nji-hovo nanciranje i koji su planirani rokovi za provedbu?

Postoji više vrsta investicija. Prva i najve a je u vodno-komunalni sektor gdje spadaju ulaganja u sustave vodoopskrbe i odvod-nje te ure aje za pro iš avanje otpadnih voda. Po pristupnom sporazumu Republi-ke Hrvatske, a vezano za poglavlje Okoliš

I 8 I


Republika Hrvatska mora sukladno Direk-tivi o vodi za pi e izgraditi vodoopskrbne sustave u identi ciranih 68 vodoopskrbnih zona radi postizanja zahtijevane kakvo e vode u pogledu mikrobioloških i kemijskih pokazatelja, osobito uvo enjem u sustave javne vodoopskrbe 443 lokalna vodovoda, procijenjene vrijednosti 1,3 milijarde eura s rokom završetka svih radova do kraja 2018. godine. U skladu Direktivi o komu-nalnim otpadnim vodama predvi ena je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda s pro iš avanjem na 294 aglomeracije s optere enjem ve im od 2000 ekvivalent stanovnika, procijenjene vrijednosti 3,2 milijarde eura s rokom završetka svih ra-dova do kraja 2023. godine, sa me uro-kovima 2018. i 2020. godine ovisno o ve-li ini aglomeracije i osjetljivosti podru ja.

O ekujemo da bi 70 do 80% potrebnih sredstava mogli bespovratno osigurati iz europskih strukturnih fondova, a ostatak iz doma ih izvora (državni prora un, je-dinice lokalne samouprave, komunalne tvrtke, Hrvatske vode). Ukupna potrebna ulaganja do 2023. procjenjujemo na 4,5 milijarde eura.

U 2013. godini osigurano je za kapitalna ulaganja ukupno gotovo 2 milijarde kn, od-nosno:

– za pripremu projekata vodnokomunalne infrastrukture 86,8 mil. kuna (28,5 mil. kn-EU sredstva; 8 mil. kuna – sredstva državnog prora una; 50,3 mil. kuna sredstva Hrvatskih voda),

– za izgradnju vodnokomunalne infrastruk-ture projektima iz EU fondova 466,9 mil. kuna ( 94,8 mil. kuna – EU sredstva; 46,7 mil. kuna sredstva državnog pro-ra una; 325,4 mil. kuna sredstva Hrvat-skih voda), te projektima iz sredstava zajmova (Svjetska banka, Europska in-vesticijska banka i Centralna europska banka, doma i krediti) 1.078,2 mil. kuna (1.034.4 mil. kuna – zajam; 43,8 mil. kuna su nanciranje sredstvima državnog prora una),

– za sustave navodnjavanja: za pripremu projekata 17,3 mil. kuna, za izgradnju sustava 130,0 mil. kuna (uklju ena i sredstva iz kredita HBOR-a),

– za sustave zaštite od štetnog djelovanja voda (sredstva Hrvatskih voda i sredstva kredita): za pripremu projekata 6,0 mil. kuna, za izgradnju sustava i obnovu de-taljnih gra evina za melioracijsku odvod-nju i navodnjavanje 211,3 mil. kuna.

Koliko se novca i za koje projekte može osigurati iz europskih fondova?

I 9 I


Poznato je, naime, da me u prioritete EU za nanciranje iz njihovih fondova spadaju projekti zaštite voda i ostalih prirodnih resursa te bolja zaštita od poplava i suša. Kako napreduje pri-prema projekata ije emo nancira-nje predložiti EU? Koliko je Hrvatska proteklih godina iskoristila novca iz europskih predpristupnih fondova za projekte u vodnom gospodarstvu i je li se moglo više?

Republici Hrvatskoj je od 2007. godine na raspolaganju predpristupni program –IPA. Iz komponente IPA III b – Regionalni ra-zvoj-Okoliš provode se projekti vodnoko-munalne infrastrukture Slavonski Brod, Knin i Drniš, u tijeku su natje ajni postup-ci za projekt Sisak, a uskoro se o ekuje i odobrenje projekata Pore i Osijek. Nave-denim projektima u potpunosti bi se iskori-stile nancijske alokacije za sektor voda do kraja 2013. godine. Nakon skorog ulaska Hrvatske u EU otvorit e nam se mogu -nost nanciranja iz strukturnih fondova sa višestruko ve im nancijskim sredstvima. Da bi se raspoloživa sredstva apsorbirala potrebno je imati dovoljno spremnih pro-jekata, te osposobljene ljude za pripremu i provedbu projekata. Hrvatske vode uz potporu resornog ministarstva na vrijeme su krenule sa pripremom projekata, te je u tijeku priprema projekata sa tzv. liste 39 od ega su u završnoj fazi pripreme pro-jekti Vukovar, akovec, Vodice i Županja ije apliciranje se o ekuje u roku od mje-

sec dana. Isto tako u tijeku su i natje ajni postupci za pripremu još 16 projekata ija priprema e se nancirati iz tehni ke po-mo i IPA fonda.

Iz predpristupnih fondova nancirali su se samo projekti vodnokomunalne infra-strukture, dok se za programsko razdoblje 2014-2020 planira za nanciranje predlo-žiti i projekte obrane od štetnog djelovanja voda i projekte navodnjavanja. Trenutno se provode aktivnosti na izradi program-skih dokumenata, a potrebno je paralelno krenuti sa pripremom ove vrste projeka-ta kako bismo bili spremni za apsorpciju sredstava iz programskog razdoblja 2014-2020. Zasad je teško re i na koliko to no novca možemo ra unati u vodnom sekto-ru iz strukturnih fondova, ali procjenjuje-mo da je to od 150 do 200 milijuna eura godišnje.

Što e skori o ekivani ulazak Hrvatske u EU donijeti vodnom gospodarstvu?

Koje se najvažnije novosti mogu o e-kivati?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama je nakon dodatnog uskla enja s Okvirnom direktivom o vodama i prove-dene javne rasprave, uklju enja svih rele-vantnih dionika i javnosti, pred kona nim donošenjem. Me u najvažnijim odredni-cama isti u se i dalje zaštita i o uvanje izvora pitke vode, ure enje pitanja ek-sploatacije pijeska i šljunka u podru ju zna ajnom za vodni režim, sprje ava-nje pogoršanja stanja voda kao i mjere za postizanje dobrog stanja svih voda, kako bi ih sa uvali za budu e generaci-je, emu smo i do sada posve ivali veliku pažnju. Pred nama je i reforma vodno-komunalnog sektora. Okrupnjavanjem i konsolidacijom vodnokomunalnog sekto-ra nakon po etnih troškova, u kona nici e rezultirati ekonomi nijim i u inkoviti-

jim poslovanjem isporu itelja usluge vo-doopskrbe i odvodnje otpadnih voda, a što je najvažnije i nižom cijenom vodnih usluga u odnosu na uvjete bez okrupnja-vanja i konsolidacije. Osim navedenog, olakšat e se pristup fondovima EU, osi-gurat e se povoljniji uvjeti zajmova, što e rezultirati zahtijevanim poboljšanjem

kakvo e voda, višim standardom usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, porastom zadovoljstva korisnika usluga, boljim korištenjem raspoloživih kapaci-teta, osobito ljudskih resursa i op enito u inkovitijim funkcioniranjem sustava vodnokomunalnih usluga.

Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska imat e na raspolaganju zna aj-no ve a sredstva za potrebe razvoja vod-nokomunalne infrastrukture, ali i za razvoj sustava zaštite od poplava i navodnjava-nja s ciljem ublažavanja posljedica klimat-skih promjena. U zaštiti od poplava i dru-gih oblika štetnog djelovanja voda, osim dogradnje zaštitnih sustava na kriti nim mjestima, ve a pozornost e se usmjeri-ti na mjere obnove vodotoka gdje god je to mogu e i gospodarski opravdano, uk-lju uju i provedbu negra evinskih mjera. Osnovni preduvjet za ostvarenje navede-nog je dobra koordinacija relevantnih sek-tora i institucija kako na nacionalnoj tako i na prekograni noj razini. Vezano uz na-vedeno, osigurat e se e kasnije korište-nje sredstava EU fondova, kao i zna ajnije pokretanje investicija, a što e rezultirati i rastom gospodarstva i u kona nici podiza-njem standarda života.

SLIKE

Nenad Reberšak

I 10 I

HRVATSKE VODE I Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom

PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM

Rezultati projekta upravljanja Neretvom i Trebišnjicom dati e osnovne pretpostavke za postupno dostizanje europske prakse u upravljanju vodama na prekograni nim slivovima.

Nataša Gecan, dipl. ing. građ. PRIPREMA PROJEKTAProjekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom od-vija se vremenski u dvije faze, priprema Projek-ta (2003. – 2006.) i provedba Projekta (2009. – 2014.), te je nanciran sredstvima dviju da-rovnica Globalnog fonda za okoliš (GEF-a) koje su dodijeljene Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.Suradnja dviju država, odnosno institucija koje upravljanju vodama i okolišem, zapo ela je u prosincu 2003. godine potpisom ugovora o da-rovnici GEF-a u ukupnom iznosu od 432.000 USD za pripremu Regionalnog (Republika Hr-vatska, Bosna i Hercegovina) projekta integri-ranog upravljanja ekosustavom sliva rijeke Ne-retve i Trebišnjice. Sredstva darovnice u iznosu od 287.000 USD dodijeljena su BiH, a preostalih 145.000 USD dodijeljeno je Republici Hrvatskoj putem Me unarodne banke za obnovu i razvoj (Svjetske Banke) u svojstvu Provedbene agen-cije GEF-a.Jedinica za provedbu projekta formirana je u

tadašnjem Ministarstva zaštite okoliša i pro-stornog ure enja, a glavni ciljevi projekta su bili osigurati u inkovito i ekološki održivo uprav-ljanje vodnim i kopnenim resursima sliva rijeke Neretve i Trebišnjice, smanjiti zaga enje vode, o uvati i poboljšati o uvanje bio raznolikosti kao i unaprijediti sustav planiranja i odlu ivanja na lokalnoj razini uklju ivanjem javnosti.S obzirom na nastale promjene u ustrojstvu ministarstava Republike Hrvatske i kašnjenja u realizaciji projekta Ministarstvo zaštite okoli-ša, prostornog ure enja i gra enja je u ožujku 2004. prihvatilo prijedlog ovlaštenog predstav-nika Svjetske Banke da Hrvatske vode preuzmu ulogu izvršne agencije za pripremu Projekta. Sli no se dogodilo i u BiH, te je vode u ulogu u pripremi projekta preuzelo Ministarstvo nadlež-no za upravljanje vodama.U fazi pripreme projekta sredstva darovnica su se koristila za izradu slijede ih Studija:1. "Ocjena ekosustava ovisnih o vodi i gospoda-

renja vodama u slivu me udržavnih vodoto-

I 11 I


ka Neretve i Trebišnjice" (RH)2. "Procjena upravljanja vodnim i zemljišnim

resursima u rije nom bazenu Neretve i Tre-bišnjice" (FBiH)

3. "Okvirna ekonomska procjena upotrebe vod-nih resursa u slivovima Neretve i Trebišnjice" (RS)

4. "Socijalna i ruralna razvojna procjena inte-gralnog upravljanja ekosistemom rije nih bazena Neretve i Trebišnjice" (FBiH)

5. "Procjena utjecaja na okoliš" (RS)U sklopu svake pojedine studije predložene su Liste projekata koje je koristio konzultant iji je zadatak bio izrada dokumenta pod naslovom Prijedlog Projekta (Project Appraisal Document) koji je dostavljen Svjetskoj banci i GEF-u na odobrenje i nominiranje za novu darovnicu.Kao pomo projektnim jedinicama (RH i BiH), u svrhu revidiranja projektnih prijedloga za do-djelu nove darovnice obje države su formirale Tehni ku radnu grupu, koja je imala klju nu ulogu u usmjeravanju prema kona nim ciljevi-

ma Projekta. lanovi radne grupe su bili pred-stavnici agencija za upravljanje vodama, mi-nistarstava nadležnih za upravljanje vodama, zaštitu okoliša, prostorno ure enje, poljopri-vredu, graditeljstvo, šumarstvo te institucije za elektroprivredu.

REALIZACIJA I FINANCIRANJE PROJEKTANakon odobrenja Prijedloga projekta, GEF je u rujnu 2008. god. putem svoje provedbene agencije Svjetske banke dodijelio RH i BiH novu darovnicu u iznosu od 8 mil. USD, od ega je 2 mil. USD pripalo Republici Hrvatskoj, a 6 mil. USD Bosni i Hercegovini. Svaka država osigu-rala je dodatno su nanciranje Projekta vlastitim sredstvima.Projekt se sastoji od 4 komponente:1. Poboljšano upravljanje prekograni nim vod-

nim resursima;2. Poboljšano upravljanje i korištenje ekoloških

sustava i biološke raznolikosti;3. Visoko prioritetne investicije u zaštiti od one-

iš enja voda (komponenta BiH);4. Sudjelovanje javnosti i upravljanje proved-

bom projekta.Vrijeme realizacije Projekta prvobitno je bilo 5 godina, tj. do konca 2013. godine, ali obzirom na brojene probleme i duge procedure proved-be pojedinih zajedni kih podprojekata Svjetska banka je odobrila produženje korištenja darov-nica do konca 2014.Provedba zajedni kih aktivnosti de nirana je Operativnim priru nikom i Memorandumom o razumijevanju koji su potpisale obje države.Hrvatske vode su 19. prosinca 2008. god. ime-novale Tim za provedbu projekta (TPP) iji su lanovi djelatnici Hrvatskih voda, predstavnici

Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Ba inska jezera Šesta GEF-ova konferencija o me unarodnim vodama. Izlet na Ba inska jezera, listopad 2011. godine

I 12 I

HRVATSKE VODE I Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom

ME UDRŽAVNA SURADNJAProjekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom provodi se zajedno s tri tima u Bosni i Herce-govini, i to na razini države Tim za upravljanje projektom, osnovan pri Ministarstvu vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH u Sarajevu, i na entitetskoj razini (FBiH i RS) dva Tima za provedbu projekta, osnovana pri Agencijama za vode u Mostaru i Trebinju.Temeljem Memoranduma o razumijevanju o provedbi zajedni kih aktivnosti formirano je Ko-ordinacijsko povjerenstvo koje se sastoji od 8 lanova iz BiH i 5 lanova iz RH. lanove koordi-

nacijskog povjerenstva imenovala su nadležna ministarstva obje države.Koordinacijsko povjerenstvo je zaduženo za ko-ordiniranje i pra enje zajedni kih aktivnosti, te izvještavanje Me udržavnog povjerenstvo za vodnogospodarske odnose Bosne i Hercegovine

i Republike Hrvatske o napredovanju provedbe zajedni kih projekata.

SHEMA PROVEDBE PROJEKTAZajedni ki projekti koji se provode u suradnji s timovima iz BiH su:

Plan upravljanja rije nim slivom Neretve i Trebišnjice, izrada u tijeku Izrada modela za hidrološka predvi anja, prognoziranje i odlu ivanje & Priprema pla-na, smjernica i programa obuke za optimalno upravljanje višenamjenskim akumulacijama u slivovima Neretve i Trebišnjice, izrada u ti-jeku Studija za utvr ivanje minimalnog ekološki prihvatljivog protoka na karakteristi nim pro- lima r. Neretve i Trebišnjice, izrada u tijeku

Studija "Razvoj informacijskog sustava voda za cijeli sliv, uklju uju i GIS, opremu i obuku" uz koju je napravljen i prijedlog Projektnog zadataka za uspostavu razmjene podataka Studija "Tehni ka pomo vezana uz analizu proširenja i opremanja postoje e mreže po-staja za mjerenje i monitoring voda", teme-ljem koje je izra ena speci kacija za nabavu dijela opreme koja se planira provesti u 2013. godini Izdavanje prekograni nog biltena za promoci-ju zaštite okoliša: „Naša Neretva“ je u tijeku i traje do konca 2013., do sada su izdana etiri biltena. "Izrada odgovaraju ih procedura za regional-nu koordinaciju u upravljanju prekograni nim vodnim resursima", planirano u 2013. godini

Shema provedbe Projekta

Po etna radionica za pokretanje projekta, Mostar, lipanj 2009. Foto: A. Tojaga Kajan

I 13 I


"Identi ciranje potrebnih dodatnih politi kih i institucionalnih reformi u svrhu boljeg uprav-ljanja prekograni nim vodnim resursima", planirano u 2013. godini lanovi projektnih timova organizirali su dvije radionice, jedna u Hrvatskoj a druga u Bosni i Hercegovini, s temama:

Pregovaranje, komunikacija, rješavanje sporova, i poslovno ponašanje Okvirna direktiva o vodama – upravljanje vodama

Zajedni ke aktivnosti na ovom me udržavnom projektu obuhva aju izradu projektnih zadataka koji se usuglašavaju izme u sve etiri Projektne jedinice, potom ih revidira i prihva a Koordinacij-sko povjerenstvo obiju država i odobrava Me u-državno povjerenstvo za vodnogospodarske od-nose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.Proceduru nabave provode povjerenstva formi-rana od lanova projektnih timova obje države, a kona an posao se dodjeljuje konzultantima putem dva ili više ugovora u kojima se ponu-ena cijena raspodjeljuje prema postotku i to

naj eš e RH 25%, a BiH 75%.Izvješ a i dokumenti izra eni od strane konzul-tanata dostavljaju se svim projektnim timovima na odobrenje i zajedni ku suglasnost.. Pomo projektnim timovima za pra enje izrade Plana upravljanja rije nim slivovima Neretve i Trebiš-njice je formirano Zajedni ko povjerenstvo za stru ni tehni ki pregled.Timovi za provedbu projekta su sudjelovali na GEF-ovoj Konferenciji o me unarodnim voda-ma, održanoj u Dubrovniku 15.-20. listopada 2011. Organizirali su i dva od etiri stru na

izleta u sklopu Konferencije i to u BiH obilazak Špilje Vjetrenice i ure aja za pro iš avanje ot-padnih voda Trebinje i Bile a, te u RH obilazak Malog Stona, delte Neretve i Ba inskih jezera, održali su prezentaciju o Projektu i uredili izra-zito pohvaljen informativni štand koji je za to i nagra en.Na štandu zajedni kog Projekta predstavnici timova izložili su plakat s prikazom aktivnosti na Projektu, CD spilje Vjetrenice, Hutovog Bla-ta, ure aja Bile a, prospekte izra ene u sklopu Malih darovnica koje su dodijeljene nevladinim udrugama i lokalnoj zajednici na podru ju sliva, zajedni ki bilten Naša Neretva, prospekte o Tre-binju i Mostaru, majice, kape, kemijske olovke s nazivom i logom projekta. Za dio prikupljenih materijala zaslužna je lokalna zajednica na pro-jektnom podru ju, a nancijsku potporu omogu-ila je Svjetska banka putem darovnice GEF-a.

O EKIVANI REZULTATI PROJEKTATimovi za provedbu projekta redovno održava-ju zajedni ke bilateralne sastanke. Sastanci su usredoto eni na rasprave o zajedni kom okviru za pra enje i ocjenjivanje, Planu nabave i Izvje-š ima o napretku izrade Plana upravljanja rije -nim slivom te ostalim zajedni kim projektima.Provedba Projekta upravljanja Neretvom i Tre-bišnjicom veliki je izazov za obje države. O e-kivani rezultati projekta, me u koje svakako treba ubrojiti i razvoj kadrovskih kapaciteta, te unapre enje me udržavne suradnje, biti e osnovne pretpostavke za postupno dostizanje europske prakse u upravljanju vodama na pre-kograni nim slivovima.

SLIKE

Nataša Gecan, dipl. ing. građ.

LITERATURA

[1] Project Appraisal Document

for Neretva and Trebišnjica

Management Project, May,

2008

[2] Ugovor o darovnici, rujan 2008.

[3] Memorandum o razumijevanju

o provedbi zajedničkih

aktivnosti, rujan 2008.

Pogled na Vidrice

I 14 I

HRVATSKE VODE I IPA projektima do uspješne vodnogospodarske suradnje

IPA PROJEKTIMA DO USPJEŠNE VODNOGOSPODARSKE SURADNJE

Da su ustrajnost i timski rad klju evi uspjeha, pokazuje i dugogodišnja hrvatsko-ma arska suradnja po pitanju korištenja bespovratnih sredstava EU. Još od potpisivanja bilateral-nog sporazuma o vodnogospodarskim od-nosima izme u Vlade Republike Hrvatske i

U okviru IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska prijavljeno je i/ili provedeno jedanaest projekata, ukupne vrijednosti preko 11.000.000,00 eura.

Martina Strahonja, dipl. ing. građ.

Jelica Držaljević, dipl. ing. građ.

Vlade Republike Ma arske (10. lipnja 1994.), kojim je utvr eno kako se obje Vlade moraju zalagati za pravilno korištenje voda, ograni-enja one iš enja i štetnog djelovanja voda.

Misao vodilja djelatnika hrvatske i ma arske vodoprivrede je kako voda ne poznaje gra-nice te u cilju obostranog napretka, admini-strativne granice ne bi trebale biti zapreka. Rezultat uspješne bilateralne suradnje vidljiv je kroz brojne provedene projekte na polju hidrotehnike i zaštite okoliša, kako izra e-nom planskom dokumentacijom tako i pro-vedenim radovima na revitalizaciji vodnih površina. Provedenim aktivnostima za po-boljšanje postoje eg sustava obrane od po-plava te unaprje enje me usobne komunika-cije hrvatskih i ma arskih stru njaka.U razdoblju od 2007. – 2013. objavljena su tri poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekograni nog programa Ma ar-ska – Hrvatska, u kojima su Hrvatske vode, zajedno s projektnim partnerima, prijavile i/ili provele jedanaest projekata, ukupne vri-jednosti preko 11.000.000,00 eura, od ega

I 15 I


je na aktivnosti Hrvatskih voda utrošeno pre-ko 4.600.000,00 eura. Uspješnost ovih pro-jekata ne bi bila mogu a bez iznimne surad-nje s dugogodišnjim partnerom – Direkcijom za vode južnog Prekodunavlja (DDVIZIG) iz Pe uha, kao i drugim partnerima poput Par-ka prirode Kopa ki Rit, Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, te Agencije za regionalni razvoj Viroviti ko-podravske župa-nije. Tako er, potrebno je naglasiti i veliku podršku jedinica lokalne i regionalne samo-uprave (Grad Osijek, Osje ko-baranjska žu-panija, Viroviti ko-podravska županija, op i-ne), te raznih nevladinih udruga.

Projekti prvog PozivaU sklopu prvog Poziva za dostavu projektnih prijedloga, Hrvatske vode su s ma arskim partnerima nominirale i provele etiri projek-ta su nanciranih iz sredstava Europske unije. U sklopu projekta „Dvojezi ni leksikon“ izra ena je tvrdo uvezana knjiga koja sadr-ži zbirku stru nih rije i i izraza vezanih za vodno gospodarstvo i zaštitu okoliša (više od 10.000). Zbirka može poslužiti i svima koji se bave navedenim djelatnostima, ali i onima koji provode studije ili istraživanja te promi-u suradnju izme u dviju susjednih država,

te ima ulogu u širem smislu, kao pomo tije-lima državne uprave i udrugama u pograni -nom podru ju u razvoju suradnje te stru nih, gospodarskih, turisti kih i društvenih veza izme u Hrvatske i Ma arske. Cijeli projekt je vrijedio oko 84.000,00 eura, aktivnosti hr-vatske strane oko 32.000,00 eura, a od tog iznosa, oko 27.000,00 eura, su nancirano je iz fondova EU. U sklopu projekta „Prognoza poplava na rije-ci Dravi“ razvijen je pouzdani sustav prognoze vodnih valova na rijeci Dravi, i to korištenjem zajedni ke baze podataka koja omogu ava izradu svakodnevne hidrološke prognoze za odre ene mjerne stanice na Dravi. Baza po-dataka sadržava sve zna ajne informacije o slivu (podatke s meteoroloških postaja i mjer-nih stanica, digitalni model sliva), a izra ena prognoza, potkrijepljena tabelarnim i gra kim prikazom, omogu ava hrvatskim i ma arskim vodnogospodarskim subjektima unaprijed or-ganiziranu i koordiniranu obranu od poplava, i poboljšanje samoga sustava obrane. Cijeli pro-jekt je vrijedio oko 300.000,00 eura, aktivnosti hrvatske strane oko 133.000,00 eura, a od tog iznosa, oko 113.000,00 eura, su nancirano je iz fondova EU.U sklopu hrvatskih aktivnosti u projektu „Bo-roš Drava i Dravakeresztúri's“, izra ena je projektna dokumentacija za revitalizaciju Bo-roš jezera, koje je presje eno državnom gra-nicom izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske, a karakterizira ga loše hidrološko i ekološko stanje sustava (velika zaraštenost, nedovoljan dotok svježe vode, ispuštanje

ve ih koli ina nutrijenata u vodeno tijelo). Izra ena je sljede a dokumentacija: idejni, glavni i izvedbeni projekti za most, idejni projekt za preljevnu konstrukciju te elaborat izmuljenja sedimenta. Cijeli projekt je vrije-dio oko 300.000,00 eura, aktivnosti hrvatske strane oko 180.000,00 eura, a od tog iznosa, oko 123.000,00 eura, su nancirano je iz fon-dova EU. Projekt za koji je odobren najve i dio sred-stava u prvom Pozivu je „Voda i život za Dravu i Vuku“. Revitalizacijom starog korita rijeke Vuke, stvoreno je 32 ha novog vod-nog ekosustava u dužini od oko 4.300 m i ure ene su obale starog korita u dužini oko 8.000 m, kojim se smanjio rizik od poplava na nizvodnom dijelu rijeke Vuke, zbog no-vog retencijskog prostora u meandru od cca 500.000 m3. Novi obalni pojas u suradnji s Op inom Ernestinovo pošumljen je autohto-nim vrstama, a meandar je poribljen od stra-ne ZŠRD Osijek s 18 tona autohtonih vrsta riba. Projekt je završen u velja i 2013., na na in da isto na strana meandra u dužini od 2,3 km predstavlja ekološku oazu gdje nema održavanja-košnje obala te je posjetiteljima ograni eno kretanje i obavljanje sportskog ribolova (tehni kim rješenjem stvorene su pli e zone u meandru pogodne za mrijest riba, mogu samo bird watching s izgra enog mola). Zapadna strana meandra u dužini od 2,0 km redovito se održava (košnja, priku-pljanje otpada) te je pogodna za posjetitelje (sportski ribolov, šetnja, rekreacija) – izgra-ene su makadamske ceste, infrastruktura

(ribolovna mjesta za invalide, molovi, nad-strešnice, eko-ku ice).Svim navedenim aktivnostima Meandar La-slovo postao je atraktivno ekoturisti ko odredište uz mogu nost bavljenja sportskim ribolovom, sportovima na vodi i ostalim vi-

U sklopu projekta izra en je dvojezi ni leksikon “Hrvatsko-ma arski rje nik za vodno gospodarstvo i zaštitu okoliša”

I 16 I

HRVATSKE VODE I IPA projektima do uspješne vodnogospodarske suradnje

dovima rekreacije. Cijeli projekt je vrijedio oko 2.630.000,00 eura, aktivnosti hrvatske strane oko 1.300.000,00 eura, a od tog izno-sa, oko 1.100.000,00 eura, su nancirano je iz fondova EU. Ukupna vrijednost spomenutih projekata po Prvom pozivu premašuje 3.300.000,00 eura, od ega je Hrvatskim vodama odobreno pre-ko 1.500.000,00 eura.

Transnacionalni program SEEHrvatske vode sudjelovale su i u opsežnom i zahtjevnom projektu su nanciranom iz EU fondova, u sklopu Transnacionalnog progra-ma SEE (South East Europe). Projekt „Rizik od poplava na rijeci Dunav“ koji je obuhva-ao snimanje, izradu karata opasnosti i karata

rizika od poplava poplavnog podru ja rijeke Dunav, te mogu e štetne posljedice poveza-ne s razli itim scenarijima od poplava (teme-ljem Direktive o poplavnim rizicima). Cijeli projekt je vrijedio oko 5.300.000,00 eura, aktivnosti hrvatske strane oko 140.000,00 eura, a od tog iznosa, oko 119.000,00 eura, su nancirano je iz fondova EU.

Projekti drugog PozivaU sklopu Drugog poziva za dostavu projek-tnih prijedloga, Hrvatske vode su s ma ar-skim partnerom provele projekt „Morfološki monitoring Drave“, kojim su ispitivana hi-dro-morfološka obilježja korita i rijeke Dra-ve, i to s hrvatske strane, kroz provedeno ge-

odetsko i hidrografsko snimanje pet dravskih rukavaca te izradu Metodološkog vodi a kori-štenjem rezultata mjerenja pada nivoa vode na 30-km dionici rijeke Drave. Cijeli projekt je vrijedio oko 300.000,00 eura, aktivnosti hrvatske strane oko 150.000,00 eura, a od tog iznosa, oko 120.000,00 eura, su nanci-rano je iz fondova EU.

Projekti tre eg PozivaU Tre em pozivu za dostavu projektnih pri-jedloga, Hrvatskim vodama VGO Osijek i par-tnerima je od šest prijavljenih, odobreno pet vrlo zanimljivih projekata, ija implementa-cija zapo inje u prolje e 2013. (od ožujka do svibnja), a završava krajem 2014. Radi se o projektima obnove vodenih ekosustava i povezanih prirodnih podru ja, te razvitku biciklisti kih ruta i infrastrukture, potrebnih za razvoj turizma u Osje ko-baranjskoj i Vi-roviti ko-podravskoj županiji. Hrvatske vode e kroz provedbu ovih projekata obnoviti i

modernizirati krune na odre enim dionicama sljede ih nasipa vodnog podru ja donje Dra-ve i Dunava:

Projekt „Biciklisti ka ruta uz Dravu“ - nasip Noskovci – Sopje, usporni nasip Županijski kanal, te nasip Vrbovka – Terezino Polje, i to u ukupnoj dužini od oko 25 kilometara;

Projekt „Biciklizam uz rijeku“ - nasip Drava – Dunav te nasip Draž – Državna granica, i to u ukupnoj dužini od oko 17 kilometara

Projekt „BICBC Dunav-Drava“ - nasip Ka-rašica te nasip Višnjevac – Osijek, i to u ukupnoj dužini od oko 4,1 kilometara

Projekt „Razvoj ekoturizma na podru ju Drave i Dunava“ – nasip Zmajevac-Kopa-evo, i to u ukupnoj dužini od oko 3,4 km,

gdje je za razliku od prva tri projekta pred-

I 17 I


SLIKE

Arhiva VGO Osijek

vi eno i prometovanje turisti kog vlaka u organizaciji JUPP Kopa ki rit koji je i Pro-jektni partner na ovom projektu.U navedenim projektima, osim važnih i po-trebnih aktivnosti poboljšanja infrastruktu-re kroz modernizaciju kruna nasipa razgra-natost i povezivanje kapilarnih biciklisti kih ruta, istaknuta je važnost razvoja ciklotu-rizma na podru ju velikih rijeka.

Projekt "Aljmaški rit & Drávakeresztúri"Na podru ju Aljmaškog rita predvi ena je za sada, I faza izvedbe, gdje su planirani hidrotehni ki radovi na ure enje postoje-eg sustava kanala (9 km) i izmuljenje di-

jela Stare Drave u Bijelom Brdu (100.000 m3). Budu i su karakteristike Aljmaškog rita i Parka prirode Kopa ki rit koji se nalazi na suprotnoj strani Drave, gotovo identi -ne, predmetno podru je je vrlo vrijedno u prirodnom i ekološkom smislu i biti e dio EU ekološke mreže NATURA 2000 u Hr-vatskoj. Revitalizacijom rukavca Drávake-resztúri osigurati e se dotok svježe vode i time zaustaviti eutro kacija. Budu i se ru-kavac nalazi na teritoriju obje države, sva-ki partner na svome podru ju, izvršiti e predvi ene aktivnosti. U inak revitalizacije odraziti e se i na lokalno stanovništvo ra-zvojem ekološke poljoprivrede, sto arstva,

ribolova, lova i turizma, a uklju ivanje re-vitaliziranog podru ja u turisti ku ponudu stimulirati e eko-turisti ki razvoj lokalne zajednice te rast gospodarstva u cjelini.

Ukupna vrijednost spomenutih projekata po Tre em pozivu premašuje 7.500.000,00 eura, od ega je Hrvatskim vodama odobre-no preko 3.000.000,00 eura. Osim spomenutih rezultata navedenih proje-kata, stvoreni su projektni timovi uglavnom sa injeni od mladih inženjera, koji su sa ste-enim iskustvom potpuno samostalno ospo-

sobljeni za prijavu i provedbu u budu nosti svih ostalih vrsta projekata su nanciranih EU sredstvima. Projektni timovi Hrvatskih voda, VGO-a Osijek, s nestrpljenjem o ekuju po-etak perioda provedbe novoodobrenih pro-

jekata u sklopu Tre eg poziva, koji više ne e predstavljati izazov nego rutinu.

I 18 I

HRVATSKE VODE I IPA prekogranični program Mađarska ∑ Hrvatska

IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM MAĐARSKA ∑ HRVATSKA U PODTURENU I PRELOGU

Dario Ban PROJEKT MURA WWTP Me imurske vode d.o.o. akovec u svojstvu investitora provode projekt Izgradnje Ure a-ja za pro iš avanje otpadnih voda Podturen.Financijska sredstva pribavljena su iz Progra-ma IPA Prekograni na suradnja Ma arska – Hrvatska 2007-2013., potpisivanjem ugovora u lipnju 2010. za projekt „Pro ista i otpadnih voda na rijeci Muri – Podturen i T tszerdahely“ (originalni naziv projekta: Waste Water Tre-atment Plant on Mura River - Podturen and T tszerdahely, ID: HUHR/0901/1.1.1/0002). Akronim projekta je: MURA WWTP Vrijednost ugovora je 13.879.819,16 HRK. Bespovratna sredstva EU iz Programa IPA Prekograni na suradnja Ma arska – Hrvatska 2007.-2013. su u iznosu od 85 % od ukupno utrošenih sredstava. Temeljem godišnjeg ugovora o su nanciranju za 2012. godinu,

Hrvatske vode su u su nanciranju do sada sudjelovale s 1.425.574,94 kn.Radovi su zapo eli po etkom lipnja 2011. sa predvi enim završetkom u ožujku 2013. Sukladno rokovima dovršetka kanalizacije u naselju Podturen, slijedi i puštanje u pogon i probni rad UPOV-a Podturen, koji e trajati 4 mjeseca.Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda na-selja Podturen je izgra en isto no od naselja Podturen, južno od zaštitnog nasipa, tj. izvan inundacijskog podru ja na estici ukupne po-vršine 8179,20 m².Ure aj Podturen e primati otpadne vode svih naselja op ine (Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, Celine, Mateko-vec), kao i naselja Remis (op ina Vratišinec) i Križovec (grad Mursko Središ e). Ure aj e biti ukupnog kapaciteta 5.900 ES.

Izgradnja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Podturen

I 19 I


Projekti Me imurskih voda d.o.o. akovec uz su nanciranje pretpristupnog fonda EU i Hrvatskih voda doprinose razvoju kanalizacijskog sustava.

Pro iš ene otpadne vode e se ispuštati kroz kanale Zaobalje i Hrastnik u rijeku Muru. Ure aj obuhva a dvije funkcionalne cjeline: liniju vode s mehani kim i biološkim stup-njem pro iš avanja te liniju mulja. Mehani ki stupanj pro iš avanja obuhva a mehani ko izdvajanje krupnijeg otpada na gruboj re-šetki, crpljenje vode u ulaznoj crpnoj stanici, stanicu za prihvat fekalija i kombinirani ure-aj u pogonskoj zgradi.

Biološki dio ure aja u prvoj fazi e obuhva-ati jednu liniju za obradu voda, sastavljenu

od sabirnog bazena, dva SBR reaktora, mjer-nog kanala i izlazne crpne stanice s uljevom u recipijent. Linija mulja obuhva a zgušnjiva mulja s cje-vovodima i strojnu dehidraciju mulja na cen-trifugalnom dekanteru.

Izgradnja kanalizacijskog sustava u Prelogu

PROJEKT PRO MUR Me imurske vode d.o.o. akovec su 20.07.2012. potpisale ugovor s izvo a em radova u vrijednosti od 3.633.768,92 kn. Bespovratna sredstva EU iz Programa IPA Prekograni na suradnja Ma arska – Hrvatska 2007.-2013. dodijeljena su u iznosu od 85 % od ukupno utrošenih sredstava.Radovi izgradnje kanalizacije su zapo eli u kolovozu 2012, a predvi eno trajanje radova je 12 mjeseci.Temeljem godišnjeg ugovora o su nanciranju za 2012. godinu, Hrvatske vode su u su nan-ciranju do sada sudjelovale s 450.000,00 kn.U sklopu projekta se gradi 1.750 m kanali-zacijskog cjevovoda u Prelogu, u njegovom jugozapadnom dijelu (ulice Matije Gupca, Dravska i spoj sa ulicom Zrinskih).

SLIKE

Dario Ban

I 20 I

HRVATSKE VODE I Hidrografski atlas rijeke Mure

SLIKE

Arhiva VGO za Muru i gornju

Dravu

HIDROGRAFSKI ATLAS RIJEKE MUREFranjo Prevedan, dipl. ing. geod. U ožujku 2012. godine upu ena je Europskoj

komisiji prijava za projekt: Ma arsko-hrvatski hidrografski atlas rijeke Mure na podru ju od zajedni kog interesa pod akronimom HAMURA. Projekt je prijavljen u sklopu IPA prekograni -nog programa Ma arska-Hrvatska 2007.-2013. na temelju Tre eg poziva za podnošenje projek-tnih prijedloga objavljenog 22. studenog 2011. godine. Glavni korisnik u projektu je Nyugat-dunántúli Vizügyi Igazgatóság Szombathely (Zapadno-prekodunavska uprava vodnog gos-podarstva, Sombatelj), dok su Hrvatske vode Projektni partner. Osnovni cilj projekta je dobi-vanje aktualnih topografskih i hidrografskih po-dataka o rijeci Muri, a u svrhu zajedni kog i odr-živog upravljanja rijekom i podru jem uz nju. Nakon što je u listopadu 2012. godine Europska komisija odobrila aplikaciju za isti, 10. prosinca 2012. godine potpisan je Ugovor o partnerstvu na provedbi Projekta izme u Glavnog korisnika i Projektnog partnera. Ukupna vrijednost pro-jekta iznosi 352.814,00 eura od ega se o e-kuje su nanciranje bespovratnim sredstavima Europske unije u iznosu od 299.891,00 eura. Na Zapadno-prekodunavsku upravu vodnog gospodarstva, Sombatelj odpada 40.929 eura a na Hrvatske vode 11.994 eura.

HIDROGRAFSKA SNIMANJA RIJEKE MURERijeka Mura izvire u Austriji, u srcu nacional-nog parka Visoke Ture. Izvire na visini 1.898 metara, da bi se do svog uš a u rijeku Dravu kod Legrada spustila za više od 1.700 metara i pretvorila u mirnu i široku rijeku s brojnim zavojima i mrtvim rukavcima. Ukupna dužina njezinog toka je 438 kilometara, od ega je po-sljednih 78 km u Republici Hrvatskoj, i to oko 30

km kao pretežno grani na rijeka s Republikom Slovenijom i oko 48 km kao pretežno grani na rijeka s Republikom Ma arskom. Na potezu od uš a rijeke Velike Krke u rijeku Muru pa do uš a u rijeku Dravu, rijeka Mura ima vrlo krivudav tok stvaraju i mnogobrojne zavoje i rukavce. Obale su joj niske, sastav dna i korita je pijesak sa šljunkom što uzrokuje da matica stalno mijenja svoj tok te nadire na neutvr ene obale i odnosi velike površine ze-mljišta. U svrhu spre avanja gubitka zemljišta i osiguranja obala ispred izgra enog obrambe-nog nasipa Podturen – D. Dubrava još je jugo-slavensko-ma arska Komisija za vodoprivredu 1960. godine donijela odluku da se zapo ne s radovima sustavne regulacije rijeke Mure na tom potezu. Tako su se ve i prije gradile razne regulacione gradnje, ali one nisu bile izgra ene prema jedinstvenom planu ve sa zada om da zadovolje pojedine lokalne interese. Stoga se i moglo dogoditi da se na nekim mjestima korito rijeke i za nekoliko stotina metara udaljilo od izgra enih regulacionih gradnji.Izvo enje hidrotehni kih radova uvijek je pra-tilo i hidrografsko snimanje te se može re i da je pojava hidrografskih karata vezana uz izvo-enje hidrotehni kih radova. Prva cijelokupna

hidrografska izmjera rijeke Mure na potezu od uš a do današnje Radgone bila je obavljena od 1842. do 1846. godine na temelju koje je na-pravljena karta i uzdužni pro l. Na toj izmjeri temeljili su se radovi regulacije rijeke Mure kra-jem XIX i po etkom XX stolje a. Slijede a izmjera na potezu od uš a Mure u Dravu pa do uš a Krke u Muru, a u svrhu izrade projekta regulacije, obavljena je od 1961. do 1963. godine i u njoj su zajedni ki sudjelovale ma arska i jugoslavenska strana. Kao rezultat izmjere nastale su situacije u mjerilu 1:5000 na kojima je bilo prikazano: slojnice ekvidistancije 0,5 m, korito Mure kao i stara korita i rukavci, putevi, granica, postoje e obaloutvrde, dolinski pro li, rije ni pro li, izgra eni nasipi kao i tra-se budu ih nasipa. Osim toga izra eni su rije ni popre ni pro li, dolinski popre ni pro li i uzduž-ni pro li lijeve obale, desne obale i dna najve ih dubina korita. Sva mjerenja bila su vezana na ma arski koordinatni i visinski sustav.Za izradu Op eg regulacionog projekta rijeke Mure od rkm 0+000 do rkm 48+000 ma arska i jugoslavenska strana obavile su 1976. god. još jednu izmjeru rijeke Mure. Izra ene su situaci-je u dvije boje, u mjerilu 1:10 000 i snimljeni su rije ni i dolinski popre ni pro li. Situacije su bile uglavnom istog sadržaja kao i prethodne, a glavna razlika je bila u tome što su za jugosla-vensku stranu situacije bile izra ene u Gauss-Krügerovom koordinatnom sustavu s visinama nad Jadranskim morem, a za ma arsku stranu

Digitalni atlas koji e se mo i nadopunjavati i koristiti na razne na ine postat e djelotvorno oru e u procesu planiranja integriranog upravljanja rijekom i slivom.

Snimljeni rije ni i dolinski popre ni pro li rijeke Mure, 1976.

I 21 I


u EOV koordinatnom sustavu s visinama nad Balti kim morem. Na temelju tih dviju izmjera i izra enih regulacionih projekata izvo eni su ra-dovi na regulaciji rijeke Mure u drugoj polovici XX stolje a.

HIDROGRAFSKI ATLAS RIJEKE MURENajjednostavnije re eno, hidrografski atlas je skup topografskih i hidrografskih podataka pri-kazanih u analognom ili digitalnom obliku.Budu i da je te enje dinami ka pojava, korita i obale su podložni zi kim procesima erozi-je i akumulacije, što rezultira meandriranjem, pomicanjem obala, stvaranjem brzaca i spru-dova. Uz ove prirodne procese na hidrografske odnose snažno utje e ovjek svojom djelatno-š u kao što su hidrotehni ki radovi, melioracije, ure enje i utvr ivanje obala. Sve to ujecalo je na zna ajne promjene toka rijeke Mure u po-sljednjih 40 godina. Za potrebe radova u vodnom gospodarstvu (ali tako er i za potrebe drugih djelatnosti: šumar-stva, poljoprivrede, a pogotovo za zaštitu okoli-ša, jer se promjene hidrografskih odnosa snaž-no i na razli ite na ine odražavaju na okoliš) te zbog nepostojanja aktualnih podataka o stanju na terenu (postoje e topografske karte podru -ja uz rijeku Muru datiraju iz kraja sedamdesetih i po etka osamdesetih godina prošlog stolje a) ukazala se potreba za ponovnim snimanjem ko-rita kao i podru ja uz korito rijeke Mure. Radi toga, hrvatsko-ma arska Potkomisija za sliv ri-jeke Mure na sastanku održanom 09.06.2011. god. u Zadru donosi zaklju ak da Hrvatske vode zajedno s kolegama iz Zapadno-prekodunavske uprave vodnog gospodarstva, Sombatelj u sklo-pu IPA prekograni nog programa Ma arska-Hr-vatska prijave na natje aj zajedni ki projekt izrade Hidrografskog atlasa rijeke Mure. Hidrografski atlas nastaje hidrografskom izmje-rom koja se bavi površinom Zemlje (trajno ili povremeno) pokrivenom vodom, uklju uju i otoke, luke, nasipe, razne vodogra evine itd.. Izmjera se sastoji od položajne izmjere, hori-zontalne i visinske, mjerenja dubina te povezi-vanja dubinske i položajne izmjere. Hidrografski atlas rijeke Mure biti e izra en za tok rijeke Mure od od uš a rijeke Velike Krke u rijeku Muru (rkm 48+000) pa do uš a rijeke Mure u rijeku Dravu (rkm 0+000), a to je pod-ru je od zajedni kog vodnogospodarskog inte-resa Republike Ma arske i Republike Hrvatske (slika gore).Snimanjem e biti obuhva eno 4.950 ha od toga 2.600 ha ma arskog teritorija i 2.350 ha hrvatskog teritorija i biti e snimljeno 377 rije -nih pro la, približno na svakih 130 m. Snimanje terena obavit e se LIDAR tehnologijom dok e se rije ni pro li snimati pomo u integriranog sustava dubinomjera i GPS ure aja.LIDAR (engl. Light Detection And Ranging) teh-nologija bazira se na poznavanju brzine svjetlo-sti i uskom koherentnom snopu laserske zrake

koju ure aj emitira u prostor. Zraka se kre e br-zinom svjetlosti, te se odbija od zi ke prepreke i vra a u prijamnik koji se nalazi u ure aju iz kojega je i odaslana. Korištenjem udaljenosti i kuteva tj., razmaka izme u izmjerenih to aka, svaka to ka može biti prezentirana u prostoru sa svojim prostornim koordinatama. Ovisno o ure aju i njegovoj namjeni, kontinuirano i brzo mjerenje takvih to aka predstavlja prostorno skeniranje. Takva metoda kao kona an rezultat daje to an i precizan 3D model terena (Slika 4).

ZAKLJU AKHidrografski atlas rijeke Mure izraditi e se naj-novijom tehnologijom, u digitalnom obliku i u dvije sadržajno identi ne verzije tj. u hrvat-skom i u ma arskom koordinatnom i visinskom sustavu. Koncipiran na takav na in uvijek e se mo i mijenjati i nadopunjavati, te na razli ite na ine prikazivati i koristiti. Obrada i mogu no-sti korištenja njegovih digitalnih podataka ovise o vrstama programskih paketa kojima raspola-žemo, a vrlo je vjerojatno da e se razvoj na-staviti i da e uskoro biti mogu e korištenje ovih podataka na na ine koji danas još nisu mogu i.Iz ovoga slijedi da nam predstoji ponajprije prikupljanje razli itih podataka i popunjavanje predvi enih baza podataka. Istovremeno, po-trebno je stalno pratiti sve vrste promjena u prostoru koji obuhva a Hidrografski atlas, regi-strirati ih i odgovaraju e ažurirati prostorne po-datke (u layer-ima) kao i atributne informacije (u bazama podataka).Navedene karakteristike, osim prakti nije upo-rabe, omogu uju još i da Hidrografski atlas ri-jeke Mure postane djelotvorno oru e u procesu planiranja po smjernicama za integralno uprav-ljanje rijekom i slivom sukladno vodnogospo-darskoj koncepciji EU.

Podru je izmjera i izrade Hidrografskog atlasa rijeke Mure

LIDAR tehnologija sa uskim koherentnim snopom laserske zrake koju ure aj emitira u prostor (izvor: www.wy.nrcs.usda.gov)

Slika 43D model terena (izvor: www.uonews.uoregon.edu)

Foto: Alan aplar

I 22 I

HRVATSKE VODE I Projekt MEANDER

PROJEKT MEANDER mr. sc. Dagmar Šurmanović

Cilj me unarodnog G2G projekta bio je razviti postupke i kapacitete za hidromorfološki monitoring na nacionalnoj razini i hidromorfoloških mjera revitalizacije vodotoka.

Od po etka procesa pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska se priprema za ispunjenje svih zahtjeva iz propisa EU, poput Okvirne di-rektive o vodama, Direktive o poplavama, Di-rektive o pticama i Direktive o staništima (Na-tura 2000).Cilj me unarodnog G2G (pomo Vlade Kraljevi-ne Nizozemske Vladi Republike Hrvatske) pro-jekta „Razvoj kapaciteta za hidromorfološki mo-nitoring i mjere u Hrvatskoj“ (MEANDER) bio je razviti postupke i kapacitete za hidromorfološki

monitoring na nacionalnoj razini, te izraditi me-todologiju za tematsko i regionalno planiranje hidromorfoloških mjera revitalizacije vodotoka. Okvirna direktiva o vodama zahtijeva postiza-nje dobrog stanja svih površinskih voda, što obuhva a kemijske, biološke i hidromorfološke elemente kakvo e. Istovremeno, zakonodav-stvom vezanim uz Naturu 2000, traži se posti-zanje povoljnog stanja o uvanja za podru ja Nature 2000 te izrada planova upravljanja za takva podru ja.

I 23 I


U procesu integracije u EU, Hrvatska je morala uskladiti svoju praksu monitoringa sa zahtjevi-ma Okvirne direktive o vodama i ugraditi je u nacionalno zakonodavstvo. Nacionalni sustav monitoringa za biološke elemente kakvo e je u procesu kona nog uskla ivanja sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Budu i da je hi-dromorfologija novi element, uveden Okvirnom direktivom o vodama, kao i u slu aju svih drža-va - lanica EU, napredak na ovom podru ju je potrebno hitno potaknuti kako bi se zadovoljili standardi EU. Iz tih razloga, svrha projekta “MEANDER” (Ra-zvoj kapaciteta za hidromorfološki monitoring i mjere u Hrvatskoj) bila je izrada postupaka i razvoj kapaciteta za hidromorfološki monitoring na nacionalnoj razini, kao i izrada metodologi-je za proces planiranja mjera hidromorfološke revitalizacije vodotoka. Osim razvoja kapacita, izra ena su dva vodi a - Vodi za hidromorfo-loški monitoring i ocjenu vodotoka u Hrvatskoj i Vodi za planove revitalizacije vodotoka.

HIDROMORFOLOŠKI MONITORING I OCJENAKlju ni rezultati komponente 2 – Hidromorfo-

Izvorna struktura projekta i odnosi izme u komponenti projekta MEANDER

loški monitoring i ocjena, de nirani su tijekom Inicijalne radionice, a obuhva aju izradu me-todologije i obuku osoblja za hidromorfološki monitoring i ocjenu u skladu s Okvirnom direk-tivom o vodama, izradu nacrta strategije hidro-morfološkog monitoringa i hidromorfološkog vodi a na nacionalnoj razini.Odmah nakon inicijalne faze osnovana je radna skupina sastavljena od zaposlenika Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Dr-žavnog hidrometeorološkog zavoda i nizozem-ske Uprave za vode delte Brabantse. Glavni dijelovi vodi a, protokola i informacijskih lista za hidromorfološki monitoring i ocjenu vo-dotoka u HrvatskojKao rezultat iskustava prikupljenih tijekom te-renskog rada, radna skupina je odlu ila integri-rati slova ku metodologiju LAWA i EU-standard, EN 15843:2010, te ih prilagoditi speci nim uvjetima u Hrvatskoj. Velika prednost ove in-tegracije je mogu nost ocjene hidromorfoloških zna ajki vodotoka i utvr ivanje stupnja modi -kacije rije ne hidromorfologije.Izra eni vodi , protokol i informacijske liste za hidromorfološki monitoring i ocjenu vodotoka

Komponenta 2 Komponenta 3

Pristup obuciinstruktora

Inicijalnisastanak

Prikupljanje osnovnihpodataka za pilot

projekt na rijeci Mirni

Analiza dionika i dizajnprocesa

Izrada hidrauli kogmodela

De niranje detaljnogpopisa hidromorfoloških

mjera

Ekološko istraživanje

Radionica za skiciranje iuskla ivanje (Sketch and

Match)

De niranje planarevitalizacije za 2

podru ja

Studijsko putovanje uNizozemsku

Priru nik zarevitalizaciju vodotoka

Izrada prijedlogaprotokola i

informacijskih listaTemeljna obuka izhidromorfološkog

monitoringa

Stru ni sastanaku Hrvatskoj

Terenska obuka izhidromorfološkog

monitoringa

Kona ni protokoli iinformacijske liste

Prijedlog strategijehidromorfološkog

monitoringa

I 24 I

HRVATSKE VODE I Projekt MEANDER

u Hrvatskoj, u potpunosti ispunjavaju zahtjeve Okvirne direktive o vodama EU. Vodi i njegova metodologija omogu uju monitoring osnovnih hidromorfoloških elemenata kakvo e u svr-hu kvantitativne i kvalitativne hidromorfološke ocjene i klasi ciranja vodotoka u Hrvatskoj. Ra-zvijena metodologija temelji se na metodologi-jama provjerenima širom Europe i prilago eni-ma speci nim uvjetima u Hrvatskoj. Predložena metodologija se sastoji od 4 zaseb-na dijela koji obuhva aju tri široke zone okoli-ša rijeke (korito, obala/obalna zona i naplavna ravnica):1. Op i podaci o podru ju i lokalitetu istraživanja;2. Ocjena promjene hidrološkog režima; 3. Uzdužna povezanost pod utjecajem umjetnih

gra evina;4. Morfologija (geometrija kanala, supstrat,

vegetacija i nanos organskog materijala u vodotoku, karakter erozije/sedimentacije, struktura obale i njezine modi kacije, vrsta/struktura vegetacije na obalama i okolnom zemljištu, korištenje zemljišta, te interakcija korita i naplavne ravnice).

Vodi tako er opisuje na in prikupljanja poda-taka i izvore podataka za pripremu terenskih istraživanja. Detaljna analiza karakteristika i po-kazatelja koji se mogu ocijeniti i bez terenskog

izlaska, smanjuje vrijeme potrebno za terensko istraživanje te poboljašava kvalitetu prikuplja-nja podataka na terenu. Vodi opširno opisuje i temeljna na ela izrade strategije monitoringa istraživanja i ocjene. Prilikom monitoringa hi-dromorfoloških zna ajki potrebna je temeljita priprema u pogledu odabira i de niranja granica reprezentativnih dionica vodnog tijela vodotoka i podru ja istraživanja te de niranje speci nih ciljeva monitoringa odnosno istraživanja.

PLANIRANJE REVITALIZACIJE VODOTOKACilj komponente 3 – Planiranje revitalizacije vodotoka, de niran je za razvijanje pristupa utvr ivanju mjera hidromorfološke revitalizacije vodotoka u skladu s ciljevima Okvirne direktive o vodama, Nature 2000 i glavnim zahtjevima Direktive o poplavama. Izvorno je komponenta 3 planirana u svrhu izrade nacrta vodi a za revitalizaciju vodotoka izradom plana revitalizacije sliva rijeke Mirne i naknadno testiranje ovih rezultata u drugim podru jima Hrvatske. Zbog nedostatka sustav-nih podataka za izradu prijedloga plana revita-lizacije vodotoka u slivu rijeke Mirne odlu eno je da e se izraditi prijedlog vodi a na temelju nizozemskih iskustava i stru ne me unarodne literature.

Shematski prikaz razvojnog procesa komponente 2, s me uodnosima razli itih aktivnosti i rezultata.

Pristup za obukuinstruktora

Temeljna obukaza HM monitoring i

ocjenu

Po etak izradenacrta vodi a i

informacijskih lista

Radionica za odabirmetodologije za HMmonitoring i ocjenu

Po etak izrade nacrtavodi a

Obuka za HMmonitoring +

testiranje prijedlogaprotokola (terenski

rad)Kona ni Vodi , protokol i

informacijske liste

Nacrt strategije za razvoj kapaciteta iprovedbu/uskla enje

I 25 I


Organizacijaprojekta

SLIKE

Sažetak projekta Meander

ZNA AJKE KOMPONENTE 3 Komponenta 3 rezultirala je prijedlogom Vodi-a za planove revitalizacije vodotoka u kojim su

opisani koraci i metode koji korisnicima mogu olakšati izradu planova revitalizacije vodotoka, a sastoji se iz tri dijela - dio A je prikaz kontek-sta, dio B opis koraka, a dio C lista i kratki opis primjera i alata.Dio A – usredoto en je na europski i hrvatski pravni okvir. Opisuje izradu planova upravljanja vodnim podru jima u Hrvatskoj, povezanost s planovima revitalizacije vodotoka te sadrži i pri-kaz plana revitalizacije vodotoka.Dio B – opisuje korake izrade op enitog pla-na revitalizacije vodotoka koji je participativnog karaktera u smislu pove anog angažmana ra-zli itih dionika vezanih uz podru je ili problem te daje preporuke kako zapo eti s de niranjem zajedni ke vizije, koju potom treba konkretnije razraditi uz uvažavanje ciljeva i mjera za njiho-vo postizanje. Tako er, sadrži opis administra-tivnog ustrojstva u Hrvatskoj i potrebnih po-stupaka za ocjenu plana revitalizacije vodotoka prije njegove realizacije. Dio C – sadrži kratki popis primjera revitaliza-cije vodotoka i obuhva a popis alata i metoda koje se mogu koristiti u procesu planiranja revi-talizacije vodotoka, ra unalnih modela za izra-unavanje i simulacije. Tako er su navedeni i

alati koji su više orijentirani na sam proces i koji su korisni u omogu avanju sudjelovanja kori-snika u procesu planiranja.

PLANIRANJE MONITORINGA I REVITALIZACIJA VODOTOKA Svaki od rezultata projekta može se koristiti neovisno, dok zajedni ki mogu pomo i u pro-cjeni stanja vodnih tijela i doprinijeti postiza-nju dobrog ekološkog stanja gdje je potrebno i mogu e. Povezanost ovih komponenti, u smislu Okvirne direktive o vodama i Natura 2000 di-rektiva je u sljede em:

Cilj Okvirne direktive o vodama je uspo-stavljanje okvira za zaštitu svih površinskih i podzemnih voda kako bi se postiglo ‘dobro stanje’ do 2015. godine, osim u slu ajevima speci nih izuze a. Njome se zahtijeva da se površinskim vodama (vodotocima, jezeri-ma i obalnim vodama) i podzemnom vodom upravlja u okviru planova upravljanja vodnim podru jima. Sve vode trebaju biti karakteri-zirane prema njihovim biološkim, kemijskim i hidromorfološkim zna ajkama. U vodama koje nisu modi cirane ljudskim aktivnostima, treba klasi cirati ekološko stanje. Okvirna direktiva o vodama regulira i odnos prema zašti enim podru jima, poput podru -ja Natura 2000, koja proizlaze iz Direktive o staništima i Direktive o pticama i koje ine okosnica europske politike biološke raznoli-kosti, jer štite najvrijednije vrste i staništa u Europi. Podru ja utvr ena ovim direktivama

ine mrežu Natura 2000. Navedene direkti-ve i Okvirna direktiva o vodama imaju za cilj osiguranje zdravih vodnih ekosustava i isto-vremeno postizanje ravnoteže izme u zaštite voda/prirode i održivog korištenja prirodnih resursa.

Prema prvim planovima upravljanja vodnim po-dru jima u Europi, glavnina površinskih vodnih tijela vodotoka ne zadovoljava ‘dobro ekološko stanje’ bez primjene dodatnih mjera. U ve ini Europe hidromorfološka degradacija je najvaž-niji imbenik odgovoran za nepostizanje dobrog ekološkog stanja. Stoga su aktivnosti na ubla-žavanju hidromorfoloških promjena vodotoka od sve ve e važnosti kako bi se iznova usposta-vila dobra ekološka kakvo a voda. Revitalizacija vodotoka može se de nirati kao povratak sustava u stanje što bliže nedirnutom ekosustavu koji je opstojan i samoodrživ, ali di-nami an po svom sastavu i funkcioniranju. On obuhva a provedbu skupine mjera na odre e-nom podru ju ili mjestu, s ciljem ‘revitalizacije’ dijela i/ili cijelog vodotoka kao ekosustava ili skupine ekosustava. Plan revitalizacije vodoto-ka je povezan s Planom upravljanja vodnim po-dru jem i može se smatrati provedbom Okvirne direktive o vodama na lokalnoj razini.

Op a struktura Plana revitalizacije vodotoka

Provedba/monitoring

Nakon dovršenja plana revitalizacije vodotoka potrebno jeuspostaviti i implementirati mrežu monitoringa radi nastavnogpra enja provedenih hidromorfoloških mjera (dio A)

U završnoj fazi: - navesti mjere (veli ina, lokacija, izvršitelji, ukupno vrijeme i - troškovi), - osigurati sporazum/odobrenje/prora un od strane donositelja, - odluka/drugih relevantnih tijela.

U potrazi za najboljim mogu im rješenjem: - analizirati sve uklju ene dionike/strane, - izraditi scenarij s grupama mjera, - odabrati jedan scenarij mjera (na osnovu relevantnosti...), - nancijske održivosti, provedivosti, prakti nosti i sl).

De niranje problema: - de nirati sve uklju ene dionike/strane, - opisati željenu situaciju (uklju uju i viziju), - ocijeniti sadašnju situaciju, - de nirati razliku izme u sadašnje situacije i željene situacije.

U svakom planu revitalizacije vodotoka potrebno je de nirati opseg: - podru je i granice, - ciljeve revitalizacije vodotoka (jedan/više), - uskla ivanje na osnovu svih zadataka/ciljeva/zakonodavstva

(vezanih uz vode).

De niranjeopsega

Analizaproblema

Analizarješenja

Završna faza

Opisano u dijelu A Vodi a

I 26 I

HRVATSKE VODE I Međunarodna suradnja u monitoringu pograničnih rijeka

MEĐUNARODNA SURADNJA U MONITORINGU POGRANIČNIH RIJEKA mr. sc. Marija Marijanović Rajčić,

dipl. ing. kem.

Rezultati monitoringa se razmjenjuju polugodišnje ili godišnje, a nakon analiza, uskla ivanja rezultata i na ina ocjenjivanja donosi se ocjena kvalitete voda.

Zajedni ki monitoring pograni nih rijeka s Ma arskom nastavljen je preuzimanjem do-govorenih aktivnosti u suradnji na podru ju vodnog gospodarstva od bivše države i po-tvr ivanjem ugovora o ure ivanju vodnogos-podarskih odnosa izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske, a odvija se od 1963. godine. Zajedni ki monitoring na pograni -nim rijekama sa Slovenijom je uspostavljen 1998. godine nakon potvr ivanja ugovora o ure ivanju vodnogospodarskih odnosa izme-u Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Oba monitoringa se provode u okviru djelo-vanja potkomisija za kvalitetu voda stalnih bilateralnih komisija za vodno gospodarstvo s Ma arskom i Slovenijom, koje donose pro-grame monitoringa, uklju uju i odabir mjer-nih postaja, u estalost uzorkovanja, izbor pokazatelja, na in razmjene i uskla ivanja rezultata, te na in ocjenjivanja kvalitete voda. S ma arske strane monitoring provo-di Laboratorij Inspektorata za zaštitu okoliša, zaštitu prirode i vode Južnog Prekodunavlja iz Pe uha, sa slovenske Agencija za zaštitu okoliša iz Ljubljane u suradnji za zavodima za javno zdravstvo, a s hrvatske strane Glavni

vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda iz Zagreba.Monitoring se mijenjao kroz godine, a u radu je prikazana sadašnja provedba i na in ocje-ne kvalitete voda.

PROVEDBA MONITORINGANa ini provedbe monitoringa sadržani su u Pravilniku Potkomisije za zaštitu kvalitete voda Stalne hrvatsko-ma arske komisije za vodno gospodarstvo i Poslovniku Potkomisije za kakvo u i koli inu voda Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo, koji sadrže popis mjernih postaja, u estalost uzorkovanja i odre ivanja pojedinih pokaza-telja, metode odre ivanja, na in razmjene i uskla ivanja rezultata zajedni kog uzorkova-nja, kao i na in ocjenjivanja kvalitete pogra-ni nih voda.

MJERNE POSTAJEMonitoring pograni nih rijeka izme u Hr-vatske i Ma arske se provodi na po jednoj mjernoj postaji na rijekama Muri (Gori an/Letenje) i Dunavu (pograni ni pro l Batina/

Monitoring voda. Foto: Thomas Remersch

I 27 I


Moha ) te na 3 mjerne postaje na rijeci Dravi (Botovo/Ortiloš, Terezino Polje/Bar i Donji Miholjac/Dravasabol ), a sa Slovenijom na po jednoj mjernoj postaji na rijekama Dravi (Ormož), Savi (Drenje/Jesenice), Kupi (Bub-njarci) i Dragonji (Kaštel) i Sutli (Harmica/Rigonce) od 2011. godine. Uz uzorkovanje i ispitivanje vode u suradnji s Ma arskom se obavlja i ispitivanje sedimenta dva puta go-dišnje na Dravi na mjernoj postaji Botovo/Ortiloš i na pograni nom pro lu na Dunavu - Batina/Moha .

U ESTALOST UZORKOVANJA I ISPITIVANJAUzorkovanje se provodi zajedni ki ili samo-stalno u dogovorenim ili propisanim termi-nima. Na rijekama Savi i Dravi, u suradnji sa Slovenijom, uzorkovanje i ispitivanje se obavlja jedanput mjese no, s kvartalnim za-jedni kim uzorkovanjem, a na Kupi, Dragonji i Sutli i polugodišnjim zajedni kim uzorkova-njem, dok se ostali podaci prikupljaju prema nacionalnim programima monitoringa. Na rijekama Muri, Dravi i Dunavu, u suradnji s Ma arskom, uzorkovanje i ispitivanje se pro-

Tablica 1. Ocjena kvalitete pograničnih voda između Hrvatske i Mađarske u 2011. godini

POKAZATELJI DravaBotovo-Ortiloš

DravaTerezino Polje-

Bar

DravaDonji Miholjac-

Dravasabol

MuraGori an-Letenje

DunavBatina-Moha

FIZIKALNIpH II II II II IIIElektri na vodljivost I I I I IIUkupna otopljena tvar I I I I IIREŽIM KISIKAOtopljeni kisik I I I I IZasi enje kisikom I I I I IKPK-Mn-originalni I I I II IKPK-Cr-originalni I I I II IIBPK5 I I I I IHRANJIVE TVARIAmonij I I I I INitriti II I I II IINitrati II II II II IIUkupni dušik II II II II IIOrtofosfati I I I I IUkupni fosfor I I I I IIONISulfati I I I I IKalcij I I I I IMagnezij I I I I IOTOPLJENI METALIArsen I I I I IKadmij I I I I IKrom I I I I IBakar I I I I IŽeljezo I I I II IŽiva I I I I IMangan I I II I INikal I I I I IOlovo I I I I ICink I I I I IORGANSKE TVARIAnionaktivni detergenti I I I I IMineralna ulja II II II III IIIFenoli II II II II IIBIOLOŠKIPantle-Buck indeks II II II II IIRADIOLOŠKI

I3H I90Sr I137Cs I226Ra IU I

I 28 I

HRVATSKE VODE I Međunarodna suradnja u monitoringu pograničnih rijeka

vodi mjese no, s polugodišnjim zajedni kim uzorkovanjem. Navedenim Pravilnikom, odnosno Poslovni-kom su propisane i metode odre ivanja po-jedinih pokazatelja.

RAZMJENA I USKLA IVANJE ZAJEDNI KIH REZULTATA MONITORINGA Rezultati monitoringa se razmjenjuju polugo-dišnje s Ma arskom, a godišnje sa Slovenijom, te se analiziraju prema dogovorenim i propisa-nim pravilima u poslovnicima potkomisija, te u suradnji s ma arskom za zajedni ka uzorkova-nja prihva a zajedni ki rezultat, a u suradnji sa Slovenijom zajedni ka ili u slu aju ve ih razlika u rezultatima pojedina ocjena kvalitete.

OCJENA KAKVO E VODANakon analize i uskla ivanja rezultata obavlja se ocjena kvalitete voda godišnje na temelju dogovorenog i propisanog, pravilnicima. U suradnji s Ma arskom rezultati ispitivanja se uspore uju s pravilnikom dogovorenim gra-ni nim vrijednostima za pojedinu vrstu voda, a u suradnji sa Slovenijom, prema grani nim vrijednostima preuzetim od Komisije za za-štitu sliva rijeke Dunav koje se premjenju-

ju za ocjenu u Transnacionalnoj monitoring mreži pri ocjeni kvalitete rijeke Dunav i nje-nih pritoka u svim podunavskim državama.

KVALITETA POGRANI NIH VODA Na temelju provedenog monitoringa, uskla-enih rezultata mjerenja i dogovorenog na i-

na ocjenjivanja, kvaliteta voda na pojedinom mjernom mjestu pograni nih rijeka prikaza-na je u tablicama 1 i 2. U suradnji sa Slove-nijom ocjena kvalitete je prikazana za 2010.godinu, jer je za 2011. godinu dogovorena primjena nacionalnih propisa pojedine države u ocjeni kvalitete voda, uskla enih s europ-skom praksom, što znatno mijenja pristup, a u suradnji s Ma arskom ocjena kvalitete je prikazana za 2011. godinu.

ZAKLJU AKIz provedenog monitoringa u bilateralnoj su-radnji s Ma arskom i Slovenijom i primjenom dogovorenog na ina ocjenjivanja može se za-klju iti da su pograni ne rijeke po ocijenjenim pokazateljima u 2010. odnosno 2011. uglav-nom dobre kvalitete, s izuzetkom pH vrijed-nosti i mineralnih ulja u vodi rijeka Dunav i Mura, te po sadržaju nekih metala u vodi rije-ke Save, Drave (Ormož) i Dragonje.

LITERATURA

[1] Narodne novine, Međunarodni

ugovori 10/94

[2] Narodne novine, Međunarodni

ugovori 10/97

[3] Pravilnik Potkomisije za zaštitu

kvalitete voda Stalne hrvatsko-

mađarske komisije za vodno

gospodarstvo, pročišćeni

tekst, 2010..

[4] Poslovnik Potkomisije za

kakvoću i količinu voda Stalne

hrvatsko-slovenske komisije

za vodno gospodarsvo, 5.

dopunjena verzija, 2009.

[5] Izvješće o kakvoći graničnih

vodotoka između Republike

Hrvatske i Republike Slovenije

u 2011. godini, Poročilo o

kakovosti mejnih vodotokov

med Republiko Slovenijo in

Republiko Hrvaško v letu

2010., 2011.

Foto: Nenad Reberšak

Tablica 2. Ocjena kvalitete pograničnih voda između Hrvatske i Slovenije u 2010. godini

POKAZATELJI Mjerna jedinica

VRSTE KAKVO E VODEMjerna postaja

DRAVAOrmož

SAVA Jesenice n.D. /

Drenje

KOLPA Radovi i

(Metlika) / Bubnjarci

DRAGONJA Dragonja / uš e

KaštelSI HR SI HR SI HR SI HR

FIZIKALNO KEMIJSKI pH II II II IIREŽIM KISIKAotopljeni kisik mg O2/L I I I IKPK-Mn mg O2/L I I I IKPK-Cr mg O2/L I I I IBPK5 mg O2/L I I I IHRANLJIVE TVARI amonij mg N/L I I I Initriti mg N/L I II II I Initrati mg N/L II II I Iukupni dušik mg N/L II II I Iortofosfati mg P/L I I II I Iukupni fosfor mg P/L I I II I IBIOLOŠKI Ikakovostni razred glede na SI/ndeks saprobnosti II II I II I II

OTOPLJENI METALIotopljeni bakar g Cu/L >II II II II IIotopljeni cink g Zn/L >II II II II IIotopljeni kadmij g Cd/L II II II IIotopljeni krom g Cr/L II II II IIotopljeni nikal g Ni/L >II II >II II II >IIotopljeno olovo g Pb/L >II II II II IIotopljena živa g Hg/L II II II II

I 29 I


SURADNJA NA UPRAVLJANJU POPLAVNIM EKOSUSTAVIMA SREDNJE POSAVINE

Lidija Kratofi l, dipl. ing.

Goran Gugić, dipl. ing.

mr. sc. Arijana Senić

Potpuno inovacijski pristup obrani od poplava temelji se na iskorištavanju prirodnih retencija Srednje Posavine.

Poplavna zaobalja srednjeg toka Save u Repu-blici Hrvatskoj postala su prije pedesetak godi-na dio cjelovitog rješenja obrane od poplava, a sa svojim ogromnim kapacitetima za prihvat velikih voda imaju nezamjenjivu ulogu u sni-ženju razina velikih voda u Savi, ime se štite nizvodna podru ja na cijelom nizvodnom toku.Ostavljanjem ovih prostranstava u poplavnom režimu Save, koji je djelomi no prirodan, a djelomi no upravljan, a u ozra ju op eg pri-hva anja zahtjeva za zaštitom prirodnih vrijed-nosti, koje su izložene nestajanju, došlo je u posljednjem desetlje u prošlog stolje a do ide-je o institucionalnom organiziranju zaštite na ovom podru ju. Zakonom o proglašenju Parka prirode 'Lonjsko polje' 1990. godine, podru je Lonjskog i Mokrog polja proglašeno je Parkom prirode, a od 1998. godine podru jem se po e-

lo upravljati osnivanjem Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje. Ustanova je za svoj rad odgovorna Vladi Republike Hrvatske i Ministar-stvu kulture.Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje je od po etka djelovanja stavila pitanje upravljanja vodama i vodnim resursima u prvi plan. Postav-lja se pitanje: zašto je od strane uprave parka prirode odmah stavljen naglasak na upravlja-nje vodama, a ne na zaštitu divljih svojti i sta-ništa što je za o ekivati od „klasi nog“ pristupa zaštite prirode? Odgovor je vrlo jednostavan: pojava poplavljivanja predstavlja jedan od klju nih ekoloških procesa, nužan za o uva-nje prirodnih, a u slu aju parka prirode Lonjsko polje i kulturnih vrijednosti. Pri tome treba na-glasiti da se potpuno inovacijski pristup obrani od poplava u suštini temelji na iskorištavanju

Mužilov ica iz zraka. Izvor: DZZP

I 30 I

HRVATSKE VODE I Suradnja na upravljanju poplavnim ekosustavima srednje Posavine

prirodnih retencija Srednje Posavine. Me utim, prema prvobitnom planu je bilo predvi eno da se retencijski prostor uglavnom suzi na podru -je današnjeg parka prirode (ako zanemarimo manje retencije u Pokuplju). S gledišta zašti-te prirode to bi zna ilo da otprilike etiri puta manje podru je treba prihvatiti najmanje istu koli inu vode, što bi zasigurno uzrokovalo zna-ajne promjene u ekosustavu.

Stoga je u prvoj fazi suradnje izme u Hrvat-skih voda i Uprave parka planirano stvaranje rješenja prema kojem e se u sustav obrane od poplava Srednje Posavlje uklju iti cjelokupni postoje i, prirodni retencijski prostor. Prema tom modelu izgra en je današnji sustav obrane od poplava, koji rastere uje nizinski poplavni ekosustav Parka prirode Lonjsko polje i osigu-rava o uvanje sli nih ekosustava u susjednim retencijama kao što su Sunjsko polje, Odran-sko polje i Turopolje. U tome procesu je sigur-no sudjelovanje predstavnika Hrvatskih voda u radu Suradni kog vije a parka prirode Lonjsko polje i Suradni kog vije a za Srednju Posavinu od velike koristi.Kao rezultat takve suradnje može se konsta-tirati da se današnji retencijski prostor susta-va obrane od poplava preklapa sa zašti enim podru jima i podru jima nacionalne ekološke mreže i budu e europske ekološke mreže NA-TURA2000.

SURADNJA HRVATSKIH VODA I JAVNE USTANOVE PP LONJSKO POLJENakon ovakvih strateških opredjeljenja surad-nja je ušla u drugu fazu, te se radi na konkret-

Granica Parka prirode Lonjsko polje i poplavna podru ja

nim projektima ekološkog poboljšanja sustava obrane od poplave. Hrvatske vode nadležne su za provo enje mjera zaštite od poplava, a kako su veliki dijelovi Parka prirode Lonjsko polje za-pravo retencijski prostori, dvije institucije upu-ene su na suradnju. Zaštita voda i ekosustava

vezanih uz vode važno je polje djelatnost Hr-vatskih voda, pa se i u tom smislu dvije usta-nove sve više povezuju.Treba istaknuti pozitivan pristup djelatnika Par-ka prirode kada se planiraju izgradnje ili rekon-strukcije vodnih gra evina. Primjeri su rekon-strukcija i izgradnja sjevernog i južnog nasipa retencije Lonjsko polje. Prilikom planiranja ovih objekata, ija je izgradnja nancirana kreditom Svjetske banke, zajedni ki su raspravljeni pro-blemi oko trase objekata, njihovog oblikova-nja, pronalaženja lokacija za iskop materijala za ugradnju i ure enja eksploatacijskih polja na na in koji e potaknuti razvoj novih životnih zajednica. Dogovoreno je i to da e se na po-vršinama veli ine onih koje su oduzete izgrad-njom nasipa, izvršiti otklanjanje amorfe, kako bi se privele pašnja kim namjenama.Hrvatske vode ve nekoliko godina nanciraju izradu studija kojima se obra uju pojedini sa-držaji interesantni za djelatnost Javne ustano-ve. Tako su izra ene studije:– Analiza vodnog režima Lonjskog polja, IGH,

2012.– Revitalizacija starog korita Lonje s prijedlo-

gom mjera o uvanja okoliša na drugim loka-litetima (savski rukavci) identi ciranim pla-nom upravljanja Parka prirode Lonjsko polje, Institut IGH d.d., 2011.

I 31 I


Realizacijom sustava obrane od poplava Sred-njeg Posavlja i izgradnjom kanala Lonja-Strug odsje eni su pojedini rije ni rukavci Lonje, a pojedini rukavci koji i imaju vezu s mati nom rijekom su zamuljeni. Tako er, izgradnjom sav-skih nasipa i regulacijom rijeke Save pojedini rukvci Save ostali su odsje eni i samo djelomi -no povezani s rijekom spojnim kanalima i sl. U me uvremenu je osim dotrajalosti opreme na spojnim kanalima (zapornica, žabljih poklopa-ca i sl.) došlo i do zamo varenja i zamuljenja rukavaca. Mjere zaštite okoliša predvi ene studijom pro-cjene utjecaja na okoliš dogradnje sustava obrane od poplava Srednjeg posavlja izme u ostalog predvidjele su i unapre enje cijelog sustava kroz revitalizaciju rukavaca i njiho-vo povezivanje s mati nom rijekom. Stoga je u dogovoru s javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje izra ena studija revitalizacije 10 meandara rijeke Lonje (pet na lijevoj i pet na

desnoj obali) i tri meandra rijeke Save ( i-go , Mužilov ica i Suvoj). Duljina meandara Lo-nje koji se planiraju revitalizirati iznosi oko 6,4 km s procijenjenim troškovima oko 1,5 milijuna kuna. Duljina meandara Save koji se planiraju revitalizirati iznosi oko 11,7 km s procijenjenim troškovima oko 2,3 milijuna kuna.Meandri rijeke Lonje imaju osiguran dotok vode za vrijeme visokih vodostaja, a predvi enim mjerama (iskopima, prokopima, pragovima i sl.) osigurati e ulazak i zadržavanje vode u svim hidrološkim uvjetima. Sli na situacija je i sa spomenutim menadrima rijeke Save u kojima je studijom odgovaraju im mjerama (sanacija postoje ih objekata - zapornica, žabljih poklopaca i sl., izmuljenje i dr.) pred-vi en dotok i zadržavanje vode i za vrijeme

Meandri rijeke Lonje koji se planiraju revitalizirati. Izvor: Park prirode Lonjsko polje

niskih vodostaja rijeke Save. Planom uprav-ljanja vodama za 2013. godinu predvi ena je izrada još dviju važnih studija: Studije revi-talizacije savskih rukavaca u Puski s idejnim rješenjem odvodnje otpadnih voda sela Puska i Idejnog rješenja revitalizacije ornitološkog re-zervata Krapje ol.Revitalizacija starog rukavca Save – Ornito-loškog rezervata Krapje ol ima za cilj punjenje rukavca vodom i za vrijeme niskog vodostaja Save, kao i revitalizacija rukavaca u selu Puska koji osim problema dotoka svježe vode u rukavac imaju i problem sa ispuštanjem ne-pro iš enih otpadnih voda sela Puska u rukavac.Poseban vid suradnje predstavlja upravljanje ustavom Trebež u sušnim periodima. Zatva-ranjem ustave sprije ava se istjecanje vode iz Lonjskog polja i uspijeva se održati odre en nivo vode bar u glavnim vodotocima. Tijekom proteklih dviju sušnih godina, ustava je bila, na zahtjev Javne ustanove, dva puta zatvarana,

prvi puta, od 9.9. do 24.10.2011., a drugi put, od 20.7. do 26.10.2012. godine. Na sljede oj slici vidljivi su efekti na povišenje nivoa u Polju uslijed zatvaranja, odnosno, ponovnog otvara-nja ustave tijekom jeseni 2011. godine.Iz istih razloga, suše, te tako er na zamolbu Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, od 23. ožujka 2012., a zbog izuzetno niskih vo-dostaja u vodotocima, Hrvatske vode dale su dopuštenje za crpljenje vode Save na lokaciji Krapje ol pokretnom pumpom.Konstruktivna suradnja je uspostavljena i kod radova redovnog održavanja vodotoka i vodnogospodarskih objekata koje provode Hr-vatske vode. Kao primjer se može navesti da se danas predloženo selektivno ostavljanje odraslih stabala kod ure enja obala, pokazalo

I 32 I

HRVATSKE VODE I Suradnja na upravljanju poplavnim ekosustavima srednje Posavine

vodo

staj

cm

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

vrijeme - sati

Sava - Ustava Trebež Retencija - Ustava Trebež

Efekti povišenja nivoa u Polju uslijed zatvaranja i otvaranja ustave od 1.9. do 30. 10. 2011.

dobrom mjerom, koja se primjenjuje sada ve i izvan granica parka prirode Lonjsko polje. Svi radovi se prethodno najavljuju i dogovaraju na-in i vrijeme izvo enja.

SADAŠNJE I PLANIRANE AKTIVNOSTI Park prirode Lonjsko polje nalazi se od 2005. godine na pristupnoj Listi UNESCA za upis na li-stu svjetske baštine u kategoriji mješovitog do-bra, prirodne i kulturne baštine. 2008. godine predana je kanditatura za upis na UNESCO Li-stu svjetske baštine. Realizacija ovog zahtjeva je dugotrajna i zahtijevna, ali postoji uvjerenje da e ishod biti pozitivan za Republiku Hrvat-sku.Trenutno se pristupa planiranju obnove vodo-toka, što se uglavnom odnosi na poboljšanje povezanosti starih rukavaca s rijekom Savom

i rijekom Lonjom, kao i na obnovu Ornitološ-kog rezervata Rakita u retenciji Lonjsko polje. Zanimljivo je da je dosad jedina aktivna mjera obnove vodotoka u parku provedena još davne 1989. godine, nakon što je Ornitološki rezervat Krapje ol uslijed meliorativnih zahvata i pre-kida dotoka vode iz potoka Kladnik presušio. Tada je, uz tehni ku pomo tadašnje Vodopri-vrede u Novskoj, Krapje ol cjevovodom pove-zan rijekom Savom.Daljnja suradnja trebala bi se odvijati u sljede-im pravcima: Pro iš avanje otpadnih voda na svim vodo-tocima koji vode prema retencijama parka prirode Obnova retencijskih prostora izvan granica parka Obnova rije nih koridora rijeke Lonje i Struga Renaturaliziranje bivših poplavnih površina na savskim meandrima Obnova ribljeg puta u retenciju Lonjsko polje Planiranje i izvedba kombinirane pješa ko-bi-ciklisti ke staze na kruni savskog nasipa

ZAKLJU AK U lanku je opisana uspješna i uzorna dugo-godišnja suradnja Hrvatskih voda i Javne usta-nove Park prirode Lonjsko polje. Ovo je jedan od primjera uspješnog integralnog upravlja-nja vodnim resursima. Upravljanje osjetljivim podru jem, na kojem su još zadržane rijetke prirodne vrijednosti mo varnih staništa, vrši se poštivanjem zahtjeva obje institucije, dogo-vorom i kompromisom. Treba naglasiti da su temelje ovakvih odnosa postavili vodoprivredni djelatnici koji su ve dugo u mirovini, a bili su vizionari koji su prepoznali ovaj prostor i sa u-vali ga.

Ustava Trebež. Izvor: arhiva VGO za srednju i donju Savu

SLIKE

Lidija Kratofi l, dipl. ing.

Goran Gugić, dipl. ing.

mr. sc. Arijana Senić

I 33 I


SANACIJA POSTOJEĆIH SUSTAVA NAVODNJAVANJA U DALMACIJI

Berislav Glavaš, dipl. ing. kult.

tehn.Vlada Republike Hrvatske je 24. ožujka 2004. godine donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za projekt navodnjavanja i gospo-darenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, a tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva 04. lipnja 2004. godine donijelo Rješenje o imenovanju Sru nog tima za izradu projekta navodnjavanja i gospodare-nja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NA-PNAV).Stru ni tim je na svojim prvim sjednicama de- nirao potrebu sanacije postoje ih sustava na-vodnjavanja, kako bi se isti mogli u što je mo-gu e kra em roku staviti u funkciju, odnosno sprije iti njihovo daljnje propadanje, a sve u cilju održive poljoprivredne proizvodnje. Tako su Planom navodnjavanja za 2005. godine, predvi ena znatna sredstava za po etak sana-cije dijela sustava navodnjavanja na podru ju Dalmacije. Izgradnja postoje ih sustava navodnjavanja u Dalmaciji uglavnom je vezana za nekadašnje društvene površine, kojima su gospodarili po-ljoprivredni kombinati. Gašenje pojedinih kom-binata, može se uz ratna razaranja, smatrati glavnim razlogom devastacije i propadanja po-stoje ih sustava navodnjavanja.

Vransko polje. Foto Ivan Pai

Okrugli stol

Valja ista i, kako su na podru ju Zadarske žu-panije sredstvima sanacije otklonjene ratne štete na brani i akumulaciji za navodnjavanje Vla ine i Grabovac, kao preduvjet za izgradnju budu eg sustava za navodnjavanje “Baš ica” (I-faza SN Baš ica, izgra ena i puštena u po-gon 2010. god.) u sveukupnoj površini od oko 700 ha. Tako er je su nancirana sanacija CS za navodnjavanje “Jankolovica” i izgradnja magi-stralnog cjevovoda u Vranskom polju, ime se poboljšalo navodnjavanje na 260 ha i omogu ilo navodnjavanje novih 140 ha poljoprivrednih po-vršina kojima gospodari tvrtka “VRANA” d.o.o. iz Biograda n/m. U okviru pripremnih radova za izgradnju II-faze sustava navodnjavanja Baš i-ca (150 ha), tijekom 2012. god., izvršena je sa-nacija devastiranog bazena Kaši . Na podru ju Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2005. do 2011. godine, Progra-mom sanacije postoje ih sustava za navodnja-vanje, obuhva ena su podru ja Sinjskog, Imot-sko-Bekijskog i polja Rastok.Sinjsko polje je najve e krško polje u slivu ri-jeke Cetine ukupne površine 6.200 ha od ega je 4.050 ha unutar hidromelioracijskog sustava obuhva eno komasacijom. Rijeka Cetina raz-dvaja polje u dvije zasebne cjeline: desno zao-

I 34 I

HRVATSKE VODE I Sanacija postojećih sustava navodnjavanja u Dalmaciji

balje (2.730 ha) i lijevo zaobalje (1.320 ha). Od sveukupnih površina najve i dio je u privatnom vlasništvu, a svega 530 ha je državno vlasniš-tvo.Obzirom na klimatske uvjete, odnosno nedo-statak vlage u ljetnim mjesecima, a u svrhu poboljšanja prinosa, sredinom osamdesetih godina prošloga stolje a izgra en je sustav na-vodnjavanja (kao privremeno rješenje) za de-sno i lijevo zaobalje Sinjskog polja. Ovaj sustav je gravitacijski, sa zahvatom vode na prirodnoj stepenici rijeke Cetine na lokalitetu „Bosanski gaz“. Vodozahvatnim gra evinama omogu eno je kontrolirano upuštanje voda rijeke Cetine u glavni odvodni kanal desnog zaobalja (oko 2,0 m3/sec) i glavni odvodni kanal lijevog zaobalja (oko 1,0 m3/sec). Ugradnjom ustava na po-stoje im mostovnim prijelazima preko glavnih

odvodnih kanala u lijevom i desnom zaobalju Sinjskog polja, omogu eno je akumuliranje i podizanje nivoa vode u pripadaju oj kanalskoj mreži, te navodnjavanje okolnih poljoprivred-nih površina.Kako je predmetni sustav za navodnjavanje uvijek predstavljao privremeno rješenje, na istome nisu ra eni zna ajniji sanacijski radovi od njegove izgradnje do 2005.godine. Stanje u kojem se nalazio predmetni sustav nije bilo zadovaljavaju e, tj. sporost manipulacije po-stoje im ustavama, zapuštenost kanala za na-vodnjavanje, visoke kote postoje ih propusta i sli no, nije omogu avalo racionalno korištenje zahva ene vode za navodnjavanje. Dosadaš-njim sanacijskim radovima omogu eno je na-vodnjavanje na oko 3000 ha poljoprivrednih povšina u Sinjskom polju. Kako je ovo mješoviti melioracijski sustav, njime gospodare, upravlja-ju i održavaju Hrvatske vode.Kralježnicu SN Imotsko-Bekijskog polja ini vodonatapni kanal Suvaja-Vinjani (dužine

od 12,5 km), uz injenicu da isti prakti ki prola-zi sredinom polja i da se uz njega najviše vežu poljoprivredne površine za navodnjavanje. Ovaj vodonatapni kanal izgra en je 60-tih godi-na prošlog stolje a, s tim da je u dužini 3,2 km potpuno nova dionica izgra ena na prološkom dijelu, dok je isti na vinjanskom dijelu polja bio u vrlo lošem stanju. Kvaliteta betonske stijen-ke kanala je gotovo bila nikakva s obzirom na kvalitetu betona (debljinu i tla nu vrsto u) kao i nedostatak armature u popre nom presjeku. Dugogodišnji erozijski procesi i neodgovaraju-e ponašanje dijela lokalnih poljoprivrednika,

glavni su uzrok lošem i nefunkcionalnom stanju natapnog kanala na vinjanskom dijelu polja. Zbog naprijed navedene injenice, u proteklom razdoblju izvršeni su zna ajniji sanacijski ra-dovi predmetnog sustava navodnjavanja. Do

Sinjsko polje. Foto: Goran Vukasovi SN Rastok, 2011. Foto: Tihomir Gali

I 35 I


danas je obavljen veliki dio sanacijskih radova na glavnom natapnom kanalu, dionici Šipova-a-Otok, jer je njegova zapuštenost stvarala

velike gubitke tijekom potrebe navodnjavanja u ljetnim mjesecima.Dosadašnjim intervencijama tj. radovima sa-nacije sustava navodnjavanja dodatno se po-spješila, te podigla razina navodnjavanja na podru jima Imotskog dijela polja (vinjanski i zmijava ki dio), a što sa ostalim saniranim ka-nalima omogu ava navodnjavanje oko 2.000 ha direktno ili indirektno.Naprijed navedene efekte sanacije sustava na-vodnjavanja potvr uje i injenica da se u ne-koliko zadnjih godina znatno pove ala poljopri-vredna proizvodnja kako povr a, tako i nasada vo a.Rastok je zatvoreno krško polje koje se pro-teže od sjeverozapada prema jugoistoku uspo-redno sa rijekom Tihaljina-Mlada-Trebižat. Du-ga ko je oko 12 km, a prosje na širina oko 1,5 km sa ukupnom melioracijskom površinom od 1.769 ha.Državna granica polje presjeca na dva dijela od ega u Republici Hrvatskoj 790 ha a u Republici

Bosni i Hercegovini 979 ha. Voda se iz rijeke Mlade upušta preko kanala Pa-rilo-Brza voda (dužine 4 km) u kanal Rastok iz kojeg se navodnjava 548 ha i kanal Plakovac iz kojeg se navodnjava hercegova ki dio Rasto-ka i manji dio dalmatinskog Rastoka. Postoje i sustav navodnjavanja predstavlja mrežu otvo-renih kanala iz kojih se gravitacijskim – povr-šinskim putem (brazdama) vrši navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina. Stacionarni sustav navodnjavanja izgra en je na površini od 35 ha, a lokalitet „Vršci” u vlasništvu je tvrt-ke LM comerc d.o.o. – Vrgorac. Stanje kanala za navodnjavanje na podru ju

SN Baš ica - sanirani bazen Kaši . Foto: Ivan Pai

Rastoka nije bilo zadovoljavaju e. Razlog treba tražiti u starosti predmetnih kanala iji su poko-si podlokani i erodirani, a na odre enim dioni-cama na dnu kanala se pojavljuju i virovi. Zbog naprijed navedenog dolazilo je do zna ajnih gu-bitaka vode u kanalima za navodnjavanje.Kako predmetne površine predstavljaju najin-tezivniju proizvodnju jagoda u Republici Hrvat-skoj, to je od starne Stru nog tima za provedbu NAPNAV-a prepoznata potreba za sanacijom predmetnog sustava, a iji se dio sanacijskih radova izvršio u 2011.godini uz su nanciranje i Grada Vrgorca. Dosadašnjim sanacijskim radovima uveliko se poboljšalo navodnjavanje na oko 250 ha inte-zivno obradivih površina u vlasništvu obitelj-skih gospodarstava i tvrtke LM comerc d.o.o. – Vrgorac.Svi dosadašnji radovi na sanaciji sustava na-vodnjavanja na podru ju Dubrova ko-nere-tvanske županije, bili su isklju ivo u podru ju Donje Neretve. Pored redovitih godišnjih potre-ba za sanacijom glavnog vodonatapnog kanala od Metkovi a do Opuzena (zbog lošeg tla i op-tere enosti), sanirana je i CS “Metkovi ”, koja preko tunela “Predolac” i glavnog vodosprovod-nika, osigurava dovod svježe vode iz rijeke Ne-retve (sa zahvatom uzvodno od Metkovi a) u melioracijsko podru je Donje Neretve. Ove sa-nacijske radove su nancira i Dubrova ko-nere-tvanska županija, a radovima se osigurava po-boljšanje kvalitete vode za navodnjavanja oko 3.000 ha u podru ju Donje Neretve. Iz svega naprijed iznesnog, name e se logi-an zaklju ak, kako se uz neznatna ulaganja

u sanacije sustava navodnjavanja na podru -ju Dalmacije, osigurala održiva poljoprivredna proizvodnja do izgradnje novih sustava, koji e omogu iti njeno daljnje inteziviranje i restruk-turiranje.

Uokviru projekta NAPNAV uz neznatna ulaganja u sanacije sustava navodnjavanja na podru ju Dalmacije, osigurala se održiva poljoprivredna proizvodnja.

I 36 I

HRVATSKE VODE I Suradnjom do vodoopskrbnih sustava

SURADNJOM DO VODOOPSKRBNIH SUSTAVA Irina Putica, dipl. ing. građ.

Podru je djelokruga VGO Split obuhva a re-alizaciju projekta na etiri dalmatinske župa-nije i to: Zadarsku, Šibenko kninsku, Split-sko dalmatinsku i Dubrova ku. Na podru ju ove etiri županije postoji 126 lokalnih je-dinica te 32 komunalna poduze a. Kako se rješavanje vodoopskrbe ne može svesti pod administrativne granice jedinica lokalne /re-gionalne samouprave ve se temelji na prin-cipima održivog gospodarenja i upravljanja vodnim resursim, esto je za realizaciju pro-jekta potrebna suradnja i više jedinica lokal-ne /regionalne samouprave.Prema lanku br.196 Zakona o vodma (NN br. 153/09) za rješavanje vodoopskrbe na svom podru ju zadužene su jedinice lokalne samo-uprave. Obzirom da u mnogim slu ajevima iste nisu stru no osposobljene za samostalnu pripremu projekata, a niti nancijski mogu pratiti ucjelosti realizaciju projekta, obra a-ju se Hrvatskim vodama za pomo . Hrvatske vode se putem svojih stru njaka uklju uju u pripremu projekata, a putem Planova uprav-ljanja vodama za teku u godinu osiguravaju izvorna sredstva za realizaciju projekta. In-vestitori na realizaciji projekata su nadležna

komunalna poduze a koja moraju osigurati odre eni nancijski udjel za realizaciju pro-jekta, a koji im dozna i nadležna lokalna ili regionalna samouprava.Dobar primjer za realizaciju projekata po-kazalo se potpisivanje višegodišnjih ugovo-ra tj.Sporazuma izme u lokalne/regionalne samouprave, Hrvatskih voda, Ministarstva i drugih subjekata. Na podru ju VGO Split su potpisana tri Sporazuma i to:

2004. godine Sporazum o su nanciranju programa vodoopskrbe isto nog pravca Regionalnog sustava zadarskog zale a,

2007. godine Sporazum o su nanciranju programa izgradnje I etape Regionalnog vodoopskrbnog sustava Neretva-Pelješac-Kor ula-Lastovo-Mljet, te

2008. godine Sporazum o su nanciranju programa izgradnje Regionalnog sustava Vodoopskrbe Dalmacija.

Mnoga naselja u Zadarskoj županiji nisu imala rješenu vodoopskrbu ili su imali opskr-bu koja je bila nepouzdana (zaslanjena voda, prekidi u opskrbi i sl). 2004.godine potpisa-nim Sporazumom od strane su nancijera i

Modelska kon guracija sustava dovoda vode sa Krke na podru je splitsko dalmatinske županije.Cjevovod uz auto cestu – crvena linijaGranica Županija – žuta linija

I 37 I


Model višegodišnjih ugovora dobar je pokazatelj uspjeha zajedni ke suradnje državnih, regionalnih i lokalnih institucija.

to: Ministarstva mora,turizma,prometa i ra-zvitka, Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za regionalni razvoj, Hrvatskih voda, Hrvatskih autocesta i Zadarske županije po inje realizacija projek-ta isto nog i zapadnog pravca Zadra sa ugo-vorenim iznosom 160 milijuna kuna. Zapad-ni pravac je obuhvatio kvalitetno rješavanje opskrbe naselja: Petr ana, Nina, Vrsi, Grbe, Privlake te opskrbu otoka Vira koji do sada nije bio priklju en na javni vodoopskrbni su-stav. Na isto nom pravcu se rješila opskrba naselja Škabrnja, Zemunik Donji i Zemunik Gornji, Debeljak, Gorica i Glavica, Galovac, Podgradina, Prkos, Paljuv, Cicin Gaj, Vrulje, Lišane Ostrovi ke, Peruši , Kolarina. Tijekom ljetne sezone na nekim navedenim podru -jima se broj stanovnika znatno pove ao, a najizraženiji je primjer otok Vir gdje broj lju-di na otoku dosegne i preko deset tisu a.Sporazumom o su nanciranju programa izgradnje I etape Regionalnog vodoop-skrbnog sustava Neretva-Pelješac-Kor u-la-Lastovo-Mljet na podru ju Dubrova ko neretvanske županije koji je potpisan od strane su nancijera i to: Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka, Ministarstvo po-ljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodar-stva, Fond za regiuonalni razvoj, Hrvatske vode , Hrvatske ceste, NPKL d.o.o.Vodovod Kor ula na iznos 108 mil kn zapo inje rea-lizacija objekta koji su zaokružila tehni ku cjelinu sustava, obzirom da isti nikad nije dovršen u cjelosti. Izgradnjom CS Blace i PK Postinje osigurano je prebacivanje vode iz Doline Neretve na Pelješac sa dosadašnjih 120 l/sec na 204 l/sec a što je omogu ilo i daljnje radove na spajanju otoka Lastovo i Mljet te sustava Blato na Regionalni sustav Neretva-Pelješac-Kor ula-Lastovo-Mljet i dovod vode sa kopna iz vodozahvata Prud instaliranog kapaciteta 368 l/sec do oto-ka. Obzirom da podru je od Doline Neretve preko poluotoka Pelješca do Kor ule, Lasto-va i Mljeta predstavlja jednu vodoopskrbnu zonu, navedeno spajanje otoka Lastovo i Mljet te sustava opskrbe op ine Blato i Vela

Luka umnogome e doprinijeti sigurnijem i ekonomski isplativijem radu sustava a što u kona nici rezultira i zadovoljstvom potroša-a. Dotadašnja opskrba stanovnika na oto-

ku Lastovu i Mljetu koja je vršena putem ure aja za desalinizaciju bi ostala u slu a-ju ekcidentnih situacija, a izvorišta u Blatu bi se koristila za rad regionalnog sustava u ograni enim koli inama crpljenja ime bi se izbjegla mogu a zaslanjenja.Nastavak radova na podru ju Zadarske žu-panije, te Šibensko-kninske i Splitsko-dal-matinske reguliran je potpisanim Sporazu-mom o su nanciranju izgradnje programa Reginalnog sustava vodoopskrbe Dalmaci-ja izme u: Ministarstva mora, turizma, pro-meta i razvitka, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za regionalni razvoj, Hrvatskih voda, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske žu-panije i Zadarske županije na iznos od 279 mil kn. Na podru ju Šibenske županije je izveden glavni magistralni cjevovod uz auto-cestu (duljine 14,00 km pro la 400-250mm) kojim se doprema voda sa Krke na podru je splitsko dalmatinske županije u koli ini od 45 l/sec. Istim cjevovodom se opskrbljuju usputna op inska naselja Primorskog Dolca, Prgometa, Boraje i Perkovi a. Na podru ju Splitsko-dalmatinske županije zapo ela je izgradnja u više pravaca. Na-stavljena je izgradnja cjevovoda uz auto-cestu od strane Šibenika u duljini 17,5 km pro la 250-200mm kojim se osigurava voda sa Krke za potrebe naselja Radoši , Le evi-ca, Vu evica te budu eg Regionalnog Cen-tra za gospodarenje otpadom. Izgradnjom navedenog cjevovoda je uspostavljeno spa-janje sustava Šibenik (opskrba sa Krke) i sustava Sinj (opskrba sa Rude). Na podru -ju Imotske krajine su izgra eni objekti na podru ju op ine Proložac koji do sada nisu imali rješenu vodoopskrbu od naselja Ri ice do Kraljevi a, a ujedno je ostvareno spaja-nje dva sustava Regionalnog sustava „Josip Jovi “ i sustava Imotski. Za poboljšanje op-

CS Kosinac u Sinju CS Vir na otoku Viru

I 38 I

HRVATSKE VODE I Suradnjom do vodoopskrbnih sustava

skrbe grada Imotskog zapo eli su radovi na polaganju cjevovoda CS Opa ac- CS Ljuba- VS Ravna Glava iji dovršetak se o ekuje do ljeta 2013.godine. Izvedenim radovima e se omogu iti dodatne koli ine vode sa vo-dozahvata Opa ac za gornje dijelove grada Imotskog i Vinjana Gornjih koja su do sada u ljetnim mjesecima imali problema u opskr-bi. Na podru ju op ine Šestanovac dovršeni su radovi na dionici VS Šestanovac-Dundi i-Bol i i-Prpuša-Kova evi i-Privija. Isto pred-stavlja sjeverni dio op ine koji do sada nije imao rješenu opskrbu a tehni ki predstavlja i dovršetak Regionalnog sustava „Josip Jo-vi “ u cjelosti. Na podru ju Sinjske kraji-ne je izvršena temeljita reakonstrukcija CS Ruda koja predstavlja srce sustava opskrbe Sinjske krajine (opskrbljuje 80% Sinjske krajine). Zamjenjeni su crpni agregati snage 400kW ime je pove an pove an kapacitet zahvata sa 240 l/sec na 540 l/sec. CS Kosi-nac je druga po važnosti i iz nje se crpi voda za dio grada Sinja i dio op ine Hrvace (op-skrbljuje 20% Sinjske krajine). Na podru ju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš-Bra -Hvar-Šolta-Vis se izradila projektna dokumentacija za rekonstrukciju Ure aja za preradu vode Zagrad u Omišu, izgradnju CS Mirca na Bar u te ugradnju opreme za nad-zor i upravljanje objektima na otoku Visu. Izveden je i dio radova na navedenim objek-tima kao na primjer: na ure aju Omiš izvrše-

ni su radovi na modernizaciji opreme za klo-riranje, na Bra u se dovršava izgradnja CS Mirca kojom e se omogu iti isporuka vode u smjeru Šolte za 30% ve a od dosadašnje, na Visu je pove an kapacitet zahvata na vo-dozahvatima Koritima i Pizdica. Otok Vis se opskrbljuje vodom sa vodozahvata na otoku tako da izvedeni radovi na crpnim stanica-ma te ugradnja opreme za daljinski nadzor i upravljanje umnogome e doprinjeti sigurni-joj opskrbi te sustavnoj kontroli rada objeka-ta iz Centra za daljinski nadzor i upravljanje.Svi radovi koji su predvi eni da se realizi-raju po potpisanim Sporazumima nisu još dovršeni. Jedan od razloga je nemogu nost osiguranja svih potrebnih sredstava, a dru-gi dio problema je vezan i za stanje u gos-podarstvu koje se rezultiralo i na izvo a ka poduze a. Bez obzira na izneseno poslovi su zapo eti, neki objekti su izvedeni i stavljeni u funkciju dok se drugi dio objekata završa-va i nancijski se prati godišnjim planovima kao i su nanciranjem izme u Hrvatskih voda i Investitora. Obzirom na sve izneseno sma-tramo da model višegodišnjih ugovora pred-stavlja dobar pokazatelj zajedni ke suradnje državnih, regionalnih i lokalnih institucija koji rezultira dovršetkom radova i stavlja-njem u funkciju objekata te u kona nici i za-dovoljstvom krajnjeg korisnika koji je rješio pitanje opskrbe pitkom vodom na sigurnan i kvalitetan na in.

SLIKEArhiva VGO Split

Hidrotehni ki tunel u Blatu-spoj sustava Blato na sustav NPKL

I 39 I


POTICANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI

Za su nanciranje znanstveno-istraživa kih projekta i objavljivanja knjiga u 2012. godini Hrvatske vode su izdvojile 600.000,00 kn.

Dr. sc. Bojana HorvatZnanstvena i istraživa ka djelatnost temelj su razvoju suvremene države. Poticanje znanstvene djelatnosti u funkciji je napretka društva kako bi se stvorio znanstveni sustav neophodan za društveni i gospodarski razvoj. U tom procesu podjednako moraju sudjelo-vati i znanstvene i obrazovne institucije te poslovna zajednica, a njihova suradnja osi-gurava se nancijskom potporom istraživa-njima tema koje su od obostranog interesa, te kroz tranfer znanja i tehnologije. U tom kontekstu, ulaganja u znanstvene projekte obveza je ne samo znanstvenih i obrazovnih institucija ve i same poslovne zajednice.Hrvatske vode ve dugi niz godina doprinose razvoju znanosti putem su nanciranja znan-stveno-istraživa kih projekata te objavljiva-nja znanstvenih i stru nih publikacija iz po-dru ja vodnog gospodarstva. Nastavljaju i suradnju s institucijama i tvrtkama u ijoj su domeni znanstveno-istraživa ke djelatnosti te objavljivanje znanstvenih, stru nih i edu-kativnih publikacija, Hrvatske vode su i ove godine nancijski potpomogle ostvarenje brojnih znanstveno-istraživa kih projekata i sudjelovale u pokrivanju dijela troškova objavljivanja znanstvenih knjiga te zbornika radova iz podru ja upravljanja vodama za sastavnice vodnoga gospodarstva: zaštita od štetnog djelovanja voda, korištenje voda te zaštita voda.

Kao i dosadašnjih godina, jedan od temeljnih kriterija u odabiru znanstveno-istraživa kih projekata bio je sklopljen Ugovor o suradnji radi provedbe znanstvenog projekta s Mini-starstvom znanosti, obrazovanja i športa od-nosno, u obzir su uzimani samo oni projekti kojima je Odlukom o nastavku nanciranja znanstvenih projekata u prošloj godini osi-gurana potpora Ministarstva. Postupak skla-panja ugovora s Ministarstvom temelji se na znanstveno-stru noj recenziji pojedinog projekta te su na taj na in Hrvatske vode u odabir projekata za su nanciranje uvele i kriterij stru ne recenzije te je omogu ena objektivna ocjena pojedinih projekata koja se temeljila na stru nim recenzijama znan-stvenika kompetentnih za podru je istraživa-nja pojedinog projekta. Natje aj za su nan-ciranje znanstveno-istraživa kih projekata iz podru ja upravljanja vodama objavljen je krajem travnja prošle godine a prijavljeno je 39 projekata s trinaest razli itih institucija u Republici Hrvatskoj od kojih je, po mišljenju Povjerenstva za dodjelu nancijskih sred-stava za znanstveno-istraživa ke projekte u 2012. godini, 38 zadovoljavalo postavljene kriterije. Najviše je prijava pristiglo s Insti-tuta „Ru er Boškovi “, ukupno devet, a sli-jede ga Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu sa šest prijavljenih projekata te Agronomnski fakultet Sveu ili-

I 40 I

HRVATSKE VODE I Poticanje znanstvene djelatnosti

Red

ni b

roj

ZNANSTVENA INSTITUCIJA NAZIV PROJEKTA VODITELJ PROJEKTA

1

Institut "Ru er Boškovi "

Organski spojevi kao molekulski obilježiva i antropogenog utjecaja na okoliš prof.dr.sc. Marijan Ahel

2

Ekotoksikološko zna enje ABC transportnih proteina u vodenih organizama / Odre ivanje koncentracije inhibitora aktivnosti ABC transportnih proteina u uzorcima otpadne vode, površinske vode i sedimenta

dr.sc. Tvrtko Smital

3Ekološko modeliranje za održivo upravljanje resursima / Upravljanje vodama u nacionalnim parkovima: odre ivanje prihvatnog kapciteta za posjetitelje

prof.dr.sc. Tarzan Legovi

4Me udjelovanje oblika tragova metala u vodenom okolišu / Razvoj automatskog elektrokemijskog sustava za kontinuirano mjerenje metala u prirodnim vodama

dr.sc. Ivanka Pižeta

5Biogeokemija metala u sedimentacijskim sustavima i tlima Hrvatske / Zaga enje jadranske obale organokositrenim spojevima

prof.dr.sc. Goran Kniewald

6

Razvoj i primjene nuklearnih analiti kih metoda / Evaluacija antropogenog utjecaja na geokemijski okoliš slivnog podru ja donje Neretve i na zdravlje stanovnika tog podru ja

dr.sc. Jasmina Obho aš

7 Stani ne promjene u vodnih organizama pobu ene metalima dr.sc. Biserka Raspor

8 Priroda organske tvari, interkacije s mikrokonstituentima i površinama u okolišu dr.sc. Irena Ciglene ki-Juši

9Substani na, biokemijska i logenetska raznolikost tkiva riba, rakova i školjaka / Slatkovodni ekosustavi i ribarstvo

dr.sc. Rozelinda ož-Rakovac

10

Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Geomorfološka i geoekološka istraživanja krša RH prof.dr.sc. Sanja Faivre

11 Molekularna logenija, evolucija i simbioza slatkovodnih beskralježnjaka prof.dr.sc. Mirjana Kalafati

12 U inak one iš enja na geneti ku strukturu organizama u vodenom okolišu prof.dr.sc. Goran Klobu ar

13 Invazivne vrste beskralješnjaka u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske prof.dr.sc. Radovan Erben

14 Me uodnos mineralnih nosa a i fosfat-uklanjaju ih bakterija u otpadnim vodama prof.dr.sc. Jasna Hrenovi

15 Implementacija funkcionalnog ustroja akvati kih zajednica u valorizaciji okoliša prof.dr.sc. Biserka Primc

16

Agronomski fakultet Sveu ilšta u Zagrebu

Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom prof.dr.sc. Ferdo Baši

17 Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš prof.dr.sc. Milan Mesi

18 Prostorna varijabilnost toksi nih metala u poljoprivrednim tlima Hrvatske prof.dr.sc. Marija Romi

19 Utjecaj herbicida i gnojiva na kakvo u voda i tla u hidromelioriranim površinama prof.dr.sc. Ivan Šimuni

20 Zaslanjivanje tla - dijagnostika, procesi i utjecaj na biljku prof.dr.sc. Davor Romi

Tablica 1. Znanstveno-istraživački projekti sufi nancirani od strane Hrvatskih voda u 2012. godini

I 41 I


Red

ni b

roj

ZNANSTVENA INSTITUCIJA NAZIV PROJEKTA VODITELJ PROJEKTA

21

Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Me udjelovanje hidromelioracijskih sustava i okolišnih imbenika prof.dr.sc. Neven Kuspili

22 Utjecaj okoliša na oblikovanje i dimenzioniranje vodnih gra evina prof.dr.sc. Marko Prši

23 Razvoj i primjena metoda modeliranja pronosa tvari i energije teku inama prof.dr.sc. Goran Gjetvaj

24 Medicinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci

Procesi stabilnih izotopa: istraživanje krša u novom laboratoriju

prof.dr.sc. Zvjezdana Roller-Lutz

25 Ekotoksikološki aspekti legioneloza prof.dr.sc. Brigita Ti ac

26 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveu ilišta u Zagrebu

Analiza i modeliranje kemijskih reaktora prof.dr.sc. Vesna Tomaši

27 Primjena katalize u zaštiti okoliša prof.dr.sc. Stanka Zrn evi

28 Fakultet gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilšta u Splitu

Monitoring podzemnih i površinskih voda priobalnih krških podru ja prof.dr.sc. Damir Juki

29 Bilanca i modeliranje otjecanja u kršu prof.dr.sc. Vesna Deni -Juki

30 Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci

Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom u podru ju Kvarnera prof.dr.sc. edomir Benac

31 Hidrologija osjetljivih vodnih resursa u kršu prof.dr.sc. Nevenka Ožani

32Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Predvi anje antropogenog zaga enja na okoliš zagreba ke regije prof.dr.sc. Tatjana Vlahovi

33 Biologija ugroženih i endemi nih životinjskih vrsta Hrvatske dr.sc. Martina Podnar Leši

34 Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Geo zi ka istraživanja vodonosnih sustava, okoliša i energetskih izvora

prof.dr.sc. Franjo Šumanovac

35 Ispitivanje trajnosti mineralnih brtvenih barijera prof.dr.sc. Biljana Kova evi Zeli

36Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

Prevladavanje stresa uzgoja kukuruza na kiselom tlu gnojidbom i oplemenjivanjem prof.dr.sc. Vlado Kova evi

37Inovativne tehnike aplikacije pesticida u funkciji uštede i zaštite vodotokova na podru ju Požeško - slavonske županije

prof.dr.sc. uro Banaj

38 Tehni ki fakultet Sveu ilišta u Rijeci Numeri ko modeliranje i optimizacija strujanja uida prof.dr.sc. Luka Sopta

šta u Zagrebu s pet. Tri projekta prijavljeno je od strane Gra evinskog fakulteta Sveu i-lišta u Zagrebu, a po dva projekta prijavili su Medicinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologi-je Sveu ilišta u Zagrebu, Fakultet gra evi-narstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu, Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagre-ba, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu-

ilišta u Zagrebu te Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta J. J. Strossmayera Sveu ilišta u Osijeku. S Tehni kog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci prijavljen je jedan projekt. Za su nan-ciranje znanstveno-istraživa kih projekta u 2012. godini izdvojeno je 500.000,00 kn.Na natje aj za su nanciranje objavljivanja znanstvenih knjiga i zbornika radova iz po-dru ja upravljanja vodama mogli su svoje publikacije prijaviti autori, izdava i, znan-

I 42 I

HRVATSKE VODE I Poticanje znanstvene djelatnosti

stvene i znanstveno-nastavne ustanove te znanstvene i znanstveno-stru ne udruge. Kriteriji za dodjelu nancijskih sredstava temeljeni su na znanstvenom karakteru pu-blikacije pa se tako znanstvenom knjigom smatra znanstveno djelo koje sadrži rezulta-te znanstvenih istraživanja ili pregled znan-stvenih istraživanja s novim zaklju cima od interesa za znanost, znanstvena gra a s kriti kim pregledom i znanstvena sinteza (znanstvena monogra ja), prijevod zna aj-

Red

ni b

roj

IZDAVA / NAKLADNIK NASLOV PUBLIKACIJE AUTOR / UREDNIK

1Fakultet gra evinarstva, arhitekture i geodezije Sveu ilišta u Splitu

Zemljani radovi Tanja Roje-Bonacci

2 Hrvatska gospodarska komora - komora Zagreb Poduzetni ki vodi savske regije Zlatan Fröhlich

3 Speleološki klub "Ursus Spelaeus" Subterranea Croatica Hrvoje Cvitanovi


"Hidrogeologija primjena u graditeljstvu" Andrea Ba ani, Tatjana Vlahovi

5 Hrvatska sveu ilišna naklada d.o.o. Ure enje voda Ivan Šimuni


Vodoopskrba i odvodnja naselja Jure Margeta

7Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Osnove geo zi kih istraživanja Franjo Šumanovac

8Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu

Trep a - Stari Trg Vladimir Zebec

9 Hrvatski savez gra evinskih inženjera Gra evinar Stjepan Lakuši

10 Hrvatsko biospeleološko društvo

Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske Svezak 2

Helena Bilandžija, Martina Pavlek, Tvrtko Dražina, Sanja Gottstein

11 Državni zavod za zaštitu prirode Zelena knjiga izvornih pasmina Hrvatske

Zdravko Ba arac, Maja Draži , Ljiljana Bedrica, Boro Mio , Ante Ivankovi , Roman Ozimec, Mato a i , Zlatko Janje i

12

"Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveu ilišta u ZagrebuHINUS d.o.o. Zagreb"

Analitika okoliša Marija Kaštelan Macan, Mira Petrovi

nijeg znanstvenog djela te posebno vrijedno djelo za promicanje znanosti me u mladima, a osim navedenog nužno je da je tematika koju publikacija obra uje iz podru ja uprav-ljanja vodama.

Na natje aj je prijavljeno ukupno dvanaest publikacija od kojih je jedanaest zadovoljilo de nirane kriterije. Za su nanciranje objav-ljivanja knjiga Hrvatske su vode u 2012. godni izdvojile 100.000,00 kn.

Tablica 2. Znanstvene knjige i zbornici radova sufi nancirani od strane Hrvatskih voda u 2012. godini

I 43 I


SVAKI OBLAČIĆ NOSI SVOJ MIŠČIĆ!Oblaci su naizgled sporedni, nevažni sudionici u hidrološkom procesu, ali su nezaobilazna karika i – iskreno re eno – bez njih se ne može! mr. sc. Milan Sijerković

Kumulonimbus. Foto: Antun Cerove ki

I 44 I

HRVATSKE VODE I Svaki oblačić nosi svoj miščić!

Ve su najdrevniji mislioci, mudraci, u povijesti ovje anstva zaklju ili da voda, zajedno s va-

trom, zemljom i zrakom, pripada skupini etiriju po ela ili stihija svijeta. Ona neprestano kruži u prostoru i pritom oblikuje glasovit i životno važan hidrološki ciklus. Voda isparava sa zemlje i to poglavito s mora i oceana, jer je ondje ima najviše. U atmosferu dospijeva u obliku vodene pare. U povoljnim okolnostima iz vodene pare nastaju oblaci, a iz obla nih elemenata obori-na. Kad voda, naj eš e u obliku kiše ili snijega, napusti oblak, dospijeva kao oborina na Zemlji-nu površinu. Pada izravno na mora i oceane ili pak natapa kopno na kojemu nastaju nadzemni i podzemni vodotoci, koji se prije ili poslije ulije-vaju u mora i oceane te se tako kruženje vode zatvara.

Oblaci su naizgled sporedni, nevažni sudionici u cijelome opisanom procesu, ali su nezaobilazna karika i – iskreno re eno – bez njih se ne može! Uz to su živopisni i po mnogo emu drugom – radišni i korisni.

Oblak je vidljiva, poluprozirna ili neprozirna, nakupina vodene pare i mikroskopski sitnih vodenih kapljica ili ledenih kristali a nastalih od vodene pare. Nastaju, razvijaju se, gibaju i

Dje ji poster UN kruženja vode u prirodi

iš ezavaju u atmosferi. Mudro sro eno, zar ne ?

Koli ina vodene pare u zraku je prostorno pri-li no promjenjiva. Najmanje je ima u hladnim polarnim krajevima, a najviše u toplim ekva-torskim. Najviše je ima ljeti, a najmanje zimi. Izra unato je da u atmosferi ima 146 tisu a milijardi tona vodene pare. Me utim, kad bi se nekim udesnim procesom sva vodena para preobrazila u vodu, dobili bismo na površini Ze-mlje sloj vode visok samo dva i pol centimetra! Tko bi rekao da od toliko naizgled bezna ajne koli ine vode u atmosferi mogu padati potopske kiše, nastati golemi vodeni tokovi i katastrofalni povodnji?!

Vodene pare, me utim, nema u cijeloj atmosfe-ri, ija je gornja granica 1000 – 2000 km. Njezi-na se koli ina brzo smanjuje s visinom. Na visini oko 2 km ima je upola manje nego u prizemnim slojevima. Smatra se da je prakti no sva vo-dena para sadržana u desetak – dvadesetak kilometara debelome donjem dijelu atmosfere, koji se zove troposfera. U atmosferu najviše vo-dene pare dospijeva s mora i oceana (godišnje oko 351 tisu a kubi nih kilometara vode), dok je isparavanje s kopnenih površina otprilike pet puta manje.

I 45 I


Sva ta vodena para ne zadržava se neposredno iznad površine s koje je isparila. Vjetrovi je ra-znose daleko od njezina izvora, a uzlazne zra -ne struje odnose je na velike visine u troposferi, a gdjekad i više.

Oblak nastaje na zrncima »prašine«!Prisutnost vodene pare u atmosferi bitan je pre-duvjet za nastanak oblaka. A ho e li oni nastati ili ne e ovisi o mnogo emu. »Ra anje« vodene kapljice ili ledenog kristala u atmosferi prili -no je mukotrpno, a ni njihovo udruživanje radi nastanka oblaka nije jednostavno, a ni uvijek uspješno. U svemu tome zamjetnu ulogi igraju si ušne krute estice, primjese atmosferskim plinovima, pogotovo ako su higroskopne, sklo-ne upijanju vodene pare. Tako nastaju zametci sastojaka oblaka, bez kojih bi i tvorba oblaka bila zamalo nemogu a.Nastamba oblaka prili no je udnovata. Njegovi stanari mogu biti samo »tople« kapljice (s tem-peraturom višom od 0 °C) ili samo ledeni krista-li. Promjer im može biti od samo dvije tisu inke milimetra, pa do stotinu puta ve i. Uz to, mogu u vrlo burnom sustanarstvu živjeti zajedno «to-ple» kapljice i «prehladne» kapljice (s tempera-turom nižom od 0 °C, a ipak u teku em stanju!) i ledeni kristali. Spomenimo još jedanput da je cijeli oblak, koji pokadšto poprima izgled dvor-ca iz bajke, nastao na zrncima »prašine«. Kad bismo nekim ma ioni arskim trikom iz oblaka izvukli ta zrnca, udesni dvorac bi se srušio kao kula od karata!Pogledate li na nebo, esto ete na njemu uo-iti mnoštvo oblaka najraskošnijih oblika. Po-

nekad su to snježnobijele pahulje, poput ukrasa razbacanjih po nebeskoj modrini. Drugi put su to nježni uvojci ili grumen i i svrstani u redove nalik nemirnom stadu nebeskih ov ica. Nerijetko je cijelo nebo pokriveno tankim obla nim velom kroz koji se nazire okrugla Sun eva plo a. Po-kadšto su posrijedi debele naslage oblaka, pa se stje e dojam da nas zastiru poput mekog bijelog pokriva a. Drugi put, me utim, sivo a zamijeni bjelinu, što daje naslutiti kako e nebo uskoro proplakati si ušnim kišnim suzama. Doga a se, i to ne tako rijetko, kako jedni oblici oblaka na-o igled prelaze u druge. Lijepi oblaci ravne pod-nice i zaobljenih vrhova, oblika glavice cvjeta e, postupno rastu i poprimaju oblik tornjeva, na-zubljenih utvrda ili visokih gora. Naposljetku, na vrhu dobiju tanku perjanicu ili obla ni nakovanj, nakon ega ga iz prijete eg oblaka sijevnuti mu-nja, zaoriti se grmljenje te e se izliti pljusak kiše ili zaštropotati ledena zrna tu e.Prirodoslovce je dugo opsijedala misao o tome kako mnoštvo razli itih oblaka treba rasporediti i razvrstati da ih motritelji vremena diljem svije-ta mogu raspoznavati na jednak na in.

Hvalevrijedno razvrstavanje oblakaPrvi koji se tom zada om uspješno pozabavio bio je poznati francuski prirodoslovac, biolog Lamarck. Nažalost njegova klasi kacija oblaka nije pobudila doli no zanimanje u enjaka. Ono što nije uspjelo velikome Lamarcku, posre ilo se znanstvenom amateru, engleskom kemi a-ru Lukeu Howardu, koji se u dokolici zanimao oblacima te je godine1804. obznanio svoju kla-si kaciju oblaka.

1 2

3

1 Cirusi. Foto: Alan aplar2 Cirostratus. Izvor: DHMZ3 Cirokumulus. Izvor: DHMZ

I 46 I


Howard je bio dovoljno domišljat, pa je oblaci-ma nadjenuo latinska imena, na jeziku tadaš-njeg u enog svijeta. Tako je on prvi upotrijebio nazive cirrus ( uperak), cumulus (hrpa, gomila) i stratus (pokriva ).Slavni njema ki pjesnik, državnik i znanstvenik Johann Wolfgang Goethe (1749.- 1832.) bio je toliko oduševljen Howardovim uspjehom razvr-stavanja oblaka da je u njegovu ast napisao nekoliko pjesama! Goethe je ina e bio zalju-bljen u oblake. Nekoliko godina redovito ih je motrio i bilježio (vodio je «dnevnik oblaka»), ak ih je i crtao, a godine 1817. napisao je i lanak o oblicima oblaka.

Sve potonje klasi kacije oblaka zasnivale su se na onoj koju je izradio Howard. Naravno, s po-ve anjem znanja o oblacima i njihova podjela postajala je složenija i cjelovitija. Godine 1932. izra en je i prvi Me unarodni atlas oblaka, koji je obiljem slika oblaka olakšavao posao vre-menskim motriteljima pri njihovu opažanju i prepoznavanju U sljede im desetlje ima mete-orolozi su nekoliko puta prera ivali i dopunjavali atlas oblaka. U atlasu su svi oblaci raspore eni u rodove, vr-ste, podvrste, a uz njih još postoje dopunske odlike i oblaci pratitelji.

Deset »veli anstvenih« rodovaNajosnovniju skupinu ine rodovi, a njih je de-set. To su poimence: Cirrus (cirus), Cirrocumu-

lus (cirokumulus), Cirrostratus (cirostratus), Altocumulus (altokumulus), Altostratus (alto-stratus), Nimbostratus (nimbostratus), Stra-tocumulus (stratokumulus), Stratus (stratus), Cumulus (kumulus), Cumulonimbus (kumulo-nimbus). Uz tri osnovna oblika što ih je uveo Howard, u atlasima su nazna eni i njihovi kom-binirani oblici, pri emu rije alto zna i: visoko. Od novih se pojmova pojavljuje nimbus, što na latinskom zna i oblak, ali se ta rije koristi kao oznaka »kišnog oblaka«.

Uz nazna enih 10 rodova prisutno je još 26 vr-sta, 31 podvrsta, 32 dopunske odlike i oblaci pratitelji, što dovoljno upozorava na bogatstvo formi oblaka. Neupu ene bi moglo zanimati da se u prijevodima latinskih naziva pojedinih vrsta i podvrsta nalaze i sljede e rije i opisa oblaka: zarez, riblja kost, utvrda, le a, luk, nakovanj, šiba, kapulja a, vime, valovit, zrakast, elav...

Doista, bogat je, zanimljiv i pomalo udesan svijet oblaka.

No,oblaci nisu samo neobi ni ukrasi na nebu. Svojim obli jem, brojnoš u, visinom, deblji-nom, bojom, te rasporedom na nebu, brzinom i smjerom gibanja, oblaci mnogo toga kazuju o onome što se zbiva u atmosferi, visoko iznad naših glava. Oni su zapravo zorni pokazatelji koli ine vlage u zraku, vjetrova na visini, uzla-znih i silaznih gibanja zraka, stupnja stabilnosti atmosfere i prisutnosti zra nih vrtloga. A o sve-

1

2

1 Altokumulus. Foto: Antun Cerove ki

2 Altostratus. Izvor: DHMZ

I 47 I


mu tome ovisi vrijeme koje doživljavamo ili pak ono što e slijediti. Ukratko se može re i: oblaci su lice vremena!

Oblaci – lice vremenaTo lice može nam se initi lijepim ili ružnim - što je naj eš e ovisno o našim sklonostima i raspo-loženju. No mnogo je važnije što oblaci utje u i na druge, važnije sastojke vremena i time uve-like odre uju njegovu svrhovitost i u inkovitost. Njihova prisutnost ili odsutnost izravno odre u-je duljinu osun anosti i koli inu Sun evog zra-enja na Zemljinoj površini na velikim podru ji-

ma. To nije važno zbog toga ho emo li pocrnjeti ili ne emo, nego zato što izravno utje u, me u inim, i na toplinske okolnosti. Naime, time što upravljaju putovima zra enja Sunca i Zemljine površine, njihova prisutnost dan ini hladnijim, a no toplijom nego onda kad su odsutni.No, svakako je najve i doprinos oblaka važnom prevažnom vremenu njihovo sudjelovanje u kružnom toku vode a što se svodi na proizvod-nju oborine. Ukratko, oblaci su tvornice kiše i snijega! Pu ka izreka: Svaki obla i nosi svoj miš i ! upozorava na naivnu pu ku predodžbu o oblaku kao mijehu ili mješina s nebeskom vo-dom, koju e prije ili poslije istresti na Zemlju, uvijek potrebitu vode. injenica je, me utim, da svaki oblak ne donosi oborinu. Doga a se to onda kad su njegovi elementi previše si uš-ni. Ili je oblak pretanak pa njegovi sastojci ne mogu bilo kojim procesom toliko narasti kako bi uspjeli svladali uzlazne zra ne struje ispod oblaka i dospjeli kao oborina na zemlju. Ili su pak oblaci visoko po nastala oborina na putu

od oblaka do tla ishlapi i preobrazi se u vode-nu paru. Ima, me utim, i slu ajeva kad kiša ili snijeg padaju s neba bez prisutnosti oblaka! No tada je posrijedi neznatna koli ina oborine koja ni po emu nije važna.Procesi rasta obla nih elemenata (obla ne ka-pljice, primjerice) do oborinskih (kišne kapi) vrlo su složeni i sadržavaju spajanja pri sudari-ma ili zbog razli itog elektri nog naboja. Tu su i posebno zanimljivi procesi preraspodjele vode-ne pare s manjih na ve e kapljice, s toplijih na hladnije, s prehladnih kapljica na ledene krista-le, što je zapravo najvažniji proces za nastanak kiše i snijega. U svakome slu aju, oblak mora biti dovoljno debeo da bi u njemu nastala obori-na. S toga gledišta ispravna je pu ka izreka: Iz debelog oblaka daždi!Ima oblaka koji svojim oblikom ili proizvodom i popratnim pojavama pobu uju posebnu po-zornost.Takvi su primjerice oblaci koji nasta-ju na velikim vodopadima ili na vulkanima pri erupcijama. I apokalipti na »atomska gljiva« pri atomskim eksplozijama u atmosferi pripada specijalnim oblacima. Vjerojatno mnogi ne zna-ju da oblaci koji nastaju pri požarima na otvo-renome (šumski požari) imaju posebno ime: pirokumulus. Naravno, u prirodi ima još zanimljivih obla-ka, poput »gorskih oblaka«,obla ne »kape« ili »brva, obrve« na gorju izloženom vlažnim zra -nim strujama. Postoje i »biserni« ili »sedefasti oblaci« na velikim visinama, esto obojeni du-ginim bojama, zatim »srebrnasti« ili no ni svi-jetle i oblaci (na visinama oko 80 km), koji su

1 2

3

4

1 Kumulusi. Foto: Alan aplar2 Stratus. Izvor: DHMZ3 Nimbostratus. Izvor: DHMZ4 Stratokumulus. Foto: Antun

Cerove ki

I 48 I


katkad toliko svijetli da predmeti na tlu zbog njih imaju sjenu!

Razli ite svjetlosne (opti ke) pojave u oblacima, nastale zbog posebnih okolnosti loma i re eksije Sun evih i Mjese evih zraka mogu se iskoristi-ti kao najavljiva i budu eg vremena. Na skoru oborinu upozoravaju pojave prstena (halo) ili vi-jenca (korona) u oblacima oko Sunca i Mjeseca. Veli se: Ako je Sunce u svojoj ku i, uskoro eš morati kišni ogrta navu i! Ili: Kad se

Mjesec kolutom okruži, u kljunu kišu drži!

A što tek re i o oblacima – »ov icama«, nalik nemirnom stadu ovaca koje se kre u po pašnja-ku, koji najavljuju nevrijeme (Oblaci na ov i-ce, kiša na kablove!). Gorostasni olujni oblaci kumulonimbusi zastrašuju ve samim svojim prijete im izgledom, a pogotovo onda kad mu-

njama, gromovima, potopskim kišama i štropo-tom ledenih zrna tu e potkrijepe prisutnost ne-vremena, nevere ili neverina. Dalmatinski puk u ljeti žednoj i kiše željnoj Zagori kazuje: Dižu se kule bit e pure! (rodit e kukuruz). Nije li i lijevak »mahnitog zvrka« – tornada, pijavice i morske pijavice još najstravi niji oblak koji se promatra u može uprizoriti?!

Proricati vrijeme uz pomo oblaka zahtijeva po-zornost, znanje i veliku strpljivost. »Oblaci su udni svati, koje treba loviti onda kada se po-

kažu, a ne kada se ho e!« zaklju io je Andrija Mohorovi i , naš glasoviti prirodoslovac, koji je bio zaljubljen u te nebeske jedrilice.

Oblaci ne samo što su lice vremena i tvornice oborine nego mogu odigrati i zahtjevnu ulogu zabavnog najavljiva a budu eg vremena!

Oblaci – prikaz Alan aplar

I 49 I


SVJETSKI DAN VODA 2013.

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Me unarodni Svjetski dan voda svake se go-dine obilježava 22. ožujka kako bi se skre-nula pozornost na važnost slatkih voda i podržalo održivo upravljanje slatkovodnim resursima.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) 1992. godine predložen je me unarodni dan proslave slatkih voda. Op a skupština Ujedinjenih naroda na taj je prijedlog odgovorila odre ivanjem 22. ožuj-ka 1993. kao prvog Svjetskog dana voda. Svake godine Svjetski dan voda naglašava odre eni aspekt slatkih voda.

U prosincu 2010. godine, Op a skupština Ujedinjenih naroda je 2013. godinu progla-sila Me unarodnom godinom suradnje na podru ju voda (Rezolucija A/RES/65/154). Slijedom toga, i Svjetski dan voda 2013., koji se obilježava 22. ožujka 2013., e biti posve en suradnji na podru ju voda. Stoga je UN-Water, mehanizam Ujedinjenih naroda za koordiniranje svih pitanja povezanih s vo-dom, pozvao Organizaciju UN-a za obrazova-nje, znanost i kulturu (UNESCO) da predvodi UN-ovu Me unarodnu godinu suradnje na podru ju voda, prvenstveno zbog UNESCO-vog jedinstvenog multidisciplinarnog pristu-pa koji povezuje prirodne i društvene zna-nosti, obrazovanje, kulturu i komunikaciju.

Kako je voda sama po sebi transverzalan i univerzalan element, UN-ova Me unarodna godina suradnje na podru ju voda bi prirod-no obuhvatila i dotaknula sve te aspekte.

Cilj ove me unarodne godine je oja ati svijest o potencijalu za ja om suradnjom i izazovima s kojima se suo ava vodno gos-podarstvo u svjetlu pove ane potražnje za pristupom vodi, dodjelom vode i vodnim uslugama. Ove e se godine naglasiti po-vijest uspješnih inicijativa suradnje na po-dru ju voda, kao i identi cirati goru a pita-nja o obrazovanju o vodi, vodnoj diplomaciji, upravljanju prekograni nim vodama, nan-ciranju suradnje, nacionalnim/me unarod-nim pravnim okvirima, te poveznicama s milenijskim ciljevima razvoja. Ovogodišnji 21. po redu Svjetski dan voda e ujedno biti prilika da se iskoristi zamah stvoren na Me-unarodnoj konferenciji Ujedinjenih naroda

o održivom razvoju (Rio+20) i da se podrži oblikovanje novih ciljeva koji e pridonijeti razvoju istinski održivih vodnih resursa.

Konferencija o vodi na visokoj svjetskoj razi-ni održati e se tijekom kolovoza ove godine u tadžikistanskom gradu Dushanbe, a od 1. do 6. rujna i u Stocholmu (Švedska).

U listopadu 2013. godine u Budimpešti e se održati glavna sve anost povodom me una-rodne godine voda (World Water Summit). Hrvatski poster Svjetskog dana voda

UN poster Svjetskog dana voda

I 50 I

HRVATSKE VODE I Svjetski dan voda 2013.

Uz sudjelovanje lanica UN-a, relevantnih agencija i tijela UN-a, analizirati e se i de- nirati ciljevi održivog razvoja koji se odno-se na vodu do 2015.: pitka voda, sanitarni uvjeti, me unarodna suradnja o vodama, inovativna vodna tehnologija i dr.

Najava doga anja

Hrvatske vode u sklopu obilježavanja Svjet-skog dana voda svake godine planiraju mno-gobrojne aktivnosti i doga anja u suradnji sa raznim udrugama i institucijama koje su vezane uz vodno gospodarstvo i brigu o vodi.

Dosadašnje teme proslava Svjetskog dana voda

2012. – Voda i sigurnost hrane2011. – Voda za gradove – odgovor na

urbani izazov2010. – ista voda za zdravi svijet2009. – Prekograni ne vode2008. – Odvodnja otpadnih voda2007. – Kako se nositi s nestašicom vode2006. – Voda i kultura2005. – Voda za život2004. – Voda i katastrofe2003. – Voda za budu nost2002. – Voda za razvoj2001. – Voda i razvoj2000. – Voda za 21. stolje e1999. – Svi žive nizvodno1998. – Podzemne vode – Nevidljivi resurs1997. – Svjetske vode – ima li ih dovoljno?1996. – Voda za žedne gradove1995. – Žene i vode1994. – Briga za vodne resurse ti e se

svakoga

Otvorenim vratima Glavnog vodnogospodarskog laboratorija u Zagrebu

Ovogodišnja posebna prigoda obilježavnja Svjetskog dana voda kao Me unarodne godi-ne voda, daje svima nama priliku da tijekom cijele godine raznim projektima i aktivnosti-ma ja amo svijest i suradnju na svim razi-nama povezuju i sektore i institucije, kako bismo ukazali na potrebu zajedni kog djelo-vanja u o uvanju vodnoga resursa kojim se ponosimo. Obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana voda zapo et e u velja i uklju ivanjem Hr-vatskih voda u Green City Project s vrlo zanimljivim programom i edukativnim radi-onicama u etiri grada (Šibenik, Karlovac, Osijek i Varaždin) te zajedni kom akcijom iš enja vodotoka dana 23. ožujka na pet

lokacija u Hrvatskoj (Šibenik, Karlovac, Osi-jek, Varaždin i Zagreb).Otvorenim vratima Glavnog vodnogospo-darskog laboratorija u Zagrebu i Šibeniku Hrvatske vode e i ove godine omogu iti ši-roj javnosti, grupama i pojedincima, te obra-zovnim institucijama posjet laboratorijima u kojima e ih djelatnici Hrvatskih voda educi-rati o djelatnost Hrvatskih voda usmjerenih na monitoring voda, zaštitu i o uvanje vod-nih resursa Hrvatske. Sve ano obilježavanje Svjetskog dana voda uz zanimljiv program i sudjelovanje mališana iz vrti a Jabuka o ekuje nas 25. ožujka u zgradi Direkcije Hrvatskih voda u Zagrebu, gdje se o ekuju mnogi gosti i uzva-nici, a kojom prilikom e biti otvorena izlož-ba fotogra ja “Krajobraz i biološka raznoli-kost delte Neretve” udruge Divina Natura iz Metkovi a. U me unarodnoj godini voda o ekuju nas još mnoga doga anja, okrugli stolovi i manife-stacije od kojih posebno isti emo ve tradi-cionalno obilježavaje Dan Save suradnjom s Me unarodnom komisijom za sliv rijeke Save kroz parlament mladih, razne aktivno-sti i skupove, te suradnjom u projektu Li-jepa naša Sava u organizaciji Coca-Cole i mnogobrojnih partnera, u kojem se o ekuju novi zanimljivi sadržaji i edukativne radioni-ce s Državnim zavodom za zaštitu prirode i vrti em Jabuka iz Zagreba. Na internet stranicama Hrvatskih voda mo-žete prona i zanimljiv edukativni poster pod nazivom “Vodeni ciklus” kao i poster Svjet-skog dana voda. Ovim putem pozivamo sve vas, djelatni-ke Hrvatskih voda, vodnoga gospodar-stva i ostale gra ane na druženje uz edu-kativne radionice i zabavne programe projekata i ostalih planiranih aktivnosti, u ovoj me unarodnoj godini voda, kako biste svojim prisustvom podržali i dali svoj doprinos u podizanju svijesti o zašti-ti i o uvanju vodnoga resursa. Veselimo se vašem dolasku!

SLIKEMarija Vizner, dipl. ing. agr.

I 51 I


PRISTUP VODI SVUGDJE, AKO JE DIJELIMO

Ivo Aščić, dipl. ing.

Voda – prirodno bogastvo “Voda, nezamjenjiv suputnik suvremenog o-vjeka, ukro ena, usmjerena, u izobilju i koli i-nama koje govore o civilizacijskim i kulturnim potrebama, nemilosrdno se iscrpljuje, a još više one iš uje. Zbog svega ovoga antropogeni utje-caj ovjeka na ukupni ciklus vode treba opre-zno shvatiti. Životna povezanost izme u vode i zdravlja zahtijeva od ljudi, na itavom našem globusu stalnu brigu o racionalnom gospodare-nju vodnim resursima, o kvaliteti, ali i o koli ini vode i to prvenstveno pitke vode. Stanje op-skrbe istom i zdravom vodom u svijetu vrlo je zabrinjavaju e” jedna je od poruka poštanskih maraka RH “Europa – voda prirodno bogatstvo” izdanih 2001. godine. Marke prikazuju tok vode s uve anom plavom i zelenom kapi vode u slici svake marke. Prilikom dizajniranja korištena su dva pristupa: crno bijelom fotogra jom vode je dokumentaristi ki predstavljen motiv marke, a zelenom i plavom kapljicom simboli ki su do a-rane boje mora, jezera, rijeka, ali i uop e priro-da i ekologija. Kako bi se naglasila potreba za-štite voda i okoliša, u naziv izdanja, smještenog u slici marke, ukomponirana je još jedna plava i zelena kap i u 2001., godini izdanja maraka. Spomenute poštanske marke, obje tiskane u nakladi od 350 tisu a komada zbog eš e upo-rabe u poštanskom prometu te interesa lateli-sta su prodane kod hrvatskog izdava a maraka. Omotnica prvog dana na temu: Voda- prirodno bogastvo, svjedo i o vremenu nastanka maraka ali isto tako može poslužiti i kao svojevrsni su-venir. Ona je još uvijek dostupna kod izdava a po znatno nižoj cijeni nego što e to uskoro biti kod trgovaca maraka.

Voda, voda svuda, samo ako sura ujemo U Parizu, sjedištu UNESCO-a je 11. velja e 2013. službeno zapo eo program obilježava-nja Me unarodne godine suradnje na podru ju voda (IYWC). Tijekom sve anosti, na kojima su izme u ostalog nazo ili i Irina Bokova, general-

Omotnica prvog dana: “Voda – prirodno bogatstvo” iz 2001.

maraka.prirodnomaraka

vrsni su-zdava a koro biti

Islandska marka na temu IYWC

Konferencija o održivom razvoju “Rio + 20” na marki

UN-a iz 2012.

Me unarodna godina suradnje na podru ju voda na ovogodišnjoj španjolskoj poštanskoj marki

I 52 I

HRVATSKE VODE I Poštanske marke

na direktorica UNES-CO-a, Michel Jarraud, predsjednik UN-ovog programa za vodu i tajnik Svjetske mete-orološke organizacije (engl. The World Mete-orological Organizati-on, WMO) i Hamrokhon Zari , ministar vanjskih poslova Tadžikistana,

objavljen je i službeni slogan Svjetskog dana voda: “Voda, voda svakome, samo ako su-ra ujemo” kojeg je predložila Indijka Mega Humer. Slogan je izabran me u 12 tisu a pri-jedloga. Ovogodišnje poštanske marke izdane u svi-jetu povodom IYWC-a ali i sve ostale mar-ke s motivom vode imaju za cilj informirati i educirati sve nadležne svjetske institucije, državna i lokalna tijela ali i svakog gra anina o elementarnoj kulturi uporabe vode, potica-ti suradnju i dijalog me u državama na ijim teritorijima se nalaze glavni vodni bazeni te podsjetiti na potrebnu brigu za opskrbljeno-š u zdravom vodom i osiguranju higijenski ispravnog odlaganja otpadnih voda.

UN-ovi vodni miljokaziMe u prvim vijestima (informacijama) u ovoj godini koje su posjetile na UN-ovu me una-rodnu godinu suradnje na podru ju voda 2013. je španjolska poštanska marka izdana na istu temu 3. sije nja 2013. Motiv na marki simbo-li ki prikazuje vodu u aši koja se svakodnev-no koristi za pi e te njezin povratak u slavinu kao znak nedostatka i smanjenja zaliha vode. Poruka sa spomenute poštanske marke “po-tvr ena” je na UN-ovoj konferenciji o vodi odr-žanoj u španjolskom gradu Zaragozi od 8. do 10. sije nja 2013.Island je izdavanjem poštanske marke na temu IYWC-a 24. sije nja skrenuo pozornost svjetske javnosti na njihov doprinos u pro-nalaženju izvora vode te njenu eksploataciju pomo u vodenih pumpi u sušnim podru jima, posebice u državi Malawi.U sklopu obilježavanja IYWC-a, Brazil i Južna Afrika e u prvom kvartalu ove godine izdati

marke na temu UN-ove me unarodne godine suradnje o vodama.Iako e se Svjetski dan voda obilježiti u cije-lome svijetu, glavna sve anost e se održati u nizozemskom gradu Hagu pod pokrovitelj-stvom nizozemske vlade. Tako er, istovre-meno e na 67. generalnoj skupštini UN-a u New Yorku biti posve ena posebna pozornost IYWC-u te 21. obljetnici obilježavanja Svjet-skog dana voda.S obzirom na po etak godine te nedostupno-sti programa izdavanja maraka brojnih po-štanskih uprava, vjeruje se da e znatan broj njih izdati marke koje su izravno povezane s IYWC-om ili s vodom (npr. Velika Britanija e u tri navrata ove godine izdati marke na temu život u slatkoj vodi: mo vare, jezera i rijeke).

Jedinstvena (i „besplatna“) promidžba vodeOvogodišnja UN-ova me unarodna godina su-radnje na podru ju voda te Svjetski dan voda obilježiti e se u itavom svijetu u organiza-ciji kako nacionalnih i edukativnih institucija (škole, vrti i i sl.) tako i lokalnih tijela i razli i-tih udruga koja su povezana s gospodarenjem i zaštitom voda.Razli itim na inima promidžbe nastojati e se do i do najširih masa ali i tijela koje mogu od-govoriti na ciljeve IYWC i Svjetskog dana voda.Jedan od na ina promidžbe je poštanski komu-nikacijski kanal kojeg spomenute institucije ali i gra ani koriste u svojoj svakodnevnoj komu-nikaciji. Kako? Slanjem svojih pošiljaka prima-teljima u zemlji i inozemstvu. Pošiljatelji od-nosno poduze a i tvrtke te druge institucije iz podru ja gospodarenja vodom trebali bi obrati-ti pozornost na na in ozna avanja poštarine na njihovima pošiljkama. “Poštarina pla ena u po-štanskom uredu .....” ili naljepnica koja ozna-ava potvrdu o pla enoj poštarini ne privla i

pozornost primatelja za razliku od poštanske marke ije pismo s markom ima dva puta ve u vjerojatnost da bude pro itano, a prvo što se zapazi na pošiljci je poštanska marka.Korištenjem ve postoje ih maraka s motivima iz podru ja voda pri redovitom slanju kores-podencije, umjesto druga ijih na ina ozna a-vanja poštarine, prilikom nekih marketinških kampanja pove ala bi se svijest o vodi. Ovaj na in promidžbe ne zahtjeva nikakve dodatne troškove za oglašiva a odnosno pošiljatelja.Sinergijski u inak koji se postiže putem pošte u kombinaciji s privla nim za “oko” motivom poštanske marke, pridonosi pove anju vjero-dostojnosti poruke ali i ja anju imidža poši-ljatelja. Ukoliko se radi o motivu marke (npr. bogastvo vode, životinje koje žive u vodi ili uz vodu, i sl.) koji je izravno povezan s pošiljate-ljem (npr. Hrvatske vode, Agencija za zaštitu okoliša, i sl.) u inak je poruke zagarantiran.

“Voda i sanitarni uvjeti” UN-ova poštanska marka iz 2009. godine.

Jedna od 12 maraka na temu zaštita voda koju je izdala Francuska 2010.

I 53 I


BIRA SE NAJLJEPŠE PISMO

O DRAGOCJENOSTI VODEU netom završenom natje aju za najljepše pismo Svjetske poštanske unije a koje u Hr-vatskoj provodi Hrvatska pošta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje djeca su pisala o dragocjenosti vode. Tisu e u enika izravno je putem osnovnih škola pozvano da pišu pisma i u njima objasne dragocjenost vode. Tema je povezana s UN-ovim desetlje-em “Voda za život” i Me unorodnom godi-

nom suradnje na podru ju voda 2013.

Nacionalno povjerenstvo predloženo od stra-ne Agencije za odgoj i obrazovanje izabrati e najljepše “vodeno” pismo. Isto e biti pre-

vedeno na engleski jezik i poslano do kraja travnja 2013. na daljnje me unarodno na-tjecanje u Bern, sjedište UPU-a. Autora naj-ljepšeg pisma u Hrvatskoj o ekuje vrijedna nagrada – jednodnevni izlet za njega i nje-gov razred po želji u Hrvatskoj. I za druge uspješne “pisce” predvi ene su nagrade or-ganizatora natjecanja ali i Hrvatskih voda koje su podržale ovu hvalevrijednu eduka-tivnu akciu.

Me unarodno povjerenstvo sastavljeno od

stru njaka iz razli itih svjetskih institucija, predvo eno ekspertima iz specijaliziranih tijela UN-a kao što su UPU i UNESCO koji izme u ostalog poti u dopisivanje i iskorje-njavanje nepismenosti e izabrati najljepših osam pisama. Autor najljepšeg svjetskog pi-sma osim vrijednih nagrada koje e dobiti imati e priliku svoje pismo pro itati pred me unarodnim auditorijem kao što je to bio slu aj prošle godine kada je mladi Grk pro i-tao svoje pismo omiljenom sportašu u Kataru pred dvije tisu e delegata ili mlada Kineski-nja kada je pro itala svoje pimo o važnosti šuma u New Yorku na završnoj sve anosti obilježavanja Svjetske godine šuma 2011.

Biti e zanimljivo pro itati kako razmišljaju hrvatski osnovnoškolci kada je u pitanju bo-gastvo ali i zaštita i upravljanje vodama kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

“Dobro pisati zna i istodobno i dobro misli-ti, dobro osje ati i dobro se izraziti, to zna-i imati duha, duše i ukusa. (Georges Louis

Leclerc, Comte de Buffon, francuski prirodo-slovac, 1707. – 1788.).

Ivo Aščić, dipl. ing.

Pismo je još uvijek jedini komunikacijski kanal za ve inu svjetskog stanovništva

SLIKEIvo Aščić, dipl. ing.

I 54 I

HRVATSKE VODE I Početak GREEN CITY projekta

U zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu 22. velja e konferencijom za medije obilježen je po etak ovogodišnjeg Green City Projecta.

Konferenciji su bili nazo ni zamjenik mini-stra Ministarstva zaštite okoliša i prirode, gospodin Hrvoje Dokoza, generalni direktor Hrvatskih voda, gospodin Ivica Pliši , idej-ni za etnik i organizator projekta, gospodin Marko Lasi , lanica uprave dm-a, gospo-a Gordana Picek, predsjednik Uprave PBZ

Carda, gospodin Mislav Blaži , predsjednik društva za snimanja i istraživanja krških fenomena Dinaridi , gospodin Alan Kova-evi , te hrvatski alpinist, putopisac i lan

Hrvatske gorske službe spašavanja, Stipe Boži .

Projekt se kroz razne edukativne radionice i aktivnosti odvija tijekom nekoliko mjeseci (od velja e do lipnja) obilježavaju i važne datume u ekologiji i zaštiti prirode s ciljem senzibiliziranja javnosti po pitanju važnih ekoloških tema. Svake godine program pro-jekta svojim sadržajem prati UN-ovu Me-unarodnu godinu, pa je tako ovogodišnje etvrto izdanje projekta posve eno Me una-

rodnoj godini suradnje na podru ju voda.

Doma in konferencije bile su Hrvatske vode u ije je ime uzvanike i goste pozdravio ge-neralni direktor Ivica Pliši , koji je istaknuo: „Ovogodišnja Me unarodna godina suradnje na podru ju voda, posebno nas obvezuje da upravo u okviru ovog projekta i svih ostalih aktivnosti Hrvatskih voda radimo na ja anju svijesti da svi zajedno, na svim razinama i u svim sektorima, moramo zajedni ki i uskla-

eno djelovati kako bismo se suo ili sa svim izazovima upravljanja vodama, u svjetlu za-štite od štetnog djelovanja voda, osiguranja dostupnosti vode i zaštite voda.“ Hrvatske vode e se u projekt uklju iti sa zanimlji-vim edukativno-zabavnim radionicama koje e provoditi djelatnici Glavnog vodnogospo-

darskog laboratorija, te sudjelovati u edu-kativnim prezentacijama za osnovnoškolce u akcijama iš enja u gradovima diljem Hr-vatske.

Zamjenik ministra Ministarstva zaštite okoli-ša i prirode, gospodin Hrvoje Dokoza poseb-no je istaknuo ulogu i napore Hrvatskih voda koje kroz projekte IPA i ostale aktivnosti pro-vode i pripremaju velik broj infrastrukturnih projekata koriste i sredstva fondova Europ-ske unije, a koji doprinose o uvanju voda.

Inicijator projekta Marko Lasi , te partneri PBZ i dm najvili su vrlo bogat program koji e na razne na ine uklju iti i nagraditi gra-ane koji e podržati projekt, te tako obra-

diti temu vode na pristupa an i zanimljiv na-in. Uz najavljene radionice i akcije iš enja

uz ronioce društva „Dinaridi“, Marko Lasi najavio je i ostala doga anja kao što je veli-ko lifestyle doga anje u svibnju, ženska dm utrka u lipnju i završna sve ana dodjela dm Green city nagrada pojedincima, tvrtkama i organizacijama koje su ostvarile posebne rezultate u svojim pokušajima o uvanja i zaštite okoliša.



KONFERENCIJOM ZA MEDIJE OBILJEŽEN POČETAK GREEN CITY PROJEKTA

I 55 I


POTPISANI GODIŠNJI UGOVORI ZA 34 BRANJENA PODRUČJASilvija Kućan, dipl. iur.

Jedan od ciljeva upravljanja vodama je za-štita ljudi i njihove imovine od poplava i dru-gih oblika štetnog djelovanja voda. Hrvat-ske vode, sukladno svojoj zakonskoj obvezi, ustupaju provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava izvo a ima radova na branjenim podru jima primje-nom propisa o javnoj nabavi. U tu svrhu je dana 17. sije nja 2013. godine u poslovnim prostorijama Hrvatskih voda sve ano poti-sano 34 jednogodišnjih ugovora o radovima preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava za 34 branjena podru ja ukupne vrijednosti 454.800.00,00 mil.kuna. Sve-anom potpisivanju nazo ili su generalni

direktor Hrvatskih voda mr. sc. Ivica Pliši zajedno sa zamjenikom Dr. Ing. Zijahom Mahmutspahi em i direktorima Vodnogos-podarskih odjela.

Okvirni sporazum o nabavi radova preven-tivne, redovite i izvanredne obrane od po-plava sklopljen je za razdoblje od 4 godine, u okviru kojeg su potpisani i ovi jednogodiš-nji ugovori.

Generalni direktor mr. sc. Ivica Pliši je ista-knuo kako je provedba preventivne, redo-vite i izvanredne obrane od poplava zna a-jan posao, unato tome što su ovogodišnji ugovori nešto manje ukupne vrijednosti u odnosu na prijašnju godinu. Tako er je izra-zio zadovoljstvo uslijed nastavka poslovne suradnje.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

HRVATSKE VODE DOBILE EDIS AKREDITACIJU

Europska komisija u sije nju ove godine donijela je Odluku o prijenosu ovlasti za upravljanje u sustavu bez prethodne kontrole, kojom e Hrvatske vode mo i potpuno samostalno upravljati europskim sredstvima

Europska komisija donijela je 24. sije nja 2013. godine Odluku o prijenosu ovlasti za upravljanje u sustavu bez prethodne kontrole (EDIS sustav) za IPA Komponen-tu III b – OP Zaštita okoliša, kojom se uki-daju prethodne kontrole Delegacije Europske unije.

Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska ste i e pravo pristupa sredstvi-ma iz Kohezijskih i Strukturnih fondova. U procesu priprema za uspostavu sustava za upravljanje pretpristupnim programima EU bez prethodne kontrole Delegacije Europske unije, utvr ena je „mapa puta“ za postiza-nje potpunog samostalnog upravljanja eu-ropskim sredstvima (tzv. Roadmap to waive ex-ante controls) u kojoj su utvr ena mjerila (minimalni zahtjevi) koje je trebalo ispuniti.

Odlukom Vlade RH od 28.05. 2009. utvr e-ne su aktivnosti koje su se trebale podu-zeti s ciljem pripreme za po etak dobivanja dozvole za rad u EDIS sustavu. Prema Od-luci Ministarstva nancija i ostale institucije uklju ene u sustav provedbe IPA programa dužne su bile osigurati: odgovaraju i broj zaposlenika i njihovu stru nost u pogledu pripreme natje ajne dokumentacije, proved-be natje aja, ugovaranja i pra enja proved-be, zadovoljavaju u kvalitetu dokumentacije koja se dostavlja Delegaciji EK, provedbu planova nabave u skladu s utvr enim roko-vima, u inkoviti sustav unutarnjih kontrola i unutarnju reviziju i sustav upravljanja nepra-vilnostima. Operativna struktura za program „Operativni program za okoliš“ donijela je Akcijski plan zapošljavanja, a Hrvatske vode obvezale su se zaposliti dovoljan broj osoba na IPA programu o emu je redovno izvješta-vano Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Ministarstvo nancija.

S obzirom da su Hrvatske vode, kao Proved-beno tijelo, ispunile minimalne zahtjeve, Odlu-kom Europske komisije dobile su EDIS (pro-šireni decentralizirani sustav provedbe) akreditaciju za daljnji rad na pripremi i pro-vedbi EU projekata, bez prethodne kontrole.

EDIS akreditacija je dodatna akreditacija koju sva tijela uklju ena u sustav upravljanja EU fondovima u RH moraju pro i. Ona je logi an nastavak na postoje u tzv. DIS akreditaciju.

Nakon dobivanja EDIS akreditacije sve kon-trole obavljati e tijela RH i ne e više biti tzv. Ex ante kontrole od strane EK. Bez dobivanja ove akreditacije upravljanje sredstvima EU ne bi bilo mogu e.

I 56 I

AKTUALNO I Hrvatske vode dobile EDIS akreditaciju

Hrvatske vode sukladno svojim nadležno-stima, a vode i ra una da imaju ulogu pro-vedbene Agencije u sektoru voda poduzele su potrebne aktivnosti na intenziviranju pri-preme pojedina nih projekata kako bi danom pristupa RH Europskoj uniji mogle odmah krenuti s prijavom drugih projekata i povla-enjem sredstava iz Strukturnog/Kohezij-

skog fonda.

Institucionalni okvir za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hr-vatskoj, a koji je namjenjen provedbi ope-

EN EN

EUROPEANCOMMISSION

Brussels, 24.1.2013 C(2013) 246 final

COMMISSION DECISION

of 24.1.2013

amending Decision C(2008) 6201 conferring management powers relating to the Environmental Operational Programme under the Instrument for Pre-Accession

Assistance on the Republic of Croatia

CCI 2007HR16IPO003

rativnih programa iz programskog razdoblja 2007 – 2013. kao i funkcije i odgovornosti tijela koje ine sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava de nirani su Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korište-nje Strukturnih instrumenata Europske unije u RH. U skladu s Odlukom, Provebena tijela obvezna su provoditi postupke nabave i ugo-varanja prema procedurama za rad u sustavu bez prethodne kontrole Delegacije EU.

Više informacija možete pro itati na web stranici: www.voda.hr/ipa

Odlukom Europske komisije dobile su EDIS (prošireni decentralizirani sustav provedbe) akreditaciju za daljnji rad na pripremi i provedbi EU projekata, bez prethodne kontrole

Hrvatske vode sukladno svojim

EN

As

EN

5

EN

Done at Brussels, 24.1.2013

For the Commission

Johannes HAHN

Member of the Commission

I 57 I


Savska komisija kao tijelo osnovano u svrhu provedbe Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (potpisan u prosincu 2002. godine od e-tiri države: Republika Hrvatska, Bosna i Her-cegovina, Republika Slovenija i Republika Sr-bija) ve deset godina redovito održava svoje sjednice dva puta godišnje u prolje e i u jesen (2012. godina je bila jubilarna). Na sjednica-ma se iznose potrebe i problemi od zajedni -kog interesa vezano za plovidbu, upravljanje i o uvanje rijeke Save koje treba riješiti na zadovoljavaju i na in za sve zemlje lanice. U desetgodišnjem radu Savske komisije održano je 30 redovitih sjednica i to naj eš e u Zagre-bu, gdje se nalazi i njezino sjedište.

Za razliku od prethodnih, redovita 31. sjedni-ca za 2013. godinu održana je u Beogradu od 19. do 20. velja e u prostorijama Direkcije za vode Republike Srbije, budu i da ulogu pred-sjedavaju eg trenutno obnaša predstavnik iz Republike Srbije. Održavanje Sjednice bilo je podijeljeno u dva dijela od kojih je prvi dio sa-stanka protekao u radno neformalnom duhu u kojem su se to ke Dnevnog reda odnosile na

Marija Pinter

OSVRT NA 31. SJEDNICU SAVSKE KOMISIJE

zajedni ko utvr ivanje elemenata za reviziju Strategije za provedbu Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save i pripadaju eg Akcijskog plana za 2011.-2015. godine, daljnje ja anje me u-sobne suradnje Savske komisije sa Europskom komisijom te potrebom i mogu nostima da se odlukama Savske komisije dodijeli ja i pravno obvezuju i karakter.

Iako je u Strategiji i pripadaju em Akcijskom planu došlo do odre enih odstupanja u pro-vedbi zadataka u odnosu na plan, zajedni ki stav svih predstavnika zemalja bio je da ona nisu toliko zna ajna da bi te dokumente tre-balo mijenjati. Odstupanja od provedbe Ak-cijskog plana prvenstveno se odnose na Nacrt prijedloga Plana upravljanja slivom rijeke Save koji je najve im dijelom završen te je potreb-no im prije ispitati nacionalne procedure za njegovo prihva anje od strane vlada zemalja lanica. Zajedni ki Plana upravljanja slivom ri-

jeke Save nastao je kao rezultat zajedni kog rada stru njaka iz sve etiri zemlje a njego-va izrada nancirana je i sredstvima Europske unije. Njega e primjenjivati sve etiri zemlje

SLIKEArhiva Savke komisije

I 58 I

AKTUALNO I Osvrt na 31. sjednicu Savske komisije

potpisnice, a po mnogo emu mo i e poslužiti i drugim zemljama u Europi i svijetu kao pri-mjer dobre prakse u zajedni koj brizi, o uva-nju i korištenju voda u zajedni kim slivovima. Savska komisija kao najpoznatija subregional-na asocijacija na svijetu može poslužiti drugim zemljama i kao primjer uspješne suradnje na post kon iktnom podru ju.

Pored toga od predstavnika svih zemalja la-nica naglašeno je da je u proteklih deset go-dina u injeno još mnogo pozitivnog u smislu provedbe Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Do sada je potpisano i rati cirano neko-liko Sporazumom predvi enih Protokola, reali-zirani brojni projekti i radionice te sudjelovalo u donošenju niza pozitivnih zakonskih akata vezanih uz plovidbu rijekom Savom.

Me utim, od potpisivanja Sporazuma pa do danas, došlo je i do niza zna ajnih promjena u regiji kako politi kih tako i gospodarskih. Tu je na prvom mjestu važno istaknuti da e ove godine dvije od etiri zemlje biti punopravne lanice EU dok su ostale dvije znatno bliže po

pitanju svoje integracije u EU nego što je to bilo prije deset godina. Sve to rad Savske ko-misije stavlja pred nove izazove te zahtjeva promišljanje o novim smjernicama djelova-nja u budu nosti. Osobito je istaknuta potre-ba provedbe njezine Strategije u smislu ja eg djelovanja na gospodarskom planu pri emu treba iskoristiti mogu nosti da se zajedni ki

de nirani projekti u drugoj polovini ove godine ubace u programsko razdoblje Dunavska stra-tegiju za 2014.-2020. godine.

Drugi dan bio je predvi en za redovite to ke Dnevnog reda po kojima je prezentirano što je dosada napravljeno po ekspertnim grupama i što je potrebno još odraditi kako bi se realizirali predvi eni zadatci.

Naglasak je stavljen i na organizaciju važnog skupa zemalja lanica koji je predvi en za 31.05. u Sarajevu kojim e službeno po eti i manifestacija projekta Lijepa naša Sava za 2013. godinu.

Sastanak je završio prezentacijom konzultanta za PR kojeg je Savska komisija angažirala kako bi se utvrdilo što je još potrebno poboljšati na tom planu u svrhu bolje prepoznatljivosti rada Savske komisije u regiji u kojoj djeluje.

Zaklju eno je da Savska komisija iza sebe ima mnogo važnih dostignu a kojima se može po-hvaliti, ali i da je vrijeme da se krene dalje u pravcu ka konkretnijem ostvarivanju vidljivijih gospodarskih u inaka u regiji u kojoj djeluje.Tako er je predloženo da se ovakvi neformal-ni sastanci organiziraju eš e kako bi se brže reagiralo u slu aju potrebe po pitanju speci- nih tema i problema što nije uvijek mogu e na redovitim sastancima kada je Dnevni red precizno zacrtan radi nedostatka vremena.

Hrvatske vode uz Državni zavod za zaštitu prirode i Koprivni ko-križeva ku županiju, potpisom ugovora od 31. listopada 2012. go-dine, uklju ene su kao suradnici iz Republike Hrvatske u me unarodnom projektu pod na-zivom „SEE RIVER“ u kojem Republika Hr-vatska sudjeluje kao IPA partner.

Vrijednost „SEE RIVER“ projekta je 2.107.354,30 eura, a svrha je zajedni kim djelovanjem sa zemljama partnerima razviti optimalan model pristupa upravljanja rijekom Dravom, koji e po završetku biti primjenjiv na multinacionalnoj razini. Na projektu su-ra uju stru njaci iz podru ja hidrologije, hi-dro-tehnike, ekologije, biologije, geologije i društvenih znanosti iz petnaest razli itih ze-malja. Jedan od ciljeva projekta je zajedni -kom suradnjom razviti i op eprihvatljiv na in pra enja nancijskih indikatora, izvještava-nja i alociranja troškova potpuno uskla en s direktivama Europske unije.

Nakon prvog sastanka partnera koji su pri-javili sudjelovanje na „SEE RIVER“ projektu u Be u za zadovoljavanje uvjeta za partner-stvo na projektu bilo je klju no angažirati stru njake iz podru ja hidrologije i osobu za komunikaciju s partnerima na me unarod-noj razini, te nancijsko izvještavanje po posebnim pravilima i procedurama traženim

SUDJELOVANJE HRVATSKIH VODA NA TRANSNACIONALNOM PROJEKTU SEE RIVERIvana Rubčić

Rijeka Drava. Foto: Siniša Golub

I 59 I


od strane Europske unije. Dogovoreno je da e na projektu aktivno raditi Zavod za vodno

gospodarstvo i Sektor razvitka. Unutar nepu-ne dvije godine, to nije 23 mjeseca trajanja projekta intenzivno e se raditi na upravlja-nju rijekom Dravom, no projektom e biti obuhva eno i preostalih pet rijeka koje pove-zuju zemlje partnere, a to su: So a, Bodrog, Neretva, Prut i Vjoša.

U ur evcu 29., 30. i 31. sije nja održana je radionica pod nazivom „SEE RIVER To-olkit Transnational Workshop“ na kojoj su, uz predstavnike Hrvatskih voda, sudjelovali predstavnici ministarstava i klju nih insti-tucija koje se bave vodnim gospodarstvom i zaštitom okoliša iz Slovenije, Austrije, Ru-munjske, Ma arske, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Rumunjske i pred-stavnica UNESCO-a. Prva dva dana održane su radionice kroz koje su se sudionici imali priliku educirati o na inu izrade nacionalnih izvještaja, te utvrditi mogu nosti pojedinih institucija za doprinos radu na projektu pri-mjenom „SEE RIVER“ metodologije, a ujed-no i izradi priru nika za integrirano održivo upravljanje rije nim koridorima. U suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje Koprivni -ko-križeva ke županije i Državnim zavodom za zaštitu prirode, Hrvatske vode aktivno e

sudjelovati na izradi plana upravljanja rijekom Dravom na pilot podru ju koje se proteže od uš a rijeke Mure u rijeku Dravu do Repaškog mosta. Tre eg dana radioni-ce održan je studijski obilazak podru ja koje e biti obuhva eno projektom prilikom kojeg

su predstavnici zemalja partnera posjetili Re-paški most, uš e Mure u Dravu i jezera Ješ-kovo i Šoderica.

Slijede i radni sastanak svih partnera na pro-jektu održati e se u lipnju 2013. godine u Budimpešti.

Radionica. Foto: Ivana Rub i

Neven Trenc o okolišu na Dravi. Foto: Ivana Rub i

Ivana Rubčić

SURADNJA HKIG I HRVATSKIH VODA NA PODRUČJU STRUČNOG USAVRŠAVANJA


Stru ni seminar u sklopu Programa stru nog usavršavanja pod nazivom „Smjernice za javnu nabavu inženjerskih usluga“ održan je dana 28. velja e 2013. godine u organizaciji Hrvatske ko-more inženjera gra evinarstva i Hrvatskih voda uz podršku predstavnika Ministarstva gospo-darstva – Uprave za sustav javne nabave. Pod stru nim vodstvom direktora Vodnogospodar-skog odjela za gornju Savu, Andrina Petkovi a i predsjednika Hrvatske komore inženjera gra e-vinarstva, Zvonimira Severa, zaposlenici Hrvat-skih voda, ujedno i lanovi Hrvatske komore in-ženjera gra evinarstva, imali su priliku upoznati se s novim pristupom nabavi inženjerskih uslu-ga, poslušati izlaganja eminentnih stru njaka iz navedenog podru ja, te sudjelovati u raspravi

o primjerima i problemima s kojima se susre u u praksi. U uvodnoj prezentaciji predstavljen je priru nik pod nazivom „Smjernice za javnu na-bavu inženjerskih usluga“ koji su napisali dr. sc. Mirko Oreškovi , dipl. ing. gra ., mr. sc. Miha-ela Zamolo, dipl. ing. gra ., Zlatko Brš i , dipl. ing. gra ., Zdenko Mahmutovi , dipl. ing. gra ., Siniša Radakovi , dipl. ing. gra ., Željko Soko-li , dipl. ing. gra . i Andrino Petkovi , dipl. ing. gra . Predstavljeni priru nik izra en je sa svr-hom da se naru iteljima „osigura alat“ pomo u kojeg e na direktan, ali transparentan i provjer-ljiv na in provesti postupak javnog nadmetanja za pribavljanje inženjerskih usluga i odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. To je mogu e posti i kvalitetno pripremljenom dokumenta-cijom za nadmetanje koja osigurava u inkovit i kvalitetan postupak javne nabave inženjerskih usluga, a samim time i izbor kvalitenog pruža-telja traženih usluga. Nakon predavanja Zdenka Mahmutovi a, direktora Gra evinsko-arhitek-tonskog biroa tvrtke Elektroprojekt, provedena je stru na rasprava tijekom koje je prepoznata iznimna potreba za stru nim napretkom u nave-denom podru ju javne nabave.

I 60 I

AKTUALNO I Prvi visokosofi sticiran instrument u Hrvatskoj!

PRVI VISOKOSOFISTICIRAN INSTRUMENT U HRVATSKOJ!

Kroz IPA projekt, Europe Aid/129777/D/SUP/HR, pod nazivom „Ja anje kapaciteta za provedbu Direktive o one iš enju uzro-kovanom ispuštanjem odre enih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama“ u Hrvatske vode, to nije Glavni vodnogospodarski laboratorij (GVL) instali-ran je po etkom prosinca prošle godine in-strument 6550 iFunnel Q-TOF UHPLC/MS proizvo a a Agilent Technologies (Slika 1.). Izuzetna osjetljivost i brzina koje su jedne od najvažnijih karakteristika ovoga instru-menta posebice su pogodne za zahtjevne kvalitativne i kvantitativne analize u iden-ti kaciji farmaceutskih proizvoda i njihovih metabolita, identi kaciji proteina, forenzici, toksikologiji te u analizama hrane i okoliša. Q-TOF UHPLC/MS je izuzetno e kasna anali-ti ka tehnika visokog stupnja selektivnosti i osjetljivosti u niskom koncentracijskom po-dru ju za razli ite skupine organskih tvari, što je neophodno za provjeravanje ili tzv. „screening“. Screening nepoznatih ili neo e-kivanih kemijskih organskih spojeva jedan je od najizazovnijih ali trenutno i najzna aj-nijih iskoraka dosegnutih kroz sustavan ra-zvoj kemije i analiti ke instrumentalne teh-nologije. Ono što ovaj instrument posebice isti e jest kvalitativno odre ivanje svih tvari koje su realno prisutne u uzorku i takove informacije dodatno oboga uju spoznaju o stvarnom stanju u okolišu budu i su ispi-tivanja okoliša do sada bila bazirana samo

na odre ivanju spojeva koji su propisani regulativom. Upravo je razvoj poljoprivre-de te kemijske i farmaceutske industrije re-zultirao velikom rasprostranjenoš u itavog niza razli itih spojeva od kojih se samo mali broj spojeva odre uje u razli itim dijelovima okoliša. Primjerice prema nekim znanstve-nim istraživanjima u našem okolišu nalazi se više od 100.000 razli itih kemijskih spojeva od kojih se kvantitativna odre ivanja provo-de na svega nekoliko stotina spojeva.

Za Hrvatsku je od izuzetno velike važnosti unaprijediti trenutno postoje i sustav mo-nitoringa uvo enjem screeninga jer se kva-litetno i svrsishodno upravljanje vodama i vodnim resursima može provesti jedino po-sjedovanjem potpunih informacija. Samom injenicom da ovakav visokoso sticirani in-

strument ne posjeduje nitko u Hrvatskoj, a niti u široj regiji isti e GVL kao jedan od naprednijih laboratorija koji se bavi proble-matikom voda. Na nama je da opravdamo povjerenje Europske Komisije koja je omo-gu ila i nancirala nabavu ovoga instrumen-ta.

Zahvaljujemo se Ministarstvu poljoprivrede i Središnjoj agenciji za nanciranje i ulaga-nje na svesrdnoj pomo i kao i svim nadre-enima u Hrvatskim vodama koji su iskazali

povjerenje u našu stru nost i sposobnost da ovako važan projekt uspješno privedemo kraju.

Nabavom izuzetno osjetljivog instrumenta za ispitivanje organskih tvari, laboratorij Hrvatskih voda postaje jedan od najnaprednijih laboratorija u u regiji.

dr. sc. Draženka Stipaničev,

dipl. ing.

Agilent Technologies 6550 iFunnel Q-TOF UHPLC/MS

I 61 I


OSVRT NA 12. STRUČNI SASTANAK OVLAŠTENIH LABORATORIJA

Prezentacija izmjena i dopuna Zakona o vodama Dubravka Mokos, dipl. ing.

U Zagrebu u zgradi Hrvatskih voda 6. ožujka održana je prezentacija Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o vodama temeljem poziva koji je upu en od strane Ministarstva poljoprivrede, pomo nika ministra gosp. Dražena Kure i a, dipl.ing. koji je i otvorio prezenta-ciju zajedno sa svojim lanovima povjerenstva koji su su-djelovali u izradi istog. Nacrt prijedloga Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o vodama nije dostavljen uz poziv, s obrazloženjem da radno povjerenstvo nije dalo kona nu verziju koju e po završetku staviti na web stranice Mini-starstva.Na prezentaciju su bile pozvane organizacije koje su i do sada imale aktivno sudjelovanje u davanju primjedaba na Zakon o vodama i to: HGK,Sektor za poljoprivredu,prehrambenu industriju i šumarstvo; HGK,Županijska komora Rijeka; Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et Pax“; Hrvatska udruga sindikata, Sindikat zaposlenih u poljopri-vredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske; Savez samostalnih sindikata Hrvatske; Udruga radni kih sindikata; Udruga rije nih šljun ara i brodara; CROCPA- Udruga proizvo a a i zastupnika sredstava za za-štitu bilja RH; Hrvatska udruga za sanitarno inženjerstvo- Komora sanitarnih inženjera i tehni ara; Gospodarsko inte-resno udruženje proizvo a a pi a Hrvatske; Svjetski fond za zaštitu prirode; Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i priro-de i Zelenu akciju.Prezentacija je bila vrlo uspješna od strane predlagatelja i

odnosila se samo na izmjene i dopune prijedloga koji je bio upu en na raspravu u svibnju 2012. god. i nije imao odstu-panja u dijelu Zakona o vodama koja se odnosi na misiju upravljanja vodama,kao i da Republika Hrvatska ima is-klju ivo pravo na zahva anje vode.Nakon održane prezentacije u raspravi, najviše je bilo upu enih pitanja u vezi eksploatacije šljunka i pijeska te izradi studije okoliša, o zahvatu na javnom vodnom dobru u javnom interesu, legalizaciji vodo gra evina, koncesija-ma na zahtjev i drugim koncesijama, uskla ivanje Plano-va upravljanja vodim podru jima i Planovima monitorin-ga. U djelatnosti isporu itelja vodnih usluga naj eš e su bila pitanja vezana uz proširenje i ja anje ovlasti Vije a za vodne usluge, rokove uskla enja, de niranje uslužnih podru ja, osnivanje ovisnih društva, priklju aka, pitanje oborinskih voda, te pitanja oko nadležnosti inspektora. Raspravljalo se o pravilnicima vezano za naknade na kon-cesije za zdravstveno stanje vode za pi e i za prera eni oblik vode.Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o vodama tre-bala bi Vlada Republike Hrvatske predložiti na usvajanje Saboru u prvom kvartalu 2013. godine, jer ovaj Zakon sa-drži odredbe koje treba kroz prijelazne i završne odredbe uskladiti s Direktivom 2000/60/EC Europskog parlamenta i Vije a od 23.listopada 2000., kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na podru ju politike voda (SL L327,22.12.20000.).

mr. sc. Željka Dikanović Lučan,

dipl. ing.

dr. sc. Draženka Stipaničev,

dipl. ing.

Na sastanku je sudjelovalo 115 predstavnika ovlaštenih laboratorija, nadležnog ministarstva, Hrvatskih voda i Hrvatske akreditacijske agencije, a glavne teme bile su novi zakonski propisi i njihova primjena, zaštita voda od one išenja i nadzor kakvo e rada ovlaštenih laboratorija.

na odre ivanju spojeva koji su propisani repo-ljoprivrede (Uprave vodnoga gospodarstva), Hrvatskih voda (Glavnoga vodnogospodarskog laboratorija) i Instituta Ru er Boškovi (Refe-rentni laboratorij, Zavod za istraživanje mora i okoliša,) održan 12. Stru ni sastanak laborato-rija ovlaštenih za ispitivanje voda.

Na sastanku je sudjelovalo ukupno 115 pred-stavnika nadležnog ministarstva, Hrvatskih voda, ovlaštenih laboratorija i Hrvatske akre-ditacijske agencije.

Otvaranju Stru nog sastanka nazo ili su vi-soki dužnosnici iz Ministarstva poljoprivrede, pomo nik ministra Dražen Kure i dipl.ing. (Uprava vodnoga gospodarstva), iz Hrvatskih

voda dr.sc. Danko Holjevi zamjenik general-nog direktora i direktor razvitka dr.sc. Siniša Širac, te kao predstavnica Instituta Ru er Boš-kovi dr.sc. Biserka Raspor, koji su se pozdrav-nim rije ima obratili svim sudionicima skupa ukazuju i na izuzetno veliki zna aj i doprinos ovlaštenih laboratorija vodnom gospodarstvu i upravljanju vodama, zaštiti vodnih resursa i okoliša.

Tehni ki dio stru nog sastanka je obavljen vrlo profesionalno i uspješno.

Program 12. Stru nog sastanka osmislili su lanovi Organizacijskog odbora mr.sc. Željka

Dikanovi Lu an (Ministarstvo poljoprivrede,

Nastavak na sljede oj stranici

I 62 I

AKTUALNO I Osvrt na 12. stručni sastanak ovlaštenih laboratorija

Uprava vodnoga gospodarstva), dr.sc. Dražen-ka Stipani ev (Hrvatske vode ∑ Glavni vodno-gospodarski laboratorij) i dr.sc. Biserka Raspor (Institut Ru er Boškovi , Referentni laborato-rij, Zavod za istraživanje mora i okoliša).

Tijekom tri dana koliko je trajao stru ni sasta-nak prezentirana su 23 usmena izlaganja i 5 posterskih radova. Izlaganja su podijeljena u tri tematske cjeline Zakonski propisi i njihova primjena, Zaštita voda od one iš enja i Nadzor kakvo e rada ovlaštenih laboratorija. Poseban naglasak tijekom cijeloga sastanka stavljen je na tuma enja odredbi kao i na smjernice za primjenu novoga Pravilnika o posebnim uvjeti-ma za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanje voda (NN 20/11; u daljnjem tek-stu Pravilnik). Izuzetno korisno za predstav-nike ovlaštenih laboratorija bilo je predavanje djelatnika Hrvatske akreditacijske agencije (HAA), jer Pravilnik propisuje obvezu akredi-tacije ovlaštenim laboratorijima i to kao predu-vjet pokretanja certi kacijskog postupka.

Na ovogodišnjem stru nom sastanku raspra-va se odvijala nakon svake tematske cjeline, a zaklju ci i preporuke su predloženi zadnjeg dana stru nog sastanka.

Tijekom žustre i dinami ne rasprave predstav-nici ovlaštenih laboratorija ukazali su na pro-bleme s kojima se susre u u svakodnevnom radu i za koje smatraju da bi se mogli riješiti izmjenama i dopunama Pravilnika.

Vezano uz problematiku referentnih metoda is-pitivanja zikalno-kemijskih i kemijskih poka-zetelja, predstavnici ovlaštenih laboratorija su ukazali kako referentne metode nije potrebno navoditi u Pravilniku o grani nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), jer se iste ne navode ni u Uredbi o standardu kakvo e voda (NN 89/10) niti u Pravilniku o zdravstve-noj ispravnosti vode za pi e (NN 47/08).

Kod provo enja me ulaboratorijskih poredbe-nih ispitivanja ve ina predstavnika ovlaštenih laboratorija složila se da je me ulaboratorijska poredbena ispitivanja za odre enu metodu po-trebno uspješno provesti i to za podru je koje metoda pokriva, a ne u nižim i višim koncen-tracijskim podru jima kako je navedeno u Pra-vilniku, jer isto nije u skladu s akreditacijom metode i dodatno poskupljuje rad laboratorija.

Zbog nejasno de niranog opsega akreditacije propisanog u lanku 8. Pravilnika predstavnici ovlaštenih laboratorija predlažu da laboratorij treba akreditirati po jednu metodu iz svake skupine pokazatelja koji su de nirani u lanku 4. Pravilnika, jer zbog materijalnih izdataka niti jedan laboratorij nije u mogu nosti akreditirati sve metode za koje ima uspješno provedena me ulaboratorijska poredbena ispitivanja.

lanak 15. Pravilnika propisuje da ovlašteni la-boratorij koji uzima uzorke i ispituje otpadne vode ne može uzimati uzorake i ispitivati ot-padne vode za sebe odnosno pravnu osobu u ijem je sastavu – u odnosu povezanoga druš-

tva. Prijedlog je predstavnika ovlaštenih labo-

Nastavak s prethodne stranice

Sudionici stru nog sastanka lanovi Organizacijskog odbora

Obilazak solane Nin

I 63 I


ratorija da bi u tvrtkama na internim kanaliza-cijskim ispustima trebalo omogu iti ovlaštenim (akreditiranim) laboratorijima iz iste tvrtke, uzimanje uzoraka i ispitivanje otpadnih voda, jer na taj na in mogu brzo reagirati i zaustaviti eventualno zaga enje.

U Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama predlaže se ukidanje izdavanja vodopravnih dozvola za stavljanje u promet kemikalija iz razloga pojednostavljenja postupka budu i da Mini-starstvo zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede izdaju rješenja za proizvodnju i stavljanje u promet kemikalija. Propisana je me utim ob-veza da je svako javnopravno tijelo koje na temelju posebnog zakona izdaje akt kojim se dopušta proizvodnja, uvoz i stavljanje na tr-žište kemikalija koje nakon uporabe dospije-vaju u vode (uklju uju i i sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva, biocidne pripravke i sl.) dužno prije izdavanja toga dopuštenja od ministarstva nadležnog za vodno gospodar-stvo zatražiti prethodnu suglasnost ako eko-toksikološka svojstva te kemikalije upu uju

na mogu nost njenog štetnog djelovanja na stanje voda i vodni okoliš.

Kako je zaštita voda od neupitne važnosti, a vodni resursi od nacionalnog zna aja Repu-blike Hrvatske predstavnici ovlaštenih labo-ratorija smatraju kako bi u cilju zaštite voda trebalo provoditi ekotoksikološka ispitivanja u otpadnim vodama (do sada su se ta ispitivanja provodila na kemikalijama) te da bi ekotoksi-kološke pokazatelje trebalo uvrstiti kao obve-zatne pokazatelje u Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o grani nim vrijednosti-ma emisija otpadnih voda.

Kroz itav niz usmenih izlaganja, posterskih prezentacija i zajedni kih druženja sudioni-ci skupa i predstavnici ovlaštenih laboratorija u me usobnoj interakciji spontano su izmje-njivali kontakte, razmjenjivali nove spoznaje, probleme s kojima se susre u u radu, iskustva s novim analiti kim tehnikama i razli itim ana-liti kim metodama sve što je neophodno za unaprije enje laboratorijskog rada, a što je i bila svrha održavanja sastanka. Cilj sastanka bila je i dodatna razmjena informacija izme u Uprave vodnoga gospodarstva, Hrvatskih voda i ovlaštenih laboratorija u cilju unaprije enja i svrsishodnije primjene zakonskih propisa u se-gmentu zaštite i upravljanja vodama.

Ovaj 12. po redu stru ni sastanak zasigurno e osim po programu i dinami noj raspravi ostati u sje anju svih sudionika jer e se slijede i 13. sastanak održati nakon što Republika Hrvatska postane punopravna lanica EU. Tako er po-sljednji dan održavanja u tijeku donošenja za-klju aka i preporuka za slijede i skup, do eka-la nas je radosna vijest o oslobo enju generala Ante Gotovine i Mladena Marka a. Dugo o eki-vana presuda u korist generala, veliko veselje, emocije, suze radosnice i šampanjac zaokružili su stru ni skup na najbolji mogu i na in.

Izlaganje predstavnika Hrvatske akreditacijske agencije

SLIKEMladen Milinović

I 64 I

AKTUALNO I Završni skup projekta MEANDER

mr. sc. Dagmar Šurmanović Završni skup G2G projekta: „Izgradnja kapa-citeta za hidromorfološki monitoring i mjere“, skra eno MEANDER (MEAsures for Naturation and DEvelopment of Rivers), koji je realiziran kroz suradnju Hrvatskih voda (partner u pro-jektu, HV), Državnog zavoda za zaštitu prirode (korisnik u projektu, DZZP) i Državnog hidro-meteorloškog zavoda (DHMZ) s Nizozemskom državnom agencijom za upravljanje kopnom i vodama (DLG) održan je u utorak 5. ožujka 2013. godine u poslovnoj zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu. Na skupu su predstavljeni rezultati projekta odnosno dva izra ena vodi a:

Vodi za hidromorfološki monitoring i mjere i Vodi za revitalizaciju rijeka

Pozdravne govore održali su: dr. Danko Biondic, Hrvatske vode dr. Krešo Pandži , Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) dr. Ana Štrbenac, stru na voditeljica Zavoda za zaštitu prirode (DZZP) dr. Siniša Širac, direktor razvitka Hrvatskih voda

dr. Andries Bouma, Nizozemska agencija za tlo i vodu (DLG)

O projektu op enito izvijestio je dr. Wim Zee-man, voditelj projekta MEANDER, a u nastavku su predstavljeni vodi i. Dr. Klaas-jan Douben (voditelj komponente) je prezentirao sadržaj Vodi a za hidromorfološki monitoring i ocjenu rijeka u Hrvatskoj, a dr. Marien Spek, Vodi za revitalizaciju rijeka.Rasprava se vodila o na inu upotrebe vodi a, njihovoj novelaciji te o prijedlogu osnivanja me uinstitucionalne grupe za revitalizaciji vo-dotoka. Dr. Bart Fokkens, direktor Europskog centra za revitalizaciju rijeka izvijestio je o mo-gu nostima korištenja EU fondova za projekte revitalizacije rijeka (RR) i o koristi sudjelovanja Hrvatske u mreži europskih centara za revitali-zaciju rijeka.Na kraju je dr. Wim Zeeman preporu io na-stavak aktivnosti i nakon završetka projekta MEANDER, kao primjerice, prevo enje i objav-ljivanje vodi a, daljnji razvoj kapaciteta za hi-dromorfološki monitoring i mjere te predložio osnivanje ekspertnog tijela koje bi poticalo RR planiranje i hidromorfološki monitoring. U nastavku su voditelji projekta MEANDER pre-dali, simboli no, prvih nekoliko tiskanih primje-raka sažetka Projekta MEANDER g i. Ani Štrbe-nac, stru na voditeljica DZZP-a, gosp. Andries Boumi, direktoru DLG-a i gosp. Siniši Šircu, di-rektoru razvitka Hrvatskih voda. Rije i zahvale svim partnerima u projektu i svi-ma koji su omogu ili uspješnu realizaciju pro-jekta uputila je Dagmar Šurmanovi , a završ-no su se skupu obratili g a. Gabrielle Sancisi, zamjenica ambasadora Kraljevine Nizozemske i dr. Danko Biondi , Hrvatske vode.

ZAVRŠNI SKUP PROJEKTA MEANDER

Sudionici završnog skupa projekta MEANDER


Vodi za hidromorfološki monitoring i mjere u Hrvatskoj

I 65 I


Državni zavod za zaštitu prirode

Stotinjak djece i odraslih okupilo se na Svjet-ski dan vlažnih staništa 2. velja e u posebnom ornitološkom rezervatu Crnoj Mlaki kod Jastre-barskog, koji se nalazi na Ramsarskom popisu vlažnih podru ja od me unarodne važnosti. U organizaciji Državnog zavoda za zaštitu pri-rode, Ribnjaka Crna Mlaka i JU za upravljanje zašti enim podru jima i drugim zašti enim pri-rodnim vrijednostima na podru ju Zagreba ke županije posjetitelji su mogli promatrali ptice pod stru nim vodstvom ornitologa, a biolozi su ih vodili stazama dabra i vidre te im objaš-njavali zbog ega su šaranski ribnjaci važni za o uvanje biološke raznolikosti. Zna ajnost Crne Mlake ogleda se u veli ini populacije patke njor-ke (Aythya nyroca) koja na njoj obitava tijekom sezone gnijež enja i migracije. Na Crnoj Mlaki gnijezdi 1% europske populacije patke njorke, a na selidbi se zadržava više od 10% europske što je više od 1% globalne populacije ove vrste ptica mo varice. Dosad je na Crnoj Mlaki zabilježeno više od 250 vrsta ptica što ini više od 60% vrsta hrvatske ornitofaune.Tema ovogodišnjeg dana je „Mo vare i uprav-

ljanje vodama“, a slogan – „Mo vare uva-ju vodu“. Zna ajni cilj upravljanja vodama je i o uvanje dovoljnih koli ina kvalitetne vode i za pi e i za gospodarske aktivnosti, uklju uju i i poljoprivredu. Vlažna staništa u tome imaju klju nu ulogu jer poput spužve upijaju preveli-ke koli ine vode pa ublažavaju poplave, a zatim ih lagano otpuštaju u vodotoke i tlo. Bez okol-nih mo varnih podru ja vodotoci postaju bujice koje brzo ostaju bez vode. Mo varno tlo i bilje imaju važnu ulogu u pro iš ivanju površinskih voda jer funkcioniraju kao biološki pro iš iva-i. Pametno korištenje naših mo vara je zato

osnova održivog upravljanja vodama. Poruka sa ovog skupa je: Moramo se pobrinuti na glo-balnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da se dobro upravlja mo varnim ekosustavima i vodom na dobrobit ljudi i biološke raznolikosti.

SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA U CRNOJ MLAKI


I 66 I

AKTUALNO I Svjetski dan vlažnih staništa

O VODI PORUKA S RUBA LONJSKOG POLJADragutin Pasarić

Ogranak Matice hrvatske Kutina s podružni-com Popova a obilježio je 2. velja e Svjetski dan vlažnih staništa. Doma in ve 12 godina poznatog skupa „Budu nost na rubu mo va-re“, a kojemu su potporu davale i Hrvatske vode, po tre i puta je bilo selo Stružec u Lonj-skom polju u kojem je za brojne posjetitelje bila i otvorena etno ku a u Gornjem Selu. Starina u njoj izložena, kao i pred njom ma-kete drvenih ku a, a me u kojima i vidikovac s rodinim gnijezdom Ivana Rukavine iz Kutine vidljivo su izazvali pozornost. Okupljanje su upotpunili riblji i drugi specijaliteti struže ke gostoljubivosti. Moglo se zajahati i arapske konje jaha a iz Volodera uz zvuke tamburi-ca. Osobitim je bio doga aj u Podru noj školi Stružec gdje su dostojanstveno iznijeta sje-anja na prošle godine preminulog njema -

kog ornitologa Martina Schneidera Jacobyja (1956 -2012). Na njegovo djelovanje i osobi-to vrijednu me unarodnu promociju Lonjskog polja podsjetili su: Goran Gugi , ravnatelj JU Park prirode Lonjsko polje, a u ime OMH Kuti-na Vesna Jakovljevi , prof. njema kog jezika. Ovogodišnju poruku Ramsarske konvencije „Mo vare brinu o vodama“ u prepunom Druš-tvenom domu prenijela je Mirna Boji , viša savjetnica u Službi za me unarodne odnose u zaštiti prirode Ministarstva okoliša i zašti-te prirode. Dana su i priop enja stru njaka JU Park prirode Lonjsko polje o suradnji s lo-kalnim stanovništvom na uvanju bioloških vrijednosti i sve boljoj turisti koj inozemnoj posjeti Lonjskom polju sa rastu im brojem turista za 3,6 puta. Uz doma i KUD iz Oseko-va posebno je dojmljiv bio nastup folkloraša iz Bapske, nedaleko Iloka.

≈ Krajobraz i biološka raznolikost delte Neretve√

Meri Rogošić, Udruga Divina Natura

U srijedu, 6. velja e u gradskom kulturnom središtu Metkovi predstavljena je izložba „Krajobraz i biološka raznolikost delte Nere-tve“ u sklopu projekta „Neretvanska baština“ koji provodi udruga Divina Natura iz Metkovi-a. Projekt je su nanciran iz Programa malih

darovnica u okviru Projekta upravljanja Ne-retvom i Trebišnjicom, Darovnica GEF-a TF 091967, koju provode Hrvatske vode. Vodite-ljica projekta „Neretvanska baština“ je Meri Ro-goši , koja je i autorica izložbenog postava. Na izložbi su izložene dvadeset i jedna fotogra ja vrsnih fotografa neretvanskog kraja: Davorke Kitoni , Ivice Puljana, Marina Veraje, Tomislava Rogoši a i Ivana Ice Petrova. Mo vare su važan dio prirodne baštine Hrvat-ske. Tako je i ova izložba fotogra ja o delti Ne-retve, kao dijelu Ramsara s još uvijek dobro o uvanim mo varnim, ali i drugim vlažnim staništima, jedan od razloga njenog postavljanja.Prof. dr. sc. Nenad Jasprica iz Hrvatskog botani kog društva je, otvaraju i ovu izložbu, ukazao na iznimnu važnost o uvanja raznovrsnih prirodnih staništa i delte u cjelini. Na izloženim fotogra jama možemo vidjeti izvanredno bo-gatstvo staništa te vrijednosti osebujnih neretvanskih krajobraza. Govore i o krajobrazima istaknuo je posebnost tzv. agrikulturnog krajobraza – onog kojeg je ovjek stvorio svojim mukotrpnim radom te je on postao dio naše i europske kulturne baštine. Gsp. Jasprica je naglasio da je priroda naša za-jedni ka svojina te da smo svi mi sastavni dio prirode; naša je sudbina usko povezana s biološkom raznolikoš u, ogromnom raznolikoš u životinja i biljaka na Zemlji, mjesta gdje one žive i okolišem koji ih okružuju. Mi se oslanjamo na raznolikost života kako bismo sebi osigurali hranu, gorivo, lijekove i druge potrepštine bez kojih jednostavno ne možemo živjeti. Ipak, ta bogata raznoli-kost nevjerojatnom se brzinom gubi zbog ljudskih aktivnosti.Upravo prirodno bogatstvo i krajobraz delte Neretve predstavljeno na izložbi kao i na istoimenom Kalendaru za 2013 predstavljaju podloge održivom raz-vitku zajednice te daju smjernice održivom lokalnom razvoja razli itih ljudskih djelatnosti.

Otvorenje izložbe. Foto: Marin Veraja

Naslovnica EKO kalendara 2013.

Tihomir Kovačević Tihi

I 67 I


SKUP SPELEOLOGA HRVATSKE ∑ DREŽNIK GRAD 2012.

U Drežnik Gradu od 09. do 11 studenoga 2012 godine u Vatrogasnom domu DVD Drežnik Grad održan je Skup speleologa Hrvatske. Jednom godišnje okupe se svi speleolozi s podru ja Hr-vatske i nekih susjednih država i na jednom mjestu prezentiraju sva istraživanja u proteklih godinu dana.

Doma ih kupa bio je DDISKF i op ina Rakovica, a pokrovitelji skupa bili su Komisija za speleolo-giju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreba -ki speleološki savez, op ina Rakovica i Hrvatski speleološki savez. Na Skupu je bilo prisutno pre-ko 400 sudionika, od toga s akreditacijama 265.

U radu skupa ukupno je sudjelovao 262 spele-ologa iz ukupno 35 udruga, iz 30 speleoloških udruga iz Hrvatske (Breganja, SD Buje, SD i-arija, Dinaridi DISKF, DISKF Zagreb, SD Istra,

SO PD Dubovac, SD ula-Medvedica, SU Esta-vela, SO HPD Imotski, SD Karlovac, SO Libur-nija PD Paklenica, SO HPK Sv. Mihovil, SO HPD Mosor, SK Ozren Luki , SD Pauk, SO PD Pro-funda, SU Pula, SK Samobor, SU Spelunka, SD Špiljar, SK Ursus Spelaeus, SD i SO PDS Velebit, SD Veles, SO HPD Željezni ar, HBSD, KS HPS, HSS, ZSS) te 5 udruga iz BiH (SNIK Atom - Za-vidovi i, Centar za krš i speleologiju Sarajevo, Eko-Viking - Visoko, Ronila ko društvo Mostar i SD Mijatovi dvori iz Tomislavgrada). Sudjelovali su i lanovi Hrvatskog herpetološkog društva – Hyla koji su promovirali projekt Proteus.

Cjelovit program i aktivnosti Skupa bile su sa-držane u odli no pripremljenom ‘’Zborniku sa-

žetaka’’ na 132 strane. U stru nom dijelu skupa održano je 29 predavanja, prezentirano 24 po-stera i speleološka nacrta, projekcija 6 doku-mentarnih lmova sa istraživanja, te održana dva Okrugla stola “Jedna rijeka - dva svijeta” i “Speleoronjenje u Hrvatskoj”. U izložbenom djelu, postavljena je izložba ALTI speleo galerije s tridesetak radova u ulju. je Tako er je prezen-tiran i prvi strip sa speleološkom tematikom ‘’Legenda o Nevi i Kraljici Bukovice’’, autora Ti-homira Kova evi a i crta a akademskog slikara Željka Lordani a-Lorda.

Na Natje aju za najbolju speleološku fotogra ju u tri kategorije pristiglo je 72 rada. Sudionici Skupa prihvatili su da se od ovog skupa i ubudu-e dodjeljuje Grand prix “Mladen Šebian - Negi”

(instruktor speleologije preminuo u rujnu 2010 godine- lan DDISKF-a), za najbolju speleološku fotogra ju. Kao prvi Gran prix, žiri je dodijelio fotogra ji u kategoriji:’’Podvodna speleo foto-gra ja’’- Dragoru Gori kom iz Zagreba.

Doga anja je pratila odli no organizirana kan-tina s bogatom ponudom razli itih pi a. Zahva-ljuju i lanovima DVD-a Drežnik Grad i lovcima LU ‘’Golub’’-Drežnik Grad, bila su pripremljena i dva topla obroka za sve sudionike: grah i lova -ki gulaš. Uz DDISKF, veliku pomo u organizaciji pružili su lanovi DVD-a Drežnik Grad, lovcima LU ‘’Golub’’-Drežnik Grad, EU ‘’ uvari Korane’’-Drežnik Grad, Podružnica DDISKF-a ‘’Bara evac –Nova Kršlja, MO Drežnik Grad, TZ op ine Ra-kovica.

SLIKETihomir Kovačević Tihi

Dio sudionika Skupa

Podvodna speleogija – Gran prix. Foto: Dražen Gori ki

I 68 I

AKTUALNO I Natječaj podvodne fotografi je

1. mjesto DSLR Makro - Danijel Frka

1. mjesto DSLR Ambijent - Fabio Iardino

1. mjesto KOMPAKT Ambijent - Andrej Šovanek 3. mjesto KOMPAKT Riba - Karleto Vincan

2. mjesto DSLR Riba - Marino Brzac

1. mjesto KOMPAKT Riba - Barbara Camassa

2. mjesto KOMPAKT Makro - Marko Gaspari

3. mjesto KOMPAKT Ambijent - Mihajlo Filipovi

I 69 I


NATJEČAJ PODVODNE FOTOGRAFIJEMarija Vizner, dipl. ing. agr.

SLIKEMarina Lujić

Branka Gracin

Ronila ki klub “Roniti se mora” organizirao je on-line natje aj podvodne fotogra je 2013. pod nazivom „Underwater photo marathon“ koji je bio otvoren do 01. ožujka ove godine. Svi autori fotogra ja ije slike ve nisu bile nagra ivane na sli nim natjecanjima uz be-splatnu prijavu, dostavili su svoje crno bijele ili fotogra je u boji snimljene pod vodom u prirodnom okruženju. Na natje aj se u na-vedenom roku prijavilo šezdeset natjecate-lja iz sedam zemalja (osim Hrvatske, tu su Slovenci, Srbi, Bosanci, Talijani, Nijemci pa ak i Makedonci) što je ovom natjel aju dalo

legimitet i me unarodni zna aj. Žiri od pet lanova u sastavu Milan Tomažin, Dražen Go-

ri ki, Goran Butajla, Mladen biš an i Tihomir Kova evi ocijenio i izabrao najbolje fotogra- je u dvije kategorije foto aparata “DSLR” i “Kompakt” i u tri kategorije Ambijentalna fo-togra ja, Fotogra ja ribe i Makro fotogra ja.

Izložba najboljih 60 fotogra ja i proglaše-nje pobjednika po pojedinim kategorijama održat e se u Fotoklubu Zagifoto (prostori-je Zagreba kog foto kino saveza, Trg žrtava fašizma 14) u petak 22. ožujka u 18 sati. U sklopu izložbe bit e najavljena i ekološko-humanitarna akcija na Savici u Ornitološkom rezervatu koja e se održati 23. ožujka u 10 sati povodom Svjetskog dana voda.

Nagrađene su slijedeće fotografi je

DSLR Ambijentalna fotogra ja

1. FABIO IARDINO, 74 boda – Italija2. VEDRAN FRKA, 72 boda – Hrvatska3. MARJAN RADOVI , 70 bodova – Hrvatska

Fotogra ja ribe1. ROBERTO ERTA, 90 bodova – Italija2. MARINO BRZAC, 66 bodova – Hrvatska3. JOVANA MILANKO, 62 boda – Srbija

Makro fotogra ja1. DANIJEL FRKA, 82 boda – Hrvatska2. FABIO IARDINO, 80 bodova – Italija3. ROBERTO ERTA, 72 boda – Italija

KOMPAKT

Ambijentalna fotogra ja1. ANDREJ ŠOVANEK, 64 boda – Srbija2. LORIANA MAROVI , 62 boda – Hrvatska3. MIHAJLO FILIPOVI , 60 bodova – Makedonija

Fotogra ja ribe1. BARBARA CAMASSA, 90 bodova – Italija2. VLADO BJELAJAC, 76 bodova – Hrvatska3. KARLETO VINCAN, 52 boda – Hrvatska

Makro fotogra ja1. BARBARA CAMASSA, 76 bodova – Italija2. MARKO GASPARI , 64 boda – Slovenija3. TOMAŽ VOLAJ, 60 bodova – Slovenija

3. mjesto DSLR Makro - Roberto Erta

I 70 I

Biološka radionica Hrvatskih voda u Šibeniku

Biološka radionica u Karlovcu

Dodjela nagrada najboljim likovnim radovima, Šibenik

I slu ajni prolzanici su zavirivali u lupu...

AKTUALNO I Održane prve radionice DM Green city projekta

ODRŽANE PRVE RADIONICE DM GREEN CITY PROJEKTAMarija Vizner, dipl. ing. agr.

Damir Tomas, dipl. inž. preh. teh.

Ciljevi turneje usmjereni su na podizanje svi-jesti gra ana posebno najmla ih generacija, putem edukativnih zanimljivih radionica koje su na razne na ine obra ivale temu vode, ali i motiviranje javnosti na uklju ivanje u ekološku akciju iš enja vodotoka koja e se održati 23. ožujka u gradovima Šibeniku, Karlovcu, Osije-ku, Varaždinu i Zagrebu. Uz voditelje doga a-nja, Ines Preindl i Maria Petrekovi a, posjetitelji su imali priliku uživati u bogatom zabavnom programu.Glavni akteri ovog doga anja ipak su bili u enici osnovnih škola u Šibeniku (Katoli ka škola, OŠ Juraj Dalmatinac, OŠ Faust Vran i , OŠ Juraj Šišgori ) i u Karlovcu (OŠ Dragojla Jarnevi , OŠ Grabrik, OŠ Dubovac) koji su sa velikim zanimanjem sudjelovali u edukativnim radio-nicama: likovna, pokretni laboratorij Hrvatskih voda i demonstracija „suhog ronjenja“ sa me-dijskim prezentacijama aktivnosti društva „Di-naridi-DISKF“. Pokretni laboratorij Hrvatskih voda plijenio je pažnju i usputnih prolaznika, koji su iskoristili

priliku zaviriti u svijet udnovatih vodenih li inki kukaca, vodencvijetova, komaraca, tulara, vre-tenaca i ostalih o vodi ovisnih bi a. Neizostav-na pitanja o zna enju prona enih bi a u vodi i zadovoljna lica našim odgovorima bili su opet potvrda da su ovakve radionice, u neposrednom kontaktu, najbolji na in prijenosa znanja i razu-mijevanja složenosti vodenih ekosustava. Izne-na uju e i ugodno je bilo znati da djeca znaju povezivati uzro no-posljedi ne veze vi enih pri-premljenih preparata u raznim uzorcima vode, jasno zaklju uju i da istu vodu voli velik broj raznih vrsta, dok u one iš enoj mogu opstati samo poneke. Vjerujemo da su kroz igru i zaba-vu podosta nau ili, jer su svoje znanje preto ili u prekrasne šarene „svemirske“ likovne rado-ve od kojih su poneka bi a bila i ljepša nego u stvarnosti. Dje ja mašta može svašta! Tom prilikom djeca su imala mogu nosti upo-znati se i s aktivnostima koje provodi laboratorij u svrhu o uvanja voda putem kemijskih anali-za. „Mu kanje“ vode sa raznim „posebnim“ te-ku inama stvaralo je udne pojave grušanja i promjena boja, što su malene o ice budno pra-

Najavljivane edukativno-zabavne radionice DM Green city projekta pod nazivom H2O turneja održane su u Šibeniku 9. ožujka i Karlovcu 10.ožujka u jutarnjim satima uz prisustvo velikog broja u enika lokalnih eko-škola.

I 71 I


Pokretni laboratorij Hrvatskih voda u Šibeniku

Prezentacija suhog ronjenja udruge Dinaridi

SLIKE


Renata Ćuk, dipl. ing. biol.

Kemijska radionica u Karlovcu

VAT

Likovna radionica u Šibeniku

Veliko zanimanje za arolije pokretnog laboratorija, Karlovac

Oprema za ronjenje

Likovna radionica u Šibeniku

OpreNagra eni crtež s temom Život u vodi,

Šibenik

tile ude i se ovoj aroliji, no nau ili su da se tako može saznati koliko kisika ili hranjivih tvari ima u vodi. Tako su mališani nau ili da se osim utvr ivanjem živih bi a u vodi, kvaliteta vode može odrediti i raznim kemikalijama. Bilo je to vrlo korisno provedeno jutro!Tematske likovne radionice pod nazivima „Život i voda“, „Život u vodi“ i „Zaronimo u vodu“ naj-boljima su donijele i lijepe nagrade, pa su tako nagra ena po tri u enika u svakome gradu. Radionice su završene uz najavu i poziv svim gra anima da se aktivno uklju e u iš enje voda hrvatske uz stru nu podršku udruge „Dinaridi-

DISKF“ 23. ožujka u 09.30 u lu ici Mandra u Šibeniku i ispred hotela Korana u Karlovcu i tako doprinesu o uvanju voda i okoliša. DM Green city projekt e u 2013. godini kroz niz doga anja promovirati važnost zaštite hrvat-skih prirodnih bogatstava, a ovu sveobuhvatnu ekološku inicijativu, usmjerenu ka uklju ivanju gra ana i edukaciji, osim partnera Hrvatskih voda, udruge „Dinaridi“ i Stipe Boži a, podržali su i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i Hrvat-ska gospodarska komora.

I 72 I

AKTUALNO I Kako provodimo eko-projekte u Dječjem vrtiću ≈Jabuka√?

SLIKE

Jasna Milak, odgojiteljica

mentorica

Lidija Pavelić, pedagoginja

mentorica

KAKO PROVODIMO EKO-PROJEKTE U DJEČJEM VRTIĆU ≈JABUKA√?

Naš eko-vrti sukladno Programu za odgoj i održivi razvoj, veri ciranom od Ministarstva prosvjete i športa iz 2006. godine nastav-lja provedbu aktivnosti njegovanja skrbi za okoliš.

Primjenom projektnog modela rada poti e-mo mijenjanje stavova i navika o o uvanju vode i ostalih energenata, nastavljamo su-radnju s lokalnom zajednicom i Hrvatskim vodama. Pratili smo interes djece i inicirali istraživanje vode, što je rezultiralo projek-tom djece skupine „Sloni i“ (djeca u šestoj godini života) na temu zaga ivanje vode. Djeca skupine „Žabice“ (djeca u petoj i še-stoj godini života) posjetila su jezera Savica, uo ili su zaga enost rijeke Save. Osmislili smo projekt „Naša rijeka Sava“, proveli niz istraživa kih aktivnosti, dokumentirali tijek rada i donosili zaklju ke. Tijekom provedbe projekta prijavili smo se za natje aj „ iste zagreba ke obale“ i dobili nagradu. Jako smo ponosni na naš uspjeh. Projekt nastav-ljamo i dalje… Veselimo se daljnjim posti-gnu ima…

Kako je zapo eo projekt?

Djecu je zanimalo što se doga a s vodom, zapo eli smo upoznavanje procesa kruženja vode u prirodi. Istraživali smo okoliš vrti a, razgovarali kako i ime zaga ujemo vodu.

Poticali smo dje je rasprave, zatim ih pro-vjeravali kroz prakti ne aktivnosti, bilježili uo eno, donosili kona ne zaklju ke. U sklo-pu projekta „Vode i njihova zaštita“ djeca su iznosila svoja razmišljanja o tome što sve zaga uje vodu i što se doga a s cijevima kad kroz njih prolazi prljava voda.

Karla: „Kad se ljudi kupaju, jako su pr-ljavi onda je voda prljava. Ta voda ide u kanalizaciju“.

Patrik: „Kad uzmemo ulje od auta i izli-jemo ga u lavabo ode u cijev-za-prlja se i ona“.

Nina: „Moramo paziti kakva je voda kad pijemo. Ako je žuta onda je u njoj ulje“.

Marija: „Sve ribice, kornja e i druge ži-votinje e uginuti“.

Lovro: „Kada brodovi puštaju naftu onda je voda zamazana. Ljudi od bro-da su zato krivi. To je loše jer se ljudi ne mogu kupati.“

Petar: „Cijev se ja e zaprlja kad kroz nju prolazi zemlja, ali se teže opere od ulja“.

Djeca su shvatila kako razli iti zaga iva i djeluju na vodu, a odrasli..?

Jasna Milak, odgojiteljica

mentorica

Lidija Pavelić, pedagoginja

mentorica

Prikaz projekta djece skupine „Sloni i“, šesta godina

I 73 I


SLIKE

Mirjana Puh

Ivan Šnajder

POSJET STUDENATA I PROFESORA IZ BIHAĆA GLAVNOM VODNOGOSPODARSKOM LABORATORIJU

Dana 06.03.2013. godine Glavni vodnogos-podarski laboratorij Hrvatskih voda posjetili su studenti i profesori diplomskog studija Bi-otehni kog fakulteta iz Biha a, smjer Zaštite okoliša na elu s dekanom prof.dr. Halidom Maki em u okviru stru nog posjeta instituci-jama vezanim uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj.

Nakon kra e dobrodošlice i upoznavanja s radom i ulogom laboratorija u pra enju sta-nja voda u Republici Hrvatskoj od strane voditeljice laboratorija mr.sc. Marije Marija-novi Raj i , provedeni su kroz laboratorij. Djelatnici laboratorija su im demonstrirali neke od mikrobioloških, zikalno-kemijskih i bioloških analiza, a predstavljene su im i brojne suvremene instrumentalne tehnike koje se svakodnevno primjenjuju u odre-ivanju kakvo e vode i sedimenta u sklopu

monitoringa voda u Republici Hrvatskoj.

Krešimir Maldini, dipl. ing. kem.

Renata Ćuk, dipl. ing. biol.

Dekan prof.dr. Maki izrazio je svoje zado-voljstvo posjetom i izrazio nadu u budu u me usobu suradnju. Ovo je još jedan po-kazatelj uspješne suradnje Glavnog vodno-gospodarskog laboratorija Hrvatskih voda s razli itim fakultetima i institucijama koja e se i u budu nosti provoditi i unaprje ivati.

Studenti i profesori diplomskog studija Biotehni kog fakulteta iz Biha a

I 74 I

AKTUALNO I Započeo projekt integracije NATURA 2000

ZAPOČEO PROJEKT INTEGRACIJE NATURA 2000Marija Vizner, dipl. ing. agr. Dana 28. sije nja u hotelu Aristos u Zagre-

bu, održana je prva radionica pod nazivom „Postavljanje okvira za izradu poljoprivred-no-okolišnih mjera za zaštitu prirode u RH“ u okviru Projekta integracije u EU NATURE 2000 (NIP) odnosno podprojekta Priprema poljo-privredno-okolišnih mjera za o uvanje bio-loške raznolikosti. Za provedbu projekta, iji je završetak planiran u ožujku 2016. godine, osigurana su sredstva Me unarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), iji je korisnik Mi-nistarstvo zaštite okoliša i prirode, a nositelj konzorcij organizacija Avalon (Nizozemska), ÖKL (Vije e za agrarni inženjering i ruralni ra-zvoj, Austrija) i Ecologica (Hrvatska), te dva pridružena partnera iz Velike Britanije (IEEP i EFNCP).

Mnogobrojne sudionike prve radionice, koje su inili predstavnici nacionalnih parkova, par-

kova prirode, županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode, te ostalih zainteresiranih stra-na pozdravio je ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Matija Frankovi naglašavaju-i važnost uvo enja poljoprivredno-okolišnih

mjera u cilju zaštite staništa i vrsta, te ob-vezama RH proglašenjem podru ja NATURA 2000. Uvodnim prezentacijama predstavljen

je okvir i ciljevi projekta, dobre i loše prakse zemalja lanica EU u procesu uvo enja i pro-vedbe poljoprivredno-okolišnih mjera, te su predstavljeni mogu i pristupi i odabir ciljeva u osmišljavanju poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode u RH. Analiza stanja prirode RH u odnosu na poljoprivredu, ukazuje da je poljoprivredno zemljište jedan od najzna aj-nijih imbenika koji utje e na biološku razno-likost u Hrvatskoj, a gotovo svaki tre i hektar (31% ili 644.000 ha) potencijalnog NATURA 2000 podru ja smješten je na poljoprivrednim površinama (mozai ni krajobrazi s oranicama, travnjaci, vrtovi, tradicionalni vo njaci i vino-gradi). Mnogobrojna staništa i zašti ene vrste nalaze se na poljoprivrednim povšinama (npr. kukolj, orhideje, kosac, ukavica, ševe, lepti-ri, skakavci i dr.) iji e opstanak uvelike ovi-siti o daljnjim poljoprivrednim aktivnostima, a za koje e se osmisliti poticajne i prihvatljive mjere o uvanja prirode za poljoprivrednike sukladno zahtjevima EU Direktiva (o staništi-ma i pticama) o održavanju staništa i vrsta u stanju dobre o uvanosti.

Projekt NIP e podržati razvoj i provedbu po-ljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu pri-rode tijekom novog programskog razdoblja Zajedni ke poljoprivredne politike EU (2014-20120.), pa su stoga ciljevi ovog projekta usmjereni na pripremu opsežnih poljopri-vredno-okolišnih programa za zaštitu priro-de, osiguranje neophodnih ljudskih resursa i kapaciteta institucija za pristup fondovima EU, te u okviru toga osmišljavanje i uspostava poljoprivredno-okolišnih mjera i pripadaju ih potpora za o uvanje biološke raznolikosti, kao dijela Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

SLIKE


I 75 I


ukra

tko7.01.2013., Rijeka

Kao nastavak II faze Projekta zaštite od one-iš enja voda u priobalnom podru ju – Ja-

dranski projekt – dogradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda na podru ju od Ri-jeke do Grobnika 07. 01. 2013.godine za-po eli su radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava i rekonstrukcije vodovodne mreže. U naselju Ba ine gradi se 360 kilometara sanitarne kanalizacije. Ve ina radova izvodi se u naselju Mavrinci, Op ina avle. U dijelu tog naselja gradit e se dvije kanalizacijske crpne stanice i devet kilometara sanitarne kanalizacije što e zahtijevati prelaganje 1,5 kilometara i zamjenu 1,7 kilometara vodo-vodnih cjevovoda. Po izgradnji tog sanitar-nog kolektora bit e omogu eno spajanje ukupno 235 gra evina ili doma instava na izgra enu kanalizacijsku mrežu. Vrijednost ugovora je 26,6 mil kn a planirani završetak radova je ožujak 2014.

25. 01.2013., Pag

U Pagu su po eli radovi na izgradnji novog kanalizacijskog sustava od Macela do Katina što je dio velikog projekta ure enja kanali-zacijskog sustava na podru ju cijelog grada Paga. Projekt izgradnje kanalizacijskog su-stava Macel – Katine vrijedan je 3.300.000 kuna, a zajedni ki ga nanciraju Hrvatske vode sa 90 i Grad Pag sa 10 posto sredstava. Radovi e završiti po etkom travnja.

29. sije nja 2013., Karlovac

Zbog velike koli ine naplavina na Ponton-skom mostu na rijeci Korani, grad Karlovac je sa Stožerom zaštite i spašavanja organi-zirao iš enje. U radovima su sudjelovali i tvrtka Vodoprivreda d.d., Hrvatska gorska služba spašavanja iz Karlovca, Javna vatro-gasna postrojba te djelatnici gradskih tvrtki

isto a i Zelenilo.

15. 02. 2013., Dubrovnik

Radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava na otoku Lokrum napreduju po planiranoj

dinamici, a postavljeno je 540 metara cje-vovoda. Završetak radova o ekuje se u svib-nju ove godine, a ukupna vrijednost je ve a od tri i pol milijuna kuna. Na temelju prove-denog postupka javne nabave za izgradnju vodoopskrbnog sustava i rekonstrukciju hi-drantske mreže na otoku Lokrum, vodovod Dubrovnik sklopio je ugovor o izvo enju ra-dova s tvrtkom Cestar d.o.o. Split.

Šibenik, ožujak 2013.

Završavaju se radovi na opskrbi naselja Bo-raja, na podru ju Šibenika. Naselje do sada nije imalo rješenu vodoopskrbu, te se zavr-šavaju i radovi na zamjeni cjevovoda Sola-ris-Zabla e (DN 400 – 250 mm) kojim se rje-šava sigurna opskrba hotelskog kompleksa Solaris i naselja Zabla e.

Knin

Zapo eli su radovi na sanaciji crpne stanice Šimi a Vrelo u Kninu. Na podru ju grada u tijeku je izgradnja vodoopskrbe i odvodnje koja se nancira kroz IPA program. Krenu-lo se i u sanaciju elektrostrojarske opreme te gra evinskog dijela objekta. Završetkom navedenih radova Grad Knin e rješiti svoju opskrbu za dugi niz godina.

Hvar

Nastavljeni su radovi na pripremi za polaga-nje podmorskog cjevovoda otok Bra - otok Hvar. U tijeku je i zavarivanje cijevi po kam-padama od 360 m. Iste se deponiranju u Ka-štelanskom kanalu od kuda e se odvu i do otoka Hvara.

Pelješac

Zapo eli su radovi na izgradnji cjevovoda VS Janjina – Žuljana – Kupjenovana poluotoku Pelješcu. Završetkom ovih radova otok Mljet bi se spojio na dovod vode s kopna i priklju-io na sustav Regionalnog vodovoda NPKLM.

Dovršetak radova se o ekuje do kraja 2014. godine.

VIJESTI

I 76 I

VODA I PRIRODA I Upravljanje zaštićenim prirodnim područjima na privatnom zemljištu

Siniša Golub

UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA NA PRIVATNOM ZEMLJIŠTU

Poljoprivredno-okolišni program dobar je instrument zadržavanja ljudi u ruralnom prostoru i poticanja stanovništva na osviještenu brigu o biološkoj raznolikosti Hrvatske.

Važe i Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvat-ske de nirao je devet kategorija zašti enih pri-rodnih podru ja. U Republici Hrvatskoj, zašti e-no podru je može se proglasiti i nad zemljištem u privatnom vlasništvu odnosno vlasništu zi -kih osoba. Konkretno, rije je naj eš e o poljo-privrednom zemljištu (oranice, livade, pašnja-ci, itd.) ili o šumama i šumskom zemljištu. U nekim slu ajevima, u privatnom su vlasništvu ak i stari rije ni rukavci odnosno vrhunska

prirodna mikrostaništa ija sudbina, me utim, zbog izostanka planova upravljanja i kvalitetnih poticajnih mjera, esto ovisi doslovce o dobroj volji privatnog vlasnika da mo varu u svojem vlasništvu ne zatrpa gra evinskim ili sli nim ot-padom.Stoga je jedan od najve ih izazova struke za-štite prirode, zapravo, svakodnevna praksa upravljanja tim zašti enim prirodnim podru ji-ma proglašenim nad privatnim zemljištem. Taj izazov posebno je velik u hrvatskim regijama odnosno županijama u kojima ne postoji tradi-cija institucionalne zaštite prirode. A to su goto-vo sve županije u Hrvatskoj u kojima kroz proš-lost nisu bili proglašavani nacionalni parkovi i

parkovi prirode. U tim regijama ne postoji iz-gra eni društveni odnos prema vrijednoj prirodi kao prema resursu na kojem se može temeljiti održivi razvoj sadašnjih i budu ih generacija.

Regionalni park Mura-DravaRegionalni park Mura-Drava jedno je od ve-ih zašti enih podru ja u Republici Hrvatskoj.

Proteže se kroz Me imursku, Varaždinsku, Ko-privni ko-križeva ku, Viroviti ko-podravsku i Osje ko-baranjsku županiju, na podru ju rijeke Mure i Drave, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Od tih pet županija, samo u potonjoj Osje -ko-baranjskoj postoji tradicija institucionalne zaštite prirode zbog injenice parka prirode Ko-pa ki rit koji je ve 1967. godine stavljen pod zaštitu kao prirodni rezervat, a 1976. godine kao park prirode.Unutar granica regionalnog parka Mura-Drava nalaze se mnoge privatne poljoprivredne parce-le koje, treba to naglasiti, doprinose razli itosti odnosno mozai nosti staništa u samom parku. Divljina je na ovom prostoru odavno ustuknula pred urbanizacijom, ali je ljudska djelatnost u prostoru izme u naselja i rijeka na odre eni na-

I 77 I


in pove ala krajobraznu, pa i biološku raznoli-kost uz Muru i Dravu. injenica je, naime, da ve a razli itost staništa doprinosi i ve oj biora-znolikosti, pa ljudska nazo nost u prostoru e-sto zna i i ve e bogatstvo vrsta. Naravno, ukoli-ko ovjek ne pretjera u kro enju izvorne divljine što onda kao posljedicu nosi trajnu, uglavnom nepovratnu promjenu ekosustava i drasti no smanjenje biološke raznolikosti.Sa stajališta zaštite prirode, poljoprivreda je kontradiktorna djelatnost. Koliko su tradicional-ni na ini poljoprivrednog gospodarenja dopri-nosili pove anju bioraznolikosti, toliko moderna (gotovo pa industrijska!) poljoprivredna proi-zvodnja degradira prirodni sklad u prostoru.Usitnjenost posjeda i posljedi na mozai nost prostora, rubne živice i gajevi, livade-košanice i pašnjaci, idili ni potoci u sjeni vrbika, ali isto-vremeno i pretjerana kemizacija, preoravanje izvornih livada i njihovo naknadno zapuštanje što dovodi do opsade invazivnih vrsti (naj eš e ambrozije), sve su to dvije strane iste medalje, esta bipolarna situacija u mnogim zašti enim

podru jima.

U regionalnom parku dopuštene su gospodar-ske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne zna ajke i uloga. Na-in obavljanja gospodarskih djelatnosti i kori-

štenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvr uje se uvjetima zaštite prirode.Drugim rije ima, regionalni park se proglašava, izme u ostalog, zbog toga jer je na dijelovima tog zašti enog podru ja o ita dugotrajna inte-rakcija ovjeka i prirode. ak štoviše, rezultat te stoljetne interakcije u prostoru je sastavni dio temeljnog fenomena samog regionalnog parka Mura-Drava. Fotogra je uz ovaj lanak zorno prikazuju mozai ni sastav krajobraza regional-nog parka u kojem nalazimo poželjne rezultate ljudskog djelovanja.Ve i dio zemljišta unutar regionalnog parka Mu-ra-Drava je u privatnom vlasništvu, dok je ve i dio voda, uglavnom rijeke Mura i Drava u svo-jim koritima, u vlasništvu države. Iako je pro-vedena opširna javna rasprava u procesu pro-glašenja zašti enog podru ja, te iako je prije proglašenja na snazi bila takozvana preventivna zaštita u trajanju od ak tri godine, praksa s

SLIKE

Siniša Golub

I 78 I

VODA I PRIRODA I Upravljanje zaštićenim prirodnim područjima na privatnom zemljištu

terena pokazuje da veliki dio zemljoposjednika nije niti upoznat s injenicom zaštite prostora u kategoriji koja proizlazi iz Zakona o zaštiti pri-rode. To zna ajno otežava provedbu aktivnih mjera upravljanja, jer prije mjera in-situ, na-me e se logi an zaklju ak – vlasnike zemljišta treba upoznati s injenicom zaštite, senzibilizi-rati na ideju obnove degradiranih ekosustava i/ili zadržavanje postoje eg optimalnog stanja. Ti procesi traju više godina i imaju svoju cijenu, a aktualna ekonomska situacija i, priznajmo, relativno slaba ekipiranost javnih ustanova za upravljanje zašti enih prirodnih vrijednostima, ne idu u prilog tim procesima. Ubrzanju proce-sa zasigurno bi pomogli studijski izleti u zemlje gdje seljaci i poljoprivrednici ve duže vreme-na „izvla e“ dobit i dobrobit od injenice što je njihovo zemljište unutar granica zašti enog prirodnog podru ja. Pritom se misli na bene te koji se ostvaruju ve om cijenom ekoloških proi-zvoda na tržištu (primjerice mlijeka) i uslugama koje selja ka doma instva pružaju izletnicima i time ostvaruju zna ajni dodatni prihod svojeg gospodarstva.Regionalni park Mura-Drava nije jedino zašti e-no prirodno podru je u RH koje unutar svojih granica bilježi privatno vlasništvo. Zapravo, go-tovo da i nema zašti enog podru ja u RH koje ne obuhva a i privatno vlasništvo, a istovjetnu situaciju imamo i u mnogim europskim parkovi-ma. Stoga je u najmanju ruku udno što ova te-matika nije više zastupljena u stru noj literaturi i asopisima, jer se (prema iskustvu iz prakse) uspješnost konkretnih mjera o uvanja biološke raznolikosti esto svodi upravo na mogu nost kvalitetne suradnje djelatnika u zaštiti prirode s privatnim vlasnicima zemljišta unutar granica zaštite.

Natura2000 podru jaUlaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, dio proglašene Nacionalne ekološke mreže (NN 109/07) postat e europska prirodna baština poznata kao Natura2000. To je najve a koor-dinirana mreža podru ja za zaštitu prirode u svijetu. Nastala je 1992. godine usvajanjem Di-rektive o staništima koja zajedno s Direktivom o pticama tvori osnovu politike zaštite prirode u državama Europske unije. Natura2000 je i dio europskog odgovora na globalno o uvanje biološke raznolikosti koje proizlazi iz me una-rodnih obveza prema Konvenciji o biološkoj ra-znolikosti.U brošuri pod nazivom "Politika Europske unije u poljoprivredi i zaštiti prirode" autori Sonja Ka-roglan Todorovi i Darko Znaor pišu kako slijedi:Biološka raznolikost koja ovisi o poljoprivred-nom gospodarenju u opadanju je u itavoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Na ovo utje u, s jedne strane intenzivna poljoprivredna proi-zvodnja, ali i zapuštanje manje produktivnih poljoprivrednih površina (naj eš e travnjaka) u marginalnim ruralnim podru jima. Zbog na-

puštanja gospodarenja, grmlje i šumska vege-tacija prorasta travnjake, te dolazi do gubitka otvorenog krajobraza, važnog za ptice selice i mnoge druge vrste, uslijed ega se znatno sma-njuje vrijednost biološke raznolikosti.Današnja poljoprivredna politika Europske unije posve uje izuzetnu pozornost o uvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljen je niz mjera ko-jima se poljoprivrednike obvezuje ili poti e da prilikom proizvodnje vode ra una o zaštiti pri-rode i okoliša.

Poljoprivredno-okolišni programZaštitarima prirode od velike pomo i je POP od-nosno poljoprivredno-okolišni program.Cilj poljoprivredno-okolišnog programa zaštita je okoliša, prirode i krajobraza u ruralnim po-dru jima. Njime se poljoprivrednici poti u da nastave primjenjivati agrotehni ke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu gospodarski isplative, ali su važne za za-štitu okoliša i o uvanje biološke raznolikosti. U tom smislu, poljoprivredno-okolišni program predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini nagra uje poljoprivrednike za brigu o op em dobru (o uvano tlo, voda i zrak, bogata biološka raznolikost, njegovan krajobraz i sl.)Poljoprivredno-okolišni program primjenjuje se u zemljama Europske unije od 1992. godine. Od godine 1999. ovaj program dio je EU Za-kona o ruralnom razvitku i jedina je mjera koju su obavezne primjenjivati sve zemlje lanice. Ovo zna i da je i Hrvatska obvezna u procesu pridruživanja izraditi ovakav program te svoju zakonsku regulativu i u tom podru ju uskladiti s onom Europske unije.Poljoprivredno-okolišni program jedan je od najvažnijih instrumenata politike zaštite okoliša i održavanja biološke raznolikosti u poljoprivre-di. Isplatom nov anih poticaja te obrazovnim programima i promidžbom, ovaj program po-ti e poljoprivrednike na primjenu agrotehni kih mjera koje štite prirodu i okoliš. Ovi poticaji predstavljaju nadoknadu za mogu i izgubljeni dohodak i/ili dodatne troškove do kojih može do i usljed primjene ovakvih mjera. Podru ja s izrazitom biološkom raznolikoš u i zašti ena podru ja mogu imati naro itu korist od poljoprivredno-okolišnih programa, budu i da takva podru ja obi no ostvaruju razmjerno male proizvodne poticaje koji obi no nisu do-statni za tržišnu utakmicu s podru jima pogod-nim za intenzivnu poljoprivredu. (izvor: www.ecologica.hr)Dakle, države- lanice EU su obvezne provodi-ti POP, dok pojedini poljoprivredni proizvo a može ako to želi, s time da mu ta provedba do-nosi dodatni prihod po osnovi o uvanja prirode. Upravo je tu vrijednost POPa kao instrumenta za pomo pri upravljanju zašti enim prirodnim podru jima proglašenim na privatnom zemlji-

I 79 I


LITERATURA

[1] "Politika Europske unije u

poljoprivredi i zaštiti prirode",

autori Sonja Karoglan

Todorović i Darko Znaor,

EKOLOGIKA Zagreb, 2009.

[2] www.ecologica.hr

[3] www.cbd.org

štu. Upravo kroz POP simbioza zaštite prirode i poljoprivredne proizvodnje na prirodi bliski na in može dati najbolje rezultate i stvoriti po-bjedni ku (win-win) situaciju za sve dionike koji koriste prirodni prostor. Dakako, sve u svrhu o uvanja prirodnih vrijednosti unutar zašti enih podru ja i na rubnim dijelovima istih.

Što u me uvremenu?Prije nego što poljoprivredno-okolišni program u Republici Hrvatskoj zaživi u punom opsegu i prije nego hrvatski poljoprivrednik po ne ostvarivati poticaje i na temelju svoje uloge aktivnog zašti-tara prirode, ostaje nam osloniti se na „osje aj“ poljoprivrednika za dobru poljoprivrednu prak-su, te na poštovanje zemljoposjednika prema baštini svojih predaka. U nacionalnim parkovi-ma s dugom tradicijom upravljanja zašti enim podru jem i postojanjem planova upravljanja, odre ena razina optimalnog upravljanja ve je postignuta, pa je te procese potrebno održavati i nadogra ivati. U parkovima prirode i drugim prostranim zašti enim podru jima, veliku ulogu u procesu upravljanja ima stalna komunikaci-ja izme u ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima i privatnim vlasnicima zemljišta.U me uvremenu, neke od u inkovitih, a ne pre-skupih mjera za o uvanje i poboljšanje stanja bioraznolikosti na privatnom zemljištu mogle bi uklju ivati, primjerice: održavanje živica na rubnim dijelovima zemljišta, plodored, cikli ko ostavljanje oranica na ugaru, vra anje izvornih

biljnih vrsti na zapuštene travnjake, vra anje stoke na pašnjake, ekološka obnova zemljišta uništenog ilegalnim odlagalištima otpada, pa sve do naoko skromnih mjera kao što je po-stavljanje umjetnih duplji za ptice koje gnijezde na takvim mjestima.

Zaklju akUpravljanje zašti enim prirodnim podru jima proglašenim nad privatnim zemljištem jedan je od najve ih izazova u praksi zaštite prirode, ali izazov kojem je posve eno premalo pažnje. Ulaskom RH u EU, ustanove za zaštitu prirode ali i vlasnici zemljišta unutar zašti enih prirod-nih podru ja na i e se pred novim izazovima. Prilagodba ponašanja prema novim uvjetima mogla bi po eti ve danas, ali je otežana zbog teške ekonomske situacije u kojoj ustanovama za zaštitu prirode kroni no nedostaje sredsta-va za pokrivanje osnovnih troškova rada, a da pritom za promidžbene i ostale kampanje go-tovo da uop e nema sredstava. Poljoprivredno-okolišni program sam se po sebi name e kao dobar instrument zadržavanja ljudi u ruralnom prostoru, ali i poticanja tog istog ruralnog sta-novništva na osviještenu brigu o biološkoj ra-znolikosti Hrvatske. Naime, veliki dio plemeni-tog odnosa ruralnog stanovništva prema prirodi i okolišu izvire iz tradicije življenja na selu, a 21. stolje e od svih dionika u prostoru traži da se ta tradicija poosvjesti kao nešto dobro, kvalitetno i poželjno, te da pritom ne bude percipirana kao zaostala, ve kao instrument u o uvanju i odr-žavanju poželjnog stanja prirode.

Ribnjaci Crna Mlaka

I 80 I

VODA I PRIRODA I Usluge močvarnih staništa i njihova vrijednost

USLUGE MOČVARNIH STANIŠTA I NJIHOVA VRIJEDNOST

Aljoša Duplić, Državni zavod za

zaštitu prirodeZamislite da nizinama kontinentalne Hrvatske ne teku velike rijeke poput Drave, Save i Du-nava, bi li uz njih rasli, u svijetu poznati, šum-ski kompleksi hrasta lužnjaka poput Spa van-skog bazena ili šume Repaš? Kako bi izgledalo Lonjsko i Odransko polje, da li bi postojale hr-vatske izvorne pasmine poput goveda slavon-sko-srijemski podolac, konja hrvatski posavac ili turopoljske svinje? Bi li Hrvatska u svije-tu bila poznata po šaranskom ribnja arstvu i poljanskom ljuskavom, te naši kom i poljan-skom bezljuskavom šaranu, tri linije šarana dobivene selektivnim uzgojem ? Umjesto š paprikaša, šarana na rašljama, štuke, smu a , soma ili pohanog linjaka koja jela bi pred-stavljala gastronomsku tradiciju stanovnika uz ove rijeke? Jasno je nakon ovih pitanja da bi bez ekosustava tih rijeka povijest i život ovjeka na ovim podru jima bio potpuno dru-

ga iji, iz današnje perspektive.

Ekosustav predstavlja dinami an kompleks

zajednica biljaka, životinja, gljiva, mikroorga-nizama i njihovog neživog okoliša koji me-usobno djeluju kao funkcionalna jedinica.

Me utim, za ovjeka ekosustavi predstavljaju resurs napretka i blagostanja ovje anstva. Danas, u vrijeme kada razvoj ljudske civiliza-cije generira brojne prijetnje koje na global-noj razini ugrožavaju i smanjuju bioraznoli-kost važno je znati da su dobrobiti koje ista ta civilizacija uživa od ekosustava nemjerljive.Upravo zbog toga posljednjih godina sve se ve a važnost pridaje „ecosystem services-u”, odnosno uslugama ekosustava, procesima i funkcijama prirodnih i doprirodnih ekosustava koji održavaju život i imaju presudnu važnost za blagostanje i napredak ovje anstva.

Mo varna ili vlažna staništa de nirana su Ramsarskom konvencijom kao “podru ja mo vara, bara, tresetišta ili voda, bilo pri-rodna ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom staja icom ili teku icom, bo atom ili

Posljednjih godina sve se ve a važnost pridaje uslugama ekosustava, procesima i funkcijama prirodnih i doprirodnih ekosustava koji održavaju život i imaju presudnu važnost za blagostanje i napredak ovje anstva.

I 81 I


slanom, uklju uju i morsku vodu, ija dubina za oseke ne prelazi 6 metara.” Zahvaljuju i geografskom položaju i zbivanjima u geološ-koj prošlosti Hrvatska je bogata raznolikoš u mo varnih staništa. Tu nalazimo od velikih ravni arskih rijeka i poplavnih nizina, preko brdskih i gorskih potoka, povremenih krških vodotoka, brojnih mrtvica i rukavaca, jezera i sedrom „okovanih“ krških vodotoka, do po-nornica i podzemnih rijeka, preko uš a i delta jadranskih rijeka, mediteranskih lokvi i mor-ske obale.

Porast stanovništva i industrijalizacija u Eu-ropi su tijekom posljednja dva stolje a imali za posljedicu intenzivno isušivanje mo vara i reguliranje rijeka. Prema podacima Konvenci-je o biološkoj raznolikosti (CBD) 40 % rije nih tokova zna ajno je izmijenjeno i fragmenti-rano branama. U razdoblju od 1900. godine do danas površina vlažnih staništa u svijetu je prepolovljena. Brojni su razlozi ugroženosti ekosustava kopnenih voda, a posebno se isti-u kanaliziranje vodenih tokova, prekid konti-

nuiteta vodenih tokova, isušivanje mo vara i prenamjena zemljišta, va enje sedimenta iz rijeka (šljunak, pijesak), otpadne vode, pre-komjerno korištenje umjetnih gnojiva i pro-mjene zavi ajnih životnih zajednica. Sve te ugroze se kumuliraju negativno djeluju i na

vodene ekosustave. Zato je važno da se pri-mjenom modela cjelovitog upravljanja voda-ma o uva ekološka i hidrološka funkcional-nost vodotoka, mo varnih podru ja, a osobito poplavnih podru ja. Strateškim planiranjem kroz dugoro no upravljanje rijekama je po-trebno vratiti prostor za prirodnu dinamiku restauracijom poplavnih podru ja.

Ve prilikom kratkog promatranja nekog eko-sustava uo ava se cijeli niz uloga i dobrobiti koje proizlaze same po sebi. Neke od ekološ-kih funkcija mo varnih podru ja su nagomi-lavanje sedimenta, reguliranje razina poplav-

Ramsarska konvencija

U iranskom gradu Ramsaru 2. velja e 1971. godine potpisana je Kon-vencija o mo varama od me unarodne važnosti, naro ito kao stani-šta ptica mo varica. Kroz projekt Cro Wet po prvi puta je napravljen pregled mo varnih staništa Hrvatske kojim je identi cirano i karti-rano oko 3800 pojedina nih lokaliteta, kao i 8 velikih kompleksnih mo varnih podru ja. Prema rezultatima projekta, oko 6,9% površine Hrvatske prekriveno je mo varnim staništima. Dodatno, 56 500 km vodenih tokova i obale mora tako er pripada mo varnim staništima prema Ramsarskim kriterijima. Na listi Ramsarske konvencije nalazi se pet podru ja iz Hrvatske: Kopa ki rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna mlaka, Vransko jezero i Delta Neretve.

Podru ja važna za ptice sa šaranskim ribnjacima. Karta: J. Radovi , DZZP

I 82 I

VODA I PRIRODA I Usluge močvarnih staništa i njihova vrijednost

nih voda, pohranjivanje nutrijenata, vezanje ugljika, održavanje mikroklimatskih uvjeta, kontrola poplava i protoka, ublažavanje oluja, stanište za brojne organizme, odnosno, spre-mnici bioraznolikosti. Iz njih proizlaze usluge ekosustava poput osiguravanja autopuri ka-cije vode, vodoopskrbe, zaštite od poplava, održavanja klime i ublažavanja klimatskih

Umjetna močvarna staništa ∑ šaranski ribnjaci

U kontinentalnom dijelu Hrvatske kao umjetna mo varna staništa važni su brojni šaranski ribnjaci. Oni imaju gos-podarsku, biološku, hidrološku, mikro-klimatsku i kulturološku vrijednost. Ukupna godišnja proizvodnja šaranskih ribnjaka do Domovinskog rata iznosi-la je 15 000 t, pala je na 3 844 t u 2011. godini. Njihova ukupna površina iz devedesetih godina prošlog stolje a os 130 km2 smanjena je na 97, km2 u 2011. godini. Smanjenje površine šaranskih ribnjaka za gotovo 30 % kroz dva desetlje a ukazuje na kriti -nu ugroženost ovih staništa. Osim zbog uzgoja šarana ti ribnjaci su zna ajni kao staništa vodozemaca i gmazova, za gnijež enje i seobu ptica mo varica, a pozitivno utje u i na režim podzemnih voda i mikroklimu podru ja u kojem se nalaze. Od 38 važnih podru ja za ptice u Hrvatskoj koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske i potencijalna pod-ru ja Natura2000 (ekološka mreža dr-žava lanica EU) njih sedam je vezano uz šaranske ribnjake.

promjena, spremišta genetskih resursa, gos-podarskog ribolova i rekreacije (sportski ribo-lov i lov), osiguravanja prirodnih materijala, estetske vrijednosti, potencijala za budu nost itd. Mogu e je i ekonomsko vrednovanje eko-sustava. To je iznimno složen i zahtjevan po-stupak koji zahtjeva integrirani pristup kako bi se kvantitativno i nancijski izrazile vrijed-nosti ekosustava. Ekonomsko vrednovanje zanimljiv je alat kojim vrijednosti ekosustava dobivaju novu dimenziju i doživljavaju se „re-sursima“.

Postoji više razina vrijednosti ekosustava, vri-jednost koristi i vrijednost sama po sebi dvi-je su osnovne. Vrijednosti koristi podijeljene su pak na neposrednu i posrednu korist te na potencijal za budu nost. Vrijednost sama po sebi proizlazi iz injenice da nešto kao takvo uop e postoji te iz altruizma ovjeka prema vrijednostima kao takvim i prema budu im generacijama kojima ostavljamo naslje e.

Procijeniti vrijednost mo varnih staništa od-nosno ekosustava kopnenih voda korisno je budu i velika ve ina ljudi nema svijest o vri-jednosti vlažnih staništa. Tako er, tako izra-žena vrijednost pomaže donositeljima odluka u strateškom planiranju i donošenju odluka. Mo vare su naj eš e sinonim za „leglo koma-raca, izvor zaraze i smrada“ dok one zapravo predstavljaju “jetra i bubrege” okoliša, odno-sno “smo nice” bioraznolikosti. Nije slu ajno da Imo ani rijeci Vrljici dodjeljuju epitet „hra-niteljica života Imotske krajine“.

Tijekom idu ih 12 mjeseci u sklopu projek-ta "Podrška provedbi Strateškog plana CBD 2011-2020 u Hrvatskoj“ potpisan od strane Programa za razvoj UN-a i Ministarstva za-štite okoliša i prirode nanciran iz sredstava GEF-a Državni zavod za zaštitu prirode ko-ordinirat e projektnu komponentu vredno-vanja usluga slatkovodnih ekosustava rijeke Save i Drave. Rije je o svojevrsnom pio-nirskom projektu na podru ju Hrvatske iji rezultati bi trebali pomo i podizanju svijesti javnosti, kvalitetnijem strateškom planiranju i donošenju odluka.

Izvor: DZZP

Kopa ki rit. Foto: M. Vizner

Ribar na Neretvi. Foto: M. Rogoši

Neretva. Foto: M. Rogoši

Rijeka Lika ∑ najve a hrvatska ponornica: Foto: Krešimir Žganec

Iva Starčević, Državni zavod za

zaštitu prirode

Krška podru ja karakterizira vrlo slaba ili gotovo nikakva mogu nost pro iš avanja podzemnih voda, stoga je potreba za zaštitom tih resursa iznimna.

I 83 I


VODA U KRŠUUNESCO-ovo izvješ e o vodnim zalihama svr-stava Hrvatsku na visoko tre e mjesto u Eu-ropi, odmah iza Norveške i Islanda, s 32 818 kubnih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku. Oko polovice teritorija Republike Hrvatske ine krška podru ja koja su zasigurno jedno od najpoznatijih „locus tipicus“ podru ja klasi nog krša u svijetu. Odlikuje ga tektonska raspucanost i brzi gubitak vode u podzemlju te litološki sastav u kojem prevladavaju karbonat-ne stijene. Glavnu ulogu u oblikovanju krškoga reljefa imaju kemijski procesi otapanja karbo-nata u vodi oboga enoj uglji nom kiselinom. Osnovna karakteristika krša je nedostatak vode na površini, a bogatstvo u podzemlju, pa su krški tereni esto bezvodni. Me utim, na obli-kovanje zna ajno utje u i tektonski uvjeti i pro-cesi kao i razli iti procesi mehani kog trošenja. Moglo bi se re i da je grad Karlovac „grani ni kamen“ koji dijeli krške prostore Hrvatske od nekrških. Dakle gotovo sav dio Hrvatske južno od Karlovca je krški, a sjeverno od njega nije, premda izoliranog krša ima i u ostalim dijelovi-ma Hrvatske. U odnosu na šljunke i pijeske, krška podru -ja karakterizira vrlo slaba ili gotovo nikakva mogu nost pro iš avanja podzemnih voda, ali i brzo širenje one iš enja te se velika koli ina pitke vode one isti u kratkom vremenu. Stoga je potreba za zaštitom tih resursa iznimna.

Ve je spomenuto da se me u mnogim obiljež-jima krša osobito isti e pomanjkanje vode na površini. Iako voda otapanjem vapnenca stvara krš, krški krajevi oskudijevaju vodom (Bau i , 1965.). Vode u kršu potje u uglavnom iz atmos-fere, to jest od padalina (Ri anovi , 1971.), a naše planine u krškom dijelu Hrvatske pripada-ju me u najkišovitije predjele Europe zahvalju-ju i eksponiranom položaju prema Jadranskom moru. Na površinsku rasprostranjenost voda u kršu zna ajno utje e litološki sastav, a dinarid-ski krš pretežno je razvijen u karbonatnim sti-jenama. Vode ove stijene obi no otapaju poni-ru i u krško podzemlje. Zadržavanje voda na površini krša redovito je u direktnoj suprotnosti s temeljnim zna ajkama dominantnih stijena u kojima je razvijen krški reljef. Me utim, u ši-rem sklopu Dinaridskog krša ima raznovrsnih umetaka stijena druk ijih osobina. To su više ili manje vododržive stijene koje omogu ava-ju kombinirane procese, po evši od parcijalnog površinskog otjecanja preko spiranja strana do poniranja (Ri anovi , 1971.). U vodootpornim stijenama padalinska voda otje e po površini te ini potoke ili ve e ili manje rije ne tokove. Kad

ti tokovi na svojem putu nai u na krški teren njihov tok prestaje i u ponorima zapo inje pod-zemno kretanje. Takve tokove koji teku dijelom na površini, a dijelom kroz podzemlje, naziva-mo ponornicama. Osim spomenute podzemne

One iš eni ponor rijeke Rupe ice. Foto: Petra Kova Konrad

I 84 I

VODA I PRIRODA I Voda u kršu

vode koja je porijeklom s površine samog krša, kroz krško podzemlje protje e i voda koja je po-drijetlom iz nekrških podru ja (Bau i , 1965.).Na poniranje vode u tlo utje u padaline, nagib površine, biljni pokrov, propusnost stijena i ko-li ina vode što se ve nalazi u porama stijena. Najve a koli ina vode u podzemlju nakuplja se in ltracijom padalina te se takva voda naziva meteorska ili vadozna. Manji dio vode nastaje kondenzacijom vodenih para (juvenilna), a u nekim se stijenama nalaze neznatne koli ine vode još od vremena njihova postanka (konat-na). S obzirom na hidrodinami ke zna ajke u podzemlju razlikuju se prozra na zona ili zona areacije i zona vode temeljnice ili zona freatske vode. Vode prozra ne zone nalaze se neposred-no ispod površine, a stupanj ispunjenosti šu-pljina vodom ovisi o dotoku meteorske vode. U podzemlju, ispod prozra ne zone nalazi se voda temeljnica, tj. zona potpuno ispunjena vodom. Granica izme u ove dvije zone naziva se vodno lice (Herak, 1987.). Da bi voda mogla te i kroz stijensku masu i ota-pati ju potrebna je po etna tektonska razlomlje-nost stijene. Krški reljef je jedini tip reljefa gdje razlikujemo podzemni i nadzemni reljef. Kad voda jednom do e u podzemlje kroz pukotine koje su tektonski predisponirane, a proširene korozijom (kemijsko trošenje stijene) stvaraju

se podzemni tokovi koji se znatno razlikuju od površinskih. Op enito se može re i da je hidro-grafska mreža u krškom podzemlju vrlo složena (Bau i , 1965.). Voda koja te e kroz podzemlje stvara nove i proširuje ve postoje e pukotine te nastaju kanali koji mogu biti razli itih dimen-zija, oblika i nagiba. Na taj na in nastaju spele-ološki objekti (špilje i jame), a u našem kršu, od do sada poznatih objekata, registrirano je oko 93% objekata koji su u ve oj ili manjoj mje-ri nastali utjecajima korozije i erozije (Garaši , 1995.).Sustavi podzemnih krških voda izuzetne su ka-kvo e te njihova kvaliteta garantira podobnost za upotrebu u vodoopskrbi. Zbog speci nosti i velike osjetljivosti krškog terena potrebno je voditi više ra una o kakvo i i zaštiti podzemne vode u krškim nego u ravni arskim podru jima. Neadekvatno upravljanje otpadom, loš sustav zaštite okoliša, neadekvatan sustav odvodnje komunalnih i otpadnih voda prijetnja su kakvo i podzemnih voda u kršu. Jedan od na ina ve e kontrole i zaštite zasigurno je uskla ivanje i donošenje mnogobrojnih pravilnika i zakona te kontinuirana terenska ispitivanja i kontrola vod-nih podru ja Hrvatske, ali i podizanje svijesti gra ana o kompleksnosti i osjetljivosti sustava podzemnih voda u kršu te na inu njihove zašti-te (Lon ar, 2010.).

I 85 I


Powell je proveo prvu ekspediciju kanjonom 1869. godine. Foto: D. Kompar

RIJEKE, DOLINE, PLANINE, KLIMA − GEOMORFOLOŠKI I GEOLOŠKI POGLED

Neven Trenc, mr. sc. geol.

Bojan Matoš, prof. geol. i geog.

Bruno Tomljenović, prof. dr. sc.

Multidisciplinarnim pristupom u rješavanju prakti nih problema na rijekama mogu e je spoznati kumulativne razmjere hidroloških, geoloških i geomorfoloških procesa.

I 86 I

VODA I PRIRODA I Rijeke, doline, planine, klima − geomorfološki i geološki pogled

Ameri ki kontinent na kraju 19. i po etku 20. stolje a nije bio samo poprište avantura junaka divljeg zapada, ve i prostor na kojem su znan-stvenici-geomorfolozi na le ima konja i mazgi, oboružani koltovima ali i bilježnicama, otkri-vali dramati ne pejzaže država Utah i Arizona i postavljali geomorfološke teorije i koncepte s dalekosežnim posljedicama do današnjih dana kada korištenjem ra unala i digitalnog modela reljefa razmatramo geomorfološke, tektonske i hidrogeološke odnose.

Kako su nastali monumentalni reljefni oblici, koji su dominantni geomorfološki procesi rezul-tirali njima, koji je i koliko e trajati sljede i ge-omorfološki stadij u razvoju reljefa? Odgovor na ta, kao i mnoga druga pitanja pokušali su dati kroz pionirske geomorfološke studije velikani ameri ke i svjetske geomorfologije poput Gro-ve Karla Gilberta (1843. – 1918.) i Willia-ma Morrisa Davisa (1850. – 1934.).

Nastavno u prvom redu na rad G. K. Gilber-ta, sredinom 20. stolje a posebno je zna ajan doprinos ameri kih kvantitativnih geomorfo-loga poput Arthura N. Strahlera (1918. – 2002.). Njihov pristup znatno je pridonio bo-ljem razumijevanju geomorfoloških i geoloških procesa vezanih uz vodotoke i njhova korita što je i tema ovog pregleda, te e se iz tog razloga on uglavnom zadržati na autorima s ameri kog kontinenta.

Kratak pregled razvoja procesnog pristupa u geomorfologiji

Legendarni pukovnik John Wesley Powell (1834. – 1902.), heroj ameri kog gra anskog rata, proveo je u drugoj polovici 19. stolje a pio-nirske ekspedicije u podru ju Stjenjaka i prva je osoba koja se spustila niz Grand Canyon rijeke Colorado. Važno je napomenuti da se u svojim izvješ ima koja su doprijela do najšire publike doti e mnogih tema i problema koje su kasnije obradili drugi geomorfolozi. Jedan od njegovih trajnih doprinosa je pojam globalne erozijske baze koju izjedna ava s razinom mora i de -nira kao nivo ispod kojeg kopnene površine ne mogu biti erodirane.

Grove Karl Gilberta se smatra jednim od naj-zna ajnijih ameri kih geologa i primjer je znan-stvenika s posebnim talentom za prikupljanje i dosljednu interpretaciju terenskih podataka. Najve i dio svog radnog vijeka proveo je u Ge-ološkoj službi Sjedinjenih Ameri kih Država, te je i sam sudjelovao u Powellovim ekspedi-cijama. Godina 1875. i 1876. istražuje Henry Mountains (Utah) ameri kog Stijenjaka te tako nastaje glasovito Gilberovo djelo Izvješ e o ge-ologiji planina Henry (Report on the Geology of the Henry Mountains, 1877.). Mehanizmi ero-zije i prijenosa materijala, reljefni oblici te for-miranje slivova ine najvažnije predmete raz-matranja ove studije. Uvodi novi gemorfološki pojam rijeke u ravnotežnom stanju (eng. graded river) ∑ rijeke u kojoj je donos materijala iz uzvodnog dijela jednak njezinom kapacitetu

SLIKEDario Kompar

Branko Štivić

Ivan Grlica

Bruno Tomljenović

Panorama isto nog dijela Grand Canyona. Foto: D. Kompar

John Wesley Powell, znanstvenik, istraživa i publicist na rijeci Colorado s pripadnikom naroda Paiute (F. S. Dellenbaugh izme u 1871. i 1874.)

I 87 I


prijenosa. Smatra da ovakve rijeke imaju prila-go en pro l kao rezultat ravnoteža djelovanja (eng. equillibrium of the action) te da u trenut-ku kada je postignuto stanje ravnoteže (uko-liko se ne mijenja niti jedan drugi parametar) rijeka ne erodira niti ne izgra uje svoje korito. Tako er zapaža i objašnjava tipi ni „konkavni prema gore“ oblik uzdužnih pro la vodotoka, odnosno pravilo da se nagib korita pove ava od uš a prema razvodnici. Gilbert tako er po prvi put uvodi termine „dinami ke ravnoteže“ te „uravnoteženih uvjeta“ da bi opisao reljefne oblike kao rezultat odnosa lokalnih klimatskih i tektonskih obilježja odre enog prostora.

Misli Williama Morrisa Davisa predava a i profesora na Sveu ilištu Harvard u Cambridgeu (SAD), žive i danas u geomorfološkim udžbeni-cima i znanstvenim raspravama. Opisao je ge-omorfološki erozijski ciklusi time postavio teorijski okvir koji je dominirao geomorfološkom znanoš u do prve polovice 20. stolje a. Davis di-jeli razvoj reljefa u etiri evolucijska stadija koji su karakterizirani speci nim reljefnim oblicima: prvi mladena ki je najkra i i obilježen je izdiza-njem, drugi period je period zrelosti s najve im relativnim reljefom i raznolikoš u reljefnih formi, slijedi prijelazni period postepenog snižavanja reljefa te vremenski neograni ena stara faza obilježena blagim reljefom te na koncu potpuno zaravnjavanje – ili kako ga Davis naziva proces „peneplainizacije“. Naravno, njegov geomor-fološki erozijski ciklus po iva na pretpostavka-ma da se proces denudacije odvija u umjerenim klimatskim podru jima, da je litologija podloge homogena te da je geomorfološki erozijski ciklus iniciran snažnim te relativno brzim izdizanjem terena minimalnih reljefnih oblika.

Robert E. Horton (1875. – 1945.) temeljem svog dugogodišnjeg iskustva hidrotehni kog in-ženjera razmatra razvoj vodotoka i topogra ju sa stajališta hidro zi kih procesa oslanjaju i se na mjerenja i kvantitativan pristup. U svome radu „Erozijski razvoj vodotoka i njihovih sliv-nih podru ja; hidro zi ki pristup kvantitativ-noj morfologiji“ (koji je objavljen posthumno, 1945. godine) prou ava cijeli niz geomorfološ-

kih problema (in ltracija, erozija u razvoju ri-jeka, topogra ja slivova). Ovakav pristup koji se oslanjao na jednadžbe i dijagrame imao je revolucionaran utjecaj na mnoge tada mlade geomorfologe i predstavlja dominantnu ten-denciju do današnjih dana te se ovaj poznati ameri ki hidrolog uz A. Strahlera smatra jednim od za etnika moderne kvantitativne geomor-fologije. Tako er postavlja sustav klasi kacije teku ica koji kasnije modi cira A. Strahler.

Arthur Newell Strahler je tijekom više de-setlje a kroz svoj rad kao znanstvenik i preda-va na Sveu ilištu Columbia u New Yorku su-stavno razvijao i poticao kvantitativni pristup u geomorfologiji žele i premostiti jaz izme u geomorfologije i ostalih prirodnih znanstvenih disciplina ( zi kih i kemijskih) te ju približi-ti gra evinarstvu i geotehnici kao podru jima primjene. Nastavlja rad koji je zapo eo Horton te u programskom lanku „Dinami ke osnove geomorfologije“ iz 1952. godine predlaže novi pristup u geomorfologiji utemeljen na „na eli-ma mehanike i dinamike uida“.

Strahler razmatra geomorfološke cikluse kao modele izmjena masa i energija kroz pove anje ili smanjenje energije potrebne za obavljanje rada unutar geomorfološkog sustava odnosno entropije. Kao primjer navodi da se u vodoto-ku s jednolikim protokom uspostavlja stabil-no stanje (eng. steady state) u trenutku kada energija nastala padom vode bude u cijelosti utrošena na prevladavanje unutarnjeg otpora uida u koritu te na prijenos materijala. Rije-ku u ravnotežnom stanju (eng. graded river) razmatra kao primjer samoreguliraju eg otvo-renog sustava s obzirom da u slu aju promjene

LITERATURA

[1] Davis W. M. (1889). The

Geographical Cycle.

Geographical Journal, 14(5),

481-504.

[2] Gilbert, G. K. (1877). Report

on the Geology of the Henry

Mountains. Washington:

Department of the Interior,

100 p.

[3] Hack, J. T. (1957). Studies of

longitudinal stream profi les

in Virginia and Maryland. US

Geol. Survey Prof. Paper,

294-B.

[4] Hack, J. T. (1973). Stream-

profi le analysis and stream-

gradient index. Journal of

Research of the US Geological

Survey, v. 1, no. 4, p. 421-429

[5] Horton, R. (1945). Erosional

development of streams

and their drainage basins;

hydrophysical approach to

quantitative morphology.

Geological Society of America

Bulletin.) 56 , pp. 275-370

[6] Howard, A. D. (1994). A

detachment-limited model

of drainage basin evolution.

Water Resources Research,

30(7), 2261-2285.

[7] Molnar, P. & England, P.

(1990): Late Cenozoic uplift of

mountain ranges and global

climate change: chicken or

egg?, Nature, 346, 29-34.

Dijagram idealnog geomorfološkog ciklusa Williama Morrisa Davisa (x os je vrijeme, y nadmorska visine), Davis, 1889.

I 88 I

VODA I PRIRODA I Rijeke, doline, planine, klima − geomorfološki i geološki pogled

Potok na Papuku – eroziju ograni ava sposobnost toka da odvaja estice od dna i bokova korita. Foto: B. Štivi , Arhiva PP Papuk

Rijeka Drava – eroziju uvjetuje u prvom redu donos šljunka i pijeska. Foto: I. Grlica

Oblik uzdužnih pro li potoka može ukazati na tektonsku aktivnost. Foto: B. Štivi , Arhiva PP Papuk

Alpska dolina u blizin Grossglocknera. Foto: B. Tomljenovi

Klimatski uvjetovano pove anje erozije i djelovanje mehanizma izostatskog uzdizanja litosfere može dovesti do pove anja relativnog reljefa.

I 89 I


donosa materijala rijeka mijenja nagib korita kako bi se prilagodila novom stabilnom stanju.

Modeli rije ne erozije

John T. Hack provodi detaljnu matemati ku analizu podataka o geometriji slivova i potoka te sedimentima korita potoka u isto nom dije-lu SAD-a. Utvr uje empirijsku eksponencijalnu vezu izme u duljine najdužeg toka u slivu i po-vršine slivnog podru ja koja je kasnije nazvana „Hackov zakon“ (eng. Hack's law).

Tako er razmatra Davisov geomorfološki ciklus te ukazuje da su neke od njegovih temeljnih postavki „nerealisti ne“ i predlaže pojam dina-mi ke ravnoteže, koji je prvi puta koristio G. K. Gilbert, kao bolju osnovu za interpretaciju geomorfoloških pojava smatraju i da je kraj-obraz produkt kontinuirane ravnoteže izme u erozijskih mehanizama te otpora stijena podlo-ge. Dinami ku ravnotežu de nira kao stanje „...u kojem se sve padine i sva korita vodotoka me usobno kontinuirano prilago avaju. Kada je topogra ja u ravnoteži i erozivna energija osta-je ista, a svi elementi topogra je snižavaju se istom brzinom…“.

Ova istraživanja predstavljaju osnovu za razvoj modela rije ne erozije koji razmatraju dugo-ro nu prosje nu eroziju korita na odre enoj dio-nici kao funkciju klju nih kontrolnih varijabli kao što su gradijent kanala, protok (ili slivno podru -je kao zamjena), donos sedimenta i litologija.

Razlikujemo dva osnovna modela erozije. U str-mim kanalima koji teku na temeljnoj stijeni ili re-golitu prijenos sedimenta je manji od kapaciteta toka, a eroziju ograni ava sposobnost toka da odvaja estice od baze toka pa se takav model erozije naziva „odvajanjem ograni en mo-del“ (eng. detachement limited model). U alu-vijalnim kanalima s malim padom, eroziju odre-uje koli ina prenešenog sedimenta (ukoliko se

smanji donos materijala rijeka erodira aluvijalni nanos korita, a ukoliko je donos zna ajno ve i od transportnih mogu nosti rijeke tada dolazi do sedimentacije materijala unutar korita) te takav model nazivamo „prijenosom ograni en mo-del“ (eng. transport limited model).

Tektonska analiza uzdužnih poro la

Hack smatra da ravnotežno stanje rijeke (eng. graded river) nije vezano samo uz ravnotežu procesa transporta i erozije ve uklju uje i otpor stijena koje su izdignute tektonikom, te dalje nastavlja razmatrati vezu izme u oblika pro la, tektonike, litologije i geomorfološkog razvoja. Utvr uje da se pro li tokova u ravnotežnom stanju u polu-logaritamskom mjerilu prikazuju kao niz pravocrtnih segmenata. Nagib ovih pra-vocrtnih segmenata de nira kao novu veli inu koju naziva indeksom gradijenta vodotoka (eng. stream gradient index). Zaklju uje da promjene indeksa gradijenta ukazuju na tek-tonsku aktivnost ili promjenu litologije te na

taj na in postavlja osnove tektonske interpreta-cije longitudinalnih pro la. Korištenje ra unala i GIS-a omogu ilo je da se povezivnjem Hacko-vih zapažanja i modela erozije na metodolološ-ki relativno jednostavne na ine povežu utjecaji prostorne varijacije u brzini uzdizanja na oblik odnosno konkavnost uzdužnih pro la vodotoka. Ovakva izravna procjena prostorne varijacije brzine uzdizanja iz topografskih podataka pred-stavlja važan korak prema boljem povezivanju površinskih oblika i tektonskih procesa.

Sinteza procesa u hidrosferi, litosferi i atmosferi

Peter Molnar (Sveu ilište Colorado, Boulder, SAD) i Philip England (Sveu ilište Oxford, UK) su u svome lanku objavljenom u asopi-su Nature 1990. godine dali novu perspektivu tektonskoj analizi reljefnih struktura razmatra-ju i uzroke izdizanja planinskih masiva tijekom kenozoika. Zapažaju da gotovo istovremeno u razli itim mobilnim orogenim pojasevima dolazi do uzdizanja mladih ulan anih planina. Smatra-ju da klimatske promjene te tektonski procesi, posebice oni vezani uz uspostavljanje izostat-ske ravnoteže litosfere, zajedni ki uvjetuju for-miranje planina.

Koncept izostatske ravnoteže litosfere podra-zumijeva gravitacijom uzrokovanu ravnotežu izme u ukupne debljine i visine krute litosfere u odnosu na gornji dio Zemljinog plašta na koji je položena i možemo ga na elno usporediti s ravnotežnim procesom koji održava izronjeni dio ledenjaka u konstantnoj ravnoteži s njego-vim uronjenim dijelom. Tako je, sukladno ovom modelu, jedan od imbenika koji doprinose uz-dizanju kenozojskih planina i poja ana erozija rije nih dolina uslijed pove ane koli ine pada-lina uzrokovanih promjenom klime. Odnošenje materijala s dna dolina dovodi do smanjenja ukupne mase u planinskom masivu što uzokuje njegovo izdizanje kako bi se ponovno usposta-vila izostatska ravnoteža. Na taj na in i uz uvjet da ovo izdizanje premašuje brzinu erozije na planinskim vrhovima, dolazi do njihova porasta a time i pove anja relativnog reljefa.

Zaklju ak

Ova zanimljiva teoretska pri a dotaknula se di-jela razvoja geomorfološke misli koji se odvi-jao pretežito u krugu ameri kih sveu ilišta, no ipak nije toliko odvojena od prakti nih proble-ma u našem okolišu. Ona naglašava suštinsko jedinstvo hidroloških, geoloških i geomorfološ-kih procesa te važnost multidisciplinarnog pri-stupa u rješavanju prakti nih problema s kojim se svakodnevno susre u gra evinari, geolo-zi, geomorfolozi i biolozi na našim rijekama, a vezani su uz snižavanje vrijednosti vodostaja, ukopavanje korita i dr. Samo na taj na in kroz suradnju razli itih struka mogu e je spoznati kumulativne razmjere ovih procesa i njihovog zna enja.

LITERATURA (nastavak)

[8] Powell, J., & Thompson, A.

(1875). Colorado River of

the West and Its Tributaries:

Explored in 1869, 1870, 1871,

and 1872, Under the Direction

of the Secretary of the

Smithsonian Institution, 271. p

[9] Ritter, D.F., Kochel, C.R., 2002:

Process Geomorphology.

McGraw-Hill Higher Education,

560 p.

[10] Schumm, S. A. (2004).

Memorial to Arthur Newell

Strahler 1918 - 2002.

Gelogical Society of America

Memorials, (April), 53-56.

[11] Snyder, N. P., Whipple, K.

X., Tucker, G. E., & Merritts,

D. J. (2000). Landscape

response to tectonic forcing:

Digital elevation model

analysis of stream profi les

in the Mendocino triple

junction region, northern

California. Geological Society

of America Bulletin, 112(8),

1250-1263.

[12] Summerfi eld, M.A., 1991.

Global Geomorphology.

Longman Scientifi c and

Technical, 537 p.

[13] Strahler, A. (1952a). Dynamic

basis of geomorphology.

Geological Society of

America Bulletin, (9). 63.,

923-938,

[14] Strahler, A. (1952b).

Hypsometric (area-altitude)

analysis of erosional

topography. Geological

Society of America Bulletin,

v. 63, p. 1117-1142

[15] Strahler, A. (1957).

Quantitative analysis of

watershed geomorphology.

Transactions of the American

Geophysical Union, 38(6),

913-920.

Kupa podvodno. Foto: Gordan Poli

I 90 I

VODA I PRIRODA I Tirkizni izvor života

Tihomir Kovačević Tihi

Kupa je krška rijeka i još jedna gorska ljepotica, koja se ra a iz malog krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak.

TIRKIZNI IZVOR ŽIVOTA

I 91 I


Upravo za izvor Kupe i njen izvorišni dio vežu me nostalgi na sje anja. Sje anje na velikog speleoronioca i prijatelja Jean-Jacques Bolanza s kojim sam se zadnji put vidio 2007. godine u sklopu MSRE ''Zrma-njin Zov ''07'' i tada ne slute i da e to biti naše zadnje druženje, pozdravili smo se sa željom da se ponovo vidimo tu na tirkizno zelenom izvoru Kupe. Bili smo došli zbog ronjenja, ali zbog vrlo kišovitih dana tije-kom rujna, izvor Kupe bio je vrlo zamu en i nepogodan za bilo kakvo ronjenje. To smo odgodili za bolje vremenske uvjete. Zato je Jean-Jacques iz Gerova otišao prema svo-joj Lozani u Švicarskoj, a ja i naša ekipa prema Zrmanji na nastavak speleoloških istraživanja. Više se nismo nikad vidjeli. On je u listopadu te godine, tragi no stradao u njegovom najdražem mjestu, negdje na jugu Gr ke na dubini od devedeset meta-ra na jednom od ulaza u jedan komplicirani speleološki objekt. Sa te dubine izvadio ga je tako er naš prijatelj i njegov u enik, je-dan od najboljih speleoronioca svijeta Luigi Casati - Gigi.

Godinu kasnije, 2008. godine upravo Gigi je postigao dubinu od -154 metra u izvoru Kupe.

Zato ovaj lanak posve ujem kao malo sje anje svih naših lanova DDISKF-a, na jednog velikog ovjeka i pionira speleo-ronjenja, našeg prijatelja i u itelja J.J. Bo-lanza.

Kupa je krška rijeka i još jedna gorska lje-potica, koja se ra a iz malog krškog jezer-ca tirkizno zelene boje u Nacionalnom par-ku Risnjak ispod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog buji nog potoka Kraši evica, a dalje s lijeve strane povre-menog toka Sušice i skre e prema sjeve-

roistoku, te zatim prema sjeveru. Od izvora ona je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna, ispresi-jecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje mlinova i pi-lana. Grani na rijeka sa Slovenijom postaje na uš u lijeve pritoke abranke.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima ka-njon proširuje te se tamo nalaze plodne nji-ve i polja, pa ponovo kanjonski, kroz nizin-ski dio do utjecanja u Savu kod Siska.

Povijest istraživanja

Prvo istraživanje izvora Kupe bilo je 1938. godine od Društva za raziskovanj jam iz Lju-bljane.Vodio ga je Alfred Šerko, koji navodi i po prvi puta dubinu oba kotla, koji su mjere-ni štrikom. Isto no je grotlo tada izmjereno do 57 metra, a zapadno do 75 metara.

Luigi Casati, MIrko Stegi , J. J. Bolanz, Klobu ar i Tihomir Kova evi Tihi, Kupari 2007.

Kupa, Alessandro Fantini. Foto: GordanPoli

Izvor Kupe, tlocrt

I 92 I

VODA I PRIRODA I Tirkizni izvor života

No, prvo ronjenje bilo je od slovenskih ro-nioca Antona Praprotnika i Primoža Krivec. Oni su 1971. godine zaronili na dubinu od 40 metara.

20.11.1983. godine Ljubiša Kalini lan DISKF-a zaranio je na dubinu od 42 metra.Isti ronilac 04.07. i 25.08. 1986. godine je zoronio na dubinu od 68 metara i 82 metra.

1997. i 1998. godine u izvor su zaronili francuski i hrvatski ronioci (SD ''Pauk'' Iz Fužina), ali zbog mutne vode nisu zaronili duboko.

Sli no su prošli i ronioci 2001. godine. 2005. godine u sklopu me unarodnog projekta KEC, Branko Jalži skuplja biološki materijal do dubine od tridesetak metara.

2007. ronili su ronioci KPA Kostrena Mario Kapaš, Dean Laki , Ervin Joki , Igor Požgaj, Damir Požgaj i Mladen Koši .)

Od 30. lipnja do 06. srpnja 2008. lanovi HGSS-a u sklopu vježbe dubinskog speleo-ronjenja zaronili su i u izvor Kupe do dubine od 86 metara.

Od 03. do 07. kolovoza 2008. u sklopu MSRE ''Zrmanjin BUK '08'' ronjeno je svaki dan:

O3.08. – Luigi Casati roni do 115 metara (prvi prijelaz 100 metara u izvoru);

04.08. - Luigi Casati, Alen Miloševi i Gor-dan Poli rone do 42 metra zbog slabe vidlji-vosti (svega 2,5 m!);

05.08.- Luigi Casati zaronio je do 135 me-tara (do 50 m rone Alen Miloševi i Gordan Poli ).;

07.08.- Luigi Casati zaronio je do 154 m u zapadnom kotlu. U isto vrijeme Alessandro Fantini u isto nom kotlu roni do 70 metara, a Alen Miloševi prati Gigija do 30 i Alessan-dra do 20 metara snimaju i. Napravljena je skica oba kotla. Nije se došlo do kraja – dna.

Još nešto o Izvoru Kupe

Postoji pri a stara preko sto godina po ko-joj postoji jedna špija u samoj blizini izvora, gdje su prona eni crteži mamuta. Tu su špi-lju tražili mnogi speleolozi, ali je do danas nisu pronašli. Možda se ta pri a pretopi u legendu…jer i ja sam uo sli nu pri u, ali da se na stropu špilje nalazi veliki crtež ribe, a ne mamuta!

Izvor Kupe, pro l

Kupa, iznošenje opreme iz izvora. Foto: Gordan Poli

PUZAVI CELER

I 93 I


Vida Posavec Vukelić, Državni

zavod za zaštitu prirodeU bistrim, hranjivim tvarima siromašnim, teku icama krškog podru ja nalazimo zani-mljivu, ali nedovoljno poznatu vrstu hrvat-ske ore – puzavi celer (Apium repens). To je višegodišnja zeljasta biljka ija stabljika puže po tlu i zakorjenjuje u svakom voru (nodiju) stabljike. Zbog toga ova vrsta raste esto u velikim busenima ili gustim nakupi-

nama, te izgleda kao da joj stapke sa cvjeto-vima i listovima rastu izravno iz tla.

Iz vorova stabljike, osim korijen i a, izbi-jaju listovi sastavljeni od ve eg broja malih liski jajastog oblika i nazubljenog vrha, te cvjetne stapke na ijem vrhu se razvijaju, brojni mali bijeli cvjetovi. Cvjetovi puzavog celera se sastoje od aške koju gradi 5 lapo-va, vjen i a izgra enog od 5 bijelih latica, te 5 prašnika i jedne plodnice. Vrsta cvate od srpnja do rujna.

Na ve ini poznatih lokaliteta puzavi celer na-en je u koritima teku ica ili uz obalnu zonu,

na šljunkovitoj ili muljevitoj podlozi. Upra-vo zbog puzave stabljike koja zakorjenjuje na mnogim svojim dijelovima, na prirodnim staništima puzavi celer mjestimi no tvori vrlo velike guste jastuke koji prekrivaju veli-ku površinu i po nekoliko kvadratnih metara.

Rasprostranjenost puzavog celera danas nije u potpunosti poznata, no znamo da je to vr-sta eurazijskog rasprostranjenja. U Europi je zabilježena za podru je središnje i isto ne Europe, no njena stvarna rasprostranjenost je upitna obzirom da se puzavi celer esto križa sa drugim vrstama ovoga roda, ali i da

INFO

Porodica: štitarke (Apiaceae)

Znanstveni naziv: Apium repens (Jacq.) Lag.

Hrvatski naziv: puzavi celer

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Slunj ica, vrelo Rudnice, Dretulja, Gacka, Otu a, NP Plitvi ka jezera, Li ka Jesenica, Dabar

I 94 I

VODA I PRIRODA I Puzavi celer

se prilikom terenskog rada esto zamjenjuje sa drugim, sli nim vrstama iz porodice šti-tarki.

Puzavi celer rijetka je biljka u Hrvatskoj, za-bilježena do danas na samo nekoliko loka-liteta: NP Plitvi ka jezera, rijeke Slunj ica, Rudnica, Otu a, Dretulja, Gacka i Li ka Jese-nica, te potok Bistrac. Obzirom da raste na relativno nepristupa nom podru ju, istraži-va i su je do danas relativno rijetko bilježili, te njena stvarna rasprostranjenost u Hrvat-skoj još uvijek nije potpuno poznata. Do ne-davno je ak bilo smatrano da puzavi celer uop e ne dolazi na prostoru Hrvatske, a da su raniji navodi rezultat krive determinacije vrste, odnosno zamjene sa drugim, vrlo sli -nim vrstama iz porodice štitarki (Apiaceae). No 2006. godine vrsta je ponovno prona e-na i potvr ena za Hrvatsku, a od tada do danas zabilježena je na ranije spomenutim lokalitetima. Pretpostavlja se da bi puzavi celer mogao nastanjivati ve inu krških rijeka i potoka Hrvatske, te da je nedostatak po-dataka o njenoj rasprostranjenosti posljedi-ca nedovoljne istraženosti vrste na podru ju Hrvatske.

Prema kriterijima Svjetske udruge za zašti-tu prirode (IUCN), puzavi celer je uvršten

na Crveni popis vaskularne ore Hrvatske u kategoriju nedovoljno poznatih svojti (DD), što zna i da nema dovoljno znanstvenih po-dataka o njenoj to noj rasprostranjenosti i veli ini populacija te se ne može procjeniti njena stvarna ugroženost. S obzirom da su stanišni tipovi na kojima se vrsta pojavlju-je uglavnom izloženi negativnom antropo-genom utjecaju u ve oj ili manjoj mjeri, za pretpostaviti je da su i malobrojne popula-cije puzavog celera izložene pritisku. Zbog toga je puzavi celer strogo zašti ena biljna vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Obzirom da je vrsta u cijelom svom podru ju rasprostranjenosti relativno rijetka i ugrože-na, navedena je i na Dodatku II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i ore (Council Directive 92/43/EEC). To zna i da sve države lanice Europske Unije u kojima je ova vrsta prirodno rasprostranjena, mo-raju izdvojiti podru ja zna ajna za o uvanje puzavog celera u ekološku mrežu Natura 2000. U hrvatskom prijedlogu podru ja Na-tura 2000 za puzavi celer izdvojeno je uku-pno sedam podru ja: Gacko polje, Mrežnica-Tounj ica, Dolina Dretulje, Otu a, Slunj ica, Nacionalni park Plitvi ka jezera i Li ka Jese-nica.

SLIKEVida Posavec Vukelić, Državni

zavod za zaštitu prirode

JESTE LI ZNALI?U porodicu štitarki, kojoj pripada puzavi celer, ubrajamo razli ite vrste korjena-stog povr a i za ina, poput mrkve, ce-lera, peršina, komora a, kima, kumina, anisa, kopra i korijandra. Kao što mu i ime govori, puzavi celer srodan je sa ce-lerom koji se koristi u prehrani, a naziv „puzavi“ dobio je zbog polegle stabljike koja puzi i zakorjenjuje u tlu.

Nalaze ove vrste možete dojaviti Držav-nom zavodu za zaštitu prirode na mail: [email protected]

akor

e ce

a puzavi orjena-

aaaaaakkkkkokokooooorrrrjjjjjaaaaao jrj

aaaaaako

ii

I 95 I


I 95 I

Antun Cerovečki

NOVI HRVATSKI

DRAGULJ NA

RAMSARSKOM

POPISU

Vransko jezero upravo je uvršteno na Ramsarski popis zašti enih vlažnih staništa ime je postalo peto hrvatsko

mo varno podru je od me unarodne važnosti.

I 96 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 97 I


Sjedim na rubu malog kamenog platoa na vidikovcu Kamenjak i po tko zna koji put, ekam završnu predstavu koju sun eve zra-

ke izvode u zalazak. Negdje iza mene, ne-koliko se tinejdžera hiho e i tr kara pou -nom stazom. Ispred mene u dolini smjestilo se Vransko jezero iza kojeg leže razbacani oto i i Kornata. Jezero položajem prati liniju obale, a od mora ga dijeli tek uski greben kojim prolazi Jadranska magistrala. Pažljiviji pogled otkriva obalu dijelom prekrivenu ša-šom i rogozom i daje naznake da se radi o relativno plitkom jezeru. Ovo mora biti jedan od najboljih vidikovaca na Jadranu, pogled s njega zaista je impresivan. Stoga planiram još neko vrijeme provesti ovdje upijaju i za-dnje zrake sunca, prije nego istražim obale i život uz jezero. Podru je Vranskog jezera je plitka aluvijalna dolina ije dno leži na 2 m ispod razine mora. Prema jednoj teoriji, nastanak jezera direk-tno se povezuje uz podizanje razine mora. Kao što je poznato, razina mora je u nepre-stanom porastu, a prije otprilike 25.000 go-dina, iznosila je gotovo 100 m manje nego danas, što je rezultiralo sasvim druga ijim reljefom od onog kojeg poznajemo. Voda je iz Vranske depresije otjecala u more preko vapnena kog grebena kod Prosike, polako produbljuju i depresiju. Nakon što je razina mora dosegla dno depresije, Vransko jezero se polako pretvaralo u povremenu, a zatim i u stalnu akumulaciju. Ono je danas naj-ve e jezero u Hrvatskoj ija površina iznosi 30,2 km². Za razliku od ve ine jezera, voda u Vranskom jezeru je blago bo ata radi ne-koliko bo atih izvora u Vranskom polju, ali i zahvaljuju i prokopanom kanalu Prosika koji spaja jezero s morem. Budu i da se dubina jezera kre e izme u 1m i 6m, temperatu-ra vode podložna je velikim promjenama, a kre e se od 2,9 ºC zimi do 25,2 ºC ljeti.Najbolji na in za istraživanje i obilazak je-zera je pješke ili biciklom. Kroz Park je na-pravljena biciklisti ka staza dužine 50-tak kilometara koja prolazi uz poluotok Babin škoj gdje se nalaze ostaci liburnske utvrde iz 3. tisu lje a pr. n. e. Na svom jugoisto nom dijelu staza postaje zahtjevnija jer se polako penje na visinu od 300-tinjak metara do vi-dikovca Kamenjak odakle se pruža impresi-van pogled na ovaj dio arhipelaga. Ovaj spoj krša, mediteranske vegetacije i mo varnog podru ja djeluje pomalo neobi no i potpuno jedinstveno. Tome u prilog govori injenica da je Vransko jezero upravo na Svjetski dan vlažnih staništa 2. velja e 2013. uvršteno na Ramsarski popis zašti enih vlažnih staništa ime je uz dolinu Neretve, Kopa ki rit, Lonj-

sko polje i Crnu Mlaku postalo peto hrvatsko mo varno podru je od me unarodne važno-sti. Za one znatiželjnike i ljubitelje prirode Park prirode Vransko jezero najavljuje kra-

jem ožujka višednevnu sve anost pod nazi-vom „Festival ptica“ u Ornitološkom rezer-vatu Parka. Nemogu e je do i na Vransko jezero, a ne biti svjestan gomile ptica koje obitavaju na ovom podru ju. Na sjeverozapadnom dijelu jezera nalazi se pou na staza napravljena na drvenim stupovima uz koju su postavljene drvene ku ice koje ornitolozi i fotogra rado koriste za promatranje i fotogra ranje ptica. To je ujedno vrlo važan ornitološki rezervat me u ijim stanarima se ubrajaju aplje, eje, mali vranci i mnoge druge vrste. Budu i da se jezero nalazi na sjecištu interkontinen-talnih puteva ptica, više od 200.000 jedinki koristi Vransko jezero kao svoje zimovalište dok u vrijeme najintenzivnije selidbe taj broj može dosegnuti i brojku od 800.000 – 1.000 000 jedinki! ak 60% ornitofaune Hrvatske, odnosno 255 vrsta u nekom trenutku tije-kom svog životnog ciklusa na Vranskom je-zeru pronalazi uto ište i hranu. Od toga je 136 vrsta ugroženo, a za neke vrste poput aplje dangube i malog vranca, ovo je jedino

mjesto u Hrvatskoj na kojem se gnijezde. Površina ornitološkog rezervata iznosi 8,65 km². Me utim, to predstavlja tek desetinu nekadašnjeg poplavnog podru ja zvanog Vransko blato koje je u 18. st. probijanjem kanala Prosika te melioracijskim kanalima gotovo potpuno isušeno na štetu brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

ovjek je naj eš e najve i zagovornik, ali i neprijatelj vlažnih staništa. Kroz povijest, ljudi su masovno isušivali mo varna po-dru ja. Postoji još itav niz imbenika koji ugrožavaju delikatnu ravnotežu u Parku, po-put industrijske poljoprivrede koja korište-njem kemijskih sredstava negativno utje e na kvalitetu vode, nedopuštene gradnje, uznemirivanja životinja. Uz ovjeka, opa-snost predstavljaju i prirodni ekstremi po-put velikih suša koje u godinama koje do-laze vjerojatno možemo o ekivati u ve em broju. Suše uzrokuju veliki porast salinite-ta u jezeru što uz prodiranje morske vode kroz kanal Prosika može pogubno djelovati na populaciju riba kao što je to bio slu aj 2012.godine. Vrlo lako je poremetiti ravno-težu ovakvog lokaliteta, ali je potrebno puno truda da se održi visoki stupanj biorazno-likosti i zaštiti ovaj unikatni krajolik. Da bi se o uvala raznolikost staništa, krajolika i geoloških posebnosti važno je održavanje i unapre ivanje suradnje me u drugim insti-tucijama kako na nacionalnoj, tako i na me-unarodnoj razini. Na taj na in, pove avaju

se šanse da mi ne emo biti me u zadnjim generacijama koje mogu uživati u ovim pri-rodnim ljepotama.

I 98 I

PUTOVANJA I Novi hrvatski dragulj na Ramsarskom popisu

SLIKEAntun Cerovečki

Slike ptica ∑ Kristijan Mandić

I 99 I


I 100 I


Tringa glareola

Sivalica (Cisticola juncidis)

I 101 I


apljica voljak (Ixobrychus minutus)

Bijela pastirica (Motacilla alba)

I 102 I


I 103 I


I 104 I


Divlji golub (Columbia livia)

I 105 I


Velika bijela aplja

Vlastelica (Himantopus himantopus)

I 106 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

U knjizi je obuhva eno svo znanje i iskustvo prikupljeno na istraživanju upravljanjem vodama. Opisuje širok ras-pon pristupa i tehnologija koje su razvili istraživa i bave i se istraživanjima problema vezanih uz vode.

Ova multidisciplinarna knjiga pokriva probleme upravlja-nje vodama, upravljanja podzemnim vodama, kvalitete vode i gospodarenja vodama. Knjiga e koristiti znan-stvenicima, pri izradi smjernica i nevladinim organizaci-jama koje rade na projektima vezanima uz vode u ze-mljama diljem svijeta.

MUTHUKRISHNAVELLAISMY KUMARASMY (obradio)STUDIES ON WATER MANAGEMENT ISSUES

Održivo upravljanje vodama i prirodom u skladu sa zahtjevima EU podrazumijeva zajedni ke, koordinirane napore državnih institucija, lokalnih zajednica i nevladinih organizacija u slivnim podru jima.

U procesu integracije u EU, Hrvatska je morala uskladiti svoju praksu monitoringa sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama i ugraditi je u nacionalno zakonodavstvo. Budu i da je hidromorfologija novi element, uveden Okvirnom direktivom o vodama, kao i u slu aju svih država – lanica EU, napredak na ovom podru ju je potrebno hitno potaknuti kako bi se zadovoljili standardi EU. Svrha projekta MEANDER bila je izrada postupaka i razvoj kapaciteta za hidromorfološki monitoring na nacionalnoj razini, kao i izrada metodologije za proces planiranja mjera hidromorfološke revitalizacije vodotoka. U Sažetku su ukratko opisani postupci i rezultati ovog procesa.

Ovaj Sažetak projekta MEANDER nastao je suradnjom hrvatskih i nizozemskih stru njaka, a pripremili su ga Wim Zeeman, Klaas-Jan Douben, Ton Gensen, Esther Kopmanschaft, Marien Spek, Jeroen Kusters, Dagmar Šurmanovi , Marija Šikoronja, Igor Stankovi i Daniela Schneider.

HRVATSKE VODE RAZVOJ KAPACITETA ZA HIDROMORFOLOŠKI MONITORING I MJERE U HRVATSKOJ- PROJEKT MEANDER SAŽETAK

Godina izdanja: 2013.Više informacija na: www.voda.hr

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.intechopen.com

I 107 I


Manje od 1 posto vode na svijetu je isto i pitko, te više od toga nikada ne e biti dostupno. Zahvaljuju i zaga enju, globalnom zagrijavanju i rastu populacije, dostupnost pitke vode postala je globalni problem.

U knjizi nam o krizi vode govore i daju svoje mišljenje znanstvenici, aktivisti, ljudi koji se bave o uvanjem okoliša i mnogi drugi.

KARL WEBERLAST CALL OF THE OASIS: THE GLOBAL WATER CRISIS AND WHERE WE GO FROM HERE

CLIMATE CENTRAL GOLBAL WEIRNESS: SEVERE STORMS, DEADLY HEAT WAVES, RELENTLESS DROUGHT, RISING SEAS AND THE WEATHER OF THE FUTURE

Knjiga nam donosi sažetak svega što prati znanost o kli-matskim promjenama, te nam prikazuje što e se najvje-rojatnije dogoditi s klimom u budu nosti i što mi možemo ili nemožemo u initi da bi izbjegli posljedice tih promjena.

Potavljaju se pitanja je li klima „normalna“, koje su sile prirode uzrokovale promjenu klime u prošlosti, kakve rizike za ljudsko zdravlje donose klimatske promjene, koliko su se otopile polarne kape od 1850. godine te koji su ekonomski troškovi i pro ti smanjenja emitiranja uglji nog dioksida.

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.goodreads.com

Godina izdanja: 2012.Više informacija na: www.goodreads.com

I 108 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

JOZO KOROV, ing. građ.1942. − 2012.

Prije nekoliko mjeseci, 12. rujna 2012. godine, napustio nas je Jozo Korov. ing. građ.

cijenjeni prijatelj, kolega i dugogodišnji direktor ≈KARAŠICE ∑ VUČICE√ d.d. za vodno

gospodarstvo i graditeljstvo Donji Miholjac.

Jozo Korov rođen je 31. siječnja 1942. godine u Miholjačkom Poreču, u neposrednoj

blizini Donjeg Miholjca.

Tehničku školu ≈Ruđer Bošković√ ∑ građevinski odjel u Osijeku završio je 1962. go-

dine, a potom je, studirajući uz rad, 1983. godine diplomirao na Visokoj građevinskoj

školi u Osijeku.

Cijeli svoj radni vijek, gotovo pune 43 godine, Jozo Korov proveo je u ≈Karašici ∑ Vu-

čici√, svestrano obavljajući široku lepezu poslova u vodnom gospodarstvu od poslo-

va hidrotehničara, rukovoditelja građenja, sektorskog tehničara, projektanta, voditelja

odjela operative, a zatim i direktora ≈Karašice ∑ Vučice√.

U periodu od 1962. godine pa sve do 2007. godine neprekidno je bio uključen u rado-

ve melioracijske odvodnje, izgradnje hidrograđevinskih objekata i obranu od poplava,

te je na taj način dao svoj ogroman doprinos u razvoj vodnog gospodarstva na slivnom

području ≈Karašice ∑ Vučice√, a i šire.

Jozo Korov, uza sve svoje obaveze u ≈Karašici ∑ Vučici√, bio je uvijek aktivan i društve-

no angažiran, pa je tako za vrijeme Domovinskog rata, obavljajući rukovodeće poslove

u Civilnoj zaštiti sudjelovao u zbrinjavanju velikog broja izbjeglica koje je vihor rata

doveo do područja grada Donjeg Miholjca. Također, svoj doprinos u razvoju lokalne

zajednice, osim kao direktor ≈Karašice ∑ Vučice√, dao je i vršeći dužnost gradonačel-

nika grada Donjeg Miholjca u periodu od 2003. do 2005. godine.

Pamtiti ćemo ga kao uvijek raspoloženog, na šalu spremnog, s foto-apartom u ruci i

prigodnim stihovima na usnama.

Rodbina, prijatelji i kolege oprostili su se od pok. Joze Korov na groblju ≈Sv. Stjepana√

u Donjem Miholjcu 13. rujna 2012. godine.

IN MEMORIAM

I 109 I


PROSLAVA SVJETSKOG DANA VODA EKO AKCIJA JARUN 2013.Ronilački klub ≈MAR-SUB√ iz Zagreba ove godine, 18. godinu za redom organizira ekološku akciju povodom Svjetskog dana

voda kojom se priključujemo UN-ovoj proslavi Svjetskog dana voda čije će održavanje već tradicionalno biti smješteno na Jaru-

nu. Obzirom da ove godine naša akcija postaje punoljetna odlučili smo ju proširiti na cijeli tjedan pod nazivom ≈Tjedan voda√ pa

su tako od 18. do 21. ožujka održana predavanja i radionice za djecu i mlade Dječjeg vrtića ≈Siget√ i ≈Budućnost√, OŠ ≈Horvati√

i Odreda izviđača ≈N. B. Đebo√ na temu voda, ronjenja i zaštite okoliša, kao i izložba dječjih radova i podvodnih fotografi ja. Akciju

su ove godine podržali Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagrebačka pivovara, izviđači i

drugi.

Glavno događanje povodom Svjetskog dana voda je eko-akcija čišćenja na lokaciji ≈Malo jezero√ Jarun 23. 3. 2013. s počet-

kom u 9,30 sati.

PROGRAM EKO-AKCIJE, 23. 3. 2013. »Malo jezero«, Jarun09:30 ∑ Otvaranje akcije i podjela edukativnih materijala i majica sudionicima

10:00 ∑ Raspored sudionika po skupinama i područjima čišćenja

10:15 ∑ Čišćenje jarunskog jezera ispred Kluba Aquarius i orezivanje drveća uz uključivanje djelatnika ≈Zagrebačke pivovare√

11:00 ∑ Prezentacija i edukacija svih sudionika od strane djelatnika DZZP o problematici invazivnih vrsta u slatkim vodama RH

s naglaskom na invazivne vrste koje nalazimo u Jarunu

12:00 ∑ Predstavljanje proizvođača podvodnih fotoaparata i odabir istih za probna snimanja pod vodom (tvrtka ≈Olympus√)

13:00 ∑ Izviđački odredi grada Zagreba i ≈Voda√ ∑ predstavljanje izviđačkih aktivnosti u okviru zaštite voda i pomoć u čišćenju

Jaruna

13:00 ∑ Zajednički domjenak za sve sudionike

13:30 ∑ Izjave za medije

15:00 ∑ Podjela Zahvalnica udrugama, sudionicima i sponzorima

Tijekom akcije do njenog zatvaranja dijeljenje letaka na temu ≈Suradnja ili borba√ te upoznavanje građana s navede-

nom problematikom

Na događanja su pozvani svi! Pridružite nam se!

Ronilački klub ≈MAR-SUB√ Ronilački klu

I 110 I


OTVORENA VRATA GLAVNOG VODNOGOSPODARSKOG LABORATORIJA HRVATSKIH VODA

Povodom obilježavanja Međunarodne godine suradnje u području voda, te Svjetskog dana voda 22. ožujka

2013., dana Hrvatskih voda 7. rujna 2013. i obilježavanja 137. godišnjice organiziranog vodnog gospodar-

stva u Hrvatskoj, Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda (laboratorij u Zagrebu i Šibeniku) otva-

ra svoja vrata posjetiteljima za razgledavanje i pobliže upoznavanje s njegovim radom, tijekom cijele godine.

Organizirane grupe posjetitelja mogu svoj dolazak prijaviti na broj telefona 01/2410-501 ili adresu elektroničke

pošte [email protected] od petka 15. ožujka 2013. za posjete laboratoriju u Zagrebu, a za posjete labora-

toriju u Šibeniku voditelju službe na broj telefona 022/ 354-613 ili adresu elektroničke pošte [email protected].

Posjete laboratoriju odvijat će se u vremenu od 8 do 15 sati radnim danom, u organizaciji vlastitog prijevoza i s brojem

sudionika koji je ograničen na 10 do 15 osoba po grupi u Zagrebu i 10 sudionika u Šibeniku (obzirom na mogućnost

prostornog prihvata posjetitelja).

Molimo voditelje grupa da u svojoj prijavi navedu točan broj posjetitelja, naziv institucije (ili prilože popis posjetitelja),

kontakt osobu i mogućnost komunikacije (telefon, mobitel, adresu elektroničke pošte) kao i prijedlog datuma posje-

te. Prijave zainteresiranih posjetitelja i grupa obradit ćemo sukcesivno po zaprimanju istih te prema broju prijavljenih

grupa i organizaciju posla planirati posjet laboratoriju (zaključno do kraja godine). Točnan termin posjete laboratoriju

usuglasit ćemo s voditeljem grupe ili pojedincom.

Kako bismo omogućili posjete laboratoriju i pojedincima koji ne mogu formirati grupu posjetitelja, temeljem prijave

pojedinaca (ime i prezime, adresa i kontakt) sastavit ćemo listu čekanja i formirati grupe s najmanje 10 posjetitelja.

Svoje prijave možete ostvariti preko gore navedenih kontakata, o stanju na listi čekanja i mogućnosti posjete izvijestit

ćemo Vas putem dostavljenog kontakta.

Gdje se nalazi laboratorij?

Laboratorij u Zagrebu se nalazi na adresi Žitnjak bb, krug Dioki-a (autobusne linije ZET-a br. 107 i 222).

Laboratorij u Šibeniku se nalazi na adresi Uvala Škar bb.

Radujemo se Vašem dolasku,

mr. sc. Marija Marijanović Rajčić, dipl. ing. kem.

Voditeljica GVL-a

I 111 I


40. SUSRET RADNIKA HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVASindikat PPDIV-a, Sindikalna podružnica Hrvatskih voda već tradicionalno organizira 40. susrete vodnogospodar-

skih radnika Hrvatske. Ovogodišnji 40. susreti radnika hrvatskog vodnoga gospodarstva održat će se u Tučepima

od 18. do 21. travnja 2013.

Veselimo se ponovnom druženju!

Organizacijski odbor

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanjjjj/o/ožu

Najava

I 112 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...Pozivi na sudjelovanjejejj ,,,,,, nanananananananaajajajajajajajajajajajajjj veveveveveveveveveveveveveveve,,,, sssesesesesesesesesese iiiiimimimimimiminnanana iiiiriri, tstručna putovanjaaaaaaaaa......a .

Najava

I 113 I


Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da će se Deveta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom trži-

štu nekretnina održati dana 9. i 10. travnja 2013. godine u hotelu Esplanade Zagreb.

Ove godine Hrvatska postaje članica Europske unije. To je prvorazredni politički i poslovni događaj, koji će biti

glavna tema Konferencije. Na Konferenciji će se raspravljati o planu razvoja Hrvatske u Europskoj uniji i o nizu kon-

kretnih mjera i postupaka koji se na to odnose.

Na Devetoj konferenciji održat će se preko 20 panela, na kojima će predavati više od 100 predavača.

Velike projekte predstavit će Werner Kruckow, direktor projekta ≈The Crystal√, Siemens, Duncan Innes iz The

Olympic Park Legacy Company i Bruno Bonifačić, predsjednik Uprave, ACI Marine d.o.o. U sklopu Konferencije

prezentirat će se jedna od najodrživijih zgrada u svijetu smještena u Londonu, koja je ujedno Siemensov centar za

održive gradove ∑ the Crystal. Planiranje i izgradnja projekta Olimpijske Igre u Londonu 2012 prezentirani su na

prošlogodišnjoj Konferenciji, dok će se ove godine predstaviti nasljeđe i vrijednost projekta nakon završetka Olim-

pijskih Igara. ACI Marine veoma su značajan nautički projekt na Jadranu koji ove godine slavi tridesetu obljetnicu

rada.

Ostale teme o kojima će biti riječi na Konferenciji su: Kako pokrenuti investicijske projekte, Energetika ∑ kapitalni

projekti, Energetika ∑ obnovljivi izvori energije, Primjena prava Europske unije u Hrvatskoj, Komercijalne nekretnine,

Zelena gradnja i nove investicije, Investicije javnog sektora, industrija i logistika, Uloga i značaj EU fondova u razvoju

hrvatskog gospodarstva, Turizam i marine, Razvoj golf projekata, Porezi i nekretnine, Revitalizacija i rekonstrukcija

gradskih središta, Arhitektura, dizajn i umjetnost.

Hrvatska energetska strategija i obnovljivi izvori energije veoma su značajna tema za razvoj hrvatskog gospodar-

stva, budući da je cilj Europske unije do 2020. godine 20% energije dobivati iz obnovljivih izvora. Bit će predstav-

ljeni kapitalni projekti u energetskom sektoru, kao i značaj i uloga obnovljivih izvora energije.

Zelena gradnja i ove je godine jedna od bitnih tema Konferencije. U vidu podizanja svijesti o zelenoj i održivoj gradnji

u nekretninskoj industriji, predstavit će se posebno međunarodni certifi kati zelene gradnje, odnosno značaj LEEDa,

BREEAMa i DGNBa u projektima razvoja nekretnina u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, te njihova važnost za nove

investicije.

Na otvaranju Konferencije govorit će gospodin David Slinn, Njegova Ekselencija Veleposlanik Ujedinjene Kraljevine

Velike Britanije i Sjeverne Irske, gospođa Anka Mrak-Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja i gos-

podin Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Zemlja partner Devete Konferencije je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, koje je već bilo Zemlja

partner Osme konferencije. Glavni Institucionalni Pokrovitelji Konferencije su Ministarstvo graditeljstva i prostorno-

ga uređenja i Ministarstvo gospodarstva. Pokrovitelji su Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i Austrijski ured

za vanjsku trgovinu, tradicionalno pokrovitelji naše Konferencije od održavanja Prve Konferencije 2005. godine.

Siemens je Tehnološki partner Konferencije.

Sudionici godišnjih međunarodnih konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina su vlasnici, predsjednici uprava,

članovi uprava, direktori i visoko pozicionirani manageri društava.

Pozivamo Vas da izrazite interes za predstavljanjem svog poslovanja i projekata, te za aktivnim sudjelovanjem u

radu Devete Konferencije. Detaljne obavijesti o Konferenciji, programu i prijavi na Konferenciju pogledajte na www.

fi lipovic-savjetovanje.hr.

Najava

I 114 I


I 115 I


Slikovnica Hrvatskih voda

I 116 I

OBAVIJESTI I »Slikovnica Hrvatskih voda«


≈VODAČ ILITI VODOHODAČ...√Povodom Svjetskog dana voda 2013. i Me u-narodne godine suradnje na podru ju voda, Hrvatske vode e u suradnji s autoricom Daja-nom Ljubi i , prof. izdati dje ju slikovnicu pod naslovom »Voda iliti Vodohoda ...«. Maleni znatiželjni i neumoran lik Voda a – Vodohoda a koji je nebom jurio, u oblacima se skrivao, ze-mljom skitao, potoke preskakao, ronio i plivao i još puno toga radio, bio je prava inspiracija u enicima osnovnih škola iz Rijeke OŠ Vladimir Gortan, OŠ Turni i dje jeg vrti a Jabuka iz Za-greba. Njihovi šareni crteži koji prate avanture Voda a Vodohoda a na najmaštovitije na ine

nam kazuju da su u potpunosti razumijeli sve-prisutnost vode i njeno kruženje u prirodi i nje-nu ulogu u životima svih živih bi a. Prigodom obilježavanja me unarodne godine voda ovo je najbolji na in da najmla ima prenesemo lju-bav prema vodi kao izvoru svega živog na Ze-mlji i tako još jednom podsjetimo da je zaštita i o uvanje vodnog resursa budu nost svih nas. Zahvaljujemo svim u enicima i u iteljicama, dje-ci i odgajateljicama na pomo i pri stvaranju ove edukativne slikovnice i nadamo se da e svatko tko uzme u ruke ovu slikovnicu uživati u dje -joj mašti i avanturama Voda a Vodohoda a!

Impressum

Slikovnica Hrvatskih voda

I 118 I


I 119 I


I 120 I


alem biočić

≈riječni krajoLiCi√ za Matka Peića≈ Trebalo je vidjeti posljednje trenutke Mašićeve slike Guščarica na Savi. Trebalo je zapisati, za one koji će u dvadeset trećem, trideset i petom stoljeću pjevati ∑ Teci Savo...√

Matko Peić ∑ Crno

devedesetoj obljetnici rođenja Matka Peića (Požega 10. veljače 1923. ∑ Zagreb 30. listopada 1999.) bila je posvećena izložba akvarela, pastela i ulja sisačkog akademskog slikara alema biočića pod nazivom ≈riječni krajolici√ (veljača 2013., knjižnica i čitaonica Popovača, ogranak Matice hrvatske kutina ∑ Popovača).

Matko Peić bi govorio, a osobito nenadmašno putopisno bilježio ≈Volim sve hrvatske rijeke, a kupu ponajprije√. i uz tu rijeku, a koju sava upravo prihvaća u sisku, profesor Peić i njegov student bio-čić našli su stvaralačko suglasje, prvi perom, drugi kistom. otplovili su i dalje za pojačanih sisačkih vodostaja u nedaleko Lonjsko polje. uz jedan akavarel povjesničar umjetnosti Mladen Mitar bilježi sljedeće ≈u atmosferi magle kišnog dana na rijeci kupi gube se granice koje dijele vodu, kopno i nebo. britki i nenametljivi grafizam svojom dinamikom dobro korespondira u suodnosu s transpa-rentnom akvarelnom mrljom. bliskost akvarela i crteža leži u spontanoj neposrednosti. u međuod-nosu podloge papira, vode, pigmenta i svjetla nastaje sklad koji nas nosi meditaciji.√

Kontakt: Alem Biočić, akademski slikar I Nikole Šubića Zrinskog 28, 44000 Sisak I T 044 531 687 I M 099 4002 742

alem biočić, šetnica, uljni pastel, 2007.

Projekt MEANDERProjekt MEANDER Prvi visokosofisticiran instrument u Hrvatskoj

Započeo Green city projekt

Natječaj podvodne fotografije

Suradnja na području voda


Svjetski dan voda 2013.

Hrvatske vode dobile EDIS akreditaciju

Najava ∑ slikovnica ≈Hrvatskih voda√

≈Vodač iliti Vodohodač√

Tema broja

Izdvajamo...

Novi hrvatski dragulj na Ramsarskom popisu


Zagreb I siječanj/ožujak 2013. I broj 202 I godište XXi. I issn 1330-321X I udk 628.1

1 Hr vodoprivreda 202 Upravljanje vodama · nosu podloge papira, vode, pigmenta i svjetla nastaje...

Documents

Transcript of 1 Hr vodoprivreda 202 Upravljanje vodama · nosu podloge papira, vode, pigmenta i svjetla nastaje...