03 Radovi Simpozija o KHD Neum

RADOVI SIMPOZIJA

SIMPOZIJ O KVALITETIHUMANITARNOG DEMINIRANJA

Neum, 30.01.-03.02.2006. g.

BHMAC

Organizator:Centar za uklanjanje mina

u Bosni i Hercegovini

Sponzor:Meunarodni fond za deminiranje

i pomo rtvama mina

Nakladnik

Meunarodna fondacija za deminiranje i pomo rtvama mina

Za nakladnika

Goran Ganik

Uredniki kolegij

Tomislav Ban

Ranko Banjac

Anita Beker

Goran Ganik

Duan Gavran

Nermin Hadimujagi

Danislav Juri

Darvin Lisica

Antun Sinkovi

Priredili

Danislav Juri

Darvin Lisica

Rjeenje i izrada omota

Svjetlana Trifkovi

Prijevod na engleski jezik

Mirsada Pehilj

Vanja-Marija Mili

Svjetlana Trifkovi

Simpozij o kvaliteti humanitarnog deminiranja, Neum, 30.01.-03.02.2006. g.

1

UESNICI SIMPOZIJA

Meunarodna fondacija za deminiranje i pomo rtvama mina, Slovenija SPONZOR SIMPOZIJA

1. Goran Ganik 2. Roman Turi 3. Goran ehi 4. Elez Skenderovi

5. Jozo Primorac

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini -ORGANIZATOR SIMPOZIJA

1. Duan Gavran 2. Darvin Lisica 3. Fabijan Grganovi 4. eljko Travar 5. Antun Sinkovi 6. Ranko Banjac 7. Danislav Juri 8. aban Sejfi

9. Jovo Peri

Hrvatski centar za razminiranje, Republika Hrvatska

1. Tomislav Ban

Ros-kar d.o.o. Centar za razvoj i kvalitetu, Bosna i Hercegovina

1. Anita Beker

Centar za obuku pasa za otkrivanje mina za region jugoistone Europe, Bosna i Hercegovina

1. Nermin Hadimujagi

Eksploring, Bosna i Hercegovina

1. Vladimir Kordi

MOSTAR

2. Ivan Primorac

Simpozij o kvaliteti humanitarnog deminiranja RADOVI SIMPOZIJA

2

Terra-Prom d.o.o., Bosna i Hercegovina

1. Petar Klisara

Centar za razminiranje u Srbiji

1. Petar Mihalovi, direktor 2. Josip Mari 3. Dragan Zlatkovi

Regionalni centar za podvodno razminiranje Bijela, Crna Gora

1. Veselin Mijajlovi 2. Konstantin Maljukanovi

NPA - NORWEGIAN PEOPLES AID

1. Read Junuzagi 2. Safet Dambi 3. Salko Durmo

Norwegian Peoples Aid

Mine Action Programme 4. Vedad Omerhafizovi

Udruenje Humanitarna organizacija BH DEMINING, NVO, Bosna i Hercegovina

1. Hidajet Prevljak 2. Reuf Daferovi

NVO Pro Vita Mostar, Humanitarna organizacija za razminiranje, Bosna i Hercegovina

BOMB

1. Filip Filipovi

NVO StopMines, Bosna i Hercegovina

1. Radosav ivkovi 2. Veljko Gajevi

3. Tomislav Savi


3

Rije sponzora

International Trust Fund for Demining and Mine Victims Assistance (ITF) je od samog

poetka svog djelovanja u 1998. godini posveivao punu panju kvaliteti humanitarnog

deminiranja.

Ideja o simpoziju sa tematikom kvalitete humanitarnog deminiranja je bila prisutna due

vremena i sada su pred nama radovi 7 izlagaa na tu temu. Samom simpoziju daje posebnu

dimenziju injenica da su izlagai bili i iz Bosne i Hercegovine i iz Republike Hrvatske, pa su

se tako razmjenila iskustva organizacija iz podruja kontrole kvalitete. Kroz izlaganja su se

predstavili konkretni oblici organizovanja podruja kontrole kvalitete, istaknuti su bili

konkretni problemi sa tog podruja, prije svega u Bosni i Hercegovini, te naznaena

odreena rjeenja tih problema.

ITF je, zahvaljujui punom razumjevanju i podrci svojeg najveog donatora Vlade SAD,

uspio da realizuje svoje dugogodinje nastojanja za odravanje ovakvog simpozijuma. Zato se

ovom prigodom zahvaljujem na punom razumijevanju Bureau of Politicial - Military Affairs

Office of Wapons Removal and Abatement u U.S. Department of State pri financijskoj podrci

ovog simpozijuma, ije emo rezultate u vrlo bliskoj budunosti praktino vidjeti na terenu.

Zahvaljujem se organizatoru i svim uesnicima simpozijuma koji su svojom aktivnou

nadgradili kvalitetu kontrole i nadzora humanitarnog deminiranja u regiji.

Goran Ganik

Direktor ITF-a


4


5

SADRAJ

USPJENOST PROTUMINSKIH AKCIJA JE U NJIHOVOM NEPREKIDNOM

POBOLJANJU! ...................................................................................................................9

ZAKLJUCI ZA POBOLJANJE POLITIKE KVALITETA U BOSNI I

HERCEGOVINI ..................................................................................................................10

Ranko Banjac, dipl. ing. elektrotehnike: UZORKOVANJE U HUMANITARNOM

DEMINIRANJU - ISKUSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI ...........................................15

UVOD..................................................................................................................................17

OSNOVNI PRINCIPI UZORKOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ...........................18

ISKUSTVA IZ DOSADANJEG UZORKOVANJA ........................................................26

ZAKLJUCI ZA POLITIKU KVALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI.......................29

Sluaj 1: Kako se danas radi u BHMAC-u ..........................................................................33

Sluaj 2: Kako se treba raditi u Bosni i Hercegovini kada je kvalitet rada deminerske

organizacije nizak ................................................................................................................33


organizacije visok ................................................................................................................34

LITERATURA ....................................................................................................................34

Anita Beker, dipl. politolog: SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM ISO

9001:2000 OSNOVA UPRAVLJANJA OKOLIEM, SIGURNOU I RIZICIMA ..35

UVOD..................................................................................................................................37

SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM PREMA ISO 9001:2000..............................38

USPOSTAVA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM PREMA NORMI ISO

9001:2000 ............................................................................................................................40

INTEGRIRANI SUSTAVI UPRAVLJANJA PREMA NORMAMA ISO 9001:2000; ISO

14001:2004; OHSAS 18001 ................................................................................................42


6

ZATO JE ISO 9001:2000 OSNOVA ZA UPRAVLJANJE OKOLIEM I

SIGURNOU? ..................................................................................................................43

ZAKLJUAK......................................................................................................................47

LITERATURA ....................................................................................................................48

Nikola Gambiroa, dr. sc. i Tomislav Ban dipl. ing.: STEENA ISKUSTVA NA

PROVEDBI STRUNOG NADZORA I NADGLEDANJA PRIMJENOM PLANOVA

UZORKOVANJA PREMA AQL-U U PROCESU HUMANITARNOG

RAZMINIRANJA ..................................................................................................................49

UVOD..................................................................................................................................51

UZORKOVANJE - UZIMANJE UZORAKA ZA PREGLED I KONTROLU

PRETRAENIH I RAZMINIRANIH POVRINA............................................................52

PRIMJER UZORKOVANJA KOD UPOTREBE STROJA ZA RAZMINIRANJE ..........58

PRIMJER UZORORKOVANJA ZA PREGLED I KONTROLU RAZMINIRANE I

PRETRAENE POVRINE U TIJEKU RADOVA PRETRAIVANJA I

RAZMINIRANJA ...............................................................................................................65

ZAKLJUAK......................................................................................................................71

LITERATURA ....................................................................................................................72

Nermin Hadimujagi, dipl. pravnik: UTJECAJ BRIGE O PSIMA ZA OTKRIVANJE

MINA NA KVALITET NJIHOVOG RADA.......................................................................73

PAS U PROTUMINSKIM AKCIJAMA.............................................................................75

UOENI NEDOSTACI.......................................................................................................76

PREDUVJETI ZA POSTIZANJE KVALITETA U RADU PREGA.................................77

TESTIRANJE PASA ZA OTKRIVANJE MINA...............................................................79

MJERE ZA POBOLJANJE RADA PREGA ....................................................................82

PREPORUKE ZA UNAPRIJEENJE KVALITETA RADA SA PSIMA ZA

OTKRIVANJE MINA.........................................................................................................84

LITERATURA I DRUGI IZVORI PODATAKA...............................................................85

Petar Klisara, ing. mainstva: ANALIZA KRITINIH GREAKA U PROCESU

HUMANITARNOG DEMINIRANJA..................................................................................87


7

UVOD..................................................................................................................................89

KLASIFIKACIJA I UOAVANJE KRITINIH GREAKA U BOSNI I

HERCEGOVINI ..................................................................................................................90

UESTALOST KRITINIH GREAKA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2005. GOD. ..95

OTKLANJANJE KRITINIH GREAKA I PREVENTIVNO DJELOVANJE ...............99

ZAKLJUCI ZA UNAPRIJEENJE KVALITETA HUMANITARNOG

DEMINIRANJA ................................................................................................................100

LITERATURA ..................................................................................................................101

Darvin Lisica: EVALUACIJA I UPRAVLJANJE KVALITETOM U

PROTUMINSKIM AKCIJAMA ........................................................................................103

TEORIJSKI OKVIR..........................................................................................................105

UTEMELJENOST EVALUACIJE U POLITICI PROTUMINSKIH AKCIJA ...............112

EVALUACIJA U PROTUMINSKIM AKCIJAMA .........................................................115

LITERATURA I DRUGI IZVORI PODATAKA.............................................................119

Antun Sinkovi: PRIMJENA I KVALITET TEHNIKOG IZVIANJA U BOSNI I

HERCEGOVINI...................................................................................................................121

UVOD................................................................................................................................123

PRIMJENA TEHNIKOG IZVIANJA U BOSNI I HERCEGOVINI..........................124

KVALITET TEHNIKOG IZVIANJA .........................................................................137

PROBLEMI U DOSADANJEM RADU I MOGUA RJEENJA................................142

ZAKLJUCI ZA TEHNIKO IZVIANJE ....................................................................144

LITERATURA ..................................................................................................................146


8


9

USPJENOST PROTUMINSKIH AKCIJA JE U NJIHOVOM NEPREKIDNOM

POBOLJANJU!

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini je uz sponzorsku podrku Meunarodne

fondacije za deminiranje i pomo rtvama mina pripremio i organizirao simpozij o kvaliteti

humanitarnog deminiranja. Simpozij je odran u Neumu od 31.01.-03.02.2006. godine, a u

njegovom radu je uestvovalo 13 organizacija iz zemalja Jugoistone Europe sa ukupno 34

uesnika.

Na simpoziju je predstavljeno sedam strunih radova iz podruja humanitarnog deminiranja.

Osnovna ideja vodilja svih radova je bila poboljanje kvaliteta u oblasti humanitarnog

deminiranja. Pragmatini ciljevi simpozija su:

a) Analizirati i ocjeniti postojee stanje kvaliteta humanitarnog deminiranja i prepoznati

probleme;

b) Analizirati i unaprijediti politiku kvalitete u protuminskim akcijama i u kojem pravcu

ii dalje;

c) Provjeriti da li pripremljeni struni radovi daju rjeenja za ovu problematiku;

d) Evaluirati predavanja i nadopuniti ih, kako bi ih predavai pripremili za objavljivanje u

radovima simpozija.

O svakom strunom radu je na simpoziju voena rasprava, na temelju kojih su autori izvrili

dopunu istih. Svaki rad prate odreene preporuke i zakljuci za unaprijeenje i poboljanje

kvaliteta humanitarnog deminiranja. Ocjena uesnika je da su struni radovi i diskusije o

njima ostvarili svoje ciljeve simpozija.

Ovi zakljuci e posluiti kao smjernice za politiku kvaliteta protuminskih akcija u Bosni i

Hercegovini i budua unaprijeenja dopune Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i

Hercegovini i Standardnih operativnih procedura. Zakljuci su objedinjeni u poseban

dokument pod naslovom Uspjenost protuminskih akcija je u njihovom neprekidnom

poboljanju! Zakljuci za politiku kvaliteta u Bosni i Hercegovini.


10

Zakljuci simpozija o kvaliteti humanitarnog deminiranja proizlaze iz strunih radova, koji su

prezentirani na simpoziju, kao i diskusija uesnika. Njihova vrijednost se sastoji u tome to

donose znaajna poboljanja u kvaliteti humanitarnog deminiranja.

ZAKLJUCI ZA POBOLJANJE POLITIKE KVALITETA U BOSNI I

HERCEGOVINI

1. Uvesti neovisno uzorkovanje koje e se vriti po planu i uz inspekcijski nadzor organa

BHMAC-a.

2. Ne ograniavati veliinu povrine koja se uzorkuje na 5% jer se tako ne postie

zahtijevani stupanj kvalitete SQL


11

9. Uzorkovanje povrine bez utvrenog rizika, potvrene u operaciji tehnikog izvianja,

vriti na isti nain kao uzorkovanje iene povrine prije predaje korisnicima, to

zahtijeva dosljedna primjena ISO standarda.

10. Jedan od bitnih elemenata upravljanja integriranim sustavima jest u pristupu sustavnog

kolovanja rukovodstva, timova za kvalitetu sigurnosti i okolia, te posebne

specijalizacije za voditelje i nositelje projekata prema pojedinim podrujima.

11. Pri provedbi strunog nadzora i nadgledanja primjenom planova uzorkovanja prema

AQL-u u procesu humanitarnog deminiranja subjektivno povjerenje, koje ukljuuje

ljudske imbenike poput percepcije, procjene i miljenja svesti na najmanju moguu

mjeru.

12. Utvrditi pravila i propise kojim se odreuje minimum uvjeta koji su usmjereni ka

unaprijeenju rada ili prege u protuminskom djelovanju, kao to su:

a) Obuka kadrova koje vri testiranje pasa za otkrivanje mina.

b) Uvjeti za sticanje zvanja vodi pasa.

c) Briga o psu za otkrivanje mina.

13. Obuku za unaprijeenje procesa rada sa psima za otkrivanje mina provoditi po

programu odobrenom od nadlenog tijela BHMAC-a.

14. Obuku za unaprijeenje procesa rada sa psima za otkrivanje mina moe provoditi

iskljuivo kola za obuku pasa i vodia pasa, registrirana prema pozitivnim propisima

konkretne drave.

15. Tijelo za testiranje prega sastaviti od eksperata koji e izvriti kvalitetnu i propisanu

procjenu svake prege.

16. Voditi svakodnevnu brigu o psu na propisani nain.

17. Vriti periodinu procjenu sposobnosti pasa i nakon izdavanja akreditacije.


12

18. U planiranju strunog nadzora Centar za uklanjanje mina i NUS-a e koristiti i

rezultate i resurse monitorskih organizacija za ocjenu kvaliteta i nivoa povjerenja u

deminerske organizacije.

19. Sainiti jedinstven ifarnik u operacijama deminiranja prema kojem e se na

jedinstven nain definisati i evidentirati uoene greke bez obzira od koga bile

identifikovane (inspekcijskih organa BHMAC-a ili monitorskih organizacija) i omoguiti

da se podaci iz monitorskih izvjetaja unesu u BHMAC bazu podataka.

20. Omoguiti upotrebu neprekidnog nadzora u operacijama ienja i u operacijama

tehnikog izvianja na deminerskim radilitima.

21. Poveati uticaj na kvalitet operacija deminiranja od strane operativnog osoblja iz

deminerskih organizacija (Oficira za osiguranje kvaliteta i voa timova).

22. Sustav za upravljanje kvalitetom protuminskih akcija dopuniti evaluacijskim

postupcima za mjerenje dosadanjih uinaka protuminskih akcija na smanjenje rizika,

politike prioriteta, drutvenog i ekonomskog utjecaja humanitarnog deminiranja i

zadovoljstva krajnjih korisnika.

23. Mainska metoda tehnikog izvianja u redukciji sumnjive povrine je

najproduktivnija (3.000-12.500 m2/5 h) i sa minimalnim rizikom za izvoaa. Mine se

otkrivaju pouzdano, aktiviranjem ili razbijanjem do dubina uznemiravanja tla (minimalno

10 cm i na komade ispod 5 cm u preniku). Na taj nain se zahvataju sve standardno

postavljene mine. Ovom metodom se tretira cjelokupna mogua povrina i nakon

naznaka miniranosti. Na preostaloj mainski tretiranoj povrini na kojoj su utvrene

naznake miniranosti i koja je predviena za ienje, bitno je umanjena minska opasnost,

sve do i u toku samog ienja. Ovom metodom treba tretirati one sumnjive povrine

gdje nema ogranienja za rad maina.

24. Na zemljitu pogodnom za mainsku pripremu se nee dozvoliti upotreba ove metode

kada se procjeni da maina moe nanjeti tetu naruavanjem strukture tla i oteivanjem

korjenitog sloja travnate ili druge kvalitetne vegetacije, ili kada se povrina oranica ini

neravnom (vea dubina uznemiravanja preko 15cm), uslijed neravnomjernog rada


13

maine. Na tim povrinama koristiti metodu pregiranja u doba godine kada vegetacija

dozvoljava njihovo korienje i ukoliko nema drugih organienja za rad.

25. Kroz struni nadzor provoenja tehnikog izvianja sa mainskom pripremom, glavnu

panju treba posvetiti kvalitetu rada maine (dubini i cjelovitosti uznemiravanja tla),

obzirom da dio netretirane povrine moe biti zatrpan nabacanim slojem zahvaenog

uznemirenog (kopanog ili frezanog) tla.

26. Pregiranje kao druga metoda po znaaju u redukciji sumnjive povrine je, takoer,

pouzdana metoda, obzirom da se tretira cjelokupna mogua povrina do naznaka

miniranosti. Ovom metodom treba tretirati sve povrine koje ograniavaju upotrebu

maine, a ne ograniavaju upotrebu prega (vegetacija, vremenski uvjeti, kamenito tlo,

movarno tlo i dr.).

27. Manuelnu metodu kao posljednju po znaaju primjenjivati samo kada prethodne

metode nisu mogue. Spada u najnepouzdaniju metodu iz osnovnog razloga to se tretira

20-35% sumnjive povrine. Sumnjive povrine koje se ovom metodom tretiraju

uglavnom su van naselja, pod umskom vegetacijom i sa veim nagibom. Takve

sumnjive povrine zahvataju najee trase dalekovoda, vodovoda, a dijelom i obradivog

zemljita na kome je od poetka rata narasla vegetacija. Do sada na tako tretiranim i

proglaenim PBUR nisu zabiljeene minske nesree. U uvjetima veih uspona na

zemljitu mogue je, umjesto otvaranja radnih staza na maksimalnom razmaku od 10 m

sa minimalno dvije strane, otvarati radne staze samo u pravcu uspona na maksimalnim

razmacima od 5 m. Time se ne umanjuje veliina tretirane povrine, a istovremeno se

olakava rad deminerima i otklanja mogunost poskliznua u sumnjivu povrinu.

28. Ukoliko se na predloenoj povrini zadatka za tehniko izvianje planira i provodi

vie metoda, tada manuelnu metodu raditi posljednju. Utvrene naznake miniranosti

prethodnih metoda mogu procjeniti prostiranje miniranosti i u povrinu za manuelnu

metodu, to bi trebalo olakati rad na pouzdanom i sigurnom utvrivanju rizinosti.

29. Kvalitet metoda tehniko izvianje prvenstveno zavisi od kvaliteta rada izvoaa, a

tek zatim od nadzora njihovog rada koji vre inspekcijski organi MAC-a i monitoring

organizacije. Struni nadzor inspekcijskih organa MAC-a treba traiti striktno potovanje


14

procedura rada, kako bi se u svim metodama sa prihvatljivim rizikom mogla utvrditi ili

iskljuiti sumnja na miniranost za definiranu PBUR, a minirana povrina propisno

obiljeiti ukoliko se ienje ne nastavlja odmah.

30. Stalni nadzor od monitoring organizacija u tehnikom izvianju je neophodan zbog

veih produktivnosti kod primjenjenih metoda rada i zbog neprekidne procjene naznaka

miniranosti. To su najvei problemi tehnikog izvianja. Dinamika planiranih posjeta

inspekcijskih organa MAC-a nije dovoljna za njihovo neprekidno praenje. Izuzetak od

ovoga mogu biti vladine organizacije i one nevladine organizacije koje imaju svoju

unutranju supervizorsku strukturu i ne sudjeluju na natjeajima za poslove deminiranja.


15

Ranko Banjac1, dipl. ing. elektrotehnike: UZORKOVANJE U

HUMANITARNOM DEMINIRANJU - ISKUSTVA U BOSNI I

HERCEGOVINI

1 ef odsjeka za osiguranje kvalitete, Ured BHMAC-a Sarajevo, Tvornika 3, Bosna i Hercegovina,

[email protected]


16

Saetak

Sve do sredine 2003. godine zavrni nadzor deminiranoga zemljita, prije formalne predaje

na koritenje krajnjim korisnicima, obavljao se u Bosni i Hercegovini prema osobnoj procjeni

inspekcijskog organa o mjestu kontrole i veliini kontrolirane povrine. Ovakav zavrni

nadzor, bez propisanih preciznih procedura, a sa znatnim utjecajem osobnoga miljenja je

umanjio povjerenje u sigurno koritenje deminiranoga zemljita.

U lipnju 2003. godine u Bosni i Hercegovini se prihvataju principi uzorkovanja iz

Meunarodnih standarda za protuminske akcije (IMAS 09.20), sa metodom sluajnoga

odabira uzoraka, vri se izmjena Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i

Hercegovini i donose sveobuhvatne Standardne operativne procedure za humanitarno

deminiranje Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (SOP BHMAC).

Prilagoavanje procedura uzorkovanja zahtjevima IMAS-a nije precizno provedeno zbog

tadanjih organizacijskih rjeenja, poveanja trokova deminiranja i nepostojanja kapaciteta.

Tijekom 2,5 godine provoenja uzorkovanja u Bosni i Hercegovini poveana je sigurnost u

samoj provedbi operacija deminiranja i povean nivo kvalitete i povjerenja u sigurno

koritenje deminiranoga zemljita. Takoer, procedura uzorkovanja provoena je na povrini

bez utvrenog rizika, u operacijama tehnikog izvianja.

Zbog ogranienja ukupne uzorkovane povrine na zadatku, nepostojanja neovisnih

organizacija koje provode uzorkovanje, slabostima u odreivanju povrine za uzorkovanje,

nedostatku analize o iskustvima i uinkovitosti organizacije za deminiranje u primjeni metoda

uzorkovanja, i dalje postoji mogunost subjektivnog utjecaja na ocjenu nivoa kvaliteta

deminiranoga zemljita. Plan i metode uzimanja uzoraka nisu provedeni precizno po uputama

iz IMAS 09.20, pa zavrni nadzor ne daje objektivnu matematiku sigurnost postizanja

zahtijevanog nivoa kavaliteta. Analiza provedbe uzorkovanja u Bosni i Hercegovini u

posljednje 2,5 godine pokuaj je prezentiranja iskustava sa ciljem prepoznavanja, tonog


17

identificiranja i promjene procedura uzorkovanja koji su umanjivali zahtijevani nivo kvalitete

deminiranja.

Kljune rijei: Uzorkovanje; struni nadzor deminiranog zemljita; kritine greke.

UVOD

Standardi za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, na isti nain kao i Meunarodni

standardi za protuminske akcije (IMAS 09.10), odreuju nivo kvaliteta deminiranja kroz dvije

faze:

Prva faza (nadzor u tijeku operacija) ukljuuje akreditiranje organizacija za deminiranje koje

moraju uspostaviti uspjenu organizaciju upravljanja, razviti i odravati postupke te ih

primijeniti na siguran i djelotvoran nain. Procedure upravljanja moraju biti transparentne i

pogodne za provedbu kontrole. Prvu fazu nadzora Centar za uklanjanje mina u Bosni i

Hercegovini (u daljnjem tekstu: BHMAC) je definirao u svojim dokumentima (Pravilnik za

akreditaciju i Standard za uklanjanje mina) i omoguio da organizacije za deminiranje

uspostave uspjenu organizaciju upravljanja i stvore procedure ija primjena osigurava

siguran i djelotvoran rad. BHMAC je organizirao inspekcijsku kontrolu provoenja

operativnih procedura na radilitima. Procedure kontrole kvaliteta inspekcijskih organa su

cijelovito donesene tek u Standardnim operativnim procedurama za humanitarno deminiranje

Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (u daljnem tekstu: SOP BHMAC-a) od

01.06.2003. godine.

Druga faza (zavrni nadzor) obuhvata nadzor deminiranoga zemljita prije formalne predaje

na koritenje krajnjim korisnicima. Ovaj nadzor prua sigurnost da su zadovoljeni zahtjevi

deminiranja i bitan je dio procesa deminiranja. Ranije je nadzor zavrenih zadataka za

deminiranje u Bosni i Hercegovini obavljan su samo u sluaju evidentiranih greaka u tijeku

strunih nadzora i naenih mina i to prema osobnoj procjeni inspekcijskog organa BHMAC-a

o veliini povrine za kontrolu (do 5% zadataka). Inspekcijski organ je odreivao mjesta

kontrole na ienoj povrini i metode deminiranja kojom e se izvriti kontrola. Kontrolirala

se uvijek povrina na kojoj su pronaene mine ili bi se logino moglo pretpostaviti da se na


18

toj povrini mogu oekivati mine. U 2003. godini SOP-om BHMAC-a definirana je procedura

uzorkovanja (zavrni nadzor) i obavezna je na svim zadacima deminiranja. Uzorkovanje je

dio zavrnog nadzora deminiranoga zemljita prije predaje na koritenje krajnjim korisnicima,

kojim se, po odreenim metodama, sluajno odabiru i kontroliraju uzorci deminiranoga

zemljita. Cilj uzorkovanja je potvrda zahtijevanog nivoa kvaliteta deminirane povrine do

ugovorene dubine. Na poetku zadatka se definiraju neprihvatljive kritine greke zbog kojih

se uzorak odbacuje i cjelina vraa na postupak ispravki ponavljanje, a koje ukazuju na

greke u procesu deminiranja (oprema, osoblje ili procedure).

OSNOVNI PRINCIPI UZORKOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Nakon prihvatanja izvedbenog plana, organizacije za deminiranje i inspekcijski organi

BHMAC-a usuglaavaju poetni nivo strunog nadzora na radilitu i minimalne veliine

cjelina koje mogu prihvatiti. Na poetku sezone ili ako organizacija nije radila dui period

primjenjuje se pojaan nivo strunoga nadzora. Ako se ugovor sastoji od vie malih zadataka,

a organizacija za deminiranje e ih raditi sa istim osobljem, metodama i bez prekida, predlae

se grupiranje zadataka u jednu cjelinu za uzorkovanje. Na veim zadacima cjeline za

uzorkovanje su ograniene na 10.00015.000 m2. Inspekcijski organi prihvataju veliine

cjelina za uzorkovanje predloene od organizacije za deminiranje, ako im to planirane

aktivnosti omoguavaju.

Prvi dan na zadatku za deminiranje inspekcijski organ BHMAC-a sa voditeljem radilita

usuglaava, osim veliine cjelina za uzorkovanje i nivoa strunoga nadzora, kritine greke

(koje ovise o planiranim metodama rada i uvjetima na zadatku) i metode uzorkovanja.

Nivo strunog nadzora odraava povjerenje u kvalitet rada organizacije za deminiranje, a

inspektor Ureda BHMAC-a ga mijenja ovisno o grekama evidentiranim u Zapisnicima o

provedbi strunoga nadzora. Greke zbog kojih se mijenja nivo strunoga nadzora moraju biti

tono definirane, ime se smanjuje subjektivnost u ocjeni.


19

SOP BHMAC-a preporuuje da u uzorkovanju treba koristiti po mogunosti drugu metodu u

odnosu na primijenjenu manuelnu metodu (detektorima i pipalicama) u operacijama ienja.

Ovu preporuku koriste organizacije za deminiranje kako bi uzorkovanje radile sa pregama

(kerovoa + POEK2) ili strojem. U postupku se koriste prege koje prethodno nisu radile na

cjelini koja se uzorkuje.

Kritine greke ukazuju na neprovoenje procedura deminiranja (oprema, osoblje ili

procedure) i sumnju u zahtijevani kvalitet deminiranoga zemljita. U Bosni i Hercegovini su

definirane slijedee kritine greke:

a) pronalaenje mine ili NUS-a;

b) pronalaenje svakog eksplozivnog razbijenog dijela mine ili NUS-a (ukljuujui

municiju kalibra 20 mm i vie) koji sadri upalja sa dijelom eksploziva ili samo

upalja;

c) svaki signal metal-detektora u tlu koje ne dozvoljava upotrebu pipalice, a

otkopavanjem se otkrije metal u dubini od 10 cm;

d) svaki signal metal-detektora do dubine od 10 cm, koji nije otkopavan, a istragom

signala pipalicom i otkopavanjem se otkrije predmet koji ima dimenzije koje su u

promjeru 3 cm i vie;

e) pronalaenje svake vee razbijene koliine eksploziva od 15 grama, do dubine od 10

cm, otkrivene u povrinama koje su pretraene pregama.

Veliina povrine koja se uzorkuje na zadatku za deminiranje ovisi od slijedea etiri faktora:

a) Ukupne povrine zadatka koja se dijeli na cjeline za uzorkovanje;

b) Namjene zemljita, odnosno kategorije prioriteta za ienje (I-III);

c) Nivoa strunoga nadzora koji definira sposobnosti i iskustva organizacije za

deminiranje (nivoa povjerenja u kvalitetu rada);

d) Metoda odabira sluajnih uzoraka zemljita.

BHMAC je preuzeo program naveden u IMAS 09.20 za odreivanje povrine koja e se

uzorkovati. Unoenjem vrijednosti u program izraunava se veliina povrine za uzorkovanje,

koja sukladno ISO 2859-0 predstavlja matematiki izraz zahtijevanog nivoa deminiranja.

2 POEK je kratica od pas za otkrivanje eksploziva, odnosno pas za otkrivanje mina.


20

Povrina zadatka za deminiranje u Bosni i Hercegovini

Razlika u odnosu na IMAS 9.20 je to se u program za izraunavanje povrine za uzorkovanje

ne uvrtava veliina cjeline koja se uzorkuje, nego ukupna povrina zadatka. Tako dobijena

povrina za uzorkovanje se linearno dijeli prema veliini odabranih cjelina. U IMAS 09.20

veliina uzorka je proporcionalno manja to je veliina cjeline za uzorkovanje vea. U Bosni i

Hercegovini je praksa da za definiranu veliinu zadatka povrina za uzorkovanje je ista bez

obzira koliko se cjelina za uzorkovanje formira. Kako broj cjelina za uzorkovanje na zadatku

ne utjee na veliinu uzorkovane povrine, organizacije za deminiranje zadatak dijele na

maksimalan broj cjelina, te tako upravljaki rizik smanjuju na minimum. Vee cjeline za

uzokovanje stvaraju vei upravljaki rizik jer vie kota ispraviti neuspjeh na veoj cjelini

nego na manjoj. Istovremeno nije ispotovan princip da vee cjeline zahtijevaju manje uzorke

za postizanje istog niva povjerenja. To negativno utjee na objektivnost u mjerenju kvaliteta

rada.

Namjena koritenja zemljita

Veliina povrine koja se uzorkuje vea je ukoliko e se zemljite esto koristiti. Tada se trai

i vei nivo pouzdanosti ienoga zemljita (I kategorija prioriteta). Takoer se smanjuje kada

se zemljite koristi za poljoprivredu, stoarstvo i dr. (II kategorija), odnosno biti e najnieg

nivoa ako se rijetko koristi (III kategorija). Sukladno prioritetima za povratak izbjeglih i

raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, nivoi kategorije prioriteta su upravo tako odreeni

kako ih treba koristiti kod odreivanja veliine uzorka za pregled-inspekciju. Prema IMAS-

09.20 namjena zemljita oznaena kao LU1, LU2 i LU33 u programu za proraun koristit e

se kao prioritet deminiranja po namjeni zemljita u Bosni i Hercegovini.

Prioriteti u Bosni i Hercegovini definirani u tri kategorije ne predstavljaju nivoe uporabe

zemljita definirane u IMAS 09.20. U I kategoriju prioriteta u Bosni i Hercegovini spada:

infrastruktura (dalekovodi i dr.), poljoprivreda (odriv povratak) i zemljita druge namjene

neophodna za odriv povratak stanovnitva. To se ne moe poistovjetiti sa LU1 to

predstavlja esto uporabu zemljita od strane stanovnitva ili stoke, na primjer putovi i staze,

podruja oko bunara, izvora, kua i kola, trafostanica, a za ove povrine je neophodan vei

stupanj povjerenja (LU1). Praktino u Bosni i Hercegovini se odabire uporaba LU1 za svo


21

zemljite I kategorije prioriteta, ali to svakako ne predstavlja najuinkovitiju uporabu

ogranienih sredstava za deminiranje.

Nivo strunoga nadzora koji ovisi o sposobnosti i iskustvu organizacije za deminiranje,

odnosno nivou povjerenja u kvalitetu rada. Poetni nivo strunog nadzora mijenja se prema

evidentiranim grekama u Zapisniku o strunom nadzoru prema IMAS 09.20.

Deminirano

podruje (m2)

Uporaba zemljita

Reducirana (m2)

Normalna (m2)

vra (m2)

LU1 295 335 410 LU2 230 250 280 0-500 LU3 145 200 220 LU1 480 575 785 LU2 350 395 450

501-1.500

LU3 210 300 335 LU1 570 690 990 LU2 405 460 525

1.501-3.000

LU3 240 345 385 LU1 610 750 1100 LU2 430 490 565

3.001-5.000

LU3 250 365 405 LU1 640 785 1175 LU2 445 510 590

5.001-8000

LU3 260 375 420 LU1 660 820 1235 LU2 460 525 610

8.001-15.000

LU3 265 385 435 LU1 680 840 1285 LU2 470 535 625

15.001-40.000

LU3 270 395 440 LU1 685 855 1310 LU2 475 540 630

40.001-200.000

LU3 270 395 445

Tablica 1: Uporaba zemljita

Greke u organizaciji i provoenju procedura koje smanjuju sigurnost operativnog osoblja i

lokalnog stanovnitva i smanjuju kvalitet deminiranog zemljita (definirane u Standardima za

3 LU - nivo uporabe zemljita (nivo povjerenja)


22

uklanjanje mina i NUS-a) takoer utjeu na nivo strunog nadzora. Metoda odabira sluajnih

uzoraka zemljita je prihvaena takoer iz IMAS 09.20.

Plan uzimanja uzoraka

Pojedinane jedinice zemljita za kontrolu (u jedinicama od 1.0 m2) odreuje se sluajnim

odabirom na cjelini deminiranog zemljita koja se uzorkuje. Uzorak je maksimalne veliine

30 m2, definiranog oblika (za metodu i cjelinu je uvijek isti) u jedinicama od 1 m2. Praksa

odreivanja oblika i veliine uzorka je povezana i sa metodom uzorkovanja. Kod manuelnog

uzorkovanja obino se koristi uzorak kvadratnog oblika veliine 9 m2 (3x3 m), dok je kod

pregiranja uzorak pravokutnog oblika 2x10 m ili 3x10 m, a kod uzorkovanja strojem uzorak je

2x10 m ili neprekidna staza irine 1 ili 2 m zavisno od irine radnog dijela stroja (freze,

mlatilice).

Da bi se izbjegla subjektivnost, raspored uzoraka na cjelini za uzorkovanje se odreuje

generatorom sluajnog odabira broja koraka i pravca kretanja. Generator je osmiljen u

BHMAC-u i njegova forma je prikazana u tablici 2. Maksimalan broj koraka u generatoru se

unosi ovisno o obliku i veliini zadatka. Za velike povrine koje nisu izduenog oblika, unosi

se maksimalan broj od 25 koraka, a za manje i uske povrine trase, to manji broj koraka.

Mjesto svakog novog ulaska izabire inspekcijski organ prema tabeli generatora. Ovo pravilo

je vrlo bitno kod trakastih zadataka i koristimo ga da pokuamo uzorcima prekriti to veu

ienu povrinu.


23

uzoraka planirane cjeline__II__zadatka ID___10767_____________

Manualno MainaX9

kvadrat

I II III IV V VI VII VIIIRed Ulaz Koraci pravo Zaokret Koraci i uzorak Izlaz Uraeno Kumulativ

1 9 desno 102 2 lijevo 23 11 lijevo 134 1 lijevo 45 7 lijevo 66 10 desno 107 4 desno 88 10 lijevo 79 8 lijevo 1

10 5 lijevo 411 10 desno 1212 11 lijevo 1113 1 lijevo 714 2 lijevo 1115 7 desno 1516 6 lijevo 117 2 desno 718 8 desno 219 2 desno 1420 6 lijevo 221 15 desno 1422 10 desno 923 8 desno 424 4 lijevo 425 7 lijevo 1226 1 desno 627 10 lijevo 10

Veliina pojedinanih uzoraka u m2

Oblik pojedinanih uzoraka2x10

pravougaonik

XPrege

Metod uzorkovanja

15

P L A N

Najvei broj koraka u jednom smjeruUkupna povrina za uzorkovanje u m2 589

Tablica 2: Plan uzimanja uzoraka


24

Revizija procesa

akreditacije

Pojaana razina

inspekcije

Uspjeh u 5 sukcesivnih inspekcija

Neuspjeh u 2 od 5 inspekcija

Normalna razina

Poetak



Neuspjena 1 inspekcija

Neuspjena 1 inspekcija

Smanjena razina

Neuspjeh u 2 od 5

inspekcija

Ako se desi

Ako se desi

Ako se desi

Da Da

Da

Da

Preskoiti uzimanje uzoraka cjeline

Da

Da

Da Ako se desi


25

Slika 1: Nivo inspekcija

Kriteriji prijema uzorkovane cjeline

Povrina se smatra oienom samo ako su svi uzorci pregledane cjeline bez mina i NUS-a do

ugovorene dubine ili bez kritinih greaka dogovorenih na poetku zadatka. Ukoliko se nae

mina ili NUS u tijeku procesa uzorkovanja ponavlja se kompletna cjelina.

Ako se u procesu uzorkovanja pronae kritina greka (nije mina ili NUS) koja je dogovorena

na poetku zadatka i usaglaena sa metodom ienja, inspekcijski organ BHMAC-a e

zahtijevati objanjenje od organizacije za deminiranje o razlozima koji su doveli do kritine

greke. Ako se analizom tijeka zadatka i zapisnika o strunom nadzoru na cjelini koja se

uzorkuje utvrdi da su evidentirane greke ija bi posljedica mogla biti naena kritina greka,

kompletna cjelina za uzorkovanje se vraa na ponovno ienje. Ukoliko nije bilo greaka u

provoenju procedura, koje bi za posljedicu imale naenu kritinu greku, uz prihvatljivo

objanjenje organizacije za deminiranje, vraa se samo povrina koja je iena ovom

metodom u kojoj je naena greka.

Uzorkovanje tehniki izvienih povrina. Uzorkovanje tehniki izvienih povrina se

obavlja na zavretku operacija tehnikog izvianja, formirajui cjeline za uzorkovanje prema

metodama rada. BHMAC zahtijeva da se na cjelini koja je raena manuelnom metodom

tehnikog izvianja izvri uzorkovanje povrine veliine 5% od cjeline. Za cjeline koje su

raene strojem i pregama uzorkovana povrina ne smije prijei 5 %, a odreuje se prema

IMAS 09.20. Uzorkuje se samo povrina na kojoj nema naznaka miniranosti i koju e

organizacija za deminiranje i BHMAC, u sluaju pozitivnoga uzorkovanja, proglasiti za

povrinu bez utvrenog rizika. Ne uzorkuje se definirana minirana povrina, koja e se kasnije

istiti. U tijeku tehnikog izvianja se ne vri uzorkovanje povrina koje su iene

manuelnim metodama npr. radne staze, nego samo uzorkovanje netretiranih povrina.

iene radne staze inspekcijski organ kontrolira u tijeku strunog nadzora. Uzorkovanje se

vri sluajnim odabirom smjera i broja koraka prema generatoru, voenjem neprekidne radne

staze kroz netretiranu povrinu. Interna kontrola organizacije za deminiranje se provodi

presjecanjem stvorenih boksova (max. 10x10 m) i ini 5% ukupne povrine zadatka. esto se

uzorkovanje provodi presjecanjem nepresjeenih boksova od strane unutarnje kontrole

kvaliteta, kako bi se iz radnih staza mogle bolje primijetiti naznake miniranosti. Uzorkovanje


26

cjeline koja je tehniki izviena pregiranjem vri se na isti nain kao uzorkovanje iene

povrine. Cjelinu koja je tehniki izviena strojem uzorkujemo voenjem neprekidne radne

staze manuelnim metodama ili strojem.

Uzorkovanje tehniki izviene povrine predstavlja dodatni nivo sigurnosti da nema opasnosti

od eksplozija na povrini bez utvrenog rizika (PBUR). Nakon uzorkovanja, kao dodatna

potvrda sigurnosti, uklanja se vegetacija (moe i nedeminerskim alatima) sa netretirane

povrine, na kojoj je primjenjena manuelna metoda.

ISKUSTVA IZ DOSADANJEG UZORKOVANJA

Dosadanjim uzorkovanjem deminiranih povrina se ne dostie u Bosni i Hercegovini

zahtijevani nivo kvalitete deminiranja i povjerenja u rad deminerskih organizacija. Razlozi su

u tome to zahtjevi IMAS-a nisu precizno propisani i dosljedno primjenjeni.

U Bosni i Hercegovini je ograniena povrina za uzorkovanje po zadatku na 5% ukupne

povrine zadatka.

Veliina povrine za uzorkovanje, izraunata sukladno ISO 2859-0 predstavlja objektivnu

matematiku mogunost postizanja zahtijevanog nivoa deminiranja. Ograniavanje veliine

povrine za uzorkovanje na 5 % ne osigurava ovu objektivnost.

Ograniavanje na 5% veliine uzorka ne motivira organizaciju za deminiranje da u radu

potuje procedure koje osiguravaju sigurnost i kvalitet iene povrine, pogotovo one koje

smanjuju njenu produktivnost. U program IMAS 09.20 se ne uvrtava cjelina za uzorkovanje,

nego ukupna povrina zadatka, koja se linearno podijeli na cjeline za uzorkovanje. Veliina

cjelina ne utjee na veliinu povrine koja se uzorkuje, pa time organizacija za deminiranje

nema interes da uzorkuje vee cjeline. Organizaciju vie kota ispraviti neuspjeh veih cjelina

nego manjih, a uzorkovana povrina nije proporcionalno manja kod veih cjelina, te nema

upravljakog rizika.


27

Uzorkovanje obavlja organizacija koja je vrila ienje.

Bosna i Hercegovina ima 2,5 godine iskustva u uzorkovanju, koje se radilo po planu i nadzoru

inspekcijskih organa BHMAC-a. Operacije uzorkovanja provodile su organizacije za

deminiranje sa istim onim timovima koji su obavljali operaciju ienja. Pri tome nije

pronaena niti jedna kritina greka. Procijenjena veliina uzorkovane povrine u

operacijama ienja je bila 300.000 m2. Ovo ne znai da je sva deminirana povrina koja je

uzorkovana zadovoljava zahtijevani nivo kvalitete deminirane povrine. Samo u 2005. godini

inspekcijski organi su tijekom redovnog strunog nadzora pronali kritine greke koje su

rezultirale izdavanjem 26 rjeenja o ponavljanju iene povrine organizacijama za

deminiranje, ukupne povrine 47.000 m2. Ovakovom kontrolom je bilo obuhvaeno 3 do 5

puta manja povrina od povrine koja je uzorkovana. Na manjem broju radilita uzorkovanje

je vrila neovisna organizacija i rezultati su mnogo drugaiji. Od prikazanih 47.000 m2

vraene povrine, 22.348 m2 je vratila neovisna monitorska organizacija prilikom

uzorkovanja. To jasno pokazuje da uzorkovanje koje su provodile same deminerske

organizacije na svojim radilitima nema rezultata niti je nepristrasno.

Nivo koritenja zemljita u Bosni i Hercegovini je definiran sa tri kategorije prioriteta I, II i

III, koje su izjednaene sa nivoima koritenja definiranih u IMAS-u - LU1, LU2 i LU3. U

Bosni i Hercegovini se godinje deminira 95 % povrine I kategorije prioriteta, ali to ne znai

da je nivo koritenja tog zemljita LU1. Dalekovodi su prioriteti I kategorije i kroz planinske

predjele, ali je frekvencija kretanja ljudi po deminiranoj povrini dalekovoda nivoa koritenja

LU3. Koritenje LU1, LU2, ili LU3, prema tome, ne predstavlja nivo do koje je minsko

ienje obavljeno, nego potreban nivo sigurnosti u organizaciji koja provodi minsko ienje.

Uporaba LU1 rezultira veliinom uzorka otprilike dvostruko veim od LU2, a postie vii

nivo sigurnosti za 10% (upotreba LU2 ne predstavlja nii standard deminiranja). BHMAC

moe odabrati LU1 za sva deminiranja do 2009. godine, ali vjerojatno to ne bi bila

najuinkovitija uporaba ogranienih financijskih sredstava koju ima Bosna i Hercegovina. To

se zacijelo protivi naelima upravljanja kvalitetom i upravljanja rizikom, na kojima se temelje

IMAS.


28

Nivo strunog nadzora se oteano pratilo zbog slabog identificiranja onih greaka koje bi

odraavale kvalitet i sigurnost u radu i koristile u shemi odluivanja o nivou strunog nadzora.

Promjene nivoa strunog nadzora uvjetovane su grekama organizacija za deminiranje, a

BHMAC im na temelju istih upuuje upozorenja (sigurnosne greke) ili donosi rjeenja o

ponavljanju povrine (smanjen nivo kvalitete iene povrine).

Osim kritinih greaka, u zapisnicima o strunom nadzoru se evidentiraju i druge greke koje

utjeu na sigurnost i kvalitet deminiranja i ispravljaju se u toku strunog nadzora. Ove greke

takoer utjeu na promjenu nivoa strunog nadzora.

Nivo strunog nadzora bi trebao ovisiti i od angairanih kapaciteta na zadatku. Ako je dnevni

napredak u ienju tako velik da ga inspekcijski organ ne moe kvalitetno kontrolirati u

posjetama pod normalnim ili smanjenim strunim nadzorom, tada se primjenjuje strogi struni

nadzor. Ako nema greaka u toku stroeg strunog nadzora, u program IMAS 09.20 se

uvrtava poetni nivo strunog nadzora.

U Bosni i Hercegovini je definiran princip da se nivo strunog nadzora ne odreuje prema

konkretnom radilitu ili rukovodstvu na radilitu, nego se nivo strunog nadzora odreuje za

akreditiranu organizaciju, bez obzira na broj otvorenih radilita. Nemogue je da inspektor

BHMAC-a, gdje npr. entitetske Civilne zatite ili Oruane snage Bosne i Hercegovine imaju

otvorenih i po 20 radilita u isto vrijeme, po kriterijima da 2 negativna od 5 strunih nadzora

(shema), mijenja nivo strunog nadzora (zapisnici o strunom nadzoru ne dolaze isti dan kad

su napisani nego kasne!). Moe se desiti da inspektor isti dan promjeni nivo strunog nadzora

na stroiji i vrati na normalan. Uvoenjem inspektora na nivou Regionalnog ureda BHMAC-a

ovaj problem e se efikasnije rijeavati.

Metode provoenja uzorkovanja daju stvarnu ocjenu zahtijevanog nivoa kvalitete

deminiranja. Cjelina za uzorkovanje raena manuelnom metodom nee dobiti pozitivnu

ocjenu ako se na njoj nae metal prenika veeg od 3 cm, koji predstavlja greke u

procedurama manuelnog deminiranja. Ako se uzorkovanje radi pregama navedenu kritinu

greku (metal prenika veeg od 3 cm) nije mogue otkriti te ovom metodom uzorkovanja ne

dobijamo stvarnu ocjenu kvaliteta provoenja manuelne operacije deminiranja. Ovakvom

upotrebom metoda uzorkovanja se ne dobija stvarniu nivo sigurnosti deminiranog zemljita.

Strojna metoda u operacijama deminiranja ne zadovoljava standarde kvalitete humanitarnog


29

deminiranja (SQL 0,35), te se ne moe kao takva upotrebljavati za ocjenu kvalitete uzorkovane povrine, koja zadovoljava navedene standarde humanitarnog deminiranja.

Na svim tehniki izvienim povrinama u Bosni i Hercegovini je obavljeno uzorkovanje.

Operacije tehnikog izvianja u Bosni i Hercegovini su dobro definirane procedurama, ali

trae veliku strunost i stalnu komunikaciju i transparentnost izmeu voditelja radilita i

inspekcijskih organa. Na tehniki izvienim povrinama, ako su provedene zahtijevane

procedure, ne smije biti zaostalih mina. Meutim, do sada su na dva radilita, nakon

provedenih operacija tehnikog izvianja, naene zaostale mine. Analizom provedenih

operacija na prvom radilitu je utvren nekvalitetan rad stroja, a u drugom je mina ostala u

manuelno ienoj radnoj stazi. Zbog navedenih greaka za koje su odgovorne organizacije za

deminiranje, pouka je bila da inspekcijski organi vre kod svake posjete radilitu kontrolu

uzoraka mehaniki uznemirene povrine (minimalno 10 cm u dubinu i komadi manji od 5 cm)

i kontrolu radnih staza metal detektorom. Analizom operacija tehnikog izvianja se potvrdilo

da su vaee procedure tehnikog izvianja dale izvanredne rezultate. Tehniko izvianje je

operacija koja zahtijeva najviu strunost inspekcijskih organa i rukovoditelja radilita.

BHMAC u narednom periodu mora posvetiti maksimalnu panju obuci ovih kadrova.

ZAKLJUCI ZA POLITIKU KVALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvesti neovisno uzorkovanje koje e se vriti po planu i uz inspekcijski nadzor

organa BHMAC-a.

Sadanjim rjeenjem, opisanim u Standardima, je predvieno da deminerske organizacije

mogu obavljati uzorkovanje vlastitim kapacitetima. Analiza rezultata za posljednje dvije

godine pokazuje da se tokom takvih uzorkovanja, koje su provodile same organizacije, ne

nalaze kritine, niti druge greke. Kritine greke su jedino naene u kontroli iene povrine

od strane inspekcijskog organa BHMAC-a i kod uzorkovanja koje je obavljala neovisna

organizacija. BHMAC i korisnici iene povrine nisu dobili objektivne rezultate kvalitete i

sigurnosti iene povrine. Uzorkovanje i interna kontrola kvalitete su obavezne operacije u

sklopu zadatka deminiranja, te su trokovi njihove provedbe definirani u ugovoru. Vladine


30

organizacije u Bosni i Hercegovini su stekle povjerenje u kvalitet i sigurnost operacija

deminiranja te za njih moe ostati dosadanje rjeenje uzorkovanje vlastitim snagama uz

nadzor inspektora BHMAC-a. Inspekcijski organ vri provjeru kvalitete rada i uzorkovanjem

u toku operacija deminiranja u funkciji kontrole kvalitete, a uzorkovanje prije predaje

deminirane povrine, definirano u IMAS-u, je u funkciji potvrde kvalitete za krajnjeg

korisnika.

2. Ne ograniavati veliinu povrine koja se uzorkuje na 5% jer se tako ne postie

zahtijevani stupanj kvalitete SQL < 0,35%.

Metoda odreivanja veliine uzorka definirana u IMAS-u je sluajni odabir uzoraka

(statistika metoda po ISO 2859) i omoguava neovisno upravljanje kvalitetom operacija

deminiranja. Ova metoda osigurava traen stupanj kvalitete SQL < 0,35%. Samo organizacije

koje svojim (nestrunim, rizinim i opasnim) radom ugroavaju sigurnost operacija i kvalitet

deminirane povrine imati e uzorak vei od 5%. Sadanje rjeenje da uzorak ne bude vei od

5% titi one organizacije koje imaju slabiji kvalitet rada. Organizacije koje provode procedure

deminiranja sigurno i kvalitetno nee imati povrinu za uzorkovanje veu od 5%.

3. Povrina uzoraka mora zavisiti od povrine cjeline za uzorkovanje, a ne od veliine

zadatka za deminiranje.

Veliinu cjeline za uzorkovanje mora odreivati organizacija za deminiranje, iji se rezultati

rada uzorkuju. Takvo rjeenje motivira organizaciju za deminiranje da kvalitetno obavlja

deminiranje povrine, te vlastitim upravljanjem i kvalitetom odreuje prihvatljiv rizik. Sutina

je u tome da deminerska organizacija, koja je sigurna u svoj kvalitet rada, moe odrediti veu

povrinu cjeline koja se uzorkuje i tako smanjiti veliinu uzorka, a time vrijeme i trokove. To

je dio rizika poslovanja i brige o kvalitetu o kome odluuje management. Menadment

odluuje to je prohvatljiv poslovni rizik - vie kota ispraviti neuspjeh veih cjelina nego

manjih, ali je zato manja povrina uzoraka veih cjelina, to manje kota.


31

4. Nivo koritenja zemljita (LU) treba biti definiran jasnim kriterijima i treba se

nalaziti u projektu za deminiranje kako bi organizacija za deminiranje znala

fiksne minimalne trokove za uzorkovanje.

Nivo koritenja zemljita (LU1; LU2; LU3) treba precizno definirati kako se ne bi nepotrebno

poveavala uzorkovana povrina. Prihvatanje I kategorije prioriteta za LU1 je nepotrebno

poveanje uzorkovane povrine i neuinkovita uporaba ogranienih sredstava koju Bosni i

Hercegovini dobija od donatora. Izbor nivoa koritenja zemljita ne predstavlja nivo kvalitete

iene povrine, nego nivo sigurnosti upotrebe iene povrine. Za lo rad organizacija

treba ostaviti mogunost da se i nivo sigurnosti koritenja zemljita moe poveati.

5. Promjene nivoa strunog nadzora treba vezati za manadment organizacije i za

rukovoditelja radilita za deminiranje.

U Bosni i Hercegovini je veliki broj otvorenih zadataka, te je kod organizacija sa velikim

brojem radilita, prema dijagramu promjene nivoa strunog nadzora, mogue u toku tjedna

dva puta mijenjati nivo strunog nadzora. Na ovaj nain dobro voena radilita mogu

nepotrebno biti pod strogim strunim nadzorom i nepotrebno velikom uzorkovanom

povrinom, a loe voena radilita mogu biti pod normalnim strunim nadzorom i

nedovoljnom uzorkovanom povrinom. Kada bi se dijagram promjene nivoa strunog nadzora

vrio u odnosu na vou radilita dobili bi za svako radilite stvarni nivo strunog nadzora i

uzorkovanu povrinu koja osigurava zahtijevani nivo kvalitete iene povrine. U sluaju

promjene voe radilita na dva zadatka nivo strunog nadzora se pootrava na oba zadatka.

Na radilitima organizacija koje su stekle povjerenje i na kojima je veliki dnevni napredak

iene povrine inspekcijski organ BH MAC-a e ee obilaziti radilite nego to zahtijeva

nivo strunog nadzora kako bi uspio izvriti zahtijevanu kontrolu iene povrine. Stvarni

nivo strunog nadzora nee se odreivati periodom izmeu posjeta inspekcijskog organa nego

brojem i teinom pronaenih greaka na radilitu. Ovo rjeenje potie menadment

deminerskih organizacija da paljivo biraju voe radilita i ulau u njihovo osposobljavanje.

6. Uzorkovanje raditi upravo onom metodom koja je koritena u ienju cjeline za

uzorkovanje.


32

Kritine greke ukazuju na neprovoenje propisanih procedura deminiranja (oprema, osoblje

ili procedure) i stvaraju sumnju u zahtijevani kvalitet deminiranoga zemljita, te je neophodno

uzorkovanje vriti metodom kojom je povrina iena kako bi se potvrdio kvalitet

provoenja operacije deminiranja. Ako se uzorkovanje vri drugom metodom nee se pronai

greke koje ocjenjuju provoenje metode kojom je vreno ienje.

7. Neovisni monitoring operacija ienja se moe reducirati u sluajevima kada

organizacija za deminiranje kvalitetno obavlja posao.

Preuzimanjem upravljakog rizika od strane organizacija za deminiranje, aktivnom saradnjom

sa BH MAC-om u upravljanju kvalitetom operacija ienja i uz uzorkovanje koje izvodi

neovisna organizacija po planu i pod nadzorom BH MAC-a omoguavaju da se stalni

monitoring pretvori u povremeni, a uestalost e zavisiti od nivoa kvaliteta.

8. U tehnikom izvianju potrebno je organizirati neovisni monitoring kako bi se na

vrijeme evidentirale naznake miniranosti i precizno definirala minirana povrina i

neovisno dodatno potvrdila povrina bez utvrenog rizika.

U tehnikom izvianju je neophodna precizna identifikacija naznaka miniranosti kako bi se

tono definirala minirana povrina i povrina bez utvrenog rizika. Neophodno je sistemski

sprijeiti bilo kakvo uklanjanje naznaka miniranosti kao osobnu procjena njihovog znaaja.

Monitoring neovisne organizacije je neophodan i zbog dodatne potvrde (pored voe radilita i

inspekcijskog organa BHMAC-a) granica povrine bez utvrenog rizika.

9. Uzorkovanje povrine bez utvrenog rizika, potvrene u operaciji tehnikog

izvianja, mora se vriti na isti nain kao uzorkovanje iene povrine prije

predaje korisnicima, to zahtijeva dosljedna primjena ISO standarda.

U tehnikom izvianju uzorkovala bi se povrina bez utvrenog rizika (tretirana-radne staze i

netretirana), nakon definiranja njezinih granica od strane monitora, inspekcijskog organa

BHMAC-a i voe radilita. Veliinu cjeline za uzorkovanje odreivao bi menadment

organizacije za deminiranje, a ne metoda kojom se vrilo tehniko izvianje. Veliina uzorka


33

bi ovisila od veliine cjeline, nivoa koritenja zemljita, nivoa strunog nadzora i metode

odreivanja uzorka.

Sluaj 1: Kako se danas radi u BHMAC-u

Radilite je povrine 60.000 m2, nivo koritenja zemljita je LU1, a poetak strunog nadzora

normalan. Kako uzorkovana povrina zavisi od veliine zadatka, a ne od veliine cjeline,

organizacija za deminiranje nema interesa prihvatiti vei upravljaki rizik (da broj cjelina

bude 1 ili 2), pa e uzorkovati u 6 cjelina. Zbog smanjenog upravljakog rizika rukovodstvo

odmah prihvata maksimalno uzorkovanje od 1.293 m2 ( 2,155 %).

Kada organizacija, u cilju svoje vee produktivnosti, prihvata maksimalno uzorkovanje, nee

raditi po procedurama. Inspekcijski organ moe kontrolirati zadatak strogim strunim

nadzorom, to organizaciji odgovara, jer ako se nae greka, vraa se od zadnjeg strunog

nadzora, a to je povrina oiena maksimalno u zadnja dva dana. Nema velikog upravljakog

rizika jer je zadatak podijeljen u maksimalan broj cjelina, a uzorkovanje rade timovi koji su

istili (do sada nisu nikada nita nali!), te im je glavna vjetina kako sakriti kritinu greku!

Posljedica je da veliina povrine koja se uzorkuje ne daje zahtijevanu sigurnost za

neophodan nivo kvalitete deminiranog zemljita; organizacije za deminiranje su stimulirane

na krenje procedura; operativno osoblje je u stalnoj opasnosti; njihovi timovi rade

uzorkovanje; organizacije za deminiranje su nagraene za lo rad. Uzorkovana povrina

moe varirati od 679m2 (1,13%) do 1.293 m2 (2,155%) za cijeli zadatak. Stimulacija

kvalitetnog rada je 614 m2, to je zanemarljivo u odnosu na veliinu zadatka


organizacije nizak

Radilite je 60.000 m2, nivo koritenja zemljita LU2, a poetak strunog nadzora normalan.

Uvjeti su isti kao u prethodnom primjeru: zadatak je podijeljen u 6 cjelina; izabran je rad sa

velikom produktivnou; strogi je struni nadzor; zahtijevana sigurnost deminirane povrine

je upitna, te LU2 mijenjamo u LU1.


34

Pojaan struni nadzor i nekvalitetan rad poveavaju mogunost nalaenja kritinih greaka i

ponavljanja povrine. Neovisna organizacija za uzorkovanje poveava mogunost vraanja

uzokovane cjeline. Ovo je veliki upravljaki rizik.

Uzorkovana povrina na uzorku od 10.000 m2 je 1.198 m2 (11.98%), a na itavom zadatku

uzorkovat e se 7.188 m2 (11.98%). Razlika u obveznom uzorkovanju za isti rad organizacije

je 5.895 m2. Ovo nije stimuliranje organizacije za deminiranje da nekvalitetno radi.


organizacije visok

Organizacija koja kvalitetno radi sa velikim povjerenjem i bez greaka, a sigurnost

deminirane povrine je velika. Zadatak je podijeljen u 2 cjeline. Uzorkovano na cjelini 465 m2

ili na ukupnom zadatku 930 m2 (1,55 %).

Ako je sigurnost deminirane povrine takva da upotrijebimo LU3, uzorkuje se 347 m2 na

jednoj cjelini ili na itavom zadatku 694 m2 ili 1,16 % zadatka. Ovo je nagrada za dobar rad i

ako ovako stimuliramo organizacije za deminiranje mi emo uzorkovati povrine koje e nam

davati sigurnost zahtijevane kvalitete deminiranja. 7.188 m2 - 694 m2 = 6.494 m2. Ovo je

stimuliranje organizacije za deminiranje za obavljanje kvalitetnog deminiranja.

LITERATURA

1. Meunarodni standard protuminskog djelovanja (IMAS).

2. ISO 2859.

3. Standard za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini od 01.06.2003. godine i

Aneks 1, od 01.04.2004. godine.

4. Standardne operativne procedure BHMAC-a za humanitarno deminiranje od

01.06.2003. godine i Aneks 1, od 01.04.2004. godine.


35

Anita Beker4, dipl. politolog: SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

ISO 9001:2000 OSNOVA UPRAVLJANJA OKOLIEM, SIGURNOU

I RIZICIMA

4 EOQ menader i auditor kvalitete; direktorica Ros-kar d.o.o - Centra za razvoj i kvalitetu Sarajevo.


36

Saetak

Treba li sustav upravljanja kvalitetom izgraen prema normi ISO 9001:2000 biti osnova za

izgradnju sustava upravljanja okoliem, sigurnou i rizicima? To je dilema koja danas vie

ne bi trebala postojati, budui da ima uporite u naim iskustvima iz prakse. Spoznaja o

znaenju integriranog sustava upravljanja usko je povezana s kvalitetom organizacije u kojoj

ive i rade sigurni i zadovoljni zaposlenici. Razlozi za neulaenje u projekte izgradnje sustava

prema ISO standardima u veini se sluajeva mogu pripisati poveanim trokovima koji

nastaju pri njihovoj provedbi, te neznanju i strahu od novoga.

U ovom se radu opisuju osnovni elementi i zahtjevi norme ISO 9001:2000, te nain na koji se

novi sustav upravljanja moe bezbolno implementirati, pri emu se istie neophodnost

minimalne edukacije timova iz podruja kvalitete, okolia i sigurnosti, kako bismo uz to

manji napor izgradili na integralni sustav upravljanja. Ujedno se eli dokazati opravdanost

teze zato je ISO 9001:2000 osnova upravljanja okoliem (ISO 14001:2004 i OHSAS 18001).

Kljune rijei: Upravljanje kvalitetom, procesno orijentirani sustavi upravljanja, upravljanja

okoliem, upravljanje sigurnou i rizicima.


37

UVOD

U dananjem je drutvu norma/standard pisani dokument koji, ovisno o njegovoj

prihvaenosti, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (meunarodni) zakonski status.

Do 1987. godine kvaliteta se sustavno obraivala u velikim koncernima, vojnoj i svemirskoj

industriji te onim gospodarskim granama u kojima pogreke nisu samo skupe, ve izravno

utjeu na zdravlje i ivote ljudi. Pojava normi ISO 9001 jasno je pokazala kako je dolo

vrijeme zatite kupaca i korisnika proizvoda i usluga. Ujednaenou pristupa kroz razinu

kvalitete organizacije, (a ne izravno proizvoda) ogleda se ukupana razina dostignute kvalitete

neke tvrtke. Daljnjim usavravanjem norme, svim se zainteresiranim stranama omoguuju

jednaki uvjeti i mogunosti. Proirujui svoje perspektive, norme za kvalitetu su nedvojbeno

uputile i na druge aspekte ivota i rada, pri emu se jasno istie slogan: Kvaliteta nije sve, ali

sve je nita bez kvalitete., a to se ponajprije odnosi na sigurnost, zatitu okolia, upravljanje

rizicima, informatiku i uinkovitost poslovnih procesa, te kontroling. Svako promatranje

sustava upravljanja nekom organizacijom bez kvalitete njezinih osnovnih strukturnih

elemenata i njezine kvalitete, bez dovoenja u kontekst s kvalitetom upravljanja okoliem i

sigurnou, svodi se na djelomino gaenje poara uz korektivne akcije, pri emu uzroci,

naalost, nisu trajno uklonjeni.

Zbog svega navedenoga, izabran je metodoloki okvir koji e nam pokuati dati odgovor na

pitanje: Zato nam treba sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, kako bi se stvorila

podloga za osnovu integracije sustava upravljanja okoliem prema normi ISO 14001:2004 i

neizostavnim zahtjevima OHSASA 18001, koji identificira imbenike koji odreuju intenzitet

ugroavanja ljudi i dobara sa stajalita sigurnosnih pojava i koji izravno utjeu na kvalitetu?

Dananja se ogranienja ne mogu vie mjeriti s ogranienjima koja su se postavljala u

proteklom desetljeu. Danas imamo sustave (organizacije) koji imaju integrirane sustave

upravljanja u organizacijama. Pitanja kao to su: Treba li nam sustav upravljanja kvalitetom

ISO 9002:2000, jer mi smo posebna djelatnost?, Upravljanje okoliem je pitanje gradskih

oeva koji se bave komunalijama!?, Sigurnost i rizici, pa zar nemamo ovjeka koji je


38

odgovoran za zatitu na radu!?, sreom postaju polako prolost. Drava je kroz niz zakona

propisala zahtjeve koji se odnose na okoli i sigurnost. Naa je zadaa da to primijenimo i

pretvorimo u dobru praksu.

SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM PREMA ISO 9001:2000

Sam poetak ovog rada obiljeila bih jednom od definicija koju nam propisuje norma ISO

9001:2000: Kvaliteta je sposobnost cijelog skupa realiziranih sutinskih svojstava proizvoda,

sustava ili procesa da se zadovolje zahtjevi kupca ili drugih zainteresiranih strana. Iz

navedenoga moemo izvesti zakljuak da se kvaliteta, kao kategorija, provlai kroz ivot

jedne organizacije s vie stajalita, i to:

a) sa stajalita potroaa,

b) sa stajalita trita,

c) sa stajalita drave i

d) sa stajalita proizvoaa ili pruatelja usluge/zaposlenika.

Kvaliteta je dijalektika kategorija ovisna o vremenu, mjestu i snazi gospodarstva.

Nepoznavanje sutine kvalitete dovodi do krivih procjena i ulaganja te gubitka trita.

Kvaliteta proizvoda ili usluga mora se povijesno pratiti, trenutno analizirati i neprestano

znanstveno prognozirati.

Temeljne postavke modernog pristupa kvaliteti proizvoda ili usluga ostvaruju se kroz zahtjeve

za kvalitetom organizacije. Stoga treba razumjeti da su temeljni pojmovi kvalitete: kontrola

kvalitete, osiguranje kvalitete, upravljanje kvalitetom i TQM - potpuno upravljanje

kvalitetom. Temeljni pojmovi vezani uz bilo koju tvrtku/organizaciju jesu: struktura, funkcija

i procesi. to to znai? ISO 9001:2000 je norma koja je okrenuta organizaciji i koja je

procesno orijentirana. Jednostavno reeno, organizacija je dobro postavljena samo u sluaju

kad omoguuje punu podrku poslovnim procesima, koji pak moraju biti jasno definirani i

opisani, te kojima se upravlja na transparentan nain. Bilo kakve improvizacije u tom dijelu

rezultirat e nizom tekoa u upravljanju i loim rezultatima rada, to e, naravno, uvijek biti

praeno niskom kvalitetom, loim upravljanjem okoliem i nesigurnou.


39

Iz svega reenoga moe se zakljuiti da je potrebno nai rjeenja i odgovore na postavljena

pitanja. Kako bi nam ivot bio laki i izbjegle se eventualne dileme, tj. dvosmislena

tumaenja, Tehniki je odbor uz svaku normu obvezno priloio i vaei rjenik i smjernice. U

ovom naem sluaju, kad govorimo o ISO 9001:2000, postoji rjenik ISO 9000 i smjernice

ISO 9004. U shemi 1 se moe vidjeti koje korake prolazi tvrtka, ustanova, institucija pri

implementaciji standarda ISO 9001:2000. Naravno ova preporuka je temeljena na iskustvima

tima za edukaciju, tima za konzalting Oskara i Ros-kara.


40

Shema 1: Faze provedbe sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000)

USPOSTAVA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM PREMA NORMI ISO

9001:2000

Osnovne pretpostavke provedbe sustava upravljanja kvalitetom u organizaciji jesu jasno

definirana svrha i ishod implementacije sustava upravljanja kvalitetom. Menadment oblikuje

unutranje okruje organizacije, ponajprije sustav upravljanja sukladno normama ISO 9000ff,

imajui stalno na umu planiranje, organiziranje, resurse, upravljanje i kontrolu, a pritom

uvaavajui vanjsko okruje (gospodarsko, tehnoloko, politiko, kulturoloko, etiko).

Prije bilo koje akcije mora se imati u vidu da se treba zadovoljiti pet zainteresiranih strana.

Moramo zadovoljiti kupca, zatim zaposlenike u organizaciji, partnere, vlasnike i drutvenu

zajednicu uope. Iz navedenih zahtjeva prvi put moemo jasno vidjeti da nam nije dovoljna

samo norma ISO 9001:2000, jer putem nje sreujemo nau organizaciju, a samo u zakonskim

okvirima utjeemo na segmente koji se odnose na upravljanje okoliem, rizicima i sigurnosti.

Gomila se rijei slila, a jo nemamo jasnu sliku koraka unutar svoje organizacije, a nemamo

ni cjelovit koncept o onome to treba initi. Na sl. 1 moemo sagledati svoju predstojeu

zadau i procijeniti gdje se sada nalazimo, te to neophodno treba, a to ne treba initi.

Nedvojbeno je da smo uloili vrijeme i trud kako bismo implementirali zahtjeve norme ISO

9001:2000 u svoj postojei sustav upravljanja. Nedvojbeno je da smo uloili trud u edukaciju

kadrova i novac, s ciljem da se prihvate znanja o suvremenom sustavu upravljanja. injenica

jest da nam se tek sada otvaraju novi vidici o tome kamo smo usmjerili svoju organizaciju.

Neto novo nam se dogodilo u obvezama i odgovornostima. Jasno smo opisali na nain rada,

definirali odgovornost rukovodstva, zadovoljili zahtjeve upravljanja ljudskim resursima,

opisali glavne procese i naine praenja kroz dokumentaciju druge i tree razine i obvezali se

na kontinuirano poboljanje novog sustava upravljanja.

Radost ili okovi nastaju tek nakon certificiranja sustava te prigodom obveznoga prvoga

internog audita, nakon ega slijedi i nadzorni audit koji provodi certifikacijska kua. Praksa

pokazuje da tek u toj fazi naa organizacija poinje doivljavati stvarnu evoluciju. Radi lake


41

percepcije dokumentacije vezane za upravljanje procesno orijentiranom organizacijom i

obvezne dokumentacije prema ISO 9001:2000 na sl. 1 je prikazana hijerarhija dokumentacije.

Normativnaakta,Standarditvrtke

Norm

ePr

opisi

Zako

ni

PRVA RAZINA9 Misija9 Vizija9 Strategija9 Politika9 Prirunik 9 Knjiga procesaDRUGA RAZINA9 Postupci (procedure)9 Operativni priruniciTREA RAZINA9 Radne upute9 Upute o kontroli ISU9 Planovi ISU9 Analize i procjene u ISU9 Specifikacije u ISU9 Zapisi9 ek listeETVRTA RAZINA9 Poslovna dokumentacija9 Tehnika dokumentacija

Prva razina

Druga razina

Trea razina

etvrta razina

Slika 1: Hijerarhija obavezne dokumentacije sustava prema normi ISO 9001:2000

ISO 9001:2000 nigdje ne trai izriito jednu, dvije, tri ili vie razina. Ilustrirana hijerarhija

dokumentacije je temeljena na iskustvima iz prakse. Rukovodstvo i zaposlenici novonastalu

gomilu dokumenata ponajprije ozbiljno preispituju, ali uz smijeak zadovoljstva, jer se pritom

prati realizacija uspjenosti organizacije na svim razinama rukovodstava. Zna se koji procesi

jesu ili nisu zadovoljili optimalnu/oekivanu razinu kvalitete. Tono se zna gdje su rupe u

organizaciji, s obzirom da se trokovi kvalitete pomno prate.

Iz svega navedenoga slijedi ono po emu bi pria o TQM (totalno upravljanje kvalitetom) bila

zadovoljena. Svaki ovjek po prirodi tei boljem i ugodnijem nainu ivota. Tako i ivot

jedne organizacije tei novom izazovu i evoluciji, a to je mogue samo putem novih zahtjeva

koje nam nameu kupac, trite i sam ivot. Uoavamo da naa organizacija, budui da je

implementirala zahtjeve ISO 9001:2000, ima potrebu za implementacijom ISO 14001:2004 i


42

OHSAS 18001, i to stoga to smo osvijestili injenicu da bez odrivog okolia i sigurnosti ne

moe postojati istinska kvaliteta.

INTEGRIRANI SUSTAVI UPRAVLJANJA PREMA NORMAMA ISO 9001:2000; ISO

14001:2004; OHSAS 18001

Potrebe organizacije kroz razvoj suvremenih sustava upravljanja okoliem i sigurnou veliki

su izazov menadmentu.

Zatita okolia, odnosno ISO 14001:2004 kao jedan od bitnih elemenata poslovanja, polako i

sigurno ulazi u nae ivote. Kad se okrenemo malo unazad (samo nekoliko godina unatrag),

uoit emo da smo svi bili skeptini i da nismo shvaali da e ekoloki zahtjevi biti sve

rigorozniji. Danas poduzea, koja su u svoj poslovni sustav implementirala zahtjeve norme

ISO 14001:2004, kao prvo uoavaju svoju bolju poziciju na tritu, jer znaju da korisnici

njihovih usluga prepoznaju bolji odnos prema ekologiji, a to ujedno znai i odrivi razvoj.

Meutim, najvei nam problem i nadalje ostaje odnos prema zahtjevima norme OHSAS

18001. Danas kad susretnemo organizaciju, koja je u svoj postojei sustav upravljanja

implementirala i zahtjeve OHSAS 18001, znamo da se radi o sloenom sustavu upravljanja.

To emo najjednostavnije objasniti injenicom da se tu radi o organizaciji kojom se upravlja

prema naelu Demingova upravljakog kruga. Drugim rijeima, ta organizacija, izmeu

ostaloga, identificira izvore moguih ugroavanja, provodi procjene potencijalnih uinaka tih

ugroavanja i planira adekvatne mjere i aktivnosti za njihovo sprjeavanje i umanjenje.

Upravljanje prema Demingovom krugu jest trajna upravljaka aktivnost koja rezultira stalnim

poboljanjima, to je od osobitog znaenja po stanje sigurnosti, tj. suzbijanje i sprjeavanje

izvorita nesigurnosti, koja izravno i/ili neizravno utjeu na kvalitetu.

Jednostavno reeno, svi mi koji se bavimo ovom strukom dobro znamo da su iza nas godine

rada cijeloga tima ljudi koji su se pitali gdje se upravljanje sigurnou usko povezuje s

upravljanjem kvalitetom, s obzirom da je danas potpuno prihvaena i dokazana teza da je

sigurnost osnovni imbenik kvalitete ivljenja, drutvenih i poslovnih sustava, drutveno-

poslovnih procesa te kvalitete proizvoda i usluga, i to kako u teoriji tako i u praksi.


43

ZATO JE ISO 9001:2000 OSNOVA ZA UPRAVLJANJE OKOLIEM I

SIGURNOU?

Ako neka organizacija na nekom svojem gospodarski interesnom podruju odlui postati

jedna od vodeih organizacija na svijetu unutar svoje brane i svoju kvalitetu sustava eli

potvrditi putem integriranog sustava upravljanja, uz ve postojei implementirani sustav

prema zahtjevima norme ISO 9001:2000, ona mora raunati na obvezna znanja kojima se

mora naoruati.

U ovoj je situaciji dobro da smo u taj projekt krenuli u etapama i da ve posjedujemo steena

znanja o sustavima upravljanja, metodologiji izgradnje poslovnih procesa i dokumentacije

kvalitete, a i osposobljeni smo u dijelu procjene organizacija, kao to imamo iskustvo o

prednosti dokumentiranih sustava upravljanja.

Nova su nam znanja, koja se odnose na zahtjeve norme ISO 14001, potrebna iz segmenata

koji se odnose na Pravo okolia, Gospodarenje/Upravljanje otpadom, Tehnike i opasne tvari,

Ekologije okolia i Ekonomije okolia.

Pritom moramo priznati da taj posao ne izgleda ba jednostavan, a niti lagan. Najlaki i

najjednostavniji put jest osposobiti odabrane pojedince, tj. osposobiti tim iz organizacije za

upravljanje okoliem, s time da bi taj tim trebao proi obveznu edukaciju iz tog podruja,

kako bi kasnije mogao na to jednostavniji nain i uz pomo savjetnika, implementirati u

organizaciju obvezne zahtjeve ISO 14001:2004.

Trei tim u integriranom sustavu upravljanja mora proi osnovnu izobrazbu iz podruja Izvori

ugroavanja ljudi i dobara i izrada procjene rizika, Sustavi upravljanja rizicima i sigurnou

(norme ASNZ 4760 ISO 17799 i OHSAS 18003), Projektni pristup izgradnji sustava

upravljanja rizicima i sigurnou, Dizajn i redizajn poslovnih procesa (identifikacija rizika),

Pravne i normativne osnove u vezi s rizicima i sigurnou, Tehnike, alati i mjerenja u sustavu

upravljanja rizicima i sigurnou, Osnove menadmenta i psiholoke osnove suvremenog

upravljanja.


44

Sad kad smo se naoruali sa znanjem moemo krenuti s implementacijom uvaavajui

zakonsku regulativu, zakone brane i iskustva iz prakse. Tek sad, kad imamo ove sve ulazne

zahtjeve, moe Vam se dati odgovor na pitanje zato je ISO 9001:2000 osnova upravljanja

okoliem i sigurnou. U daljnjem tekstu se pozivamo na zahtjeve prema normi ISO

9001:2000; ISO 14001:2004 i OHSAS 18001 (tablica 1). Usporedbom tih zahtjeva moemo

uvidjeti da smo provedbom ISO 9001:2000 ve 60 posto posla napravili. Stoga moemo

odgovorno tvrditi da je ISO 9001:2000 temelj za jednostavnije, bre, bezbolnije i jeftinije

implementiranje integriranog sustava upravljanja prema zahtjevima norme za upravljanje

okoliem i sigurnost.

4.3.44.3.45.4.2 Programi u sustavu upravljanja2.4.2

4.3.34.3.35.4.1 Ciljevi ISU2.4.1

4.34.35.4Planiranje 2.4

4.24.25.3 Politika ISU 2.3

4.3.14.3.2

4.3.14.3.2

5.2Usmjerenost na korisnika 2.2

4.24.25.1Obveze i djelovanje rukovodstva2.1

4.4.14.4.15ODGOVORNOST RUKOVODSTVA2

4.5.34.5.34.2.4 Upravljanje zapisima 1.2.4

4.4.54.4.54.2.3 Upravljanje dokumentacijom1.2.3

4.4.44.4.44.2.2 Prirunik integriranog sustava upravljanja1.2.2

4.4.44.4.44.2.1 Openito1.2.14.2Zahtjevi za dokumentaciju 1.2

4.14.14.1000

Opi zahtjevi- Naela izgradnje sustava upravljanja- Katalog postupaka- Katalog procesa

1.14INTEGRIRANI SUSTAV UPRAVLJANJA1

00000UVODNA STRANICA0

HACCP

ISO


4.3.34.3.35.4.1 Ciljevi ISU2.4.1



4.3.14.3.2

4.3.14.3.2








4.14.14.1000




HACCP

ISO17799

OHSAS18001

ISO14001

ISO9001

Veza - norma i toka normeNaziv toke / poglavlja prirunika

Pogl/ tokapriru .


4.3.34.3.35.4.1 Ciljevi ISU2.4.1



4.3.14.3.2

4.3.14.3.2








4.14.14.1000




HACcpISO


4.3.34.3.35.4.1 Ciljevi ISU2.4.1



4.3.14.3.2

4.3.14.3.2








4.14.14.1000




HACcpISO17799

OHSAS18001

ISO14001

ISO9001


Pogl/ tokapriru.


45

0Upravljanje financijama3.56.4Radna okolina3.40 Kvaliteta infrastrukture3.3.1

4.4.14.4.16.3Upravljanje infrastrukturom3.34.4.24.4.26.2.2 Kompetentnost, svjesnost i kolovanje3.2.2

6.2.1 Openito3.2.1

6.2Upravljanje ljudskim resursima3.26.1Osiguranje resursa3.1

4.4.14.4.16 UPRAVLJANJE RESURSIMA35.6.3 Izlazni elementi prispitivanja2.6.35.6.2 Ulazni elementi preispitivanja2.6.25.6.1 Openito2.6.1

4.64.65.6Ocjena uprave2.64.4.34.4.35.5.3 Interno komuniciranje2.5.3

5.5.2 Predstavnik uprave i/ili menader Q2.5.24.4.14.4.15.5.1 Odgovornosti i ovlatenja2.5.1

0 Organizacijska shema rukovoenja2.5.04.14.1

0Upravljanje financijama3.56.4Radna okolina3.40 Kvaliteta infrastrukture3.3.1


6.2.1 Openito3.2.1


4.4.14.4.16 UPRAVLJANJE RESURSIMA35.6.3 Izlazni elementi prispitivanja2.6.35.6.2 Ulazni elementi preispitivanja2.6.25.6.1 Openito2.6.1

4.64.65.6Ocjena uprave2.64.4.34.4.35.5.3 Interno komuniciranje2.5.3

5.5.2 Predstavnik uprave i/ili menader Q2.5.24.4.14.4.15.5.1 Odgovornosti i ovlatenja2.5.1

0 Organizacijska shema rukovoenja2.5.04.14.15.5Odgovornosti, ovlatenja i komunikacija2.5

HACCPISO17799

OHSAS18001

ISO14001

ISO9001


Pogl/ tokapriru.

0Upravljanje financijama3.56.4Radna okolina3.4

0 Kvaliteta infrastrukture3.3.1


6.2.1 Openito3.2.1


4.4.14.4.16 UPRAVLJANJE RESURSIMA3

5.6.3 Izlazni elementi preispitivanja2.6.35.6.2 Ulazni elementi preispitivanja2.6.2

5.6.1 Openito2.6.1

4.64.65.6Ocjena uprave2.6

4.4.34.4.35.5.3 Interno komuniciranje2.5.3

5.5.2 Predstavnik uprave i/ili menader Q2.5.2

4.4.14.4.15.5.1 Odgovornosti i ovlatenja2.5.1

0 Organizacijska shema rukovoenja2.5.0

4.14.1

0Upravljanje financijama3.56.4Radna okolina3.4

0 Kvaliteta infrastrukture3.3.1


6.2.1 Openito3.2.1


4.4.14.4.16 UPRAVLJANJE RESURSIMA3

5.6.3 Izlazni elementi preispitivanja2.6.35.6.2 Ulazni elementi preispitivanja2.6.2

5.6.1 Openito2.6.1

4.64.65.6Ocjena uprave2.6

4.4.34.4.35.5.3 Interno komuniciranje2.5.3

5.5.2 Predstavnik uprave i/ili menader Q2.5.2

4.4.14.4.15.5.1 Odgovornosti i ovlatenja2.5.1

0 Organizacijska shema rukovoenja2.5.0

4.14.15.5Odgovornosti, ovlatenja i komunikacija2.5

HACCPISO17799

OHSAS18001

ISO14001

ISO9001


Pogl / tokapriru .

7.4.3 Verifikacija nabavljenog proizvoda4.4.37.4.2 Informacije o nabavi4.4.2

7.4.1 Proces nabave - kontrola nabave4.4.1

4.4.64.4.67.4Nabava4.47.3.7 Upravljanje izmjenama projektiranja i razvoja4.3.77.3.6 Validacija projektiranja i razvoja4.3.6

7.3.5 Verifikacija projektiranja i razvoja4.3.5

7.3.4 Preispitivanje projektiranja i razvoja4.3.4

7.3.3 Izlazni elementi projektiranja i razvoja4.3.3

7.3.2 Ulazni elementi projektiranja i razvoja4.3.2

7.3.1 Planiranje projektiranja i razvoja4.3.1

4.4.64.4.67.3 Projektiranje i razvoj4.3 4.4.34.4.37.2.3 Komunikacija s korisnicima4.2.3

4.4.64.3.1

4.4.64.3.1

7.2.2 Preispitivanje ispunjenja zahtjeva za proizvod (izlaz)

4.2.2

4.3.14.3.24.4.6

4.3.14.3.24.4.6

7.2.1 Utvrivanje zahtjeva u vezi proizvoda (ulaz)4.2.1

7.2Procesi koji se odnose na korisnika4.2

7.1Planiranje realizacije proizvoda

7.4.3 Verifikacija nabavljenog proizvoda4.4.3

7.4.2 Informacije o nabavi4.4.2

7.4.1 Proces nabave - kontrola nabave4.4.1

4.4.64.4.67.4Nabava4.47.3.7 Upravljanje izmjenama projektiranja i razvoja4.3.77.3.6 Validacija projektiranja i razvoja4.3.6

7.3.5 Verifikacija projektiranja i razvoja4.3.5

7.3.4 Preispitivanje projektiranja i razvoja4.3.4

7.3.3 Izlazni elementi projektiranja i razvoja4.3.3

7.3.2 Ulazni elementi projektiranja i razvoja4.3.2

7.3.1 Planiranje projektiranja i razvoja4.3.1

4.4.64.4.67.3 Projektiranje i razvoj4.3 4.4.34.4.37.2.3 Komunikacija s korisnicima4.2.3

4.4.64.3.1

4.4.64.3.1

7.2.2 Preispitivanje ispunjenja zahtjeva za proizvod (izlaz)

4.2.2

4.3.14.3.24.4.6

4.3.14.3.24.4.6

7.2.1 Utvrivanje zahtjeva u vezi proizvoda (ulaz)4.2.1

7.2Procesi koji se odnose na korisnika4.2

7.1Planiranje realizacije proizvoda4.1

4.44.4.6

4.44.4.6

7REALIZACIJA PROIZVODA / USLUGE4

HACCP

ISO17799

OHSAS18001

ISO14001

ISO9001


Pogl/ tokapriru .

7.4.3 Verifikacija nabavljenog proizvoda4.4.3

7.4.2 Informacije o nabavi4.4.2

7.4.1

03 Radovi Simpozija o KHD Neum

Documents

Transcript of 03 Radovi Simpozija o KHD Neum