Dragan Mektić

Kantone zagađenje ne zanima

Policajac ubio policajca

08.12.2015. godina XIX broj 441 cijena 3 KM

Dragan Mektić

Kantone zagađenje ne zanima

Novac za zaštitu okoliša troše ZA PLATE

DIJASPORA:

MARIĆ I ALIMAJSTOROVIĆPOZITIVNA BiH:

ŽIVA BIBLIOTEKAREPORTAŽA:

REMONT PRUGE

Geografski centar Sarajeva

Naselje "Miljacka" nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Miljacka i Bulevara Meše Selimovića što omogućava brz pristup svim dijelovima grada kao i izlazima iz grada. U neposrednoj blizini su škole, fakulteti, zdravstveni objekati, zgrada Opštine Novi Grad, geografski centar Sarajeva.

Sport i rekreacija na dohvat ruke

Za sve željene rekreacije i uživanja na otvorenom, već na samo 5 minuta hoda nalaze se zatvoreni Olimpijski bazen Otoka, biciklistička i pješačka staza kojom ste povezani od Bentbaše do Vrela Bosne, Igmana i Bjelašnice, sportski i rekreacioni objekti, tržni centri, bazeni Ilidža, Park šuma Mojmilo, nogometni stadion.

Grad u malomNaša ideja je bila izgraditi naselje MILJACKA, koje će funkcionisati kao mali grad koji će pružiti sve potrebne sadržaje: stanovanje, rekreaciju, zabavu, edukaciju, poslovanje..., a ipak da obezbjedi život u miru. Za najmlađe će

biti izgrađen i vrtić po savremenim standardima za tu vrstu objekata.

Sigurnost na prvom mjestu

Saobraćajnice kroz naselje će osigurati jednostavno kretanje vozilima te vezu sa garažnim prostorom i parking površinama i to tako da ne ugrožavaju bezbjedno kretanje pješaka. Da bi vaša sigurnost bila zagarantovana, ulazi će biti kontrolisani uz video-nadzor.

Svjetski standard i kvaliteta

Objekti su projektovani po svjetskim standardima uštede energije u stanogradnji kroz odgovarajuće i funkcionalno projektovanje stanova, orijentaciju-poziciju zgrada na parceli, te korištenjem kvalitetnih ugrađenih materijala i opreme koja će to i omogućiti.

Uštede energije i novca

Naše zgrade su obložene kvalitetnim fasadnim sistemom sa termoizolacijom debljine 10 cm, koji štede energiju, a time smanjuju vaše troškove zimi za grijanje, a ljeti za hlađenje. Uz to,

stambene jedinice su izolirane jedne prema drugima, te prema vanjskim hodnicima i stubištu. Objekat posjeduje Energetski Certifikat sa energetskim svojstvima A klase.

Zagrijavanje vode sunčevom energije

Spratnost objekta je maksimalno 14 spratova, a 14. sprat će biti opremljen sa uređajima za zagrijavanje sanitarne vode sunčevom energijom.

Troslojni prozori,individualni kalometri i vodomjeri

Ugradili smo prozorske pozicije od kvalitetnih PVC profila sa 3 stakla i 3 dihtunga, i to među prvima u BiH. Za potpunu kontrolu troškova stanovanja, ugrađeni su i individualni kalorimetri i vodomjeri. Objekti su opremljeni sa svim potrebnim instalacijama za miran i siguran život u Vašem novom domu.

Funkcionalno i lijepopo željama kupaca

Pogled i idelan raspored prostora, prilagođavamo prema željama i potrebama kupaca.

MILJACKANASELJE

Džemala Bijedića 16071000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

stanovi@mswood.baprodaja@mswood.bawww.nekretnine-unipromet.com

+387 (0)61 208 472 +387 (0)61 461 980 +387 (0)33 468 611

KUPITE STAN U NASELJUIZ KOJEG SE NEĆETE

MORATI SELITI!

NASELJE MILJACKA

UNIPROMET

3

Dragan Mektić

Kantone zagađenje ne zanima

Policajac ubio policajca

08.12.2015. godina XIX broj 441 cijena 3 KM

Dragan Mektić

Kantone zagađenje ne zanima

Novac za zaštitu okoliša troše ZA PLATE

DIJASPORA:

MARIĆ I ALIMAJSTOROVIĆPOZITIVNA BiH:

ŽIVA BIBLIOTEKA

REPORTAŽA:

REMONT PRUGE

SljedećiSTART BiH

izlazi29.12.2015.

6233 PITANJA

MIRKO GERSTENHOFER, akademski slikar

12 Dragan MektićSvi smo loše radili

16 Koordinacija policijskih agencijaPolitika progutala bezbjednost

20 Zločin i kazna Zločinački profil Ratka Mladića

24 Istinomjer

Igrališta više niko ne pominje

26 Javne nabavkeAmandmanima na zakon

28 NAŠ PROJEKATNOVE PRIČE O KORUPCIJI

30 Registracija preduzeća

Sa šaltera na šalter 34 DIJASPORA

Mišo Marić i Namik Alimajstorović

40 HRVATSKA nakon izboraRazočarenje koje traje

42 Tabloidizacija i poligrafisanje Ko je udario Srbiju

45 Zdravlje i ekologijaTeško se diše, ali koga briga

50 Proizvodnja podatakaNajveće laži su u ljubavi, ratu i sta-tistici

52 GLAS JAVNOSTIEsma Kapetanović

56 Ismet Nuno Arnautalić#DnevnaDozaSarajeva

59 POZITIVNA BiHŽiva biblioteka

66 Reportaža

Jedan dan s izvođačima remonta pruge

72 Feljton ISIS - u srcu vojske terora (II dio)

SADRŽAJ

08.12.2015.

08.12.2015.

FOTO

: Mev

ludi

n M

ekić

Mi kupujemo proizvode! A Vi?

5

PRVA PRIČA

6 www.startbih.info

Koga briga što bivši ministar pravde BiH ne poznaje Ustav BiH ili što ministri-

ca odbrane BiH nema pristup tajnim poda-cima ili što je Salih Zulfić upao na sjednicu Opštinskog vjeća u Kalesiji da se tamo spali ili što su se vijećnici u Prijedoru potukli ili što su lopovi policajcima tokom uviđaja ukrali au-tomobil i policajci se pješke vratili na posao? Koga briga za to kada je u srcu jednog kivi-ja nađena slika karte BiH? BiH u srcu kivija! ’Ta će Amerika?!

Još kad bi Mark Zukenberg onih 45 mili-jardi poklonio entitetima... Para fali na sve

strane. U RS za četiri godine skoro dvije mili-jarde KM dali za kamate i kredite, Fond PIO pred bankrotom, opozicija tužila premijerku Željku Cvijanović za zaduženja od 300 mi-liona dolara bez saglasnost NSRS. U FBiH budžet za 2016. godinu 2,5 milijarde, ako us-piju posuditi sve što su planirali, i bit će bolje 2018. ako ne bude novih kredita. Ili poplava.

Kriza! Eno predsjednik FBiH Marinko Čavara putovao u repu aviona. Rekao sa-

putnicima da bi, da se pitaju ljudi u FBiH, sje-dio na krilu. Zato je valjda i naložio premijeru FBiH da do kraja godine nađe nove kancelarije za njega i dopredsjednike FBiH. Valjda želi da mu je malo komotnije, a možda i da se makne od stranačkog šefa, Dragana Čovića. ( Joooj, šta li će tek tražiti ako se glavni grad FBiH preseli u Mostar?) Kojeg inače nema često u zgradi, ali kad je tamo - pravi nered. Eno neki dan doveo djecu s onesposobljenjem iz Mostara i Širokog Brijega da im pokloni pažnju i poklone. Sada im je sigurno bolje: vidjeli su Predsjedništvo BiH iznutra i savjetnike u kabinetu hrvatskog člana. Ko može više poželjeti? Kad’ je neko di-jete s onesposobljenjem ušlo u Predsjedništvo i kada će opet? Da nije Čovića...

Možda mu je zbog toga i Bakir Izetbegović oprostio što ga je ostavio samog na prije-

mu povodom 25. novembra. Čović je u Zagrebu pripremao sastanak na kom je američki pot-predsjednik Joe Biden rekao da je BiH primjer zaostajanja u procesu jer reforme traju predu-go i da je narod zaustavljen jer su vođe prespo-re. Za to vrijeme Izetbegović je pominjao mo-mentum, pozitivan zamajac, pozvao ljude da ne gledaju u prošlost i ne ponavljaju kako je bi-lo bolje jer je „prije nekoliko decenija bilo više nezaposlenih, mjesta bez struje i puteva, više sela bez škola i učitelja“... Rekao je da je otvo-reno 10.000 novih radnih mjesta i da se BiH približava obećanom broju od 100.000. Mora da nikada nije brojao od 10 do 100. Pominjao je i zahvalnost onima koji su 1992-95. brani-li granice BiH i vjerovatno se čudio zašto nije došao niko iz RS. Svoj govor je čitao sa papira - tako je lakše jer ne mora nikoga gledati u oči.

A naravno da BiH zaostaje kada zastupnici u parlamentima pričaju o trećem svjetskom

ratu ili o asfaltiranju puta u Donjoj Golubinji i personalizaciji pločica sa njihovim imenom ili koliko koštaju oružane snage Islanda...

Za to vrijeme predstavnici Bošnjaka u vjer-skim, političkim, akademskim... institu-

cijama potpisuju izjavu da su za borbu protiv terorizma i da nisu teroristi, da svi u svijetu i Evropi treba da ih shvate... Sada je valjda cije-lom svijetu jasno sa kim imaju posla, samo je u BiH nejasno zašto se to radi isključivo među Bošnjacima i to iz SDA? Jesu li ostali teroristi ili protiv borbe protiv terorizma? Izetbegović kaže da su to on i reis Kavazović zajedno po-krenuli, ali zašto? Zato što se prošli reis nije jasno odredio protiv terorista, a neko iz poli-tike za ubicu iz Bugojna rekao da je samo bivši roker? Pa je l’ lijepo Milorad Dodik rekao da Bošnjaci u BiH nemaju ništa sa terorizmom? Zar nije bilo bolje pustiti tužilaštva da rade, a Islamskoj zajednici narediti da poveća oprez i da oplemeni program nastave za vjeronauku i sadržaje tokom informativnih molitvi... I bi-lo bi lijepo da se zna ko je sve to smislio da se zna ko kosi, a ko vodu nosi.

U međuvremenu, istraga protiv Enesa Omeragića, koji se sumnjiči za ubistvo

vojnika u Rajlovcu ide van BiH. Tužilaštvo BiH je navodno još 2008. godine sumnjalo u napad na Oružane snage BiH: znali su da Omeragićev zet nešto muti s oružjem i eksplo-zivom i da se muva oko vojske i Elektroprivrede BiH. (Možda su se zbog toga ovi bošnjački li-deri i okupili: čuvamo EPBiH kao zjenicu oka svog, sa njom se još možemo cjenkati!) Eto zbog toga je trebalo samo pustiti tužilaštva da rade svoj posao.

Dok ne krenu hapšenja terorista, polici-ja hapsi sudske službenike, advokate, će-

vabdžije... Jedni su davali i primali mito, a dru-gi nisu davali porez. Samo jedan ćevabdžija navodno duguje 5,5 miliona KM. Da su lju-di emotivno vezani za ćevape pokazuje raz-mjena šala od toga da je „neplaćanje poreza u FBiH podvala Dodika i Čovića uz pomoć izraelskih tajnih službi, do pitanja kada će na red doći kladionice u Hercegovini gdje Čović suvereno vlada“? E sad, za ćevabdžije više ne-ma straha – ljekari su rekli da su ćevapi krivi za rak na debelom crijevu, ali za ove što daju i primaju mito nema viceva?!

Samo su mladi pokrenuli peticiju za ukida-nje rijalitija „Farma“. Hoće, kažu, da ispro-

vociraju državne organe da rade svoj posao!? Zašto li im je Farma najveći problem? Je l’ im krivo što nisu tamo? Mora da se tamo dešava nešto zanimljivo čim od toga svuda oko sebe ne vide kriminal i haos.

Evo, recimo, Vlada FBiH je opet imala hit-nu telefonsku sjednicu! Nije bilo ničeg u

interesu javnosti, samo smjena uprave Bh. po-šte i imenovanje nove. Tamo još ima para, pa je dobar miraz. I mahom su to neka poznata imena sa te iste adrese.

A dok Vlada FBiH imenuje, Parlament BiH nikako da smijeni ministre iz DF-a. Faliće

ruku sigurno! Nije VMBiH Tuzla da vladu mijenjaju kvartalno.

w w w.startbih.info

NOVINA GODINE U BiH 2002

Magazin START BiH je dobitnik AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003

I Z D A V A Č

NIK Denameda d.o.o.La Benevolencije 6

R E D A K C I J A

La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo

T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212

F. +387 33 260 210

www.startbih.info

www.facebook.com/MagazinStart

www.twitter.com/startbih

www.youtube.com/user/startbih

redakcija@startbih.info

D I R E K T O R I G L A V N I U R E D N I K

Dario Novalićnovalich@bih.net.ba

R E D A K C I J A

Rubina Čengić, Midhat Dedić, Dario Novalić, Ekrem Tinjak, Mevlida Novalić (Žena BiH), Zdravko Čupović, Haris Čalkić, Dženan Buzadžić

S T A L N A S A R A D N J A

Dragutin Hedl (Osijek), Miljenko Jergović (Zagreb), Petar Luković (Beograd), Goran Todorović, Samir Šestan, Tim Clancy, Muhamed Jusić, Dario Mehmedović, Safet Huseinović (Oslo), Jasmin Maričić, Tanja Topić, Nenad Veličković, Asaf Bečirević, Emir Imamović Pirke , Vesna Jeličić Vujić

F O T O G R A F I J A

Dejan Vekić, Amer Kuhinja

D T P

Dražen Musa

D E S I G N

Start BiH

W E B D E S I G N

Dženan Buzađić

M A R K E T I N G

Mevlida Novalić

start.reklame@gmail.com

T. +387 33 204 060

S E K R E T A R R E D A K C I J E

Enisa Mukić, Miroslav Kušević

D I S T R I B U C I J A I P R O D A J A

Mevludin Mekić

Š T A M P A

UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac

ŽIRORAČUNI

1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./

3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/

1410010013016207 / BBI Banka/

1401051120005002 / Sberbank/

Vijeće za štampu u Bosni i HercegoviniMagazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH

info@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271

Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka organizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST

Sav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu je izdavača.

PETNAESTODNEVNIK

08.12.2015.

U međuvremenu ministri sa državnog nivoa ženama poručuju da nisu same.

Priključili se akciji protiv nasilja nad žena-ma jer u BiH dvije od tri žene koje budu ubijene u dobi između 17 i 63 godine ubi-

je njihov partner, a svaki treći ubica je od ra-nije poznat policiji. E sad, je l’ to zabrinjava-juće? Ma nije! Eno u svijetu dnevno umire 800 trudnica među kojima ih je 507 iz ratom zahvaćenim područja, tvrde iz UN-a. Da je nekom stvarno stalo do žena, centri za be-splatnu pravnu pomoć bi bili aktivni, a ne bi kao u Mostaru godinu dana čekali direktora koji je izabran na konkursu u januaru – vla-da bila u tehničkom mandatu, pa nisu znali kojoj stranci pripada Zavod.

U isto vrijeme predsjednik RS u Haškom sudu svjedoči kao odbrana generala

Ratka Mladića. Kaže da u BiH živi jer mo-ra, a da su mu na srcu Srbija i RS.

Mnogi cijene da mu je presuda Ustavnog suda BiH oko Dana RS dala novi vje-

tar u leđa. Opozicija ga je bila baš satjerala u ćošak oko kriminala. Dotle je to bilo došlo da je ruski portal „Sputnjik“ objavio da se spre-ma neviđeni udar na Dodika i to od opozi-cije! I stranih sila. Plan im je, piše „Sputnjik“, da svakodnevno i žestoko napadaju Dodika i da ga potpiruju i provociraju uz stalnu priču o njegovom kriminalu i optužbe za navodno pokrivanje kriminalizovanih osoba, te da stal-no ponavljaju priču o aferama za koje je kao odgovoran. Kulminacija je trebala biti dan poslije Božića, malo nakon dana RS-a. Sve su ovo kao isplanirali Štab i savjet instruk-tora. Iako je nejasno šta od ovog nije legiti-mni posao opozicije, Dodik je tvrdio da li-der SDS-a Mladen Bosić i opozicija imaju ozbiljne namjere da uruše RS do te mjere da je bude nemoguće poboljšati (kao da je sada moguće). Ali dođe presuda i hop - zajednič-ki zahtjev za novi zakon o Ustavnom sudu BiH za četiri mjeseca. Oglasila se i Biljana Plavšić. Misli da je odluka USBiH strašna i skandalozna i zatražila je da ovi iz RS koji su u vlasti u Sarajevu bojkotuju rad institu-cija BiH. „Zar jedan Bakir Izetbegović treba nama Srbima da određuje kako ćemo pro-slavljati Dan RS? Nema više vlasti i opozici-je, već postoji samo Republika Srpska i njen narod“, poručila je Plavšić. Izgleda da je malo zbunjena: ako bojkotuju - nema novog zako-na o USBiH. Dotle je to sve došlo da je ne-ki dan RTRS Valentina Incka potpisala kao Zbunjeni Incko. Šta ih briga, ne može im ni-šta: Rusija je protiv svake odluke PIK-a, a ne-ma Crne Gore da im se suprotstavi. Nikom ništa i ako se odluka USBiH ne provede: 91 nije provedena, niti su podignute krivične prijave protiv odgovornih i niko se ne sekira, ni u USBiH ni u Tužilaštvu BiH. Samo je opozicije u RS zatražila da Sonja Karadžić zamijeni Nenada Stevandića, a vlast naja-vila novi referendum o Danu RS 9. januara.

Kriva je CIA! Oni su agentima dali mi-lione da utiču na političare i izazovu

raspad Jugoslavije, tvrdi Robert Baer, ko-ji tvrdi da je bivši agent. „Podmićivali smo stranke i političare koji su poticali mržnju među narodima“, rekao je. Bio je hapšen vi-še puta zbog otkrivanja državnih tajni i obja-vio je više knjiga o CIA-i, Klintonu i Bushu.„Jednostavno su od vas napravili robove. Sada morate uvoziti mnogo toga iz drugih zemalja i posuđivati novac“, kaže i poziva lju-de da se ne mrze i zaborave prošlost - isto k’o Izetbegović.

Hm... Robovi... Ima nekog smisla. Evo, recimo, Ivo Miro Jović zbog kog

se sudi ministrici pravde - davala mu je sa-vjetničku platu, a on nikada nije došao na posao - kaže da je radio sve što ona nije sti-zala, od kafane, kabineta načelnika, po ku-ćama oštećenih i nikada nije uzimao dnev-nicu i službeni auto.

Možda ima i mržnje: Marinko Umičević u Skupštini grada Banja Luka tražio da

vidi ko je potpisao peticiju za očuvanje par-ka u Boriku, da vidi ima li Hrvata i musli-mana i ko je protiv crkve.

Ali najgori su oni što ništa nisu shvatili. Evo, recimo, Željko Komšić. Pita ga no-

vinar kako to da se nije obogatio, a on kaže da je mogao, ali da ocu ne bi mogao pogledati u oči i da mu je subotom ujutro teško usisa-ti i ovaj stan koji ima. Da je samo bolje pazio na nastavi u politici, znao bi da kada se obo-gatiš - obogatiš i oca i punca i sve oko sebe i onda svakog gledaš u oči, a tebi niko ništa ne smije i imaš toliko kuću da se pred njom i rijeka povlači. Tada nije problem ko usisa-va subotom ujutro.

A u Srbiju doputovao Stiven Seagal. Osniva aikido-klub u Beogradu i zagovara an-

gažovanje holivudskog glumca na promo-ciji Srbije. Ekonomija u Srbiji polako raste, za razliku od drugih evropskih zemalja, za-ključio je. Odmah je dobio počasni dokto-rat na nekom fakultetu. Dokle je došao taj Holivud! Sigal sada kaže da je Srbija njego-va druga domovina. A Vučiću drago - ima zamajac! Gradi put o kom je, kaže, Bizmark govorio! Zašto da ne - prošao je poligraf i može šta ’oće!

Kod komšija u Hrvatskoj nije dobro kao kod susjeda u Srbiji: Most zapeo da svi

budu u vlasti, pa... skoro kao u BiH. Džaba im privredni rast.

Turska oborila ruski avion jer joj je pri-likom udara na ISIL povrijedio zračni

prostor. Prije toga je najavila da će štititi mu-slimane u Siriji. Sada Rusija zavrnula plin i traži da Turska Aja Sofiju vrati Crkvi... Nije lako! Dotle je to došlo da su pingvini u zoo-loškom vrtu u Danskoj htjeli pobjeći.

P.S. Dita počinje proizvodnju praškastih deterdženata! Idu praznici, pa ko ne zna

šta da pokloni nek’ se sjeti da svi peru veš! 7

Zamajac

Čović je u Zagrebu pripremao sastanak na kom je američki potpredsjednik Joe

Biden rekao da je BiH primjer zaostajanja u procesu• Za to

vrijeme Izetbegović je pominjao momentum,

pozitivan zamajac, pozvao ljude da ne gledaju u prošlost i ne ponavljaju kako

je bilo bolje • Dodik kaže da u BiH živi

jer mora, a da su mu na srcu Srbija i RS • Mnogi cijene da mu je presuda Ustavnog suda BiH oko Dana RS dala novi vjetar u leđa - opozicija ga je bila baš satjerala u ćošak oko kriminala

PIŠE: Rubina Čengić rubina@star tbih.info

08.12.2015.

8 www.startbih.infowww.startbih.info8

ĆAZIM SADIKOVIĆ, BIVŠI PREDSJEDNIK USBIH - Kod nas je problem u državi ko-ja je poslije Dejtona vrlo slaba i ni-je u stanju da ostvaruje elementarne unutrašnje i međunarodne obaveze.

Ovakve izjave po ko zna koji put samo potvrđuju koliko je država neadekvat-na, nefunkcional-na i slaba. Država koja nije u stanju da sprovodi svoju

volju što je njeno treće svojstvo jer svaka država mora imati teritoriju, narod i vlast koja je legitimni mono-pol fizičke sile. Nema rasprave oko provedbe odluka Ustavnog suda. Ali naša država to nije u stanju za razli-ku od preddejtonske države. Ja sam inače obnašao i funkciju predsjed-nika US i znam da se tada nikada niko nije ni usudio da ne provede odluku US. U Ustavu je čak bila i odredba da se u slučaju neproved-be odluke obratimo Izvršnom vije-ću koje bi putem svog aparata pri-sile to provelo. Ali do toga nikada nije došlo jer su sve odluke za vrije-me mog mandata besprijekorno i na vrijeme provođene. To je bila prav-na država. Nije problem u entiteti-

ma nego u slabo-sti države.

NEDIM ADEMOVIĆ, ADVOKAT I BIVŠI REGISTRAR USBIH- Sva suština zapra-vo leži u jednoj re-

čenici. Provedba odluke US je pita-nje pravne države.

SAŠA MADACKI, AKTIVISTA ZA LJUDSKA PRAVA- Stvar je vrlo jasna. Neprovođenje

odluka US je krivič-no djelo. Apsolutno nema razgovora o sprovođenju ili ne-sprovođenju. Kakva god da je odluka US mora se provesti i ne može se preis-

pitivati, pogotovo ne na ovakav ma-halski način.

SRĐAN PUHALO, PSIHOLOG I POLITIČKI ANALITIČAR- Na osnovu reakcija iz RS-a sasvim je jasno da ovaj put Dodik nije eksluzivni rep o koji će se okačiti Odluka US već da ima mnogo ma-čaka sa repovima ko-ji bi bili sretni da se presuda okači i o nji-hov rep jer je sasvim jasno da bi tako po-boljšali svoj imidž u RS-u i dobili pokoji procenat glasača.

NERMIN NIKŠIĆ, SDP- Teško je dati kratak komentar, a da čovjek zadrži dignitet i da ne bude vul-garan kod ovakve izjave. Svakom ko imalo razmišlja o tome da ima svoju državu, da bude uređena, da postoji sistem u državi, jasno je gdje vodi ova izjava. Ustavni sud je institucija drža-ve BiH i njegove odluke se svugdje u svijetu provode i ne komentarišu jer su konačne i obavezujuće. Očito je da smo mi zemlja u kojoj se i odluke US mogu dovoditi u pitanje i koristiti za politikanstvo i dalju polarizaciju poli-tičke scene. Ovih dana je sve jasnije jer nikad nismo imali više prividnog je-dinstva među političarima Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, a država BiH je sve više ugrožena od tog njihovog je-dinstva. Što se mene tiče, meni je drža-va i institucije drža-ve BiH iznad svega, čak i kada je na vla-sti neko ko mi ne odgovara.

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, PORTAL BUKA- Ne ulazeći uopšte u suštinu Odluke, način na koji je komentariše političar koji je izabran da bude dio sistema i da ga zaštiti, govori da mi zapravo imamo ogroman problem kako sami političari u BiH doživljavaju naš sistem. Ako is-ključimo politički kontekst te odluke tumačenje ove izjave promoviše anarhiju. A ako to promoviše neko ko je lider, onda ova zemlja zaista ima problem.

JAVNA RIJEČ INFO

Američka vojska je donijela povijesnu odluku da ženama otvori sve vojne položaje, bez izu-zetka, uključujući i najzahtjevnije u elitnim je-dinicama, rekao je američki ministar odbrane Ashton Carter.- Žene će imati pristup svim borbenim mje-stima ukoliko ispunjavaju određene uvjete za ta mjesta - precizirao je Carter na konfe-renciji za novinare u Pentagonu, aludirajući na kriterije tjelesne izdržljivosti. - Žene će moći voziti tenkove, pucati iz minobacača, biti u specijalnim snagama poput Zelenih beretki ili Morskih foka ili voditi pješadi-ju u borbu.

SAD: ŽENE U VOJSCI ĆE VOZITI TENKOVE I PUCATI IZ MINOBACAČA

- Nećemo provesti tu odluku Ustavnog suda BiH o neu-stavnosti dana državnosti RS, a sudije je mogu okačiti mač-

ku o rep.

Milorad Dodik, predsjednik RS i predsjednik SNSD-a

stavnosti dana državnosti RS, a sudije je mogu okačiti mač-ku o rep

Sarajka Tea Macan radi sa djecom sa posebnim potrebama, a nedavno je na društvenim mreža-ma pokrenula akciju prikupljanja stvari za štiće-nike Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalid-ne djece i omladine u Pazariću. Njena prijateljica volontira u Zavodu u Pazariću i donijela je Tei spisak sitnica za novogodišnje paketiće koje su poželjeli štićenici. Socijalnim mrežama ubrzo se spisak želja sa imenima proširio. Nemoguće je ostati imun kada vidite šta oni žele: tranzistor, gumice za kosu, bojanku i bojice, gumene igrač-ke, igračku koja svira, dezodorans, slatkiše, šo-lju za kafu…Oni koji žele ispuniti njihove želje i donirati za paketiće mogu to učiniti u srijedu, 9. 12. u peri-odu 17-19 sati u Aquarius Vils, Zmaja od Bosne 13, Sarajevo, gdje će Tea Macan i Aida Feraget preuzeti vaše donacije, uz napomenu da PARE NE DONOSITE, samo ono što želite pokloniti! Osim toga, štićenicima ovog zavoda možete pomo-ći i direktnim pozivom Zavoda na broj telefona 033 416 638 - tamo će vam reći šta im nedostaje i kako najbolje možete pomoći. Ovaj zavod ina-če ima 320 štićenika svih uzrasta i starosne dobi.

LISTA NOVOGODIŠNJIH ŽELJA ŠTIĆENIKA ZAVODA U PAZARIĆU

08.12.2015.

99

INFO

Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH prihvatio je Program rada APF-a sa planom privatizacije za 2016. godinu kojim se predviđa privatizacija šest preduzeća sa ma-njinskim državnim kapitalom: Bosnalijek dd Sarajevo, Energopetrol dd Sarajevo, Energoinvest dd Sarajevo, Aluminij dd Mostar, Fabrika du-hana Sarajevo dd Sarajevo i Sarajevo osigu-ranje dd Sarajevo. Ukupan državni kapital u ovih šest preduzeća iznosi 329.564.311 KM. Planom privatizacije za 2016. godinu nije pred-viđena privatizacija BH Telecoma dd Sarajevo i Hrvatskih telekomunikacija dd Mostar, ali se planiraju aktivnosti na pripremi i definiranju mogućih načina privatizacije.

U 2016. GODINI ŠEST FEDERALNIH PREDUZEĆA IDU U PRIVATIZACIJU

08.12.2015.

Glavna nagrada je putovanje za dvoje na polufinale UEFA

Champions League • Nagradna igra traje od 1. 12. 2015. do 31. 1.

2016.

UniCredit Bank je za korisnike elek-tronskih usluga organizovala nagrad-nu igru u trajanju od 1. 12. 2015. do 31. 1. 2016. godine. Najsretniji korisnik elektronskih usluga bit će nagrađen puto-vanjem za dvoje na polufinalnu utakmicu UEFA Champions League. Dodatna dva sretna korisnika bit će nagrađeni sa konzolom Sony PlayStation 4 i mobi-telom Sony Xperia Z Ultra.Pravo na učešće u nagradnoj igri imaju svi korisnici Internet bankarstva (e-ba) i Mobilnog bankarstva (m-ba) UniCredit Bank, koji izvrše najmanje pet tran-sakcija putem e-ba i m-ba u toku trajanja nagradne igre. Dobitnici nagradne igre bit će izvučeni 4. 2. 2016. godine.Internet bankarstvo (e-ba) i Mobilno bankarstvo (m-ba) omogućavaju brže i flek-sibilnije poslovanje sa bankom, a naknade za plaćanje računa su do 80% niže u odnosu na šalter poslovnica. U samo nekoliko koraka iz topline svoga doma moguće je platiti račune, izvršiti uvid u stanje ili dobiti relevantne informacije, bez čekanja u redovima i neovisno o radnom vremenu poslovnica. Više informacija o aktivaciji i korištenju elektronskih usluga e -ba i m-ba moguće je dobiti u poslovnicama UniCredit Bank, na web-stranici www.unicreditbank.ba ili na besplatni info-telefon 080 081 051. • Zbog zakonskih ograničenja nagradna igra u RS-u traje do 30. 12. 2015. godine.

UNICREDIT BANK NAGRAĐUJE KORISNIKE ELEKTRONSKIH USLUGA

10 www.startbih.infowww.startbih.info10

INFO

Skupština Kosova u drugom čita-nju Zakona o ličnoj karti odlučila je da „obrasci i lične karte za pripad-nike nevećinskih zajednica se štam-paju i na njihovim jezicima koji su u upotrebi na lokalnim nivou“. Tako će, osim albanskog, srpskog (na ćirilici) i engleskog jezika, na ličnoj karti za Bošnjake Kosova biti i četvrti jezik - bosanski (pismo latinica, dijalekt ije-kavica) i za Turke na turskom jeziku, koji unazad dvije godine već imaju to pravo, ali se sada ono i implementira. Amandman na Zakon o ličnoj karti je odavno predložio boš-njački zastupnik u SK Ćerim Bajrami, koji je kazao da uporno

traženje da se u Zakonu jasno de-finira pravo Bošnjaka i Turaka da na svojim jezicima imaju komple-tan tekst na ličnoj karti, a ne samo lično ime i prezime.- Ovo je velika stvar za kosovske Bošnjake, ali i Turke. Pored sim-boličnog značaja, ostvareno je još jedno pravo za Bošnjake i bosan-ski jezik. Ova odluka je bila ne-ophodna i zbog praktične potre-be kosovskih građana bošnjačke

nacionalnosti, jer ih 30.000 njih živi na Kosovu a najma-nje još toliko van njega, a koji su i dalje državljani Kosova - pojasnio je Bajrami.

KOSOVO: LIČNE KARTE I NA BOSANSKOM JEZIKU

Business Insider je napra-vio listu od 50 gradova ko-je preporučuju da se posje-te u 2016. godini, a među tim gradovima je i Sarajevo. Kada je riječ o gradovima iz regiona preporučeno je da se posjeti i Kotor u Crnoj Gori. Istaknuto je da je Sarajevo, prema Lonely Planetu, ocijenjeno kao jedna od najboljih destina-cija za 2016. godinu, te da je riječ o manje poznatoj evropskoj tu-rističkoj destinaciji.Sarajevo je predstavljeno kao mjesto koje se oporavilo nakon ratnih razaranja 1990-ih godina, te da ima mnogo zanimljivih destina-cija i muzeja koje vrijedi posjetiti. Osim Sarajeva, sjajnu preporu-ku je dobio i Kotor, koji je opisan kao skriveni dragulj sa prelije-pim trgovima i pogledom na okolne planine.

BUSINESS INSIDER PREPORUČUJE: U 2016. GODINI POSJETITE SARAJEVO

Njemačka filijala Daimlera povukla je radijsku rekla-mu za automobil Smart, u kojoj se navodilo da Djed Mraz ne postoji, nakon lavine prigovora roditelja či-ja su djeca čula marketinšku poruku.- Vrlo nam je žao što je naša radijska reklama bila neprihvatljiva nekim slušateljima - kazala je glasno-govornica tvrtke dodajući da će reklama za Smartov model Forfour biti zamijenjena drugom.U reklami se inače čulo kako majka govori: „Djeca stvar-no vjeruju da je naš djed bio Djed Mraz… Željela bih da nikad ne saznaju da Djed Mraz ne postoji“ i po-tom se u pozadini čuju dječji glasovi: „Što?!“ Jedan od ogorčenih slušatelja napisao je na Smartovoj fejsbuk stranici da bi ta reklama pobijedila na izboru za naj-bešćutniju i najbezosjećajniju reklamu svih vremena.

DAIMLER POVUKAO REKLAMU U KOJOJ TVRDI DA DJED MRAZ NE POSTOJI

Misliš li da će uz podijelje-ne škole i nacionalne škol-ske programe ikada do-ći do stvarnog ujedinjenja Mostara?- Nacionalni školski progra-mi, a i svi ostali, nisu hendi-kep države BiH nego pred-nost i bogatstvo samo što to nitko nije prepoznao i okre-nuo na dobro. Mostar, ali i cijela BiH može biti admini-strativno ujedinjena, ali ako to nije u glavama i srcima ljudi

onda to dugoročno ne vodi ničem dobrom. Treba graditi društvo koje tolerira različi-tosti i potrebe svih građana i afirmira ih u jednu zdra-vu cjelinu koja se zove uje-dinjeni Mostar, ujedinjeno Sarajevo ili ujedinjena BiH(...)Šta misliš – zbog čega su mladi ljudi u BiH pasivni? - Mladi su zbunjeni i oni svoj bunt iskazuju upravo pasivnošću. Kada prestanu

biti zbunjeni bit će im jasni-je šta im je činiti, pa će po-stati aktivniji.

Start BiH br. 258 od 28. oktobra 2008. godineMario Knezović, frontmen mostarskog benda ZosterLAKŠE JE BITI BUNTOVNIK KADA IMAŠ DIKTATORA

tako su govorili...

08.12.2015.

11

INFO

Potpisivanjem ugovora o ulasku italijanske kompanije Megasil i kupopoprodaji zemlji-šta u Poslovnoj zoni Lipova Greda, ozvaniče-na je namjera tog italijanskog investitora da u Kozarskoj Dubici gradi fabriku za proizvodnju silicijumskih poluga i listića, u čiju izgradnju će u prvoj fazi biti uloženo 12,5 miliona eura.- Proizvodnju silicijskih poluga i listića, ko-ji su sirovine za našu fabriku koju imamo u Italiji, ovdje namjeravamo početi u 2017. godini i ovo je samo prvi korak za cijeli in-

dustrijski lanac koji planiramo izgraditi ov-dje u Kozarskoj Dubici - izjavio je Franko Traverso, predsjednik Mega group iz Italije. On je naveo da je u prvoj fazi investicije plani-rano zapošljavanje 90 radnika, koji će morati biti osposobljeni za rad u visokoj industriji. - Ovo je prvi korak u izgradnji industri-je koja je čista i ima veliku budućnost u proizvodnji solarnih panela, a mi posje-dujemo inovativnu i naprednu tehnolo-giju, koju donosimo u Kozarsku Dubicu, stvaramo nova radna mjesta i pretpostav-ke za daljnji razvoj - objasnio je Traverso. On je naglasio da je u pitanju industrija ko-ja nema uticaja na životnu sredinu, koja ne zagađuje i koja koristi električnu energiju, uz najviše poštovanje postupaka zaštite na radu. Planirani obim proizvodnje je 120 megavata silicijskih poluga i listića godiš-nje što, prema riječima vlasnika, svrstava buduće postrojenje u Kozarskoj Dubici u red najvećih u Evropi.

TALIJANI U DUBICI GRADE FABRIKU VRIJEDNU 12,5 MILIONA EURA

Njujorški restorani koji služe jela sa mnogo soli od sada će morati da na jelovniku imaju ikonicu sa crnim sla-nikom pored takvog ponuđenog je-la, prenijeli su lokalni mediji u SAD dodajući da je to prva takva mjera radi boljeg informisanja potrošača. Usvojena mjera predviđa i kaznu restoranima od 200 dolara za svako je-lo koje nije obilježeno da je preslano. Predstavnica njujorških sanitarnih vlasti Sonia Angel izjavila je da će mjera stupiti na snagu 1. marta 2016. godine, ali se restorani već sada pozivaju na obilježavanje slanih jela. Bivši njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg, koji je žestoki protivnik br-ze hrane, uveo je 2006. godine zabranu transmasnih kiselina u jelima re-storana brze hrane, jer one produžavaju rok namirnicima i povećavaju ni-vo lošeg holesterola u krvi. Njujork je također prvi grad u SAD u kojima se u jelovnicima restorana navodi broj kalorija za svako jelo.

PRESLANA JELA U NJUJORŠKIM RESTORANIMA OD SADA IMAJU OZNAKU

Povodom rođen-dana Srednje ško-le metalskih zani-manja u Sarajevu, Vijeće učenika i uprava škole, u sa-radnji sa huma-nitarnom orga-nizacijom „Ruku na srce“, odlučili su se da ovaj dan obilježe na pose-ban način - orga-nizacijom izlož-be i humanitarne zabave. Na izlož-bi su bili izlože-ni radovi učenika te škole, a na zabavi su se prikupljale donacije u obliku slat-kiša i igračaka. Organizatori nisu krili oduševljenje prikupljenim sredstvima koja će se pakovati i slati u domove za nezbrinutu djecu. U ovoj akciji je uče-stvovao veliki broj učenika i profesora ove škole, kao i gosti iz drugih škola sa područja Kantona Sarajevo.

HUMANITARNA ZABAVA I IZLOŽBA U SREDNJOJ ŠKOLI METALSKIH ZANIMANJA U SARAJEVU

08.12.2015.

INTERVJU

08.12.2015.12 www.startbih.info

DRAGAN MEKTIĆ, MINISTAR BEZBJEDNOSTI U VIJEĆU MINISTARA BiH

RA ZGO VARAL A: Rubina Čengić rubina@star tbih.info

Kako se dogodilo to da u Tužilaštvu BiH u Odjeljenju za terorizam radi samo jedan tužilac?- To je problem proizašao iz ranijeg ustrojstva Tužilaštva BiH. Oni su od osnivanja imali je-dan odjel za organizovani kriminal, korupci-ju i terorizam, a kako su narasli problemi oko terorizma i mi nismo imali specijalizovane tu-žioce, došli smo u situaciju da se jedan tužilac bavi i kriminalom i korupcijom i terorizmom, što je dovodilo do problema sa definisanjem optužnica za djela terorizma. A s obzirom na prijetnje, na globalni izazov i stepen radikaliza-cije u BiH i pojavu nasilnog ekstremizma i te-rorizma - mi smo u dogovoru sa Tužilaštvom BiH izdvojili poseban odjel samo za ta pitanja i ušli u proceduru osnivanja. Tužilaštvo BiH je pokrenulo proceduru kod Visoko sudskog i tužilačkog savjeta BiH, a mi smo u budžetu za ovu godinu izdvojili novac i mi sve ovo vri-jeme čekamo imenovanje da bi uslijedila obu-ka i edukacija i tužilaca i policijskih službeni-ka koji bi se bavili time.

POSTOJE NOVA SAZNANJA O SLUČAJU UBISTVA U RAJLOVCU

Ali Vi ste govorili o opstrukcijama, čak ste i neka imena pominjali. Ko su ti ljudi i zašto

bi vršili opstrukcije u tako važnom procesu?- Mi smo u budžetu našli novac za usposta-vu tog odjela i godina je evo na izmaku, a no-vac nije korišten. Osim toga, evo konstatovali smo da ima 60-ak predmeta u nekoj fazi istra-ge za krivična djela terorizma, a mi nemamo tog odjela. Meni je predsjednik VSTVBiH Milan Tegeltija rekao da, i pored toga što je konkurs raspisan i završen, u VSTVBiH ima opstrukcije oko tog imenovanja i da to rade neki Nezirović i neki Suljagić, člano-vi VSTVBiH. Ja ne znam ko su oni i na ko-ji način to opstruišu, neću da ulazim u njiho-ve motive, ne interesuju me, ali mi nije jasno zašto ne imenuju tužioce za koje je završena konkursna procedura? Ne mogu oni da za-ustavljaju nešto oko čega smo se mi u državi opredijelili i dogovorili. Mi imamo obavezu, to je u interesu svih građana i mene ne inte-resuje da li oni imaju neke političke, lične ili druge motive - mi smo se opredijelili za tu borbu i stvaramo uslove, našli smo novac ko-ji smo mogli iskoristiti za sto drugih stvari, a nama neko to sada opstruiše. To nije u inte-resu ove države. Da li je zabrinjavajući podatak da se vo-di 60-ak istraga oko terorizma ili aktiv-nosti oko odlaska u Siriju? Naime, kada je svojevremeno bivši direktor OSA-e Almir Džuvo rekao da imamo 3.000 spavača,

Opredijelili smo se za tu borbu i stvaramo uslove, našli smo novac koji smo mogli iskoristiti za sto drugih stvari, a nama neko to sada opstruiše. To nije u interesu ove države

neka imena pominjali. Ko su ti ljudi i zašto rekao da imamo 3.000 spavača,

Kada ćete se izviniti novinarki RTRS-a ko-joj ste rekli da je silikonara ili nešto slično i RTRS-u koji ste uporedili sa javnom kućom?- Oni od mene traže da se izvinem zbog moje izjave o jednom studentskom kreditu i zbog to-ga što sam pominjao porodicu jedne novinarke, a ja sam govorio o tome da ona ima kredit koji ne vraća i za mene je to kriminal. Za drugu oso-bu sam rekao da je nemoralna jer je uzela stu-dentski kredit, a sin joj studira blizu njene ku-će. To sam rekao i optužili su me da sam napao

nečiju porodicu, a ja sam to pročitao u banjo-lučkim Nezavisnim novinama koje su objavile i imena tih ljudi i njihove djece i nije bio problem kada objave mediji, nego što sam ja to rekao.A ovo sa silikonima i RTRS-om? - Nisam rekao da je silikonara i nisam rekao da su kao javna kuća, ne daj Bože, ali sam rekao da za javni servis treba mnogo više pridono-siti i etike i morala, a ne da se određenim oso-bama od botoksa ne vidi faca. To je meni ne-primjereno za javni servis. Nemam ništa protiv

toga, neka radi ko šta hoće i rekao sam da im još samo fali crvena boja i ne vidim šta nisam bio u pravu, šta nije istina. Vidite, javni servis doživljavam kao servis koji svi plaćamo i koji treba da edukuje. Uzmite nekadašnje kvizove sa Oliverom Mlakarom - koliko je to bilo obrazov-no, a danas u ovom ozbiljnom, informativnom programu mediji su na nivou 1992. Ne promiču pozitivne vrijednosti i toleranciju. Ne može se ukazivati na loše samo tako što pokazujete tu-đe dvorište i kažete da nekom dolazi prijetnja.

NE VIDIM ŠTA NISAM BIO U PRAVU, ŠTA NIJE ISTINA

Svi smo loše radili

Kada govorite o imenovanjima, i Vi ste lično presudili kod imenovanja di-rektora SIPA-e. Kažu da je to Vaš kum?- Potpune su špekulacije da je on moj kum, to su insinuacije i ja ne-mam namjeru da to dokazujem...Ali je činjenica da nije bio prvi na listi?- Opredijelilo me to da sam, gleda-jući biografije svih kandidata, vidio da je to čovjek koji je čitav svoj rad-ni vijek proveo na operativnim po-slovima suzbijanja kriminala. Radeći cijeli život u tom sektoru, on je ra-dio u operativnim i organizacionim policijskim jedinicama, rukovodio...Šta ako se pokaže da ste loše procijenili?- Pa ja snosim odgovornost.U čemu se to ogleda? Šta možete uraditi sa tim sutra?- Imam mehanizme da ga smijenim, da idem pred Nezavisni odbor i ka-žem da nije zadovoljio, da troše, da nemaju rezultate i da to argumen-tujem i da tražim da ga smijene.

DIREKTOR SIPA-e NIJE MOJ KUM

Na pitanje novinarke magazina Start BiH, ko su oni koji su loše radili na sigurnosti u BiH, ministar Dragan Mektić odgovara: „Generalno svi, i bezbjednosni sektor i tužilaštva.“ Ako nije tako, pita se on,

otkud nam ovako visok stepen korupcije i kako to da je država opljačkana i kriminalnom privatizacijom i saradnjom privatnog i javnog sektora. Govori i o selekciji u unutrašnjim redovima - „primali smo policijske službenike i davali im oružje i ovlaštenja da ga upotrijebe, a ne znamo da li su ikada imali ljekarski pregled,

pa smo tako imali ubistvo na graničnom prelazu kod Čajniča gdje je policajac ubio policajca“

INTERVJU

08.12.2015. 13

Opredijelili smo se za tu borbu i stvaramo uslove, našli smo novac koji smo mogli iskoristiti za sto drugih stvari, a nama neko to sada opstruiše. To nije u interesu ove države

Mediji su izvjestili da će Hrvatska, u koalici-ji protiv ISIL-a u kojoj je manji broj članica EU, djelovati kroz obavještajni rad u BiH, a onda je Jutarnji list objavio i kartu BiH u ko-joj je markirao gradove u kojima su navod-na sjedišta terorista.- To ne može tako. Mi jesmo dio globalne an-titerorističke koalicije, aktivni smo u toj koa-liciji i opredijeljeni za borbu protiv terorizma i predsjedavamo dvjema radnim grupama u okviru te koalicije, ali to ne znači da bilo koja država može doći sa svojim institucijama ov-dje i vršiti bilo kakvu vrstu monitoringa ili ne-kog nadzora, a pogotovo u obavještajnom ili kontraobavještajnom smislu obavljati funkciju institucija BiH. To mogu raditi samo ilegalno.Ali mediji su puni tekstova o tome kako ra-zne obavještajne službe špartaju Bosnom...- Vidim ja to, ali ako imate kakve dokaze dajte da vidimo malo gdje, ko i na kojim poljima šta radi. Znam da postoji saradnja između obavje-štajnih institucija i agencija iz BiH, Hrvatske i Srbije, da razmjenjuju podatke i ukazuju jedni drugima na opasnosti, na terorističke prijetnje i sa tog stanovišta to nije problem.Dakle nemate ni od obavještajnih ni od kon-traobavještajnih agencija u BiH informacija

da ima agencija drugih zemalja...?- Ne! Pogotovo o nekom organizovanom dje-lovanju neke obavještajne službe iz neke su-sjedne zemlje, da na bilo koji način uđe u BiH i da u obavještajnom smislu nešto radi.A može li ova karta BiH iz novina da poslu-ži kao opravdanje da iz te zemlje uđu u BiH? - Ne može! Ni u kakvoj koaliciji jer koalicija po-drazumijeva da se zajedno borimo protiv te-rorizma. Ne može to tako i rekao bih da su to špekulacije i ne bih se bavio time. Može ne-ko objavljivati mape, skice i slično, ali global-na svjetska koalicije podrazumijeva zajednič-ki rad i djelovanje i zajednički nastup, a ne da jedna zemlja radi posao druge, pogotovo ne u bezbjednosnom i obavještajnom sektoru.A možete li na osnovu ovih medijskih sadrža-ja pisati, recimo, diplomatsku notu hrvatskoj i tražiti neko objašnjenje ili više informacija? - Ne, jer nemam ni jedan dokaz ili ozbiljnu in-diciju da se to dešava. Ne mogu to raditi na osnovu medijskih sadržaja, to nije dovoljno. Mediji su najčešće vrlo korisni jer rasvjetljava-ju afere, nude dokaze i argumente i to je po-zitivno i mi vodimo računa o tome što mediji izvještavaju, ali ne mogu reagovati na nešto što nema argumente ili dokaze.

NI ARGUMENATA, NI DOKAZA

JELO SE, PILO SEZnam i na koje sastanke

gospodin Jurić misli, to je bila jedna vrsta sastanaka

gdje su direktori policijskih agencija i

tužilaštava i drugih tijela išli iz mjesta u mjesto po dva dana i sjedilo se, jelo

se, pilo se, muzika svirala, ali se ništa nije uradilo

14 www.startbih.info

INTERVJU

08.12.2015.

niko ga ništa oko toga nije pitao.- Ne treba Džuvu niko ništa pitati. Onaj ko ima podatke da je bilo ko na bilo ko-ji način u vezi sa terorizmom te podatke treba dati nadležnom tužilaštvu ili SIPA-i da se ti slučajevi provjere i procesuiraju.

Ne vidim zašto bih ja kao ministar ili bi-lo ko drugi čekao da me neko nešto pita jer svako ima svoje nadležnosti. Ako ima-te saznanja da je neko povezan sa teroriz-mom i zna se ko je nadležan, dostavljate mu dokaze da radi na dokumentovanju tih djela da bi ih mogli pretočiti u optuž-nicu i dalje procesuirati.Da li je ovaj broj od 60 istraga zabrinja-vajući? Da li je to mnogo? - Puno jeste jer sa stanovišta prijetnje je,

generalno gledano, puno i 20, ali je do-bro da ozbiljno uđemo u taj posao i da u najvećoj mjeri obuhvatimo sumnjive slu-čajeve, da nam na bilo koji način ne pro-laze neregistovani i nezapaženi i da nam se ne desi da nam se kao izvršioci poka-žu osobe za koje kasnije utvrdimo da ih nismo imali izdiferencirane, da ih nismo prepoznali i imali u našim bazama. Dakle, ako je i 150 – da ih obuhvatimo i da bu-du procesuirani.Da li je osumnjičeni za ubistva u Rajlovcu Enes Omeragić bio u bazi?- Nije! Nije bio eviden-tiran kao osoba koja bi mogla biti radikalizo-vana i opasna, koja bi mogla nastupati sa po-zicija nasilnog ekstre-mizma iako sada, ka-da se vratimo unazad i vidimo gdje je bio i sa kim je bio u kontak-tima i po ponašanju, razumijemo da je tre-bao biti indiciran kao sumnjiva osoba i to je propust naših agen-cija koje prikupljaju obavještajne i opera-tivne podatke. Naime, on je bio u inten-zivnoj vezi s osobom koja je sumnjičena i

procesuirana na određen način za terori-zam i po svim tim naknadnim saznanji-ma - trebao je biti evidentiran kao radi-kalna osoba.Da li je onda ovaj slučaj alarm da slič-nih osoba ima još i da nisu uočene kao opasne?- Jeste! Teško ćemo ikada doći u situaciju da uđemo u svaku osobu i evidentiramo svaku potencijalno radikalnu i opasnu oso-bu, ali ne bismo tebali da dođemo u situa-ciju da neko ko je očigledno u kontaktu s

eksponiranim osobama ne bude eviden-tiran i prepo-znat i pod ne-kom vrstom nadzora.Rekli ste da se istraga oko ovog slučaja širi van BiH. Neki detalj oko toga?- Ne bih sa-da jer je sve još jako važ-no sa stanovi-

šta istrage. Postoje nove indicije i saznanja koja provjeravamo, mo-guće je da istraga ode i van BiH i to je ono što mogu reći sada. Dakle, imamo nova saznanja i nastojat ćemo da to što je mo-guće kraće traje jer i mi želimo da što pri-je javnosti saopštimo sve bitne činjenice oko toga šta se desilo u Rajlovcu i šta je pozadina.Da li stanovnici BiH treba da se plaše terorizma?- I ja često postavljam to pitanje kada go-vorimo o opštem stanju sigurnosti u BiH, i na ulici i na bilo kom mjestu i od raz-bojništva i od drugih krivičnih djela i to

bude eviden-tiran i prepo-

kom vrstom nadzora.Rekli ste da se istraga oko ovog slučaja širi van BiH. Neki detalj oko toga?- Ne bih sa-da jer je sve još jako važ-no sa stanovi-

Koja je definicija terorizma kojom se vi rukovodite? - M i k o r i s t i m o d e f i n i c i j u u t v r đ e n u Konvencijom UN-a za borbu protiv teroriz-ma, kojoj smo mi pristupili i uvažavamo sve principe i alate koji su propisani tom kon-vencijom. Uostalom, i UN i Savjet bezbjed-nosti imaju i Komitet za borbu protiv tero-rizma i za nas je ta definicija konačan opis. A ima li zloupotrebe terorizma? Zlatko Dizdarević piše da je terorizam potreba onih koji štite svoje ideologije i da bez priče o terorizmu nema pri-če o velikom poslu koji valja uraditi? - Naravno da postoji mogućnost zloupotre-be i mislim da se čak i kod nas, na nižem nivou, zloupotrebljava, da ima političke

instrumentalizacije, da služi za dnevnopoli-tičke svrhe nekih ljudi ili elita koji na teroriz-mu i pitanjima oko terorizma žele da politič-ki profitiraju u smislu da ukazuju na nekoga.Ko je to taj ko može profitirati iz priče o terorizmu?- To su političke grupe i pojedinci, političke elite i strukture koje ne biraju sredstva da u političkom smislu ostvare svoje ciljeve i nji-ma u određenom momentu za ostvarivanja interesa pogoduju teroristički akti i prijetnje. Je li to priča o mijenjanju teza, skretanju pažnje s određenih problema...?- Naravno! Može se zloupotrebljavati i zlo-upotrebljava se da se skreće pažnja s egzi-stencijalnih pitanja. Građani se spinuju i čak

postoji želja da se utjera strah da bi zabo-ravili krupne životne probleme, a to je na-ša svakodnevnica - nizak standard, ogromna nezaposlenost, kriminal i pljačka i korupci-ja, koji su se dogodili jer ako postoji strah od odmazde zbog krupnog kriminala i ko-rupcije - to je način da pokušaju da se spa-šavaju i u toj situaciji je najbolje proizvesti veće zlo koje će nas zabaviti i utjerati strah. Ali ja mislim da takvo spinovanje i politička demagogija ne može opstati. Možda može kratkotrajno, ali ne i generalno promijeni-ti ili zaustaviti proces borbe protiv korup-cije koji mi želimo da otvorimo isto toliko snažno kao i protiv terorizma jer korupci-ja je opasna kao i terorizam i pogoduje mu.

POLITIČKO PROFITIRANJE NA PRIČI O TERORIZMU

- Puno jeste jer sa stanovišta prijetnje je, zivnoj vezi s osobom koja je sumnjičena i

Ministrici odbrane Marini Pendeš je oduzet pristup tajnim podacima. Kako se to može odraziti na rad Ministarstva? - Ne znam šta to znači za vojsku, ali znam da je nadležnost ove institucije da iz-daje bezbjednosne dozvole i da ih odu-zima u određenim slučajevima koji su

propisani zakonom i mi to činimo. Kako će se to odraziti na rad Ministarstva i ka-ko će oni to riješiti – to ne znam. Mi to pravo ministrici jesmo oduzeli, privre -meno, jer se vodi istraga i postoji po-tvrđena optužnica, a sve dalje zavisi od ishoda postupka.

PRISTUP TAJNIM PODACIMA OVISI O ISHODU POSTUPKA PROTIV MINISTRICE PENDEŠ

Predsjednik VSTVBiH Milan Tegeltija rekao mi je da, i pored toga

što je konkurs raspisan i završen, u VSTVBiH

ima opstrukcije oko tog imenovanja i da to rade

neki Nezirović i neki Suljagić, članovi VSTVBiH

15

INTERVJU

08.12.2015.

71 str.

jeste važno. Kada je u pitanju terorizam, bezbjednosna situacija se jeste usložila kroz nekoliko terorističkih napada ko-je smo imali u posljednje vrijeme i gdje smo imali i žrtava, ali ne bih rekao da ima potrebe za strah jer brzo radimo, a radimo i na prekomponovanju i jačanju sistema. Pravimo jedno tijelo koje će se boriti protiv terorizma i koje nije insti-tucionalno, nego ćemo u sve aktivnosti unijeti jaču dozu opredijeljenosti i povje-renja tako da svi djelujemo zajedno i da nađemo način da u bezbjednosnom smi-slu tu borbu spustimo do zadnjeg poli-cajca na ulici kako bi radili na svim pri-jetnjama i mislim da stvaramo kapacitet koji će se vrlo ozbiljno suprotstaviti tero-rizmu. Trebamo biti zabrinuti, to svaka-ko, ali mislim da stvaramo politički am-bijent da se osudi terorizam i kvalitetan prostor agencijama da se bore protiv te-rorizma iako on kao fenomen nije pitanje samo agencija, nego ga treba posmatrati sa šireg i sa naučnog aspekta i znati da, koliko je važno boriti se represivno - važ-nije je djelovati preventivno u smislu raz-bijanja radikalne ideologije i rada u radi-kaliziranim sredinama i stvaranja drugih pretpostavki za borbu protiv terorizma i kroz medije i kroz obrazovne institucije. Naime, protiv ideologije se može boriti samo ideologijom, a ne oružjem.

IMAMO MI DOVOLJNO DOKUMENATA, ALI JE PROBLEM ODGOVORNOST

Kada govorite o jačem povezivanju in-stitucija, da li mislite na zakone i proto-kole ili neke dogovore?- Moj prijedlog će biti usvajanje antitero-rističkog zakona. Mogu se, naravno, do-raditi i postojeći Krivični zakon BiH i Zakon o krivičnom postupku, ali mislim da je najbolje rješenje novi zakon sa do-datnim fleksibilnijim ovlaštenjima za poli-ciju i obavještajni sektor i tužilaštva, kako sa stanovišta praćenja i nadzora, presijeca-nja i samog dokazivanja, do procesuiranja djela terorizma.To vas pitam zato što, recimo, Mile Jurić, iz Direkcije za koordinaciju

policijskih tijela, tvrdi da već dvije godi-ne nema redovnih sastanaka predstav-nika policijskih tijela sa tužilaštvima koji su se nekada održavali, a Nikola Špirić cijeni da je sigurnost u BiH poje-la politika. - Znam za taj Špirićev stav i on je to do-bro rekao, ali je to trebao da kaže prije de-set godina kada je bio ključni nosilac vlasti u BiH, i zakonodavne i izvršne, i kada je

mogao mnogo da uradi sa tih pozicija i da doprinese depolitizaciji policije. Sada, ka-da je u nekoj opoziciji, to je neka naknad-na pamet i nije dobrodošla. Činjenica je-ste da postoji snažan uticaj politike koji se, prije svega, ogleda kroz imenovanja i ima i drugih vrsta pritisaka. Što se tiče sasta-naka, oni postoje i među policijom i me-đu obavještajnim agencijama. Znam i na koje sastanke gospodin Jurić misli - to je bila jedna vrsta sastanaka gdje su direkto-ri policijskih agencija i tužilaštava i drugih tijela išli iz mjesta u mjesto po dva dana i

sjedilo se, jelo se, pilo se, muzika svirala, ali se ništa nije uradilo.A kakva je uloga Oružanih snaga BiH u bezbjednosnim strukturama? Naime, prije neki dan zamjenik ministra Emir Suljagić je govorio da imaju probleme sa SIPA-om, da tamo ne mogu da uključe svog čovjeka...- Nije ta saradnja na dovoljnom nivou, po-gotovo zbog toga što mi kao mala država imamo malu vojsku i tamo nismo stvarali obavještajne niti kontraobavještajne kompo-nente, nego smo za zaštitu Oružanih snaga BiH zadužili druge agencije, prvenstveno OBA-u i SIPA-u. Lično do ovog teroristič-kog akta u Rajlovcu nisam znao da sve to apsolutno ne funkcioniše, pa ni u smislu onoga što je govorio Suljagić. Mi ćemo u ove koordinacije uključiti OSBiH i tražiti od obavještajnih agencija da to ispoštuju i da se obavještajci i određeni policijski služ-benici nalaze i među OSBiH i da im daju zaštitu i da i oni mogu od agencija da tra-že određene podatke ili pomoć i da pred-lažu rješenja, da se svi ispoštujemo i da to funkcioniše, pa da, ako OSBiH nemaju tu bezbjedonosnu komponentu, mi odradimo taj posao za njih. Nadam se da ćemo to vr-lo brzo regulisati. Kada govorite o toj novoj koordinaciji i pretvaranju udarne grupe u koordinaci-ju, da li sada postoje neki propisi, pravil-nici, jasno regulisane smjernice ko kome šta javlja i kada i uopšte pravila kako se komunicira u tom sektoru? - Imamo mi dovoljno dokumenata i, uo-stalom, svaki zakon u nekom dijelu ka-že ko koga i u kojoj situaciji kontaktira i ko je za šta nadležan, ali kod nas je pro-blem odgovornost. Ovdje bismo opet mo-gli govoriti o politici i uticaju kroz imeno-vanja jer ljudi su zbog tog uticaja gledali da zadovolje partiju koja je stala iza njih i ako bi govorili o saradnji - oni bi gledali da zadovolje političku partiju, a ne inte-res ili odgovornost koju sobom nosi po-zicija na kojoj su.

Kada govorimo o prijetnjama terorizma, govorimo o vehabijama i ne pominjemo teroriste iz drugih vjerskih skupina?- Nikada kada govorim o radikalnim projek-tima, ja ne govorim da je to problem jednog naroda. Imao sam i javne polemike kroz neke medije o tome – ne treba se bošnjački narod braniti od vehabizma i terorizma u BiH jer ta-ko na neki način priznaje da je kriv za njego-vo postojanje, a vratite se kroz istoriju i vidjet

ćete da smo imali Crvene brigade u Italiji, čiji su pripadnici ubili premijera Alda Mora, pa u Njemačkoj 70-tih godina, pa IRA, ETA... Sada imamo taj problem koji imamo i pitanje je za deset godina ko će to biti jer sam ubijeđen da će i za deset godina biti nešto jer ćemo ovo sada prevazići. Dakle, ja radikalizam ne pri-pisujem nekom narodu, naciji ili religiji nego skupinama koje iz različitih razloga prihvataju radikalne ideologije koje rađaju ekstremizam.

RADIKALIZAM NE PRIPISUJEM NARODU

Da li bi izbjeglice iz Sirije mogle doći u BiH i da li ih BiH može primiti?- Dostupne informacije ukazuju da se priliv izbjeglica na ovoj balkanskoj ruti smanju-je. Postoje indicije da se problem smiruje i rješava, ali mi smo preduzeli niz mjera i ak-tivnosti da se pripremimo, pa smo spremni za val kakav se dogodio u zemljama okru-ženja, ali samo da izvršimo tranzit jer ne-mamo nikakav kapacitet da primimo na hi-ljade ljudi jer mi nismo ni svoje probleme riješili i nismo ekonomski moćni da podne-semo takvu vrstu tereta.Bili ste na mnogo međunarodnih sastanaka

poslije događaja u Parizu. Hoće li biti tre-ćeg svjetskog rata, trebaju li se ljudi u BiH plašiti? - Ratovi su prošlih godina odnosili milione žrtava i donosili patnje i sada razmišljati o ratu kao prije 60 godina, sada kada postoji oružje za masovna uništenja, mislim da je to manje izgledna prilika. Sa druge strane, neki konflikt postoji i rješava se na druge načine. Postoje sukobi ograničenog krak-tera, ali se nadam da ima toliko pameti da ne možemo realno govoriti o trećem svjet-skom ratu.

NE MOŽEMO REALNO GOVORITI O TREĆEM SVJETSKOM RATU

O JAHTAMA, DIVLJANJU DOMAĆIH POLITIČARA

To je predmet jedne šire istrage i o tome ne mogu

govoriti više detalja

SISTEM

08.12.2015.

Od svih potrebnih i najavljenih aktivnosti nakon nedavnog ubistva dvojice vojnika u Rajlovcu, koje je okarakterisano kao teroristički čin, za sada je samo Tužilaštvo BiH sazvalo sastanak

Udarne grupe za borbu protiv terorizma

16 www.startbih.info

KOORDINACIJA U BEZBJEDNOSNO-SIGURNOSNOM SEKTORU U BiH

PIŠE: Rubina Čengić rubina@star tbih.info

U Vijeću ministara BiH je, nakon ubistva dvojice vojnika u Rajlovcu, pored Sarajeva, podvučena „izuzet-

no loša koordinacija policijskih agencija“, a zamjenik direktora Direkcije za koordi-naciju policijskih tijela u BiH Mile Jurić pojašnjava da već dvije godine nema re-dovnih sastanaka predstavnika policijskih i obavještajnih tijela sa Tužilaštvom BiH.- Čim imate komunikaciju, koordinaciju i suradnju, samim tim se to uvijek može unaprijeđivati i biti bolje nego je trenut-no. Suradnja između policijskih agenci-ja je svaki dan sve bolja, ali postoji pu-no prostora i načina da se ona poboljša i

učini efikasnijom, da pređemo sa ad-hoc i dogovorne koordinacije i razmjene infor-

macija na neku sistematsku koja će biti regulirana pravilima i memorandumima.

Postoji, recimo, nešto što se može obno-viti: odavno nemamo redovne sastanke direktora policijskih agencija sa glavnim tužiteljem BiH, a to je jedno vrijeme bi-lo praksa i sada već skoro dvije godine toga nema, a posljednji događaji bi bili idealna prilika da se nastave međusobne komunikacije, da se napravi forum gdje će se svi dogovarati. Trebalo bi svaka-ko unaprijediti i razmjenu obavještajnih podataka. Mi u Direkciji imamo sistem za elektronsku razmjenu i možemo uve-sti nove baze koje bi bile na raspolaga-nju policijskim agencijama koje bi onda mogle razmjenjivati podatke, tražiti ne-što što im treba, mogu sa nekakvim za-htjevima ići i prema inostranstvu... Šta

SOFTIĆOvakvi događaji, koliko god bili teški, prilika su

da prevaziđemo naša politička razmimoilaženja

i neslaganja i da napravimo funkcionalan

sistem

Politika progutala bezbjednost

SISTEM

08.12.2015. 17

god da im treba samo dostave Direkciji za koordinaciju i mi ćemo naći način da to dostavimo - kaže Jurić i naglašava da je Direkcija za prvih devet mjeseci sa po-licijskim agencijama u BiH i svijetu raz-mjenila oko 1.300 informacija - provjere ljudi, predmeta, automobila, dokumena-ta i da je to 300 posto više nego ranije.

SVAKI IMA SVOGA SUBAŠU

On ističe da sistem treba da funkcioniše, a da ga trebaju uspostaviti rukovoditelji

policijskih agencija. - Svi treba da rade na tome i da na dnev-noj osnovi prate kako se odvijaju posto-jeće razmjene informacija i čim se pojavi problem u komunikaciji - treba reagova-ti, a ne da se desi teroristički akt, pa da onda rješavamo probleme. Teško je sa-da govoriti da li u tom komunikacijskom

lancu neko ima veću odgovornost kao krovna institucija, nego direktori treba da surađuju, a naša direkcija može po-moći i dati svaku podršku - kaže Jurić. Predsjedavajući Parlamentarne komisije za

nadzor nad radom OSA/OBA i bivši pred-sjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, inače zastupnik u Parlamentu BiH, cijeni da je „sigurnosne agencije u BiH pro-gutala politika“ i da se službenici iz tog sektora više bave politikom nego bezbjed-nošću zemlje.Takođe kaže da zakoni nisu savršeni i da ih treba dorađivati, ali da ni ovi koje sada imamo ne brane čelnicima bezbjednosnih

agencija da se sreću i razmjenjuju infor-macije koje imaju. - Nije im zabranje-no da se ujutro na-đu u centru za ko-ordinaciju, popiju kafu i razmijene saznanja koja ima-ju. Mislim da njima ne treba da im po ambasadama crtaju sisteme koordinaci-je, nego oni moraju biti posvećeni ovoj zemlji i bezbjedno-sti, ali kod nas je na-žalost bezbjednosni sistem izvor nesta-bilnosti jer svaki ima

svoga subašu, a tu nema bezbjednosti. Bojim se da je kod nas politika progu-tala bezbjednosne agencije i da se čel-ni ljudi tih agencija više bave politikom nego bezbjednošću. Kod nas je zapravo

sve manifestaciono i svi misle da sve mo-gu sami, a Vijeće ministara se pretvori-lo u komisiju za izjavljivanje saučešća - kaže Špirić. Njegov kolega iz Doma naroda, Safet Softić, drugi zamjenik predsjedavaju-ćeg Komisije, takođe zaključuje da nema koordinacije.- Na osnovu onoga što znam, mislim da ne postoji dovoljno koordinacije, da po-stoje miješanja nadležnosti i da se često ne zna šta su čije ingerencije - kaže Softić.

U javnosti su često prisutna različita tuma-čenja pojma terorizam. - Svaka zemlja ima svoju definiciju teroriz-ma, a mi se moramo rukovoditi onim što piše u Krivičnom zakonu BiH. Svaka zemlja tako postupa: gleda svoju definiciju. U me-đunarodnom kontekstu imamo različita vi-đenja i velikih sila oko toga šta je tero-rizam, ali bi bilo neispravno koristiti bilo koju drugu definiciju osim one iz Krivičnog zakona BiH - kaže Korajlić.U Kivičnom zakonu BiH stoji da teroristički čin podrazumijeva „namjerne radnje koje s obzirom na svoju prirodu ili kontekst mogu ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu or-ganizaciju: napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt; napad na fizički integritet osobe; protupravno zatvaranje, dr-žanje zatvorenom ili na drugi način oduzima-nje ili ograničavanje slobode kretanja druge osobe, sa ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca; nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom

sistemu, objektima infrastrukture uključuju-ći informacioni sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili do-vesti do znatne privredne štete; otmica zra-koplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prevoz roba; proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijeva-nje, korištenje ili osposobljavanje za korište-nje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnog mate-rijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materija-la; ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava sa posljedicom ugrožavanja ljudskih života; ometanje ili za-ustavljanje snabdijevanja vodom, električ-nom energijom ili drugim osnovnim prirod-nim resursom sa posljedicom ugrožavanja ljudskih života; prijetnja učinjenjem kojeg od pobrojanih djela“.Isti zakon predviđa i kažnjavanje finansira-nja terorističkih aktivnosti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

ŠTA JE TERORISTIČKI ČIN

ŠPIRIĆNjima ne treba da im

po ambasadama crtaju sisteme koordinacije, nego oni moraju biti

posvećeni ovoj zemlji i bezbjednosti, ali kod nas je nažalost bezbjednosni sistem izvor nestabilnosti

jer svaki ima svoga subašu, a tu nema

bezbjednosti

KORAJLIĆKada je bivši direktor OSA/OBA Almir Džuvo rekao da u BiH imamo

3.000 uspavanih potencijalnih terorista

on to sigurno nije rekao bez razloga i osnove i napamet. Ali kod nas

ponekad oni koji treba da se bave nekim problemom u određenom političkom trenutku izuzetno važne informacije ne shvataju

ozbiljno

no da se ujutro na-đu u centru za ko-ordinaciju, popiju kafu i razmijene saznanja koja ima-ju. Mislim da njima ne treba da im po ambasadama crtaju sisteme koordinaci-je, nego oni moraju biti posvećeni ovoj zemlji i bezbjedno-sti, ali kod nas je na-žalost bezbjednosni sistem izvor nesta-bilnosti jer

Teroristički čin u Rajlovcu

18 www.startbih.info

SISTEM

08.12.2015.

No, smatra da se iz aktuelnog trenutka može izvući određena korist za sve. - Ako govorimo o posljednjim događaji-ma, vidimo da se užasne stvari događaju i u najbolje uređenim sistemima, a ne u sistemima koji su šuplji kao naš i samim tim pogodni za takvo što. No, mislim da su ovakvi događaji, koliko god bili teš-ki, prilika da prevaziđemo naša politič-ka razmimoilaženja i neslaganja i da na-pravimo funkcionalan sistem. Dakle, čini mi se da ovo jeste tenutak u kome se ova-kav iskorak može napraviti i znam da je Vijeće ministara BiH najavilo koor-dinaciju koja bi trebala da se bavi ovim pitanjima, ali za sada još ne znam dokle su oni stigli - kaže Softić.

GAŠENJE VATRE

Podsjećanja radi, ministar bezbjednosti u VMBiH Dragan Mektić je rekao da BiH mora stvoriti mehanizme da, u slučaju veće terorističke prijetnje ili nekog većeg terori-stičkog akta, može na određenom područ-ju proglasiti vanredno stanje i dati dodatna

policijska ovlaštenja jer se ne može na isti način tretirati obična krađa ili lakše krivič-no djelo i najteži oblici terorizma.I ekspert za kriminal i bezbjednost Nedžad Korajlić smatra da je mnogo pokazatelja da koordinacija među sigurnosnim agen-cijama i tijelima nije na zadovoljavajućem nivou i cijeni da sve oblike komunikacije i razmjene podataka treba definisati vrlo strogim zakonima i podzakonskim akti-ma. On kaže da ima koordinacije, ali da nije dovoljno dobra i da za to ima dosta razloga među kojima ističe nedorečenost zakona i to što politička dešavanja utiču i na izbore čelnika agencija, ali i na postav-ljanja ljudi na nižim nivoima. - Sve to se odrazi na koordinaciju jer u praksi odnosi zavise od toga ko je pre-tendent koje stranke, ukoliko pojedinci nisu profesionalno izrasli i ukoliko se ne mogu odvojiti od onih koji su ih delegira-li. Poznajem mnogo ljudi koji su se izdi-gli iznad tog ambijenta i dobro rade, ali dovoljno je da imate jednu kariku u lan-cu koja je slaba i ne poduzima ono što

su joj zakonske ovlasti i sistem je uspo-ren. Osim toga, kod nas se mnoge stva-ri svode i na personalnu ravan, ne samo među direktorima agencija, nego na ra-zličitim nivoima, ali to uočavamo prven-stveno kada se desi neki problem ili samo tada, a trebalo bi da ga uočavamo pri-je pojave problema i da rješavamo prije. Ali mi to ne vidimo, pa vatre gasimo sa-mo kada se dešavaju, a ne poduzimamo mjere da do njih ne dođe - kaže Korajlić.

SVE PROVJERAVATI

Pojašnjava da bilo kakva razmjena poda-taka tek po potrebi nije dobra, nego mo-ra biti stalna, iz minute u minut, a uveza-nost službi mora biti konstantna. Cijeni da se kod nas mnogo toga svodi na perso-nalne odnose i da onda od toga zavisi i za-konitost. Osim toga, kaže on, imamo ne-ke agencija koje rade po svojim vlastitim principima i nema krovne institucije ko-ja bi uvezivala sve njih i ostvarivala stalne kontakte kako bi sve funkcionisalo. - Da bismo ovo prevazišli mi ne smije-mo dozvoliti da agencije ne sarađuju ili da ta saradnja zavisi od toga da li se ne-kome to sviđa ili ne. Dakle, koordina-cija ne smije biti prepuštena pojedinci-ma koji vode agencije jer bez saradnje nema borbe protiv terorizma, ali nema ni potrebe da pravimo sporazume izme-đu agencija na različtim nivoima, nego te odnose moramo definisati zakonima i podzakonskim aktima koji moraju biti veoma strogi i konkretni i treba ih mo-ći brzo mijenjati, u skladu sa potrebama na terenu - kaže Korajlić i upozorava da treba voditi računa o tome da ponekad ni zakoni nisu dovoljni jer je „kriminalni mi-lje vrlo okretan i brz, koristi nove tehni-ke i tehnologije, pa državne institucije, ne samo u BiH, nego i u Evropi i svijetu, če-sto kasne za njima“. Napominje da u borbi protiv kriminala i terorizma ne bi smjelo biti tajenja podataka ni na jednom nivou.Navodi da često i na međunarodnom ni-vou postoje kalkualcije sa nekim podaci-ma ili bojazan da neko nekom podvaljuje

Da se u borbi sa terorizmom ni ozbiljne ure-đene zemlje ne snalaze najbolje pokazuje slučaj francuskog novinara i političkog anali-tičara Thomasa Guénoléa koji je dobio otkaz na francuskom radiju RMC i zabranu pristu-pa radijskom studiju nakon što je 17. novem-bra govorio o mogućoj „neispravnosti domo-vinske sigurnosti“ o kojoj francuski mediji pišu nakon terorističkih napada od 13. no-vembra. Kako piše Fairpress, on je u svom komentaru citirao tvrdnje iz raznih medija

među kojima su i one „da je francuska do-movinska sigurnost prije terorističkih napa-da znala da IS planira napasti rok-koncert; da su turske vlasti dva puta, prije nego što se napad dogodio, upozorile Francusku na jednog od napadača koji je na kraju bio u koncertnoj dvorani Bataclan; o propustima francuske Interventne policije tokom tero-rističkih napada u Parizu“... te sugerisao da, „pošto su optužbe ozbiljne, treba uspostavi-ti istražno povjerenstvo kako bi se utvrdilo

jesu li ti navodi istina“.Guénolé za Fairpress tvrdi da su „nakon nje-govog komentara Ministarstvo unutarnjih poslova i određena policijska tijela počela bojkotovati RMC iako niti jedna od informa-cija koje je prenio ranije nije bila demanto-vana“. Smatra da je „ovo vrlo konkretan slu-čaj medija koji ukida programski sadržaj jer je pod pritiskom Ministarstva unutarnjih po-slova, te da je to vrlo ozbiljan napad na tra-dicije slobode medija Francuske Republike“.

(NE)SNALAŽENJE UREĐENIH ZEMALJA

19

SISTEM

08.12.2015.

neke podatke ili mu ih daje sa nečasnim na-mjerama. No i u tom slučaju, kaže on, sva-ka informacija takvog tipa mora biti uzeta kao veoma ozbiljna i tek nakon provjera se može ići u razmatranja zašto je neko ne-kom nešto poslao i proslijedio, ali i tada je treba sačuvati. - Uostalom, kada je bivši direktro OSA/OBA Almir Džuvo rekao da u BiH ima-mo 3.000 uspavanih potencijalnih tero-rista on to sigurno nije rekao bez razloga i osnove i napamet. Ali kod nas ponekad oni koji treba da se bave nekim proble-mom u određenom političkom trenut-ku izuzetno važne informacije ne shvata-ju ozbiljno. Tako i sada imamo te karte navodnog kretanja terorista kroz BiH, ali ja bih, iako Hrvatska sigurno ima ne-ka saznanja, poklonio vjeru našoj sigur-nosnoj službi, a te sa strane bih koristio kao ulazne podatke koje ne treba opo-vrgavati nego provjeriti. Dakle, to je sa-mo razlog za veću aktivnost sigurnosnih službi - kaže Korajlić.I Jurić upozorava da uvijek treba biti na oprezu, te da danas niko ne može biti sto posto siguran da mu se neće desiti situacija kao u Parizu, bez obzira koliko surađivali. - Već i zemlje Zapadne Evrope bilježe slučajeve gdje je radikalizacija tih tero-rista provedena putem interneta. Ja sada

ne znam da li je u BiH bilo spriječava-nja terorističkih akata, ali, s obzirom na broj akcija koje je provela SIPA i druge

agencije u BiH, ostaje mogućnost da su u okviru tih akcija privedeni ljudi koji su potencijalni ekstremisti i da je time

spriječen neki akt. Dakle, ne znam deta-lje, ali svakako te mjere koje su oni pro-vodili pomažu da se neke stvari ne de-šavaju i da se spriječe - kaže Jurić. Od svih potrebnih i najavljenih aktivnosti nakon ubistva dva vojnika u Rajlovcu, koje je okarakterisano kao teroristički čin, za sa-da je samo Tužilaštvo BiH sazvalo sastanak Udarne grupe za borbu protiv terorizma, u kojoj sudjeluju čelnici policijskih i sigurno-snih agencija sa nivoa države BiH i entiteta koja će uskoro, radi što bolje učinkovitosti, biti transformisana u koordinaciono tijelo. „Na sastanku Udarne grupe istaknuto je da gotovo svakodnevno, na dnevnoj ba-zi, OSA, SIPA i ostale policijske agenci-je, dostavljaju Tužiteljstvu BiH informaci-je i izvještaje o terorističkim aktivnostima i dešavanjima koja se mogu dovesti u vezu sa terorizmom, što stvara sve više aktivnih predmeta“, saopšteno je poslije sastanka. Rečeno je i da Tužilaštvo BiH i partner-ske agencije u ovom trenutku vode istrage protiv 60-ak osoba čije se aktivnosti mogu dovesti u vezu sa terorizmom ili odlasci-ma u Siriju, te da je u toku i nekoliko me-đunarodnih operacija u borbi protiv te-rorizma u kojima učestvuje i BiH, ali da hitno treba ojačati Odjel za borbu protiv terorizma u Tužilaštvu BiH, gdje trenut-no radi samo jedan tužilac.l

JURIĆ Mi u Direkciji imamo

sistem za elektronsku razmjenu i možemo uvesti nove baze koje bi bile na raspolaganju policijskim agencijama koje bi onda

mogle razmjenjivati podatke, tražiti nešto što im treba, mogu sa

nekakvim zahtjevima ići i prema inostranstvu...

Šta god da im treba samo dostave Direkciji

za koordinaciju i mi ćemo naći način da to

dostavimo

ZLOČIN I KAZNA

24.11.2015.20 www.startbih.info

RATKO MLADIĆ – ZLOČINAČKI PROFIL

ZLOČIN I KAZNA

24.11.2015.

Kćerka Ana ga kaznila – UBIVŠI SE

Bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a dok je živ osjećat će grižnju savjest zbog toga što je razočarao kćerku koja je zbog njega 1994. izvršila samoubistvo u Beogadu Za načelnika Glavnog štaba VRS Beograd je odabrao zločinca velikog kalibra, a on je za svoje najbliže suradnike imenovao perfidne kosovce Haško tužiteljstvo traži da se Mladiću izrekne

kazna doživotnog zatvora

21

PIŠE: Đuro Kozar

Dok mjesecima sjedi u sudnici Haškog tribunala, optuženi Ratko Mladić izgleda kao oronuli starac,

povremeno kočoperan i ciničan, ali ipak svjestan zašto je tu gdje je. Vidi se da je godinama bio bez liječničke kontrole i da ga bolest i sada nagriza. Ne zaslužuje on, dakako, da se piše o njegovom zdravstve-nom stanju, niti da ga se sažalijeva, jer je od 1992. do 1995. godine u BiH nare-đivao izvršenje masovnih ratnih zločina, otvaranje konclogora i sistematsko silova-nje nesrpskih žena i djevojaka, bio nemi-losrdan prema Muslimanima i Hrvatima, kako vojnicima, tako i civilima. Kakvo je on biće kad se u njemu naku-pila tolika količina mržnje i neljudskosti? Možda je takav, misle neki, jer je rođen u bezvodnom kraju u općini Kalinovik, ali ima i onih iz tih područja koji su huma-nisti. I otkud on baš takav na čelu Vojske Republike Srpske? Ništa tu nije slučajno: Beograd, koji ga je sve vrijeme agresije na BiH vodio u svojoj evidenciji i plaćao, iza-brao je baš zlotvora takvog kalibra da ra-tuje za velikosrpske ciljeve, tipa koji se ni-zašta poslije neće kajati nego će 16 godina bježati od pravde. Sve dok nije stigao tamo gdje mu je mjesto – iza rešetaka.

BEOGRADU JE TAKAV TREBAO

R atko Mladić rođen je 1943. u Božinovićima, kod Kalinovika, od oca Neđe i majke Stane. Otac mu je bio par-tizan, a ubile su ga ustaše 1945. godine, pri kraju Drugog svjetskog rata. Nije ga za-pamtio jer je imao samo dvije godine. Iz Kalinovika prelazi u Srbiju, a upisuje se u školu, koja ima đački dom, i akademiju gdje je, također, imao smještaj.Završio je Vojnu industrijsku školu u Zemunu i upisao se na Vojnu akademiju

kopnene vojske u Beogradu, gdje je kasni-je završio i Komandno-štabnu akademiju. Kao pješadijski oficir, najviše je službovao u Makedoniji (Kumanovo, Skoplje i Štip) te kasnije u Prištini. U Skoplju je 1966. sklo-pio brak sa Bosiljkom (djevojačko prezime Jegdić, rođenoj u Hrvatskoj), a tu su im se rodili kćerka Ana i sin Darko. Tokom 1991. obitelj se iz Skoplja seli u Beograd, u naselje „Golf “ nadomak Košutnjaka, u ekskluzivnom dijelu Banovog Brda,U činu pukovnika, Generalštab JNA Mladića iz Prištine šalje u Komandu 9. korpusa u Knin, gdje je kao generalma-jor bio načelnik štaba (avgust - decembar 1991), a poslije i komandant korpusa (ja-nuar - maj 1992). Ova formacija je u vri-jeme pobune krajiških Srba u Hrvatskoj imala vrlo negativnu ulogu, jer je ubijala civile i rušila gradove. Županijski sud u Zadru, zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom, osudio je Mladića u odsu-stvu na 20 godina zatvora.Iz Knina Beograd šalje Mladića na Pale, gdje prvo postaje komandant 2. vojne obla-sti JNA, nakon što se iz Sarajeva izvukao general Milutin Kukanjac, ali to je bi-lo tek privremeno rješenje. U julu 1992.

postavljen je za načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i formirao tim svojih suradnika. Zamjenik mu je bio Manojlo Milovanović, sa kojim je zajedno radio u Komandi Prištinskog korpusa JNA, a iz Knina je doveo trojicu perfidnih kosovaca (Zdravko Tolimir, Ljubiša Beara i Vujadin Popović) koji su izvršavali ratne zločine i zbog geno-cida u Srebrenici kažnjeni doživotnim za-tvorom. Njima je najviše vjerovao. Mladića je u novembru 1995. sa dužnosti načelnika GŠ VRS-a smijenila tadašnja predsjedni-ca Republike Srpske Biljana Plavšić i na njegovo mjesto postavila do tada anoni-mnog generalmajora Peru Čolića.Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazu-ma, Vojska Republike Srpske je prizna-ta kao jedna od vojski u ratnoj BiH i, za-jedno sa Vojskom Federacije, provodila je vojni aneks tog sporazuma. Od 1995. u VRS-u je počela postepena reforma: s oko 180.000 vojnika i oficira, koliko je imala u ratu, u nekoliko godina, taj broj je sma-njen na 20.000 ljudi. Paralelno, došlo je do promjene u broju korpusa vojske, sa rat-nih šest, smanjeno je na četiri i na kraju na tri. Od 1. januara 2006. godine VRS je,

Sa suprugom i kćerkom Anom

22 www.startbih.info

ZLOČIN I KAZNA

08.12.2015.

kao i Vojska Federacije BiH, ukinuta jer su osnovane Oružane snage BiH.

UMIŠLJEN I AROGANTAN

Preuzevši komandno mjesto u VRS-u, Mladić je ispoljio one svoje negativne oso-bine koje je imao i u miru u JNA: narciso-idnost, umišljenost, sujetu, tvrdoglavost, bahatost i arogantnost, ali je sve to kod nje-ga još više došlo do izražaja u ratu. Pored onoga što je neetički naređivao na fron-tu, recimo da se ubijaju protivnički ranje-nici i zarobljenici, surovi Kalinovčanin je naročito podsticao da vojnici VRS-a to-povskim i minobacačkim granatama ga-đaju civile Bošnjake i Hrvate u blokira-nim gradovima, a nije štedio ni Srbe koji su živjeli u Federaciji BiH. Strašno je bio kivan na Sarajevo, valjda zato što u maju 1992. JNA nije uspjela da ga osvoji, ne-go je grad presijekla i Grbavicu okupirala.Njegovi vojnici su formirali konclogore, kao onaj na Manjači, gdje su mučeni i ubi-jani zarobljeni bošnjački i hrvatski civili. Od njega je poteklo i sistematsko silovanje nesrpskih žena i djevojaka, što je posebno bilo izraženo u Foči 1992. i 1993. godine. I dok je u ratu i poslije, kad je Mladić bio bjegunac, u Federaciji BiH o njemu govo-reno kao o ratnom zločincu, dotle je on među Srbima u Republici Srpskoj i Srbiji slavljen kao nekakav heroj.General bivše JNA Radovan Radinović, koji je bio Mladićev predavač u Komandno-štabnoj akademiji u Beogradu, ushićeno je napisao da mu je on (Mladić) bio najbolji slušatelj i da je jedini kojem je iz predme-ta „Metodologije ratne vještine“ upisao či-stu desetku: „Ratko je najnadareniji oficir od 1918. godine do danas“, dodao je egzal-tirano Radinović. Ovaj general nije samo u ovom slučaju pretjerivao i pokazao svo-ju subjektivnost i pristrasnost, nego je to činio i u brojnim drugim prilikama, pa je potpuno izgubio vjerodostojnost.Među oficirima Srbima ima i drugača-jih mišljenja od Radinovićevog. Jedan od Mladićevih ratnih suradnika, koji je od 1991. do 1995. izvrsno upoznao njegovu ćud, ali se poslije sa njime nepomirljivo

razišao, uvjeravao je neke kolege novina-re da su Mladića oficiri kojima je zapovi-jedao smatrali ludakom. Na frontu su se uvjeravali da je srljao i, zbog nekih svojih fiks ideja, jedinice slao u preveliki rizik. Nije trpio da mu se raportira da se nešto nije moglo izvršiti, pa je one koji su se ta-ko pokušavali pravdati smatrao nesposob-nim i smjenjivao ih sa dužnosti.

ANU JE OTJERAO U SMRT

Narod je davno rekao da oni koji čine zlo ne mogu se ničem dobrom nadati, pa se tako desilo i sa Mladićem. Velika je tra-gedija zadesila njegovu obitelj 25. marta 1994. u njihovom stanu u Beogradu, ka-da je samoubistvo izvršila njegova 23-go-dišnja kćerka Ana, studentica medicine. Pucala je sebi u glavu iz očevog pištolja. Prije toga napisala je oproštajno pismo u kojem je naznačila da sebi oduzima život zbog oca kojem nije mogla oprostiti što joj je momka Dragana Stojkovića odveo u smrt, a potom njegovu pogibiju zatajio. Stojković je mobilisan kao niški specija-lac, ali je početkom 1993. godine, budući da je rođen u BiH, nasilu prekomando-van u Vojsku RS-a i raspoređen u jedini-cu Sarajevsko-romanijskog korpusa. Kad je to saznala, Ana je zamolila oca da pri-pazi Dragana i ne šalje ga na front kako bi joj se živ vratio u Beograd. Mladiću se iz nekog samo njemu poznatog razloga ni-je sviđao Dragan i on nije imao razumi-jevanja za ovu kćerkinu molbu. Da bi ih udaljio učinio je potpuno suprotno: od momkovih starješina tražio je da ga upu-ćuju na najteža bojišta. Pred kraj 1993. godine, nakon šest mjeseci sudjelovanja u teškim borbama, poginuo je na Žuči kod Sarajeva. Mladić je o tome brzo obavije-šten rekavši nadležnim vojnim organima da ne traže njegove posmrtne ostatke i da nikom ne javljaju o tome, misleći da se neće saznati za Draganovu nesretnu sudbinu.Tog dana kad je poginuo Stojković jedi-nica VRS-a se povukla sa bojišta, a nje-gov leš pronašli su pripadnici Armije BiH i, zajedno sa drugim poginulim, prenije-li u mrtvačnicu bolnice Koševo. Podaci o

svim poginulim borcima VRS-a u redov-nom postupku iz Sarajeva su dostavljeni Crvenom krstu da bi se putem te organiza-cije o tome mogla obavijestiti njihova rod-bina. Tako je o pogibiji svog sina sazna-la Draganova majka, koja je, videći da joj se on mjesecima ne javlja, bila u kontaktu sa Crvenim krstom. Majka je saznala da je Draganovo tijelo u Sarajevu i zamolila Anu da posredstvom njenog oca ono bu-de prebačeno u Beograd. Mladić se još jednom oglušio na kćerkine molbe, rekavši da mu ne pada na pamet da zbog toga stupa u kontakt sa neprijatelj-skom stranom. Majka je putem Crvenog krsta, ipak, uspjela sinovljeve posmrtne ostake prebaciti u Beograd, gdje je sahra-njen uz vojne počasti. Pogrebu je prisustvo-vala i Ana Mladić, koja je baš tu, na Novom beogradskom groblju, napokon shvatila kakav je nečovjek njen otac. Vjerovatno se pitala kakav li je, kad nema osjećaja pre-ma njoj, tek prema drugima. I odlučila je da sebi oduzme život, želeći da otac zna da je to učinila zbog njega i da je jedino on i niko drugi odgovoran za njenu smrt.Mladić, takav kakav je, nije htio da preuz-me odgovornost nego je bio ubijeđen da je Anu neko ubio da bi se njemu osvetio. Vojna služba bezbjednosti sve je istražila i ustanovila da nema dokaza da je to ubistvo, nego isključivo samoubistvo. Arogantni otac to nije htio prihvatiti nego je, bez na-jave i kucanja, upao u kabinet načelnika Uprave bezbjednosti GŠ VJ generalpotpu-kovnika Aleksandra Dimitrijevića i po-čeo ga vrijeđati i omalovažavati, pa je čak i nasrnuo na njega. Možda bi se ova dvo-jica generala tada i potukla da nisu u pro-storiju upali njihovi ađutanti i razdvoji-li ih. Mladić je, premda to nikad nije htio priznati, patio zbog Anine smrti i, kako su govorili njegovi suradnici, po povratku na komandno mjesto više nije bio dovolj-no koncentrisan. Surovost mu se ni posli-je toga nije smanjila.

OPTUŽNICA ZA GENOCID

Prva optužnica protiv Ratka Mladića podi-gnuta je 25. jula 1995. i kasnije je nekoliko

kao i Vojska Federacije BiH, ukinuta jer razišao, uvjeravao je neke kolege novina- svim poginulim borcima VRS-a u redov-

Na utakmici 14. kola premijer nogometne lige BiH u Prijedoru, između domaće ekipe Rudara i Željezničara, odigrane 1. novembra ove godine, dio gledalaca je skandirao ime Ratka Mladića. Zbog tog nesportskog i iza-zivačkog ponašanja prijedorski stadion je suspendovan pa će Rudar nekoliko utakmica igrati bez prisustva publike. Ovo ružno skan-diranje naišlo je na osudu ne samo u orga-nima Nogometnog saveza BiH nego i u Uefi.

„Tužno je i šokantno vidjeti da se ovakav incident dogodi na utakmici u državi u ko-joj toliko ljudi pokušava da zaliječi rane od konflikata u prošlosti i da krene u buduć-nost ujedinjeno“, poručio je, u pismu NSBiH, Pijar Povar, rukovodilac Antifašističkog od-bora Uefe.I ranije je na stadionu u Prijedoru bilo ova-kvih i sličnih negativnih pojava, pa se sa razlogom postavlja pitanje: zašto se to

ponavlja i radi čega nadležni organi u tom gradu tome ne staju ukraj?

SKANDIRANJE MLADIĆU U PRIJEDORU

23

ZLOČIN I KAZNA

08.12.2015.

puta dopunjavana. Optužen je za geno-cid nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH od 1992. do 1995. godine i ta optužnica po-dijeljena je u dvije tačke. Prva se odnosi na 1992. godinu i osam bh. opština: Zvornik, Bratunac, Vlasenicu, Foču, Ključ, Kotor-Varoš, Prijedor i Sanski Most. Druga tač-ka obuhvata ubistvo više od 8.000 boš-njačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i nanošenje teških patnji desetinama hi-ljada žena, djece i staraca prisilno prese-ljenih iz tog područja u julu 1995. godine.Genocid je najteži ratni zločin prema statutu Haškog tribunala, ali se ta kva-lifikacija pojačava tvrdnjom Tužiteljstva da je Mladić, zajedno sa Radovanom Karadžićem, bio ključna ličnost udru-ženog zločinačkog poduhvata. Riječ je o etničkom čišćenju, tj. trajnom uklanjanju Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog ne-srpskog stanovništva sa velikih dijelova BiH. Dodat ćemo da je Mladić optužen i za progone na političkim i vjerskim osnovama, istrebljenje i ubistva, deportaci-je, nečovječna djela, napade na civilno stanovništvo i njihovo terorisanje, kao i za uzimanje pripadnika UN za taoce u ma-ju i junu 1995. godine. Poseban dio optužnice odno-si se na gotovo četvorogodiš-nju opsadu Sarajeva, granati-ranje grada i snajpersku vatru na civilno stanovništvo. Mladić je optužen za granatiranje uli-ca, stambenih zgrada, institu-cija i bolnica, u kojem je pogi-nulo ili ranjeno više od 14.000 građana, među kojima veliki broj djece i žena. Tužitelji navode njego-vu naredbu: „Otvorite vatru i udarite ta-ko da ih raspametite!“Mladić se krio 16 godina, najčešće u voj-nim objektima u Srbiji. Kad je sa pratnjom, u noći 5. oktobra 2004. izlazio iz objekta „Karaš“ u beogradskoj kasarni Topčider, njegovi tjelohranitelji su pucnjima iz

pušaka ubili dvojicu gardista, Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića. Oni su bili na straži, a ubijeni su jer su, po svemu sudeći, vidjeli Ratka Mladića i trebalo ih je likvidirati kao svjedoke, bu-dući da se u GŠ Vojske Srbije naglašavalo da oni ne štite tog haškog bjegunca. Vojna bezbjednost VS-a je ustanovila da su se te noći ovi vojnici nešto uplašili i pucali jedan na drugog!? Premda je ovaj „nalaz“ nevjerovatan, vojsci je očito bilo važno da se taj slučaj što prije zaključi i zataška. U Srbiji se ovaj tragični događaj zaboravlja, ali njihove majke i očevi i poslije 11 godi-na i dalje tragaju za istinom o pogibiji nji-hovih sinova.I taman kad se pomislilo da Mladić nikad neće stići u Hag, njemu su nadlažne službe „ušle u trag“ i on je 26. maja 2011. uhap-šen u selu Lazarevu kod Zrenjanina. To

hapšenje je tada odgova-

ralo Beogradu jer su već i „vrapci na gra-ni znali“ da se on krije u Srbiji, da se prati njegovo kretanje i samo je tajnim službama trebalo dati nalog da ga hapse. Nakon što je to odlučeno, ovaj haški optuženik je br-zo prebačen u pritvor u Beogad, a odande upućen u Hag. Kad se njegov lik, poslije mnogo godina, ponovo pojavio u javnosti,

moglo se zapaziti da se dugo bježanje odra-zilo na njegovo zdravlje i izgled. Isprva je u Tribunalu odbijao da primi optužnicu, uvjetovao je ko će mu biti branitelji, neko-liko puta je zbog neumjesnih upadica uda-ljavan iz sudnice, ali kako je proces tekao pomirio se sa realnošću. U prvom dijelu suđenja dokaze je prezentiralo Tužiteljstvo, koje je od Pretresnog vijeća zatražilo da se Mladiću izrekne najteža Tribunalova kazna – doživotni zatvor. Sada je u toku iznošenje odbrane optuženog.

„MLADIĆA JE TREBALO UBITI“

Građani i mediji u Srbiji različito su rea-girali na hapšenje Ratka Mladića, a nema-ju identično mišljenje ni o suđenju koje se protiv njega vodi u Hagu. Veći dio sma-tra da ga nije trebalo izručiti u Hag, jer je on „samo branio srpski narod u BiH“, pri čemu zanemaruju njegovu ulogu u vrše-

nju ratnih zločina. Manji dio tamošnje javnosti nema dile-ma i tvrdi da mu je mjesto iza rešetaka, najviše zbog srebre-ničkih žrtava. Postoji i treći, neodređeni dio građana ko-ji sa tim u vezi pokazuje rav-nodušnost smatrajući da je ratna prošlost stvar historije.Indikativnu izjavu dao je poznati beogradski advokat Borivoje Borović, koji je re-kao da Mladića nije ni trebalo hapsiti i izručiti u Hag nego ubiti. Trebalo je, veli on, insce-nirati da je prilikom hapšenja u Lazarevu pružao otpor i po-kušao bježati, pa su policajci na njega bili primorani otvo-riti puščanu vatru. On misli da

su tajne službe, stavljajući mu lisice na ru-ke, napravile grešku, jer suđenje Mladiću u Hagu šteti Srbiji a negativno se odra-žava i na Republiku Srpsku. Dodao je da ako Mladića proglase krivim za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici to može bi-ti novi argument BiH za obnavljanje tuž-be protiv Srbije. Na pitanje o tome da li suđenje Mladiću može uticati na Republiku Srpsku, dele-gat u Domu naroda Parlamentarne skup-štine BiH Nebojša Radmanović je rekao da „Haški sud ne pravi države, ne može da utiče na granice, niti da piše istoriju kao što to neki političari misle“. Po njegovim rije-čima, haške presude uticat će na određe-ne istorijske ocjene, ali ne mogu da utiču na cijelu istoriju, naročito na to da li ima RS-a ili je nema. No, u RS-u nije malo onih koji sa tim u vezi nisu baš toliko si-gurni i s izvjesnim strahom očekuju izri-canje presude Mladiću, a posebno kako će ona biti obrazložena.

srpskog stanovništva sa velikih dijelova BiH. Dodat ćemo da je Mladić optužen i za progone na političkim i vjerskim osnovama, istrebljenje i ubistva, deportaci-je, nečovječna djela, napade na

hapšenje je tada odgova- čemu zanemaruju njegovu ulogu u vrše-nju ratnih zločina. Manji dio tamošnje javnosti nema dile-ma i tvrdi da mu je mjesto iza rešetaka, najviše zbog srebre-ničkih žrtava. Postoji i treći, neodređeni dio građana ko-ji sa tim u vezi pokazuje rav-nodušnost smatrajući da je ratna prošlost stvar historije.Indikativnu izjavu dao je poznati beogradski advokat Borivoje Borovićkao da Mladića nije ni trebalo hapsiti i izručiti u Hag nego ubiti. Trebalo je, veli on, insce-nirati da je prilikom hapšenja u Lazarevu pružao otpor i po-kušao bježati, pa su policajci na njega bili primorani otvo-

U avgustu 1991. godine u Beogradu sam, za „Oslobođenje“, pravio intervju sa tadaš-njim načelnikom Generalštaba JNA general-pukovnikom Blagojem Adžićem, a tema je bila rat u Hrvatskoj. Nakon intervjua i ruč-ka, zamolio sam generala, kojeg sam znao odranije kad je službovao u Sarajevu, da se odmaknemo od stola da bih ga u četiri oka pitao o tome da li će biti rata u BiH. Rekao mi je da, dok je on na glavnokoman-dujućoj dužnosti, JNA neće voditi rat u BiH i moram reći da u te njegove riječi nisam puno

vjerovao. Kasniji događaji su pokazali da ili Adžić nije bio iskren ili se o tome nije mno-go pitao. Uglavnom, u maju 1992. on je izne-nada smijenjen, a za načelnika GŠ imenovan je ratoborni generalpukovnik Života Panić, koji je vjerovatno imao presudnu ulogu i u postavljanju Mladića na čelo VRS-a. Zapravo Panić i Mladić su bili istog mentalnog sklopa.Adžić i Panić više nisu među živima, a nji-hova uloga u agresiji JNA na Hrvatsku i BiH bila je presudna i oni su u analima upisani kao negativne ličnosti.

NEISKRENI ADŽIĆ I RATOBORNI PANIĆ

08.12.2015.

Igrališta više niko ne pominjeU ovom broju magazina Start BiH Istinomjer podsjeća na tragičnu smrt dječaka Saliha Pačariza na igralištu u sarajevskom naselju Dobrinja, analizira ponašanje (ne)nadležnih

institucija nakon nesreće, kao i realizaciju datih obećanja

24 www.startbih.info

PIŠE: Tijana Cvjetićanin i Aida Ajanović

Četvrtog oktobra, na igralištu pored osnovne škole „Skender Kulenović“ na Dobrinji, poginuo je dvanaesto-

godišnji Salih Pačariz, kada se na njega srušila stativa fudbalskog gola. Tragična smrt dječaka potresla je javnost i pokrenula javnu diskusiju o odgovornosti za bezbjed-nost djece na javnim površinama. Ključne teme u danima nakon tragedije bila su pita-nja nadležnosti za sigurnost i odgovornosti za stanje opreme na igralištu - konkretno, da li je igralište u vlasništvu općine i pod upravom Javnog preduzeća „Lokom“, koje je opština osnovala, ili je za njega odgovo-ran Kanton Sarajevo i njegove institucije i javna preduzeća. Predstavnici kantonal-nih i općinskih vlasti tada su se uglavnom trudili da odgovornost za tragediju preba-ce jedni na druge, da bi se zatim sastali 19. 10. i obećali da će iznaći rješenja za pro-blem (ne)sigurnosti dječijih igrališta. Skoro dva mjeseca kasnije, ne samo da ništa ni-je urađeno da se ova obećanja ispune, već

izgleda kao da ih se više niko i ne sjeća.

NADLEŽNOST

Podsjetimo, nakon pogibije Saliha Pačariza, press-služba načelnika općine Novi Grad Semira Efendića u svom je saopćenju navela da je ovo igralište „ima-la namjeru dati u nadležnost općinskog preduzeća ‘Lokom’, koje upravlja sport-skim objektima u vlasništvu Općine, me-đutim to formalnopravno nije bilo mogu-će provesti, s obzirom da se radi o javnoj površini, a čije održavanje prema članu 7. Zakona o komunalnim djelatnostima obe-zbjeđuje Kanton“. Direktor ovog preduze-ća, Ramiz Duraković, istog dana je izjavio da „Lokom“ samo povremeno čisti igra-lišta na teritoriji općine iako to nije nji-hova, već nadležnost kantonalnog javnog preduzeća „Park“. I ovo preduzeće se, me-đutim, proglasilo nenadležnim, objavivši da se ovo igralište ne nalazi među 135 igra-lišta u KS kojima „Park“ upravlja. U me-đusobnom prebacivanju odgovornosti, po-moćnik načelnika Općine Novi Grad za

obrazovanje, kulturu i sport Elvir Resić, ustvrdio je, zatim, da je „kompletno igra-lište u nadležnosti Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo“, što je Zavod deman-tovao. Sve su ove tvrdnje izrečene dan na-kon pogibije Saliha Pačariza U međuvremenu se pojavio dokument, potpisan od strane direktora „Lokoma“, iz koga se vidi da je ovo preduzeće pre-uzelo upravljanje ovim igralištem najka-snije u junu 2014. godine. Suočen s ovim dokazom, Duraković je izjavio da su ti pla-novi „propali“ jer se s općinom nisu mogli „dogovoriti oko finansiranja“. Istinomjer je tada, pregledom budžeta Općine Novi Grad za protekle četiri godine, utvrdio da ni ova izjava nije tačna, jer je za „Lokom“ u ova četiri budžeta planirano finansira-nje u iznosu od ukupno 1.684.000 KM, za različite djelatnosti.Pored toga, uspješnom saradnjom i po-slovanjem „Lokoma“ više puta se na svom web-siteu hvalila i općina Novi Grad i sam načelnik Novog Grada, Semir Efendić, pa čak i općinski odbor SDA, stranke čiji je

08.12.2015. 25

Efendić član. Općina Novi Grad je više puta izvještava-la o planovima i napretku radova na pro-jektu rekonstrukcije i uređenja sportskog igrališta u ulici Mustafe Kamerića. U maju prošle godine, eksplicitno je najavljeno da će se teren „moći koristiti za fudbal, ure-đena je sanacija postojeće ograde i zaštit-ne mreže, a u narednom periodu bit će završeno postavljanje umjetne trave i go-lova. (...) Igralište će biti dato na upravlja-nje javnom preduzeću ‘Lokom’, a građani-ma će biti omogućeni i slobodni termini korištenja terena.“

DOKAZI

Ovo saopćenje, naslovljeno „Dobrinja do-bija prvo sportsko igralište sa umjetnom travom“, uklonjeno je sa stranice općine na-kon vijesti o pogibiji Saliha Pačariza, a po-tom vraćeno kada je portal Radio-Sarajevo objavio da je opština „uklonila tragove“ o tome da igralištem upravlja firma koja je u njenom vlasništvu, iz kojih se vidi da je u planu bilo postavljanje novih golova, što nikada nije realizirano.U potrazi za krivcima za stanje na igralištu, pomoćnik načelnika Elvir Resić izjavio je da je za bezbjednost na igralištu zapravo odgovoran onaj ko ga je izgradio – prije 30 godina(!); dok je Semir Efendić ustvr-dio da ni pričvršćivanje golova ne bi bilo garant sigurnosti djece na igralištu, jer sa-mi građani devastiraju igralište. Efendić je, međutim, na predizbornom skupu SDA Novi Grad na Dobrinji, 24. 9. 2014, ali i u nekoliko drugih prilika, sa ponosom govorio o rekonstrukciji ovog igra-lišta. To mu ipak nije zasmetalo da, jedan dan nakon pogibije Saliha Pačariza, odgo-vornost za tragediju u cjelini prebaci na kan-ton, kao jedinu instancu nadležnu za održa-vanje javnih površina, što je samo djelimično tačno. Naime, Zakon o komunalnim dje-latnostima, na koji se pozvao Efendić, daje mogućnost Kantonu da Gradu i općinama - kao i njihovim komunalnim preduzećima - povjeri obezbjeđivanje i obavljanje komu-nalnih djelatnosti. Nakon što je izjavio da je sporno igralište bilo u nadležnosti kan-tona, općinski načelnik Semir Efendić na svom je fejsbuk profilu objavio status u kom je odstupio od ove tvrdnje, napisavši umje-sto toga da su problem u ovom slučaju za-pravo podijeljene nadležnosti zbog kojih, između ostalog, izostaje efikasno održava-nje javnih površina.Nijedna institucija niti preduzeće čiji su se predstavnici nakon pogibije dječaka ogla-šavali o (ne)nadležnosti nije, međutim, po-nudila nikakav dokaz javnosti o tome da li je ikada formalno uspostavljen odnos izme-đu kantona i općine u pogledu upravljanja

sportskim igralištem, to jest „javnom povr-šinom za rekreaciju“ na Dobrinji.

UREDBA

Dana 19. oktobra 2015. godine, Efendić je inicirao sastanak nosilaca vlasti sarajev-skog kantona i općina, te direktora javnih komunalnih preduzeća, kom su prisustvo-vali premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, kantonalni ministar prostor-nog uređenja, građenja i zaštite okoli-ša Čedomir Lukić, ministar komunal-ne privrede i infrastrukture KS Senad

Hasanspahić, načelnici općina Novo Sarajevo, Ilidža i Ilijaš, predstavnici opći-na Stari Grad i Trnovo, te direktori KJKP „Park“ i „Rad“.Nakon održanog sastanka, kantonalni pre-mijer je najavio da će upravljanje, održa-vanje i uvođenje standarda mobilijara na javnim površinama, igralištima i rekrea-cionim plohama biti uređeno posebnom uredbom, koju će u roku od 30 dana pri-premiti radni tim predstavnika svih sara-jevskih općina i Ministarstva komunalnih poslova i infrastrukture Kantona Sarajevo.„Vlada i resorno ministarstvo će odmah krenuti u izradu ove uredbe i sa lokalnom zajednicom i pravnom strukom uredit će-mo ovu oblast. Ovo je vrijeme i pripreme budžeta za narednu godinu na svim nivo-ima i bit će vremena da se definišu i plani-raju sredstva za ovakve namjene. Uredba će precizirati ko će upravljati tim površinama, ko će biti njihov nadzor, standarde opreme koja se postavlja“, rekao je tada Konaković.Od date izjave i obećanja prošlo je više od mjesec dana. U tom periodu, Vlada kan-tona Sarajevo održala je tri sjednice, dok je četvrta, najavljena za 19. 11. 2015. godine,

otkazana. Na dnevnim redovima pome-nutih sjednica nije se našla uredba koja bi regulisala pitanje upravljanja, održavanja i uvođenja standarda mobilijara na javnim površinama, igralištima i rekreacionim plo-hama. Da li je rad na uredbi započet, nije poznato. Kantonalni premijer nije odgo-vorio na upit „Istinomjera“ o tome kada se može očekivati donošenje najavljene ured-be, koji mu je proslijeđen nakon što je pro-šao rok za njeno usvajanje - kojeg je sam postavio.Čini se da su nosioci vlasti na svim nivoi-ma naprosto sačekali da se stiša bura koja

je u javnosti izazvana tragičnom pogibijom dvanaestogodišnjeg djeteta, a zatim nasta-vili po starom, kao da se ništa nije dogo-dilo. Desetak dana nakon sastanka posve-ćenog rješavanju problema sigurnosti na igralištima, načelnik Novog Grada ugostio je predstavnike općine Centar Sarajevo i proveo ih kroz centar „Safet Zajko“, koji je nedavno otvoren u Halilovićima. Tom pri-likom izrečeni su hvalospjevi općini Novi Grad za stvaranje „zelene oaze“, kvalitetno upravljanje prostorom i „dobro osmišljeni ambijent“. Da ironija bude veća, u saopšte-nju objavljenom na stranici Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, navedeno je i ka-ko se tom prilikom razgovaralo „i o načinu funkcionisanja Javnog preduzeća ‘Lokom’, čiji je osnivač i vlasnik Općina Novi Grad, jer postoji ideja da se preduzeće ovakvog tipa osnuje i u općini Centar“. O igralištu u ulici Mustafe Kamerića, odgovornosti za njegovu (ne)sigurnost, obećanoj uredbi za rješavanje nadležnosti nad održavanjem igrališta, obezbjeđenju nadzora kako bi se spriječilo njihovo devastiranje… nakon jed-nog održanog sastanka niko od nadležnih više ništa nije rekao, niti uradio. l

FINANSIJE

08.12.2015.

Zakon na popravnom: Pripremljeni amandmani na

Zakon o javnim nabavkama u BiHNovi Zakon o javnim nabavkama BiH, usvojen prošle godine, ima niz nedostataka koji i

dalje omogućavaju korupciju, zbog čega je sektor civilnog društva pokrenuo novu inicijativu za njegovu izmjenu, pripremio amandmane koji, prema dostupnim informacijama, imaju

podršku pojedinih stranaka i iz vladajuće većine i iz opozicije

26 www.startbih.info

PIŠE: Hana Bajraktarević

Dosadašnje izmjene Zakona o jav-nim nabavkama, zajedno s otva-ranjem ispostava Ureda za žalbe u

Banjoj Luci i Mostaru i povećanjem taksi koje se plaćaju prilikom podnošenja žalbe, doveli su do toga da se smanjio broj žal-bi, povećao broj zaposlenih i povećali iz-daci Ministarstva finansija BiH, odnosno budžeta BiH za obeštećenje onih koji su oštećeni nezakonitim izborom dobavljača

roba i usluga. Istovremeno je sam proces sa oko 90 posto transparentnih javnih na-bavki iz 2008. godine pao na manje od 25 posto transparentnih javnih nabavki u 2014. godini. - Bez obzira na to koliko izmjena smo napravili, nismo promijenili odnos pre-ma javnim nabavkama, nismo promije-nili filozofiju. Dok sam radio u Uredu za žalbe ja, recimo, nisam primijetio da je neka entitetska ili vlada na nižem nivou našla način da sistemski drugačije ulazi u

javne nabavke - kaže Ostoja Kremenović, bivši direktor Ureda za žalbe na javne na-bavke u BiH.

UGOVORNI ORGAN RASTEREĆEN ODGOVORNOSTI

Iz Udruženja Tender, koje okuplja oko 90 privatnih preduzeća i koje već neko vrije-me snažno lobira za izmjene Zakona o javnim nabavkama, upozoravaju da sada, u procesu javnih nabavki ugovorni organ i dobavljači nisu ravnopravni jer ponuđač

FINANSIJE

08.12.2015. 27

plaća velike takse prilikom žalbe, a ugo-vorni organ ne plaća ništa jer i eventualna obeštećenja nakon prihvaćenih žalbi pla-ća trezor BiH.Rajko Kecman, član predsjedništva ovog udruženja, pojašnjava da se i oni koji se i odluče na žalbu, a napominje da ih je sve manje, žale sa nadom da će ugovorni or-gan izmijeniti odluku o izboru dobavljača. Uglavnom se ne žale jer ne žele da plaća-ju velike takse, a i dugo čekaju novac ko-ji trebaju dobiti iz budžeta ako je njihova žalba bila osnovana, kaže on. - Dostupni podaci govore da je broj žalbi, nakon oko 2.500 u prethodnim godina-ma, u 2014. bio tek oko 1.200. Ugovorni organ je sada sasvim rasterećen od odgo-vornosti jer nema obaveza ukoliko pro-vede nezakonitu javnu nabavku, a o vi-sini štete odlučuje Sud BiH - pojašnjava Kecman. Iz Ministarstva finansija i trezora u Vijeću ministara BiH kažu da su imali 139 pri-hvaćenih žalbi. Pojašnjavaju da je novi Zakono o javnim nabavkama u BiH usta-novio naknadu za pokretanje žalbenog po-stupka koja se uplaćuje u korist budžeta institucija BiH koja je nepovratna u slu-čajevima neosnovane žalbe.

„U situacijama kada je žalba osnovana uplaćena naknada se vraća uplatiocu po instrukciji Ministarstva finansija i trezo-ra BiH. Uvidom u informacioni sistem finansijskog upravljanja (ISFU), odno-sno Glavnu knjigu Ministarstva financi-ja i trezora BiH, ustanovljeno je da je od

početka primjene novog Zakona o jav-nim nabavkama BiH izvršeno 139 po-vrata sredstava po ovom osnovu u uku-pnoj vrijednosti od 260.833 KM“, pišu iz

Ministarstva finansija i trezora u VMBiH.Prema amandmanima koji će biti pred-loženi i koji za sada, prema dostupnim informacijama, imaju podršku pojedinih stranaka i iz vladajuće većine i iz opozicije, prije svega svi tenderi će morati biti objav-ljeni na portalu javnih nabavki (www.ejn.gov.ba) što do sada nije bilo slučaj, nego se dešavalo da ni Agencija za javne nabavke nije bila obavještavana o svim tenderima.

ŠTA PREDVIĐAJU IZMJENE?

Predložim izmjenama je predviđeno zna-čajno smanjenje taksi koje valja platiti pri-likom podnošenja žalbi, novac uplaćen po ovom osnovu isplaćuje ugovorni organ ko-ji snosi i sve troško-ve žalbenog postup-ka, a Ured za žalbe, umjesto dosadaš-njeg podizanja kri-vičnih prijava, sam izriče novčanu ka-znu odgovornom licu u ugovornom organu, ali i od-govornom licu u ponuđaču koji u ponudi daje lažne podatke o ci-jenama usluga ili druge lažne podatke. Naime, prema ovim amandmanima, ugo-vorni organ je obavezan izvršiti provjeru svake pojedinačne neprirodno niske cije-ne date u ponudi i uporediti je sa najpo-voljnijim cijenama na tržištu i na zahtjev bilo kog ponuđača izvršiti provjeru svih navoda iz žalbe o neprirodno niskoj cijeni. Prema pripremljenim amandmanima, jav-nu nabavku je moguće provesti u pregova-račkom postupku i bez objave obavješte-nja, ali tek nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Agencije koji ova izda-je na pismeni zahtjev ugovornog organa i uz navođenje razloga za primjenu toga po-stupka i osnovne podatke o potencijalnom ponuđaču ili ponuđačima kojima će upu-titi poziv za učešće i razloge za upućiva-nje poziva tom licu, a Agencija je dužna da

taj zahtjev i odluku objavi na portalu jav-nih nabavaki dva dana od donošenja od-luke. Istovremeno je javnu nabavku mo-guće podijeliti i u lotove, ali tender treba biti objavljen tako da se svi zainteresovani ponuđači mogu prijaviti za pojedini lot ili za nabavku u cjelini. Ugovorni organ ta-kođer ima mogućnost da predvidi podu-govaranje, ali ne veće od 50 posto ukupne vrijednosti poslova, sa tim da od ponuđa-ča traži podatke o podugovaraču kako bi mogao provjeriti i njegovu kvalifikovanost.Definisanim amandmanima povećane su kazne za one koji provedu nezakonite na-bavke, precizirana je lista propusta koji će biti kažnjavani, a Ured za žalbe i Agencija su zaduženi da na portalu javnih nabavki objave sve izrečene novčane kazne za od-govorne i u ugovornom organu i kod po-nuđača, kao i sve pokrenute prekršajne i

krivične postupke i usvojene i obustavlje-ne postupke od stra-ne nadležnog suda…Amandmanima su precizirani zada-ci Ureda za žalbe i Agenije za javne na-bavke, sadržaj izvje-štaja koji podnose Parlamentu BiH, ali i zadaci javnih orga-na koji provode javne nabavke…

- Nastojimo javne nabavke uskladiti sa direktivama EU. Sada imamo situaciju da Agencija za javne nabavke pristaje na cijepanje javnih nabavki na više ma-njih i time su oni stali na stranu koja potiče korupciju, a posljednjih par go-dina, od usvajanja izmjena zakona ko-je predviđaju otvaranje ureda u Banjoj Luci i Mostaru, gro žalbi je pojelo vri-jeme jer ti uredi nisu zaživjeli na vri-jeme, predugo smo čekali njihovu us-postavu, a Ured za žalbe je na žalbama koje su bile na čekanju počeo raditi tek nakon što je Sud BiH naložio da oni to rade - objašnjava Kecman i naglašava da u „Tenderu“ cijene da je od 2008. do kra-ja 2015. godine kroz javne nabavke naj-manje 7-8 milijardi KM otišlo u privat-ne džepove.

Ostoja Kremenović: „Dok sam radio u Uredu za žalbe nisam primijetio da je neka entitet-ska ili vlada na nižem nivou našla način da sistemski drugačije ulazi u javne nabavke“

Rajko Kecman: „Nastojimo javne nabavke uskladiti sa direktivama EU“

KECMANGro žalbi je pojelo vrijeme

jer ti uredi nisu zaživjeli na vrijeme, predugo smo čekali njihovu uspostavu,

a Ured za žalbe je na žalbama koje su bile na čekanju počeo raditi tek

nakon što je Sud BiH naložio da oni to rade

KREMENOVIĆBez obzira na to koliko izmjena smo napravili,

nismo promijenili odnos prema javnim nabavkama, nismo

promijenili filozofiju

krivične postupke i usvojene i obustavlje-

ci Ureda za žalbe i Agenije za javne na-bavke, sadržaj izvje-štaja koji podnose Parlamentu BiH, ali i zadaci javnih orga-na koji provode javne

08.12.2015.28 www.startbih.info

NAŠ PROJEKAT: PROMIJENIT ĆEMO ONO ŠTO NAM SMETA

Dragan Močević: Tadašnji gradonačelnik mi je rekao da smo preozbiljno shvatili tender i da nismo trebali dati ponudu na 150, nego na sedam ili osam stranica

Os n i v a č a g e n -c i j e „ P r i m e Communications“

Dragan Močević, iz Banje Luke, tokom rada je priku-pio zavidan niz iskustava vezanih za korupciju. Kako je izgledalo vaše korupcijsko iskustvo?- Nažalost, nisam imao samo jedno, ne-go njih pet ili šest i sva su bila vezana za javni sektor u BiH i proces javnih nabav-ki, a akteri su bili Vlada Brčko Distrikta, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, uprava Grada Banja Luka, opština Foča, Fond za razvoj i zapošljavanje RS, itd... Možda najdrastičniji primjer je u Brčkom i slučaj iz 2009. godine kada je bio raspi-san tender za predstavljanje Brčkog kao mjesta poželjnog za investitore. „Prime Comunications“ je napravio kvalitetan konzorcij u kome smo bili mi i „Fabrika“, iz Sarajeva, i dali smo ponudu koja je, si-guran sam, bila fantastična. Vrijednost tendera je bila oko 430.000 KM, a ponu-de su bile šifrirane i niko čak ni od člano-va komisije nije mogao znati koje je čija ponuda. Nakon što su ponude bodova-ne, mi smo od svih pet članova komisije dobili maksimalan broj bodova, ukupno 500 - prosječna ocjena je bila100, a dru-gorangirani je imao 62 i onda svi naredni još manje. Mi smo faksom dobili obavijest da smo odabrani kao najbolji i da će oni sa nama potpisati ugovor. Ali dva dana kasnije dobivamo novi faks u kome nas obavještavaju da mi jesmo najbolji, ali da oni idu u pregovore sa drugoplasiranim i trećeplasiranim. No, kako se tražilo naj-bolje idejno rješenje, to isključuje moguć-nost pregovora. Na to smo se žalili, ali su

nas odbili, a potom smo se obratili Uredu za žalbe koji je Brčko Distriktu naložio da postupak vrati u trenutak u kome smo mi obaviješteni da smo najbolji i da sa na-ma potpišu ugovor. U to vrijeme ja dobi-vam poziv iz Brčkog da dođem na sasta-nak i tamo me dočekaju Dragan Pajić, tadašnji gradonačelnik Brčko Distrikta, i njegova savjetnica Cvijeta Tanasić, ko-ja je prije toga bila zaposlena u OHR-u u Brčkom, a sada je savjetnica predsjed-nika RS Milorada Dodika. Na tom sa-stanku mi je Pajić u drugoj ili trećoj minu-ti, nakon kurtoaznog upoznavanja, rekao da smo mi preozbiljno shvatili tender, da nismo trebali dati ponudu na 150 stra-nica, nego na sedam ili osam i da je on morao dati posao trećerangiranoj agen-ciji, „Profile“ iz Beograda. Bio sam u šo-ku jer mi je on to govorio u oči. Kasnije je Pajić uhapšen zbog drugih malverza-cija i sada je u toku postupak protiv nje-ga. Pitao sam ga kako im je mogao dati taj posao ako smo mi najbolji, a on je re-kao da oni to već rade. Pitao sam kako im je mogao dati posao koji je skuplje od 30 hiljada KM, a on je rekao da je mo-rao, da je Raffi Gregorian, iz OHR-a, na njega vršio pritisak. Kasnije sam na-pisao pismo Gregorijanu, ali nikada ni-sam dobio odgovor. Petnaest dana ka-snije sam pisao i Valentinu Incku i sve mu objasnio u pismu i ni od njega ni-sam dobio odgovor, ali me nakon toga pozvao Gerhard Zontajm (Sontheim), šef OHR-a u Brčkom, i želio je sa mnom razgovarati telefonom, ali sam ja to odbio jer o tim stvarima prihvatam samo pisme-nu formu komunikacije. Razgovarao sam i sa Mladenom Bosićem, koji je tada bio u Skupštini Brčko Distrikta, njemu sam

dao sve dokaze o toj korupciji, ali ni on nije reagovao nego mi je rekao čak da je i on bio u agenciji „Profile“ u Beogradu godinu dana prije toga. Tada sam shvatio da se ni on ne razlikuje od ostalih. Dakle, za mene je to korupcija u kojoj učestvuju i Brčko i OHR i SNSD i SDS i svi mo-gući činioci. Za taj slučaj nikada nismo pokrenuli sudski spor jer smo ocijenili da bi to bilo uzaludno, donijelo bi nam sud-ske troškove i gubitak energije, a Brčko je sada na sudu za brojne slične postupke. Nismo tražili ni naknadu štete. Shvatili smo da u tom kriminalu svi jedni druge podržavaju, a to je bio tender koji je tre-bao da privuče investitore, ali je poka-zao da je to korumpirano mjesto u kom vlada korumpirana sprega vlasti, opozi-cije i OHR-a. Obraćali smo se i opozi-cionim zastupnicima u Skupštini Brčko Distrikta i molili ih da postave poslanič-ko pitanje o tom tenderu i poslu, ali nika-da nismo dobili nikakav odgovor od njih. Slično je bilo u Banjoj Luci 2007. godine, na tenderu za izradu web-stranice, gdje smo dali ponudu koja je bila 60 posto po-voljnija od odabrane, ali su oni odabrali firmu blisku režimu SNSD, a nas elimini-sali uz objašnjenje da član našeg tima nije imao kvalifikaciju koja tenderom nije bi-la ni tražena. Isto to je uradio i Zdravko Krsmanović, tada Socijalistička partija u opštini Foča. Ili Zoran Đerić, tada direk-tor Fonda za razvoj i zapošljavanje RS, koji je bio kadar PDP-a i dao povlašten posao svom prijatelju mimo tenderskh kriterija. Na raznim tenderima na koji-ma ponuđači više ne mogu da dokazu-ju kriminal, vlast je, bez obzira koji je to nivo, napravila savršene mehanizme koji ih štite i teško je dokazati korupciju.

Magazin Start BiH realizuje projekat pod na-zivom: „Promijenit ćemo ono što nam smeta“. Kroz ovaj projekat ćemo istraživati i pokazati ima li BiH generaciju mladih ljudi koji su spre-mni boriti se protiv korupcije. Radit ćemo i se-riju intervjua sa mladima o njihovim vlastitim iskustvima o tome kako se bore protiv korupcije,

ali i šta predlažu kako bi se cjelokupno društvo izborilo protiv nje.Ujedno pozivamo sve zainteresirane mla-de ljude iz cijele BiH koji žele govoriti o ko-rupciji da se jave na mail-adresu ili kon-takt-telefon redakcije magazina Start BiH (redakcija@startbih.info; 033 260 210) kako bi

podijelili iskustva, stavove i poruke, te uče-stvovali u radionici koju planiramo organizi-rati u okviru ovog projekta.Ovaj projekat realizujemo uz podršku Američke ambasade u BiH. Sve (proširene) priče ovih mladih ljudi možete čitati i na našem portalu : www.startbih.info.

POZIV ZA SVE MLADE LJUDE U BiH

Kada je riječ o korupciji, niz je iskustava koje je Močević stekao u svom dugogodišnjem radu. Najčešće su vezana za javni sektor u BiH i proces javnih nabavki - njegova agencija javljala se na

tendere, dobijala izvanredne ocjene, osvajala prva mjesta, ali...

08.12.2015. 29

Travničanin Teufik Hadžiahmetović za sebe kaže da je

slobodni građanin zaposlen u KJP Centru Skenderija kao mlađi referent za sport, „kao Pantić iz ‘Tesne kože’ sa tim da se uvijek nađe i neki Šojić“. Jedan je od po-kretača inicijative osnivanja udruženja „Uzbunjivači“ kojeg je, kako kaže, blokiralo par bolesnih ljudi, vjerovatno po političkim preporukama određenih krimi-nogenih centara moći. Imali ste vlastito iskustvo sa korup-cijom koje je nedavno rezultiralo pravo-snažnom presudom. O čemu se radilo?- U dva navrata sam imao iskustvo u pri-javljivanju korupcije. Prvi put je to bi-lo u firmi u kojoj, zajedno sa svojih 130 kolega, zarađujem hljeb - radi se o KJP Centru Skenderija d.o.o. Sarajevo i u tom slučaju je Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo i optužnicu protiv odgovornih osoba u to vrijeme, a najveći ceh prijav-ljivanja su platile Višnja Marilović, koja je ostala bez posla, i Amira Bojčić, koja je degradirana u svakom pogledu i njih dvije sada moralnu satisfakciju traže u maratonskim procesima pred nadlež-nim sudovima! U drugom slučaju korup-cija i kriminal milionskih razmjera de-sili su se na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, o čemu se oglasi-lo po sedmi put neko sudsko tijelo - Vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu je u okto-bru donijelo pravosnažnu presudu kojom se konačno sudski verificiraju i potvrđu-ju kriminalne radnje na FPN u Sarajevu, koje je uprava fakulteta, na čelu sa deka-nom profesorom Mirkom Pejanovićem i dekanom Šaćirom Filandrom, uporno negirala i dalje nastavlja da dezavuira i ob-manjuje i studente i širu javnost. Vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu u presudi navodi da je u ovom slučaju „omoguće-no nezakonito dodjeljivanje akademskog zvanja magistar, suprotno odredbama Zakona i Pravilnika, te je istovreme-no utvrđena nezakonito cijena studija u iznosu od 5.500,00 KM“... Podsjećanja radi, ugovori o magistarskom studiju 4+1 su oglašeni ništavim prvostepenom

presudom Opštinskog suda u Sarajevu i tako je 626 studenta izgubilo svaku na-du da mogu zakonito steći zvanja ma-gistra. Također, ovom pravosnažnom presudom je utvrđeno da je FPN u or-ganizaciji ovog studija nezakonito napla-tio iznos od 5.500 KM, a mogao je, pod pretpostavkom da je studij zakonito or-ganiziran, a nije, naplatiti 1.000 KM po jednom kandidatu. Sudska presuda do-kazuje prevaru i pljačku 626 studenata od strane FPN. Osim što upisanim studen-tima ne može dodijeliti zvanje magistra, bez obzira na eventualno položene ispi-te, Fakultet je od studenata nezakonito naplatio oko 3,5 miliona KM. Podsjetio bih Vas da sam svojevremeno uporno tra-žio pojašnjenja od uprave Fakulteta, bio izložen velikim neugodnostima, uz kon-tinuirane optužbe da rušim Fakultet i da sam u funkciji određenih lobističkih gru-pa i političkih centara moći, koje se i da-nas nastavljaju! Šta ste sve poduzeli u vezi sa tim, do ove presude i kako ste se osjećali sve vri-jeme trajanja ovog slučaja? - Obraćao sam se svim relevantnim insti-tucijama za provedbu i praćenje zakon-skih akata, ali kada uđete u cijeli proces imate osjećaj da je oko vas jedan začara-ni krug i labirint iz kojeg nema izlaza. Svi su pisali preporuke i FPN-u i UNSA-i, te nadležnom ministarstvu kako bi se te nezakonitosti spriječile i proizvela što ma-nja šteta i za studente i za FPN, pa i kako bi se zaštitio pravni poredak i budžetska stabilnost Kantona Sarajevo koja je sada, nakon pravosnažne presude, vrlo neizvje-sna ukoliko nadležno tužilaštvo preduzme energičnu akciju protiv počinilaca milion-skog kriminala koji jedini trebaju odgova-rati i namiriti pričinjenu štetu. Vidjeli smo naime u nedavnom slučaju da se i kroz pljenidbu imovine može anulirati priči-njena materijalna šteta, te bih lično su-gerisao Tužilaštvu kantona Sarajevo, ali i novinarima, da od Porezne uprave, shod-no Zakonu o slobodi pristupa informa-cijama, zatraže porezne kartice ljudi koji su bili po bilo kom osnovu angažovani na realizaciji postdiplomskog studija 4+1 na FPN-u i na taj način dođu do osoba koje su odgovorne. Uostalom, Elvir Kazazović,

ministar obrazovanja u Vladi KS, nedavno je u jednom intervjuu rekao da „Rektorat i Fakultet političkih nauka podrivaju pra-vosudni sistem“! Šta mislite o korupciji kao pojavi u jednom društvu i koliko znate o prisut-nosti korupcije u BiH, odnosno šta mi-slite da li je ona stvarno toliko prisutna koliko se o njoj govori? - Evidentno je da korupcija postoji i ona predstavlja rak-ranu tranzicijskog siste-ma kao što je ovaj u BiH i ostalim ze-mljama regiona. Međutim, vidimo da je susjedna Hrvatska preduzela radikalne korake u iskorijenjivanju korupcije tako da smo svi sudionici napora koje ulažu i USKOK i razna tužilaštva u procesui-ranju korupcije, bez obzira na kom noi-vou se ona dešavala i bez obzira ko su sudionici tih afera. Imate primjer done-davno najmoćnijeg čovjeka, bivšeg premi-jera Ivu Senadera koji je postao stanov-nik zatvora Remetinec ili slučaj INDEX gdje je država ušla u obračun sa akadem-skom mafijom. Sada je pitanje da li BiH ima kapaciteta da procesuira velike gla-vešine i koje su intencije raznih sudskih instanci, tužilaštava, policijskih agenci-ja, itd. Međutim, ja kao običan građanin svjedočim da se mi gušimo u korupcio-nim aferama, ali da nema nikoga iza re-šetaka po tom osnovu. Imate najsvježiji slučaj Zlatana Velagića, koji je prijavio korupciju i mito nadležnim policijskim agencijama na nivou države jer nije imao povjerenje u niže nivoe, ali sada ga ti isti niži nivoi opstruiraju i ugrožavaju eg-zistenciju 60 radnika, pa je moguće da uskoro imamo 180 socijalnih slučajeva jer Vlada kantona Tuzla ne želi da izda koncesiju firmi „Tuzla kvarc“. Ovih 180 je procijenjeni broj članova domaćinsta-va koje onih 60 radnika izdržava. I kada neka firma uspješno posluje i uspješno se ophrvala sa privatizacijom i izborila svoje mjesto pod suncem, dođemo u si-tuaciju da praktično tri osobe (kantonal-ni tužilac Tomislav Ljubić, premijer TK Bego Gutić i predsjednik banovićke SDA Mirsad Kukić) odlučuju o sudbini 180 ljudi i ostavljaju ih na ulici bez ikakve egzistencije i to radi obične sujete ili su, možda, i oni dio tala, ko zna?

Teu� k Hadžiahmetović: „Ja kao običan građanin svjedočim da se mi gušimo u korupcionim

aferama, ali da nema nikoga iza rešetaka“

NAŠ PROJEKAT: PROMIJENIT ĆEMO ONO ŠTO NAM SMETA

Naš sagovornik je u dva navrata imao vlastito iskustvo u prijavljivanju korupcije i evo šta se dogodilo

EKONOMIJA

08.12.2015.

„Kod nas vas sa šaltera šalju sa jedne adrese na drugu - cijeli

proces je moguće ubrzati mitom“proces je moguće ubrzati mitom“proces je moguće ubrzati mitom“Dok postupak registracije preduzeća u RS traje samo tri dana, u Federaciji BiH se to razvlači i po nekoliko mjeseci U svijetu postoje

jednošalterski, odnosno punktovi one stop shopa -

timova koji rade isključivo na registraciji preduzeća

Premijer Novalić najavio da će Vlada FBiH do marta naredne godine napraviti koncept one stop shopa u svakoj opštini u

Federaciji

30 www.startbih.info

REGISTRACIJA PREDUZEĆA

Iako se već dugo godina u Federaciji BiH najavljuje skraćenje procedure re-gistracije preduzeća, vrijeme potreb-

no za registraciju i dobivanje različitih dozvola i saglasnosti, od opštine do op-štine, još uvijek traje između par dana i pola godine ili više, a isti zakon se pri-mjenjuje na različite načine. I premijer FBiH Fadil Novalić ukazao je na ovaj problem i istakao da je to ponašanje koje

treba mijenjati.

MANJI OD OČEKIVANOG

Dok se to ne desi, investitori primjećuju da je rok za registraciju preduzeća u RS tri dana, što ih čini izuzetno zadovoljnim. - U FBiH firme se osnivanju u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata FBiH i Zakonom o privred-nim društvima FBiH, sa tim da je ove

godine usvojen novi Zakon o privred-nim društvima i planirano je da bude u primjeni 60 dana nakon njegovog objav-ljivanja, dakle od 20. decembra. Sada postupak za registraciju traje pet dana, ali u praksi je to više. Kako se proces re-gistracije vrši u opštinskim sudovima, svaka opština za sebe pronalazi načine da postupak registracije traje što kraće - kaže Jasmina Dževlan, iz Agencije za

Problem je i kod dobijanja građevinskih dozvola: „Gradite nešto i kran treba da prola-zi trasom za koju su nadležni i opština i kanton ili je, recimo, opština nadležna za jedan dio, a kanton za drugi i dobijete saglasnost od opštine, ali ne i od kantona. Onda mo-rate paziti da se vaš kran kreće isključivo po trasama u nadležnosti opštine. To je jedan primjer, ali mislim da dovoljno govori“, kaže jedan bh. privrednik

EKONOMIJA

08.12.2015. 31

privlačenje stranih investitora (FIPA-e). Poslodavci i investitori ukazuju i na to da je sama registracija manji problem u odnosu na čekanje građevinskih i dru-gih dozvola i saglasnosti. Tako jedan od privrednika kaže da se te dozvole i sa-glasnosti čekaju i po nekoliko godina i

da ako imate investitora koji sa deset ili sto miliona neku dozvolu čeka dvije i po ili četiri godina njemu dug raste samo po osnovu kamata, a da se pri tom ne govo-ri o drugim oblicima dugova. Nakon to-ga, i kada krene gradnja, opet ima obilje

problema koji proizlaze iz složene struk-ture naše zemlje. - Da to slikovito pokažem: gradite ne-što i kran treba da prolazi trasom za koju su nadležni i opština i kanton ili je, recimo, opština nadležna za jedan dio, a kanton za drugi i dobijete sagla-snost od opštine, ali ne i od kantona i onda morate paziti da se vaš kran kre-će isključivo po trasama u nadležnosti opštine. To je jedan primjer, ali mislim da dovoljno govori - kaže ovaj privred-nik. Primjećuje da samo skraćenje vreme-na potrebnog za registraciju preduzeća i cijena registracije nisu ključni za uspjeh poslovne zajednice.

- Pa ni ta tri dana ili 100 KM u RS nisu značajno popravili stanje - zaključuje on.U Vijeću stranih investitora članica Upravnog odbora Mubera Brković ka-že da se vidi napredak, ali da to još ni-je dovoljno. Ona kaže da je u prethod-nih par godina, prema iskustvu članova, zabilježen određen napredak u radu ve-ćine registracionih sudova u BiH, te da je postupak registracije novih privrednih društava ubrzan i kod većine sudova se okončava u roku od pet dana, u sluča-ju da su ispunjeni svi zakonom popisani uslovi. Ali taj pomak je manji od očeki-vanog, zaključuje Brković.- Naime, postupak registracije pone-kad ostaje na čekanju usljed bolovanja sudije, godišnjeg odmora, seminara i drugih sličnih razloga za odsustvo, što osnivačima društva može prouzroko-vati gubitke. Uz to, na ukupno traja-nje postupka registracije ne utiče samo ažurnost registracijskih sudova, već i postupci dobijanja uvjerenja o pore-znom broju, koje izdaje Porezna upra-va, te uvjerenja o razvrstavanju pri-vrednog subjekta koje izdaje Zavod za statistiku. Uz to, PDV registraci-ja je trenutno najveći problem koji us-porava ukupan proces registracije, a manifestuje se u nejasnoj proceduri i stalnim zahtjevima za dodatnom do-kumentacijom koja nije propisana va-žećim Pravilnikom o registraciji PDV-obveznika. Sa druge strane, postupak registracije složenijih izmjena, kao što su neke statusne promjene u postoje-ćim privrednim društvima, i dalje je veoma skup, složen i dugotrajan - ka-že Brković.

ga, i kada krene gradnja, opet ima obilje poslovne zajednice.

Na međunarodnoj konferenciji o Srebrenici, koja je održana početkom novembra, reče-no je da je sada i u Srebrenici moguće regi-strovati preduzeće za tri dana.- U svim opštinama u RS je sada takvo pra-vilo - dva ili tri dana i 100 KM, ali mi smo i izdavanje građevinskih dozvola sveli na tri mjeseca i manje. Uspostavili smo tim za potrebe investitora koji zainteresova-nog investitora, ukoliko ocijenimo da je projekat provodiv, prati od ideje i biznis-plana preko kredita kod banke sa najpo-voljnijom kamatom do otvaranja objek-ta. Dakle, taj tim završava sve: dozvole, saglasnosti... Uspjeli smo u tome da inve-stitor tačno zna gdje se obraća, a sve na-kon toga završava taj operativni tim koji je mobilan sedam dana sedmično. Mislim i siguran sam da je ključ isključivo lično za-laganje pojedinaca u tom timu i proaktivan

pristup. Ništa drugo! U drugim opštinama postoje ovakvi timovi, ali oni šalju upite na druge nivoe vlasti i puste administraci-ju da odgovori kada joj odgovara ili inve-stitora šalju da sam obilazi razne adrese, a naši ljudi zovu i po tri puta dnevno in-sistirajući na traženom dokumentu ili od-govoru - kaže Ćazim Salimović, pomoćnik načelnika za privredu u opštini Srebrenica.

KLJUČ JE LIČNO ZALAGANJE

OPŠTINA TEŠANJ„Uspostavili smo Centar

za investicije i on ima ulogu da djeluje

proaktivno i u toku od 48 sati završava registraciju ili daje informaciju kada će posao biti završen. Mi

i građevinske dozvole izdajemo u roku 15 do 16 dana i to vam odgovorno

tvrdima na uzorku od 400 primjera. U drugim opštinama možda imaju znanje, ali nemaju volje,

pa ljude šalju sa šaltera na šalter i sa jedne adrese na

drugu“

32 www.startbih.info

EKONOMIJA

08.12.2015.

NEIZOSTAVNO PITANJEU Asocijaciji poduzetnika u BiH Remzo Bakšić potvrđuje da procesi registracije i dobivanja dozvola traju između tri mje-seca i tri godine.- Dok se svi u tom lancu, a tu mislim na sudove, carine, poreznu vlast, stati-stiku i druge, ne uvežu u informatičku mrežu, nećemo moći napraviti one stop shop. Naime, svuda u svijetu gdje posao sa registracijama i dozvolama ide brže postoji upravo takav punkt. Razlog zbog kog mi to nemamo jesu šalteri. Kada oni postanu manje važni, a to će se de-siti sa tim informatičkim uvezivanjem, proces će biti brži. Sada vas oni šalju sa jedne adrese na drugu i cijeli proces je moguće ubrzati mitom jer prijetnje tu ne daju korist sa obzirom da te lju-de nikada niko neće kazniti niti smije-niti, a oni sami se opiru informatizaciji

jer će ih nakon toga pola dobiti otkaze - kaže Bakšić. Premijer Novalić najavljuje da će Vlada FBiH do marta naredne godine napraviti koncept za one stop shop u svakoj opštini.- Poslovna klima je neizostavno pita-nje koje prati rad svake vlade posveće-ne ekonomskom rastu. Sljedeće godine, osim podupiranja zapošljavanja, prio-ritet našeg rada je i formiranje privred-nih sudova, uređenje stečajnog postup-ka, parafiskalni nameti, registracione i procedure dobijanja dozvola. Radi se o mukotrpnom poslu, ali pripreme vrši-mo već sada. Iduće godine prak-tično uređujemo sve ono što je stvarno poslovno okruženje, što je potrebno jednoj kom-paniji, od registracije do pri-mjene zakona i prijema rad-nika. Tim povodom, Vlada Federacije BiH planira da u martu naredne godine napra-vi koncept za kreira-nje tzv. one stop shopa u svakoj općini, odno-sno timova koji će raditi isklju-čivo na registra-ciji preduze-ća, čime će se procesi i vre-menski okvi-ri registracije harmonizirati - kaže Novalić za Start BiH.Ranije je u jav-nim istupima na-javio da će „Vlada FBiH nastojati za-konom ograničiti

rok za registraciju na 15 ili sedam dana, ali i troškove tako da za mlađe od 30 go-dina košta marku, a za starije 500 i da te ispostave za registraciju osposobi i za do-zvole, od urbanističkih do vodoprivrednih saglasnosti“ jer „poslodavac ne treba da zna gdje je sjedište kantona ili gdje je neki lokal-ni sud, nego mu treba omogućiti da dođe u opštinu u ured za registraciju firme i da sve dalje ne treba da bude njegov problem“.Na ovaj način i sada, sa postojećim zako-nima, rade u opštini Tešanj, koja je nedav-no, zajedno s opštinama Teslić i Žepče, proglašena najpoželjnijim prostorom za investiranje.

- Mi smo pokušali da zainteresova-nim investitorima obezbijedimo sve što nije zabranjeno. Uspostavili smo

Centar za investicije i on ima ulo-gu da djeluje proaktivno i u toku od 48 sati završava registraciju ili

daje informaciju kada će posao biti završen. Mi i građevinske

dozvole izdajemo u ro-ku 15 do 16 dana i to vam odgovorno tvr-dim na uzorku od 400 primjera. U dru-gim opštinama mož-da imaju znanje, ali nemaju volje, pa lju-de šalju sa šaltera na šalter i sa jedne adrese na drugu - kaže Ismar Alagić, direktor Agencije za

razvoj opštine Tešanj. Kaže da ih često po-

zivaju u druge opštine u kojima prezentiraju svo-ja dostignuća i rezulta-te, ali i put do ovog gdje su sada.

U Agenciji za privlačenje stranih investici-ja (FIPA) kažu da je u RS novim Zakonom o uređenju prostora i građenju značaj-no modernizovan i olakšan cijeli proces, da je skraćen rok za izdavanje građevin-skih dozvola, a cijeli proces učinjen jefti-nijim i uvođenjem plaćanja na rate - lak-še plativim. U isto vrijeme u FBiH je nadležnost nad ovim dozvolama podijeljenja između en-titetskog i kantonalnih ministarstava za prostorno uređenje i opština.U FIPA-i nam pojašnjavaju proceduru: - Nakon dobivanja urbanističke dozvole, zahtjev za izdavanje građevinske dozvo-le mora se podnijeti ministarstvu u roku od jedne godine. Ministarstvo je dužno donijeti rješenje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja urednog za-htjeva, ali od predaje dokumentacije ili prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje investitor je oba-vezan da reguliše troškove rente, uređe-nja gradskog građevinskog zemljišta i da riješi imovinsko-pravne odnose, što obič-no bude najveći problem. Građevinska dozvola važi jednu godinu od datuma donošenja odluke o izdavanju građevin-ske dozvole i ovaj rok se može produžiti za dodatnu godinu ukoliko se uvjeti za koje je dozvola izdata nisu promijenili i u slučajevima kada postoje opravdani razlozi da se odobri produženje. Žalba na izdatu građevinsku dozvolu nije mo-guća, ali je moguće pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe odgovarajućem kantonalnom sudu u roku od 30 dana od datuma dobivanja građevinske dozvole.

U RS ZNAČAJNO MODERNIZIRAN PROCES

jer će ih nakon toga pola dobiti otkaze rok za registraciju na 15 ili sedam dana,

Premijer Fadil Novalić najavljuje da će Vlada FBiH do marta naredne godine napraviti kon-cept za kreiranje one stop shopa u svakoj opštini,odnosno timova koji će raditi isključivo na registraciji preduzeća, čime će se procesi i vremenski okviri registracije harmonizirati

mo već sada. Iduće godine prak-tično uređujemo sve ono što je stvarno poslovno okruženje, što je potrebno jednoj kom-paniji, od registracije do pri-mjene zakona i prijema rad-nika. Tim povodom, Vlada Federacije BiH planira da u martu naredne godine napra-vi koncept za kreira-

one stop u svakoj

općini, odno-sno timova koji će raditi isklju-čivo na registra-ciji preduze-ća, čime će se

Ranije je u jav-nim istupima na-javio da će „Vlada FBiH nastojati za-konom ograničiti

investiranje.- Mi smo pokušali da zainteresova-

nim investitorima obezbijedimo sve što nije zabranjeno. Uspostavili smo

Centar za investicije i on ima ulo-gu da djeluje proaktivno i u toku od 48 sati završava registraciju ili

daje informaciju kada će posao biti završen. Mi i građevinske

dozvole izdajemo u ro-ku 15 do 16 dana i to vam odgovorno tvr-dim na uzorku od

Kaže da ih često po-zivaju u druge opštine u kojima prezentiraju svo-ja dostignuća i rezulta-te, ali i put do ovog gdje su sada.

javio da će „Vlada Remzo Bakšić: „Kada šalteri postanu manje važni proces će biti brži“

PARALELNI INTERVJU

08.12.2015.

Našoj zemlji potrebna je jedna dobra inventura i

jedan Eliot NessZa bh. dijasporu se već odavno govori da je veliki resurs za investicije koji treba iskoristiti. No, koliko su bh. institucije zaista zainteresovane za to? O tome, ali i o još mnogo čemu razgovarali

smo sa našim sagovornicima koji već godinama žive van granica BiH i isto toliko vremena djeluju na uspostavi što kvalitetnijeg povezivanja dijaspore sa domovinom

34 www.startbih.info

DIJASPORA BiH: MILENKO MIŠO MARIĆ, MOSTARSKI NOVINAR I PJESNIK, I NAMIK ALIMAJSTOROVIĆ, NOVINAR I PRVI PREDSJEDNIK SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BiH

RA ZGOVARALA: Rubina Čengić rubina@star tbih.info

Kako dijaspora gleda na BiH 20 godina poslije rata? Vide li da išta ide na bolje?MARIĆ: Ne bih se usudio biti gla-snogovornik prognanih koje tu zo-vu izbjegla i raseljena lica. Zvuči elegantno, ali je podvala, šminka-nje mrtvaca. Niko od nas nije že-lio sa vjekovnih ognjišta. Oružjem su nas suočili sa Šekspirovom dile-mom: To be or not to be – Biti il ne biti, pa nam je svaka svjetska zabit ličila na ljetovalište. Predugo bolno, ali ljetovanje. Iz ličnog primjera mo-gu reći sa, kako su se godine kruni-le, sve sam se više samosavjetovao po filmskoj „Ne okreći se, sine“! Jer idejni okot onih koji su me 1941. u majčinom naručju, oneređenog krvavim, dizenteričnim proljevom, učinili siročetom i beskućnikom, 1992/93. nameračili su se da sud-binu repriziraju i mojoj 10-godiš-njoj Kćeri. (Uprkos gramatici Kćer pišem početnim velikim. Majke, Očevi, Bake – Nane, Djedovi, Rod, Prijatelji i Čestit Svijet će shvatiti i dati prolaznu. Kardinalne analfa-bete koje to ne razumiju ne zaslu-žuju objašnjenje.)ALIMAJSTOROVIĆ: Pogled bh. dijaspore je različit: što si da-lje od matice, mislim na SAD ili Australiju, ljudi su nekako radikal-niji i oštriji, a oni koji su bliže i če-šće dolaze u domovinu su realniji jer bolje vide situaciju na terenu. Neke stvari idu nabolje, ali sve je to pužev

korak jer bez ekonomskog oporav-ka nažalost nema ni onog politič-kog. Tu se stvara začarni krug u kojem se ljudi u BiH vrte od rata sve do sada. Svi oni vide da se taj krug neće prekinuti dok se ne us-postavi vladavina prava i dok za-kon ne bude jednak za sve.

VLAST NIJE PALA SA NEBA - NEKO JE IZABRAO

Pratite li neke ovdašnje tv-pro-grame, vijesti, novine, portale... Šta kažete nakon toga?MARIĆ: Pratim i skromno dopri-nosim. Prije godinu-dvije sačinio sam prijatelju, po osjećanjima bra-tu Senadu Hadžifejzoviću, seri-jal „Namigivanje zvijezdama“ - 22 epizode. Ponekad emituju pone-što iz mirnodopske RTVSA pro-izvodnje ovog autora. Pretplaćen sam na NetTv Plus sa 260 i kusur kojekakvih programa od Vardara pa do Triglava od kojih je većina manje-više Pink folk neukus, ali naletim i na gledljive, profesional-ne… Prelistam portale, kad pože-le javim im se. Raduje me, dakle, te učestvujem, a pratim sa drago-šću, sjetom… Poslije kuburim sa nesanicom. ALIMAJSTOROVIĆ: Svako jutro prvo otvorim porta l Oslobođenja i stranicu sa smr-tovnicama, to je jedina stranica koja nažalost donosi punu istinu. Shodno mojim aktivnostima, pra-tim sve dostupne bh. portale na in-terentu. Da bih saznao približnu

Alimajstorović: ”Ako su ratna djejstva vani otjerala mi-lion ljudi, poratna politika i sve vlasti koje su se izmije-njale od rata pa na ovamo su političkim sredstvima otje-rale još toliko ljudi iz BiH”

PARALELNI INTERVJU

08.12.2015. 35

istinu moram pratiti sve jer nažalost u BiH oko jednog događaja uvijek postoje tri isti-ne, a prava je uvijek tu negdje i treba biti majstor pa je dokučiti. Kada čitate o jed-nom događaju nije teško vidjeti da konsti-tutivni portali prate iz svog ugla i veoma često se pokajem što išta čitam. Pojedini moji prijatelji jednostavno ne prate ništa i mnogo su rahatniji od mene jer vijesti koje

čitamo svaki dan nisu nimalo ohrabrujuće.Koliko često dolazite u BiH i da li u tim prilikama primjetite promjene i, ako da, koje?MARIĆ : Dođem. U junu sam u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu promovisao novu i proširena izdanja dvi-je ranije knjige. Šeher me dočekao doma-ćinski ili susrećem samo one koji me zbog

nečeg vole. U Mostar odem i vratim se tu-žan. Puno dragih Mostaraca u Mostaru su dijaspora. Prije dvije godine išao sam i u rodni Bosanski Petrovac, gdje su me do suza obradovali počasnim građanstvom. Na taj Petrovac sam ponosan. Za razliku od Mostara, Petrovcem od rata ne balaha-ju nacionalci. Držim u dnevnom boravku Stari most u bakru i uokviren runolist sa petrovačke Osječenice. Kao ni taj runo-list, moj djetinji Petrovac u meni nije niti će ikad svenuti. Ne zbog Počasnosti, ne-go Ljudskosti.  ALIMAJSTOROVIĆ: Dolazim često u Sarajevu i, na prvi pogled, vrlo lahko se mogu primijetiti novi objekti izgrađe-ni na zelenoj površini, tržni centri koji se

nalaze u rasponu od nekih 200-300 meta-ra, autoput koji se puževom brzinom gra-di. Potom, na cestama se voze automobili koje rijetko viđam na engleskim autopu-tevima, nosi se markirana odjeća i troši se, sjedi po kafanama više nego igdje u svijetu. Naredni apsurd je da se za nekim drugim kafanskim stolovima priča o folovima, golo-vima, avionima, milionima i onda na kraju se prebire po džepu ko će platiti popijeno piće. Po mom mišljenju se, nažalost, sve lošije živi, sve veći redovi su pred kontej-nerima i narodnim kuhinjama koje niču kao gljive poslije kiše širom BiH.Mislite li da su ljudi u BiH sa razlogom razočarani, nezadovoljni...?MARIĆ: Naš narod, kad kažem „naš

Ima li u Engleskoj kriminala, korupcije, nasilja?MARIĆ: Ako biste pital i PM Davida Camerona, glat bi odgovorio: „Ne!“ Ako pitate prosječnog Engleza, rekao bi vam da je premijer UK veći lažac nego literar-ni baron Minhauzen. Kad se tek pojavio u Parlamentu pribilježih da mu bez advo-kata i dva svjedoka ne bih pozajmio 100 funti. To što pominjete na Zapadu se ra-di otmenije…Ima ona zgoda kako fran-cuski kralj Luj XIV, ni za najžešćih zima, nije nosio rukavice. Razlog? Držao je ru-ke u džepovima svojih podanika! Od ta-da, „na Zapadu ništa novo“. Uz sve, dosta toga što je po svim poštenim mjerilima kriminal, korupcija, nasilje - zakonom je zaštićeno. Šampionske lopine, kao ban-ke. A ovi su ih izmislili.ALIMAJSTOROVIĆ: Naravno da ima, ali za-to postoje sudovi koji rade svoj posao i zatvori u kojima uvijek ima mjesta. Imaju zakon i pravnu državu koja to sve fino sankcioniše.

ŠAMPIONSKE LOPINE

MARIĆInstitucije iz BiH na

slamku su dudale i još frankenštajnski dudaju

mukotrpno stečenu crkavicu iz džepova dijaspore. Pa ni ona

lopina iz Šervudske šume, Robin Hood, kojeg su

unaprijedili u pravednika i junaka a bio sjecikesa, pripravnik je za te naše

nečeg vole. U Mostar odem i vratim se tu- nalaze u rasponu od nekih 200-300 meta-

Marić: ”Dođem u Mostar, izleti iz kafane neki Radovan, dangalači i teferiči tamo kao i pri-je bezljuđa. Skroman je, veli: Daj mi 50 KM. Imam novčanice po 100 u džepu, previše je. Slažem: „Nemam!“Ljutnu se: „Koji k…c radiš tolike godine u Engleskoj, a nemaš 50 KM?!“To je opšteprihvaćena primjerena logika u odnosu na nas vani”

36 www.startbih.info

PARALELNI INTERVJU

08.12.2015.

narod“ mislim na sve do Sejdića i Fincija, nikad ništa ne osjeća jer mu se ćefnulo. Razlozi postoje, al’ nikako do-kučiti zašto se demokratskom i bla-bla procedurom repriziraju.ALIMAJSTOROVIĆ: Pa na-ravno da moraju biti razočarani čim se sjete predizbornih obe-ćanja naših političara i onoga što su u stanju ostvariti nakon izbora. Ja mislim da su naši lju-di još više razočarani i zbog či-njenice da su oni ti koji su svo-jim izlaskom ili neizlaskom na glasanje birali vlasti od završet-ka rata pa na ovamo. Jer vlast nije pala sa neba, neko je iza-brao. Samim tim činom, narod postaje saučesnik u situaciji u kojoj se nalazi naša domovina i time je narodno razočarenje još veće.

NIČIJA NIJE DO ZORE GORILA

Mnogo mladih ljudi želi da napusti BiH. Jesu li u pra-vu, da li ih na Zapadu stvar-no čeka obećana zemlja i lak i ugodan život toliko bolji od ovog u BiH?MARIĆ: Kako se kome posre-ći. Nije Zapad negdanja cvjet-na avlija u Donjoj Mahali u Mostaru što s proljeća miriše na jasmin i jorgovan, a čitavu godinu na prženu kafu i dobro-tu. Zapad je, ejvala Mister V. R. Burnett, džungla na asfaltu.ALIMAJSTOROVIĆ: Čitam neki dan da je nezaposlena dok-torica dobila otkaz u pekari u kojoj je radila jer gazdi nije od-govarala ta medijska pozornost. Sama činjenica da jedna dokto-rica radi u pekari kazuje da su mladi ljudi željni posla i nor-malnog života. Nažalost, njih više od 60 posto je na zavodima za zapošljavanje i šta im dru-go preostaje nego da idu trbu-hom za kruhom. Ljetos sam upoznao momka u Sarajevu koji je magistrirao DIF i sada radi kao medicinski pomoć-nik u Njemačkoj - rekao mi je da je tamo sretan. Takođe mi je rekao da posao nije nima-lo lagan, ali drugog izbora nije imao. U današnjoj internet-re-voluciji gdje se sve zna veoma je teško nekom nezaposlenom kazati: nemoj ići, naprimjer, u Veliku Britaniju jer tamo stopa

nezaposlenosti je oko osam po-sto, ostani ovdje gdje se cijeni sve osim znanja i gdje je stopa nezaposlenosti oko 60 posto. Imate li podataka o tome ko-liko ljudi iz BiH živi van nje-nih granica i da li su uopšte zainteresovani za tokove u BiH, da li bi voljeli biti uklju-čeni u njih? Naime, na po-sljednjim izborima smo ima-li i Stranku dijaspore, pa je za pretpostaviti da ih zanima sudbina BiH.MARIĆ: Ne volim statistiku,

nemam podatke, ali ću vam re-ći tačan broj: previše. I još: ma koliko se od osnivanja nacio-nalci trude da najčasnijem di-jelu BiH počupaju krvave ko-rijene iz rodnog tla, badava im. Neka mi je dozvoljeno podsje-titi na onu „ničija nije do zore gorila“, mada je još gust poli-tički mrakan. A da li su zain-teresovani - dabome. Tamo su grobišta i haremi predaka, ta-mo i oni, da ništa drugo, ima-ju sveto pravo na dva kvadrata domovine.

A L I M A J S T O R O V I Ć : Odmah nakon rata, po procje-nama bh. nadležnih organa, bi-lo je oko milion ljudi van dr-žave. Godine 2002., kada smo formirali Svjetski savez dijas-pore BiH, već nas je vani bilo oko 1,3 miliona, da bi po za-dnjim podacima od prošle go-dine ta cifra prešla dva milio-na. Znači, ako su ratna djejstva vani otjerala milion ljudi, po-ratna politika i sve vlasti koje su se izmijenjale od rata pa na ovamo su političkim sredstvima otjerale još toliko ljudi iz BiH. Nažalost, još uvijek ih tjeraju. Za to vrijeme više od 60.000 ljudi se ispisalo iz bh. državljan-stva. I naravno da smo zaintere-sirani za sudbinu BiH, ali smo jednostavno eliminisani iz pro-cesa odlučivanja. Bh. dijaspora ima pravo glasa, ali uz najkom-plikovaniji Izborni zakon i gla-sanje poštom. To je razlog što samo 25.000 ljudi iz dijaspore iskoristi pravo glasa. Taj proces je toliko komplikovan da ljude natjera da ne glasaju. Potom bh. dijaspora nema svoju izbornu jedinicu i nema šanse da se njen glas čuje u Parlamentu BiH. U Vijeću ministara BiH postoje četiri ministarstva koja vode računa o bh. dijaspori čije su nadležnosti podijeljenje i na-ravno da, kada zaškripi, „niko nije nadležan“. Umjesto da dva miliona građana ima svoje mi-nistarstvo koje bi se zvalo mi-nistarstvo za dijasporu ili iselje-ništvo, mi imamo jedan Sektor za iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u kojem radi nekih 10-15 činov-nika i na čijem je čelu već 15 go-dina sestra rahmetli Sulejmana Tihića. Duga bi bila lista stva-ri koje je bh. dijaspora tražila, a

Ima li prirodnih ljepota kao u BiH?MARIĆ: Ima, ali… Svratim davnog ljeta u Hampton Court Palatu, jednu od rezidencija kralja Henrika VIII, gdje je u dokolici lovio, a kad se umori - prež-deravao, opijao, podrigivao, kurvao i smišljao ka-ko će suprugama otcapariti glave. Pored dvorca prekrasni vrtovi. Neki kustos objašnjava kako u jednom cvijeta milion ruža. Zbilja prelijepih ru-ža. Ali tih milion ne mirišu kao jedna iz mostar-skih avlija il’ bašča.

ALIMAJSTOROVIĆ: Svaka je zemlja lijepa na svoj način, pa tako i Engleska. O njenim starinama i ljepotama najbolje govori podatak da svaki dan London posjeti više od milion turista. Recimo, Birmingham u kojem ja živim ima više kanala ne-go Venecija i tim kanalima je povezan sa cijelom Engleskom. To je jedan multietničan grad u ko-jem je svaka nacija i religija dobrodošla. Mnogi moji prijatelji se iznenade kada im kažem da u Birminghamu ima više od 200 džamija i mesdžida.

MIRIS MOSTARSKE AVLIJE

37

PARALELNI INTERVJU

08.12.2015.

koje za ovih 20 godina nikada nije dobila od države. Doduše, ovdje u Engleskoj sam naučio kada nešto vlada neće da uradi, on-da ona pompezno formira neku komisi-ju i da joj zadatak da napravi strategiju iz koje će se, ko biva, izvući pouke za buduć-nost. Volio bih da sam u krivu i da nakon ove strategije dobi-jemo sve ono što je potrebno bh. građanima u iseljeništvu.

NOVAC ZA ODRŽAVANJE SOCIJALNOG MIRA

Često čujemo da je neko od ljudi iz BiH jako uspio u svi-jetu. Imate li vi neki svoj omiljeni primjer i šta misli-te zašto naši ljudi uspijevaju vani? Je li to posebna pamet i duh, neki uticaji zemalja u koje dođu ili kombinacija tih elemenata?MARIĆ: Nisam od onih ko-ji misle kako smo nešto po-sebno nadaren narod, to mi više dođe kao isprika za ne-rad. Narod k’o narod, a us-pijevaju jer im čvrsti zako-ni država to omogućavaju. O primjerima ne mogu go-voriti, ne zato što ih nema, nego što je nepristojno iz-dvajati. Pogledajte web-stra-nu BHAAAS (Bosanskohercegovačko-američka akademija za nauku i umjetnost). Najkraće, trust svjetskih mozgova.  ALIMAJSTOROVIĆ: Nema oblasti, od sporta, kulture, politike, biznisa, nauke, a da u njoj nećete naći vrhunskog stručnja-ka bh. korijena koji se izvanredno etabli-rao u zemlji gdje živi i radi. U posljednih 20 godina napisao sam stotine takvih tek-stova jer smatram da svijetu treba pred-staviti mlade i uspješne ljude, da oni bu-du ogledalo na koje će se ugledati mlađe generacije. Mislim da sve polazi iz poro-dice jer ako porodica pravilno usmjerava svoju djecu od njih će jednog dana posta-ti čestiti ljudiPrema dostupnim podacima, dijaspo-ra u BiH šalje između tri i po i pet mili-jardi KM, a nekad je to bilo i do sedam. Da li su ljudi u BiH zahvalni za to, zna-ju li šta to i koliko znači?MARIĆ: Nisu. Mada se od postanka svi-jeta nije dogodilo da prognanici pune dr-žavni budžet nesvjesni da sputavaju so-cijalni bunt i drže na vlasti one koji su ih šutnuli. Dođem u Mostar, izleti iz kafa-ne neki Radovan, dangalači i teferiči ta-mo kao i prije bezljuđa. Skroman je, veli: Daj mi 50 KM. Imam novčanice po 100 u džepu, previše je. Slažem: „Nemam!“ Ljutnu se: „Koji k…c radiš tolike godine

u Engleskoj, a nemaš 50 KM?!“ To je op-šteprihvaćena primjerena logika u odno-su na nas vani.ALIMAJSTOROVIĆ: Od 1998. do 2014. godine dijaspora u BiH poslala je 33 milijarde KM, a ima nas oko 1,4 mili-

ona. Najveća doznaka bila je 2007 - 2,77 milijardi KM, a najma-nje 2002 – 1,97 milijardi, ali ovi oficijel-ni podaci nisu tačni iz prostog razloga što veliki broj naših ljudi novac donose u

džepovima i daje direktno iz ruke u ruku. Naprimjer, treba pitati Centrotransove vo-zače na internacionalnim linijama koliko koverata donesu u BiH. Mislim da je taj iznos duplo veći od ovog koji vi pominjete.

To je kreditno neopterećen novac koji je izuzetno važan za održavanje socijalnog mira i bez tog novca bi naša država bila u još težoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji.Koje bi benefite institucije u BiH mo-gle izvući kada bi bile otvorenije prema dijaspori?

MARIĆ: Institucije iz BiH na slamku su dudale i još franken-štajnski dudaju mukotrpno steče-nu crkavicu iz džepova dijaspore. Pa ni ona lopina iz Šervudske šu-me, Robin Hood, kojeg su una-prijedili u pravednika i junaka a bio sjecikesa, pripravnik je za te naše. Lično mislim da institucije u BiH dobijaju neuporedivo više nego što daju, a basnoslovno ko-liko zaslužuju.  A L I M A J S T O R O V I Ć : Institucije BiH nisu zainteresi-rane za naše uspješne građane u dijaspori jer da se vrate ti mladi sa prestižnim diplomama svjet-skih poznatih univerziteta, gdje bi onda radili svi oni činovnici koji su uspješno završili fakulte-te na poznatim obrazovnim in-stitucijama u Bosanskoj Gradišci, Kiseljaku, Travniku i da ne nabra-jam? Jednostavno, obrazovni lobo-ji u BiH našli su model da ne pri-znaju diplome stečene recimo na Harvardu, Oxfordu i slično, pa ta

djeca kada se i vrate u BiH završe na za-vodu za zapošljavanje kao nekvalifikovana radna snaga. Jednostavno, dok je ovakva familijarna i stranačka politika zapošljava-nja u organima uprave BiH, teško je oče-kivati da bi vlast mogla iskoristi uspješne Bosance i Hercegovce širom svijeta. Da nije tako vlast bi mogla posredstvom naših lju-di doći do novih ideja, tehnologija, ulaga-ča, biznis partnera i prestižnih kompanija.Zašto ljudi iz BiH koji žive van BiH ri-jetko investiraju u BiH, ako je tačno da rijetko investiraju? Možda vi imate dru-gačije podatke?MARIĆ: Da investiraju, to je provjereno. Koliko, e to ne znam. Bilo bi veoma ne-pristojno da sam čačkao po tuđim ulaga-njima. Ako pak ne investiraju u granica-ma mogućnosti koje su zavidne, razlog je jednostavan: ne vjeruju im. Pa njima, osim roditelja, djece i rodbine, niko ne vjeruje.ALIMAJSTOROVIĆ: Ozbiljno inve-stiranje i patriotizam ne idu zajedno, jed-nostavno istinski ulagači ulažu tamo gdje će ostvariti profit. Prije ulaganja oni odu na web-portale Svjetske banke, Freedom House ili CIA i tamo nađu da je u BiH najlošija poslovna klima za ulaganje u re-giji. Čak nas je i Albanija preskočila po svim elementima, konkretno prvi smo

nost. Volio bih da sam u krivu i da nakon ove strategije dobi-jemo sve ono što je potrebno

ljudi iz BiH jako uspio u svi-

dijaspori?

Pa ni ona lopina iz Šervudske šu-me, prijedili u pravednika i junaka a bio sjecikesa, pripravnik je za te naše. Lično mislim da institucije u BiH dobijaju neuporedivo više nego što daju, a basnoslovno ko-liko zaslužuju.  A L I M A J S T O R O V I Ćliko zaslužuju.  A L I M A J S T O R O V I Ćliko zaslužuju.  

Institucije BiH nisu zainteresi-rane za naše uspješne građane u dijaspori jer da se vrate ti mladi sa prestižnim diplomama svjet-skih poznatih univerziteta, gdje bi onda radili svi oni činovnici koji su uspješno završili fakulte-te na poznatim obrazovnim in-stitucijama u Bosanskoj Gradišci, Kiseljaku, Travniku i da ne nabra-jam? Jednostavno, obrazovni lobo-ji u BiH našli su model da ne pri-znaju diplome stečene recimo na

ALIMAJSTOROVIĆUmjesto da dva miliona

građana ima svoje ministarstvo koje bi se zvalo ministarstvo za

dijasporu ili iseljeništvo, mi imamo jedan Sektor

za iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska

prava i izbjeglice u kojem radi nekih 10-15 činovnika i na čijem je

čelu već 15 godina sestra rahmetli Sulejmana Tihića

38 www.startbih.info

PARALELNI INTERVJU

08.12.2015.

po korupciji, imamo najkomplikovaniju procedura za pokretanje biznisa, zaostalu zakonsku regulativu gdje jednom ulagaču trebaju mjeseci da dođe do potrebnih pa-pira, dok recimo to u Makedoniji odrade za tri dana. Onda ako još slučajno proči-taju tekst sa naslovom „Senaid Memić za Radiosarajevo.ba: Ovdje samo lud čovjek može investirati“ potencijalni investitori bježe s ovih prostora i ulažu tamo gdje ih neće reketirari mafijaši preobučeni u dr-žavne činovnike. Jednostavno, iz svega ovo-ga vidi se da je našoj zemlji potrebna jed-na dobra inventura i jedan Eliot Ness, ali i mladi i nekorumpirani stručnjaci koji će je postaviti na zdrave noge. Takvih je pu-na bh. dijaspora.Imali šanse da se raseljeni Bosanci i Hercegovci počnu vraćati u BiH kada odu u penziju i zašto?MARIĆ: Starija generacija se vraćala. Ne znam koliko mi je znalaca i prijatelja iz svi-jeta govorilo: „Neću ja ovdje ostaviti kosti.“ Dio ih je letio, dio je prevožen. Ta gene-racija se, uglavnom, i vratila. Posljedica je: sve češće vlasnici kompanija koji su vraća-li mrtvake i mejtove u zavičaj ostaju bez unosna posla.

ALIMAJSTOROVIĆ: Kada ste mla-di uvijek kažete: ja se vraćam, ali ka-ko život ide i vaša djeca se etabliraju u zemljama u koje su izbjegli - ta misao postaje sve rjeđa jer svako želi ostati

blizu svoje djece. Kada već ostarite on-da vi niste ti koji odlučuju gdje ćete ži-vjeti - zbog ljekara, njege i svega onog što starost donosi sve više naših lju-di ostaju i umiru van BiH. Uz to, sve

manje se Bosanca i Hercegovaca u do-movinu vraća i u mrtvačkim sanduci-ma jer porodica ostaje van i tamo sa-hranjuje svoje najmilije.

blizu svoje djece. Kada već ostarite on-

Ima li u vašoj blizini kakva prodavnica u ko-joj ima roba iz BiH i kako se osjećate kada to vidite? Kada je fudbalska reprezentaci-ja igrala u Irskoj, na društvenim mrežama su osvanule slike neke prodavnice u kojoj je roba porijeklom iz BiH, pa su se ljudi ja-ko radovali.MARIĆ: Od prije par godina srećem se s aj-varom iz Čitluka, Klasovim burecima, va-kumiranim glavicama kiselog kupusa ide-alnog za sarmu na kojim lijepo piše made in Travnik, BiH. A što je rasol!!! Hvatao sam Vajti (Seid Memić, op. aut.) u Hamburgu mu-štuluk. Odvede me prijatelj, Sarajlija, Zoran Molnar na Finchley Road, veli ima svega

našeg. Prodavnica se zove Stambol. Zbilja ima svega, a jedan zid u rafovima prepun suhomesnatih proizvoda. Pola goveđi, po-la svinjski… Dok pakuje, pitam mlada vedra prodavača odakle je? Veli da su on i brat vla-snici, muslimani iz Istanbula. Interesujem se je li haram prodavati krmetinu, nalet je bi-lo. Smije se, veli: „Nije! Haram je biti fukara.“ Kad mu kažem da sam iz BiH, daruje me ta-han halvom sa pistaćima i bombonama bron-hi. Od tada lakše dišem. ALIMAJSTOROVIĆ: Naravno. U Birminghamu ima podosta internacionalnih prodavnica u kojima na policama možete naći Klasove, Vispakove, Vitaminkine, Brajalovićeve i

mnoge druge proizvode iz BiH i okruže-nja. Prije desetak godina tome smo se ra-dovali, a sada nam je to postala normala, ali nam je drago vidjeti da i drugi stanov-nici Birminghama koji ne vode porije -klo sa Balkana kupuju naše proizvode. U Londonu imamo specijalizovanu prodavni-cu Magaza, čiji je vlasnik Amir Salkić, pori-jeklom iz Maglaja, koji je najzaslužniji što se naša roba prodaje širom Engleske. Inače, pošto sam u prilici da boravim u gradovi-ma gdje ima bh. dijaspore mogu vam reći da sam u Dublinu pojeo izvanredne ćevap-čiće kod našeg Hame, iz Banje Luke, koji tu ima aščinicu.

NA ĆEVAPE KOD HAME U DABLINU

MARIĆOd postanka svijeta nije

se dogodilo da prognanici pune državni budžet

nesvjesni da sputavaju socijalni bunt i drže

na vlasti one koji su ih šutnuli

POGLED IZVANA

08.12.2015.

PIŠE: Emir Imamović Pirke pirke@startbih.info

Uh, kako se psihijatar iz Metkovića, Božo Petrov, dobro osjećao onoga dana kada je kod notara, malo uo-

či izbora u Hrvatskoj održanih osmog no-vembra, ovjerio izjavu prema kojoj „Most nezavisnih lista“, sa svim svojim budućim saborskim zastupnicima, ma koliko ih bi-lo, neće koalirati niti sa SDP-ovom koalici-jom „Hrvatska raste“, niti sa savezom stra-naka okupljenih oko HDZ-a, nazvanim baš onako idiotski – „Domoljubna koalicija“. Mlađahni gradonačelnik sa juga Hrvatske uživao je u medijskoj pažnji i rezultatima an-keta koje su tom famoznom „Mostu“ pred-viđale oko deset deputata u državnom par-lamentu, što je šaroliko društvo sastavljeno od, uglavnom, nezavisnih općinskih načel-nika i gradonačelnika, činilo trećom politič-kom grupacijom po snazi u najmlađoj čla-nici Evropske unije.

DEMOKRATIJA KAO UD OD OVCE

Nikada se u životu psihijatar iz Metkovića, Božo Petrov, nije zajeb’o kao onoga da-na kada je kod notara, malo uoči izbora u Hrvatskoj, ovjerio izjavu prema kojoj „Most nezavisnih lista“, neće sarađivati ni-ti sa SDP-ovom koalicijom „Hrvatska ra-ste“, niti sa savezom stranaka okupljenih oko HDZ-a. Momci iz Metkovića, ojačani čel-nicima Omiša, Primoštena i niza drugih,

manjih naseljenih mjesta, osvojili su devet-naest saborskih mandata na izborima i s oko petnaest posto podrške birača posta-li zbilja treća politička grupacija po snazi u Hrvatskoj, ali i stranka, pokret, već nešto, od čega ovisi formiranje vlade. Niko, nai-me, od ostalih, nema dovoljno zastupnika za izbor i potvrdu mandatara: ni SDP-ova koalicija sa pedeset i šest, niti HDZ-ova sa pedeset i devet mjesta u skupštini koja broji stotinu pedeset i jednog delegata. Samo dvadeset i četiri novembarska sata bila su dovoljna da se potvrdi, ne kako je predstavnička demokratija ud – to se zna odavno – već kako je predstavnička demo-kratija ud od ovce, sistem koji se pretvara u svoju karikaturu kada pogrešni bukval-no shvate kako svi mogu i birati i biti bira-ni. A među takvima što baš ne kontaju da nije isto voditi provincijsku administraciju i državu na rubu ekonomskog kolapsa uvi-jek, ali uvijek se nađe poneki Churchill u tetrapaku, mesija iz pripizdine u matične knjige rođenih upisan decenijama nakon britanskog premijera i pod drugim imenom. Tako je, eto, jedne nedjelje „Most“ postao najveće iznenađenje hrvatskih izbora, a već se narednog ponedjeljka, devetog no-vembra, pretvorio u razočarenje koje tra-je. Ispostavilo se, naime, kako to šaroliko društvo, prvo ima sklepan program refor-mi od kojih su se neke već dogodile, neke su nemoguće, dok su ostale toliko rizične da se ne isplati igrati. No, nikakvo to čudo nije: predizborni programi ionako služe ni-čemu, pišu se da se ima nešto štampati i da se, što je prije moguće, zaborave. Stvarnost i ono što se o njoj nakucalo dok su se sku-pljali glasovi, uglavnom se ne sretnu u pu-tu, a sve knjižice, brošure i pdf-dokumenti završe kao argument protivničkoj strani u kritici vlasti, one što se naobećavala svega, da bi ispunila neizbježno i najmanje rizično.

U „MOSTU“ KRENULI SMIŠLJATI

Zgražajući se nad Karamarkovim HDZ-om, spram kojeg je i onaj Tuđmanov, što zvuči gotovo nemoguće, kamilica ili, samo u manjoj mjeri, nezadovoljni učincima Vlade

Zorana Milanovića, hrvatski su birači, njih oko petnaest posto, moćnim učinili organi-zaciju koja je do podne samo konzervativna, od podne neoliberalna, a u međuvremenu sluđena vlastitim rezultatom. E, takvi ka-kvi jesu, uz nekoliko časnih izuzetaka što su se brzo nakon izbora ili tek malo kasni-je uhvatili noge, u „Mostu“ su krenuli smi-šljati kako da ne iznevjere one kojima su mahali pomenutom, ovjerenom izjavom, okoriste se podrškom i ne stradaju kao ra-nije, prolazne stranke što su u jednom tre-nutku igrale ozbiljnu ulogu, a već na pr-vim narednim izborima doživljavale potop. Nekada su davno petnaest mjesta u Saboru - kao „Most“ sada, nakon prve dvije run-de odlazaka - imali „Laburisti“, dok se da-nas na životu održavaju zahvaljujući milo-sti SDP-a; odmetnica od istog tog SDP-a, Mirela Holy, napravila je partiju i na po-sljednjim izborima za Evropski parlament imala deset posto podrške, no na ovim za hrvatski - nije prešla izborni prag.

40 www.startbih.info

„MOST“ NAKON IZBORA U HRVATSKOJ

Uh, kako se psihijatar iz Metkovića,

naest saborskih mandata na izborima i s oko petnaest posto podrške birača posta-li zbilja treća politička grupacija po snazi u Hrvatskoj, ali i stranka, pokret, već nešto, od čega ovisi formiranje vlade. Niko, nai-me, od ostalih, nema dovoljno zastupnika za izbor i potvrdu mandatara: ni SDP-ova koalicija sa pedeset i šest, niti HDZ-ova sa pedeset i devet mjesta u skupštini koja broji stotinu pedeset i jednog delegata. Samo dvadeset i četiri novembarska sata bila su dovoljna da se potvrdi, ne kako je predstavnička demokratija ud – to se zna odavno – već kako je predstavnička demo-kratija ud od ovce, sistem koji se pretvara u svoju karikaturu kada pogrešni bukval-no shvate kako svi mogu i birati i biti bira-ni. A među takvima što baš ne kontaju da

Razočarenje koje trajeTako je, eto, jedne nedjelje „Most“ postao najveće iznenađenje hrvatskih izbora, a već se

narednog ponedjeljka, devetog novembra, pretvorio u razočarenje koje traje. Ispostavilo se, naime, kako to šaroliko društvo, prvo ima sklepan program reformi od kojih su se neke već

dogodile, neke su nemoguće, dok su ostale toliko rizične da se ne isplati igrati

POGLED IZVANA

08.12.2015.

Poučeni tuđim iskustvima, ne-dovoljno hrabri da odmah uči-ne sve kako bi ostali principijel-ni – i Hrvatsku odveli što prije u nove izbore – u „Mostu“ su se dosjetili sheme sa najmanje dva velika problema. Ponudili su ve-liku koaliciju, predložili vlast ko-ju će formirati oni, „Hrvatska ra-ste“ i „Domoljubna koalicija“. To što je i budali bilo i ostalo jasno kako SDP i HDZ ne mogu za-jedno ni u tramvaj, odlučili su ignorirati. Baš kao i činjenicu da su u slučaju dogovora dva velika

bloka - višak oni! SDP i HDZ, da je moguće ono što nije, ima-li bi dovoljno ruku u Saboru za šta god hoće, od usvajanja no-vog zakona u uzgoju peradi, do promjene Ustava. Zamislio je, dakle, Božo Petrov, nesuđeni fratar, nekadašnji HSP-ovac, pa član Hrasta - što je kao HSP, ali na steroidima - konzervativac sa dna kace koji mjere štednje shvata kao ukida-nje svega dok se nešto ne sku-pi, a poslije šta bog da, državu u kojoj je on moralna i politič-ka vertikala, opozicija ne posto-ji, dok višestranačje funkcioni-ra kao jednopartijski sistem u kojem, eto, frakcije iste stran-ke imaju imena, sjedišta i svoje predsjednike vazda kadre da se žrtvuju za više, zajedničke, sve-nacionalne ciljeve.

SIMPTOMI DEMOKRATSKE DEPRESIJEDetektirao je to, uz ostale, i bo-sansko-hrvatski pisac i dugogo-dišnji novinski urednik, Ivica Đikić, pa napisao: „Božo Petrov misli da je opozicija nešto nepo-trebno ili štetno, nešto što služi samo tome da vladajući imaju na koga prebacivati odgovornost za prošla zastranjenja, koja ostav-ljaju bolne posljedice i u sadaš-njosti. Božo Petrov, dakle, zago-vara opasne i opasno stupidne ideje, a nejasno je jedino čini li

to pod utjecajem najobičnijeg neznanja i neodgovornosti ili su mu mesijanstvo i narcisoid-nost pomutili mogućnost zdra-vog rasuđivanja.“Nisu, međutim, ne treba du-šu griješiti, ni „Most“ ni Petrov

uzročnici, već simptomi demo-kratske depresije, stanja dubo-kog razočarenja onim na čemu se predano radilo, da bi se ispo-stavilo kako su, eto, i demokra-tija i kapitalizam poput ljubavi: lijepi dok se čekaju. Kada se do-čekaju, pokažu se drugačijim od zamišljenog. Kao, u prijevodu, najčešće tek dvostranački sistem koji funkcionira kao savršen jed-nostranački: naizgled, sve se mo-že promijeniti građanskom vo-ljom, svako može biti smijenjen i kažnjen za nauspjeh, ali u ko-

načnici sve ostaje isto, jer su ključne razlike između najzna-čajnijih aktera političkog života – one kulturološke. Članovima HDZ-a, da pojasnimo, na živ-ce idu, recimo, homoseksual-ci, a uhu godi Thompson, dok

su SDP-ovci puni tolerancije i, osim rijetkih i u pijanom stanju, od neoustaškog pastirskog roc-ka dobijaju tahikardiju. Postoji, međutim granica iza koje se ra-zlike brišu: iza nje stanuju stra-načka odanost, podobnost, slu-ženje krupnom kapitalu i nemoć pred evropskim institucijama, u kojima je Hrvatska, tek da se napomene, manje suverena, i to znatno manje, nego je bila u Jugoslaviji. Kolektivno odbijanje prizna-nja da su u takvoj postavci stvari svaki izbori - izbori između ve-ćeg i manjeg zla, rađa ono treće, sastavljeno od svega najgoreg što čini one kojima se, kao, suprot-stavlja. Čvrsto jezgro Mosta su, naime, katolibani bez imalo so-cijalne osjetljivosti, zagovornici opće patnje u ime viših ciljeva, frazeolozi ustrojeni kao sekta u kojoj se traži odanost kao u SSSR-u, podrazumijeva odu-stajanje od propitivanja odluka donešenih na polutajnim sijeli-ma i bespogovorno prihvatanje odluka prijekog suda koji optu-ženiku onemogućava odbranu, a tužiocu daje ulogu i sudije i po-rote i sudskog vijeća i koman-danta streljačkog voda.Promjene vlasti, čak i u uskom, deideologiziranom okviru, do-bre su jer, ako ništa, umanjuju mogućnost klijentelizma i ono-ga što pisac Jurica Pavičić, iz Splita, naziva posvemašnjom ohološću dugogodišnjih čuva-ra moći. Boreći se upravo pro-tiv takvih pojava u lokalnim zajednicama, na scenu su izaš-li i Petrov i društvance, da bi se, čim se na općim izborima ukazala prilika da budu oho-li, pokazali gorim od onih koje su porazili na lokalnim. Samo što ih tada nisu plaćali, a sada i to rade, tajkuni koji znaju lijepo reći da se ustvari zalažu za druš-tvo u kojem oni što imaju ma-lo, ne trebaju imati ništa, a oni što imaju puno, trebaju dobiti još više. Sve u sklopu nekakvih reformi za kojima, očito, vapi i nezanemariv dio hrvatskih bi-rača, nemajući pojma šta ustvari hoće i priziva, spremnih da, re-cimo tako jer drugačije ne mo-že, umjesto da progutaju govno, potezom olovke na glasačkom listići naprave još veće sranje.

41

bloka - višak oni! SDP i HDZ, to pod utjecajem najobičnijeg

Momci iz Metkovića, ojačani čelnicima Omiša, Primoštena i niza drugih,manjih naseljenih mjesta, osvojili su devetnaest saborskih mandata na izborima i s oko petnaest posto podrš-ke birača postali zbilja treća politička grupacija po snazi u Hrvatskoj

REGION

08.12.2015.

Politički rijaliti u direktnom vanrednom prenosu TV Pinka, o svekolikim silama koje su se urotile da svrgnu sa vlasti srpskog premijera, pretvorio se u opskurnu verziju Nušićevog

„Sumnjivog lica“, u opštu „šalu i komiku“ u kojoj su čak i Severinini svatovi bili „pod sumnjom“ Narod se vratio smješnijoj strani priče, pa je tako zabilježen još jedan zvjezdani trenutak U jeku političkog podrhtavanja Srbije, u Beograd je stigao i glumački kralj borilačkih vještina

Stiven Sigal Njegov dolazak pratila je medijska najava da će obučavati srpske specijalce

42 www.startbih.info

TABLOIDIZACIJA I POLIGRAFISANJE SRPSKE VLASTI

PIŠE: Vesna Jeličić Vujić

Pr e m i j e r S r b i j e Aleksandar Vučić izja-vio je „da će građani

Srbije već 2017. godine biti u prilici da dožive bolji državni udar“ i da „on naporno radi na tome da naše ljude za dvije go-dine obraduje destabilizacijom države na koju će svi moći da budu ponosni“. Ovako je satirič-ni portal „Njuznet“ stavio tačku na kraj političke drame koja je u posljednjoj nedjelji novembra izazvala pojačane tahikardije prostodušnog svijeta. Politički rijaliti u direktnom vanrednom prenosu TV Pinka, o svekoli-kim silama koje su se urotile da svrgnu sa vlasti srpskog premi-jera, pretvorio se u opskurnu verziju Nušićevog „Sumnjivog lica“, u opštu „šalu i komiku“ u kojoj su čak i Severinini svato-vi bili „pod sumnjom“. No, šalu na stranu, razloga za uzbuđenje je bilo. Tim pri-je jer niko ozbiljan u Srbiji ni-je doveo u pitanje činjenicu da je bezbjednost predsjed-nika Vlade od najveće važno-sti. Posebno, imajući u vidu da je samo prije dvanaest godina

ubijen „prvi srpski demokrat-ski izabrani premijer“ Zoran Đinđić. Utoliko su vijesti o mogućoj destabilizaciji poretka djelovale uznemirujuće. Za do-maću javnost pogotovo, već do-voljno traumatizovanu događa-jima u posljednje dvije decenije.

OBRAČUN TABLOIDA

U početku posljednjeg poli-tičkog igrokaza upleten je na-vodni obračun dva tabloida – „Kurira“ i „Informera“, za čije

sadržaje pristojan svijet ni uz najbolju volju ne može da na-đe lijepu riječ. Naprotiv. To bi potreslo samo njihove čitaoce da u scenariju nije bilo najave o pletenju zavjere, pa čak i mogu-će opasnosti po Vučićev život. Otkad su se pojavili tabloidi u Srbiji uglavnom su služili razli-čitim vlastima da na njihovim stranicama, plasiranjem „povjer-ljivih informacija“, diskredituju političke protivnike. Takvu ulo-gu ima Kurir, pa i nešto mlađi

Informer. Dragan Vučićević, glavni urednik Informera, od prvog broja otvoreno podrža-va Aleksandra Vučića, poziva-jući se na prijateljske odnose, posebno sa njegovim bratom Andrejem. Vučićević je bio glavni urednik „Nacionala“, koji je zbog medijskog linča Zorana Đinđića na stranicama tog ta-bloida uhapšen u akciji „Sablja“ u vrijeme vanrednog stanja.Ku r i r j e j e s e n a s z a ra -tio sa Vladom Srbije, pa ti-me i s Informerom, kada je Aleksandar Rodić, vlasnik tog tabloida u okviru „Adrija medi-ja grupe“, objavio je da je kupio „Politiku“, „Novosti“ i novosad-ski „Dnevnik“. Tačnije, udio nje-mačkog VAC-a u tim dnevnim novinama. „Politika“ je odbacila i samu ideju „da jedan ozloglaše-ni tabloid kakav je ‘Kurir’ posta-ne vlasnik najstarijeg i najugled-nijeg lista na Balkanu“. List je istakao da je VAC-ovo potraži-vanje sporno i da se nalazi pred sudom u Esenu (Njemačka). Rodić je potom objavio „da je premijer Srbije obavijestio nje-mački VAC da Rodići nisu po-godni kupci za ‘Politiku’“. I to je za pomenuti tabloid, izgle-da, bila bačena rukavica u lice.Sve poprima novu dimenziju kada se Pink, televizija sa na-cionalnom frekvencijom, uklju-čuje u odbranu premijera. Pink prekida redovan program, od-nosno direktan prenos rijali-tija „Farma“, vanrednim seri-jalom pod nazivom „Rušenje Vučića“ i „Rušenje Vučića - završni čin“. Glavni lik u tom

Ko je udario Srbiju

REGION

08.12.2015. 43

političkom rijalitiju je Dragan Vučićević. U prvom dijelu, uoči odlaska premijera u Kinu, on se pojavio na ekranu Pinka u dra-mi zbog Vučića, molio ga da ne ide na put jer se oko njega savija nekakva „mafijaška hobotnica“, koja sprema državni udar. I dok je Vučićević cijele nedjelje zapomagao na Pinku i u Informeru, vlast je otišla iz ze-mlje - Vučić u Kinu. Dok je za vrijeme nje-govog odsustva u državi vladao red i mir, Vučićević je tako nedjelju dana ozbiljnom svijetu služio za podsmijeh. Premijer se vra-tio iz Kine, živ i zdrav i, osokoljen uspješ-nom posjetom, najavio da će u nedjelju re-ći „onima koji su se zaigrali“. U subotu je na kioscima osvanula naslovna strana Kurira, koji je kao „šokantno“ obja-vio naslov: „Krivična prijava zbog iznude i podstrekivanja: Vučićević i Vučić su me tjerali da smjestim Rodiću“. Tabloid, nai-me, objavljuje krivičnu prijavu Aleksandra Kornica, bivšeg direktora tog tabloida, pro-tiv Dragana Vučićevića, urednika Informera i direktora tog tabloida Damira Dragića. Kornic u prijavi obrazlaže da je premi-jer Vučić, sa svojim bratom Andrejem, Vučićevićem i Dragićem, pokušao „da ga natjera“ da lažno optuži Aleksandra Rodića, vlasnika Kurira. Kornic kaže da je od njih primio 120 eura u gotovini, kao i obećanja da će dobiti zaštitu i funkciju u Srpskoj na-prednoj stranci. Kurir je o tome objavio i videosnimak na svom sajtu, u kome se vidi da Kornic pokušava da se skoncentriše, od-govara na pitanja novinara i razgovara tele-fonom sa Vučićevićem. U razgovoru često ponavlja da je u finansijskim problemima, pa i da mu je potrebna pomoć.U nedjelju, 29. novembra, tek što se na-rod na društvenim mrežama prepustio reminiscencijama o praznovanju i boljem životu u bivšoj Jugi, Pink najednom pre-kida nostalgične emocije mirnih građana, a i pasioniranih gledalaca „Farme“, emito-vanjem završnog čina „Rušenje Vučića“. Dizanje tenzije počinje viješću da je pre-mijer dobrovoljno otišao u policiju i za-tražio da bude testiran na poligrafu. (Da podsjetim, za razliku od ostatka svijeta, u Srbiji je za vrijeme naprednjačke vlasti po-ligraf postao institucija. Iako se u sudskom postupku ne priznaje kao dokaz, u Srbiji nema ni suda ni sudije od većeg autori-teta u odnosu na poligraf.) Takvo reago-vanje premijera bilo je začuđujuće, utoli-ko što se nijedan ozbiljan političar nije do te mjere potresao zbog tabloidnih napisa. Tim prije, što u ovom slučaju Vučić lič-no nije naveden u krivičnoj prijavi. Onda je Nebojša Stefanović, ministar policije, sazvao vanrednu konferenciju za novina-re u maskirnoj scenografiji koja nije zabi-lježena ni u vrijeme bombardovanja, pa ni vanrednog stanja u Srbiji. Ispred stroja do

zuba naoružanih policajaca svih rodova, objavio je da je premijer prošao poligraf, a to znači da nikada nije sreo Kornica, a ka-moli da mu je nudio novac i stranačku za-štitu. Uz sve to, dodao je informaciju da je policija uhapsila Sinišu Milića, bivšeg pri-padnika policije Republike Srpske i Srbije, sa dosjeom vezanim za neke crnogorske kriminalne grupe, nakon što je osam pu-ta primijećen u posmatranju premijerove kuće! Pošto ministar nije objasnio zašto je policija čekala do broja osam, niti da li je sumjivo lice u vezi sa pisanjem Kurira, a novinari nisu postavili nijedno pitanje, u vazduhu je ostalo samo uznemirenje svih onih koji su tu sliku gledali. Za to vrijeme glavni lik u studiju TV Pinka je ponovo glavni urednik Informera. Slavodobitno ističe da se potvrđuje kako je bio u pravu, iako su protekle nedjelje „svi govorili da je lud“. Ponavlja priče o držav-nom udaru, pokazuje ljekarski izvještaj sa psihijatrijske klinike o Kornicu, optužu-je ministarke Zoranu Mihailović i Kori Udovički da su dio Vučićevog neprijatelj-skog okruženja. Na Vučićevićevoj crnoj li-sti našli su se i novinari Slaviša Lekić i Vukašin Obradović. Na ekranu su se, za-tim, smjenjivali politički analitičari koji su tumačili opasnosti po stabilnost Vlade. Pod sumnjom su i strani centri moći, SAD i Velika Britanija, koji premijeru rade o gla-vi, navodno, zbog odbijanja Srbije da Rusiji

uvede sankcije.

ŠIRENJE STRAHA

Dramaturgija raste kada u studio Pinka sti-že gotovo pola Vlade Srbije, Vučićevi naj-bliži ministri: Zoran Lončar, ministar zdravlja, Aleksandar Vulin, ministar ra-da, Nebojša Stefanović, ministar policije, Nikola Selaković, ministar pravde. Iako se čuvaju da izgovore „državni udar“, svi uglas govore da je na djelu pokušaj destabiliza-cije države. Tenzije rastu pristizanjem no-vih vijesti: premijer se tokom prijepodne-va sastao sa predsjednikom  Tomislavom Nikolićem. U toku dana njih dvojica se još jednom sastaju, a iz predsjednikovog kabi-neta slijedi saopštenje u kojem se osuđuje „pokušaj rušenja premijera“. Vučić dobija podršku i od predsjednice Skupštine Maje Gojković. Pojavljuje se na kraju i Bratislav Gašić, ministar odbrane, riječima da je „pre-mijer Aleksandar Vučić, prema procjena-ma bezbjednosnih službi, najugroženija lič-nost“. On podsjeća na ubistvo premijera Đinđića i govori „da su isti akteri i danas na sceni Srbije“. Sve to Gašić pojačava objaš-njenjem da su „to političko-kriminalno-taj-kunsko-medijski akteri“. Na kraju dana se oglasio i javni tužilac – „da će pokretanjem odgovarajućeg krivičnog postupka sprije-čiti ugrožavanje ustavnog poretka i desta-bilizaciju zemlje“. Gledajući ekran Pinka, slike i riječi su ostavljale utisak da je još sa-

mo ostalo da se proglasi vanredno stanje, a da nikom pribranom nije bilo jasno gdje su skrivene sve te mračne sile zadužene za izazivanje haosa. Pinkov vanredni program posvećen završ-nom činu rušenja premijera, međutim, nije prihvatio nijedan elektonski medij. Državna televizija RTS, TVB92 i TVN1 objavili su sve dnevne informacije kao udarne vi-jesti, ali bez prekidanja redovnog progra-ma. Zbog izostanka primjerenog regovanja zvaničnih institucija, čekalo se da progovo-ri premijer, jedina vlast u Srbiji koja se po-kazala kao svevideća i neprestano budna.Vučić se, umjesto u nedelju, kako je obe-ćao, obratio naciji u ponedjeljak uveče na RTS-u, u emisiji „Upitnik“, da konačno ka-že ko mu radi o glavi. Ispostavilo se da su

vi, navodno, zbog odbijanja Srbije da Rusiji slike i riječi su ostavljale utisak da je još sa-

Nakon lažnog državnog udara, među naj-citiranijim komentarima našao se odlomak iz knjige „Sociologija“, Čedomira Čupića, profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu: „Cezarističku diktaturu karak-teriše neograničena samovolja diktatora koji državu i podanike drži u stalnoj pretnji vanrednim stanjem ili proizvodnjom okol-nosti koje zahtevaju uvođenje vanrednog

stanja. Takođe, diktator podgrejava nadu podanika obećavajući i najavljujući velike privredne projekte i radove koji će omo-gućiti ekonomsku stabilnost, zadovoljstvo i sreću svima. Diktator javnost obasipa uz pomoć opakih propagandista senzacija-ma, senzacije uništavaju vrednosni si-stem, a javnost dezorijentišu i pogrešno usmeravaju.“

CEZARISTIČKA DIKTATURA

44 www.startbih.info

REGION

08.12.2015.

to – novinari! Odnosno, preo-stali nezavisni mediji i internet portali koji su svoja istraživanja posvetili raskrinkavanju različi-tih afera i nepodopština vlasti. Svi ti mediji su izvan Vučićeve kontrole jer postoje i rade za-hvaljujući međunarodnim do-nacijama. Ti koji ih finansiraju, izgleda, premijeru mrse konce iza leđa. Ogroman novac, ko-ji ti mediji dobijaju iz zemalja EU, bolje da je dat Vladi da ne-što konkretno uradi, kako je re-kao, nego što se finansira nji-hovo pisanje u kojem „iznose neistine o Vladi Srbije“. Vučić je u dvosatnom razgovoru obja-snio da nije riječ o državnom udaru, ali da su Vlada i drža-va, to jest on, izloženi neprekid-nim pokušajima destabilizacije. O poligrafu misli sve najbolje, kao i o Draganu Vučićeviću, koga vidi kao „poštenog i ča-snog“ novinara. (Godinama, u anketi magazina „Status“, u kojoj su učestvovali novinari, Vučićević je bio nosilac titule „bruka za profesiju“.) I, na kra-ju svog tv-nastupa posvećenog raskrinkavanju državnog uda-ra, Vučić je lakonski poručio: „A ove stvari neka ljudi zabo-rave, samo odnose malo živa-ca i mnogo energije.“Epilog je da je sumnjivo li-ce Siniša Milić, poslije 48 sa-ti zadržavanja u pritvoru, pu-šten bez podizanja optužnice. Brzopotezno je i Tužilaštvo odbacilo Kornicevu krivič-nu prijavu protiv Vučićevića i Dragića. Sudbina se okrenula protiv Kornica, tako što je sad on zvanično osumnjičen zbog lažne prijave i uznemiravanja javnosti. Iz „Adrija medija gru-pe“ je saopšteno da su njen vla-snik Aleksandar Rodić i glavni urednik Kurira Milan Lađević pozvani na saslušanje u policiju zbog „izazivanja panike i nere-da“. Ministar policije Stefanović je izjavio da će slučaj Kurir ima-ti završnicu.Demokratska stranka, kao naj-značajnija opoziciona politička partija, najavila je čak podnoše-nje krivične prijave protiv pre-mijera Aleksandra Vučića, mi-nistara Nebojše Stefanovića, Zlatibora Lončara i TV Pink zbog „pokušaja zavođenja

strahovlade, širenjem panike preko izmišljenog državnog udara“. Iako ne očekuju da će pravosuđe reagovati po ovoj pri-javi, demokrate tvrde da su pri-javljeni počinili nekoliko „veoma ozbiljnih krivičnih djela, poput zloupotrebe službenog položa-ja, samovlašća, ugrožavanja si-gurnosti i prenošenja ličnih i porodičnih prilika“. Stranka je saopštila da je „nedjelju da-na ova grupa ljudi širila strah i paniku da bi onda rekli da su se malo šalili i da nema opasnosti od državnog udara. Svi treba da se zapitamo da li bi se premijer i ministri tako bahato i neod-govorno ponašali da znaju da u Srbiji postoji nezavisno sudstvo i samostalno tužilaštvo koje bi ih sankcionisalo u slučaju zlo-upotrebe moći“.Ljudi očuvanog zdravog razuma isticali su da ne mogu da nađu objašnjenje za prekomjerno po-dizanje straha i uznemiravanje javnosti od strane vlasti, osim možda u „mentalnom sklopu najmoćnijeg čoveka Srbije“. Sve se svelo na nagađanja: da je riječ o stranačkom obračunu unutar naraslog mastadonta Srpske na-predne stranke; pripremama za

vanredne parlamentarne izbo-re; ili tek samo o još jednoj od brojnih afera kojima režim dr-ži građane pod latentnim „struj-nim udarom“. Neki su pokuša-vali da nađu smisao u skretanju pažnje sa teških ekonomskih i

socijalnih problema, sa prote-sta poljoprivrednika, policajaca, penzionera, raznih ogorčenih ljudi, pa i radnika koji se protive predstojećoj prodaji Telekoma.Podizanje političkih tenzi-ja samo dva dana uoči dola-ska u Beograd nekoliko stoti-na visokih zvaničnika i šefova diplomatije iz cijelog svijeta na Ministarski sastanak OEBS-a, kojem je u ovoj godini predsje-davala Srbija, za ozbiljne ana-litičare predstavljao je gotovo vrhunac neodgovorne politi-ke Vlade Srbije. Većinska po-drška biračkog tijela koju uži-va Vučić lično, nije mu pomogla da ovlada vještinom upravljanja državom i da se posveti građe-nju demokratskih institucija. Naprotiv, na djelu je učvršćiva-nje njegove lične, neprikosnove-ne vlasti, koja ne trpi kontrolu i kritiku. Pošto se prijetnja državnim udarom završila kao lažna uz-buna, narod se vratio smješnijoj strani priče, pa je tako zabilje-žen još jedan zvjezdani trenu-tak. U jeku političkog podrhta-vanja Srbije, u Beograd je stigao i glumački kralj borilačkih vje-ština Stiven Sigal. Njegov do-lazak pratila je medijska najava da će obučavati srpske specijal-ce. Nije „Njuznet“.

Zabrinuto zbog označavanja pojedinih novinara i medija kao uče-snika ili organizatora navodnog državnog udara, Nezavisno udru-ženje novinara Srbije u svom saopštenju je protestovalo „zbog ši-renja atmosfere straha i panike u vanrednom programu TV Pink“. Predsjednik Vlade Srbije je pokazao „zabrinjavajući stepen tole-rancije prema daljem urušavanju medijske scene Srbije čime se de-mokratski procesi u Srbiji znatno usporavaju, a prostor za slobodu medija dodatno sužava“. NUNS je pozvao Vučića da prestane sa po-drškom „daljoj tabloidizaciji Srbije jer na taj način ugrožava slobo-du mišljenja i izražavanja, a Srbiju vraća u vrijeme devedestih ka-da su novinari i mediji bivali proglašavani za državne neprijatelje“.Koalicija nevladinih organizacija „Građanska Vojvodina“ najoštri-je je osudila „razaranje institucija i kampanju straha koju sprovodi vlast Aleksandra Vučića“. U njihovom saopštenju se ističe da „šire-nje straha kroz prizivanje, pa potom opozivanje ‘državnog udara’ – govori da je ova vlast spremna da za političke obračune koristi sve moguće mehanizme, pa i one najjezivije, viđene u totalitarnim sistemima, u kojima se kritičari vlasti proglašavaju za neprijatelje države i naroda koje treba ukloniti“. Iako „jeftini političko-medij-ski spektakli koje vlast redovno priređuje, mogu nekima djelova-ti komično, oni zapravo imaju veoma loše društvene posljedice, koje mogu biti i katastrofalne“, naglašeno je u tom saopštenju.

JEFTIN SPEKTAKL SA KATASTROFALNIM POSLJEDICAMA

45

ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

08.12.2015.

Prema analizama Eko-akcije, iz Sarajeva, od 2014. godine, najveći zagađivači zraka u BiH su termoelektrane u Tuzli i Kaknju, željezara u Zenici, ali i mala kućna ložišta i velika ložišta

centralnog grijanja na ugalj i drvo u svim gradovima, te motorna vozila, posebno ona sa dizel-motorima. Upozoravaju da u periodima povišene zagađenosti vazduha potpuno izostaju

odgovarajuće reakcije zavoda za javno zdravlje koji, i kada se oglasi, pošalje pogrešnu poruku poput one iz 2013. godine da se preko usta stavlja šal ili uključe kuhinjske nape. No, nisu

zavodi jedini koji su zakazali

ZAGAĐIVAČI U BiH

PIŠE: Hana Bajraktarević

Lukavac je jedan od najzagađenijih gradova u Evropi u kom je samo tokom 2014. godine registrovano

48.799 osoba oboljelih od bolesti koje su posljedica zagađenja. Ima sedam velikih i pet manjih zagađivača na četiri kvadrat-na kilometra, tvrde iz Foruma za zašti-tu okoliša opštine Lukavac. - Mi smo svakodnevno u kontaktu sa vla-stima - ili im pišemo ili ih obilazimo tra-žeći neko rješenje, ali se ništa ne dešava. Samo GIKIL dnevno u vazduh ispusti 68 tona otrovnih plinova. Osim njih, prema okolinskim dozvolama, veliki zagađivači

su i SSL i FCL, a mi cijenimo da su stvar-na zagađenja daleko veća od dozvoljenih.

Sve veću opasnost predstavlja i skladi-štenje eksplozivnih, otrovnih i zapaljivih

materija u prostorima pojedinih opera-tera, te ispuštanje nedozvoljenih mate-rija u rijeku Spreču. Tokom ovih radnji krši se više propisa i zakonskih odred-bi. Utvrdili smo da među ovim zagađiva-čima ima nekih koji uošte nemaju oko-linsku dozvolu kao Art-recikling, koji se bavi pirolizom ili spaljivanjem autogu-ma - kaže Spona Nezir, iz Foruma koji će, ako vlasti ne poduzmu ništa sa ciljem smanjenja zagađenja, zatražiti tematsku sjednicu Opšinskog vijeća Lukavac na te-mu zagađenja zraka, tla i vode.

IGNORISANJE

Načelnik Opštine Lukavac Dževad

Teško se diše, ali koga briga

HARBINJAU Tuzli su nedavno dobili

i dodatnih 12,6 miliona od TT Tuzla koju su tužili

zbog zagađenja i ni od tog novca ni dinar nije otišao u zaštitu okoliša

46 www.startbih.info

ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

08.12.2015.

Mujkić nije imao vremena komentari-sati situaciju u Lukavcu, nego je po se-kretarici poručio da je dovoljno to što su rekli ljudi iz Foruma.Prema analizama nevladine organizaci-je Eko-akcije, iz Sarajeva, napravljenim u zimu 2014. godine, najveći zagađivači zraka u BiH su termoelektrane u Tuzli i Kaknju, Željezara u Zenici, ali i mala kućna ložišta i velika ložišta centralnog grijanja na ugalj i drvo u svim gradovi-ma, te motorna vozila, posebno ona sa dizel-motorima. Napominju da su naj-zagađeniji gradovi u BiH Tuzla, Zenica, Sarajevo, Kakanj i Lukavac, u kojima za-

gađenje često premaši granične vrijedno-sti i do deset puta. Eko-akcija upozora-va i da u periodima povišene zagađenosti vazduha potpuno izostaju odgovarajuće reakcije zavoda za javno zdravlje, koji i kada se oglasi pošalje pogrešnu poruku poput one iz 2013. godine da se preko

usta stavlja šal ili uključe kuhinjske nape. „Svi naši gradovi koji se nalaze u kotlina-ma, plićim i dubljim dolinama, zimi ka-da nema dovoljno vjetra imaju visok ni-vo zagađenja lebdećim česticama“, stoji u analizi Eko-akcije, koja je za svaki de-tektovani problem imenovala i odgovor-ne, mahom vlade i resorna ministarstva okoliša, te inspekcije. Na ovo nije reago-vao niko iz institucija vlasti. - Kod nas se zagađenje u potpunosti ignoriše. U svih 14 vlada koje imamo nemamo niti jedno ministarstvo koje se bavi isključivo okolišem, a tamo gdje je okoliš komponenta - uglavnom slu-ži za namirivanje nacionalnih kvota ili

džender balansa. Dakle, nema volje da se taj problem rješava. Sa druge stre-ne, stručna javnost šuti, ljekari ne di-žu svoj glas iako svakodnevno dobiva-ju djecu oboljelu od raznih oboljenja koja su posljedica zagađenja. Mi smo pokušavali doći do nekih ljekara koji

bi mogli govoriti o ovom problemu, ali smo uspjeli doći do glasnogovornika i tu je kraj. Odgovornosti ima i na me-dijima koji se dosta površno bave pro-blemom zagađenja. Zaključak je da svi-jest o težini problema ne postoji - kaže Anes Podić, iz Eko-akcije. Kao ilustraciju navodi slučaj Pekinga koji je gotovo svakodnevno punio naslovnice tamošnjih novina zbog stepena zagađenja, a kada su 2013. godine objavili rezultate mjerenje zagađenja tokom šest godina is-postavilo se da je Peking samo jednom u tih šest godina bio gori od Tuzle. - Sarajevo je 70-tih godina prošlog vi-

jeka imalo uredbu koja je zabranjiva-la mala ložišta u određenim dijelovi-ma grada, 1976. godine je uzet kredit od Svjetske banke za gasifikaciju gra-da jer gas proizvodi najmanje zagađe-nje, a sada imamo ložišta na ugalj vi-še nego ikada - cijelo naselje Tibra se grije na tvrdi ugalj i izgleda da im je neko dao dozvolu za to - kaže Podić. Naglašava da svaki zagađivač, od fabri-ke do automobila, plaća određeni iznos Fondu za zaštitu okliša koji dio sredsta-va vraća kantonima u kojima je zagađe-nje nastalo, ali je potpuno nepoznato ka-ko se taj novac troši.- Kod nas nema ni volje ni želje da se okoliš zaštiti. Zakoni se donose i uglavnom su prepisani od EU, ali je primjena krajnje upitna jer nema in-terventnih mjera, niko ne mjeri koli-činu lebdećih čestica koje su kod nas najveći problem. Dok u Londonu ili Parizu imate uzbunu na 100 mikro-grama tih čestica na kubni metar, kod nas, konkretno u Sarajevu, ta koli-čina 20 dana bez prestanka ne pada ispod 100 i nikom ništa. Zagađenje bude i šest puta veće od dozvoljenog, pogotovo kada temperature padnu i kada se intenzivnije loži. Stanje je malo bolje samo kada ima vjetra, a inače je jedini spas za sve koji žive u Sarajevu da bježe iz grada - upo-zorava Podić.

UMJESTO ZA OKOLIŠ, PARE ZA PLATE

Fond za zaštitu okoliša u FBiH tokom godine prikupi oko 6,9 miliona KM od

gađenje često premaši granične vrijedno- džender balansa. Dakle, nema volje da jeka imalo uredbu koja je zabranjiva-

Iz Foruma za zaštitu okoliša opštine Lukavac već nekoliko mjeseci traže ponovno uklju-čivanje stanice za mjerenje zagađenja koja je postavljena u dvorište obdaništa i koja je 28. maja prestala da radi. Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice su im odgovorili: „Obaviještavamo

vas da je krajem mjeseca maja i početka mjeseca juna Ministarstvo preselilo na no-vu lokaciju, te se tokom selidbe server po-kvario. Trenutno je u procesu nabavka nove opreme i popravak stare. U skorije vrijeme moći ćete ponovo pratiti monitoring kva-liteta zraka i stoga vas molimo da budete

strpljivi i imate razumijevanja. U toku je po-dizanje sistema, pa zbog toga nema očita-vanja za sve zagađujuće materije, a moguća je trenutna neispravnost analizatora sum-pordioksida. Radimo na otklanjanju svih problema, kako za stanicu u Lukavcu, ta-ko i za sve ostale.“

PRILIKOM SELIDBE PAO SERVER, UGASILA SE MJERNA STANICA...

usta stavlja šal ili uključe kuhinjske nape. 

Zvjezdan Karadžin

pokušavali doći do nekih ljekara koji

U Fondu za zaštitu okoliša u FBiH, direk-tor Safet Harbinja kaže da je dodatni pro-blem sa zagađenjem to što zakoni i uredbe iz ove oblasti ne obuhvataju sve kompo-nente zagađenja zraka.- Mi sada imamo definisane samo tri komponente zagađenja zraka, a dijapa-zon ispusta je mnogo širi i tražili smo od Ministarstva da se obuhvate i druge emisije i dobili smo nešto. Zahvaljujući tim promjenama smo nedavno Koksnom kombinatu naložili da plati deset puta ve-ću naknadu nego do sada - kaže Harbinja.Karadžin upozorava da bi usklađivanje Zakona o zaštiti zraka u FBiH sa evrpskim standardima mnoge zagađivače natjeralo da stave ključ u bravu.- Imate zagađivače koji izbacuju 30 puta više sumpordioksida nego je dozvoljeno ili mnogo više azotnih čađi i kada bismo zakone prilagodili evropskim direktiva-ma svi oni bi trebali staviti ključ u bra-vu, ali sada su u izgradnji blokovi TE u Tuzli i Kaknju koji će u potpunosti biti u skladu sa evropskim direktivama o loži-štima, a sada su to najstariji i najgori za-gađivači u Evropi - pojašnjava Karadžin.

SUMPORDIOKSIDA I DO TRIDESET PUTA VIŠE

PRILIKOM SELIDBE PAO SERVER, UGASILA SE MJERNA STANICA...

Safet Harbinja :”Kantoni svoj novac tro-še kako oni žele i mi nemamo uvid u to, ali sa sigurnošcu mogu tvrditi da već tri godine ni para od tog novca nije otišla u zaštitu okoliša”

47

ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

08.12.2015.

naknada zagađivača i kantonima prosli-jedi 70 posto tog novca.- Ovih 30 posto koji ostaju Fondu tro-šimo za projekte od federalnog značaja i gotovo 90 posto tog novca prosljeđu-jemo lokalnim zajednicama za projekte koji se realizuju na njihovom područ-ju. Kantoni svoj novac troše kako oni žele i mi nemamo uvid u to, ali sa si-gurnošću mogu tvrditi da već tri godi-ne ni para od tog novca nije otišla u za-

štitu okoliša. U Tuzli su otvoreno rekli da su novac koji je tokom više godina prikupljen od zaštite okoliša posudili Vladi za plate, a u Zeničko-dobojskom kantonu isto tako. U Tuzli su nedav-no dobili i dodatnih 12,6 miliona od TT Tuzla koju su tužili zbog zagađe-nja i ni od tog novca ni dinar nije oti-šao u zaštitu okoliša. Kada mi zatra-žimo informaciju kako se troši novac koji im mi prosljeđujemo oni nas opo-menu da zadiremo u ustavne ovlasti i mi smo od Vlade FBiH zatražili da nas oslobodi obaveze izvještavanja o utroš-ku tog novca jer mi nemamo te podatke - kaže Safet Harbinja, direktor Fonda.Profesor geookolinskog inžinjeringa iz Tuzle Zvjezdan Karadžin naglašava da „svi veliki zagađivači imaju dozvole jer

je studija uticaja na okoliš preduslov za urbanističku dozvolu, ali da te okolinske dozvole nije lako ispoštivati“.Kaže i da se okolinske dozvole dobivaju na pet godina, a ne za stalno i da je pre-duslov za okolinsku dozvolu studija uti-caja na okoliš za nove kompanije ili plan aktivnosti sa mjerama za postepeno sma-njanje zagađenosti za stare.- U svoj rad one uključe najbolje raspo-ložive tehnologije, a tokom tih pet go-dina u kojima važi dozvola vlasti pra-te napredak. Ali neki su toliko stari da je nemoguće da unaprijede svoj proces proizvodnje, poput Koksare ili Sode i sličnih, ali njih ne možete ugasiti zbog toga što su zagađivači. Imate onih ko-ji mogu unaprijediti proces proizvod-nje ali je prostor oko njih toliko za-gađen da je tu gotovo nemoguće išta uraditi jer je čišćenje i dekontaminacija

KARADŽIN Fabrike zapravo trebaju početi raditi sa naučnom zajednicom i fakultetima

i na taj način tražiti rješenja za smanjenje

zagađenja koje proizvode

48 www.startbih.info

ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

08.12.2015.

stravično skupo. To je slučaj sa Koksarom ili Sodom - ne možete im nametnuti evrop-ske standarde jer koriste sta-re tehnologije i treba im pe-riod transformacije u kome će pokušati da unaprijede postojeći sistem rada, ali i uvedu nove tehnologije, što je jako skupo. Fabrike za-pravo trebaju početi radi-ti sa naučnom zajednicom i fakultetima i na taj način tražiti rješenja za smanje-nje zagađenja koje proizvo-de jer ne mogu sama, mora im neko pomoći - zaključu-je Karadžin. Napominje da mnogi veliki zagađivači poput najvećih ter-moelektrana već rade na sma-njenju zagađenja, da će no-vi objekti koji se grade ili će uskoro biti započeta njihova iz-gradnja biti sasvim u skladu sa

standardima EU, te da cemen-tare koje rade u BiH više go-tovo i ne proizvode zagađenje. - Kao najveći problem osta-ju mala i srednja ložišta ko-ja nisu definisana nikakvim zakonima i propisima i koja niko ne kontroliše. Sada po-stoji jedna grupa koja kreira posebnu peć koja će imati do-zer i neutralisati sumpordi-oksid iz malih i srednjih lo-žišta. Probleme ne možemo rješavati preko noći, nego mo-ramo početi raditi progresiv-no i zajedno - kaže Karadžin. Naglašava da su za nedovolj-no razumijevanje problema sa zagađenjem odgovorni i mediji kojima su zanimljivije estradne

ličnosti nego ljudi koji govore o načinima smanjenja zagađenja. Eksperti pojašnjavaju da je zrak uglavnom zagađen leb-dećim česticama - smjesom čvrstih tvari i kapljica, sa tim da se neke u zrak emi-tiraju direktno iz izvora za-gađenja, a druge nastaju ka-da zagađenje emitovano iz različitih izvora međusobno reaguje u atmosferi. Količina zagađenja lebdećim čestica-ma može biti vrlo nezdra-va, a za vrijeme određenih epizoda zagađenja i opasna. Upozoravaju da nivo zaga-đenja lebdećim česticama može biti povišen čak i u zatvorenom prostoru, po-gotovo kada je visok stepen vanjskog zagađenja. Lebdeće čestice se pojavljuju u širo-kom rasponu veličina: od 10 mikrometara u promjeru što je nekoliko puta manje od

širine jedne dlake ljudske kose i tada su toliko male da se mogu probiti u pluća i dalje u krvotok i unutraš-nje organe gdje mogu uzro-kovati ozbiljne zdravstvene probleme. U zemljama EU je zagađenje lebdećim če-sticama uglavnom svedeno unutar graničnih vrijedno-sti, a u slučajevim prekora-čenja propisane su drastične kazne. One zemlje EU ko-je još uvijek imaju problema sa zagađenjem zraka redov-no uvode dodatne zakone i mjere u odnosu na zakono-davstvo EU kako bi ispuni-le zadate standarde čistoće zraka.

Magazin Start BiH ponosno predstavlja monografiju

Sonje Elazar

IZ ALBUMA BOSANSKIH SEFARDA

Luksuzna monografija o životu Jevreja Sefarda u Bosni i Hercegovini

2015. - 450 godina od dolaska Jevreja Sefarda u BiH

Monografiju možete kupiti u svim boljim knjižarama.Ili u redakciji magazina Start BiH

NIK Denameda d.o.o. La Benevolencije 6/1, Sarajevo

+387 61 144 979redakcija@startbih.info

je nekoliko puta manje od

ČUDA BH. TRANZICIJE

08.12.2015.

„Suludo je baviti se špekulacijama. Naime, u slučaju CIA-nih podataka možemo govoriti samo o procjenama jer ne znamo ni otkud njima ti podaci, ko su im izvori, ni kako su oni riješili ono što je problem za domaće institucije“, kaže za naš magazin Srđan Puhalo, doktor psiholoških

nauka koji često provodi različita istraživanja javnog mnijenja

50 www.startbih.info

PROIZVODNJA PODATAKA

Stanovništvo u BiH je zbunjeno: Agencija za statistiku BiH tvrdi da, prema preliminarnim podaci-

ma iz popisa iz 2013. godine, u BiH ži-ve 3.791.662 osobe, a CIA tvrdi da je to 3.867.055 stanovnika. Istovremeno, prema Agenciji za statistiku BiH samo u Sarajevu preliminarno živi 466.374, a prema CIA-nim podacima 318.000 ljudi.

ŠTA SU PRAVI PODACI?

Istini za volju, CIA se ogradila napome-nom da ovo nisu zvanični podaci jer oni još nisu objavljeni u BiH, no ovo nisu je-dine zbunjujuće razlike. Prošle godine je, recimo, BDP u BiH, prema MMF-u bio 18.165 miliona do-lara, prema Svjetskoj banci 17.851, pre-ma UN-u 17.852 miliona dolara, a pre-ma CIA-i 18.990 miliona dolara. Prema Centralnoj banci BiH ovaj iznos je bio 18.272 miliona, uz napomenu da je to „procjena CBBiH koja se koristi kao pre-liminarni podatak, do objavljivanja zva-ničnog BDP-a od strane Agencije za sta-tistiku BiH“.Isto tako, prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH iz Tematskog biltena o radnoj snazi u 2014. godini, u BiH je te godine živjelo 2.982.000 ljudi sa tim da je onih između 15 i 65 godina bilo 2.021.000, a radnosposobnog stanovništva 2.565.000. Prema istom izvještaju je u 2014. godini u FBiH bilo 196.000 nezaposlenih, dok je prema Zavodu za statistiku FBiH u au-gustu 2015. bilo 390.659 nezaposlenih. Za one koji vole statistiku ili im trebaju po-daci, UNICEF, UNHCR i Agencija za sta-tistiku zajednički promovišu i DEVinfo bh. bazu podataka za koju kažu da „sadrži po-datke iz oblasti demografije, vanjske trgo-vine, socijalne zaštite i obrazovanja“, a da su u njoj agregirani podaci entitetskih zavoda za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko. Prema informa-cijama sa web-strane UNICEF-a - u bazi se nalazi 207 indikatora i 5.241 podataka. Prema toj bazi podataka, u BiH žive 142 osobe s invaliditetom od čega četiri psihički zaostale, sa tim da u ovaj broj nisu uključeni podaci iz Brčkog jer „Brčko nema podatke o ustanovama socijalne zaštite za odrasle

invalidne osobe“. Ali to su podaci iz 2011. godine, u kojoj je, prema istoj bazi poda-taka, u BiH bilo 319.000 nezaposlenih. Ovaj broj nezaposlenih se jako razlikuje ako o njemu govore entitetski zavodi za za-pošljavanje i Agencija za zapošljavanje BiH, prema čijim evidencijama je u BiH zaposle-no 714.586 ljudi, a nezaposleno 539.512 stanovnika ili 43 posto stanovništva, što je administrativna stopa, dok je prema po-dacima Centralne banke BiH nezaposleno 27,5 posto stanovništva i to je podatak do-biven po metodologiji Međunarodne or-ganizacije rada prema kojoj stanovništvo starije od 15 godina koje živi u privatnom domaćinstvu kao radnoneaktivno stanov-ništvo ne ulazi u ukupan broj nezaposle-nih, odnosno ukupnu radnu snagu.

Različiti su i podaci o visini vanjskog i unu-trašnjeg duga, pa je vanjski dug sektora vla-de na kraju 2014. godine iznosio 8,18 mi-lijardi KM, dok je unutrašnji dug BiH bio 3,5 milijarde KM. Ali taj prikazani ukupan

iznos vanjskog duga ne obuhvata i ukupan dug javnog i privatnog sektora prema stra-nim povjeriocima, dugove banaka i privat-nih poduzeća, a ukupan iznos unutrašnjeg duga ne obuhvata obaveze po osnovu re-stitucije, ali ni dugove prema radnicima, poreski dug, dugove među preduzećima, dugove preduzeća u stečaju ili likvidaci-ji kao i zaduženost fondova i sličnih in-stitucija, nego samo zaduživanje entiteta emisijom vrijednosnih papira na doma-ćem tržištu kapitala, staru deviznu šted-nju i ratna potraživanja.Na sve ovo valja dodati i neprijavljene rad-nike, neutvrđene poreske obaveze, nepri-javljene dugove prema radnicima... Jedinim pouzdanim podacima se mogu smatrati oni koje prikupljaju i ažuriraju jedinstvene ustanove za cijelu BiH ili za koje postoje jedinstveni registri poput broja izdatih ličnih karata, putnih isprava, regi-strovanih automobila, preduzeća, tekućih računa, naplata PDV-a i carina.... U Centralnoj banci BiH, koja svake go-dine objavljuje svoj bilten sa nizom stati-stičkih podataka, pojašnjavaju da oni po-datke prikupljaju iz različitih institucija i da ih obrađuju po međunarodno prizna-toj metodologiji, ali upozoravaju da u tom poslu treba biti oprezan.- Moramo razlikovati statističke podat-ke koji dolaze od nacionalnog proizvo-đača statistika i podatke koje posjedu-je i plasira bilo ko drugi. Dakle, jedini pravi statistički podaci za jednu državu su oni koje daje nacionalni proizvođač statistike dok su svi drugi podaci kojima raspolaže bilo ko, pa i MMF, CIA i slič-ni, samo podaci. Sa druge strane, stati-stika je nauka i podatke ili kretanje po-dataka ne može tumačiti svako, za to je ipak potrebno određeno specifično zna-nje - kažu u CBBiH.I iz Agencije za statistiku u BiH pojašnja-vaju da se „podaci iz statističkih i admini-strativnih izvora razlikuju i da metodološ-ki nisu uporedivi jer se razlikuju periodi posmatranja podataka, periodi i metode prikupljanja, definicije koje se odnose na kategorije koje su predmet istraživanja“. Naglašavaju da se ovo prvenstveno odno-si na podatke o nezaposlenosti iz ankete

PUHALO„Ne bih upadao u

paranoju od pokušaja prevare sa statistikom“

Najveće laži su u ljubavi, ratu i statistici

ČUDA BH. TRANZICIJE

24.11.2015. 51

o radnoj snazi i podatke o nezaposleno-sti koji potiču iz zavoda za zapošljavanje.No, ostaje otvoreno pitanje da li je iz bilo kog razloga moguće manipulisati podacima. - Malverzacije sa statističkim podaci-ma su uvijek moguće, ali ja vjerujem da smo mi ipak toliko pristojna država da su prevare ili manipulacije svedene na minimalnu mjeru. Ako govorimo, reci-mo, o biračkim spiskovima, vidimo da nema više glasanja mrtvih ili sličnih po-java jer oko tih spiskova moraju da se slože i pozicija i opozicija i vidimo da niko nikog više ne optužuje da laže, a ako i ima prevara one se odvijaju putem

glasačkih listića, ali to je nešto sasvim drugo. Ne može se manipulisati ni po-dacima o količinama uvezenih i izveze-nih roba jer imamo carine, Upravu za indirektno oporezivanje, a postoje i si-stemi putem kojih nas prati EU i to ne zbog nas, nego zbog sebe. Ima tu nekih nepravilnosti kao, recimo, količina crve-nog mesa koje se proda u BiH jer imate ono koje se proda direktno na imanji-ma, van sistema kontrole, ili pak procje-na oboljelih od SIDA-e prema kojoj na svakog registrovanog dolazi pet obolje-lih, ali tako je u svim zemljama. Osim toga, unutar samih institucija postoje interne kontrole, a osim toga institucije

su tako strukturirane da tamo imamo Srbe, Hrvate i Bošnjake koji, da tako ka-žem, jedni drugima pušu za vrat i ja ne bih upadao u paranoju od pokušaja pre-vare sa statistikom - kaže Srđan Puhalo, doktor psiholoških nauka koji često pro-vodi različita istraživanja javnog mnijenja. Smatra da nema mjesta zbunjenosti ili pa-nici ni zbog nedavno objavljenih različi-tih podataka o broju stanovnika u BiH.- Ništa ne treba tumačiti ili analizirati bez zvaničnih podataka, sa tim da tre-ba biti svjestan da i kod njih postoji sta-tistička greška, ali mediji se bave time jer se bave nebitnim stvarima. Ne uda-raju na kriminal i loše političke dogo-vore, na Radončića ili Izetbegovića ili šta znam koga, nego se bave sporednim stvarima. Figurativno govoreći, da po-stoji crna kutija njome se niko ne bi ba-vio jer to ne prodaje novine, ali zato po-stoje naslovi s upitnicima koji su najveće zlo. Suludo je baviti se špekulacijama. Naime, u slučaju CIA-nih podataka mo-žemo govoriti samo o procjenama jer ne znamo ni otkud njima ti podaci, ko su im izvori, ni kako su oni riješili ono što je problem za domaće institucije - ka-ko obračunati one koji su duže vrijeme van BiH, što je političko pitanje pretvo-reno u metodološki problem i onda to što je CIA objavila i nije važno - zaklju-čuje Puhalo.

Prema popisu stanovništ va iz mar ta 1991. godine, u Bosni i Hercegovini je ži-vjelo 4.377.033 stanovnika: Bošnjaka 1.902.956 ili 43,47 posto, Srba 1.366.104 ili 31,21 posto, Hrvata 760.852 ili 17,38 po-sto, Jugoslavena 242.682 ili 5,54 posto...Žena je bi lo 2.193.328, a mušk araca 2.183.795. Prosječna starost žena iznosila je 35, a muš-karaca 33 godine. Prema tadašnjem popisu, u BiH je bi-lo 1.207.098 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu bio je 3,6.U Sarajevu je živjelo 527.049 ljudi, u Banjoj Luci 195.692, a u Mostaru 126.628 ljudi.

ŠTA KAŽE POPIS

GLAS JAVNOSTI

08.12.2015.52 www.startbih.info

ESMA KAPETANOVIĆ, UČITELJICA, BLOGERICA I KNJIŽEVNICA IZ TUZLE

Učiteljica, blogerica i spisateljica iz Tuzle, Esma Kapetanović sa svojim učenicima stigne svuda: u park, na čitanje poezije... Svojim ponašanjem, komentarima,

blogom... ostavlja utisak da je za nju život razigrana pjesma i da ima tajni recept za životnu vedrinu. - Sa djecom u učionici ponekad smjehometrom na jutarnjem sastanku mjerimo osmijehe koji znaju biti i po nekoliko centimetara. Metode rada su se toliko usavršile da više ja ne predajem lekciju, niti ih učim, već ih podučavam sa 3P: podstičem na aktivno učenje, podsjećam da povezuju ono što već znaju sa onim što tek usvajaju od znanja i da preu-smjeravam. Zanimljivo, priznajte!? Djeca su čarolija i uvijek vam izmame ono najljepše u vama. Ponekad te dimenzije niste ni svjesni. Samo vam to otkriju nove, sasvim nove ge-neracije koje dođu, sjednu u klupe i, ma koliko vi to želje-li ili ne, oni vas oblikuju spram svojih mogućnosti i potre-ba. Tada shvatite da ste u ovom poslu povezani vi i djeca. E, to su novi trendovi iako naslovi lekcija ostaju isti, teme ostaju iste, koncepti nepromijenjeni... sve kao kad je meni moja učiteljica na času pričala prije mnogo godina. A za in-spiraciju za rad sa djecom meni su važna i neizbježna i pu-tovanja. Putovati je zaista vrsta dobrog djela: radovati se spoznajama o drugim ljudima, njihovim običajima, kultu-rama, tradicijama... Sve to je neprocjenjivo iz prostog razlo-ga što na taj način upoznajete sebe spoznajom o drugima. Lijepo je vidjeti kako u školama uče i kod kuće žive djeca Japana, Finske, Italije, Engleske, Turske i zemalja iz naše regije. Sa svih tih putovanja donesem ponešto. Iz Japana vruće vulkansko kamenje - ublaži bol vrlo brzo. Iz Finske plišane bijele Mumije. Iz Italije agavu i malo zemlje u pra-hu, tek za jedan mali vrč u kojem je zasađena agava koja je lijek za divnu kožu. Iz Engleske najbolje čajeve. Iz Turske mirođije za kuhanje - priča Esma.

JEDNO OD UPORIŠTA JE ČITANJE

- Pamtim dane kada sam mogla čitati po nekoliko knjiga u isto vrijeme, ali knjige sa koricama, ne ove elektronske. Pa započnem nekoliko radnji u istoj sedmici. Onda imam vre-mena da tokom dana upoređujem likove, situacije, radnje i prosto uživam... Uživam jer imam vremena da živim sa liko-vima. Mijenjam događaje, zaplete činim još zapetljanijim, vrhunac više zanimljiv, a kraj dajem svoj, novi, onako ka-ko bih voljela. Pamtim i dane kada je noć započinjala noć-nim programima radiostanica sa divnim emisijama, gostima

Recept za životnu vedrinu: Važno je imati svoju priču

Glas javnosti je rubrika kojom magazin Start BiH daje mogućnost i priliku sasvim običnim ljudima da iznesu svoja iskustva, mišljenja, sugestije, probleme koji ih tište,

ali i pozitivne primjere. Glas javnosti ovoga puta ima Esma Kapetanović, koja nije samo učiteljica svojim učenicima već ponešto o životnoj radosti i mudrosti može

naučiti i nas same

- običnim ljudima, radiodra-me pamtim takođe... Danas dok se vozim na posao slušam i pamtim knjige u audiover-ziji - redovno ih učitavam sa interneta, a radio slušam sa-mo u kuhinji dok kuham ru-čak ili spremam nešto, obično neobično za drage goste i ta-ko imam sve što volim. Sreća je znati to što voliš prepakira-ti u drugi oblik i nastaviti bi-ti to što jesi.

SVAKI DAN NOVA PRIČA

- Obično slikam Sretne kući-ce, na platnu i u raznim verzi-jama - bojama ili veličinama i u različitim položajima, ali i kamene kuće sa mora - ka-da sunce izlazi, u podne, kada zalazi i u samu zoru. Inspirišu me kuće, kućice ili kuće koje znače dom. Raduju me i mali slatki crteži koje radim, a koji toplinom i teksturom podsje-ćaju na naše stare spomena-re koje smo čuvali kao djeca. Sa ljubavlju ih čuvam i crtam. Kao što volim slikati i crta-ti, volim pisati priče za dje-cu i odrasle. Sve su to oso-be iz mog okruženja. Volim u ljudima i djeci vidjeti ono posebno, onaj potencijal ko-ji, kada je upotrijebljen, svi-jet čini sretnijim. Skoro sva-ki dan na mom blogu je nova priča. Moja neostvarena želja je da u staroj porodičnoj ka-menoj kući na moru, na sta-roj mašini remington napišem svoj roman - kaže Esma.

SREĆA JE VAŽNA ZA DJECU

- U suštini, za djecu je važ-no da su sretna jer samo sret-na djeca uče i aktivno sudje-luju u svim aktivnostima. A za nas odrasle sreća je malo precijenjen pojam. Sreća se ne postiže današnjim lifecoatchi-ma, treninzima, meditacija-ma i slično. Bitniji je mir, taj unutarnji sklop koji čovjek se-bi stvara radeći, razmišljaju-ći svaki tren, dovodeći sebe u ispravan balans energije, zna-nja i potreba koje su važne za njegovu esenciju i tu tako do-bru vibraciju koju nudi mir - ne spuštati. Ne treba ići u tuđu priču jer time sputava-mo svoju pozitivnu energiju.

Jednom kada to naučimo shvatit ćemo da nam je ljep-še sa nama samima nego po-kušavati druge voditi tamo gdje im nije mjesto. Čovjek kada ima hrabrosti čuti tiši-nu spoznat će šta je najbolje za njega u datom momentu, ali ljudi, nažalost, vole čuti sa-mo buku.

NISAM SAMO PROFESORKA

- Svi koji su gledali film Dnevnici jedne dadilje znaju da Scarlett Johansson u pot-punosti izgubi pribranost i sposobnost govora kada je na razgovoru za posao za-mole da kaže nešto o sebi. E, tako i ja - skoro zastadoh da smislim šta reći o sebi nakon dvadeset pet godina rada sa djecom, u učionici, na izletu, na terenskoj nastavi i u sva-kodnevnim trenucima života. Moj posao nije samo u učio-nici i moj čas nije samo če-trdeset pet minuta. Kao što ni učenik nije samo učenik, već je Dijete i ja nisam samo profesorka, već i majka, su-pruga, kćerka... jednostavno Žena, a to već nije nimalo la-ko biti iako, priznajem, da je-ste najljepša uloga koju život može dodijeliti jednoj osobi. Okružena sam ljudima i nji-hovim različitim porodič-nim pričama, ali važno je ne upasti u njihovu priču, nego imati svoju. Koliko god vam se ponekad činilo da je tuđa priča možda ponekad ljepša, uspjeh je ostati u svojoj! Samo tako, iz dana u dan, iz priče u priču, život postaje roman u kojem ste vi glavni lik. Tada vam već postane jasno da ste omudrali, da ste stekli svoje čitaoce ili publiku, da možete birati i aktere i određivati pri-oritete. Nimalo za potcijeniti, zar ne?! I tada kreirate obični, najobičniji dan. Naravno, jer u svojoj ste priči! I kada je po-teško, kažete: „Ima mjesta za osmijeh“. A u mom životu, na-ravno, postoji i jedno posebno biće sa rupicom na obrazu, sa smijalicom sa kojom osmijeh dobiva neku novu notu: mo-ja kćerka koja je moja stvar-nost i bajka, sve u isto vrije-me. Eto to sam ja. l

54 www.startbih.info08.12.2015.

TECHNOTECHNO

Tokom konferencije za developere (Google Dev Summit), Google je objavio kako verzija njihovog web-pregledača Chrome za Android i iOS uređa-je trenutno ima 800 miliona mjesečno aktivnih korisnika. Za poređenje, prošle godine Chrome za Android i iOS imao je duplo manje korisni-ka. Svakoga dana putem Chrome web-pregleda-ča generiše se 350 miliona različitih notifikacija sa 2.300 različitih web-stranica. Još tokom Google I/O 2015 konferencije, koja je održana u maju, objavljeno je kako Chrome ima jednu milijardu korisnika, što uključuje i mobilnu i desktop ver-ziju pregledača.

CHROME ZA ANDROID I iOS UREĐAJEIMA 800 MILIONA MJESEČNO AKTIVNIH KORISNIKA

Ne znate gdje se tačno nala-zite? Ne znate kako do želje-ne lokacije? Tražite najkraći put? Za sve one koji koriste iPhone specijalizovani portal

toptenreviews.com napravio je komparativnu analizu naj-boljih navigacijskih aplikaci-ja za taj uređaj. Ovo je pet najboljih:

PocketEarth Where MotionX GPSLite Earthcomber i Want

NAJBOLJE NAVIGACIJSKE MAPE ZA IPHONE

Kineski Xiaomi, iako svoju dostupnost ši-ri samo po Aziji, planetarno je postao po-pularan zbog svojih jeftinih, a kvalitetnih pametnih telefona. Pored pametnih tele-fona, kompanija se širi i u drugim pravci-ma nosivih gadgeta, a jedan od najpopu-larnijih je njihov Mi Band fitness tracker. Mi Band 2 je vaša lična fitnes narukvica od samo 14 grama. Omogućava vam da pratite svoju dnevnu fizičku aktivnost, a sa njom možete otključati vaš smartpho-ne bez potrebe za upisivanjem kompliko-vanih lozinki. Baterija ovog uređaja traje čak mjesec dana, vodootporan je, a može da radi na ekstremnim temperama od -20 do +70 stepeni Celzijusovih. Uz to, dolazi u raznim zanimljivim bojama, a kompati-bilna je sa Android (4.4 i noviji) iOS (7.0 i noviji) uređajima. Mi Band 2 na GearBest webshopu trenutno košta samo 10,22 do-lara, a uz to dobijate i besplatnu dostavu.

XIAOMI MI BAND 2, FITNESS PRATILAC OD SAMO 10 DOLARA

Dvojica hakera, Daniel Komaromy i Nico Golde, na PacSec bezbjednosnoj konfe-renciji u Tokiju, demonstrirali su presre-tanje, prisluškivanje i snimanje razgovora na Samsungovim smartphoneima. Problem se naročito odnosi na S6, S6 Edge i Note 4 modele. Da stvar bude gora, ova dvojica stručnjaka su napad demonstrirali na no-vim, tek otpakovanim uređajima čiji je sof-tver povrh svega bio nadograđen na najno-viju verziju. Naime, uzrok ranjivosti leži u Samsungovom čipu koji upravlja pozivima, a koji ne može razlikovati prave od lažnih celularnih tornjeva. Komaromy i Golde su detalje napada, koje nisu javno objavili, već proslijedili Samsungu.

SAMSUNG GALAXY TELEFONIRANJIVI NA PRISLUŠKIVANJE

Poznati servis za streaming muzike, Rdio, proglasio je bankrot i gasi se zauvijek. Vijest je došla samo dan na-kon objave da Pandora kupuje tehnologiju Rdia za 75 milio-na dolara u kešu, kako bi pro-širili iskustvo slušanja muzike na Pandori, a mnogi smatra-ju da će to uključiti dodava-nje muzike na zahtjev.Pandora je u procesu dobija-nja potrebnih licenci za pro-širenje opcija koje nudi pre-ko svog servisa za streamnig i automatizovane preporu-ke muzike, a očekuje se da će uvođenje promjena početi od 2016. godine. Osim što je Pandora dala multimilionski iznos za tehnologiju i intelek-tualno vlasništvo Rdia, planira usput i ponuditi posao mno-gim njegovim zaposlenicima.

GASI SE RDIO

54 24.11.2015.

5508.12.2015.

TECHNOTECHNO

Kako prenosi The Next Web, poznati trgovački lanac Walmart je nedav-no na svom sajtu ponudio ultrajeftini TracFone LG Prepaid Lucky LG16, te-lefon od svega 10 američ-kih dolara. Naravno, uz ovakvu cijenu ne treba očekivati nikakav impre-sivan hardver, pa vas ta-

ko ne treba iznenaditi lista specifikacija koja uključuje 3,8-inčni ekran, 1,2GHz dual-core procesor, 3MP kameru, te 3G, WiFi i Bluetooth podršku. Uz telefon stiže i 4GB microSD kartica. Kada je riječ o softveru, na telefonu ćete pronaći KitKat verziju Androida, koju vrlo vjerovatno nikada neće biti moguće zvanič-no nadograditi na neku noviju.

WALMART PRODAJE SMARTPHONE ZA SAMO 10 DOLARA

Organizacija koja sto-ji iza Bluetooth stan-darda, Bluetooth SIG, objavila je svoj plan za 2016. godinu, a on uk-ljučuje, prema pisanju sajta The Next Web, ne-koliko velikih poboljšanja. Ubjedljivo najveći novitet će bi-ti povećanje brzine za čak 100% u odnosu na aktuelni stan-dard, pri čemu potrošnja energije ne bi trebala nimalo porasti. Osim toga, Bluetooth SIG radi i na načinu za digitalno po-vezivanje uređaja koji će pokrivati kompletne zgrade ili ve-će kuće, zbog čega su kreirali i svoju novu Bluetooth Smart Mesh Working Group diviziju.Na kraju, vrijedi napomenu-ti kako bi Bluetooth standard sljedeće godine trebao dobiti i povećan domet i to čak četiri puta veći u odnosu na aktuelni.

BLUETOOTH STANDARD SLJEDEĆE GODINE DUPLO BRŽI

Prema pisanju Forbesa, Microsoft je potvrdio da se na računare korisnika Windowsa 7 i Windowsa 8/8.1, koji su rezervisali nadogradnju, automat-ski preuzimaju instalaci-one datoteke Windowsa 10, za slučaj da se odluče preći na novi OS, ali sada je otkriveno da se to događa i kod onih koji nisu obavili rezervaciju. Pored toga, Windows 10 se pokušava in-stalirati na sve te računare u posljednjih nekoliko ne-djelja, a Microsoft je Forbesu priznao da OS pokuša-va lansirati instaler bez traženja dozvole od korisnika. Prema ovom izvoru, neki korisnici su dobili obavješte-nje da restartaju računar zbog nadogradnji koje čekaju, ali nakon restartovanja je započeo pokušaj automatske instalacije Windowsa 10.

WINDOWS 10 SE INSTALIRA BEZ PRISTANKA KORISNIKA

Švajcarski proizvo-đač satova Tag Heuer predstavio je svoj pa-metni sat Tag Heuer Connected, koji se pro-daje po cijeni od 1.500 dolara. Sat razvijen u partnerstvu sa Intelom i Googleom ima kući-

šte od titana, a kao operativni sistem koristi Android Wear, koji mu omogućava brojne napredne pametne funkcije. Tag Hauer za sat nudi i zanimljivu garanciju, odnosno nakon dvije godine, kad pametni sat postane zastario, može se za-mijeniti za klasični mehanički sat iste vrijednosti i izgleda. U Googleu ističu kako je ovo prvi luksuzni pametni sat ko-jeg pokreće Android Wear.

TAG HEUER PREDSTAVIO LUKSUZNI ANDROID WEAR PAMETNI SAT

Google je objavio, na svom službenom blogu o internetskoj bezbjednosti, rezul-tate višegodišnjeg istraživanja koje je ispi-tivalo bezbjednost elektronske pošte. Od 2013. godine je, stoji u rezultatima stu-dije, udio enkripcijom zaštićenih e-ma-ilova porastao sa 33 na 61%, a sada čak više od 94% poruka nosi sa sobom ne-ki oblik autentikacije (proces određiva-nja identiteta nekog subjekta). Prema to-me se može zaključiti da je komunikacija e-mailom sada daleko bezbjednija nego prije dvije godine, a na poboljšanju se i

dalje radi. U skladu sa tim, Google najav-ljuje i novu opciju koju će njihov e-mail servis Gmail dobiti u narednim mjeseci-ma. Korisnici Gmaila će, naime, primati obavještenja o svakoj nekriptovanoj po-ruci koju prime. Primaoci će tako znati da se ne radi o potpuno bezbjednoj po-ruci, koja nije došla sa kriptovanog ser-vera, pa će moći na takve mailove obra-titi dodatnu pažnju. Ovo će se redovno događati kada na Gmail stigne poru-ka sa spoljnog servera, budući da Gmail sve poruke razmijenjene između Gmail

računa kriptuje od početka do kraja nji-hovog puta.

GMAIL POSTAJE JOŠ BEZBJEDNIJI

5524.11.2015.

DRUŠTVENE VEZE

08.12.2015.

Muzičar i producent Ismet Nuno Arnautalić nedavno je došao na ideju da snima kratke videozapise u kojima bilježi aktuelni momenat u ulicama, sokacima i mahalama Sarajeva

koje potom objavljuje na ličnom fejsbuk-profilu. Broj pregleda rastao je munjevitom brzinom, a komentari pristizali iz svih dijelova svijeta. Tako je nastao projekat pod nazivom

#DnevnaDozaSarajeva. Za magazin Start Arnautalić kaže da mu je jedan od najzanimljivijih komentara onaj koji je dobio iz Srbije, a koji glasi: „Volio bih da u drugom životu budem Sarajlija“

56 www.startbih.info

DNEVNA DOZA NOSTALGIJE

PIŠE: Zdravko Čupović zdravko@star tbih.info

Da su jednostavne ideje često za-pravo i najbolje pokazuje proje-kat #DnevnaDozaSarajeva Ismeta

Nune Arnautalića, poznatog sarajevskog muzičara i producenta, jednog od osni-vača kultnih Indexa i grupe Jutro od ko-je je nastalo Bijelo dugme, producentske kuće Saga, urednika muzičko-zabavnog programa Televizije Sarajevo, urednika Nadrealista, dobitnika nagrade Europske filmske akademij Felix za izuzetan rad u najtežim mogućim ratnim uslovima. U pi-tanju je serijal kratkih videozapisa u koji-ma je zabilježen aktuelni momenat u uli-cama, sokacima i mahalama glavnog grada koje potom objavljuje na ličnom profilu nekoliko puta dnevno.

KADA SE SPOJI ŠETNJA I SMARTPHONE

Projekat je započeo sredinom novembra i za kratko vrijeme privukao veliku pažnju svih onih kojima je Sarajevo u srcu.- Projekat je nastao tako što sam razmi-šljao o tome kako da uvežem nekoliko stvari u jednu cijelinu. Naime, imam na-viku da svaki dan šetam po 5-6 kilome-tara gradom, a onda sam dobio i dobar mobilni telefon sa HD kamerom. Kada imate ta dva elementa, onda ih spojite. Pred vama je Sarajevo, šetate, imate po-znate kadrove, volite Sarajevo i ništa vam nije teško. Tako sam svaki dan počeo sni-mati razne pozicije na brdima, u centru grada i na lokacijama na kojima obično šetam. Onda sam htio testirati da vidim kakva bi bila gledanost toga što se is-postavilo kao odlična ideja. Na samom početku nisam vjerovao u toliku popu-larnost na fejsbuku. Nakon samo 20-ak

dana gledanost klipova se povećavala za 10-ak hiljada dnevno. Vrlo brzo sam pre-šao cifru od 100.000 za nekih 60-ak kli-pova koje sam do sada postavio - govori nam Nuno dok se priprema za novu dnev-nu turu ulicama voljenog grada.Ubrzo se, kaže, zapitao i ko je publika nje-govih klipova, nakon čega je zaključio da su većinom u pitanju Sarajlije koje su iz nekog razloga otišli iz njega, kao i oni ko-ji su nekada imali bilo kakvu vezu sa še-herom, makar kao i turisti. Nemali je broj čak i onih koji sada žive ovdje, ali rijetko izlaze vani pa im ovi klipovi dođu kao ak-tuelni prozor u vlastito okruženje. U sva-kom slučaju, gdje god da su locirani po-smatrači, njihov broj se rapidno uvećava iz dana u dan.- Jedan od najzanimljivih komentara sam dobio od jedne osobe iz Srbije koja je napisala: „Volio bih da u drugom životu budem Sarajlija.“ Zaista divan kompli-ment. Ljudi gledaju, komentarišu i, što je najvažnije, reakcije su jako pozitivne. Nisam vidio nijednu negativnu. U pro-sjeku, dnevno postavljam tri, četiri klipa iako ih snimam i po 15-ak. Ogromna je arhiva, ali nastojim da budem aktuelan. U svakom slučaju, ako padne neki veli-ki snijeg ili neko drugo nevrijeme mo-gu se koristiti arhivom - kaže Nuno, uz konstataciju da mu trenutno najveći pro-blem predstavlja arhiviranje materijala s obzirom da HD snimci zauzimaju mno-go prostora na harddisku. Ilustracije radi, za samo tri sedmice, Arnautalićeva arhiva je već dostigla 100 gigabajta.

SNIMAM TAMO GDJE SE ZATEKNEM

Princip rada, kao i cijela ideja uostalom, zapravo su vrlo jednostavni.

Pred vama je Sarajevo. Šetate, imate poznate kadrove. Volite Sarajevo i ništa vam nije teško

Na pitanje da li možda planira uvesti ne-ki kviz sa temom prepoznavanja uličica i sokaka, Arnautalić kaže da je razmišljao i sam o tome.- Sigurno da ima kadrova koje mogu prepoznati samo ljudi koji su tu živjeli. Reakcije i komentari su me zaista izne-nadili tako da sada ne znam na šta će sve ovo na kraju izaći - kaže on.Dodaje će ovo možda prevazići i njego-ve mogućnosti pa bude morao širiti ba-zu podrške. - Uglavnom, pun sam entuzijazma. Bit će nekih novina sigurno, ali sada još ne znam. Možda i ljudi daju neke ide-je. Čak je i naziv projekta Dnevna doza Sarajeva dala moja drugarica koja živi u New Yorku, jer je u jednom komenta-ru napisala da joj ovi klipovi dođu kao dnevna doza Sarajeva što mi se učinilo jako adekvatnim. Ali je sam naslov oba-vezujući pa moram svaki dan raditi. Za sada se ne mislim širiti na druge društve-ne mreže, ali radim na otvaranju pagea jer mi to daje više mogućnosti. Mnogi mi savjetuju da pređem na Youtube jer je tamo veća gledanost, ali eto nekako sam počeo na fejsbuku pa mi se neda. Planiram napraviti i film od 90 minuta gdje ću zapravo spojiti 100-150 klipova u jedan. Neće ni biti selekcije već će sa-mo biti hronološki poredani - najavlju-je naš sagovornik nakon čega ističe i da mu se broj prijatelja na fejsbuku utrostru-čio samo par sedmica nakon pokretanja ovog projekta.

ZNATE LI KOJA JE OVO ULICA?

DRUŠTVENE VEZE

08.12.2015. 57

Šta koristite od opreme?-Koristim iPhone 6+ koji ima zaista odlič-nu kameru i snima u 2K, ima žiroskop pa stabilizira snimak i dok se krećem. Imam i selfie štap jer mi je nekada sa njim lak-še startati snimanje. Uglavnom, ne želim biti previše profesionalan - kaže Nune.

OPREMA

Pred vama je Sarajevo. Šetate, imate poznate kadrove. Volite Sarajevo i ništa vam nije teško

58 www.startbih.info

DRUŠTVENE VEZE

08.12.2015.

- Tamo gdje stanem, napravim švenk, okrenem kameru i traje koliko traje. Nemam nekih pravila i ograničenja. Ni prebrzo ni presporo. Klipovi traju od 20-ak sekundi do dvije minute. Sve je pri-rodno. Dugo se inače bavim videom i znam dobro koliki je posao i procedura kada se vadi kamera, namješta stativ... To sve traje. Meni je sada sva oprema u džepu. I kamera i stativ. Spreman sam u svakom trenutku - sumira naš sagovornik.Potom nam priznaje da mu veći posao predstavlja selekcija snimljenog materi-jala nego izbor lokacije.- Uglavnom, snimam tamo gdje se zate-knem, a tek onda odlučujem šta ću obja-viti. To mi je problem jer imam viška kli-pova pa moram izabrati najzanimljivije. Ali moram priznati da često puta ne po-godim. Najveću gledanost često imaju neki snimci za koje to nikada ne bih oče-kivao. Sada je, recimo, najgledaniji ka-dar kod kafane Dva riba-ra. Tamo čak i nema puno stanova pa da se mnogi podsjete na to. Tu je ka-fana, pošta, pozorište, ali eto to je najgledanije do sada - pomalo je zbunjen Nune.Poput većine rođenih Sarajlija, i Arnautalić je do sada uglavnom obi-lazio samo poznate uli-ce, ali pod pritiskom sve gladnije publike, primoran je da i sam otkriva neke nove kaldrme i primjeću-je stvari koje su mu rani-je promicale.- Iako dobro poznajem grad, ima dijelova gdje nikada nisam bio. Prije par dana sam, recimo, išao gore kod bolnice na Koševu i spustio sam se kroz neku ulicu za koju i ne znam kako se zove jer je mnogim promijenjeno ime. Zato, recimo, uvijek pišem i nekadašnji i aktuelni naziv ulice. To je problemčić, ali kupit ću plan grada ovih dana - govo-ri uz osmijeh, a potom nastavlja: - Ljudi

nikada ne gledaju visoko dok hodaju ni-ti primjećuju arhitekturu zgrada. Sada sam, naravno, počeo i na to obraćati pa-žnju jer se trudim uhvatiti što širi kadar da neko možda ugleda svoj prozor. Samo taj detalj je dovoljan da pojedinca učini sretnim i da se javi pun emocija. Ljudi

najbolje reaguje na prostore koji ih vezu-ju za djetinjstvo. Primjera radi, snimao sam Drugu gimnaziju i vezu sa prosto-rom gdje je nekada bila slastičarna Kod komše. Sada je tu prodavnica autodijelo-va, ali svi koji su išli u Drugu gimnaziju

znaju šta je Kod komše i svima je drago. Ljudi vole te lične prostore za koje se la-ko vežu. Uglavnom je to nostalgija i blaga veza sa Sarajevom. Oni koji su vani vole da se vežu za naš grad na bilo koji način jer ga vole, a ja im nudim živi snimak. Često snimam i pješačke prijelaze gdje

snimam ljude kako samo prolaze pa mnogi nekoga prepozna-ju. Najfrekventiniji pješački prelaz je onaj kod BBI-ja prema Radićevoj. Tu desetine lju-di prelaze - kaže Nune.Ipak, priznaje da se do sada nizvodno ni-je spuštao dalje od Čengić-Vile, ali nam obećava da u nared-nim danima može-mo očekivati zapise iz svih dijelova gra-da iako želje ne is-punjava, osim na mo-lbu starih prijatelja iz djetinjstva. Uporedo sa pješačkim, Nune radi i motorizovane

klipove.- Snimam vožnju automobilom i objavio sam par i tih snimaka od sedam do 10 minuta. Kroz vožnju vidite jako lijepe kadrove naših mahala i to su mi zapra-vo najljepši snimci. Moram reći da nam mediji često serviraju negativne stva-ri, ali mislim da ljudima stvarno treba malo više pozitive. Često se sjetim na-ših rasprava oko toga ko će nam biti na novčanicama kada se uvodila KM, a sa-da više niko o tome ne govori. Bitno je samo koliko ih ima, a razlikujemo ih po boji. Zato mi je drago što je ovo doživ-ljeno pozitivno jer stvarno volim pozi-tivne stvari. Probleme ne volim ni sluša-ti ni učestvovati u njima - poručuje nam Arnautalić na kraju razgovora.

Dva riba-. Tamo čak i nema puno

stanova pa da se mnogi podsjete na to. Tu je ka-fana, pošta, pozorište, ali eto to je najgledanije do

zbunjen

Poput većine rođenih

snimam ljude kako samo

ju. Najfrekventiniji pješački prelaz je onaj kod BBI-ja prema Radićevoj. Tu desetine lju-di prelaze -Nune.Ipak, priznaje da se do sada je spuštao dalje od Čengić-Vile, ali nam je spuštao dalje od Čengić-Vile, ali nam je spuštao dalje od

obećava da u nared-nim danima može-mo očekivati zapise iz svih dijelova gra-da iako želje ne is-punjava, osim na mo-lbu starih prijatelja iz djetinjstva. Uporedo sa pješačkim, Nune radi i motorizovane

Prije zapisa sa sarajevskih ulica, Nune je imao i vrlo gledan muzički projekat.Dugo je bio urednik na televiziji, a bio je i među prvima koji su imali VHS rekorder u Sarajevu. Sve emisije pop-rock muzike ko-je je radio kao urednik snimao je na VHS-u iz programa i to čuvao. Kaže da je do sa-da objavio 50-ak snimaka koje možda čak ni televizija nema u svojoj arhivi. I to je bi-lo dosta gledano, ali ne kao „Dnevna do-za Sarajeva“.

- Mislim da ovaj projekat apsolutno mo-že imati i turističku notu, ali treba smisli-ti način kako se obratiti ljudima koji ne-maju veze sa Sarajevom. Organizacije i firme koje se bave turizmom se trebaju uvezati i možda početi koristiti ove snim-ke na neki način. Prospekt je jedna stvar, ali živi kadar je nešto sasvim drugo - tvr-di Arnautalić koji paralelno radi i na veli-koj arhivi u visokoj rezoluciji, na šta je ja-ko ponosan.

TURISTIČKI POTENCIJAL DNEVNE DOZE

ri uz osmijeh, a potom nastavlja: - Ljudi va, ali svi koji su išli u Drugu gimnaziju

Među brojnim pohvalama, Nune izdvaja po-ruku koju je dobio od prijateljice Javorke Finci, iz Švajcarske, koja je napisala:„Mislim da se glavna odlika i djejstvo ovog projekta ne iscrpljuje samo u buđenju uspo-mena i u nostalgiji za izgubljenim prostorom, već da je njegov najljepši učinak to što nam omogućava da učestvujemo u životu grada

SADA, da izađemo na pijacu, prošetamo, sko-knemo do prijatelja, čujemo žamor grada, sretnemo sugrađane, vidimo i pomirišemo jedan i jedini sarajevski snijeg kako je počeo da pada baš SADA, da živimo sa tim i kad ni-smo dolje, da vidimo kako Sarajevo živi i ka-ko POSTOJI i kako smo mi njegov dio, mi isto tako još živi u njemu. Nemoj posustajati.“

PISMO PODRŠKE IZ ŠVAJCARSKE

5908.12.2015.

ŽIVA BIBLIOTEKA

Ove godine kroz BiH je prvi put prošla živa biblioteka i to kroz 20-ak gradova: Fojnica, Livno,

Sarajevo, Ilidža, Jajce, Derventa, Doboj, Velika Kladuša, Zenica, Konjic, Maglaj, Visoko, Gradiška, Banja Luka, Sanski Most, Mrkonjić- Grad, Jajce, Prijedor, Brčko... I nije bilo nezadovoljnih ni čita-laca, ni knjiga.A jednostavno je: vidiš ili čuješ gdje je, odeš, učlaniš se, pogledaš katalog raspo-loživih knjiga - ljudi i odabereš sa kim ćeš razgovarati. U tim katalozima ima svega: vjerske literature, izbjeglica, Roma, migra-nata, pripadnika LGBT populacije, mirov-nih aktivista, pripadnika vjerskih manjina, djece odrasle bez roditelja, Ukrajinke koja je u nacionalno mješovitom braku, samo-hranog oca djeteta sa Daun-sindromom, ateista, vegetarijanaca... onih do čijih iskustava ili razmišljanja je u oficijelnim

medijima i na javnim mjestima teško ili nemoguće doći i onih koji su najčešće žr-tve predrasuda ili su n a margini.

MOŽE I ČITANJE OD KRAJA

Jedna od knjiga u Sarajevu je bila Ukrajinka Ina. Spremna je da priča o mnogo čemu, ali između ostalog i o tome kako je u Ukrajini, početkom devedesetih godina prošlog vi-jeka, upoznala jednog Sarajliju, svog sa-dašnjeg muža. - Ja sam studirala, a on je bio dio jed-ne poslovne delegacije koja je boravi-la u drugom krilu zgrade u kojoj je bio studentski dom. On je mene primijetio, a ja njega nisam. Rekao je mojoj prija-teljci da bi želio da se upoznamo, ali ja sam se spremala za odbranu magistar-skog rada u drugom gradu i nije mi bilo

Ne sudi knjigu po koricama, nego je iskoristi

da razbiješ predrasude„Živa biblioteka“ funkcioniše baš kao prava biblioteka - čitaoci dolaze da pozajme „knjigu“

na određeno vrijeme. No, u ovoj biblioteci, knjige ne samo da mogu da pričaju već mogu i da odgovaraju na pitanja čitalaca, kao i da postavljaju pitanja i da uče. I magazin Start je pozajmio

nekoliko knjiga kako bi za naše čitaoce ispričali svoja iskustva sa projekta „Žive biblioteke“

60 www.startbih.info08.12.2015.

do druženja sa nepoznatim, no on je bio uporan - priča Ina. Oči joj sijaju na važnim mjestima njene pri-če, na licu joj se vidi kada joj srce ubrza od uzbuđenja zbog prisjećanja... Ne dozvo-ljava da se preskoči nekoliko strana, kaže da „ono što slijedi neće biti razumljivo“ i sve vrijeme se smiješi. Na kraju ima i su-za, kao pri gledanju romantičnog filma, ali volonteri - bibliotekari su uvijek negdje u blizini, bilo da opomenu da je „dvadeset minuta predviđenih za razgovor isteklo“, bilo da dodaju maramicu, ako je potrebna. Među traženijim knjigama su one koji ima-ju LGBT-prefiks, bilo da su pripadnici te populacije ili aktivisti. Jedna od njih pri-staje da bude čitana od kraja. - OK, od kraja! Sada sam sasvim OK i sretna sam, imam djevojku, svi u mom društvu znaju da smo par i sretna sam jer sam oduvijek imala dobro društvo koje me podržavalo. I mama odavno zna da sam lezbijka i to je sasvim dobro prihva-tila. Samo tata još ne zna ili mu barem ja nisam rekla - ne znam kako. Ali sam sasvim OK, sretna i zaljubljena. Bilo je, naravno, perioda u kojima je sve bilo lo-še, perioda kada sam sve ostavila i samo putovala i plakala, ali to je sada daleko iza mene - priča knjiga LGBT –aktivis-tkinja i sve vrijeme se široko osmjehuje i prenosi vedrinu na sve oko sebe. Kada je čitalac zamoli da se ipak prebaci na poče-tak, sjeća se da je bila klinka i da je bila užasnuta kada joj je prijateljice rekla da joj se sviđa djevojčica.- U tom trenutku, a bila sam u osnovnoj školi, za mene je to bilo strašno. Nisam je osuđivala, ali se nisam prijatno osje-ćala. No, na početku srednje škole sam vidjela jednu stariju djevojku i čim sam je vidjela - zaljubila sam se! Jednostavno se desilo! Rekla sam prijateljima i njima

je to bilo OK. Ta djevojka tada nije ni znala da ja postojim, ali polako smo se upoznale i postale dobre prijateljice – priča ova knjiga. Kaže da „u Sarajevo gay-parovima nije pro-blem naći mjesto za izlaske i druženja jer ima mnogo takvih mjesta“ i da nije teš-ko naći ljude koji isto misle i osjećaju. Na kraju kaže daje sretna i dobronamjernog čitaoca ostavlja u dobrom raspoloženju. Projekat „Živa biblioteka“ je nastao pri-je 15 godina u Danskoj, kao model bor-be protiv nasilja i predrasuda i specifičan je po tome što „čitaoca“ knjige stavlja li-ce u lice sa njegovom predrasudom - on ili ona upoznaju nekoga o kome su ima-li predrasude ili mišljenje utvrđeno bez osnova i onda se „knjiga“ otvori i u roku od dvadeset ili trideset minuta svog čita-oca suočava sa njegovom ličnom predra-sudom. Knjige su osobe koje su diskrimi-nisane ili pripadaju grupama koje su zbog

svog društveno-ekonomskog ili kulturo-loškog porijekla / satusa spola, dobi, uvje-renja, izgleda i dr. socijalno isključene, sti-gmatizirane ili marginalizirane. Žive knjige pričaju svoje životne priče, ali i daju odgo-vore na pitanja čitatelja i kroz dijalog ruše zidove predrasuda i stereotipa.„Živa biblioteka otvara nove univerzu-me gdje generalizacija ne funkcioniše jer ako upoznaš jednog ko je drugačiji od onoga što ste mislili - javlja se pitanje koliko ih još postoji takvih i to pitanje na licu mjesta razbija predrasudu“, pi-še portal www.diskriminacija.ba.

NAJZAPAŽENIJE KNJIGE LEZBIJKA NERA I SUPERŽENA

Jedna od koordinatorica projekta u Sarajevu, Saša Knežević pojašnjava da je jedina razlika između uobičajene i ži-ve biblioteke u tome što je „živa biblioteka

sigurno mjesto za nesigurne razgovore“.- Živa biblioteka je mjesto za razgovor. Čitalac bira naslov i može da dobije i očekivano i neočekivano, sa tim da može da bira i temu za razgovor. Obično knji-ga prvo kaže nešto o sebi ili upita svog čitaoca šta su stereotipi o gej-populaci-ji ili o djeci koja žive na ulici ili o nečem drugom što je odabrana tema te knjige. Ako čitalac ne zna šta je to, knjiga otva-ra razgovor, obično o stereotipima ve-zanim za tu oblast. Tok razgovora za-visi od čitaoca jer imamo mlađe čitaoce koji ne znaju šta bi pitali i onda poma-že knjiga, ali imamo i one iskusnije koji jako dobro znaju šta bi pitali, znaju šta žele od knjige. Cilj je da čitaoci ne sude knjigu po koricama, nego da pokušaju da je upoznaju i tek onda sude o njoj - kaže Knežević.Napominje da se biblotekari - volonte-ri trude da knjige ne budu oštećene ili

6108.12.2015.

ukradene. - Znamo da je u drugim ze-mljama bilo pokušaja krađe knjiga, ali kod nas se za sa-da desilo samo to da knjiga dobije bračnu ponudu - kaže Knežević. Sudeći prema interesu posje-tilaca, među zapaženijim knji-gama su bile Lezbejka Nera i Superžena. Neri je ovo 15. su-sret sa čitaocima.- Moj motiv je da pokažem ljudima da postoji LGBT-zajednica i da je uveliko pri-sutna u BiH iako je ljudi ne prihvataju. Cilj mi je da ohra-brim pripadnike LGBT-zajednice da se malo više pi-taju i da se pokrenemo jer ako nas ne vide to je kao da nas nema - priča Nera. Kaže da je najčešće pitaju kako je shvatila da je lezbijka, kada se to desilo, kako je rekla rodite-ljima, kako zna da je lezbijka...- Najčešće pitaju kada se to dogodilo, odnosno kada sam i kako shvatila, pitaju o bra-ku, o djeci... Kažem im da se to dogodilo u prvom osnovne, neki momenat simpatije kada jednostavno osjetiš simpati-ju i - to je to. Sada, nakon 15 biblioteka, nema više pitanja koja me iznenađuju, a u po-četku je bilo nekih pitanja ko-ja su mi bila neugodna, ali je bilo i predobrih komentara. Naj če š će r a z g o va -ram sa dje-com i mla-dima, od 14 do 18 godina, i važno mi je da oni shvate jer p o e n t a mog rada i posto-j a n j a u ovom je-ste da ši-rim sliku LGBT-zajednice i da pripadnicima LGBT-populacije pokažem da se možemo otvoriti prema svi-jetu - kaže Nera i kaže da je „spremna za razgovar s onima koji je nađu i kada biblioteka

nije u turneji“.

AKO NISU NA ČITANJU, DRUŽE SE

Superžena je Anela Kadić, mlada samohrana majka dje-teta s invaliditetom.- Moja kćerkica je dijete s in-validitetom. Ne hoda, ne go-vori, slabo vidi, ne koristi ru-kice i odlučila sam da budem živa knjiga jer želim da se o ovom problemu govori. Ljudi imaju predrasudu da samo-hrane majke sjede na ulici i prose, da nemaju pravo na druženje, momka, na uljep-šavanje, na posao, a ja sam sve to uspjela i nadam se da ću bi-ti sve bolja, a moje dijete sve sretnije - priča Anela. Kaže da je njeni „čitaoci“ naj-češće pitaju šta je njen momak rekao kada mu je saopštila da je samohrana majka djeteta s invaliditetom. - Reagovao je normalno, ja-ko je voli i sada je, dok sam ja ovdje, on sa njom kod ku-će. Pomaže mi u svemu i da nije tako ne bi ni bio moj mo-mak - kaže Anela.Čitaoci u holu razmjenjuju uti-ske: superžena je odlična, eno oko nje prava gužva, sada će opet početi, ona ti je u uglu; nas je oko časne bilo desetak, odlična je... a na izlazu iz sale

u kojoj su čitali zadovoljni i sa osmijehom na licu. Kažu, ra-do će doći ponovo, a i sada bi duže ostali. Saša Knežević priča da knji-ge za ove susrete nije bilo la-ko naći.

- Teško je naći knjige, pa smo se dovijali na različite načine: uzimali smo knjige iz drugih gradova, ali i iz vlastitih re-dova nevladinih organizaci-ja koje realizuju ovaj proje-kat. Na kraju su oduševljeni iako ne kriju da ih je u po-četku bilo strah - pojašnjava

Knežević.Dodaje da knjige, ka-da nisu u biblioteci, žive svoj život. - Ako nisu na čitanju - druže se sa drugim knjigama, rade svoj p o s a o . . . Moguće je tražiti ih i između turneja i, ako prista-

nu, moguće ih je čitati i tada - kaže Knežević i najavljuj vr-lo brzo novu živu biblioteku, možda već za Sajam knjige u Sarajevu. Prvu Živu biblioteku u Sarajevu su organizovale nevladine

organizacije: Udruženje poro-dica djece i osoba sa poteškoća-ma u razvoju „Dajte nam šansu“, Udruženje za prevenciju ovi-snosti NARKO-NE, Fondacija CURE, koalicija „Zanemari ra-zlike“, sa partnerima Javna usta-nova Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo i Mreža za izgradnju mira.Inače, projekat „Ne sudi o knji-zi po koricama! – Žive bibli-oteke u BiH“ ne bi uspio bez organizacija koje su ga osmi-slile – Independent (Zenica) i ToPeeR (Doboj). Organizatori pojašnjavaju da je cilj projekta pridonijeti pro-mociji kulture, otvorenosti pre-ma drugima, mirnog suživota, te unapređenju odnosa među različitim grupama i zajedni-cama u BiH, uz puno uvaža-vanje različitosti i razvoj inter-kulturalnog dijaloga, posebno među mladima.Sredstva su obezbijedili Ured UN-a za podršku izgradnji mi-ra / Fond za izgradnju mira (PBF), kroz program „Dijalog za budućnost“, a koji zajednič-ki provode UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.

ali je bilo i predobrih komentara. Naj če š će

žive svoj život. - Ako nisu na čitanju - druže se sa drugim knjigama, rade svoj p o s a o . . . Moguće je tražiti ih i između turneja i, ako prista-

08.12.2015.62 www.startbih.info

MIRKO GERSTENHOFER, AKADEMSKI SLIKAR

1 Upravo ste imali operaciju. Šta je bilo u pitanju i kako se sada osjećate?

- Dobro se osjećam. Skinuli su mi mrenu i stavili leću u desno oko, a lijevo će mi raditi na proljeće. Progledao sam, ali sam ostao kiklop (smijeh). Na jedno vidim, ali mi je drugo blokirano.

2 Čime se trenutno bavite?- Slikam, crtam, pišem. Meni je 86 godina, a

preko 50 godina radim. Kao što vidite, slike su svuda oko nas. Imam nekih portreta koji su još u radu - rahmetli Abdulaha Nakaša kojeg još nisam dovršio. Radim i portret porodice Amira Zukića, njega, supruge i njihova dva sina. Imam još nekih stvari u radu, ali pošto sam malo u de-fektu s očima pauziram dok se vid ne popravi.

3 U kojem periodu su nastajale grafike za izložbu „Sarajevo u grafici“?

- To je bilo prije 10-ak godina. U pitanju je garnitura od 12 motiva – Begova džamija, Katedrala, Latinska ćuprija... Mislim da izda-vač štampa već treće izdanje toga.

4 Čini se da su Vas na neki način opčinjava-li naši gradovi, pa su vaše grafike jedne od

najpoznatijih za grad Visoko, Banju Luku...?- Da. Imam jako lijepe grafike Banje Luke, ali još nemam izdavača pa čekam da se neko javi. Imam 35 grafika Banje Luke. Ja volim ovaj naš bosanski orijent i motiv. Tu sam uvijek nalazio neko zadovoljstvo i način da se iskažem. Ako

pažljivo posmatrate vidjet ćete da su sve mo-je ulice, objekti... urađeni do tančina, u detalj.

5 Planirate li neku novu izložbu?- Još nisam razgovarao sa novim ministrom

kulture, a on možda i ne zna šta ja sve posjedu-jem. Mnogi se iznenade kada dođu ovdje kod mene i vide sve ove slike. Ja sam imao u Galeriji „Mak Dizdar“ veliku i posjećenu izložbu ra-dova. Osim toga, izlagao sam u Stockholmu, Malmöu, Norrköpingu, Berlinu, a imao sam izložbe i u mnogim bh. gradovima, u Travniku, Zenici, Brezi, Visokom u kojem sam napravio i komplet grafika. Upravo je u Norveškoj, u Oslu, izašlo i moje dvojezično bosansko-norveško iz-danje „Gradovi BiH“, s opisom, namijenjen na-šim ljudima koji tamo žive. Poslao sam i stoti-nu karikatura za jedan naš list koji tamo izlazi.

6 Koliko ste do sada uradili grafika?- Stotine. Nisu to samo gradovi već i motivi

objekata, pejzaža... Svaka od tih slika ima svoj sadržaj i mojim slikama ne treba potpis. Svaka govori sama o čemu se radi. Inače, slikam ulja, akvarele, grafike, restauriram. Restaurirao sam 12 crkava do sada. Radim sve tehnike, a resta-uriram i klasične velike oltare, popravljam ki-pove koji su oštećeni u ratu. Sve je to u mom opusu znanja i zvanja (smijeh).

7 Koliko ste još aktivni u grafici?- Pa jesam. Grafika je moj stil, ali kao što

Imam želju da napravim jedan kompletni katalog u kojem bi bila sva ova moja vrijedna djela, karikature i tekstovi

Imam učenika širom svijeta, a neki su danas ovdje. I oni su sada starci pa se često zapitam i čudim samom sebi

Sarajlija i rođeni Travničanin Mirko Gerstenhofer ekipu magazina Start BiH ugostio je u svojoj galeriji. Ovaj 86-godišnjak

razveseljava svojom duhovitošću, optimizmom i otvorenošću, a impresionira pričom o vlastitom iskustvu, od njegovog djetinjstva

do danas. Impozantna je zbirka njegovih radova, grafika, slika, karikatura... Organizovane su i brojne izložbe njegovih

djela, od Sarajeva, Travnika, Zenice, Breze, Visokog, pa sve do Stockholma, Malmöa, Norrköpinga, Berlina... Piše, svira više

instrumenata, bavio se i fudbalom, a zanimljivost predstavlja i da je jedan od najstarijih članova Stranke demokratske akcije

08.12.2015.

FOTO

: Mev

ludi

n M

ekić

63

Imam želju da napravim jedan kompletni katalog u kojem bi bila sva ova moja vrijedna djela, karikature i tekstovi

64 www.startbih.info08.12.2015.

sam rekao, slikam i druge stvari.

8 Mnogi smatraju da je grafika, general-no u svijetu, doživjela vrhunac 70-ih

godina prošlog vijeka nakon čega je krenu-la stagnacija ili čak i pad?- Ne bih rekao da je došlo do pada, nego se sada sve stilizuje i ide se na jednostavnija rješenja, na krokije. Na brzopotezne linije. Nemamo mi više grafika koje su radili veliki majstori, a da budem iskren malo je ostalo i živih onih koji se time bave. Sve što se pravi, radi se na neki atraktivan način koji je meni smiješan, jer je to više karikatura u motivu ili crtežu nego stvarnost. Izbjegava se realnost.

9 A šta je Vas onda privuklo grafici?- Još od malena sam pravio crteže i bio

sam najbolji u školi. Čak sam i drugima cr-tao dok su oni meni pomagali sa matemati-kom (smijeh). Poslije sam postao i profesor. Imam učenika širom svijeta, a neki su danas ovdje. I oni su sada starci pa se često zapitam i čudim samom sebi (smijeh).

10 Radite dosta toga. Ako je grafika pr-va, šta bi bila druga ljubav?

- Ulje volim kao i akvarel. Veoma sam jak u pastelu. U pastelu se možda mogu najbolje izraziti. Svu sentimentalnost u slici mogu da prikažem jer pastel može da da toliko njež-nosti, što nijedna druga tehnika ne može. A u grafici, crtežu treba mnogo da se radi da bi se usavršio sa linijama i napravio dobar, rea-lan i dopadljiv crtež.

11 Da li radite samo u trenucima inspi-racije ili...?

- Kad mi naumpadne (smijeh). Tada uhva-tim ili boje ili tuš ili nešto zasviram jer volim i muziku. Sviram harmoniku, klavir, a i gita-ru malo čeprkam. Ali uglavnom harmoniku.

12 Kakvo je aktuelno stanje u bh. slikar-stvu - grafici?

- Umire. Gubi se senzibilnost i osjećaj u sli-karstvu. Više nema one nježnosti i onoga što treba da se prikaže u motivu, naročito

u portretu.

13 Ima li mlađih naraštaja koji bi slijedili Vaš umjetnički put?

- Ne mogu reći da nema, ali sve su to neki brzaci. Samo nešto nabrzinu. Teško da hoće da sjednu za sliku pa da na nju kao ja navra-ćaju ne danima i sedmicama već mjesecima. Ali ovi mladi više nemaju živaca (smijeh).

14 Koga biste izdvojili od kolega koji ra-de grafiku?

- Fehim Avdić koji je umro, kao i Ico Voljevica, a i Affan Ramić je dobro radio dok se nije skroz preorijentisao na slikanje. Mi smo bili kolege jer smo srednju umjet-ničku zajedno završili ovdje u Sarajevu. To je bila druga generacija poslije Drugog svjet-skog rata. U prvoj generaciji su bili Rajko Sikimić, Pero Bodrožić...

15 Bili ste i autori nekih poštanskih mar-kica za Bh. poštu. Šta nam možete o

tome reći?- To su bile moje grafike koje sam za tu

priliku obogatio kolorom. Štampale su se inače u Sloveniji.

16 Radili ste i na poslijeratnoj ob-novi Crkve svetog Josipa na

Marijin- Dvoru?- Restaurirao sam slike, ulja koja su bila ošte-ćena. Crkva je bila dosta oštećena pa se na ne-kim zidovima malter komplet morao ponovo stavljati. Osim slika, radio sam i čitav oltarni dio, imitaciju mramornih stubova. Obnovio i doradio sam sve što se moglo spasiti. Tamo sam bio anagažovan oko tri mjeseca.

17 Na šta ste najviše ponosni u dosadaš-njom radu?

- Na svoj uporan rad i ljubav koju imam pre-ma umjetnošću. Ja sam prije svega oduvijek volio da slikam i radim. Kao što sam već re-kao, ono što me najviše privuklo jeste orijen-talni dio naše gradnje.

18 Kada ste posljednji put posjetili neku izložbu?

- Koliko se sjećam, to su bili neki pasteli i

grafike u Collegiumu artisticumu, ali moram priznati da u posljednje vrijeme rijeđe idem.

19 Zanimljivost predstavlja da ste jedan od najstarijih članova SDA. Kako i

zašto ste se učlanili baš u ovu stranku?- Tako me vode, ali nisam ja baš aktivan. Ja sam solista. Ja volim svoju Bosnu. Bio sam predsjednik savjeta mjesne zajednice. Sve ko-mšije su bili članovi SDA pa je nekako ispa-lo da „može i Mirko sa njima“ (smijeh). Ali nisam aktivan niti prisustvujem bilo čemu tome. Ja sam inače dosta puta nagrađivan jer sam dosta toga uradio i za Islamsku za-jednicu i za Katoličku crkvu. Ilustrovao sam knjige, između ostalog i djela rahmetli prof. Rešada Kadića. Radio sam i kao likovno-tehnički urednik u izdavačkoj kući Svjetlost.

20 Kada ste imali posljednji susret / kon-takt sa nekim od lidera stranke?

- Ponekad vidim Zukića, ali uglavnom je to

6508.12.2015.

zbog portreta kojeg radim. Opet kažem, po-litički apsolutno nisam aktivan. Nemam ja vremena za te stvari.

21 Kako ocjenjujete političku situaciju u državi?

- Kao i sav narod. Protivnik sam velikih nevolja.

22 Kasni li penzija?- Rekli su da će je davati petog u mjese-

cu, ali izgleda da će kasniti koji dan (smijeh).

23 Šta ćete poželjeti za Novu godinu?- Da svi budu zadovoljni i da imaju bar

ručak.

24 Moram priznati da ste vrlo vedrog i pozitivnog duha. Po prirodi ste ta-

kvi ili...?- Uvijek sam ja takav. Ko se šali i smije loš čovjek nije. Onaj kome su svi krivi taj boluje i kraće živi. Ko se sa mnom druži, život mu je duži. Ako još sa mnom kavu pije, dosad-no mu nije i može da se smije. Volim smijeh i moje pripovjetke su šaljive, a ja ih još dora-dim i sa karikaturom.

25 Čega se najradije sjećate iz djetinjstva?

- Sjećam se siromaštva. Bilo nas je de-setero djece, a ja sam bio najstariji. A najradije se sjećam raje i improvizova-nog kina koje smo kao djeca napravili. Rado se sjećam i fudbala. Dobro sam ga igrao, ali kada sam došao u Sarajevo u školu uvjetovali su me - ili fudbal ili slikanje. A ja sam već bio počeo treni-rati u FK Sarajevo. Fudbal je moja ve-lika ljubav, kao i sport inače. I muzi-ku volim, a kćerka mi je bila profesor na Akademiji za scensku umjetnost u Sarajevu. Inače je sopran, a sada ži-vi u Berlinu. Supruga kaže da ona sli-ka bolje od mene. Imam i sina koji je izuzetno uspješan i ima svoj štampar-ski studio.

26 Sjećate li se prvog prodatog rada?- Bio sam tada još đak. Došao je jedan

slastičar iz Makedonije. I sada mu se sjećam imena, a zvao se Sejfuli Najnedžbi. Tražio je od mene da mu napravim dobar natpis

iznad radnje. To mi je baš dobro platio, a sva-ki put kada bi me kasnije vidio na ulici mo-rao sam svratiti na kolač (smijeh). To je bio prvi honorar, tamo negdje 1948-49. godine.

27 Kada ste posljednji put bili u rodnom Travniku?

- Išao sam sada za Dan mrtvih, da posjetim grobove roditelja.

28 Ima li boljeg sira od travničkog?- Ja sam Travničanin i naravno da nema

(smijeh). Ali dobar je i sjenički, trapist...

29 Šta najviše volite u Sarajevu?- Volim kada je uredan grad.

30 A šta Vam najviše smeta?- Ima previše pasa lutalica, a ne sviđa

mi se i što ima prosjaka na svakom ugla. Boli me slika djece koja prose. Gradski oci bi se za to morali pobrinuti.

31 Sa kim se družite od kolega?- Svi su pomrli (smijeh). Ponekad di-

gnem pogled u nebo i kažem: „Bože što si mene zaboravio?!“ Otišao mi je Affan, Ico, Vlado Puljić... sve moje kolege i prijatelji još iz škole. Veliki je gubitak kada čovjek izgubi prijatelje. Ima naravno časnih ljudi koji mi leže. Sretan sam i kada sretnem svoje bivše

đake, a da za nijednog nisam čuo da je ura-dio nešto loše.

32 Imate li nekih neostvarenih planova ili želja?

- Imam želju da napravim jedan komplet-ni katalog u kojem bi bila sva ova mo-ja vrijedna djela, karikature i teksto-vi. Imam ja pripremljenu knjigu koju bih trebao štampati. Više od 600 kuca-nih strana. Cijeli moj rad i život. Jako bih volio kada bi mi neko pomogao da to izdam.

33 I, na kraju, kako Vam izgleda običan dan?

- Problem mi je sada oko pa ne mo-gu da radim i budem aktivan. Čekam proljeće pa da mi poprave i lijevo oko. Hirurzima sam rekao da je za slikara najveća tragedija kada ne razaznaje ze-lenu i plavu boju. Obećali su mi da će mi pomoći (smijeh). Sada uglavnom

gledam televiziju, malo prošetam, a pone-kad odem i do grada jer su mi rekli da mo-ram šetati jer imam poteškoća i sa nogama. Sjedim i sjećam se prošlosti i nestašne mla-dosti (smijeh).

- Sjećam se siromaštva. Bilo nas je de- - Imam želju da napravim jedan komplet-

ja vrijedna djela, karikature i teksto-

bih trebao štampati. Više od 600 kuca-nih strana. Cijeli moj rad i život. Jako bih volio kada bi mi neko pomogao da to izdam.

33 33 - Problem mi je sada oko pa ne mo-gu da radim i budem aktivan. Čekam - Problem mi je sada oko pa ne mo-gu da radim i budem aktivan. Čekam - Problem mi je sada oko pa ne mo-

proljeće pa da mi poprave i lijevo oko. Hirurzima sam rekao da je za slikara najveća tragedija kada ne razaznaje ze-lenu i plavu boju. Obećali su mi da će

REPORTAŽA

08.12.2015.66 www.startbih.info

JEDAN DAN SA IZVOĐAČIMA REMONTA ŽELJEZNIČKE PRUGE

PIŠE: Zdravko Čupović zdravko@star tbih.info

Vieni avanti con il treno! (Haj’ na-prijed sa vozom!)... Alza la rotaia! (Diži šinu!)... Atenzione alle traver-

se! (Pazi na pragove!)... - ori se ovih dana duž željezničke pruge u okolini Sarajeva na potezu oko Blažuja. Najglasniji je Roberto Berilli, site manager, koji izdaje uputstva radnicima angažovanim na rekonstrukci-ji pruge. Razbarušene sijede kose, nabijen k’o tucanik ispod njegovih nogu i zaprljan od glave do pete, bez prestanka žurnim ko-rakom ide gore-dolje uz šine, saginje se i ustaje kao da radi gimnastiku dok nadgle-da svaki detalj zamjene šina. Iste fraze već decenijama ponavlja širom svijeta, od ju-tra do mraka. Radnici, kako Talijani, ta-ko i Bosanci, bez pogovora prate njegove instrukcije, mada je evidentno da je ekipa uhodana i visprena. Nakon nekoliko mi-nuta, stiče se utisak da ga radnici od silne buke ustvari teško i mogu čuti već samo prate njegove gestikulacije. Berilli je za-pravo dirigent dobro uhodanog orkestra.

ČUDO KOJE ZA DAN ZAMIJENI KILOMETAR PRUGE

Ipak, puno veća senzacija od talijanske ga-lame u ovom prigradskom naselju jesu ma-šine angažovane na obnovi pruge, koje već danima, poput kakvog svjetskog čuda, pri-vlače pažnju kako lokalnog stanovništva

tako i slučajnih prolaznika.Za obnovu je inače zadužen joint ventu-re talijanske firme Generale Costruzioni Ferroviarie (GCF) d.d. iz Rima i domaća

kompanija Hering d.o.o. iz Širokog Brijega, koji je dobio projekat rekonstrukcije pruge Sarajevo - Bradina, uključujući i tunel Ivan. Radi se o 36 kilometra pruge i tri kilometra tunela. Projekat finansira Europska ban-ka za obnovu i razvoj (EBRD) i European Investment Bank (EIB), a krajnji korisnik su Željeznice FBiH. U sklopu poslova jo-int ventura, firma GCF izvodi sve radove na rekonstrukciji same pruge. Samo zbog ovog projekta GCF je dovela svoju kom-pletnu mehanizaciju, među kojima su i tri specijalizovana radna voza. Projekat ob-nove je krenuo u aprilu ove godine i tre-bao bi se završiti u aprilu 2016.-Radi se o najsavremenijim vozovima koji trenutno postoje i rade na pruga-ma u Evropi. Do sada je urađeno oko 20% cijelog posla. Mašine su ovdje već nekoliko mjeseci i rade naizmjenično. Prva mašina, renewal train, služi za za-mjenu šina i armirano-betonskih že-ljezničkih pragova. Njena brzina ra-da je oko jedan kilometar dnevno što je nevjerovatna dinamika – pojašnjava nam na licu mjesta Enes Haračić, con-struction manager u GCF-u.„Renewal train“ je zapravo duga kompozi-cija, sa lokomotivom na početku i na kra-ju. Njen najduži dio predstavljaju vagoni natovareni pragovima iznad kojih se kon-stantno kreće portalni kran koji je zapra-vo voz na vozu.

Novom prugom do moraEkipa magazina Start

BiH boravila je na području Blažuja, kraj Sarajeva, gdje se izvode radovi na

remontu dionice pruge Sarajevo - Bradina. Mašine angažovane

na obnovi pruge već danima, poput

kakvog svjetskog čuda, privlače pažnju kako

lokalnog stanovništva tako i slučajnih

prolaznika. Prenosimo djelić radne atmosfere

Nove šine koje se postavljaju su istog profila kao i stare, ali različitih dimenzi-ja jer nove nešto veće i imaju veći nosi-vost. Istovremeno se vare po tri tako da se polaže 360 metara šine u jednom koma-du. Međutim, kada su u pitanju šine, za-nimljivosti nam otkriva vođa talijanskog stručnog tima Michele Blardi..- Stare pruge su bile urađene u zenič-koj željezari. Pošto je Mittal vlasnik i že-ljezare u Poljskoj, mašina koja je pravi-la mašine u Zenici je nekada prebačena u Poljsku pa je zapravo ista mašina na-pravila i ove nove šine. Ista mašina, sa-mo u dvije zemlje. U suštini, pravljenje šina se nije puno promijenilo sa vreme-nom. To je zapravo kao pravljenje tali-janske paste. Trebam svakako spome-nuti da radni voz uklanja stare šine sa strane, nakon čega dolazi mašina koja ih reže na dužinu od 36 metara, tovari na vagone i odnosi ih. One će se vjero-vatno naći na nekim drugim dionicama – pojašnjava Blardi.

MAŠINA IZ ZENICE SADA U POLJSKOJ

REPORTAŽA

08.12.2015.

FOTO

: Mev

ludi

n M

ekić

67

- Trenutno imamo oko 10 vagona sa uku-pno 1500 betonskih pragova koji se po-stavljaju na svakih 60 centimetara. Svaki prag je težak 300 kilograma. Po njima se kreće portalni kran koji ih utovaruje u radni voz koji pritom istovremeno iz-bacuje stare pragove, razmeće stare ši-ne, uvodi nove šine, postavlja nove pra-gove i zavrće šarafe. Pola radnog voza je na staroj pruzi, a pola na novoj koju sam stvara. Njegova trenutna dužina je oko 150 metara, a dužina zavisi od bro-ja vagona - dodaje Haračić.A potom pojašnjava i ostatak pružne flote.- Druga mašina radi zamjenu kamenog zastora pruge i tucanika, a treća profili-ranje pruge i podešavanje šina. One inače rade naizmjenično, u zavisnosti od teh-nologije građenja. Radovi se trenutno

odvijaju na dionici od Alipašinog Mosta do Hadžića, uz napomenu da smo za-vršili dionicu od Alipašinog Mosta do Blažuja. Sada radimo od Hadžića pre-ma Blažuju. Poslije toga se premještamo prema tunelu Ivan - kaže Haračić.

BLATNJAVA RUPA SA DOSTA NEPOZNANICA

Prema njegovim riječima, upravo tunel će biti najkompleksniji dio rekonstrukcije, a njega će ova talijanska čuda od radnih vo-zova napasti već u ovom mjesecu.- Radi se o tri kilometra dugom i veo-ma starom tunelu u kojem je sada br-zina kretanja oko 10 km/h jer u njemu ima dosta vode, blata, a pruga se sko-ro raspada. Sam tunel nije pravi tunel već je to veoma stara rupa koja je veoma

uska sa prelomom u sredini. Zahtijeva vrlo ozbiljne radove u uskom prostoru, a dodatna otežavajuća okolnost je to što ćemo raditi pod saobraćajem. Neće bi-ti obustave saobraćaja kao što bi uosta-lom trebalo biti na cijeloj dionici tunela. Radit će se intenzivno 30 sati u komadu unutar tunela. Veoma kompleksan eta-pni rad. Onda se povlačimo iz tunela, ali tako da ostavimo šine u takvom stanju da može ići saobraćaj koji će se potom odvijati 42 sata, nakon čega mi opet ra-dimo 30 sati i tako dok ne završimo po-sao. Kompleksan inžinjerski zahvat sa dosta nepoznanica u uskom prostoru - napominje Haračić.S obzirom da ova vrsta radova stvara dosta gasova i prašine, samo zbog tunela iz Italije je stigao i poseban ventilacioni sistem koji će tokom obnove pročišćavati zrak u tunelu jer je bezbjednost najviši prioritet. Prema ri-ječima našeg sagovornika, radove bi eventu-alno mogli usporiti vremenski uslovi, odno-sno temperature znatno ispod nule ili velike snježne padavine. Kada je u pitanju dina-mika na otvorenom dijelu pruge, radi se u komadu 10 sati, nakon čega se 14 sati pu-šta saobraćaj.Svi operateri na radnim vozovima su tali-janski stručnjaci koji uvijek prate ove maši-ne, a iskustvo su stekli na obnovama pru-ga širom svijeta. Na radovima prije tunela, angažovano je oko 200 ljudi, od čega je oko

Koliko je talijanski partner ozbiljno pristu-pio ovom projektu pokazuje podatak da je kompletan menadžerski sastav iz Italije stigao u BiH, a ovdje je potpomognut sa domaćim stručnjacima. S obzirom na pu-tujuću prirodu posla, kako nam je rečeno, GCF je zainteresovan da dio naših struč-njaka povuče sa sobom na druge projek-te pošto očekuju pozitivne rezultate veli-kih tendera u Danskoj i Turskoj, gdje su već

prisutni. Kada je pak riječ o BiH, zaintereso-vani su za najavljene inicijative vezane za gradnju jadransko-jonske magistrale koja bi išla preko BiH kao i druge potencijalne projekte obnove željezničke infrastruktu-re. Kada je riječ o veličini same kompani-je, na ovogodišnjoj listi najvećih kompa-nija u građevinskom sektoru nalaze se na 14. poziciji, a u oblasti isključivo željezni-ca su svakako bez premca.

ZAINTERESOVANI ZA NAŠE STRUČNJAKE

68 www.startbih.info

REPORTAŽA

08.12.2015.

10% Italijana, ope-ratera i inžinjera. Ostalo su doma-ći stručnjaci i rad-nici. Nakon re-konstrukcije ovog dijela, putnički saobraćaj će biti znatno sigurniji, udobniji i svaka-ko brži.- S obz i ro m da je već ranije urađena rekon-strukcija pru-ge od granice sa Hrvatskom u Čapljini do B r a d i n e , s a o k o n č a n j e m ovog projekta okončava se ci-jela dionica od Čapljine do Sarajeva. Sve će biti rekon-sturisano po najsavremenijim standar-dima. To će biti pruga normalne brzine, neće biti brza pruga, ali će zadovoljavati sve evropske standarde kada je u pita-nju kvalitet, brzina i sigurnost. Pod nor-malnom brzinom mislimo na brzine do 100-120 km/h. Moram napomenuti da

mi radimo i rekonstrukciju kontaktne mreže. Saobraćaj će svakako biti ubr-zan - navodi Haračić.

MANJE TRUCKANJA

Samo dovlačenje mehanizacije, koju čini oko 40 pružnih elemenata, među kojima su i pomenute tri lokomotive i radna vo-za je bila logistička noćna mora. Vozovi su tako došli iz Turske, Bugarske i Italije da bi se na kraju kompletirali u BiH. - Prvi put u BiH koriste se šine dužine 120 metara. Do sada su se koristile znat-no kraće od 60, 36 i 30 metara. Veća du-

žina podrazumijeva veću be-

zbjednost i komfor. Putnici će puno manje osjećati truckanje. Šine su inače na sastavima malo razmaknute jer se sku-pljaju i šire tokom zime odnosno ljeta, a kada je manje sastava manje je i trucka-nja. Ne postoje duže šine od 120 meta-ra. To je maksimalna dužina koja se tre-nutno proizvodi, a za nas ih rade fabrike

Arcelor Mittala u Poljskoj i Španiji. U BiH se ne rade - ističe Haračić, uz na-pomenu da se domaći materijali i sirovi-ne koriste koliko god je to moguće. Tako u Salakovcu kod Mostara nabavljaju kva-litetne betonske armirane prednapregnute željezničke pragove, a domaći je i tucanik.Tokom rekonstrukcije GCF je u svakod-nevnom kontaktu sa Željeznicama FBiH, za čije stručnjake Talijani imaju samo ri-ječi hvale, a s obzirom da su Željeznice i krajnji korisnik imaju i dosta zahtjeva ka-da je u pitanju finalni proizvod.Talijanski stručni tim predvodi Michele Blardi, koji je, prema vlastitom prizna-

nju, više Turčin nego Talijan, s ob-zirom da je zbog posla godinama bio angažovan upravo u Turskoj. Upravo zbog toga, naš mentalitet mu i nije toliko stran, naročito imajući na umu naše konstan-tne žalopojke na sve i svašta, pa tako i na stanje željeznica.- Normalno je da ljudi obično vide stvari u svojoj ze-mlji crnje nego što one stvarno jesu. To je moje iskustvo i u BiH i u Turskoj. Za mene je, recimo, po-malo iznenađujuće da je pruga u BiH

dosta eksploatisana za teretni saobra-ćaj. Ni sama pruga nije u tolikom lošem stanju s obzirom da je pravljena prije 50 godina. Stanje starih neobnovljenih pruga u BiH i Turskoj je vrlo slično. Mi smo upravo u Turskoj završili neke pro-jekte obnavljanja, a u BiH je tek počelo.

10% Italijana, ope-

S obzirom da se ovaj dio pruge već deceni-jama nije obnavljao, lokalno stanovništvo je prezadovoljno i zbog sigurnosnih razloga, ali i kao budući korisnici željezničkih usluga.- Donio sam jabukovaču da počastim rad-nike na ovoj zimi. Naravno da sam sretan zbog obnove jer se dugo nije ništa radi-lo - kaže Emir Mekić, stanovnik Blažuja, kojem su naši sagovornici ukratko i po-jasnili same radove.

JABUKOVAČOM IH ČASTE

jekte obnavljanja, a u BiH je tek počelo.

Prije izlaska na samu prugu, u kancelari-jama GCF na Glavnoj željezničkoj stanici u Sarajevu, ekipa magazina Start BiH je morala proći i obaveznu teoretsku obu-ku o potencijalnim opasnostima. Tom pri-likom, Irfan Đulbegović, referent zaštite na radu i protivpožarne zaštite Željeznica FBiH, nas je upoznao s izvorima opasno-sti i njihovim prepoznavanjem, među ko-jima svakako najveću prijetnju predstav-ljaju vodovi visokog napona od 25.000 volti kojima se ne smije prilaziti na uda-ljenost manju od 2,5 metra u uslovima velike vlažnosti.

KURS SIGURNOSTI

10% Italijana, ope-ratera i inžinjera. Ostalo su doma-ći stručnjaci i rad-nici. Nakon re-konstrukcije ovog dijela, putnički saobraćaj će biti

Čapljine do Sarajeva. Sve će biti rekon-

žina podrazumijeva veću be- Blardi, koji je, prema vlastitom prizna-

zirom da je zbog posla godinama bio angažovan upravo u Turskoj. Upravo zbog toga, naš mentalitet mu i nije toliko stran, naročito imajući na umu naše konstan-tne žalopojke na sve i svašta, pa tako i na stanje željeznica.- Normalno je da ljudi obično vide stvari u svojoj ze-mlji crnje nego što one stvarno jesu. To je moje iskustvo i u BiH i u Turskoj. Za mene je, recimo, po-malo iznenađujuće

10% Italijana, ope-

6908.12.2015.

Ali nakon ove rekonstrukcije pruge će biti znantno bolje. Primjera radi, brzi-na u Turskoj prije rekonstrukcija je bi-la ispod 80 km/h, a nakon zahvata koje smo mi radili je podignuta na 160 km/h - kaže Blardi.Potom i pojašanjava razloge zbog kojih će maksimalna brzina u BiH i nakon obnove biti nešto niža nego u Turskoj.- Moram napomenuti da brzinu dikti-ra i sama trasa, krivine i usponi. Ovaj dio pruge u BiH je znatno komplikova-niji pa će zato i brzina biti nešto niža. Konfiguracija terena će usporiti brzinu, a ne sam kvalitet pruge. Ovaj projekat će dati najbolje moguće iz postojeće konfi-guracije - tvrdi on.Istovremeno, Haračić anegdotom pojaš-njava razliku.- Nadmorske visine koje se mijenjaju to-kom ovog projekta su takve da se para-metri pruge moraju mijenjati čak tri pu-ta, što je gotovo nevjerovatno na ovako kratkoj dionici. Tu se misli na tempe-rature na kojima se radi pa se sve mora

podešavati. Kada su Talijani prvi put vi-djeli te parametre nisu vjerovali i mislili su da nešto nije u redu. Imamo tu i pla-ninske i nizinske uslove. Pruga se pode-šava po tri seta parametara, što je rijet-kost bilo gdje u Evropi, osim možda u Alpama - ilustruje Haračić.

RADNI VOZ GURAJU DVIJE LOKOMOTIVE

Zbog intenzivne dinamike, sigurnosnih ra-zloga, te skučenog prostora od samih rad-nika je nemoguće čuti impresije, ali sim-patični Berilli nakratko izdvaja vrijeme i za nas.- Lijepo nam je ovdje u BiH i zadovoljni smo saradnjom sa bosanskim kolegama. Vrijeme nije baš idealno, ali imali smo par sedmica dosta lijepog vremena - re-kao nam je prije nego je otrčao na drugi kraj kompozicije. U trku nam se pohva-lio i znanjem bosanskog jezika rekavši da je sve dobro, te da razumije dosta riječi jer je pragove mijenjao i u Bugarskoj, gdje je čuo dosta sličnih fraza.U ovoj fazi radova, jedini slobodan za raz-govor je mašinovođa zadnje lokomotive, Haris Ćibo.- Već mjesec dana radim ovdje za GFC. Prezadovoljan sam poslom i profesionalno-šću. Mašinovođa sam, a radim i na utovaru / istovaru pragova u Hadžićima i Pazariću. Zadužen sam i za održavanje lokomotive. Dok sam radio u Željeznicama FBiH bio sam također angažovan na remontu juž-nog dijela pruge od Konjica do Čapljine pa imam iskustva. Trenutno vozim zadnju mašinu i uključujem se po potrebi na us-ponima. I prednja i zadnja lokomotiva su inače dizel-hidraulične lokomotive. S ob-zirom da smo na ravnom dijelu trenutno ništa ne radim, a angažovat ću se kada kre-nemo prema Hadžićima, gdje ima uspon pa ću pomoći kolegi na prednjoj lokomoti-vi da izguramo voz u stanicu u Hadžićima. Pratim naravno i na zbivanja na pruzi i po potrebi upozoravam - kaže Ćibo.

U dionicu Sarajevo (Rasputnica Miljacka) - Blažuj ukupno će biti ugrađeno: 55.000 prednapregnutih armiranobe-tonskih pragova; 130.000 tona željezničkog tucanika (kamena); 4.400 tona željezničkih šina Tip 60E1 proizvođača Arcelor Mittal Ukupno je dopremljeno 40 šinskih vo-zila (radni vozovi, tri lokomotive i razli-čiti vagoni) pristiglih sa gradilišta GCF u Italiji, Turskoj i Bugarskoj višemilionske vrijednosti; Radni voz za zamjenu šina i pragova je model Matisa P811S Radna brzina 1.000 m/dan Prosječna postignuta brzina na dioni-ci Rasputnica Miljacka - Blažuj - Hadžići je 890 m/dan;

OBNOVA U BROJKAMA

REPORTAŽA

Interview

U auli sarajevske Vijećnice 2. decembra je otvo-rena izložba fotografija pod nazivom „Wolfsburg - Sarajevo, dva grada jedno prijateljstvo“. Izložbu su otvorili gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić i zamjenica gradonačelnika Wolfsburga Bärbel Weist, a posvećena je tridesetogodišnjim pobra-tinskim vezama Sarajeva i Wolfsburga. Na njoj je prikazano 30 portreta osoba iz ta dva grada,

običnih ljudi te ličnosti iz kulturnog i javnog života, kažu organizatori, te ističu kako fotografije svjedoče o životu u ova dva prijateljska grada. Komšić je na otva-ranju kazao da je ovo najstarije prijateljstvo koje Sarajevo ima sa nekim gradom.Weist je kazala da prijateljstvo ne čine samo papiri i protokoli, nego da je prijatelj-stvo povezivanje ljudi. Ovo je, kako je navela, povezivanje sarajevskog ambijenta i am-bijenta u kojem ti ljudi žive sa građanima Wolfsburga i obrnuto. Na fotografijama je, pored ostalih, nogometna zvijezda Edin Džeko, bivši predsjednik Upravnog od-bora VW-a Carl H. Hahn, trgovac Ljiljana Rajković te poljoprivrednik Heinrich Niemann. Uz portrete se nalaze i njihove izjave o tome šta ih veže za njihov grad. Izložba je nastala u saradnji Grada Sarajeva, Kulturwerka iz Wolfsburga i Goethe instituta u BiH, a u auli Vijećnice bit će postavljena do 13. decembra.

IZLOŽBA U SARAJEVSKOJ VIJEĆNICI: „WOLFSBURG - SARAJEVO, DVA GRADA JEDNO PRIJATELJSTVO“

U auli sarajevske Vijećnice 2. decembra je otvo-rena izložba fotografija pod nazivom „Wolfsburg - Sarajevo, dva grada jedno prijateljstvo“. Izložbu su otvorili gradonačelnik Sarajeva i zamjenica gradonačelnika Wolfsburga Weisttinskim vezama Sarajeva i Wolfsburga. Na njoj je prikazano 30 portreta osoba iz ta dva grada,

običnih ljudi te ličnosti iz kulturnog i javnog života, kažu organizatori, te ističu

ILDA ISMAILI, MLADA ISTRAŽIVAČICA IZ TUZLE (DRUGA ČLANICA TIMA ČIJI JE PROJEKAT BIO MEĐU DESET FINALISTA NA GOOGLOVOM TAKMIČENJU U NAUCI)

Ljubitelji muzičke umjetnosti u Sarajevu će i ove godine imati priliku prisustvovati vrhunskim koncertima i bogatom sadr-žaju 5. Internacionalnog festivala „Muzika na žici“.Ovogodišnja programska koncepija festivala inspirisana je sa-radnjom sa Umjetničkom galerijom BiH, gdje će i biti upriliče-no svečano otvaranje u impresivnom ambijentu izložbe remek-djela iz italijanske kolekcije Farnesina. Sve naredne koncertne večeri bit će obogaćene umjetničkim radovima eminentnih bo-sanskohercegovačkih likovnih umjetnika Gabrijela Jurkića, Ismeta i Ismara Mujezinovića, Nesima Tahirovića te Mustafe Skopljaka. Festival će ponuditi i mnoštvo raznolikih edukativ-nih programa, predavanja, radionica, te koncerte na kojima će se sarajevskoj publici predstaviti vrhunski muzički umjetnici, od kojih organizatori izdvajaju Vasilija Shcherbakova (klavir, Moskva), Mathiasa Johansena (violončelo, Njemačka) i Barry Greena (kontrabas, SAD). Neizostavno je i učešće priznate violinistice, ujedno i umjetničke direktorice Festivala Violete Smailović-Huart, koja odnedavno radi kao profesorica na

istorijski znamenitoj muzičkoj akademi-ji Schola Cantorum u Parizu. Shodno tematici ovogodišnje manifestacije, centralno djelo festivalskog progra-ma bit će „Slike sa izložbe“ Modesta Mussorgskog, koje će publika čuti u originalnoj verziji za klavir, ali i u ekskluzivnom aranžmanu Jacquesa Cohena za gudački orkestar koji ovo djelo predstavlja u pot-puno drugim zvučnim bojama. Seminar o temi „Eliminisanje treme“ održat će Barry Green, kontrabasista koji je ujedno i internacionalno priznati stručnjak za postizanje slobode na po-dijumu. Njegova predavanja su namijenjena svima koji se na-laze na sceni, dakle mogu biti od koristi ne samo muzičarima nego i glumcima, baletanima, spikerima, pa čak i advokatima.Ulaz na koncerte u Domu Oružanih snaga BiH, kao i za dru-ge progame je slobodan, a Festival se održava od 10. do 13. decembra.

PETI INTERNACIONALNI FESTIVAL „MUZIKA NA ŽICI“: I OVE GODINE RAZNOVRSTAN PROGRAM

Internacionalni teatarski festival MESS - Scena MESS poziva sve diplomirane glum-ce i glumice odsjeka za glumu iz Bosne i Hercegovine koji imaju do 40 godina da se prijave na audiciju za uloge u predstavi radnog naslova What is Europe!?, u režiji Andraša Urbana, iz Subotice. Audicija će biti zasnovana na intervjuu i improviza-ciji, a zbog muzičkog aspekta predstave potrebno je spremiti jednu pjesmu po izbo-ru. Predstava koja je zasnovana na esejima Lasla Vegela, realizirat će se, u produkciji Scene MESS, od 14. decembra 2015. do 30. januara 2016. godine. Prijava na audi-ciju treba sadržavati osnovne podatke (ime, prezime, adresu, godište, broj mobilnog telefona i e-mail adresu), kratku biografiju (ili CV) te jednu recentnu fotografiju. Svi zainteresovani prijavu trebaju poslati do 9. decembra 2015. godine najkasnije do 15 sati na e-mail adresu mess@mess.ba. Audicija će se održati u Sarajevu, a svi/e apli-kanti/ce će po isteku roka za prijave biti obaviješteni/e o terminu i lokaciji na kojoj će audicija biti održana.

MESS POZIVA GLUMCE NA AUDICIJU

PREPORUKE

Film: Amadeus. To svi tre-baju pogledati jer je to fan-tastičan film.

Knjiga: Kaluđer koji je pro-dao svoj ferari, autor Robin

Sharma, napisana je pre-ma stvarnim događajima i meni je promijenila ži-vot. Mnogo sam naučila iz nje i mislim da sam či-tajući je shvatila šta treba da radim i koji je moj cilj.

CD: Hozier i njegov pr-vi CD koji se takođe zo-ve Hozier – ne znam ko bi mu mogao odoljeti.

Predstava: Čekajući Godoa. Ko ne ra-zumije djeluje mu glupavo, ali je veo-ma poučna jer go-vori o smislu života.

Web-strana: Obavezno www.google.com, ali i w w w. g o -oglescien-cefair.com jer tamo svi

mogu ostaviti svoje ideje, a zašto ne bi?

www.startbih.info70 08.12.2015.

za gudački orkestar koji ovo djelo predstavlja u pot-

71

INTERVJU

08.12.2015.

Možete li ukazati na nekog ko se tako ponaša ili se ponašao? - Pa svi su loše radili i za-to i nemamo dovoljan stepen bezbjednosti!Svi?- Generalno svi, i bezbje-donosni sektor i tužilaštva. Ako nije tako, otkud nam ovako visok stepen korup-cije? Kako to da je država opljačkana i kriminalnom privatizacijom i saradnjom privatnog i javnog sektora? Nemam dokaza, ali sam si-guran da se 95 posto ljudi u javnom sektoru zapošlja-va putem veza ili para i ko-ga mi hoćemo da uvjerimo da to nije istina? Svi nismo funkcionisali dovoljno dobro i kada bude manji uticaj na policiju i tužilaštva i druge, bit će više borbe i profesio-nalnosti i manje zaštićenih osoba. Problem je, dakle, to što su najviši politički ruko-vodioci i dužnosnici bili iz-bor partija i gledali da za-dovolje interes političkih partija i pojedinaca više ne-go javni interes. Ta saradnja

se može i treba uspostavi-ti na principu odgovornosti tražeći od agencija i rukovo-dilaca rezultate i odgovor-nost i za nesaradnju i za ne-odogovornost, pa neka neko završi kako je završio prošli

direktor SIPA-e, s osuđuju-ćom presudom.

OSLOBODITI SE ONIH KOJI NE ZASLUŽUJU DA BUDU ČUVARI REDA I ZAKONA

Jesu li u pravu pojedini zastu-pnici u Parlamentu BiH ko-ji su neki dan upozoravali na, recimo, pomoćnika ministra Vjekoslava Vukovića koji ima pristup tajnim podacima? Jesu li problem takvi pojedin-ci u institucijama uprave?- Takvi pojedinci jesu problem. Mi ćemo vrlo brzo morati ući u generalnu analizu kadrova koje imamo. Ubijeđen sam da je to potrebno. Vidjeli ste ne-ki dan u Salakovcu, pripadnik OBA-e baci nešto, nema veze je li to petarda ili nešto drugo, i to u tunelu. Pa to je izvan mo-ga uma i habitusa da to neko uradi, a i to da taj neko radi u javnoj instituciji i još u obavje-štajnoj agenciji. Moramo izvr-šiti selekciju jer mi poslije rata nismo imali kriterija i čak smo primali policijske službenike i davali im oružje i ovlaštenja da ga upotrijebe, a da ne zna-mo da li su ikada prošli ljekar-ski pregled, pa smo tako imali ubistvo na graničnom prelazu kod Čajniča, gdje je policajac ubio policajca i to policajac ko-ji nikad nije imao ljekarski pre-gled. Dakle, mogu da idem do-tle da postavim čak i pitanje da li imamo radikalizovanih oso-ba i to jeste problem naših ka-drova i mi što prije moramo ući u analizu kadrova i osloboditi se ne samo onih koji imaju ne-ku krivičnu odgovornost nego i onih koji u smislu moralnosti i etičnosti ne zaslužuju da budu čuvari reda i zakona jer oni tre-ba da budu primjer i da budu daleko iznad nekih stvari. l

15 str.

ŠPIRIĆ Znam za taj

Špirićev stav i on je to dobro rekao, ali je to trebao da

kaže prije deset godina kada je

bio ključni nosilac vlasti u BiH, i zakonodavne

i izvršne, i kada je mogao

mnogo da uradi sa tih pozicija i da doprinese depolitizaciji

policije

UTICAJ Kada bude manji

uticaj na policiju i tužilaštva i druge, bit će više borbe i profesionalnosti i manje zaštićenih

osoba

JEDAN NA JEDAN: SRE]KO HORVAT I IGOR [TIKS ZA SB

www.slobodna-bosna.ba

USTAVNA USTAVKriza zakonodavne vlasti u BiH

DAYTON ILI SMRT

Di{i duboko

FELJTON

08.12.2015.

Magazin Start BiH i izdavačka kuća Baybook iz Sarajeva će u nekoliko nastavaka objaviti dijelove knjige koju su za The New York Times napisali Mišel Vajs i Hasan Hasan. Brutalnom

silom i okrutnim pogubljenjem talaca, tzv. Islamska država Iraka i Sirije (ISIS) šokirala je svijet, zauzevši golemo područje obje zemlje, veličine Velike Britanije, uz zavjet da će

utemeljiti novi muslimanski kalifat prema strogim propisima šerijatskog zakona

72 www.startbih.info

DUBINSKI UVID U NAJOPASNIJU SVJETSKU TERORISTIČKU SKUPINU (II DIO)

AUTORI: Mišel Vajs i Hasan Hasan

TERORISTIČKI CLAUSEWITZ

U proljeće 1989. Abu Musab al-Zarkavi napravio je put od Hayatabada istočno pre-me gradu Khost, u Afganistanu, stigavši na vrijeme da vidi Crvenu armiju na koljeni-ma. Više nego povratak u Jordan, kao čo-vjek koji je propustio sveti rat, želio je osta-ti na sjeverozapadnoj bojišnici do 1993., a za to će vrijeme raditi na uspostavljanju korisnijih kontakata među onima koju su se natjecali u određivanju sudbine u po-stsovjetskom Afganistanu. Među njima je

bio brat Khalida Sheikha Mohammeda, arhitekta 11. septembra, i Mohammed Shobana, koji je objavio džihadistički ma-gazin pod imenom Al-Bunyan al-Marsus (Neprobojna građevina). Unatoč njego-vu klimavom poznavanju arapskog jezi-ka i samo zahvaljujući tome što mu je ime spomuo jedan ugledni klerik, Al-Zarkavi je angažiran kao dopisnik. Ondje će upo-znati i svog budućeg šogora, Salaha al-Hamija, jordansko-palestinskog novina-ra, člana Abdullah Azzamova Al-Jihada, lista Servisnog ureda. Al-Hami je izgubio nogu od nagazne mine u Khostu, da bi ti-jekom oporavka u bolnici zaključio da si

nikad neće pronaći ženu zbog deformite-ta. Zbog toga mu je Al-Zarkavi ponudio jednu fotografiju Al-Zarkavija sve do trav-nja 2006., kada je Al-Qa’idina podružnica u Iraku objavila propagandni video prika-zujući svoga zapovjednika u crnome ka-ko puca iz mitraljeza u Rambovom stilu.Prema Al-Hamiju, Al-Zarkavijeve repor-taže su bile uglavnom intervjui sa vetera-nima sovjetsko-afganistanskog rata, ko-ji je doživljavao empatično. Noću bi učio Kur’an napamet.Al-Hami se sa svojom mladenkom vra-tio u Jordan nakon nekoliko mjeseci, ali je njegov šogor ostao, sudjelujući u onome

ISIS - u srcu vojske terora

08.12.2015.

što je bio neizbježan građanski rat na po-molu za sudbinu upravo oslobođenog Afganistana. On je vezao svoju sudbi-nu sa paštunskim gospodarom rata Gulbuddinom Hekmatyarom, koji je naizmjenično služio kao premijer vlade u Kabulu, pri-je nego što su njegovu ad-ministraciju na kraju uzur-pirali talibani, nakon čega je Hekmatyar na kraju pobjegao u Iran. Dani Al-Zarkavija kao kro-ničara ratnih priča drugih ljudi bliži-li su se kraju. Htio je svoju vlastitu priču.Više puta je boravio u kampovima za

obuku na afganistansko-pakistanskoj granici, uključujući Sada al-Malahi-ma, koji je zapravo bio Fort Dix kad je riječ o Al-Qa’idi. Iz njega su izašla dvojica arhitekata odvojenih napada na Svjetski trgovački centar, Ramzi Yousef i Khalid Sheikh Mohammed. Prema kazivanju Lorette Napoleoni, u njezi-noj knjizi „Insurgent Iraq: Al-Zarkavi and the New Generation“, Bin Ladenov bivši tjelohranitelj, Nasir Ahmad Nasir Abdallah al-Bahari, opisao je život u kampu kroz tri posebne faze treninga i indoktrinacije. Prvu su fazu činili „dani eksperimentiranja“, a trajala je petnaest dana. Tijekom nje se regrut podvrgavao „psihološkom, kao i moralnom iscrplji-

vanju“ – očito sa ciljem odvajanja me-kušaca od pravih ratnika. Druga faza je

bilo „razdoblje vojnih priprema“ ko-je je trajalo četrdeset i pet dana,

tijekom koje se regrut podu-čavao prvo rukovanju lakim oružjem, da bi završio na ze-mlja-zrak raketama koje su prilagođene za nošenje na le-đima i kartografskim tečaje-

vima. Treća i završna faza je bio tečaj taktičkog gerilskog ra-

tovanja, koji je podučavao vojnoj teoriji. Bio je to svojevrsni Clausewitz za teroriste.

POVRATAK KUĆI

Al-Zarkavi se vratio u Jordan 1992. i od-mah je bio pod povećalom Opće oba-vještajne uprave (General Intelligence Directorate, GID) koja se brinula o to-me hoće li arapsko-afganski povratnici usmjeriti pozornost prema neprijatelju u domovini. GID je imao razloga za bri-gu. Njihovi su se strahovi obistinili 1993. godine, kada su jordanski mirovni prego-vori s Izraelom pogoršali islamističku an-tipatiju prema Kraljevini, a svježi ratnici, koji su se tek vratili s afganistanskog ra-tišta, počeli osnivati vlastite džihadistič-ke pogone, kao što je Jaysh Muhammed (Muhamedova vojska) i Al-Hashaykkah ( Jordanski Afganci).

Al-Zarkavijev povratak životu građani-na bio je očekivano neuspješan. Posjećuje Abu Muhammad al-Maqdisija, jordan-sko-palestinskog salafita kojeg je sreo još u Hayatabadu, i koji ga je preporučio kao dopisnika za magazin Shobana.Al-Maqdisi je nedavno objavio loš i ekstre-man antizapadnjački članak „Democracy: A Religion“ (Demokracija: jedna religija), koji je povukao oštru crtu između političke ekonomije „pogona“ i Alahova božanskog zakona. Zajedno, u levantskoj istočnjač-koj igri sjena Bin Ladenova i Azzamova čina, Al-Zarkavi i Al-Maqdisi lobiraju u imporoviziranim salonima diljem Jordana,

73

Mišej Vajs (Michael Weiss) je kolu-mnista koji piše za Foreign Policy, The Daily Beast i NOW Lebanon. Na njujorškom Institutu za mo-dernu Rusiju radi kao glavni urednik The Interpretera, dnev-nih online novina koje donose prevode iz ruskih medija na en-gleski jezik.

Hasan Hasan (Hassan Hassan) j e a n a l i t i č a r B l i s k o g i s t o -ka, kolumnist The Nationala. Njegove tekstove objavljuju The Guardian, Foreign Policy, Foreign Affairs, The New York Times i drugi. Magistrirao je međuna-rodne odnose na Univerzitetu u Nottingamu.

O AUTORIMA

FELJTON

Abu Musab al-Zarkavi

74 www.startbih.info

FELJTON

08.12.2015.

osuđujući vladine uzavrele odnose za ono što oni vide kao izraelsku i američku impe-rijalističku umiješanost na Bliskome isto-ku. Al-Maqdisi je bio pedantan, vrlo kri-tičan prema očitim manama suvremene politike; Al-Zarkavi je bio karizmatičan, ali intelektualno površan. „Nikad me nije intelektualno impresionirao“, reći će neko-liko godina kasnije Al-Zarkavijev odvjet-nik Mohammed al-Dweik.Al-Maqdisi je osnovao vlastitu jordan-sku džihadističku ćeliju zvanu Bayt al-Imam (Kuća imama) i angažirao je Al-Zarkavija. Njihov prvi domaći teroristički napad više je sličio na po-licijsku Keystone cops farsu nego na strašnu tragediju. Oružjem koje su odbaci-le iračke vojne snage kra-jem Prvog zaljevskog rata opskrbljeno je cvatuće ku-vajtsko tržište robe i opre-me. Al-Maqdisi, koji je ži-vio u Perzijskom zaljevu neko vrijeme i imao po-trebne veze, kupovao je protupješadijske mine, pro-tutenkovske rakete i ručne bombe, a zatim ih krijum-čario u Jordan za buduće terorističke napade protiv Kraljevine. Al-Maqdisi je predao Al-Zarkaviju prokri-jumčarenu robu na čuvanje, a zatim ju je tražio natrag; Al-Zarkaviju se obavezao, osim za dvije bombe, za koje je kasnije za-ključio da su bile namijenjene „upotrebi u samoubilačkoj operaciji na teritorijima ko-je su okupirali cionisti“. Svjesni da je GID pratio njihovo kretanje i da je znao za ne-legalnu trgovinu, obojica terorista poku-šali su pobjeći iz Jordana prije nego što su bili uhićeni. U ožujku 1994. obojica su uhićeni – Al-Zarkavi nakon što je GID pretresao njegovu kuću i pronašao gomilu oružja. Pronašli su ga u krevetu, pokušao je upucati jednog policajca, a zatim poči-niti samoubojstvo. Nijedno od toga nije mu pošlo za rukom. Optužen je i osuđen za nelegalno posjedovanje oružja i za član-stvo u zabranjenoj teroristčkoj organizaciji. Na suđenju, Al-Zarkavi i Al-Maqdisi od-lučili su pretvoriti sudnicu u propovjeda-onicu, baš kao i Al-Zavahiri u Egiptu. Optužili su sud, državu i Kraljevinu za po-vredu Božijeg zakona i islama. Prema su-cu Hafezu Aminu, teroristička ćelija Bayt al-Imam „podnijela je pismo optužbe u ko-jem je tvrdila da smo mi reagirali suprotno učenju svetog Kur’ana“. Od Amina se dalje tražilo da preda poruku kralju Huseinu, optužujući ga za svetograđe. Al-Zarkavi je još bio podređen Al-Maqdisiju i u sjeni klerikove umješanosti i lakoće da preokre-ne redovnu proceduru provođenja zakona

u propagandu. Obojica su osuđeni 1994. na petnaest godina zatvora i premješteni u Swaqa, pustinjski pritvorski lokalitet sa jakim osiguranjem.

„PRITVOR JE BIO NJEGOVO SVEUČILIŠTE“

Vrijeme provedeno u zatvoru učinilo je Al-Zarkavija usredotočenijim, brutalni-jim i odlučnijim. Kao član Bani Hassana, bio je privilegiran u odnosu na druge pri-tvorenike, čak i u odnosu na Al-Maqdisija koji se „oplemenio“ privilegiranošću dru-govanjem s Al-Zarkavijem. U Jordanu, kao i drugdje, pritvorski gemeinschaft je

samo istaknuo povlastice i imovinu koju su uživali zlo-činci izvan njihovih betonskih kutija. Al-Zarkavi je isposlovao svoj utjecaj kod pod-ložnih i pokvarenih čuvara ne bi li učinio svoju frakciju, nastalu od subraće Bayt al-Imam osuđenika, naprednom. Postigao je to da njegovi podređeni ne nose standar-dnu uniformu i da ne moraju biti na jutar-njoj prozivci u dvorištu. „Mogao je narediti svojim sljedbenicima da reagiraju na signa-lizaciju očima“, prisjeća se jedan pritvorski doktor. Sredstvima prisile i uvjerenja Al-Zarkavi je nastojao objediniti svoju inter-pretaciju islamističke ideologije sa sobom u ulozi vrhovnog poznavatelja prava. Mlatio bi one koje nije volio, poput suradnika ma-gazina Swaqa, koji je objavljivao članke koji su ga kritizirali. Drugi pritvorenik, Abu Doma, prisjeća se da ga je Al-Zarkavi uhvatio u čitanju „Zločina i kazne“, „knji-ge jednog bezbošca“. Al-Zarkavi je ustra-jao u svojoj namjeri i potrudio se odvratiti Abu Doma od zanimanja za profanu ru-sku književnost, pišući mu provokativno pismo u kojem je ime Dostojevskog na-pisao kao „Doseefski“. („Poruka je bila na lošem arapskom, kao da ju je pisalo dije-te“, rekao je Doma). Nesposoban za razvijanje argumentacije, Al-Zarkavi je zauzvrat razvio svoje tije-lo, upotrebljavajući okvir kreveta i posude maslinova ulja napunjene kamenjem kao utege. Kako bilo, nije uvijek izlazio na kraj

sa čuvarima. Kad bi pružio otpor, pone-kad bi ga pretukli, čime je želio impresi-onirati ostale koje su gledali takve scene ne bi li bili pod dojmom njegove veliči-ne. Sve dok ga jednom nisu bacili u sami-cu na osam i pol mjeseci. Bilo je to upra-vo u pritvoru kad je Al-Zarkavi zasjenio Al-Maqdisija preuzevši emirsku titulu, u razmjeni počasti za koje je drugi tvrdio da ih je prenio na prvog. Učenjak ili mentor pomogao je svome štićeniku - zapovjed-niku da razvije ideologiju, ali i mišićavost; obojica su pisali fetve, odnosno religijske edikte, koje su zatim stavljali na internet.

Neki od njih privukli su pozornost Bin Ladena, koji je sa velikim zani-manjem pratio suđe-nje dvojici Jordanaca iz Pakistana. Prema izvje-snom „Richardu“, biv-šem visokopozicioni-ranom pentagonskom službeniku za protutero-rizam, koji je zamolio da ga citiraju pod pseudo-nimom, Al-Zarkavijevo iskustvo u pritvoru slič-no je onom bostonskog bosa organiziranog zloči-na Whiteyja Bulgerova:

„Poslali smo ga u ‘harvard’ među američ-kim kaznenim pritvorima. Bio je to luka-vi kriminalac koji je imao nizak IQ i koji je sklepao nekoliko dobrih priljeva dohot-ka. Došao je iz kokošinjca sa velikom uli-čarskom reputacijom koja mu je pomogla u osnivanju vlastite bande koja je uprav-ljala Bostonom četiri ili pet godina. Isto je s Al-Zarkavijem. Pritvor je bio njego-vo sveučilište.“ Gotovo isto bi se moglo re-ći i za Abu Bakra al-Bagdadija dvadeset godina kasnije, dok su njegovi suborci - zatvorenici iz ISIS-a govorili o njegovim sposobnostima vođenja i manevriranja u kampu Bucca, u američkom zatočeničkom postrojenju na jugu Iraka.Naposljetku je Al-Zarkavi odslužio sa-mo dio kazne zbog dinastijske sukcesi-je na tronu kad je jordanski kralj Husein umro, a naslijedio ga je sin Abdulah II, reformist koji je obrazovanje stekao na Zapadu i zagovarao politiku pomirenja sa Muslimanskim bratstvom, najvećim opor-benim blokom u jordanskom parlamen-tu. U ožujku 1999. novi je kralj proglasio opću amnestiju za oko 3.000 zatvorenika, osim za najgore prijestupnike poput ubo-jica, silovatelja i izdajnika. Mnogi islami-sti koji zapravo nisu počinili teroristički čin protiv krune bili su oslobođeni, a me-đu njima je bio i Al-Zarkavi. (U narednom nastavku: Susret sa Bin Ladenom)

napad više je sličio na po-

terorističke napade protiv Kraljevine. Al- samo istaknuo

Neki od njih privukli su

Pakistana. Prema izvje-snom šem visokopozicioni-ranom pentagonskom službeniku za protutero-rizam, koji je zamolio da ga citiraju pod pseudo-nimom, Al-Zarkavijevo iskustvo u pritvoru slič-no je onom bostonskog bosa organiziranog zloči-

Gradite danas, da bisteuživali sutra.Mješovito životno osiguranje

Sve će biti uredu. www.triglav.ba