01-Uvod u imunologiju

Imunologija je biomedicinska disciplina koja izuava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fizioloku funkciju u zdravlju i bolesti Prouava stanine i humoralne mehanizme kojima se zatiujemo od:infekcijebakterijama virusima gljivicama protozoima

Prof. dr. sc. Branko Vitale

vlastitih stanica zaraenim bakterijama i virusima vlastitih tumorskih stanica tueg tkiva

1796.

E. JENNER vakcinacija zatita od velikih boginja


1890. 1882. 1904. 1914. 1920. 1958.

L. PASTEUR I. MENIKOV

cjepivo protiv bjesnoe teorija o uzronicima zaraznih bolesti stanina teorija fagocitoze

P. EHRLICH specifinost protutijela za odreeni antigen O. BEHRING pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa J. BORDET otkrie komplementa M. BURNET teorija klonske selekcije (odreeni antigen potie specifian nain imunosnog odgovora)

1970.

N. JERNE teorija klonske selekcije (specifian antigen potie stvaranje specifinog protutijela, monolonska protutijela)


1908. Paul EHRLICH Teorija postraninih lanaca 1960. Macfarlane BURNET Peter MEDAWAR Teorija klonske selekcije 1972. Rodney PORTER Gerard EDELMAN Kemijska struktura imunoglobulinske molekule 1984. Niels JERNE Cesar MILSTEIN Georges KHLER 1987.Susuni TONEGAWA Genski mehanizmi sinteze razliitih imunoglobulina

Monoklonska protutijela


Unutar zadnjih 20 godina uestalost zaraznih bolesti u svijetu raste Zarazne bolesti, unato velikim uspjesima medicine u 20. stoljeu, ostaju i dalje jedan od glavnih uzroka smrti na svijetu


Pojava novih bolesti (EMERGENTNE bolesti)(Ebola, Marburg virus, HIV, Dengua, Escherichia coli, Ebola, coli, borelioza, streptokoki, TBC, influenca (este mutacije u farmama pataka i svinja))


Agrikultura i promjena klime, ozonske rupe, UV zrake, supresija imunolokog sustava Krenje uma Zagaenje mora, rast fitoplanktona i alga, rast patogenih mikroorganizama Izgradnja brana i sustava za navodnjavanje dovodi do ekspanzije voda stajaica to pogoduje komarcima Sve vie ljudi ivi u gradovima (lake i bre irenje bolesti)

Zajedno s ljudima migriraju i mikroorganizmiirenje infekta iz endemskih podruja preko zaraenog ovjeka ili vektoramalarija, HIV, rezistentna TBC, hepatitis C, virusne bolesti probavnog sustava (dijareja) komarci mogu preivjeti interkontinentalne letove

balastne vode tehnologija i industrijaProf. dr. sc. Branko Vitale

sve vie rezistentnih sojeva, oteava lijeenje, vie kliconoa nepotrebno propisivanje antibiotika

organski sustavi koji omoguuju integritet (cjelokupnost) i individualnost (neponovljivost) svake jedinke

Stanice obaju sustava mogu primati i odailjati signale Signali mogu biti ekscitacijski ili inhibicijski Stanice obaju sustava penetriraju u sva tkiva ivani sustav ini mrea neurona unutar kojeg su aksoni i dendriti jedne ivane stanice povezani sinapsama s drugim ivanim stanicama Imunosni sustav ine limfociti koji meusobno komuniciraju kratkotrajnim kontaktima izmeu stanica i komunikacijskim molekulama (citokinima) koje lue Imunosni sustav ima oko 1012 stanica ivani sustav ima oko 1011 neurona Stanice ivanog i imunosnog sustava mogu prepoznati i biti prepoznati Modulacija obaju sustava predstavlja adaptaciju na podraaj iz vanjskog svijeta Oba sustava imaju ugraenu memoriju koja se ne prenosi na potomstvoProf. dr. sc. Branko Vitale

niz patogena misle da je drugi organizam izvrsno stanite i vrlo ukusan, ili ak nuan za preivljavanje

napadnuti organizam uzvraa udarac najvanija kritina komponentakako se obraniti od napadaa, a da se pri tome ne nateti samom sebi, odnosno, kako razlikovati tue stanice i tkiva od vlastitih

titi organizam od infekcija virusima, bakterijama, drugim mikroorganizmima (protisti, gljive, biljke i ivotinje), te stranim protisti, esticama

Doc. dr. sc. Lidija ver

ANATOMSKE ZAPREKE koa sluznica FIZIOLOKE ZAPREKE tjelesna temperatura sadraj kisika pH tkiva kemijske tvariProf. dr. sc. Branko Vitale

MEHANIZMI ZA ELIMINACIJU MIKROORGANIZAMA nespecifina imunost upala specifina imunost

Sluznicavirusi bakterije na gljivice povrini

uplji organ

crvi

Krvna ilafagocitirane bakterije

Tkivobakterije


unutarstanini paraziti

Imunoloki sustav mora prepoznati i djelovati protiv razliitih mikroorganizama na razliitim dijelovima tijela

nije lokaliziran organski sustavlimfni organi i tkiva difuzno ratrkani u tijelupotporna mrea tkiva graena od nepokretnih stanica i vlakana koja udomljuje razliite stanice

sastavnicakoa limfa limfne ile limfni vorovi tonzile Peyerove ploe krv kotana sr slezena timus

ulogasprjeava prodor virusa i bakterija u organizam prenosi bijele krvne stanice i protutijela; prenosi viruse i bakterije do limfnih vorova protjecanje limfe filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo unitavanje; pohrana bijelih krvnih stanica filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo unitavanje; pohrana bijelih krvnih stanica sprjeava prodor virusa i bakterija u krvotok prenosi bijele krvne stanice i protutijela stvaranje bijelih krvnih stanica; dozrijevanje limfocita B pohrana bijelih krvnih stanica dozrijevanje limfocita T

odrava ravnoteu meustaninih tekuina (krv, tkiva) prenosi masti iz tkiva koje okruuju tanko crijevo u krv filtrira i unitava viruse, bakterije i druge mikroorganizme te strane estice osigurava zatitu organizma od razliitih uljeza

sekundarni cirkulacijski sustav vraa meustaninu tekuinu koja je izgubljena u meustaninim prostorima tkiva zbog propusnosti kapilaratekuina (limfa) iz limfnog cirkulacijskog sustava vraa se u krvotok utjecanjem limfe iz limfatikih kanala (limfatiki duktusi) u lijevu i desnu potkljunu venu

limfa takoer transportira produkte razgradnje masti i glavne sastavnice imunosnog sustava, leukocite limfne kapilare ulaze u veinu tkiva tekuina ulazi i protjee limfnim sustavom zahvaljujui kontrakcijama skeletnog miija te potiskivanjem organimazalisci unutar limfnih ila omoguavaju protok samo u jednom smjeru

Kotana sr ili fetalna jetra Pluripotentna matina stanica

primarni limfni organi i tkiva opskrbljuju periferne limfne organe i tkiva zrelim limfocitimakotana sr timusNezreli limfocit

Timus

periferni limfni organi i tkivalimfni vorovi slezena krajnici (tonzile) te nakupine limfocita uzdu probavnog trakta (Peyerove ploe), dinog, rasplodnog i mokranog trakta

Limfocit B

Limfocit T

Periferno limfno tkivo (limfni vorovi, slezena, krv i limfa)

male nakupine limfnog tkiva razbacane uzdu limfnih ila limfne vorove obavija vezivna ahura nastavci ahure proteu se u unutranjost dijelei vor u renjie vanjski dio svakog renjia naziva se kora koja sadri nakupine limfocita - limfni voriiu svakom voriu nastaju novi limfociti

unutranji dio svakog renjia je modina glavna uloga limfnih vorova je filtracija virusa, bakterija i drugih mikroorganizama te stranih estica iz limfe prilikom njenog protjecanja kroz voroveuhvaene uljeze u sinusima unititi e makrofagi i limfociti

limfnih vorova najvie ima u vratu, prsnom kou, pazusima i preponama

Ulazne (aferentne) limfne ile

Nefiltrirana limfa ulazi u vor Zalisci

Zalisci Sr Kora Zametni centri Trabekula Izlazne (eferentne) limfne ile Kapsula Filtrirana limfa naputa vor

graen od limforetikularnog tkiva grupiranog u dva renja koja su obavijena vezivnom ahurom nastavci ahure proteu se u unutranjost dijelei reanj u vie renjia u svakom renjiu postoji kora (tamniji dio) i modina (svijetliji dio)kora se sastoji od nakupine tkivnih makrofaga i nezrelih limfocita modina od tkivnih makrofaga i zrelih limfocita

timus je ukljuen u diferencijaciju limfocita, pristiglih iz kotane sri, u limfocite T aktivnost timusa najvea je u djetinjstvu i u pubertetu, nakon puberteta timus postupno propada

obavijena vezivnom ahurom nastavci ahure proteu se u unutranjost i dijele slezenu u vie renjia renjie ispunjava tkivo slezene - PULPApulpa slezene sastavljena je od retikuloendotelnih stanica, venskih sinusa i mree krvnih kapilara

razlikuje se bijela i crvena pulpabijela pulpa sastoji se od nakupine limfocita i plazma stanica u obliku voria - Malpighijeva tjeleca traci crvene pulpe sastoje se od nakupine limfocita i makrofaga

slezena je filter za krv i hematopoetski organ (stvaranje limfocita)

nalazi se u stijenci probavnog, dinog i spolnospolnomokranog sustava organizirano (tonzile, Peyerove ploe, limfno tkivo crvuljka) difuzno (limfociti u lamini propriji i izmeu epitelnih stanica)

stanicemonociti makrofagi

ulogapretee makrofaga fagocitiraju stanice uljeza; predouju antigen pomonikim limfocitima T; fagocitiraju stanice obloene protutijelima

stanice NK stanice K mastociti (mast stanice)

razaraju ciljne stanice bez prethodnog izlaganja antigenu razaraju ciljne stanice bez prethodnog izlaganja antigenu ukoliko su iste obloene odreenim protutijelima posreduju u upalnim procesima

stanicelimfociti B plazma stanice pomoniki limfociti T

ulogapretee plazma stanica; prepoznavanje odreenog stranog antigena stvaranje protutijela na odreeni strani antigen prepoznavanje antigena kojeg predouju makrofagi; potiu limfocite B na stvaranje protutijela; pomau sazrijevanje precitotoksinih limfocita T, potaknutih antigenom, u citotoksine limfocite T

citotoksini limfociti T induktorski limfociti T supresijski limfociti T

nastaju nakon susreta s antigenom, u izravnom dodiru razaraju bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice posreduju u sazrijevanju limfocita T ukljuenih u staninu imunost djeluju suprotno od pomonikih limfocita T

stanice imunosnog sustava (bijele krvne stanice ili leukociti)sudjeluju u obrani organizma koja se temelji na sposobnosti ameboidnog kretanja (provlaenje izmeu endotelnih stanica krvnih kapilara i smjetanje u vezivnom tkivu) i fagocitoze uljeza makrofagirazvijaju se iz monocita koji kroz krvne ile prolaze u okolna tkiva makrofagi posreduju u imunosnom odgovoru velike ameboidne stanice koje fagocitiraju stanice uljeza u krvotoku i tkivima

limfociti limfociti Bsintetiziraju protutijela nastaju i sazrijevaju u kotanoj sri

limfociti Tdirektno unitavaju bakterijske stanice, virusom zaraene stanice i tumorske stanice nastaju u kotanoj sri, a sazrijevaju u timusu nakon sazrijevanja limfociti postaju imunokompetentni, tj. mogu prepoznati specifine antigene te potaknuti imunosni odgovor imunokompetentni limfociti odlaze u limfne vorove i slezenu

na povrini staninih membrana svaki limfocit B, odnosno T ima jedinstvene receptore odgovorne za vezivanje specifinog antigena svaki limfocit strogo je programiran u prepoznavanju i reagiranju na specifini antigen prije dodira same stanice s njim

limfociti Bkada receptori na limfocitima B prepoznaju komplementarne antigene, zapoinje njihova dioba i diferencijacija te nastaju

plazma stanice i stanice s pamenjem ili memorijske staniceplazma stanice sintetiziraju protutijela koja lue u krv i limfu stanice s pamenjem sudjeluju u odgovoru na sekundarnu infekciju antigenom (sekundarni imunosni odgovor)

protutijelaproteinske molekule koje organizam sintetizira kao odgovor na prisutnost antigena, a nazivaju se imunoglobulini (Ig) imunoglobulini prepoznaju i veu specifini antigen te osiguravaju njegovo unitavanje sastoje se od dva laka i dva teka lanca svaki lanac sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela postoji pet skupina imunoglobulina (IgG, IgM, IgA, IgD, IgE)

limfociti Tkada receptori na limfocitu T prepoznaju odreeni antigen, zapoinje njegova proliferacija i stvaranje klonova limfocita T koji mogu prepoznati taj antigen i reagirati protiv njega aktivirani limfocit T izluuje molekule-imunocitokini ili limfokini koji pomau unitavanju molekuleuljeza

Leukociti Limfociti Stanica NK Fagociti Posrednike staniceNeprofesioNeprofesionalne APC

Pluripotentna matina stanica Pretee stanica mijeloidne loze

Pretee stanica limfoidne loze

Svi tipovi stanica nastaju od matinih (pluripotentnih) stanica kotane sri

U kotanoj sri

Megakariocit U cirkulaciji Aktivirani u nekim tkivima (dio stanica)

Eritrocit Trombociti Bazofil Monocit Limfocit T Limfocit B (krvne Neutrofil Eozinofil ploice) Plazma stanica Makrofag

imunosni odgovor specifian nain odgovora organizma nakon prepoznavanja strane molekule antigen zapoinje proliferacijom stanica koje:direktno napadaju stranu molekulu, stanicu ili organizam stvaraju specifine proteine-protutijela proteine-

imunost sposobnost organizma da pamti antigene protiv kojih je ve djelovao te brzo reagira kada doe do ponovnog izlaganja istom antigenu

proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na povrini virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule antigena svojstva imaju ogranieni dijelovi molekule antigenske determinante ili epitopi jedan antigen moe imati vie antigenskih determinanti (epitopa) i svaka vee specifinu molekulu protutijelaProtutijelo A Vezno mjesto za antigenEpitopi Epitopi (antigenske (antigenske determinante) eterminante

Antigen

Protutijelo B Protutijelo C

Tijekom evolucije razvila su se dva meusobno povezana sustava stanica za zatitu organizama od infekcijePRIROENA (NESPECIFINA) IMUNOST Brzi odgovor na niz mikrobnih patogena Vanjska obrana; prva linija obrane Koa Mukozne membrane Izluevine (sekreti) Unutranja obrana; druga linija obrane Fagocitne stanice Antimikrobni proteini Upalna reakcija Stanice priroene ubojice (NK stanice) STEENA (SPECIFINA) IMUNOST Sporiji odgovor na specifine patogene mikroorganizme; trea linije obrane Humoralni odgovor (protutijela) Stanina imunost (citotoksini)

Napad patogenih mikroorganizama

Koncentracija protutijela (proizvoljne jedinice)

Zbog VREMENAProtutijela na A Protutijela na B

Vrijeme (dani)

NESPECIFINA UROENA IMUNOSTTrajna aktivnost Efektorski mehanizam: potpomognuta fagocitoza

SPECIFINA (STEENA) IMUNOST


filogenetski je najstariji razvijen je u svih viestaninih organizama predstavlja nefleksibilni sustav obrane kodiran u genomu zametne loze omoguuje brzu, esto neefikasnu i nepotpunu zatitu organizama nespecifino eliminira podjednako patogene i apatogene mikroorganizme na temelju razlika u grai molekula ugljikohidrata prokariota i eukariota karakteriziran stalnom aktivnou razliitih staninih i humoralnih mehanizama odgovornih za sprjeavanje infekcije

Obrazac receptorskog prepoznavanja

Taksonomska skupina

Uroena imunost

Steena imunost

Invazijom potaknuti zatitni enzimi i enzimske kaskade + ? ? + + + + + + +

Antibakterijski peptidi

Odbacivanje stanica i tkiva

Fagocitoza

TiB Protutijela stanice

vie biljke beskraljenjaci kraljenjaci spuve kolutiavci lankonoci ribe hrskavinjae ribe kotunjae vodozemci gmazovi ptice sisavci

+ + + + + + + + + +

+ + + + + +

+ + + + + + + + +

+ ? ? +ekvivalentne tvari

+ ? ? + + + + + + +

+ + ? + + + + + +

+ + + + + +

+ + + + + +

vjerojatno + ? ? +

+ = dokazano; - = za sada nije dokazano; ? = treba se utvrditi

povezanost epitelnih stanica koe i sluznica strujanje zraka uz epitelne povrine pokretanje trepetljika i mukusa


masne kiseline u koi (lojnice i znojnice svojim izluevinama modificiraju pH i (lojnice slanost koe) enzim lizozim u slini, znoju i suzama pepsin u elucu niski pH u elucu (eliana kiselina) (eliana antibakterijski peptidi defensin u koi i crijevima kriptidin u crijevima

normalna crijevna flora kompetira za hranjive tvari i vezivanje za epitelne stanice

Mehanizmi odgovorni za prepoznavanje uzronih mikroorganizamamakrofagi, polimorfonukleari i NK stanice serumski proteini (topljivi receptori) prirodna protutijela

Mehanizmi za amplifikaciju upaleproinflamacijski citokini solubilni medijatori upaleProf. dr. sc. Branko Vitale

Mehanizmi odgovorni za eliminaciju uzronog mikroorganizmafagocitoza terminalne komponente aktiviranog komplementa prirodna protutijela serumski proteini


rezidentni makrofagi endotelne stanice dendritine stanice (antigen-prezentirajue stanice (antigen= APC) B-limfociti (APC) polimorfonuklearni neutrofili (PMN) stanice priroene ubojice (eng. natural killer; NK killer; stanice) i stanice ubojice (eng. killer; K stanice) killer;

jedan od mehanizama za eliminaciju infektivnih estica i organizamafagociti prepoznaju tue od vlastitog vre fagocitozu gutaju uljeze pomou citoplazmatskih nastavaka privlae patogene mikroorganizme i strane estice probavljaju i iskazuju antigene

Mehanizam:Opsonizirana bakterija vee se za neutrofil. Pseudopodiji okruuju bakteriju. Ingestija (prodiranje) bakterije pri emu nastaje fagosom. Digestija (razgradnja) bakterije nakon stapanja fagosoma sa staninim lizosomima u fagolizosom.

Antimikrobni proteini Antimikrobni proteinidefensini i katelicidini liziraju staninu efensini stijenku mikroorganizamaprirodna obrana plua nalaze se u tekuini koja oblae prostore kojima struji zrak lue ih nekoliko vrsta stanica (neke epitelne stanice, makrofagi i neutrofili)

sustav komplementa kaskadni slijed koji komplementa dovodi do lize patogena

Upalni procesozljeda uzrokuje oslobaanje signala (promjerice, histamina) koja pojaava protok krvi do mjesta ozljede uzrokuje vruinu i pojaano znojenje

Sustav komplementa ine skupina od proteina krvne plazme koja pomae uinkovitost imunosnog sustava uzrokujui lizu stranih stanica Proteini komplementa stvaraju pore u staninoj stijenci bakterijske stanice i u membrani Pore omoguuju ulazak tekuine i otopljenih tvari (soli) u bakterijsku stanicu (osmotske sile) Bakterijska stanica bubri i na koncu se raspukne (liza stanice)Membrana patogenog mikroorganizma Protutijelo Antigen Proteini komplementa Nastajanje membranskog kompleksa

Pora

Kemijska tvar Patogeni mikroorganizam

Fizika tvar

Ozljeda tkiva

Posrednici (medijatori) upalne reakcije irenje kapilare (dilatacija) Povean protok krvi Poveava kapilarna propusnost(permeabilnost)

Privlaenje leukocita

Sustavni odgovor

Oslobaanje tekuine

Migracija leukocita na mjesto ozljede

Groznica Proliferacija leukocita

Vruina

Crvenilo

Osjetljivost

Naticanje

Bol


Stijenka bakterija i gljivica Endotoksini (lipopolisaharidi) gram negativnih lipopolisaharidi) bakterija Egzotoksini gram pozitivnih bakterija Ugljikohidrati u stijenci bakterijskih stanica Peptidoglikani i lipoteihoina kiselina gram pozitivnih bakterija Solubilni ugljikohidrati Fragmenti aktiviranog komplementa

Tijekom evolucije razvila su se dva meusobno povezana sustava stanica za zatitu organizama od infekcijePRIROENA (NESPECIFINA) IMUNOST Brzi odgovor na niz mikrobnih patogena Vanjska obrana; prva linija obrane Koa Mukozne membrane Izluevine (sekreti) Unutranja obrana; druga linija obrane Fagocitne stanice Antimikrobni proteini Upalna reakcija Stanice priroene ubojice (NK stanice) STEENA (SPECIFINA) IMUNOST Sporiji odgovor na specifine patogene mikroorganizme; trea linije obrane Humoralni odgovor (protutijela) Stanina imunost (citotoksini)

Napad patogenih mikroorganizama

to se podrazumijeva pojmom specifinost Limfociti T i B imaju specifine receptore receptoreimaju razliite tipove receptora receptora svaki stanini receptor prepoznaje samo jednu vrstu antigena antigena limfociti mogu prepoznati tisue antigena, ali jedan ociti klon limfocita prepoznaje samo jednu vrstu antigena antigenatisue klonova u krvotoku i limfnim vorovima

Stanini i humoralni mehanizmi odgovorni za odravanje biokemijske i genetske integralnosti (neponovljivosti) svake bioloke jedinke

preboljena zarazna bolest odbaeno strano tkivo specifina steena otpornost


memorija ugraena u genski zapis memorija steena u dodiru sa stranim antigenom

mogunost reakcije na neizmjerno velik broj stranih antigena

Sudjeluju stanice: Stanice koje prikazuju antigen (engl. antigen presenting cell; APC)antigen je bilo koja strana tvar koja moe potaknuti imuni odgovor najee su to makrofagi

Limfocitibijele krvne stanice koje prepoznaju specifine komponente (obino proteine) patogena Limfociti Tsazrijevaju u timusu prepoznaju antigen s pomou specifinog receptora (T stanini receptor) koji se nalazi na njihovoj povrini

Limfociti Bsazrijevaju u kotanoj sri prepoznaju antigen s pomou specifinog receptora (B stanini receptor) koji se nalazi na njihovoj povrini

Vezno mjesto za antigen Laki lanac

Disulfidni most

Vezno mjesto za antigen Varijabilna regija

Vezno mjesto za antigen

V C

V C

C

C

Konstantna regija Transmembranska regija Plazma membrana

Teki lanci Limfocit B (a) Citoplazma limfocita B

lanac lanac Disulfidni most Citoplazma limfocita T(b) T

Limfocit T

B stanini receptor sastoji se od dva identina teka i dva identina laka lanca meusobno povezana disulfidnim mostovima.

stanini receptor sastoji se od jednog lanca i jednog lanca povezana disulfidnim mostom.

Uloga imunosnog sustava je da razlikuje svoje i tue. Izmeu mnogih proteina na povrini stanica nalaze se i lanac lanac proteini glavnog sustava tkivne podudarnosti (engl. major histocompatibility complex; MHC) prema kojima se NH2 razlikuju jedinke unutar iste NH2 H2N 2 vrste te razliite vrste. Postoji mikroglobul oko 40-50 gena koji kodiraju 40in ove proteine i u dvije jedinke Ekstracelularni to su ti geni razliitiji, bit e prostor razliitiji i njihovi MHC proteini. Plazma MHC proteini skupine I nalaze membrana se na svim stanicama koje imaju jezgru. Proteini MHC Citoplazma COOH proteini skupine II nalaze se COOH na povrini makrofaga, B COOH stanica i CD4+ limfocitima T MHC protein skupine I MHC protein skupine II (pomonikim limfocitima T).

Inficirana ili promjenjena stanica

Bakterija

Makrofag ili druga stanica koja prikazuju antigen

Fragment antigena

Fragment antigena Molekule MHC skupine II T stanini receptor (TCR)

Molekule MHC skupine I T stanini receptor (TCR)

Citotoksini limfocit T (Tc)

Pomoniki limfocit T (TH)

Nakon to dendritika stanica proguta i razgradi bakteriju, na svojoj povrini izloi dijelove bakterijskog antigena (peptide) u sklopu molekula glavnog sustava tkivne podudarnosti skupine II (MHC II). Specifini pomoniki limfocit T vee se na prezentiran kompleks s pomou svojih T staninih receptora (TCR) i povrinskog biljega CD4. Ova interakcija potakne dendritiku stanicu na izluivanje citokina.1

Peptidni antigen Dendritika stanica Bakterija

Molekula MHC skupine II TCR

Pomoniki limfocit T

Citotoksini limfocit T

2 1 CD4

3

Stanina imunost (unitavanje ciljnih stanica) Humoralna imunost (poticanje plazma stanica na izluivanje protutijela)

Dendritika stanica2

Citokini

Limfocit B

Proliferacija limfocita T, stimulirana citokinima koje je izluila i dendritika stanica i sam limfocit T, to rezultira stvaranje klona aktiviranih pomonikih limfocita (nije prikazano) koji imaju receptore za isti kompleks molekula MHCantigena.

Stanice ovog klona izluivat e druge citokine koji pomau u aktivaciji limfocita B i citotoksinih limfocita T.

3

Prikaz humoralne i stanine specifine imunoloke reakcije.Humoralna imunost nastaje nakon podraaja limfocita B antigenom, uz pomo pomagakih limfocita T. Diferencijacijom nastaju plazma stanice koje izluuju protutijela, a koja zatim pomau odstranjivanju antigena. U staninoj imunosti razliiti limfociti T prepoznaju tui antigen u sklopu vlastitih antigena na povrini stanica. Zatim proizvode citokine, a nastaju i citotoksini limfociti T koji ubijaju vlastite promjenjene stanice.

obuhvaa djelovanje limfocita B zastupljena je u borbi protiv bakterija, virusa i stranih estica mehanizam:stanice koje prezentiraju antigen dolaze u dodir s pomonikim limfocitima T te ih aktiviraju oslobaaju se citokini (proteinski signali) primjerice, interleukini citokini (proteinski signali) interleukini aktiviraju se limfociti B i T vezivanje stanica daje jai odgovor limfociti B se dijele (stvara se klon) limfociti B lue protutijela (diferencirani u plazma stanice) izluena protutijela se veu na membranu stanica uljeza i ubrzavaju njegovu fagocitozu ili neutraliziraju otrove koje lui dio stanica postaju memorijske stanice (sauvane za budunost zbog mogueg ponovnog dodira s istim antigenom)

Makrofag

Bakterija Peptidni antigen

Limfocit B

Molekula MHC skupine II TCR

Limfocit B2 1 3

CD4 Citokini (IL-2)

Klon plazma stanica Endoplazmatska mreica plazma stanice

Izluene molekule protutijela

Pomoniki limfocit T

Aktivirani pomoniki limfocit T

Klon memorijskih limfocita B

obuhvaa djelovanje limfocita T oni sudjeluju u obrani organizma na jedan od sljedeih naina:stvaraju spojeve koji unitavaju bakterijske, virusne i tumorske antigene aktiviraju makrofage koji fagocitiraju stanice uljeza stimuliraju limfocite B na sintezu protutijela reguliraju intenzitet imunosnog odgovora

stanina imunost predstavlja zatitu organizma od bakterija, virusa, tumorskih stanica i transplantiranih tkiva citotoksini limfociti T prepoznaju stanice vlastitog organizma koje su promjenjene (inficirane virusom) ili tumorske stanice veu se na ciljane promjenjene stanice i potaknu njihovu apoptozu (proces staninog samounitenja)

1

Specifini citotoksini limfocit T vee se na kompleks molekula MHC skupine I i predoenog antigena pomou svojeg T staninog receptora (TCR) i molekulskog biljega CD8. Zbog tog povezivanja i citokina koje lui pomoniki limfocit T, dolazi do aktivacije citotoksinog limfocita T.

2

Aktivirani limfocit T Aktivirani oslobaa perforinske molekule (stvoriti e pore na membrani ciljne stanice) i proteolitike enzime proteolitike (granzi (granzime) koji endocitozom ulaze u ciljnu stanicu.

Granzimi potiu apoptozu unutar apoptozu ciljne stanice i dolazi raspadanja jezgre i oslobaanja malih apoptotinih tjeleaca te do smrti stanice. Otputeni citotoksini T limfocit T tada napada drugu ciljnu stanicu.3

Citotoksini limfocit T1

Otputeni citotoksini limfocit T Perforin Tumorska stanica Granzimi CD82 3

TCR Molekula MHC skupine I

Apoptotina ciljna stanica

Pora

Peptidni antigen Ciljna stanica

Citotoksini limfocit T

USMJERAVANJE SELEKCIJE KLONOVA SUSTAV UROENE IMUNOSTI SUSTAV STEENE IMUNOSTI

STIMULACIJA SEKRECIJE CITOKINA Antigen neovisna nespecifina eliminacija mikroorganizamaProf. dr. sc. Branko Vitale

Antigen ovisna specifina selekcija klonova B i T limfocita odgovornih za eliminaciju mikroorganizama

HUMORALNA IMUNOSTposredovana protutijelima

AKTIVNA IMUNOSTSteena prirodnim putem (preboljenjem bolesti) Steena umjetnim putem (cijepljenjem)

STANINA IMUNOSTposredovana stanicama

PASIVNA IMUNOSTProf. dr. sc. Branko Vitale

Steena prirodnim putem (putem placente) Steena umjetnim putem (prijenosom seruma)

ADOPTIVNA IMUNOSTSteena prijenosom limfocita

MATINA STANICA

T

SINERGIZAM ANTAGONIZAM

B


TOLERANCIJA

IMUNOSNA REAKCIJA

TOLERANCIJA

DINAMIKA RAVNOTEA OBUZDAVANJE VLASTITIH LIMFOCITA Jerne 1974.

UINAK REAKCIJE NA ANTIGENAntigen Infekcija Alergen Transplantat Vlastito tkivoProf. dr. sc. Branko Vitale

Normalni odgovor Imunost Alergija Odbacivanje Autoimunost Imunost

Nedovoljni odgovor Ponovljene infekcije Nema reakcije Prihvat transplantata Tolerancija Tumor

Tumor


Uvod u imunologiju (evolucija, znanstveno razmiljanje, fiziologija, inerakcija stanica, homeostaza) Organizacija imunosnog sustava (uvod, funkcije imunosnog sustava, organizacija, imunosnog sustava, imunosna reakcija) Uroena imunost Steena imunost Mehanizmi upalnih reakcija Mehanizmi alergijskih reakcija Prirodni i umjetni alergeni/antigeni, Imunosni sustav koe Imunosni sustav respiracijskog trakta, respiracijski alergeni i alergijske reakcije u dinim putevima Imunosni sustav probavnog trakta (limfatika tkiva, stanice i molekule probavnog sustava, transport makromolekula/Ag kroz crijevni epitel, tolerancija) Alergije i preosjetljivost na hranu, Imunoloki aspekti celijaklije, kronine upalne bolesti crijeva Imunoloki odgovor na viruse, bakterije, protozoa i viestanine parazite, tumorska imunologija, autoimunost, Vakcinacija, imunomodulacija Imunoloke metode Procjena rizika u prehrani, upravljanje rizikom i saopavanje rizika u prehrani

01-Uvod u imunologiju

Documents

Transcript of 01-Uvod u imunologiju